1. Stehiometrijska jednadzba izgaranja ugljika - C

2. Stehiometrijska jednadzba izgaranja vodika - H2

3. Stehiometrijska jednadzba izgaranja sumpora - S

- Dušični oksidi nastaju na dva načina:- oksidacijom dušika iz zraka - termički dušični oksidi- oksidacijom dušika iz goriva - dušični oksidi iz goriva.

8. Navesti utjecajne parametre nastajanja dusicnih oksida – Nox

Pri temperaturi iznad 1000 K nastaje disocijacija kisika:O2 O + O

Slobodni kisik može prekinuti stabilnu vezu dušikovih atoma u molekuli N2:

N2 + O NO + NAtom dušika kemijski reagira s molekulom kisika:

O2 + N NO + OU ložištu nastaje dušični oksid u obliku NO (> 95 %).

NO2 nastaje oksidacijom NO, nakon izlaska iz dimnjaka, djelovanjem fotokemijskih efekata sunčevih zraka uz prisustvo raznih organskih spojeva u atmosferi.

9. Navesti glavne oblike oneciscenja atmosfere putem dimnih plinova

Glavni onečiščivaći (polutanti) atmosfere su:

- sumporni oksidi (SOx),- dušični oksidi (NOx),- ugljični oksidi (CO, CO2),- čestice,- ostali polutanti:

• ozon (O3),• olovo (Pb),• živa (Hg),• isparljivi organski sastojci (VOC).

• Na visinama iznad 25.000 m, koncentracija ozona iznosi preko 10 ppm, što je smrtonosno čak i za vrlo kratkotrajno izlaganje.• Ozon je u nižim slojevima atmosfere (troposferi) štetan, ali je u višim slojevima (stratosferi) koristan jer djeluje kao zaštita od direktnoga ultraljubičastog zračenja Sunca. • Problem nastaje kada se zbog ljudskih aktivnosti koncentracija ozona u stratosferi smanjuje uslijed katalitičkoga djelovanja u sprezi s atomima klora zbog ispuštanja raznih klorflorugljičnih spojeva.

- u stratosferi

- U gornjim slojevima atmosfere (u stratosferi) ozon (O3) djeluje kao prirodni štit za Zemlju od ultraljubičastoga zračenja koje dolazi iz Sunca;- Procijenjeno je da je ozon (O3), kao staklenički plin, treći po utjecaju na globalno zatopljenje Zemlje kao posljedica ljudskih aktivnosti, odnosno iza CO2 i CH4.- Problem nastaje kada se zbog ljudskih aktivnosti koncentracija ozona u stratosferi smanjuje uslijed katalitičkoga djelovanja u sprezi s atomima klora zbog ispuštanja raznih klorflorugljičnih spojeva.

13. Navesti nekoliko poznatih organskih zagađivaca bez sigurnosnih kriterija

Benzen (C6H6), Polinuklearni aromatski ugljikovodici i Vinil-klorid.

14. Navesti nekoliko poznatih anorganskih zagadjivaca bez sigurnosnih kriterija

Arsen (Ar), Azbest, Krom (Cr) i Nikal (Ni)

15. Obrazloziti proces nastajanja "kiselih kisa"

Pod djelovanjem sunčeve energije, te u kombinaciji s vodenom parom ikisikom, u atmosferi nastaju složene kemijske reakcije iz kojih nastajurazblažene otopine sumporne i dušične kiseline koje padaju na zemlju uobliku suhih i vlaženih taloženja (padalina).

19. Nacini smanjivanja emisije CO2 u procesima izgaranja

U osnovi postoje tri glavne tehnologije za smanjenje emisije CO2 u procesima izgaranja:

- odvajanje i iskladištenje CO2 nakon izgaranja (CCS – carbon capture and storage)- odvajanje ugljika (C) prije izgaranja,- izgaranje u struji kisika (O2).

20. Osnovne razlike glavnih procesa odsumporivanja dimnih plinova

Mokri procesTemelji se apsorpciji SO2 s vodenom suspenzijom vapna• Prednosti:-dobra učinkovitost odvajanja SO2,-dodatno odvajanje lebdećih čestica.• Nedostaci:- taloženje kamenca i sklonost začepljivanju,- značajan pad tlaka dimnih plinova ( utrošak energije),- značajni investicijski i pogonski troškovi.

Suhi proces• U principu je sličan mokrome procesu.• Prednosti:- jednostavniji,- manji pogonski i investicijski troškovi.• Nedostaci:- manja učinkovitost odvajanja SO2 (cca 70%)

Proces s alkalnim skrubiranjemKao sredstvo za apsorbiranje SO2 koristi se vodena otopina natrijeve lužine (NaOH), natrij-sulfita (NaSO3) I amonijaka (NH3).• Prednosti:- nema problema od stvaranja taloga i začepljenja strujnih prolaza.

24. Prednosti i nedostatci izgaranja u fluidiziranome sloju

- Osnovne prednosti izgaranja u fluidiziranome sloju:

• Efikasno vezivanje i odvajanje SO2,• Mala emisija NOx,• Mogućnost korištenja goriva niske kvalitete,• Dobra efikasnost izgaranja,• Visoki koeficijent prijelaza topline,• Manja opasnost od nisko-temperaturne korozije,• Izotermno ponašanje sloja u ložištu zbog intenzivnoga miješanja,• Relativno jednostavno dodavanje goriva.

- Osnovni nedostaci izgaranja u fluidiziranome sloju:

• Povećani investicijski troškovi izgradnje,• Povećani troškovi održavanja,• Trošenje materijala tlačnih dijelova zbog, djelovanja erozije uzrokovane fluidiziranim slojem.

16. Staklenicki plinovi:

- navesti glavne staklenicke plinove

Vodena para H2O, Ugljični dioksid CO2, Metan CH4, Ozon O3, halogeni ugljikoklorfluoridi (CFCs), hidrougljikobromfluoridi (HBFCs), Ugljični monoksid CO, Dušični oksidi Nox i aerosoli.

- obrazloziti nacin stetnog djelovanja staklenickih plinova

Apsorbiraju toplinu emitiranu sa zemljine površine te je ponovno zrače na Zemlju. Neki staklenički plinovi djeluju stetno direktno, a neki indirektno.

17. Navesti glavne utjecajne faktore koji djeluju na disperziju oneciscenja u atmosferi

Djelovanje atmosferskoga zaganenja na okoliš bitno ovisi o meteorološkim uvjetima:

• smjer i brzina vjetra• temperatura i vlažnost• turbulencija zračne mase• atmosferska stabilnost• topografski efekti

18. Objasni sto predstavlja referentni (adijabatski) gradijent temperature

Prema adijabatskom gradijentu (pod adijabatskim uvjetima), promjenatemperature s visinom nastaje samo pod utjecajem ekspanzije uslijedsmanjenja tlaka po visini.

U skladu s time, u adijabatskim uvjetima gradijent promjene temperature po visini iznosi:

9,8 oC /km odnosno cca 1 oC /100 m.

10. Obrazloziti stetne utjecaje sumpornih oksida – Sox

Sumpor (IV) oksid - sumporni dioksid (SO2):

- otrovan jer vrlo štetno djeluje na ljudske dišne organe- u atmosferi reagira s ozonom, vodikovim peroksidom, vodenom parom, stvarajući sulfatnu (sumpornu) kiselinu (H2SO4)- glavni je uzročnik nastajanja tzv. kiselih kiša- relativno se kratko vrijeme zadržava u atmosferi (nekoliko dana).

11. Obrazloziti stetne utjecaje dusicnih oksida – Nox

Štetno djelovanje NO2:

- ljudsko zdravlje (djelovanje na dišne organe),- djelovanje na nastajanje kiselih kiša,- utjecaj na količinu ozona u stratosferi,- stvaranje ozona u prizemnome dijelu atmosfere (u troposferi).

12. Obrazloziti utjecaje ozona - O3 (P4. str8 ...P4/20)

- u troposferi• U donjim slojevima atmosfere (u troposferi) ozon (O3) štetno djeluje kao glavni sastojak fotokemijskoga smoga, što nastaje kao posljedica emisije raznih volatilnih organskih spojeva u kombinaciji s NOx te uslijeddjelovanja sunčeve svijetlosti;• Neki ljudi osjete djelovanje ozona već pri koncentraciji od samo 0.001 ppm.• Pri koncentraciji 0,05 do 0,1 ppm dolazi do nadraživanja očiju kao i smanjenja oštrine vidljivosti.• Pri koncentracijama manjim od 1 ppm nastaju smetnje pri disanju i plućni problemi.• Dozvoljena koncentracija ozona u industrijskim uvjetima izloženosti, tijekom 8 sati, je 0,05 ppm.• Relativno visoka koncentracija ozona je u kabinama aviona loji lete na visinama iznad 10.000 m.

4. Navesti osnovne sastojke tekucih i krutih goriva

Sastav tekućega i čvrstog goriva iskazuje se u mas. udjelima, odnosno:

mC + mH + mS + mO + mN + mW + mP = 1

5. Navesti osnovne sastojke plinovitih goriva

vodik (H2), lake ugljikovodike (CmHn), ugljik II oksid (CO), ugljik IVoksid (CO2), kisik (O2) te ponekad sumpor-vodik (H2S).Sastava plinovitih goriva iskazuje se u vol. udjelima.

6. Navesti glavne sastojke dimnih plinova izgaranja

- Sastav dimnih plinova izgarnja:

Ugljik IV oksid (CO2), Vodena para (H2O), Sumpor IV oksid (SO2), Kisik (O2) od viška zraka za izgaranje, Dušik (N2)

7. Nacin nastajanja dusicnih oksida – Nox

- Dušik nije goriva tvar.- Dušični oksidi ne nastaju kao produkti izgaranja.- Dušični oksidi nastaju kemijskim reakcijama dušika iz goriva i zraka s kisikom iz zraka.- Dušični oksidi nastaju endotermnom reakcijom pri temperaturama iznad 1000 K.- Količina dušičnih oksida ovisi o pretičku zraka za izgaranje, sadržaju dušika u gorivu te o temperaturi procesa izgaranja.

21. Nacin smanjenja emisije NOx u procesima izgaranja

- promjena vrste goriva- promjena procesa izgaranja- obrada dimnih plinova.- smanjenje pretička zraka za izgaranje- promjena načina dovonenja zraka za izgaranje

22. Princip rada plamenika sa stupnjevanjem dovodjenjem zraka za izgaranje

23. Vrste uredjaja za uklanjanje cestica iz dimnih plinova

- mehanički odvajači (cikloni)- skruberi,- vlaknasti (vrećasti) filtri,- elektrostatski filtri.