Izmjene i dopuneProstornog plana ure enja Op ine Medulin...- rješenje o imenovanju odgovornog...

Naziv prostornog plana:

Urbis 72 d.d., Sv. Teodora 2, HR-52100 Pula Tel: +385 52 591200, 591 301 Fax: +385 52 591397 E-mail: [email protected] www.urbis72.hr

Medulin, 2011.

Općina Medulin Općinsko vijeće

(Službene novine Općine Medulin 5 / 11. )

Izmjene i dopuneProstornog planauređenja Općine MedulinKNJIGA II - OBAVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANA

2

Izmjene I dopune Prostornog plana uređenja Općine Medulin Općina Medulin Godina: 2011.

županija: Istarska županija općina: Općina Medulin

načelnik: Goran Buić, dipl.ing. naziv prostornog plana: Izmjene i dopune prostornog plana uređenja

Općine Medulin

pravna osoba koja je izradila plan: Urbis 72 d.d. pula direktor: Giankarlo župić, dipl.ing.građ.

broj ugovora: 5949/08 godina izrade: 2011. koordinatori plana: Općina Medulin

Bruno Nefat, dipl.ing.arh. Urbis 72 d.d. pula Dragan Radolović, dipl.ing.arh.

stručni tim u izradi plana: odgovorni voditelj nacrta prijedloga plana:

Eli Mišan, dipl.ing.arh.

suradnik: Sergej Banović, građ.teh.

3


SADRŽAJ KNJIGA II

1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA 2. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA – PPIŽ

(“Službene novine Istarske županije", br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05-pročišćeni tekst i 10/08, 7/10)

3. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA

4. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA POŠTIVANIH U IZRADI PLANA

5. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA 6. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNIM RASPRAVAMA – KNJIGA III 7. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA 8. SAŽETAK ZA JAVNOST 9. OSTALI PRILOZI

- izvod iz sudskog registra - suglasnost za upis u sudski registar - rješenje o imenovanju odgovornog voditelja

KNJIGA III

1. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNIM RASPRAVAMA

4


1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA 0. UVODNE NAPOMENE Prostorni plan uređenja Općine Medulin donesen je u prosincu 2006 i objavljen u Službenim

novinama Općine Medulin 2/07. Općinsko poglavarstvo Općine Medulin donijelo je 13. studenog 2007. Zaključak o potrebi

Izmjena PPUO Medulin sa utvrđenim ciljevima. Javna raprava o prijedlogu izmjena i dopuna PPUO Medulin održana je 23.10.- 8.11. 2008. Temeljem Izvješća o javnoj raspravi, i dodatnih zaključaka, utvrđene su dodatne izmjene

uključene u Prijedlog plana za ponovljenu javnu raspravu koja je održana 15.05.-24.05.2010. Temeljem Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi izrađen je prijedlog plana za 2. ponovnu javnu

raspravu koja je održana 29.11.-07.12.2010. te je izrađeno Izvješće o 2. ponovnoj javnoj raspravi i Nacrt konačnog prijedloga Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Medulin.

Ovako provedena cjelokupna procedura izrade ID PPUO Medulin rezultirala je slijedećim izmjenama planskog rješenja:

- usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11) :- korekcije obaveze izrade prostornih planova užeg područja za građevinska područja

naselja sa ciljem usklađenja sa ZOPUIG - smanjena obaveza izrade prostornih planova užeg područja za izgrađene dijelove građevinskih područja naselja Premantura i Vinkuran

- korekcije obaveze izrade prostornih planova užeg područja za izdvojena građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene sa ciljem smanjenja obuhvata pojedinih planova kako bi se jednostavnije mogli izraditi – zone ugostiteljsko turističke namjene Kanalić, Stupice, Centinera, Medulin istok, Volme

- ukidanje obaveze izrade prostornih planova užeg područja za dijelove izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene koji su izgrađeni – dio građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene Medulin istok (zona Pošesi), Centinera, Porto Paltana i Kaštanjež te za dio izdvojenog građevinskog područja Radna zona Medulin jer je na snazi DPU radne zone Medulin

- korekcija definicije ukupne visine i etaža građevine

- usklađenje sa posebnim propisima:- dodana je točka Mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u skladu sa odredbama

posebnih propisa - formiranje građevinskog područja groblja Premantura s obzirom na iskazanu potrebu za

širenjem te obaveza izrade DPU-a shodno posebnim propisima - usklađenje sa Izmjenama i dopunama PPIŽ koji se tijekom izrade ovih Izmjena

mijenjao 2 puta 2008. i 2010. godine :- korekcija luka na području Općine uslijed izmjene posebnih propisa - smanjenje zone turističke namjene Muča sa 19,4 na 1,5 ha - manje korekcije trase prometnice od “y” prema Pomeru -dodavanje ekološke mreže na području Općine Medulin u skladu sa odredbama

posebnog propisa -korekcije telekomunikacijske mreže u dijelu koji se odnosi na antenske

prijemnike/predajnike

5


- usklađenje sa dodatnim zahtjevima i primjedbama građana od stupanja na snagu PPUO Medulin,

- proširenje građevinskih područja naselja koja ispunjavaju kriterije (Pješčana uvala, Vinkuran, Vintijan) te korekcija ostalih građevinskih područja (Medulin, Pomer, Banjole, Volme Šćuza)

- brisanje odlagališta otpada Kaštijun- dijela koji se je nalazio na području Općine Medulin - dodavanje arheološkog lokaliteta antičke vile u Pomeru te dijela akvatorija u pomerskom

zaljevu - omogućavanje uređenja eko arheološkog parka u sklopu šume poebne namjene Vižula - korekcija građevinskog područja zone gospodarske namjene Valbonaša te prenamjena

zone u gospodarsku pretežito trgovačku - formiranje građevinskog područja komunalno servisne namjene pećine Campanož - omogućavanje gradnje prometnica u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja

koje odstupaju u minimalnoj širini od širina propisanih za neizgrađene dijelove - omogućavanje gradnje pomoćnih građevina i uz granicu građevne čestice a ne isključivo

izvan gradivog dijela građevne čestice - manje korekcije uvjeta za rješavanje prometa u mirovanju u sklopu građevne čestice - korekcija uvjeta gradnje u izgrađenim i zbijenim dijelovima građevinskih područja naselja sa

ciljem prilagođavanja postojećim građevnim česticama - korekcija minimalne veličine građevne čestice za gradnju turističkog naselja sa 2500 na

1000 m2

- korekcija uvjeta gradnje za stambene građevine Gore navedene izmjene odnose se na točku 3. Plan prostornog uređenja koja se

mijenja na slijedeći način:

6


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ISTARSKE ŽUPANIJE

Općina Medulin razvijati će se u razdoblju do 2015.g. sukladno općim ciljevima razvoja utvrđenima člankom 3. Odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije, iznesenima i u poglavlju 1.1.3. ovog PPUO-a, te na načelima organizacije prostora iz članka 4. odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije:

1. Prostor kao resurs Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja, vodeći računa da je

isti po definiciji neobnovljiva kategorija. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnim položajem. Prostor se ovim PPUO-om utvrđuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem i pripadajućem živom svijetu, ali i vrlo osjetljivim resursima kao što su podzemne vode, priobalni prostor i šume.

2. Održivi razvitak Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i

jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, očuvanje razvojnih mogućnosti za nadolazeće generacije. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

3. Policentričnost razvoja Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da

organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječena razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentričnost razvoja pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

4. Otvorenost i integracija prostora Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni prostor za

međužupanijsku i međunarodnu suradnju. Stoga prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni odrednice u odnosu na regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju namećegospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima što se ostvaruje preko važnih regionalnih, nacionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.

7


U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećenja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja te načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva. Gore navedena načela organizacije prostora neposredno će se primjeniti u prostoru Općine Medulin na slijedeći način: • Općina Medulin, kao jedinica lokalne samouprave, prema raspoloživom razvojnom

prostoru odnositi će se kao prema najvećem razvojnom potencijalu kojeg je dobila u nasljeđe. Programi izgradnje i upravljanja pojedinim dijelovima prostornog resursa, na temelju posebnih propisa, obavezno će se usklađivati s koncepcijom i odredbama ovog PPUO-a, a osmišljavanje i realizaciju razvoja agrarnog zaleđa izjednačiti će po redu važnosti s razvojem najatraktivnijih lokacija za turističku djelatnost.

• Otvaranje unutrašnjosti prostora, odnosno agrarnog zaleđa, temeljiti će se na valorizaciji krajobraznih vrijednosti i posebnosti, bonitetu poljoprivrednog zemljišta te potencijalu agrarnog prostora

• Temeljeći se na spoznaji da ukupni prostor općine može, uz održanje dosadašnjih trendova urbanizacije, biti nepovratno potrošen različitim oblicima izgradnje u kratkom vremenskom razdoblju, sve moguće opcije budućeg prostornog i gospodarskog razvoja će Općina Medulin sagledavati na način da budućim pokoljenjima ostavi mogućnost za njihov razvoj.

• 4.Općina će planerskim i drugim mjerama iz njene nadležnosti osigurati prostor i druge razvojne elemente za jačanje središnjih funkcija naselja Medulin, valorizirajućicijeli prostor općine kao potencijal za razvoj ostalih naselja s vlastitim uslužnim funkcijama, čime će osigurati svoj razvojni identitet.

• Planiranje u graničnim prostorima prema drugim jedinicama lokalne samouprave Općina će provoditi kroz kontinuiranu koordinaciju s istima, uz nužnu pomoć Istarske županije, a s ciljem da se izbjegnu diskontinuiteti u planiranju i uređivanju prostora

Koncepcija prostornog i gospodarskog razvitka koja se utvrđuje ovim PPUO-om,

zasniva se na slijedećim programskim smjernicama: • razvoj naselja na području Općine u skladu s postavkama ovog PPUO-a • razvoj ugostiteljsko-turističkog, primarno hotelijerskog segmenta kroz podizanje

kvalitete usluge na postojećim lokacijama kao i realizaciju ovim PPUO-om planiranih ugostiteljsko-turističkih zona

• rješavanje ključnih prometnih problema o kojima ovisi uspjeh u provedbi koncepcije ovog PPUO-a: obilaznice Medulin Ližnjan kao i novoplanirane prometnice Pomer – Šikići – Monte šerpo – Šijana koja će povezati Općinu Medulin s “istarskim Y”, te realizacija ostalih prometnica (djelomično planiranih i rekonstrukcije postojećih)

• izgradnja važnih energetskih građevina: TS 110/20 Medulin i distribucijskog dalekovoda 110kV Dolinka –Medulin, sustava odvodnje za područje cijele Općine, izgradnja lokalnog plinovoda u skladu s PPIŽ te vodoopskrbnog sustava “Vodovod Pula”

• aktiviranje što većeg broja poljoprivrednih gospodarstava izvan ZOP-a, uz cjelovitu valorizaciju kultiviranog krajobraza i posebnosti kulturne baštine

• realizacija planiranih zona gospodarske namjene Medulin, Ševe, Pomer i Banjole Kamik

8


3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Organizacija područja Općine Medulin temelji se na u prethodnim poglavljima navedenim smjernicama iz prostorno planske dokumentacije višeg reda te ostalim urbanističko-planerskim smjernicama i postavkama.

Organizacija se u PPUO-u odražava kroz različitu namjenu određenih područja, kao i način i režime njihovog korištenja i uređivanja. Neposredno se oslanja na postojeće stanje u prostoru, kao i na saglediv i održiv razvitak ovoga područja. Dimenzioniranje pojedinih područja izvršeno je u skladu sa već navedenim smjernicama.

Ulazni parametri na kojima se temeljila koncepcija organizacije prostora su analizirani podaci o stanju u prostoru dati poglavljem 1. “Polazišta” ovog obrazloženja, zatim zacrtani ciljevi s osnovnim programskim postavkama kojima bi PPUO-om organizirani prostor trebalo dovesti dati poglavljem 2. “Ciljevi prostornog razvoja i uređenja”, te obavezni segmenti uređenja zacrtani prostornim planom šireg područja sažeti kroz građevine i ostale zahvate značajne za širi prostor i gospodarsku strukturu. Na uređenje prostora utjecala su i druga saznanja do kojih se došlo izradom separatnih programa, studija i slične dokumentacije, te donošenjem posebnih odluka Općine Medulin.

Već ranija organizacija prostora, zacrtana Prostornim planom Općine Pula ( SN ZoRijeka br. 26/83, 55/84, sn Općine Pula br. 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN Istarske županije br. 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 i 7/03), temeljila se na receptivnim mogućnostima prostora, a u segmentu Općine Medulin i sada predstavlja osnovu za daljnja prostorna rješenja data ovim PPUO-om. Pri tome su uvažene značajke prostora i postojećih zahvata u njemu, ali i dopunjene nizom novoplaniranih zahvata.

PPUO-om se, također, detaljnije određuje namjena i mogućnost korištenja i ostalih površina - naselja, te poljoprivrednih i šumskih površina, tako da je konačno ovim PPUO-om cjelokupno kopneno područje Općine Medulin raščlanjeno po namjeni i korištenju kako je dato u nastavku ovog obrazloženja:

• građevinska područja naselja i postojećih izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja: Medulin, Vintijan, Valbonaša, Pomer, Banjole, Pješčana uvala, Premantura i Vinkuran te dijelovi naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, Bumbište, Volme Šćuza, Ševe1, Ševe 2 te Zotta

• površine izdvojenih građevinskih područja za gospodarsku, i sportsko-

rekreacijsku namjenu: - građevinska područja gospodarske proizvodne namjene: Medulin, Kamik,

Pomer, Ševe - građevinsko područje gospodarske poslovne pretežito trgovačke namjene

Valbonaša - građevinska područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene: Stocca,

Muća, Kašteja, Medulin-istok, Stupice, Glavica, Kanalić, Kaštanjež, Centinera, Porto Paltana Volme, zabavni centar Campanož, marina Pomer, turistički punktovi Volme, Kunfin i Pomer

- građevinsko područje gospodarske namjene za marikulturu Medulin - građevinsko područje sporta i rekreacije jahački centar Medulin - građevinsko područje sporta i rekreacije letjelišta Campanož - građevinsko područje gospodarske komunalno servisne namjene Pećine Campanož - građevinsko područje groblja Premantura

9


• površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i građevina: - zone pomorskog prometa - površine lučkog područja i luka sa plovnm putevima - prometni koridori cesta - koridori i građevine telekomunikacijske infrastrukture - koridori i građevine energetskog sustava - koridori i građevine sustava vodoopskrbe i odvodnje

• ostale površine izvan građevinskih područja: - poljoprivredne površine (osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo,

ostalo obradivo tlo, ostalo poljoprivredno tlo) - šumske površine ( šume posebne namjene) - mjesno groblje Premantura - područja rekreacije - morske zone za maritimnu rekreaciju i marikulturu - zone posebne namjene Monte Kope i Kamenjak - zone rekreativno-zabavne namjene Cave romane i Pećine

Naselja Za razvoj naselja PPUO-om su predviđena građevinska područja naselja i dijelova

naselja, utvrđena u skladu sa stanjem u prostoru, tendencijama demografskih promjena i usvojenim standardom stanovanja. U građevinskim područjima naselja prostor je namjenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i svim drugim građevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i za zadovoljavanje sličnih potreba. U građevinskim područjima naselja postoji mogućnost gradnje i uređenja građevina i ostalih zahvata zajedničkih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja, u skladu s uvjetima iz ovog PPUO-a. U ovim će se područjima, uz stambene, graditi i javne, društvene, gospodarske, prometne i infrastrukturne građevine, uz uvjet očuvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog područja općine i šireg prostora.

Pojedinačne građevine i kompleksi ugostiteljske i turističke namjene mogu se graditi i unutar građevinskih područja naselja, ali ukupna površina određena za ugostiteljsko-turističku namjenu unutar naselja može biti do 20% građevinskog područja tog naselja.

U ovim će se zonama, također, graditi i građevine za smještaj vozila i parkirališni prostori, groblja, te sportske i rekreacijske građevine. Stambena gradnja prvenstveno ćese usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja putem interpolacija, te rekonstrukcija postojećih građevina, s ciljem povećanja gustoćenaseljenosti, te racionalnosti izgrađene strukture i komunalne infrastrukture.

Na području obuhvata PPUO-a Medulin nalazi se 8 statističkih naselja (Medulin, Pomer, Vintijan, Valbonaša, Banjole, Pješčana uvala, Premantura i Vinkuran) te 9 postojećih izdvojenih dijelova naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, Bumbište, Volme Šćuza, Ševe1 i Ševe 2 te Zotta.

Naselje Medulin u konurbaciji s naseljem Ližnjan (sjedište susjedne Općine Ližnjan), predstavlja središnje naselje II. ranga prema PPIŽ te, unutar kojeg će se stvarati uvjeti za prostorni razvoj središnjih funkcija naselja i društvenih djelatnosti (uprave, predškolskog odgoja, osnovnog školstva, zdravstva, kulture i informatičke djelatnosti te sporta i rekreacije stanovništva) i stanovanja. Naselje Medulin kao naselje sjedište Općine mora zadovoljiti uvjet gustoće za plansko razdoblje do 2015. godine od 33 st/ha planiranog građevinskog područja. Od tako utvrđene površine građevinskog područja najviše 50% može se odnositi na njegov neizgrađeni dio, a ako građevinsko područje nema ukupnu izgrađenost veću od 80 % nije moguće njegovo dodatno širenje.

Analizom postojećeg građevinskog područja naselja Medulin utvrđeno je da je njegova postojeća veličina (PPO bivše općine Pula Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN Općine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01i 7/03) iznosi 293.96 ha te je s obzirom na izgrađenost istog predviđeno da se djelomično smanji u dijelu

10


izgrađene turističke izgradnje u sklopu građevinskog područja naselja koja je uključena u postojeće izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene Medulin-istok s obzirom da je isto u skladu s PPIŽ. Izmjenama PPUO-a, a temeljem ciljeva utvrđenih kod utvrđivanja Zaključka o izradi Izmjena PPUO-a, korigirano je građevinsko područja naselja Medulin na način da je dio građevinskog područja naselja preraspodijeljen te je granica u istočnom dijelu građevinskog područja naselja vraćena kako je bila prije donošenja PPUO-a. Taj se dio smanjio nauštrb zone ugostiteljsko turističke namjene Kašteja čija je površina usklađena sa prostorno planskom dokumentacijom koja je razrađivala detaljnije rješenje iako više nije na snazi.

Naselja Pomer, Vintijan, Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura i Valbonaša prema značaju u sustavu središnjih naselja svrstavaju se u ostala naselja i namijenjena su stanovanju kao prevladavajućoj funkciji naselja. Naselja Pomer, Vintijan, Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura moraju u skladu s PPIŽ, udovoljiti kriteriju gustoćeod minimalno 10 st/ha dok naselje Valbonaša mora udovoljiti kriteriju gustoće od min 5 st/ha. Od tako utvrđene površine građevinskog područja najviše 50% može se odnositi na njegov neizgrađeni dio, a ako građevinsko područje nema ukupnu izgrađenost veću od 80 % nije moguće njegovo dodatno širenje.

Analizom postojećih građevinskih područja naselja utvrđeno je da uvjete za proširenje imaju naselja Valbonaša, Pješčana uvala, Vintijan i Vinkuran te je ovim PPUO-om dat prijedlog njihovog proširenja za plansko razdoblje do 2015. godine te je prikazan u tablici 2 i 3.

Naselje Pomer nema uvjete za proširenje građevinskog područja s obzirom da izgrađenost istog ne prelazi 80 %, međutim temeljem Izvješća s javne rasprave isto je usklađeno s granicama obuhvata DPU Pomer (SN Općine Medulin 3/96.) i s obzirom na potrebe za sportskom zonom, ista je priključena građevinskom području naselja.

Ukupni planirani broj stalnih i povremenih stanovnika po naseljima za 2015. godinu prikazan je u tablici 1: TABLICA 1 - BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA

NASELJE BR. STALNIH STAN. 2001.

BR. POVREMENIH STAN. 2001.

BR. STALNIH STAN. 2005. (REGISTAR STANOVNIKA)

PLANIRANI BR. STALNIH STAN. 2015.

UKUPNI BR. STAN. 2015.

MEDULIN* 2538 2274 3230 5514 7788

POMER* 394 294 439 550 844 VINTIJAN* 133 30 154 180 210 VALBONAŠA* 53 0 54 80 80 BANJOLE* 945 882 1134 1350 2232 PJEŠČANA UVALA

600 867 703 820 1687

PREMANTURA 838 1227 971 1100 2327 VINKURAN* 506 216 777 850 1066 UKUPNO 6007 5790 7462 10444 16234

*- više od od 50 % postojećih građevina koriste se za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalište u tom naselju

11Izmjene I dopune Prostornog plana uređenja Općine MedulinOpćina MedulinBroj ugovora: 5849/08Godina: 2011.

Iskaz kvantificiranih pokazatelja za građevinska područja naselja

TABLICA 2. - NASELJA S MANJE OD 100 PLANIRANIH STANOVNIKANAZIV NASELJA POVRŠINA GRAĐ.

PODRUČJAPOVRŠINAIZGRAĐENOG DIJELAGRAĐ. PODR.

IZGRAĐENOST GRAĐ.PODR.

PLANIRANI BROJSTANOVNIKA 2015.GOD.

BRUTTO GUSTOĆASTANOVANJA UGRAĐ. PODR.

VALBONAŠA 3,37 2.36 81.38 80 23,73

TABLICA 3. - NASELJA S VIŠE OD 100 PLANIRANIH STANOVNIKANAZIV NASELJA POVRŠINA GRAĐ.


IZGRAĐENOST GRAĐ.PODR. (%)


BRUTTO GUSTOĆASTANOVANJA USTAMB. DIJELUGRAĐ. PODR.

MEDULIN 249,06 137.74 55.30 7788 33.42POMER 40.50 21.76 53.72 844 21.53VINTIJAN 14,16 10.03 83,09 180 12,71BANJOLE 75.72 45.94 60.67 2232 29.47PJEŠČANAUVALA

34,22 29.77 91.51 1687 49,29

PREMANTURA 93.79 60.20 64.18 2327 30,54VINKURAN 42,31 31.33 82.57 1066 25,19UKUPNO 541.39 333.57 61.61 16234 30.23

12


Gospodarska namjena Gospodarska namjena obuhvaćena je područjima različitih namjena u kojima će se

naročito koncentrirano razvijati: - ugostiteljstvo i turizam - proizvodna namjena - poslovna - komunalno - servisna djelatnost - marikultura

Područja gospodarskih djelatnosti, kao i opis pojedinih lokacija dati su točkom 3.3. “Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti” ovog obrazloženja.

Sportsko rekreacijska namjena Zone sportsko rekreacijske namjene ovim PPUO-om podijeljene su na zone

rekreacije(R) izvan građevinskog područja te zone sporta (R1-R6) u sklopu građevinskih područja naselja (Vinkuran, Pomer), izdvojenih građevinskih područja za ugostiteljsko turističku namjenu (Medulin – istok i Centinera) i izdvojenih građevinskih područja sportske namjene(sportsko letjelište Campanož i jahački centar Medulin).

Zone rekreacije određene ovim PPUO-om namjenjene su u rekreativne svrhe uz uređivanje putova, trim staza, klupa za sjedenje i boravak, informativnih tabli i putokaza, sanitarnih čvorova, kioska za informativne djelatnosti, i sl. U zonama rekreacije uređivati će se i otvoreni tereni za rekreaciju, ali ne i građevine namijenjene sportu (sportska igrališta). Zone rekreacije na nenaseljenim otočićima s prirodnim i kultiviranim krajolikom koristiti će se prvenstveno u funkciji rekreacije, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez mogućnosti gradnje.

Zone sporta određene ovim PPUO-om na lokacijam, Pomer i Vinkuran (u sklopu građevinskih poodručja naselja) namjenjene su uređenju otvorenih sportskih igrališta, svlačionica, te gradnji manjih ugostiteljskih građevina te instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju. U sklopu građevinskog područja sporta Medulin-istok i Bumbište planira se izgradnja sportske dvorane sa pratećim sadržajima (fitness, sportske udruge, manji ugostiteljski sadržaji) te uređenja otvorenih sportskih igrališta, svlačionica, i manjih ugostiteljskih građevina te instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju te komunalnih građevina (vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl.), ali isključivo u svrhu opskrbe rekreacijskih građevina.

Područje jahačkog centra Medulin određeno u grafičkom dijelu ovog PPUO-a, namijenjeno je gradnji građevina vezanih uz uzgoj , dresuru konja i odvijanje sportskih aktivnosti vezanih uz tu djelatnost, te gradnji ugostiteljskih građevina, kao i drugih građevina, instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju.

Područje letjelišta Campanož namijenjeno je uređenju sportskog letjelišta. U području letjelišta mogući su zahvati uređenja drenirane poletno-sletne staze za sportske zrakoplove, “zmajeve” (i na motorni pogon), jedrilice, balone, paraglajdere i slične letjelice. U planiranom području uređivat će se zemljište uz mogućnost građevnih zahvata, ali ne i izgradnje građevina visokogradnje izuzev centralne građevine i građevine vatrogasnog centra te će se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i građevine te infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti turističkog smještaja. Prilikom uređenja letjelišta potrebna je primjena posebnih propisa.

13


Poljoprivredno tlo i šume Polazeći od činjenice da dio područja Općine Medulin zauzima poljoprivredno

zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje značaj u gospodarskom razvitku općine, područja koja su ovim PPUO-om posebno namjenjena poljoprivrednim djelatnostima nećese smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim odredbama ovog PPUO-a.

U ZOP-u se na pojedinačnim česticama poljodjeljskog zemljišta mogu graditi pojedinačne gospodarske građevine za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.), za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha .

Izvan ZOP-a na pojedinačnim česticama poljodjeljskog zemljišta mogu se graditi pojedinačne gospodarske građevine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kako slijedi: TABLICA 3. - MOGUĆNOST GRADNJE NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU IZVAN GRAĐEVINSKO PODRUČJA KATEGORIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

VRSTA POLJOPRIVREDNE GRAĐEVINE

MIN POVRŠINA POLJ. KOMPLEKSA

OSOBITO VRIJEDNO OBRADIVO TLO

Staklenici i plastenici 20.000m2

Farme za uzgoj stoke 100.000 m2

Vinogradarsko – vinarski i slični pogoni 100.000 m2

VRIJEDNO OBRADIVO TLO

Staklenici i plastenici 10 000 m2

Farme za uzgoj stoke 50 000 m2

Peradarske farme 20 000 m2

Vinogradarsko – vinarski i slični pogoni

OSTALO OBRADIVO TLO Staklenici i plastenici 5.000 m2

Peradarske farme



Područja koja su ovim PPUO-om predviđena kao šume mogu se koristiti isključivo na način određen posebnim propisima. Područja šuma posebne namjene predviđaju se unutar obalnog područja, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora, rakreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza u kojima se mogu graditi građevine potrebne za gospodarenje šumom, te sve potrebne prometne građevine (pješačke staze, interventni putevi, i sl.) i građevine infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog PPUO-a.

Na području šume posebne namjene Vižula – arheološko područje planira se uređenje eko arheološkog parka u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog konzarvtaorskog odjela i u skladu sa posebnim propisom o šumama.

Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje

14


propisuje nadležno tijelo.

Groblja PPUO-om određena groblja definirana su na lokacijama već postojećih groblja

Medulin i Pomer unutar građevinskih područja naselja te se planira izdvojeno građevinsko područje groblja Premantura zbog potrebe širenja postojećeg groblja.

More PPUO-om se također određuje namjena površina morskog akvatorija i to kao zone

pomorskog prometa s plovnim putevima, zone sportsko rekreacijske namjene i morske zone za marikulturu.

Morske zone pomorskog prometa su lučko područje Paltana, luke, te preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. Morski putevi su definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa.

Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu od 300m uz preostalu morsku obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije odredit će se temeljem posebnog odgovarajućeg propisa. Shodno tome u ovom pojasu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Morske zone sporta predviđene su kao lokacije za sportove vezane uz vodu(jedrenje, veslanje, windsurf, i sl…) i određene su u grafičkom dijelu ovog PPUO-a. Morske zone maritimne rekreacije namjenjene su uređenju plaža, prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati.

U morskim zonama namjenjenim za marikulturu, na lokacijama određenim ovim PPUO-om, a prikazanim u grafičkom dijelu ovog PPUO-a, predviđeno je uređenje akvatorija za uzgajanje riba, školjaka i drugih morskih organizama, a isključuje se uzgoj plave ribe.

Posebna namjena PPUO-om su određena područja od interesa za obranu Republike Hrvatske na

lokacijama Monte Kope, Kamenjak, te sigurnosno područje zone posebne namjene vojnog strelišta Valdebek na području susjedne jedinice lokalne samouprave Grada Pule.

Radi neometanog obavljanja osnovne funkcije PPUO-om se određuju zone korištenja i zaštite u skladu s posebnim propisima na načina kako je prikazano u grafičkom dijelu ovog PPUO-a na kartografskom prikazu 3.2. u mj. 1:25 000 te su određene zone posebne namjene i zona zabrane gradnje. U zoni značajnog krajobraza Donji Kamenjak(SN IŽ 5/96.) koja je ujedno označena kao zona posebne namjene nije mogućanikakva gradnja već je moguće povremeno i privremeno korištenje u svrhu vojnih vježbi uz poštivanje odredbi ovog PPUO-a koje se odnose na zaštitu prirode.

Zona zabrane gradnje označena je na kartografskom prikazu te predstavlja ograničenje od kojega je moguće odstupiti za zonu Monte Kope i TP Pomer uz suglasnost Ministarstva obrane u slučajevima kad zaštitna zona obuhvaća postojeću izgradnju ili građevine u skladu s prostornom- planskom dokumentacijom koji ne nadmašuju visinu od P+1.

15


3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA TABLICA 4. - NAMJENA POVRŠINA

R.B.

OPĆINA MEDULIN

OZN.

UKUPNO

(HA)

% OD POVRŠINE OPĆINE MEDULIN

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA UKUPNO

541.39

18.44

1.2. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA - GOSP. NAMJENA (ZANATSKA) - GOSP. NAMJENA (POSLOVNA) - MARIKULTURA - JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA - SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA : – REKREACIJA – SPORT POSEBNA NAMJENA UKUPNO:

I1 K3 HET

RR1

38.57 27.80

0.61 3.32

347,73

208.00 25.84

13.54

793.59

1.31 0.94 0.02 0.11

11.85

7.08 0.88

0.46

27.03

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE UKUPNO

876.34

29.84

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE UKUPNO - ŠUME POSEBNE NAMJENE

742.22

24.66

OPĆINA UKUPNO- KOPNO 2935.00 100

16


3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Osnovni pravci dugoročnog razvitka gospodarstva Općine Medulin bit će djelatnosti koje u najvećoj mjeri vrednuju prirodne uvjete, prednosti prometno - geografskog položaja, osiguravaju najveće efekte i vrše funkciju nosioca razvoja, a to su ugostiteljstvo i turizam, poljoprivreda, proizvodna namjena, te djelatnosti vezane za promet. Na području Općine Medulin gradnja građevina nekih navedenih djelatnosti PPUO-om je omogućena u građevinskim područjima naselja. To su one djelatnosti koje svojim utjecajem ne djeluju štetno na okoliš, odnosno na uvjete stanovanja, što znači da emisije u zrak i tlo, buka, otpadne vode i ostale komponente ne smiju premašiti dozvoljene vrijednosti. Također, na građevnim česticama na kojima su izgrađene građevine gospodarskih djelatnosti mora se osigurati parkiranje svih vozila povezanih s djelatnošću, u skladu s odredbama ovog PPUO-a.

Koncentracija, pak, gospodarskih djelatnosti planira se u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene koja su definirana ovim PPUO-om. Opis smještaja gospodarskih djelatnosti iz ovog poglavlja odnosi se na gradnju građevina koje će segraditi u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko turističke, proizvodne, komunalno-servisne i sportske namjene.

Ugostiteljstvo i turizam Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene naročito će se razvijati u

izdvojenim područjima definiranim granicama građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke, smještenim na obalnom dijelu Općine, dok se pojedinačne građevine i kompleksi ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi i unutar građevinskih područja naselja, ali ukupna površina određena za ugostiteljsko-turističkunamjenu unutar naselja može biti do 20% građevinskog područja tog naselja.

Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene definiraju se ukupnim PPUO-om i dimenzioniraju se sukladno PPIŽ-u (SN IŽ 2/02, 1/05, 4/05, 14/05, 10/08 i 7/10) s optimalnim opterećenjem prostora. S obzirom da je u poglavlju 2. Ciljevi prostornog uređenja definirano da na području Općine Medulin u planskom razdoblju treba podizati kvalitetu turističke ponude, ovim PPUO-om utvrđena je kategorizacija turističkog smještaja pojedinih izdvojenih zona ugostiteljsko turističke namjene što treba poštivati prilikom izrade prostornih planova užeg područja.

Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene namjenjena su gradnji ugostiteljskih građevina smještajnog tipa kao što su hoteli, turistička naselja, te autokampovi, u kojima će se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, a mogu se pružati i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu.

PPIŽ daje mogućnost smještaja minimalno 20 000, a maksimalno 24 000 postelja na području Općine Medulin u što se ubrajaju kapaciteti u sklopu izdvojenih zona ugostiteljsko turističke namjene, stambeno – turističkih naselja i u sklopu ugostiteljsko turističkih zona u naseljima. Dimenzioniranje, kapacitet i kategorizacija izdvojenih zona za ugostiteljsko turističku namjenu na području Općine Medulin prikazana je u tablicama 5,6 i 7 članka 85. Odredbi za provođenje ovog PPUO-a te iznosi ukupno 22 000 postelja.

Postojeća građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene utvrđena PPUO

17


Medulin (SN Općine Medulin 2/07) usklađena su sa uvjetima iz PPIŽ (SN IŽ 2/02, 1/05, 4/05, 14/05, 10/08 i 7/10) te je ovim Izmjenama PPUO-a smanjena zona Muča dok su ostale zone zadržane na postojećoj veličini. S obzirom na preporučenu gustoću korištenja datu PPIŽ između 50 i 120 postelja po hektaru zone ugostiteljsko turističke namjene, bitno je napomenuti da se prosječna gustoća kraće oko 56 postelja/ha.

U sklopu građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene Kašteja u kojoj je moguća gradnja autokampa, a istovremeno je i zaštićeno područje prirode u kategoriji park-šuma (SN IŽ 5/96.) potrebno je poštivati odredbe članaka ovog PPUO-a koje se odnose na zaštitu prirode.

Za sve izdvojene zone ugostiteljsko turističke namjene ovim PPUO-om uvjetovana je obaveza izrade prostornih planova užeg područja. Ovim Izmjenama PPUO-a predviđena je izrada više prostornih planova užeg područja za pojedine zone ugostiteljsko turističke namjene – Medulin istok, Kanalić, Centinera, Porto paltana Volme i Stupice.

Naselja Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura svrstavaju se u postojećastambeno turistička naselja s obzirom da u funkcionalnom korištenju prostora imaju izražen visok postotak objekata u funkciji turizma unutar postojeće strukture naselja, ili se taj izraženi visoki postotak odnosi na građevine mješovite stambene, turističke ili ugostiteljske namjene.

Kriteriji za dimenzioniranje veličine maksimalnih kapaciteta (broja postelja) postojećih stambeno turističkih naselja prikazani su u točki 3.4.4. Tekstualnog obrazloženja PPUO-a pri čemu se odnos broja stanovnika naselja (stalnih i povremenih) i ukupnog broja stambenih jedinica u pravilu treba kretati između 0,28 i 0,72.Kriteriji za dimenzioniranje veličine građevnih područja postojećih stambeno turističkih naselja identični su kriterijima za određivanje veličine turističkih zona (50 – 120 postelja/ha), s time da tako proračunatoj veličini pridodaje i veličina proračunata na temelju planiranog broja stanovnika (stalnih i povremenih).

U sklopu građevinskog područja naselja Medulin ovim PPUO-om predviđa sesmještaj 800 postelja za potrebe ugostiteljsko turističkog smještaja.

Maksimalni broj postelja u stambeno-turisičkim naseljima i naselju Medulin određen je u članku 85. Odredbi za provođenje ovogPPUO-a.

Unutar građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke (u ZOP-u), uži obalni pojas je namjenjen gradnji pratećih sadržaja ugostiteljske namjene bez mogućnosti smještaja te uređivanju kupališta s plažnim građevinama, sunčališta, pristupa u more, valobrana, pristana, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove i drugo, dok će smještajni kapaciteti biti odmaknuti od obale u dubinu. U užem obalnom pojasu postoji mogućnost gradnje i postavljanja građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Užim obalnim pojasom smatrat će se pojas širine koja osigurava realizaciju svih vrsta gore navedenih zahvata, ali ne manje od 100 metara od planirane obalne linije. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje.

Turistički punktovi, kao specifični oblik turističkih razvojnih područja, prvenstveno trebaju poslužiti za razvoj "alternativnih" vidova turizma (izletnički turizam, "robinzonski" turizam, punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). Lokacija turističkih punktova, njihovi kapaciteti te točan prostorni obuhvat utvrđen je ovim PPUO-om.

U sklopu građevinskog područja zabavnog centra Campanož predviđeno je uređenje

18


zone za zabavu kao što su zabavni park, vodeni park, diskoteka I ostali prateći i slični sadržaji, bez mogućnosti izgradnje građevina za turistički smještaj.

Proizvodna namjena

Koncentracija obrtničkih i proizvodno-servisnih kapaciteta usmjeravat će se uizdvojene zone gospodarske proizvodne namjene Medulin, Pomer, Banjole – Kamik i Ševe planirane ovim PPUO-om.

U građevinskim područjima gospodarske proizvodne namjene ne mogu se graditi građevine koje narušavaju vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u susjednim zonama i lokacijama.

U ovim građevinskim područjima mogu se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i građevine te infrastrukturna mreža te uređivati reciklažna dvorišta i transfer stanice u skladu sa prostornim planom užeg područja.

U građevinskim područjima gospodarske proizvodne namjene mogu se, na samostalnim građevnim česticama ili na građevnim česticama namjenjenim gradnji neke druge građevine, graditi i kolne, kolno-pješačke, servisne, pješačke i parkirališne površine, površine sportsko-rekreacijske namjene, te uređivati javne zelene površine, sukladno ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema. U ovim se zonama mogu graditi i građevine za smještaj vozila, kao i višeetažne garaže i parkirališni prostori.

Koncentracija poslovne pretežito trgovačke namjene usmjeravat će se u izdvojenu

zonu gospodarske poslovne namjene Valbonaša planiranu ovim PPUO-om. U građevinskom područu gospodarske poslovne namjene ne mogu se graditi

građevine koje narušavaju vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u susjednim zonama i lokacijama.

U građevinskom području gospodarske poslovne namjene mogu se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i građevine te infrastrukturna mreža, te na samostalnim građevnim česticama ili na građevnim česticama namjenjenim gradnji neke druge građevine, graditi i kolne, kolno-pješačke, servisne, pješačke i parkirališne površine,površine javne I društvene namjene, površine sportsko-rekreacijske namjene, te uređivati javne zelene površine, sukladno ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema. U ovim se zonama mogu graditi i građevine za smještaj vozila, kao i višeetažne garaže i parkirališni prostori.

Unutar gospodarskih proizvodnih zona Medulin, Kamik, Ševe, Pomer i Valbonaša mogu se formirati reciklažna dvorišta i transfer stanice u skladu sa sustavnim gospodarenjem otpadom na području Općine Medulin max površine 100 m2.

TABLICA 5. - ZONE GOSPODARSKE PROIZVODNE NAMJENE GRAĐEVINSKO PODRUČJEGOSPODARSKE NAMJENE - PROIZVODNE

POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)

IZGRAĐENOST GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)

MEDULIN - PROIZVODNE 4.14 12.80%

POMER - PROIZVODNE 3.21 neizgrađeno

19


BANJOLE - KAMIK - PROIZVODNE 13.81 15.30%

ŠEVE- PROIZVODNE 13.53 neizgrađeno

VALBONAŠA - POSLOVNE – PRETEŽITO TRGOVAČKE

3.88 neizgrađeno

UKUPNO 38.57

Komunalno servisna namjena Zona gospodarske komunalno servisne namjene Pećine Campanož namjenjena je gradnji građevina za udomljavanje napuštenih životinja i ostalih djelatnosti komunalno servisne namjene koje ne narušavaju vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u susjednim zonama i lokacijama.

Sklonište za napuštene životinje i higijenski servis mora udovoljavati odredbama posebnih propisa. U sklopu ove zone moguća je izgradnja građevine koja može imati maksimalno 1 etažu maksimalne visine 4,0 m te maksimalne površine 500 m2.

U sklopu zone komunalno servisne namjene u dijelu izvan ZOP-a predviđa se dio za reciklažu građevinskog materijala.

Marikultura

Zone marikulture predviđene su na lokacijama određenim u grafičkom dijelu ovog PPUO-a. Unutar kopnenog područja za marikulturu određenog ovim PPUO-om, na lokaciji Medulin – Siga, moguća je izgradnja građevine isključivo osnovne namjene, bez mogućnosti korištenja iste za trgovačke, ugostiteljsko – turističke ili druge djelatnosti koje nisu povezani sa samim uzgojem, u skladu s posebnim propisom.

U morskim zonama namjenjenim za marikulturu, na lokacijama određenim ovim PPUO-om, predviđeno je uređenje akvatorija za uzgajanje riba, školjaka i drugih morskih organizama, a isključuje se uzgoj plave ribe. 3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Na području Općine Medulin građevine javne i društvene namjene gradit će seprvenstveno u sklopu građevinskih područja te su uvjeti smještaja građevina javne i društvene namjene u sklopu građevinskih područja naselja dati u poglavlju 2. odredbi ovog PPUO-a te će se primjenjivati i kod izrade prostornih planova užeg područja čija je obaveza utvrđena odredbama ovog PPUO-a.

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Jedna od bitnih funkcija PPUO-a je zaštita prostora, prirode i ambijenta, odnosno osiguranja kvalitenog i zdravog prostora, koji je kroz korištenje i namjenu prostora rezerviran za dugoročan razvoj Općine Medulin. Izradom prostornih planova užeg područja za urbanističke cjeline treba osigurati zaštitu graditeljske baštine i preostalog obuhvaćenog zemljišta namjenjenog gradnji.

U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave (Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike

20


Hrvatske) utvrdit će konzervatorsku podlogu sa sustavom mjera zaštite obuhvaćenih nepokretnih kulturnih dobara ili utvrditi sustav mjera zaštite tih kulturnih dobara, što ćeslužiti kao temeljni podatak pri izradi tih planova. Lokacijske/građevne dozvole izdavat ćese u skladu sa posebnim propisima i to za one cjeline, građevine i sklopove koji su posebno označeni u grafičkom dijelu PPUO-a, uz posebne uvjete građenja koji će seishoditi od nadležnog Konzervatorskog odjela.

U okviru cjelokupnog područja Općine Medulin, koje već kao jadransko priobalno područje predstavlja prostor značajne vrijednosti i osjetljivosti, mogu se identificirati značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode, koja predstavljaju određenu ambijentalnu vrijednost i kao takva će se čuvati i štititi sveukupnim planskim rješenjem.

21


3.4.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Zaštita prirode bitna je komponenta koncepcije i postavki u svim segmentima ovog PPUO-a. Temeljni motivi zaštite prirode nalaze se u očuvanju i unapređenju obilježja, specifičnosti i kvalitete, kao i u racionalnom korištenju prirode općenito, s ciljem održavanja prirodne ravnoteže i ekološkog stabiliteta.

Područje Općine Medulin je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih vrsta te se u cilju njihove zaštite propisuju slijedeće mjere:

- u cilju zaštite šišmiša, potrebno je očuvati njihova prirodna staništa u špiljama, šumama te skloništima po crkvenim tornjevima i drugim prostorima na zgradama, u slučaju obnova zgrada i crkava u kojima je nađena kolonija šišmiša, poželjno je postaviti nova pogodna mjesta za sklonište kolonije, za zaštitu šišmiša koji obitavaju u špiljama potrebno je jedan dio špilja predvidjeti kao područja zatvorena za javnost, a u špiljama koje su otvorene za posjetitelje šišmišima osigurati nesmetano kretanje prilikom postavljanja vrata na ulazu u špilju (za postavljanje takvih vrata obavezno je konzultirati stručnjake za šišmiše), ne uznemiravati prilikom posjeta te odrediti prihvatni kapacitet špilje

- s obzirom na neistraženost i nedostatak provjerenih podataka o ukupnoj brojnosti i trendu populacije morskih sisavaca u Jadranu, potrebno je hitno izraditi cjelovitu studiju brojnosti i rasprostranjenosti te identificirati mjesta veće brojnosti i područja razmnožavanja i hranjenja (kritična staništa). Kroz direktne mjere zaštite potrebno je dio takvih područja zaštiti u cijelosti (kao zoološke rezervate), a u dijelu uvesti mjere upravljanja kao npr. ograničenje plovidbe i/ili ribarenja. Kao indirektne mjere zaštite potrebno je: izraditi i uspostaviti kvalitetan plan upravljanja i nadzor nad ribljim fondom Jadrana u suradnji s nadležnim institucijama, kvalitetne sustave odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda, spriječiti povećanje količine otpadnih i toksičnih tvari koje ulaze u more, spriječiti daljnju fragmentaciju staništa te provoditi kampanje informiranja i edukacije javnosti, a posebice turista tijekom ljeta o pravilima ponašanja u blizini dupina

- u cilju zaštite vrsta ptica koje se gnijezde na liticama stijena, potrebno je spriječiti svako planiranje izgradnje infrastrukture i ostalih zahvata koji bi mogli ugroziti stanište ovih vrsta ptica, u cilju zaštite vrsta ptica vezanih za šumska staništa, potrebno je o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama, a naročito je potrebno ostavljati dostatan broj starih suhih stabala radi ptica dupljašica (kroz uvjete zaštite prirode odgovarajućih šumsko-gospodarskih osnova i/ili programa gospodarenja šumama), potrebno je očuvati staništa na kojima ove vrste obitavaju s naglaskom na vlažna i vodena staništa

- u cilju zaštite leptira trebalo bi prvenstveno očuvati vodena i močvarna staništa te o njima voditi brigu prilikom gospodarenja šumama i travnjacima, melioraciji i vodno-gospodarskim zahvatima.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti i to osobito:

- utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti, - provedbom mjera zaštite prirode,

22


- unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu,

- izradom izvješća o stanju prirode, donošenjem i provedbom strategije, programa, akcijskih planova i planova upravljanja,

- utvrđivanjem prirodnih vrijednosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, - uspostavom sustava upravljanja prirodnim vrijednostima i zaštićenim prirodnim

vrijednostima, - povezivanjem i usklađivanjem državnog sustava s međunarodnim sustavom zaštite

prirode, - poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode, - obavješćivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlučivanju o

zaštiti prirode, - poticanjem i promicanjem zaštite prirode, te razvijanjem svijesti o potrebi zaštite

prirode u odgoju i obrazovanju. PPUO-om Medulin su obuhvaćeni dijelovi prirode, zaštićeni u smislu posebnih

propisa koji definira kategorije prirodnih vrijednosti značajni karjobraz i park šuma. Značajni krajobraz Donji Kamenjak i medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) i Gornji Kamenjak

(SNIŽ 5/96) su zbog svojih posebnosti proglašeni 1996. godine, temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94, 72/94) zaštićenim krajolikom (Službene novine Istarske županije 5/96, 7/02) u površini od 394,83 ha. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) kategorija zaštićeni krajolik preimenovana je u kategoriju zaštite značajni krajobraz. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti i kulturno-povijesne vrijednosti, i krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji.

Za područje zaštićenog krajobraza Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga u skladu s PPIŽ utvrđuje se obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja I plana upravljanja.

Park šumom su proglašeni poluotok Kašteja (SN IŽ 5/96) i brdo Soline kod

Vinkurana (SNIŽ 5/96). Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. Za područje park šume, u skladu sa posebnim propisom potrebno je donijeti program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrži mjere zaštite i unapređenja na temelju praćenja stanja. Do donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su zaštićeni. Za područja park šume Kašteja na kojoj je predviđena I ugostiteljsko turistička namjena potrebno je poštivati odredbe ovog PPUO-a o zaštićenim prirodnim predjelima.

PPUO-om su evidentirani značajni dijelovi prirode te se predviđaju za zaštitu u skladu

sa posebnim propisima: posebni rezervat u moru - potrebno je zaštititi staništa voge u Uvali Polje, između

Kamenjaka i otoka Fenolige te u dijelu medulinskog zaljeva sukladno PPIŽ posebni paleontološki rezervat - unutar područja značajnog krajobraza Donji

Kamenjak i medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) posebni floristički rezervat - unutar područja značajnog krajobraza Donji Kamenjak i

medulinsko otočje (SNIŽ 5/96)

23


značajni krajobraz otoka Frašker i Fraškerić - predlaže se njihova zaštita kao kultiviranog predjela velike krajobrazne vrijednosti namjenjenih za odmor i rekreaciju (prvenstveno maritimnu).

Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i predloženi za zaštitu, ovim se

PPUO-om izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite određuju se istovjetno, u skladu sa posebnim propisima.

U postupku izrade prostornih planova za zaštićene dijelove prirode nadležno tijelo utvrdit će sustav mjera zaštite obuhvaćenih dijelova prirode.

Mjere zaštite zaštićenih područja sastavni su dio akata o proglašenju zaštite, dokumenata prostornog uređenja, planova upravljanja, planova gospodarenja, te drugih propisa koji koji uređuju pitanja zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja zaštićenih područja.

U zaštićenim područjima nije dopušteno izvođenje vojnih vježbi ni drugih vojnih aktivnosti kojima se mogu ugroziti prirodne vrijednosti, osim na području značajnog krajobraza Donji Kamenjak (SN IŽ 5/96.) uz poštivanje odredbi posebnih propisa čime se jamči da se neće ugroziti zaštićeno prirodno područje.

U postupku izdavanja lokacijskih (građevnih) dozvola za zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode obuhvaćenim PPUO-om, kao i lokacijskih (građevnih) dozvola za susjedne građevine, ishodit će se posebni uvjeti građenja i uvjeti zaštite prirode od nadležnog tijela. Ne može se izdati lokacijska(građevna) dozvola bez prethodno pribavljene suglasnosti nadležnog tijela na projektnu dokumentaciju namjeravanog zahvata u prostoru.

Ekološka mreža propisana je posebnim propisima te predstavlja sustav međusobno

povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07) propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže.

Ekološka mreža na području Općine Medulin obuhvaća slijedeća područja važna za divlje svojte i stanišne tipove:

• HR 2000147 - špilja kod Premanture • HR 2000616 - Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag • HR 2000630 - Gornji Kamenjak • HR 3000173 - Medulinski zaljev (granično) • HR 3000174 - Medulinski zaljev - laguna (granično) • HR 3000207 - Špilja na otoku Frašker • HR 3000225 - špilja u uvali Prisada • HR 3000227 - špilja kod Gomile • HR 5000032 - Akvatorij zapadne Istre (granično) • HR 2001136 - Koridor za morske kornjače (granično)

Za područja ekološke mreže provoditi smjernice za mjere zaštite područja

propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07), te donijeti i provoditi

24


Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti.

Svi planirani zahvati koji mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (N.N. 89/07).

Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.

Smanjenje utjecaja erozije u PPUO-om određenim područjima pojačane erozije, ali i ostalim područjima izloženim eroziji, provodit će se realizacijom sljedećih građevnih i ostalih zahvata u prostoru:

- zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora, - sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta

Zaštita područja koja su PPUO-om određena kao šume, kao određene prirodne

vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o šumama, odredbama ovog ppuo-a i ostalim odgovarajućim propisima. Zaštita područja koja su PPUO-om određena kao poljoprivredno tlo, te i ostalog poljoprivrednog zemljišta, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, odredbama ovog ppuo-a i ostalim odgovarajućim propisima.

Uređivanje zelenih površina, kao određene prirodne vrijednosti, PPUO-om se omogućava u građevinskim područjima. Zelene površine mogu se uređivati kao:

- javne zelene površine - JAVNI PARKOVI:

- igrališta - uređene zatravljene površine, drvoredi i sl.

- OSTALE HORTIKULTURNO OBRAĐENE POVRŠINE: - zaštitne zelene površine - ostali oblici zelenih površina

Javni parkovi uređivat će se trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta. Kod igrališta će se uređivati igrališta trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, sadnjom odgovarajućih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta.

Zaštitne zelene površine uređivat će se saniranjem postojećeg biljnog materijala i sadnjom odgovarajućih novih vrsta, uređivanjem pješačkih staza, te obavljanjem i sličnih radnji.

Na postojećem i planiranom izgrađenom prostoru potrebno je sprovesti introdukciju različitim autohtonim vrstama, čiji odabir zavisi od prostorne organizacije i strukture planirane izgradnje. Kod građevina kod kojih će prilikom izgradnje nastati veći zemljani radovi treba sprovesti biotehničke mjere sanacije i uređenje usjeka i nasipa odgovarajućom travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnim grmljem. Na lokacijama s velikim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te sprovesti introdukciju različitim autohtonim vrstama kako bi se spriječila pojava erozije.

25


Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako, da se najmanje ugrozi žilje vrijednijih stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi nisko i srednje visoko grmlje, trajnice i travnjake čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu 50cm. Stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2m od podzemne infrastrukture, odnosno 1m od ruba tvrde površine.

Na cjelokupnom području obuhvata PPUO-a utvrđuju se uvjeti oblikovanja građevina kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti. Kod oblikovanja građevina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhvaćenom i na širem području, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristični za ovdašnju klimu i tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama i krajolikom. U starim dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom obavezno je korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode, kako uvrštenih u popis temeljem važećih zakonskih odredbi tako i evidentiranih važećim prostornim planovima šireg područja i ovim PPUO-om, određene su cjelokupnim PPUO-om. Svi zahvati u prostoru koji na određeni način utječu na prirodna i kulturna dobra moraju se provoditi uz suradnju i suglasnost tijela državne uprave nadležnih za zaštitu prirodnih i kulturnih dobara, a prilikom gradnje i uređenja konzultirat će se odgovarajući važeći propisi. Kategorizacija mora definira se ovim planom kao II. kategorija za svo obalno more Općine Medulin što znači da svi efluenti koji se upuštaju u recipijent moraju biti po kakvoći koja se dozvoljava za upuštanje u recipijent II. kategorije, sukladno uvjetima propisanih odgovarajućim propisima. 3.4.2. KULTURNO POVIJESNE CJELINE

Cjelokupno područje Općine Medulin predstavlja izuzetnu, u značajnoj mjeri očuvanu ambijentalnu vrijednost koja se čuva i štiti sveukupnim planskim rješenjem.

PPUO-om su određene kategorije uvjeta zaštite kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara i evidentiranih:

1. poluurbane i ruralne cjeline 2. pojedinačni spomenici 3. arheološki lokaliteti 4. kultivirani krajolik 5. vizure

1. Poluurbane i ruralne cjeline

Na prostoru povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina potreban je konstantan nadzor nad uređenjem i održavanjem graditeljske baštine. Kako bi zaštitila od daljnjih devastacija i propadanja prilikom bilo kakvih zahvata (sanacija, rekonstrukcija, obnova pročelja, izgradnja i dogradnja itd.) Potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja i prethodno odobrenje od jedinice lokalne samouprave. Posebni uvjeti trebaju sadržavati upute za uklanjanje dotrajale fasadne žbuke radi utvrđivanja ranijih faza izgradnje i oblikovanja objekata, te obnovu istih uz puno uvažavanje, zaštitu i rekonstrukciju svih spomeničkih i ambijentalnih karakteristika objekata. Kod uređenja pročelja u povijesnoj jezgri svakako je

26


potrebno izbjegavati strane materijale i tehnike i neadekvatnu urbanu opremu (svjetleće isl. Reklame, jedinice klimatizacijskih uređaja, satelitske antene), te poštivati zatečeno stanje.

Moguće su interpolacije u povijesno poluurbano tkivo na način da se tlocrtnim i visinskim gabaritima ukapaju u građevinski pravac ulica, te da arhitektonskim oblikovanjem ne odskaču od sačuvanog graditeljskog fonda. Važno je očuvati sve izvorne urbane komunikacije u urbani raster u izvornom stanju (mreža ulica, uski prolazi, svođeni prolazi među građevinama).

Unutar stare jezgre potrebno je izvršiti kvalitetnu regulaciju prometa kojom bi se individualno parkiranje izmjestilo iz uskih ulica i gradskih trgova na rubne dijelove naselja s uređenim parkirališnim površinama.

Kroz odredbe za provođenje potrebno je postaviti dugoročne projekte za uklanjanje raznih instalacija i kablova s pročelja građevina i njihovo spuštanje ispod razine ulica (električni kablovi, vodovodne i plinske cijevi, električni i vodovodni ormarići i sl.).

Nove industrijske zone i zone male privrede planirati na način da su odvojene od povijesne jezgre kvalitetnim urbanističkim rješenjima i zelenim barijerama.

2.pojedinačni spomenici – sakralni i profani

Sve crkve, kapele i zvonici s obzirom na njihovu važnost u definiranju urbanog prostora ili kultiviranog krajolika, bez obzira na stupanj zaštite uživaju jednaku zaštitu. Stoga je, u smislu provedbe ovog prostornog plana potrebno ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno odobrenje za zaštitne radove od nadležnog konzervatorskog odjela. Također za radove u neposrednoj blizini tih spomenika (dogradnja, izgradnja, interpolacije, komunalni i infrastrukturni zahvati, širenje stambenih i poslovnih zona), potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela kako se ne bi narušila prostorna cjelovitost spomenika i njihov odnos s povijesnim ambijentom.

Prilikom zaštitnih radova neophodna je izrada konzervatorskog elaborata i programa sanacije, restauracije i prezentacije spomenika.

Radi zaštite odnosa spomenika (crkve, kapela, zvonici) koji se nalaze izvan poluurbanih ili ruralnih aglomeracija s krajolikom, nužno je izbjeći novu izgradnju u neposrednoj okolici (u radijusu od minimalno 50 m) kako se ne bi narušila uklopljenost spomenika u krajolik, i predvidjeti uređenje okoliša radi njihove kvalitetnije prezentacije. Vrlo je važno i očuvanje karakterističnih vizura koje se pružaju oko takvih spomenika što se postiže zabranom izgradnje i uređenjem okoliša (uklanjanje zapuštene vegetacije, sanacija suhozida).

3.arheološki lokaliteti i zone

Izuzetno veliki broj arheoloških lokaliteta i zona na području obuhvata PPUO-a može se, s obzirom na mjere zaštite, podijeliti u nekoliko grupa:

a. prostorno definirani arheološki lokaliteti i zone b. neprecizno ubicirani arheološki lokaliteti c. složeni arhitektonsko-arheološki sklopovi d. arheološke zone s površinskim nalazima e. podvodni arheološki lokaliteti

27


f. novootkriveni arheološki lokaliteti

a. prostorno definirani arheološki lokaliteti i zone Arheološki lokaliteti i zone za koje je u većoj mjeri preciznije katastarski određeno šire

rasprostiranje lokaliteta. Potrebno je izvršiti upravnu zaštitu registracijom pri upravi za zaštitu kulturne baštine

ministarstva kulture, odrediti kontaktnu širu zonu zaštite ambijentalnosti (u radijusu od 50 m), omogućiti sistematsko arheološko istraživanje, konzervaciju i prezentaciju lokaliteta.

Kod spomenika iz ove skupine potrebno je izbjeći izgradnju objekata i komunalne i infrastrukturne zahvate na području užeg arheološkog područja.

Iz ove odredbe izuzeto je područje gradine Vrčevan kod Medulina upisane u Registar kulturnih dobara, Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara pod rednim br.39 (tablica 10, čl. 143.) i antičkih arheoloških lokaliteta 23.i 23A. u Pomeru na kojima je načelno moguća gradnja uz posebne uvjete nadležnog konzervatorskog odjela, nakon provedenih arheoloških istraživanja ukoliko izuzetnost nalaza ne pruži mogućnost prezentacije i drugačije valorizacije samih lokaliteta.

U slučaju iznimnih građevinskih radova (instalacije, infrastruktura) obvezno predvidjeti

zaštitno arheološko sondiranje prije početka radova i stalan arheološki nadzor nad radovima.

Posebne uvjete zaštite arheološke baštine propisuje nadležni konzervatorski odjel. Arheološke lokalitete koji su ugroženi planiranom novom izgradnjom u neposrednoj

blizini potrebno je fizički zaštititi od devastacije (ogradom, primjerenim obilježavanjem). Također se predlaže određivanje zakonskog skrbnika nad lokalitetima najveće važnosti, prema mišljenju nadležnog konzervatorskog odjela i u suradnji s jedinicom lokalne samouprave.

Spomenike iz ove podgrupe moguće je prezentirati kao arheološke parkove, uz određivanje sustava mjera zaštite. S obzirom na gustoću arheoloških lokaliteta u određenim zonama moguće je povezivanje uređenih arheoloških parkova u povezane turističke itinerere (pješačke i biciklističke staze).

b. neprecizno ubicirani arheološki lokaliteti Arheološke lokalitete koje je zbog nepristupačnosti trenutno nemoguće preciznije

ubicirati, potrebno je preciznije definirati u prostoru, odrediti moguću rasprostranjenost lokaliteta, zatim odrediti širu zonu zaštite (od 30 m), te sistematski i sondažno istražiti uz konzervaciju i mogućnosti prezentacije lokaliteta. Nakon istraživanja za određeni spomenik primjenjivati će se mjere zaštite iz prve podgrupe. Potrebno je izvršiti upravnu registraciju arheološkog područja na kojem su evidentirani nalazi tj. Na kojem postoje indicije za arheološko nalazište.

U slučaju građevinskih radova obvezno predvidjeti arheološko rekognosciranje terena, zaštitno arheološko sondiranje prije početka radova i stalan arheološki nadzor nad radovima. Posebne uvjete zaštite arheološke baštine propisuje nadležni konzervatorski odjel.

28


c.složeni arhitektonsko-arheološki sklopovi Složene, višeslojne arhitektonsko-arheološke sklopove potrebno je sustavno

arheološki i konzervatorski istražiti, nakon čega će nadležni konzervatorski odjel odrediti smjernice obnove, konzervacije i prezentacije lokaliteta i okoliša. Kod ove grupe treba izbjeći novu izgradnju na udaljenosti od minimalno 50 m, te izbjeći sve komunalne i infrastrukturne zahvate.

Potrebno je odrediti rasprostiranje lokaliteta i njegove granice, katastarski odrediti osnovni prostor lokaliteta, izvršiti upravnu zaštitu registracijom pri upravi za zaštitu kulturne baštine ministarstva kulture, odrediti kontaktnu širu zonu zaštite ambijentalnosti (u radijusu od 50 m), te osigurati fizičku zaštitu lokaliteta od devastacija.

Spomenike iz ove podgrupe moguće je prezentirati kao arheološke parkove, uz određivanje zakonskog skrbnika i mjera zaštite.

Posebne uvjete zaštite arheološke baštine propisuje nadležni konzervatorski odjel.

d.arheološke zone s površinskim nalazima Na područjima na kojima su zabilježeni površinski arheološki nalazi, ali nije moguće

definirati lokaciju eventualnog arheološkog nalazišta, potrebno je osigurati arheološki nadzor nad svim zemljanim radovima i eventualno arheološko sondiranje prema posebnim uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela. Ukoliko se prilikom radova nađujasniji tragovi arheološkog nalazišta primjenjuju se mjere zaštite iz podgrupe 1-3.

e.podvodni arheološki lokaliteti Na području zabilježenih podvodnih nalazišta potrebno je izvršiti podvodno

arheološko rekognosciranje zone, odnosno sustavno podvodno arheološko istraživanje s konzervacijom i mogućom prezentacijom lokaliteta. Budući da je kompletan akvatorij općine medulin registriran kao kulturno dobro prije eventualnih građevinskih zahvata instalacijske infrastrukture, izgradnje lučica i slično, potrebno je ishoditi posebne uvjete od strane nadležnog konzervatorskog odjela.

f. novootkriveni arheološki lokaliteti Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na

površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

4. Kultivirani krajolikS obzirom da su na dijelu područja Općine Medulin

očuvani tragovi intenzivne kultivacije pejzaža, treba posvetiti posebnu pažnju očuvanju tragova ljudske intervencije u prostoru. To se odnosi prije svega na očuvanje arheoloških tragova podjele prostora u antici (kamene gromače kao limitacijske oznake agera, ostaci zidova carda i dekumana u nekadašnjem pulskom ageru) i kasnijim razdobljima (suhozidi).

Suhozide koji će biti oštećeni komunalnim i infrastrukturnim zahvatima u prostoru treba sanirati tako da se formiraju novi rubovi parcela i međusobno povežu prekinuti zidovi.

29


Lokve koje su činile važan element korištenja prostora treba očuvati i sanirati prema uvjetima nadležne službe zaštite prirodne baštine, te urediti njihove prilaze i obodne zidove.

Kamenolome koji nastaju već u antičko doba, potrebno je kvalitetno valorizirati i očuvati njihov predindustrijski izgled od daljnje eksploatacije.

5. VizureNeophodno je sačuvati karakteristične vizure izdvojenih spomeničkih cjelina u

prostoru i karakteristične vizure ruralnih i poluurbanih cjelina. U povijesnim urbanim i ruralnim cjelinama na istaknutom položaju ili određenim dijelovima tih cjelina potrebno je kontrolirati i ograničiti visokogradnju koja bi narušila istaknutu vizuru.

Na svim područjima koja su u tekstualnom i grafičkom dijelu PPUO-a označena kao arheološki lokaliteti (gradine, lokaliteti na otvorenom, antičke gospodarske vile, nekropole, sakralne građevine) potrebno je osigurati arheološki nadzor pri zemljanim radovima prilikom izgradnje bilo koje vrste (izgradnja objekata, komunalne infrastrukture i sl.), osim ako nisu u području koje je izuzeto iz građevnog područja ili su za njega predviđene drugačije mjere zaštite. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili u moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo u sukladno posebnim propisima. 3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE TABLICA 6 - POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE, TE KORIŠTENJE RESURSA R.B OPĆINA MEDULIN OZNAKA UKUPNO

(ha)

% OD

POVRŠINE

OPĆINE

MEDULIN

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE

2.1. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

UKUPNO

777.00

2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA

BAŠTINA

UKUPNO

(ARHEOLOŠKA PODRUČJA I

POVIJESNE GRADITELJSKE

CJELINE)

363.20

3.0. MORE I MORSKA OBALA

- OBALNO PODRUČJE (ha, km)

- ZAŠTIĆENO OBALNO

PODRUČJE (ZOP) – MORE I

KOPNO

2935

2565

30


OPĆINA UKUPNO 2935

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Gradnja infrastrukturnih sustava na području Općine Medulin provodit će se temeljem ovog PPUO-a u skladu s razvojnim planovima Općine Medulin. Pri tome treba uvažavati važeće propise o zaštitnim koridorima već izgrađene infrastrukturne mreže u kojima su planirana namjena i korištenje uvjetovani tim propisima. Isto tako su uvjetovani planirana namjena i korištenje u koridorima budućih trasa infrastrukturne mreže, što predstavlja rezervaciju prostora za buduću infrastrukturnu mrežu.

Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće potrebe obuhvaćenog područja na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih će seizdavati lokacijske dozvole iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog tehničkog ili tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja, odnosno ukoliko to predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o dodatnom raspletu mreže razine koju ovaj PPUO ne obrađuje, pri čemu je potrebno uvažavati usvojene propise i standarde, te pravila tehničke prakse.

U planiranim infrastrukturnim koridorima rezervacije prostora za planirane neizgrađene mreže ne postoji mogućnost nikakvih građevnih zahvata do izgradnje odnosne mreže, osim eventualne druge infrastrukture (instalacije) ili prometnice, odnosno osim rekonstrukcija, uklanjanja i radova na održavanju postojećih građevina. Nakon izgradnje infrastrukturne mreže planirane ovim ppuo-om, pri korištenju se primjenjuju zaštitni koridori za postojeće mreže, ukoliko važećim propisima nije određeno drukčije.

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV (CESTE, MORSKE LUKE, JAVNE TELEKOMUNIKACIJE)

Svi vidovi prometa, njihova međuzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na području

Općine kao i širem prostoru, odvijat će se i usklađivati prema prometnim pravcima i koridorima rezervacije prostora planiranim ovim PPUO-om, a sastoji se od cestovnog, pomorskog i telekomunikacijskog.

3.5.1.1. Zračni promet

Područje letjelišta Campanož namijenjeno je uređenju sportskog letjelišta. U području letjelišta mogući su zahvati uređenja drenirane poletno-sletne staze za sportske zrakoplove, “zmajeve” (i na motorni pogon), jedrilice, balone, paraglajdere i slične letjelice.

U planiranom području uređivat će se zemljište uz mogućnost građevnih zahvata, ali ne i izgradnje građevina visokogradnje izuzev centralne građevine i građevine vatrogasnog centra te će se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i građevine te infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti turističkog smještaja. Prilikom uređenja letjelišta potrebna je primjena posebnih propisa.

3.5.1.2. Pomorski promet

31


Zone pomorskog prometa na području obuhvata PPUO Medulin su lučko područje Paltana , luke otvorene za javni promet te luke posebne namjene u skladu s PPIŽ-om i posebnim propisima te plovnim putevi.

Morski putevi na području Općine Medulin su unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafičkom dijelu PPUO-a prikazani shematski.

U skladu s odredbama ovog PPUO-a utvrđena je klasifikacija i kapacitet postojećih i planiranih luka.

U lučkom području Paltana kao i u akvatoriju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina.

Unutar luka javnog prometa Premantura Polje, Premantura Runke i Medulin, u skladu

sa posebnim propisom, mogu se utvrditi komunalni, ribarski , vezovi nautičkog turizma i luke posebne namjene s minimalnim uvjetima.

Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij s mogućom odgovarajućom opremom za sigurno sidrenje plovila, a njegov smještaj mora biti objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

Privremeni privez plovila predviđen je u sklopu TRP-ova kao morski prostor uz plaže

namijenjeni za privremeno sidrenje i privez plovila te im je namjena prevremeni privez plovila u funkciji turističke rekreacije max kapaciteta do 20 % ukupnog broja kreveta u pojedinoj zoni ugostiteljsko – turističke namjene, odnosno 100 vezova.

Gat je dio obale izgrađen za privremeni privez plovnih objekata, izvan lučkog područja, s najviše 10 vezova. Gatovi na području ovog PPUO-a određeni su u grafičkom dijelu PPUO-a shematski te su predviđena na mjestima postojećih molova na slijedećim lokacijama:

- otoci Ceja, Bodulaš i Porer - Financa u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene Kašteja i “kod kule” u

Medulinu, te Pećine u Banjolama. Morski putevi su definirani koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti

pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafičkom dijelu PPUO-a prikazani shematski. U morskom akvatoriju moguća je gradnja i postavljanje građevina, uređaja i

instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe. Kako bi za određivanje prostornog obuhvata pojedinih luka bio korišten jedinstveni

standard, ovim se Planom po pojmom veza podrazumijeva vez za plovilo standardne dužine cca 12 m za luke nautičkog turizma, pod pojmom veza za luke posebne namjene – sportske luke podrazumijeva vez za plovilo standardne dužine 7 m, a za ostale luke vez za plovilo standardne dužine 5 m.

3.5.1.3. Cestovni promet

PPUO-om se predviđaju novi zahvati u cestovnom sustavu na području Općine, koji

32


moraju zadovoljiti potrebe za komunikacijom postojećeg i budućeg stanovništva i gospodarstva općine, kao i turista koji će boraviti una području općine. Najbitniji novoplanirani zahvati su:

- obilaznica Medulin Ližnjan kao i novoplanirane prometnice Pomer – Šikići – Monte šerpo - Šijana koja će povezati Općinu Medulin s “istarskim Y”, te realizacija ostalih prometnica (djelomično planiranih i rekonstrukcije postojećih).

Način i uvjeti uređivanja ostalih cesta određuje se temeljem posebnog općinskog propisa o cestama koje su u nadležnosti Općine Medulin. Održavanje postojećih cesta provodit će se temeljem posebnih propisa o cestama.

Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom PPUO-om određivat će se posebnom odlukom Općine Medulin o prometu u mirovanju, koja se temelji na odredbama ovog PPUO-a.

Ovim se PPUO-om, određuju širine koridora zaštite prostora javnih cesta izvan izgrađenih dijelova građevinskih područja prema tablici, sukladno posebnim propisima: TABLICA 8. – MINIMALNI KORIDORI PROMETNICA

Širine koridora u metrima u naselju izvan naselja

1. Županijske ceste s 2 trake 40m 70m 2. Lokalne i ostale

ceste s 2 trake 10m 20m

Unutar tako utvrđenih koridora rezervacije prostora za gradnju cesta ili dijelova cesta ne postoji mogućnost gradnje niti rekonstrukcije građevina visokogradnje, niti građevina infrastrukture osim infrastrukturne podzemne mreže.

3.5.2.Telekomunikacije

Postavke ovog PPUO-a definiraju izgradnju-dogradnju-rekonstrukciju telekomunikacijske mreže još neadekvatno priključenih dijelova općine Medulin i izgradnju telekomunikacijske mreže novoplaniranih područja stanovanja i gospodarstva, odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.

Planirano je dovršiti magistralnu, spojnu i korisničku telekomunikacijsku mrežu sa pripadajućim mjesnim i područnim centralama i potpunom zamjenom analogne sa digitalnom tehnologijom.

Scenarij razvoja telekomunikacija, u planiranom periodu do 2015. godine temelji se na prognozama odgovarajućih komisija Europske unije, prilagođen našim prilikama, a dijeli se kako slijedi:

2005.-2010. godine, integracija inteligencije i mobilnosti, IN tehnologije povezati će pokretne i nepokretne mreže čime će biti omogućena potpuna mobilnost prosljeđivanje poziva kroz mreže, porast primjene širokopojasnih komunikacija; - 2010.-2015. godine, širokopojasne mreže postati će dostupne većini korisnika, sve usluge iz nepokretne mreže, uključujući i višekanalnu televiziju (HDTV) integrirati će se na FTTH strukturu, primjena svjetlovodnih komutacija.

Kvantificirane podatke sveukupnog razvoja telekomunikacija za planski period do

2015. godine nemoguće je preciznije prognozirati. Naime, iz osnovnih smjernica razvoja vidljiva je transformacija telekomunikacija na osnove koje će biti različite od današnjih.

33


Ipak, za period do negdje između 2005. i 2010. godine može se za pokazatelj razvijenosti telekomunikacija uzeti stupanj razvoja postojećih mreža i usluga, pogotovo nepokretne telefonske mreže, kao dominantne mreže i mreže na osnovi koje se grade i ostale mreže, te proširuju vrste telekomunikacijskih usluga.

Nepokretna telefonska mreža

TABLICA 9. - POKAZATELJ RAZVOJA NEPOKRETNE TELEFONSKE MREŽE, ZA PERIOD 2001.-2015.:

Broj instaliranih telefonskih priključaka 5400

Broj uključenih telefonskih priključaka (GTP) 4900

od toga ISDN priključaka 1400

INTERNET korisnika 1200

Iskorištenost telefonskih priključaka 90%

Gustoća telefonskih priključaka (GTP/100 stanovnika) 60

Stupanj digitalizacije 100%

Broj područnih centrala - udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 7

Broj telefonskih govornica 40

Transmisijska mreža će se i u budućnosti realizirati isključivo svjetlovodnim kabelima. Za postizanje redundancije transmisijskog sustava sve više će se graditi SDH prstenovi i uvođenje inteligencije u transmisijske sustave. Postojeći transmisijski SDH prsten je Pula-Banjole-Medulin-Ližnjan-Pula kojim se osigurava redundancija telekomunikacijskog povezivanja općine Medulin u lokalnu, nacionalnu i međunarodnu mrežu.

Moguća je izgradnja magistralnog (međunarodnog) voda preko područja Općine, iz pravca Pule, kao podzemnog i podmorskog u smjeru srednjeg Jadrana.

Korisnički vodovi realizirati će se isključivo podzemnim kabelima. Na razini korisničkih vodova sve će se više graditi svjetlovodnim kabelima. Moguća je gradnja korisničkih mreža i koaksialnim kabelima na područjima kombinirane mreže sa kabelskom televizijom.

Područje obuhvata PPUO Medulin opsluživati će 7 područnih centrala - izdvojenih pretplatničkih stupnjeva. Iste će se graditi u središtu konzuma prateći plansku izgradnju u novim urbanističkim područjima (npr. Banjole-Paltana, Medulin-Mukalba), kao i povećanje potreba za telekomunikacijskim uslugama u područjima postojeće izgrađenosti (Pomer), i u cilju približavanja komutacijskih čvorova na udaljenost od 1500 metara od najudaljenijeg korisnika.

U sklopu transmisijskog sustava na spojnoj razini realizirati će se spojni vodovi između svih mjesnih i područnih centrala (spojeni u prstene) kojim se treba osigurati redundancija telekomunikacijskog povezivanja telekomunikacijske mreže.

Korisnički vodovi će pratiti plansku izgradnju u novim urbanističkim područjima, kao i povećanje potreba za telekomunikacijskim uslugama u područjima postojeće izgrađenosti.

Vodovi u nepokretnoj mreži će se graditi u javnim površinama, u pravilu duž prometnica. Na glavnim pravcima kabelskih telekomunikacijskih mreža predviđa se izgradnja kabelskih kanalizacija potrebnog kapaciteta.

Ostale nepokretne mreže

34


Postojeće mreže razvijati će se u postojećim tehnologijama samo u početnom planskom periodu, u cilju zadovoljenja zahtjeva korisnika. U konačnici sve mreže se integriraju u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga.

Pokretne mreže Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu

postavljanja dijeli se na: - elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim

antenskim stupovima, - elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim

građevinama (antenski prihvat) Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema mogu se postavljati

unutar područja elektroničke komunikacijske zone za smještaj samostojećeg antenskog stupa, u radijusu od 500 do 2500 m, prikazane grafičkim dijelom Plana. Unutar navedene zone moguće locirati samo jedan samostojeći antenski stup, takvih karakteristika da može prihvatiti više operatera.

Prije utvrđivanja mikrolokacije za izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme potrebno je provesti stručnu analizu u odnosu na zaštitu zdravlja ljudi, prirodnih i kulturnih dobara, te okoliša. Samostojeći antenski stupovi ne smiju se graditi na područjima zaštićenim temeljem Zakona o zaštiti prirode, a posebice na područjima zaštićenim u kategoriji nacionalni park i posebni rezervat te ostalim kategorijama ukoliko zaštićeno područje obuhvaća malu površinu. Ukoliko je zbog postizanja osnovne pokrivenosti signalom nemoguće izbjećiizgradnju samostojećih antenskih stupova na zaštićenom području, isti se trebaju graditi rubno, odnosno na način da se izbjegnu istaknute i krajobrazno vrijedne lokacije i vrhovi uzvisina. Pristupni put do samostojećeg antenskog stupa ne smije se asfaltirati.

Telekomunikacijske usluge Objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu sa

integriranim uslugama, pored postojećih telekomunikacijskih usluga razviti će se čitav niz usluga prijenosa govora, slike i podataka. Općenito, razvijati će se usluge za koje se pokaže potreba i ekonomska isplativost.

Po svojoj naravi većina elemenata telekomunikacijskih mreža prilagodljiva je prostoru i svim građevinama u prostoru, te ne zahtjeva rezervaciju prostora za njihovu izgradnju temeljem ovog PPUO-a. PPUO Medulin samo naznačuje pravce izgradnje kabelskih prenosnih medija i određuje logične makro lokacije komutacijskih čvorova i baznih postaja pokretnih telekomunikacija.

Osnovne postavke iz PPUO Medulin potrebno je prenijeti u planove nižeg reda i posebnih cjelina. Planovi posebnih cjelina trebaju evidentirati postojeće elemente telekomunikacijske mreže i osigurati njihovu zaštitu.

Planiranje razvoja i realizacije telekomunikacijske mreže, u skladu s prirodom njezinog razvoja, treba biti fleksibilno.

Prostorno definiranje pojedinih elemenata u planovima posebnih cjelina potrebno je samo kada je to nužno obzirom na karakter elemenata telekomunikacijske mreže ili drugih građevina ( kabelska kanalizacija velikih kapaciteta, lokacije većih zgrada telekomunikacija, lokacije većih stupova pokretnih telekomunikacija, koridori radio relejnih

35


veza i sl. ).

3.5.3. ENERGETSKI SUSTAVI 3.5.3.1. Elektroenergetski sustav

Osim već navedene transformatorske stanice 110/20 kV Medulin čija je izgradnja planirana većim dijelom na području susjedne Općine Ližnjan te napojnog dalekovoda 110 kV, ovdje se mogu spomenuti i planirani koridori magistralnih 20 kV podzemnih kabela koji će povezivati napojnu transformatorsku stanicu 110/20 kV sa naseljima unutar ali i izvan granica ovog PPUO-a. Iako se koridori vodova naponske razine 20 kV ne prikazuje u planu ovog reda, ovi su koridori prikazani radi njihove izuzetne važnosti za napajanjem područja općine te eventualnog utjecaja na ostale infrastrukturne sustave.

Tako je prikazan planirani (dvostruki) magistralni 20 kV podzemni kabel a djelomično i podmorski kabel, koji će služiti za kvalitetno napajanje Premanture.

Obimna izgradnja u istočnom predjelu naselja Medulin (Kapovica,Kažela-Krase te Pošesi) te planirana izgradnja na području susjedne Općine Ližnjan ( Marlera, Uvala Kuje, Smiljevac ) iziskuju planiranje 20 kV kabelskog prstena iz buduće TS 110/20 kV Medulin. Intezivna izgradnja u središnjem te planirana izgradnja u zapadnom dijelu Medulina (Siga, Burle, Mukalba, ZMP-Medulin ) razlog su planiranja zapadnog 20 kV kabelskog prstena Medulina iz buduće TS 110/20 kV MEDULIN, iz kojeg se nadovezuje 20 kV koridor prema Pomeru i dalje prema Banjolama odnosno budućem 20 kV rasklopištu Banjole ( sadašnja TS 35/10(20)kV Banjole ).

Planirane transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV unutar područja općine predviđaju se uglavnom kao “gradske” kabelski napajane transformatorske stanice izvedene kao slobodno-stojeće građevine ili rjeđe u sklopu neke od postojećih ili planiranih građevina, a iznimno kao stupne napajane iz nadzemne mreže.

Iznimno za slučaj opravdane potrebe, moguća je i izvedba ukopanih transformatorskih stanica. Instalirane snage predmetnih planiranih transformatorskih stanica su 250 kVA u nadzemnoj mreži, odnosno 630 kVA u kabelskoj mreži.

Kod postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebat će kod prijelaza na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom. Isto tako određene dionice postojeće 10 kV mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za prijelazak na pogon s 20 kV naponom trebat će zamijeniti novom 20 kV mrežom. 3.5.3.2.PLINOOPSKRBA

Opskrba energijom je jedan od preduvjeta razvoja privrede i poboljšanja životnog standarda stanovništva, tj. energetika je snažan utjecajni faktor ekonomskog razvoja.

Prednost plinovitih energenata je u mogućnosti proizvodnje iz različitih sirovinskih baza, relativno jeftin transport do mjesta upotrebe ( cjevovodi ), univerzalnost primjene u energetici i tehnologiji uz visok stupanj iskorištenja, te ispunjavanje ekoloških uvjeta.

PPUO-om se određuje namjena površine, na osnovu ćega se potrošači plina mogu se podijeliti u osnovne grupe:

- područja naselja (domaćinstva) - područja izvan naselja za izdvojene namjene (široka potrošnja):

- građevinska područja proizvodne namjene - građevinska područja poslovne – komunalno servisne namjene

36


- građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene Plan razvojaOčekivana potrošnja plina temelji se na konkurentnoj cijeni plina i stalnim odnosom –

paritetima između cijena pojedinih energenata. Postojani i poznati paritet je posebno važan za potrošnju plina u sveukupnom razvoju energetike i privrede Hrvatske, kao normiranje plina kao energenata u regijama koje temelje svoj privredni razvoj na turizmu.

Potrošnja plina u domaćinstvima

Za procjenu buduće potrošnje plina u domaćinstvima računalo se da će nakon plinofikacije, broj plinificiranih domaćinstava (planirano za 2015. godinu) biti oko 70% od ukupnog broja

Realno je za očekivati da će se plinificirati domaćinstva na području kao koje će biti moguće plinificirati.

Broj domaćinstva na području Općine Medulin, uzet uz prosječno 2,78 člana po jednom domaćinstvu, što daje 11 800 stanovnika za 2001.god. odnosno planirani broj 2015. god. biti će oko 16200 stanovnika.

Široka potrošnja

Područja izvan naselja za izdvojene namjene (široka potrošnja) - građevinska područja proizvodene – pretežito zanatske namjene - građevinska područja poslovne – komunalno servisne namjene

- građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene

Predviđena ukupna potrošnjaNa osnovu gornjih podataka, te prema podacima iz ostale projektne dokumentacije,

potrošnja prirodnog plina u promatranom periodu PPUO Medulin, do 2015 god. bila bi oko: 750 m3/h, sa tlakom 4 bara u srednjetlačnom plinovodu, koji bi napajao prirodnim plinom Medulin, Pomer i Premanturu.

Stvarni podaci odrediti će se kroz izradu ostale planske i projektne dokumentacije. Koncepcija rješenja srednjetlačnog sustava planirana je prema Prostornom planu

Istarske županije(SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05.) Kako je prikazano u kartografskom prikazu grafičkog dijela ovog PPUO-a 2.3., od

spoja na srednjetlačni plinovod, obuhvaćen GUP-om Grada Pule, ( na trasi od nove plinare na zaobilaznici prema južnom dijelu grada, odnosno prema staroj plinari), lokalni srednjetlačni plinovodi se vode uz prometnice odnosno u skladu s tehničkim uvjetima izgradnje unutar koridora za energetske objekte, prema području Općine Medulin.

Ti plinovodi su veoma značajni jer omogućavaju potrošačima da se snadbjevaju plinom iz umreženog sustava. Tlak u plinovodu iznosi 4 bara.

Niskotlačna plinska mreža (tkz. prva instalacija) koju treba izgraditi a služiti će za opskrbu potrošača u općini Medulin, napajati će se preko redukcionih stanica (RS) predviđenih na lokaciji srednjetlačnih plinovoda.

Konačne lokacije, broj, veličine i kapacitet RS-a, kao i konačne trase, dimenzije i dužine plinovoda (lokalni srednjetlačni plinovod i niskotlačna plinska mreža), potrebno je istražiti i opravdati, vodeći računa o postojećim izgrađenim strukturama i krajobraznim vrijednostima, na temelju tehno-ekonomske opravdanosti plinofikacije, odnosno kroz izradu idejnih, glavnih odnosno izvedbenih projekata plinoopskrbnog gradskog sustava.

37


3.5.4.. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3.5.4.1. Vodoopskrba

PPUO-om utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Općine Medulin kojim su obuhvaćeni magistralni cjevovodi te cjevovodi koji su opskrbnog karaktera te vodospreme. TABLICA 10 - DUGOROČNA PROJEKCIJA POTROŠNJE VODE ZA PODRUČJE DJELOVANJA VODOVODA d.o.o. PULA PODRUČJE JEDINICA MJERE 2015 2030

MEDULIN l /sek 60 84 POMER l /sek 10 20 PREMANTURA l /sek 60 80 BANJOLE l /sek 27 27 VINKURAN l /sek 10 15 PJEŠČANA UVALA l /sek 10 20

Sadašnje raspoložive količine vode u dijelu vodoopskrbe cijelog područja koje pokriva Vodovod-Pula jednake su ili manje od potrebnih.

Potrebno je dovršiti i pustiti u pogon VSI Butoniga sa svim potrebnim ispiračima cjevovoda kako bi se postigla zadovoljavajuća kvaliteta vode na početku sezone korištenja vode iz Butonige. Iz dugoročne projekcije može se zaključiti da nema sigurne vodoopskrbe bez pulskih bunara i to u sto postotnom korištenju. Bez pulskih bunara nemoguće je osigurati potrebnu količinu vode kako za sadašnje tako i za dugoročne potrebe.

Pulske bunare treba zaštititi od zagađenja i dovesti vodu iz pulskih bunara na centralni uređaj za kondicioniranje kojega treba također izgraditi. U protivnom okolne jedinice lokalne samouprave doći će u velike probleme oko vodoopskrbe, pogotovo ako se zna da je VSI Butoniga predviđena da osigura vodu za vršnu potrošnju u ljetnom periodu (3-4 meseca).

Ako se sva četiri vodoopskrbna sustava (Butoniga, Gradole, Rakonek i Pulski Bunari) budu mogli koristiti maksimalnim kapacitetom, Pula i šire područje imat će dovoljno vode.

Vodoopskrba predloženih novih lokaliteta na području Općine Medulin moguća je iz već izgrađene vodovodne mreže a za neke lokalitete potrebno je izgraditi dovodne cjevovode a prema budućim projektima vodovodne mreže.

Da bi današnja Općina Medulin bila kvalitetno rješena sa vodoopskrbom potrebno je izgraditi cjevovod na potezu Valtura – Medulin.Cijelo područje naselja Medulin i Ližnjana snabdjeva se vodom iz postojećeg rezervoara Vrčevan sagrađenog na koti +65 +4 m.n.v.

Naselje Medulin nema u potpunosti riješenu vodoopskrbnu vodovodnu mrežu za sve dijelove naselja. Posebno su kritična nova naselja Pošesi sa kampom Kažela kao i dio istočnog dijela Medulina, te dio naselja Mukalba.

Kako bi se kvalitetno rješila vodopskrba dijela naselja mukalba, burle i industrijska zona medulina a samim tim i dio zapadnog dijela naselja medulin potrebno je izgraditi novi dovodni vodoopskrbni cjevovod φ 300 mm kroz samo naselje čime bi se zamjenio i većdotrajali postojeći pvc cjevovod a prema situacijskom prikazu. Kao druga varijanta tog

38


cjevovoda postoji trasa po budućoj obilaznici medulina gdje treba rješiti imovinsko pravne odnose.

Rješenje istočnog dijela naselja Medulin a posebno naselja Pošesi i kampa Kažela rješit će se izgradnjom novog magistralnog cjevovoda profila φ250 i φ200 mm. Početak ovog cjevovoda biti će od postojećeg cjevovoda φ 300 i protezat će se po planiranoj prometnici do naselja Pošesi.

Izgradnjom ovih dvaju cjevovoda rasteretit će postojeća vodoopskrbna vodovodona mreža Medulina i osigurati sigurna vodoopskrba.

Naselje Pomer ima kvalitetno rješenu vodoopskrbu iz rezervoara Kaštion sa kotom +55 m.n.v. Vodoopskrba tog dijela naselja vršit će se na način da nisku zonu izgradnje se pokriva direktno iz rezervoara Kaštion dok se za višu zonu Muče mora osigurati postrojenje za povečanje tlaka kako bi se i na najvišim mjestima osigurala kvalitetna vodopskrba.

Naselje Premantura ima izgrađen rezervoar Gradine dovoljnog kapaciteta i u sklopu naselja osigurana je kvalitetna vodoopskrba osim na početku naselja i u samom centru gdje u ljetnim mjesecima zbog prevelike potrošnje vode viši objekti u pojedinim trenucima ostaju bez vode.

Za potrebe naselja Banjole izveden je cjevovod do planiranog rezervoara u Banjolama a čija se lokacija nepažnom ustupila za izgradnju stambene građevine. Do izgradnje budućeg rezervoara izgrađena vodovodna mreža dolazi pod utjecajem vodotornja u Puli na koti od +84 m.n.v. a koji je građen isključivo za potrebe visoke zone Pule. Na predmetnom području oformilo se je naselje Volme kao i buduće naselje Porto Paltana.

Cijelo područje Banjole-Volme-Porto Paltana moraju se rješiti jedinstvenim vodovodnim sistemom koji će doći pod utjecaj budućeg rezervoara Volme vel. 2x2000 m3 smještenom na najvišem vrhu između Banjola i Premanture na koti +69+4,24 m.n.v. Zbog potrebne visinske kote rezervoar će morati biti izdignut a ne ukopan. Ovdje treba naglasiti da je svaki metar ključan za vodoopskrbu Banjola. Budući rezervoar Volme snabdjevat ćese vodom iz postojećeg cjevovoda φ 300 mm a koji se proteže do rezervoara glavica u Premanturi. Od rezervoara Volme se planira povratni cjevovod profila φ 300 mm koji će segranati na profil φ 200 mm za Volme Paltanu i φ 250 mm za naselje Banjole.

3.5.4.2.Odvodnja otpadnih voda

Odvodnja na prostoru Općine Medulin a sukladno rješenju iz PPIŽ određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za dijelove jezgri naselja mogu primijeniti i mješovita rješenja odvodnje.

Infrastrukturni sustav odvodnje otpadnih voda treba projektirati kao cjelovito rješenje određeno i prikazano grafičkim dijelom ovog PPUO-a

Ovim PPUO-m predviđeno je rješenje odvodnje u tri odvojena sustava: 1. sustav odvodnje naselja Medulin

2. sustav odvodnje za naselja Banjole, Vinkuran i Pomer predviđa izgradnju

zajedničkog kanalizacijskog sistema na lokaciji postojećeg pročišćivača Bumbište. 3. sustav odvodnje za naselje Premantura predviđa zasebni kanalizacijski sustav sa

magistralnim kolektorom do budućeg uređaja za pročišćavanje Glavica

39


Naselje Pješčana Uvala ima izgrađen fekalni kanalizacijski sustav sa spojem na pulski kanalizacijski sustav otpadnih voda.

Za sustave odvodnje Medulin te Banjole i Premantura omogućava se izgradnja

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda po fazama i to: I. faza - I. stupanj pročišćavanja u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj

dubini, II. faza – viši stupnjevi pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati

sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora Otpadne vode moraju se ispuštati u sustav javne odvodnje u skladu sa ovim PPUO-

om. Iznimno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja na područjima gdje

nije izgrađen sustav javne odvodnje za obiteljske kuće (po posebnom propisu) iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne otpadne vode opterećenja do 10 ES, obavezno je ispuštanje otpadnih voda u sabirne jame.

Za građevine na području Općine Medulin sa opterećenjem većim od 10 ES, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, gdje je predviđena izgradnja sustava odvodnje, a dok isti nije izgrađen,– otpadne vode odvode se preko zasebnog uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik ili se koriste za navodnjavanje. Otpadne vode moraju biti pročišćene na kakvoću definiranu posebnim propisima.

Sabirna jama mora imati vodonepropusne stijenke i dno, bez ispusta i preljeva. Otvor na komori mora se graditi s uzdignutim rubom, zatvorenim metalnim poklopcem za preklop i sa minimalnim otvorom 60 x 60 cm, te mora biti izgrađena na mjestu do kojeg je u svako doba moguć pristup posebnim vozilima.

Za građevine na području Općine Medulin gdje nije predviđena izgradnja sustava odvodnje (pojedinačne građevine izvan građevinskih područja), otpadne vode odvode se preko zasebnog uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik ili se koriste za navodnjavanje. Otpadne vode moraju biti pročišćene na kakvoću definiranu posebnim propisima.


Ovim PPUO-om planira se i oborinska kanalizacija svih naselja što je predmet

razrade ostale prostorno planske I projektne dokumentacije. Oborinska odvodnja Općine Medulin rješavat će se na način da sistemom oborinske

odvodnje prikupljamo sve oborinske vode sa prometnica i dotok oborinskih voda iz slivne zone koja gravitira na tu prometnicu bez direktnog odvođenja oborinskih voda sa svake građevinske parcele.

Izuzetak predstavljaju veće građevne čestice i građevine kod kojih se pojavljuju većekoličine oborinskih voda pri čemu je obaveza investitora da sam izgradi sistem oborinske odvodnje do priključka na oborinsku kanalizaciju prometnice.

Prilikom dimenzioniranja pojedinih dionica kanalizacije potrebno je hidraulički proračun izraditi na bazi krivulje oborina - Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda-Rijeka za dvogodišnji povratni period vodeći računa o ukupnoj slivnoj površini.

40


U ovoj se zoni svi oborinski kolektori trebaju u konačnosti odvoditi u more na način da se prije ispusta u more predvide separatori ulja i masti. Kako ne bi došlo do potrebe izgradnje enormno velikih separatora potrebno je izvesti kišne preljeve ispred separatora koji bi na separator dovodili od 15-20 % oborina, dok bi ostale se preljevale direktno u more. Smatra se da prvih 15-20 % oborina su najviše zagađene dok su ostale većrelativno čiste oborinske vode te ih se nije potrebno posebno pročišćavati. 3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Općina Medulin, putem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, opredijelila se za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se osiguralo smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka, iskorištavanje vrijednih tvari i energije, obrađivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i recikliranja, te odlaganje minimalnih količina ostatnog otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Općine Medulin podrazumijeva donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada, edukaciju stanovništva, podizanje turističkog ugleda Općine kroz zaštitu okoliša, izradu detaljnog programa za uspostavu primarne reciklaže, uspostavu primarne reciklaže za staklo, papir i otpadna ulja, skupljanje baterija i starih lijekova, kompostiranje zelenog reza te biorazgradivog otpada skupljenog u ugostiteljskim objektima i na tržnici, izdvajanje auto-guma, uvođenje mehaničko-biološke obrade ostatnog otpada, odlaganje ostatnog otpada, te saniranje svih nelegalnih smetlišta na području Općine Medulin.

U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom smeće i ostali kruti otpad zbrinjavat će se na lokaciji Kaštijun na , na lokaciji definiranoj granicama građevinskog područja.na području obuhvata PPUO-a ne smiju se otvarati druga olagališta otpada. Postojeće odlagalište otpada Kaštijun mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u skladu s važećim propisima o uvjetima za postupanje s otpadom, da bi u budućem korištenju omogućilo smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš već odloženih količina otpada, osiguranje ekološki prihvatljivog odlaganja novih količina otpada, sukladno odredbama važećih hrvatskih, kao i europskih propisa o odlaganju otpada. Odlagalište ne smije štetno utjecati na okoliš, a naročitu pažnju treba posvetiti uklanjanju utjecaja emisija i migracija odlagališnog otpadnog plina, onečišćenja površinskih i podzemnih voda procjednim vodama odlagališta, na zdravlje ljudi i životinja djelovanjem različitih opasnih i toksičnih tvari.

Sve aktivnosti vezane za zbrinjavanje otpada na lokaciji Kaštijun moraju se provoditi sukladno mjerama zaštite okoliša koje su sadržane u odredbama zakonskih propisa i podzakonskih akata iz oblasti zaštite okoliša i odredbama ovog PPUO-a.

Unutar gospodarskih proizvodnih zona Medulin, Kamik, Ševe i Pomer mogu se formirati reciklažna dvorišta i transfer stanice u skladu sa sustavnim gospodarenjem otpadom na području Općine Medulin max površine 100 m2.

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zaštita ugroženih dijelova prostora i okoliša provodit će se u skladu sa svim zakonima, odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naročito s važećim zakonom o zaštiti okoliša, odredbama prostornih planova šireg područja, ovog PPUO-a i prostornih planova užeg područja.

41


Prilikom izdavanja lokacijskih/građevnih dozvola, kao i prilikom gradnje, a potom i korištenja građevina, neophodno je uvažavati sve elemente okoliša i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno stanje. U slučaju da već zatečeno stanje okoliša ne odgovara minimalnim dopuštenim uvjetima treba ga dovesti u granice prihvatljivosti, definirane važećim propisima i standardima. U prostornim planovima užeg područja potrebno je definirati mjere zaštite okoliša na temelju procjena utjecaja. Neophodno je što više koristiti takve energente koji će ekološki poboljšati stanje obuhvaćenog područja, što podrazumijeva upotrebu plina ili alternativnih energetskih izvora (solarna energija, vjetar i sl.).

Shodno važećim propisima iz oblasti zaštite okoliša, za zahvate u prostoru definirane posebnim propisom potrebno je izraditi procjenu o utjecaju na okoliš, koja će propisati mjere zaštite okoliša od utjecaja tog zahvata na njega.

Zaštita zrakaU područjima I. kategorije treba poduzimati mjere sprečavanja onečišćenja zraka,

kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja preporučenih vrijednosti (u daljnjem tekstu: PV). U zaštićenim i rekreacijskim područjima PV ne smiju biti dostignute. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima u područjima I. kategorije treba poduzimati mjere spriječavanja onečišćenja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja PV.

U područjima II. kategorije potrebno donijeti program mjera za smanjenje onečišćenja zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvoće zraka, sukladno metodologiji propisanoj posebnim propisima. Dok u područjima III. kategorije treba odmah identificirati dominantan izvor, dajući prednost onim akcijama koje će imati najveći učinak, kao i onima koje se mogu najlakše, najbrže ili s najmanje troškova provesti, te obvezati onečišćivačada u zadanom roku izradi sanacijski program na način i u skladu s posebnim propisom.

Zaštita vodaU sferi komunalne djelatnosti - paralelno s izgradnjom sustava za pročišćvanje otpadnih voda utvrditi mogućnost

primjene obnovljivih voda (pročišćenih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao dodatnog izvorišta niže razine kakvoće u poljoprivredi, šumarstvu, uključivo i za protupožarne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe,

- za sve novogradnje stimulirati, sukladno propisima, izgradnju spremnika (cisterni) za sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim cijevovodom koristile za sanitarne, tehnološke i ine potrebe,

- zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na način da se otpadne vode iz zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pročiste do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zagađivala prema općem važećem standardu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su na nivou kućnih otpadnih voda). Sustav mreže fekalne kanalizacije mora biti zaseban. Kod kuhinja s pranjem posuđa, raznih kotlovnica, mehaničarskih radionica i sl., kao i na otvorenim ili slično uređenim površinama gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih zagađivača u otvorenim skladištima, potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove u sklopu svake građevine prije priključenja na fekalnu kanalizaciju.

U sferi gospodarstva

Proizvodnja

42


- postojeći tehnološki objekti moraju ishoditi vodopravnu suglasnost, dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje količina i kakvoćaotpanih voda koje pravna ili fizička osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, vodonosnike ili tlo,

- korisnici vodnih resursa obvezni su primjeniti odgovarajući tretman otpadnih voda s ciljem dovođenja njihovih fizičko-kemijskih karakteristika u vrijednosti koje su podnošljive za okoliš,

- količine masti, maziva, mineralnih ulja, PAH-ova, PCB-a koji se koriste u tehnološkim procesima moraju se strogo evidentirati te voditi očevidnik njihovog zbrinjavanja na način kako je to propisano Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom.

Energetika - do 2015. god. postupno i planski izvršiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj.

kotlovnica, rezervoara energenata te cijevovoda na način da mogu koristiti zemni plin u trenutku plinofikacije Istarske županije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama poticati proces plinofikacije,

- do konačnog prelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji koriste tekuće lake,srednje i teške derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u domaćinstvima, moraju bezuvjetno do 2010. god. ishoditi certifikat o tehničkoj ispravnosti takvih sustava,

- sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje, moraju ishoditi do 2010. god. vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama;

- odgovarajućom poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i podupirati fizičke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode).

Poljodjelstvo, stočarstvo i peradarstvo - Putem posebnih propisa u nadležnosti županijskih tijela i Općine (odluke, pravilnici,

prostorni planovi i sl.) spriječiti nastajanje šteta od zagađenja okoliša od poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. U tom smislu treba odrediti gornje granice veličine objekata, veličinu populacije stoke i način njezina držanja, sukladno propisanoj kategoriji zaštite.

- racionalna upotreba mineralnih i organskih gnojiva te zaštitnih sredstava, a limitirana u posebno zaštićenim područjima i potpomognuta stimulativnim mjerama.

- zabranjuje se korištenje površinskih i podzemnih voda u poljodjelske svrhe bez prethodno ishodovane vodopravne dozvole i koncesije sukladno posebnim propisima, kojom će se točno i nedvosmisleno definirati način i količine korištenja istih,

- u području III. zone zaštite vodocrpilišta potrebno je postupno izvršiti preobrazbu postojećeg poljodjelstva u organsko poljodjelstvo.

- u slučajevima stočarskih i peradarskih gazdinstava ocjedne se vode, ili vode nakon ispiranja moraju sakupljati u nepropusnim sabirnim jamama, koje se zatim prazne i rasiplju po poljoprivrednim površinama kao tekuće gnojivo sukladno Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima.

U sferi prometa

43


- poticati korištenje prijevoznih sredstava koja su glede sagorjevanja fosilnih energenata najštedljivija, te da ispušni plinovi sadrže što manje štetnih tvari po okoliš, tj. takva prevozna sredstva koja su novijeg datuma i ona koja imaju ugrađen katalizator U sferi informatizacije

- do 2015. god. uspostaviti informatički sustav gopodarenja vodama kao dijela općeg informatičkog sustava zaštite okoliša i gospodarskog razvitka tako da umreženi podaci budu dostupni svim županijskim, gradskim i općinskim tijelima lokalne samouprave i vodoprivrednim upravama, te javnosti.

Zaštita od štetnog djelovanja voda i erozijePostojeći povremeni ili stalni potoci i bujice, kojima se odvode atmosferske vode šireg

područja, moraju se čistiti i održavati, kako se ne bi ugrozila njihova protočnost. Sve zahvate na postojećim povremenim ili stalnim potocima i bujičnim tokovima, kao i u dodiru s njima, izvoditi prema odgovarajućim važećim propisima i projektima, te uz obaveznu suradnju s nadležnim tijelima državne uprave, te pravnim osobama sa javnim ovlastima. Na PPUO-om određenim područjima pojačane erozije ne postoji mogućnost nikakve gradnje osim mreže prometne i ostale infrastrukture. U ovim područjima zemljište se mora urediti i koristiti na način koji će smanjiti utjecaj erozije zemljišta (pošumljavanje, zabrana sječe i slično). Iznimno je u građevinskim područjima naselja moguća gradnja potrebnih građevina, uz primjenu svih tehničkih propisa, standarda i pravila graditeljske struke za erozivna tla, kojima se mora osigurati mehanička otpornost i stabilnost, te sigurnost u korištenju, a istovremeno izbjeći narušavanje stabilnosti tla na okolnom zemljištu odnosno drugih građevina visokogradnje, prometnica, komunalnih i drugih instalacija i slično.

Zaštita moraObalno more na području Općine Medulin je ovim PPUO-om kategorizirano u II.

kategoriju. Osnovna zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna što u ovom slučaju znači obavezu izrade prostornih planova užih područja, kroz koje će seizvršiti snimak postojećeg stanja te definirati mjere da se ne naruši kakvoća ukoliko je ona viša od I. To znači, da se na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno održi postojeća kakvoća mora. Dijelovi zatvorenog mora, sa slabom izmjenom vodene mase, predstavlja osjetljivo područje pa je svaka daljnja aktivnost u tom prostoru ograničena i za istu je potrebna sveobuhvatna studija koja mora definirati prihvatni kapacitet bez degradacije kakvoće mora propisane ovim PPUO-om.

Da bi se provela zaštita potrebno je poduzeti slijedeće mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna: - izgraditi sustav javne odvodnje s adekvatnim stupnjem pročišćavanja prije upuštanja

otpadnih voda u recipijent uz adekvatnu obradu otpadnog mulja, - provesti rekonstrukciju s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta tekućih

goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom području, - stimulirati u proizvodnim pogonima uvođenje tehnologija s manjim potrebama po vodi

kao i pročišćavanje iste na kakvoću za ponovnu uporabu,

44


- opasni otpad sakupljati u tvorničkom krugu (skladištiti) i spriječiti njegovo ispiranje ili procjeđivanje te u konačnost zbrinjavati putem ovlaštenih tvrtki uz ispunjavanje zakonom propisane popratne dokumentacije. Obzirom da se PPUO-om omogućava daljnji razvoj pomorskog prometa treba

provoditi slijedeće mjere zaštite radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima: - osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi-čistači,

plivajuće zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduzeća,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja i instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Zaštita šuma i šumskog za planirana područja šuma posebne namjene zemljišta provodit će se u skladu sa Zakonom o šumama i ostalim odgovarajućim propisima.

Zaštita poljoprivrednih površina provodit će se u skladu sa zakonom o poljoprivrednom zemljištu i ostalim odgovarajućim propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat će se na planirana područja osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala, te na katastarske čestice čija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u okviru planiranih područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Zaštita poljoprivrednih površina izloženih utjecaju eolske erozije provodit će se sadnjom odgovarajućih biljnih vrsta i primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja, te kontinuiranim održavanjem sustava.

Ovim PPUO-om određena su osobito vrijedna i ugrožena područja diferencirana kroz zakonom određenu kategorizaciju spomenika prirodne i graditeljske baštine, te određena ovim odredbama kao kulturna dobra. Mjere zaštite ovih područja, kako upisanih u registar zaštićenih spomenika tako i evidentiranih ovim Planom, određuju se istovjetno, u skladu sa odgovarajućim propisima.

Radi zaštite i uređenja obalnog područja mora, utvrđen je ovim PPUO-om, a na temelju Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN128/04) – zaštićeno obalno područje(u daljnjem tekstu: ZOP), a na temelju PPIŽ-a obalno područje.

Uredbom se određuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.Zaštićeno obalno područje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

U ZOP-u se planiranje i uređenje prostora temelji na osnovnim planskim smjernicama: – očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog

krajolika, – osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke

vode, – planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i

cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, – sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, – osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju,

osobitog pomorskog dobra,

45


– očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja,

– očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,

– ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke,

– ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti,

– uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

– planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja,

– sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke isportsko-rekreacijske namjene.


2. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA – PPIŽ (“Službene novine Istarske županije", br. 2/02, 1/05, 4/05, 14/05-pročišćeni tekst i 10/08, 7/10)


3. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA

Za potrebe izrade Izmjena i dopuna PPUO Medulin nisu izrađene posebne sektorske studije.


4. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA POŠTIVANIH U IZRADI PLANA

Zakon o prostornom uređenju i gradnji Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima gradnji Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti Zakon o komunalnom gospodarstvu Prostorni plan Istarske županije

Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih vrsta smještajnih objekata iz skupine "Kampovi i druge vrste objekata za smještaj Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji smještajnih objekata kampova iz skupine "Kampovi i druge vrste objekata za smještaj Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Catering objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" Zakon o poljoprivrednom zemljištu Zakon o šumama Zakon o javnim cestama Zakon o sigurnosti prometa na cestama Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljiti s gledišta sigurnosti prometa Pravilnik o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama V.C. 050./90 projektiranje i građenje cesta, površinski čvorovi, tehnički uvjeti Norma za projektiranje i građenje čvorova u istoj razini hrn u.c4.050 Zakon o zaštiti prirode Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Zakon o zaštiti od požara Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima Zakon o eksplozivnim tvarima Pravilnik o zapaljivim tekućinama Pravilnik o ukapljenom naftnom plinu Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata Zakon o zaštiti okoliša Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš Uredba o strateškoj procjeni utjecaja planova i programa na okoliš Pravilnik o katastru emisija u okoliš Zakon o sanitarnoj inspekciji Pravilnik o objektima koji po svojoj veličini i namjeni ne predstavljaju opasnost za zdravlje


ljudi i njihovu okolinu Zakon o zaštiti od buke Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke Zakon o vodama Pravilnik o izdavanju vodoprivrednih akata Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama Uredba o opasnim tvarima u vodama Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za pićePravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka Zakon o otpadu Pravilnik o vrstama otpada Pravilnik o gospodarenju otpadom Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom Uredba o proglašenju ekološke mreže Zakon o zaštiti i spašavanju Zakon o policiji Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva


5. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA

Pristigli zahtjevi, suglasnosti i mišljenja prema posebnim propisima razmatrani su te je temeljem njih donijet Zaključak o utvrđivanju konačnog prijedloga plana klasa:350-02/11-01/0002, od dana 16.03.2011. u prilogu. Sastavni dio Zaključka su i navedeni zahtjevi, suglasnosti i mišljenja prema posebnim propisima kako slijedi:


6. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNIM RASPRAVAMA – KNJIGA III


7. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA


8. SAŽETCI ZA JAVNOST

1.Sažetak za javnost - Prijedlog Plana za javnu raspravu 2.Sažetak za javnost - Prijedlog Plana za ponovnu javnu raspravu 3.Sažetak za javnost - Prijedlog Plana za 2.ponovnu javnu raspravu


9. OSTALI PRILOZI - izvod iz sudskog registra - suglasnost za upis u sudski registar - rješenje o imenovanju odgovornog voditelja


KNJIGA III 1. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNIM RASPRAVAMA



Medulin, 2007.


(Službene novine Općine Medulin ___ /07. )

Prostorni plan uređenja Općine Medulin

2

Prostorni plan uređenja Općine Medulin Općina Medulin Broj ugovora: 5335 Godina: 2007.

županija: Istarska županija općina: Općina Medulin načelnik: Goran Buić, dipl. ing. naziv prostornog plana: Prostorni plan uređenja Općine Medulin pravna osoba koja je izradila plan: Urbis 72 d.d. pula direktor: Giankarlo župić, dipl.ing.građ.

broj ugovora: 5335 godina izrade: 2007. koordinatori plana: Općina Medulin

Josip Zidarić, dipl.ing.arh. Urbis 72 d.d. pula Dragan Radolović, dipl.ing.arh.

stručni tim u izradi plana: voditelj plana: Eli Mišan, dipl.ing.arh. planeri prometnica i infrastrukture:

Davor Ravnić, dipl.ing.prom mr Milan Damianić, dipl. ing. el. mr Sergio Širol, dipl. ing. građ.Valter Nađ, ing. telek. Nataša Čehić, dipl. ing. agr.


3


program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

Službene novine Općine Medulin 1/05

odluka općinskog vijeća općine medulin o donošenju prostornog plana:

Službene novine Općine Medulin ___/07.

pečat općinskog vijeća općine medulin:

predsjednik općinskog vijeća općine medulin:

Darko Lorencin, dipl. oecc.

javna rasprava objavljena: 31.10.2005. javni uvid održan: od 08.11.2005. do 07.12.2005. pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Ante Pulić, dipl. ing. građ.

suglasnost na prostorni plan prema članku 24. zakona o prostornom uređenju (nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

Ured državne uprave u istarskoj županiji klasa: 350-05/06-01/192 ur. broj: 2163-04-02-06-3 datum: 17.srpnja 2006.

suglasnost na prostorni plan prema članku 45.a zakona o prostornom uređenju (nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja I graditeljstva klasa: 350 - 02/06 - 04/54 ur. broj: 531- 06 – 06 - 4 datum: 6. listopada 2006.

istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: pečat nadležnog tijela:

79Prostorni plan uređenja Općine Medulin Općina Medulin Broj ugovora: 5335 Godina: 2007.

Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04 i članaka 15. i 78. Statuta Općine Medulin ("Službene novine općine Medulin" br. 4/01, 2/02, 8/03, 4/04 i 7/05), Općinsko vijeće Općine Medulin na prijedlog Općinskog poglavarstva Općine Medulin, na svojoj sjednici održanoj 19.12.2006.2006. godine donosi

O D L U K UO DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE MEDULIN

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Medulin (u daljnjem tekstu: PPUO). Odredbe za provođenje PPUO-a sastavni su dio ove Odluke.

Članak 2.

PPUO iz članka 1. sastoji se od tekstualnog i grafičkog dijela: 1. tekstualni dio I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave

Županije i Države 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Istarske županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture

van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.5.2. Energetski sustav 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda,

melioracijska odvodnja) 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području obuhvata PPUO-a 2. Uvjeti za uređenje prostora 2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju 2.2. Građevna područja naselja 2.3. Izgrađene strukture van naselja 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih

infrastrukturnih sustava 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 7. Postupanje s otpadom 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 9. Mjere provedbe PPUO-a 9.1. Obveza izrade prostornih planova 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 10. Završne odredbe 2. grafički dio Kartografski prikazi u mj. 1:25.000 Plan prostornog uređenja 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Prostori/površine za razvoj i uređenje M 1: 25 000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. Promet M 1: 25 000 2.2. Pošta i telekomunikacije M 1: 25 000


2.3. Energetski sustav M 1: 25 000 2.4. Vodnogospodarski sustav 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 3.1 Zaštita prirodne i kulturne baštine M 1: 25 000 3.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju M 1: 25 000 3.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja I zaštite M 1: 25 000 Kartografski prikazi u mj. 1: 5.000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA4a. K.O.Pula – Naselja Pješčana uvala, Vinkuran, Vintijan, Valbonaša M 1: 5 000 4b. K.O.Pomer – Naselje Pomer M 1: 5 000 4c. K.O.Premantura – Naselje Premantura M 1: 5 000 4d. K.O.Pomer – Naselje Banjole M 1: 5 000 4e. K.O.Medulin – Naselje Medulin – sjeverni dio M 1: 5 000 4f. K.O.Medulin – Naselje Medulin – južni dio M 1: 5 000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3.

Prostorni plan uređenja Općine Medulin (u daljnjem tekstu: PPUO) donosi se za dugoročno razdoblje, s planskim predviđanjima do 2015. g., s time da se za određene elemente (prometni, energetski, telekomunikacijski i komunalni sustav) planiranje vrši za duže vremensko razdoblje, do 2020.g.

Za prostorne potrebe, koje bi se mogle javiti nakon 2015. godine, a koje u vrijeme

izrade ovog PPUO-a nisu bile detaljnije utvrđene, kao i prilikom izrade Izmjena i dopuna ovog PPUO-a, koristiti će se ovaj PPUO, u skladu s osnovnom namjenom prostora i predloženim mogućim rješenjima što ih PPUO sadrži.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OBUHVATA PPUO-a

Članak 4.

PPUO-om se utvrđuju osnove i uređivanje prostora u skladu s potrebama društvenog

i gospodarskog razvoja Općine Medulin, a posebno: • korištenje i namjena prostora • sustav naselja s razmještajem stanovništva i središnjim funkcijama u tim naseljima • građevine od važnosti za državu i županiju • uvjeti smještaja gospodarskih i društvenih djelatnosti • sustav infrastrukturnih koridora i građevina, te način njihovog povezivanja sa

sustavima susjednih područja • mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina • mjere unapređenja i zaštite posebno vrijednih dijelova okoliša


• mjere unapređenja i zaštite čovjekove okoline

Članak 5. Načela za određivanje namjene površina određenih PPUO-om, koja određuju temeljno

urbanističko-graditeljsko i prostorno krajobrazno uređenje te zaštitu prostora su: • zaštita integralnih vrijednosti prostora te zaštita i unapređenje stanja okoliša • održivi razvoj i racionalno korištenje prostora • zaštita kulturnog i prirodnog nasljeđa• ravnomjerni gospodarski, društveni i kulturni razvoj prostora Države, uz njegovanje

i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti • optimalno usklađenje interesa različitih korisnika prostora i prioriteta djelovanja u

prostoru • poštivanje pravila urbanističke, prostorno-planerske i krajobrazno-planerske struke • osiguranje boljih uvjeta života • načelo javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za

prostorno uređenje u skladu s ovim i drugim posebnim propisima • uspostavljanje sustava informacija o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite

prostora.

Članak 6. Zaštićeno obalno područje (u daljnjem tekstu: ZOP) obuhvaća sve otoke, pojas kopna

u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte i prikazan je u grafičkom dijelu PPUO-a na kartografskim prikazima u mj. 1:25.000 i na katastarskim prikazima u mjerilu 1:5000. U ZOP-u se planiranje i uređenje prostora temelji na osnovnim planskim smjernicama:

• očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika,

• osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode,

• planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina,

• sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, • osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju,

osobitog pomorskog dobra, • očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom

prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja,

• očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,

• ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke,

• uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

• planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i


obilježja, • sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i

prvenstveno pejsažnom rekultivacijom i dijelom odlaganjem građevinskog otpada i prenamjenom u druge poslovne i javne i društvene namjene.

Članak 7.

Uređivanje prostora unutar obuhvata PPUO-a kao što je gradnja građevina,

uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod same površine zemlje, kao i na moru i morskome dnu, može se obavljati isključivo sukladno ovom PPUO-u, posebnim propisima, kao i na temelju odredbi planova užih područja koje nisu u suprotnosti s ovim PPUO-om.

Članak 8. Prostor unutar obuhvata PPUO-a namijenjen je za: 1. Površine građevinskih područja naselja i postojećih izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja:

• građevinska područja naselja Medulin, Vintijan, Valbonaša, Pomer, Banjole, Pješčana uvala, Premantura i Vinkuran te postojeći izdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, Bumbište, Volme Šćuza, Ševe1, Ševe 2 te Zotta.

2. površine izdvojenih građevinskih područja za gospodarsku i sportsko-rekreacijsku namjenu:

• izdvojena građevinska područja gospodarske proizvodne namjene: Medulin, Kamik, Pomer, Ševe i Valbonaša

• izdvojeno građevinsko područje gospodarske komunalno – servisne namjene odlagališta otpada Kaštijun

• izdvojena građevinska područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene: Stocca, Muća, Kašteja, Medulin-istok, Stupice, Glavica, Kanalić, Kaštanjež, Centinera, Porto Paltana Volme, zabavni centar Campanož, marina Pomer, turistički punktovi Volme, Kunfin i Pomer

• izdvojeno građevinsko područje gospodarske namjene za marikulturu Medulin • izdvojeno građevinsko područje sporta i rekreacije jahački centar Medulin • izdvojeno građevinsko područje sporta i rekreacije letjelište Campanož

3. površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i građevina:

• zone pomorskog prometa • površine lučkog područja i luka sa plovnm putevima • prometni koridori cesta • koridori i građevine telekomunikacijske infrastrukture • koridori i građevine energetskog sustava • koridori i građevine sustava vodoopskrbe i odvodnje

4. ostale površine izvan građevinskih područja:

• poljoprivredne površine (osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo, ostalo obradivo tlo, ostalo poljoprivredno tlo)

• šumske površine ( šume posebne namjene)


• mjesno groblje Premantura • područja rekreacije • morske zone za maritimnu rekreaciju i marikulturu • zone posebne namjene Monte Kope i Kamenjak • zone rekreativno-zabavne namjene Cave romane i Pećine Namjene iz stavka 1. točaka 1., 2. i 4. . prikazane su na kartografskom prikazu 1. i 4.

grafičkog dijela PPUO-a u mj. 1:25.000 i na katastarskim prikazima u mjerilu 1:5000, a iz točke 3. u odgovarajućim kartografskim prikazima 2.1., 2.2., 2.3. i 2.4. grafičkog dijela PPUO-a, sva u mj. 1:25.000, kao i u poglavlju 3. Tekstualnog obrazloženja PPUO-a.

Članak 9.

Osnovnu namjenu ima prostor čije je korištenje podređeno jednoj funkciji. To su

poljodjelske površine, šumske površine, rekreacijski pojas mora, područje pomorskih plovnih puteva, površine luka javnog prometa i luka posebne namjene, koridori i građevine namijenjene prometu, telekomunikacijama, vodoopskrbi i odvodnji, energetici te površine mjesnih groblja.

Prevladavajuća namjena utvrđena je kod prostora gdje je jedna od funkcija

dominantnija prostornim obuhvatom i iznosi više od 51% površine određene zone; to su građevinska područja naselja i stambeno turističkih naselja (stanovanje i središnje funkcije naselja - javne i društvene djelatnosti), građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene i turističkih punktova (turizam i ugostiteljstvo), građevinska područja gospodarske proizvodne (proizvodno servisni i obrtnički pogoni) i komunalno servisne namjene, te zone rekreacije (građevine i uređeno zemljište u funkciji sporta i rekreacije), marikulture i zona groblja. U prostorima prevladavajuće namjene mogu se razvijati i druge namjene osim prevladavajuće ako kao takve neće umanjiti mogućnost razvoja novih ili uvjete rada postojećih građevina prevladavajuće namjene, sukladno drugim odredbama ovog PPUO-a.

Granice građevinskih područja utvrđene su u grafičkom dijelu PPUO-a na

kartografskim prilozima 4.a-f. na katastarskim planovima u mj. 1:5.000. Unutar granica građevinskih područja utvrđena su i područja izgrađenog dijela građevinskog područja. Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatra se građevna čestica odnosno neizgrađena prostorna cjelina koja se nalazi unutar ukupne neizgrađene površine koja nije veća od 5.000 m2, a neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgrađene čestice, a utvrđeno je na način koji je sukladan odredbama Prostornog plana Istarske županije (SN Istarske županije br. 2/02, 1/05 i 4/05 - u daljnjem tekstu: PPIŽ).


2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju

Članak 10.

Na području obuhvata PPUO-a planiraju se slijedeće građevine od važnosti za Državu i županiju:

2.1.1.Građevine od važnosti za Državu • luka nautičkog turizma - marina Pomer (postojeća) • sustav odvodnje otpadnih voda Medulin – Ližnjan (novi) • građevina za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada planirana u

sklopu rješenja lokacije na Kaštijunu • planirano postrojenje za termičku obradu ostatnog otpada i postrojenje za obradu

medicinskog otpada planiranog na lokaciji Kaštijun • građevine i kompleksi za potrebe obrane Monte Kope i Kamenjak 2.1.2.Građevine od važnosti za Županiju • svi polivalentni sportsko rekreacijski kompleksi površine veće od 2 ha • luka otvorena za javni promet Medulin (postojeća) • županijske ceste: • obilaznica Ližnjan/Medulin - Pula (postojeća i djelomično nova) – ŽC 5133 i 5119 • Mukalba - Pomer - Banjole (postojeća i djelomično nova) – ŽC 5135 i 5119 • Premantura - Pula (postojeća i djelomično nova) – ŽC 5136 • Pomer - Šikići - Monte Šerpo - Šijana (nova) • Pula - Pješčana uvala (postojeća) – ŽC 5178 • sportsko letjelište Medulin - Campanož (postojeća)

svi sustavi odvodnje s pripadajućim objektima, mrežama i instalacijama koji nisu od državnog značaja, a osiguravaju odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda za više od 2.000 ES

• transformacijska stanica Medulin 110/20 kV • distribucijski dalekovod 110 kV Dolinka - Medulin • centralna zona za gospodarenje otpadom - Kaštijun • dio vodoopskrbnog sustava “Vodovod Pula” (postojeći I planirani) • dio lokalnog plinovoda 4 – 6 bara (planirani)

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 11.

Na području obuhvata PPUO-a Medulin nalazi se 8 statističkih naselja (Medulin,

Pomer, Vintijan, Valbonaša, Banjole, Pješčana uvala, Premantura i Vinkuran) te postojećiizdvojeni dijelovi građevinskih područja naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, Bumbište, Volme Šćuza, Ševe1 i Ševe 2 te Zotta.

Područje Općine Medulin obuhvaća u cijelosti katastarske općine Pomer i


Premantura, te dijelove katastarskih općina Pula i Medulin. Ukupni planirani broj stalnih i povremenih stanovnika po naseljima za 2015. godinu

prikazan je u tablici 1. ovog članka te iznosi 16 200 stanovnika od čega 10 400 stalnih, te 5 800 povremena stanovnika.

TABLICA 1 - BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA NASELJE BR. STALNIH

STAN. 2001.

BR.

POVREMENIH

STAN. 2001.

BR. STALNIH

STAN.

2005.

(REGISTAR

STANOVNIKA)

PLANIRANI BR.

STALNIH STAN.

2015.

UKUPNI BR.

STAN. 2015.

MEDULIN* 2538 2274 3230 5514 7788

POMER* 394 294 439 550 844 VINTIJAN* 133 30 154 180 210 VALBONAŠA* 53 0 54 80 80 BANJOLE* 945 882 1134 1350 2232

PJEŠČANA UVALA

600 867 703 820 1687


*- više od od 50 % postojećih građevina koriste se za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalište u tom naselju Povremenim stanovnicima, u smislu odredbi ovog PPUO-a, smatraju se vlasnici

građevina (stambenih jedinica) na području obuhvata ovog PPUO-a, a koji nemaju prebivalište na području Općine Medulin, već takve građevine koriste za odmor i za turističku djelatnost (smještaj turista), a koje su utvrđene popisom stanovništva 2001.god te nije planirano njihovo daljnje povećanje.

U skladu s popisom stanovništva iz 2001. god. i ažurnim podacima o broju stalnih

stanovnika 2005. godine u građevinskim područjima naselja Medulin, Pomer, Vintijan, Valbonaša, Banjole, i Vinkuran se više od 50 % građevina koristi za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalište u tim naseljima.

Članak 12.

Naselje Medulin u konurbaciji s naseljem Ližnjan (sjedište susjedne Općine Ližnjan),

predstavlja središnje naselje II. ranga prema PPIŽ , unutar kojeg će se stvarati uvjeti za prostorni razvoj središnjih funkcija naselja i društvenih djelatnosti (uprave, predškolskog odgoja, osnovnog školstva, zdravstva, kulture i informatičke djelatnosti te sporta i rekreacije stanovništva) i stanovanja.

Naselja Pomer, Vintijan i Valbonaša prema značaju u sustavu središnjih naselja

prema odredbama PPIŽ svrstavaju se u ostala naselja i namijenjena su stanovanju kao prevladavajućoj funkciji naselja.


Naselja Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura svrstavaju se prema PPIŽ u stambeno turistička naselja te u funkcionalnom korištenju prostora imaju izražen visok postotak objekata u funkciji turizma unutar postojeće strukture naselja, ili se taj izraženi visoki postotak odnosi na građevine mješovite stambene, turističke ili ugostiteljske namjene. Maksimalni broj kreveta u stambeno turističkim naseljima utvđen je u članku 87. odredbi ovog PPUO-a.

U građevinskim područjima naselja će se uz stambene, graditi i javne društvene,

gospodarske, prometne i infrastrukturne građevine, građevine za smještaj vozila i parkirališni prostori, sportsko rekreacijske građevine te groblja uz uvjet zaštite i unapređenja vrijednosti prostora, očuvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog područja Općine u skladu sa odredbama ovog PPUO-a.

Stambenom građevinom, prema ovim odredbama, smatra se građevina koja je u

cjelini ili većim dijelom (više od 51%) namijenjena stanovanju. Višestembenom građevinom smatrati će se građevina koja ima najviše šest stambenih ili drugih jedinica namijenjenih obavljanju poslovnih djelatnosti.

Zone sporta unutar građevinskih područja naselja određene ovim PPUO-om na

lokacijama Pješčana uvala, Vinkuran i Pomer, namjenjene su uređenju otvorenih sportskih igrališta, svlačionica, gradnji manjih ugostiteljskih građevina te instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju. Unutar tih zona moguća je graditi i komunalne građevine, ali isključivo u svrhu opskrbe rekreacijskih građevina. Pod takvim komunalnim građevinama podrazumijevati će se vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl. Ugostiteljske građevine koje će se graditi u ovom području moraju odgovarati uvjetima posebnih propisa.

Članak 13.

Pojedinačne građevine i zahvati proizvodne namjene (pretežito industrijske i pretežito

zanatske) ne mogu se graditi u planiranim građevinskim područjima naselja, osim ako se to omogući prostornim planovima užih područja. Iznimno, postojeće građevine proizvodne namjene (pretežito industrijske i pretežito zanatske) mogu se zadržati u naseljima, u okviru planiranih građevinskih područja naselja, uz mogućnost njihove rekonstrukcije, ukoliko prostornim planom užeg područja nije planirano njihovo uklanjanje.

Članak 14.

U građevinskim područjima naselja Medulin, Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran i

Premantura određuju se zone za ugostiteljsko turističku namjenu – u max veličini 20 % građevinskog područja tog naselja u skladu s tablicom 5. članka 87. odredbi ovog PPUO-a. U sklopu tih zona mogu se graditi pojedinačne građevine i zahvati ugostiteljsko turističke namjene smještajnog tipa hoteli koji mogu imati max kapacitet do 80 kreveta po građevini.

Za građevinsko područje naselja Premantura u predjelu Runke koje je namjenjeno ugostiteljsko turističkoj namjeni unutar građevinskog područja naselja, na površinama koje su definirane sljedećim k.č. 186/2, 917/2 i 917/17 k.o. Premantura i na kojima se prema


postojećem stanju nalazi autokamp «Runke», u prostornim planovima užeg područja utvrdit će se isključivo namjena kamp-autokamp.

Članak 15.

U ZOP-u, u građevinskim područjima naselja Pješčana uvala i Premantura u kojima

se manje od 50 postojećih građevina koristi za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalište u tom naselju u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

• proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, • trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju

prirodni uvjeti i konfiguracija terena. U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Pješčana uvala i Premantura u

pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).

Članak 16.

U građevinskim područjima naselja unutar ZOP-a nije dozvoljena gradnja pomoćnih

poljoprivrednih građevina kao što su: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci i sl. U građevinskim područjima naselja ne mogu se realizirati zahvati gospodarske

namjene – djelatnost deponiranja kamp prikolica, drugih objekata i naprava za smještaj u kampu ili druge kamp opreme, već se takvi zahvati mogu locirati isključivo unutar građevinskih područja gospodarske - proizvodna namjene.

Članak 17.

Uvjeti za postavljanje manjih montažnih građevina (tipiziranih kioska) i drugih

montažnih naprava (nadstrešnice uz autobusna stajališta, konstrukcije za oglašavanje, spomenika i sl.) određuju se odgovarajućim općinskim propisom.

Takve građevine i naprave moraju biti izvedene od trajnih i kvalitetnih materijala, a njihovo oblikovanje mora biti usklađeno s ambijentom u kojem će se postaviti.

2.2.1.Uvjeti građenja i uređivanja prostora u građevinskim područjima naselja

Članak 18.

Odredbama članaka 19-62. ovog PPUO-a utvrđuju se uvjeti gradnje za građevine koje se grade u građevinskim područjima naselja i postojećim izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja te se primjenjuju za izdavanje lokacijskih(građevnih) dozvola u skladu sa člankom 153. ovih odredbi kao i kod izrade prostornih planova užeg područja čija obaveza izrade je propisana u točki 9.1. ovih odredbi.


2.2.1.1. Opći uvjeti građenja i uređivanja građevnih čestica

Članak 19.

Pod interpolacijom, prema ovim odredbama, smatra se gradnja: - ugrađenih građevina - građevine koji su s dvjema ili trima stranama vezane uz

susjedne postojeće građevine - poluugrađenih građevina - građevine koji su samo jednom stranom vezane uz

susjedne postojeće građevine Pod postojećim građevinama, prema ovim odredbama, smatraju se legalne građevine

koje postoje na zemljištu i koje su provedene u katastru zemljišta i zemljišnim knjigama, ili koje se nalaze u gradnji temeljem pravomoćnog odobrenja za građenje (građevinske dozvole ili, u posebnim slučajevima, lokacijske dozvole).

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna građevina. Pod građevinom iz prethodnog stavka smatra se i više građevina ili složena

građevina (prema odredbama posebnog propisa), funkcionalno i tehnološki povezane u cjelinu za određenu namjenu, s izuzetkom stambenih građevina.

Na jednoj građevnoj čestici mogu se uz osnovnu građevinu graditi garaže i pomoćne

građevine, sukladno odredbama ovog PPUO-a.

2.2.1.2. Oblik i veličina građevnih čestica

Članak 20.

Oblik i veličina građevne čestice određuje se uzimajući u obzir namjenu i vrstu građevina čija se izgradnja na toj građevnoj čestici planira, javnu prometnu površinu sa koje se osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice.

Članak 21.

Veličina građevne čestice utvrđuje se u okviru minimalnih i maksimalnih veličina određenih ovim odredbama.

Oblik i veličina građevne čestice moraju biti takvi da zadovoljavaju osnovne standarde

urbanističke prakse u pogledu mogućnosti smještaja građevina i priključenja na prometnice i infrastrukturu, te očuvanja morfologije i tipologije već izgrađenih dijelova građevinskih područja, pri čemu odnos najkraće i najduže stranice (granične linije) građevne čestice ne smije prelaziti omjer 1:8.

Minimalna širina građevne čestice na građevnoj liniji određuje se: - za slobodnostojeće građevine – 15 m - za poluugrađene građevine – 10 m


- za ugrađene građevine – 5 m Izuzetno, odstupanja od ovih normi mogu biti u zbijenim dijelovima naselja ili utvrđena

isključivo detaljnim urbanističkim planovima. Pod zbijenim dijelom naselja, prema ovim odredbama, podrazumijeva se jezgra

naselja čija je granica prikazana u grafičkom dijelu ovog PPUO-a na kartografskim prilozima 4.a-f. na katastarskim planovima u mj. 1:5.000.

Članak 22.

Kod stambenih građevina veličina građevne čestice iznosi minimalno 400 m2, a

maksimalno 2 000 m2.

Izuzetno, kod interpolacija unutar zbijenih dijelova naselja, veličina građevne čestice iznosi minimalno kao i veličina katastarske čestice ukoliko je ista manja od 400 m2, ali ne manje od 150 m2 , a maksimalno 1 000 m2.

Članak 23.

Kod gospodarskih proizvodnih, servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina, te skladišnih građevina i većih građevina za trgovinu na veliko i malo (trgovačkih centara bruto površine veće od 1500 m2), veličina građevne čestice iznosi minimalno 500 m2.

Članak 24.

Kod parkirališnih i garažnih građevina za smještaj više od dvaju vozila na zasebnim građevnim česticama (parkirališne i garažne kuće), veličina građevne čestice iznosi minimalno 150 m2, a maksimalno 10 000 m2.

Članak 25.

Kod građevina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne, vjerske i slične građevine), gospodarske poslovne - zabavne, trgovačke, uslužne, ugostiteljske (osim građevina turističke djelatnosti koje pružaju uslugu smještaja gostiju), i ostalih građevina poslovne namjene, te sportsko rekreacijskih građevina veličina građevne čestice iznosi minimalno 500 m2.

Izuzetno, kod interpolacije u zbijenim dijelovima naselja, veličina građevne čestice iznosi minimalno 150 m2.

Članak 26.

Kod građevina turističkih naselja koju čini više samostalnih građevina sa smještajnim jedinicama i drugim građevinama za razne namjene prema odredbama posebnih propisa (recepcija, smještaj gostiju, prehrana i drugi sadržaji) koje su povezane u funkcionalnu i poslovnu cjelinu veličina građevne čestice iznosi minimalno 5000 m2

.


Članak 27.

Kod građevina hotela, apart hotela, depandansi i motela veličina građevne čestice iznosi minimalno 900 m2.

Izuzetno, kod interpolacija veličina građevne čestice iznosi minimalno 300 m2.

Članak 28.

Kod autokampova veličina građevne čestice iznosi minimalno 2000 m2.

2.2.1.3. Veličina i površina građevine

Članak 29.

Veličina i površina građevine koja se gradi na građevnooj čestici definirani su elementima:

a. izgrađenosti građevne čestice b. površine gradivog dijela građevne čestice c. visinom i brojem etaža građevine d. građevnom linijom

a. Izgrađenost građevne čestice

Članak 30.

Pod izgrađenošću građevne čestice, prema ovim odredbama, smatra se ortogonalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže te garaža i pomoćnih građevina vidljivih na zemljištu, koji ne predstavljaju uređenje okoliša (natkrivene terase, igrališta, cisterne i septičke jame iznad konačno zaravnatog terena, bazeni, sportski tereni i dr., površina većih od onih utvrđenih posebnim propisima).

Odredbe iz prethodnog stava primjenjuju se i kod izrade prostornih planova užih područja na području obuhvata ovog PPUO-a.

Izgrađenost građevne čestice utvrđuje se koeficijentom izgrađenosti građevne čestice

(k-ig) te koeficijentom iskoristivosti (k-is) prema odredbama posebnog propisa. Kod stambenih građevina koeficijent izgrađenosti (k-ig) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine:- za građevne čestice od 400 - 800m2: 0,10 do 0,30 - za građevne čestice od 800 - 1200m2: 0,12 do 0,25 - za građevne čestice iznad 1200m2 : 0,15 do 0.20 - za poluugrađene građevine:- za građevne čestice od 320 - 500m2: 0,30 do 0,45 - za građevne čestice od 500-1000m2: 0,25 do 0,40


- za građevne čestice iznad 1000m2: 0,15 do 0,35

- ugrađene građevine:- za građevne čestice od 240 - 300m2: 0,35 do 0,50 - za građevne čestice od 300 - 500m2: 0,25 do 0,45 - za građevne čestice iznad 500m2: 0,15 do 0,35

Izuzetno, kod interpolacija u zbijenim dijelovima naselja, na građevnim česticama

manjim od 240 m2, k-ig može iznositi 0,8.

Članak 31.

Kod gospodarsko proizvodnih, servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina, te skladišnih građevina i većih građevina za trgovinu na veliko i malo (trgovačkih centara bruto površine većih od 1500 m2) k-ig se može kretati između 0,15 i 0,5.

Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina namjene iz stavka 1. ovog članka u

zbijenim dijelovima naselja na građevnim česticama manjim od 240 m2, k-ig može iznositi i 0,8.

Članak 32.

Kod građevina javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne, vjerske i slične građevine), gospodarske poslovne - zabavne, trgovačke, uslužne, ugostiteljske (osim građevina turističke djelatnosti koje pružaju uslugu smještaja gostiju) i ostalih građevina poslovne namjene, te sportsko rekreacijskih građevina, k-ig se može kretati između 0,1 i 0,5.

Izuzetno, kod interpolacija ugrađenih građevina namjene iz stavka 1. ovog članka u

zbijenim dijelovima naselja na građevnim česticama manjim od 240 m2, k-ig može iznositi i 0,8.

Kod autokampova se k-ig može kretati između 0,05 i 0,15, pri čemu se površine za kampiranje ne računaju kao gradivi dio građevne čestice.

K-ig građevina ugostiteljsko turističke namjene u građevinskim područjima naselja i

izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene unutar ZOP-a ne može iznositi više od 0,3.

Članak 33.

Izgrađenost građevne čestice određena prema odredbama članaka 30. - 32. ovih

odredbi ne može biti veća od površine gradivog dijela građevne čestice. Koeficijent iskorištenosti (k-is) za građevine ugostiteljsko turističke namjene

građevinskim područjima naselja i izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar ZOP-a ne može iznositi više od 0,8, a izvan ZOP-a može iznositi max:

- za slobodnostojeće građevine – 1,0 - za poluugrađene građevine – 1,4


- za ugrađene građevine – 1,8

b. površina gradivog dijela građevne čestice

Članak 34. Površina gradivog dijela građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini

građevne čestice, o namjeni građevine, o tipu izgradnje i položaju građevina na susjednim građevnim česticama.

Pod gradivim dijelom građevne čestice, prema ovim odredbama, smatra se dio

građevne čestice u kojega se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže te garaža i pomoćnih građevina vidljivih na zemljištu, koji ne predstavljaju uređenje okoliša (natkrivene terase, igrališta, cisterne i septičke jame iznad konačno zaravnatog terena, bazeni, sportski tereni i dr., površina većih od onih utvrđenih posebnim propisima).

Članak 35.

Gradivi dio građevne čestice za gradnju slobodnostojeće građevine određuje se tako

da je s jedne strane određena građevnim pravcem, a na drugim stranama udaljena od granice građevne čestice 3 m za građevine s dvije, odnosno 4 m za građevine s tri nadzemne etaže.

Izuzetno, kod poluugrađenih i ugrađenih građevina, površina gradivog dijela građevne čestice može se podudarati s granicom građevne čestice, dotičući se susjednih poluugrađenih ili ugrađenih građevina, a obavezno kada je širina građevne čestice manja od 12 m (za poluugrađene) odnosno 8 m (za ugrađene).

Gradivi dio građevne čestice može se odrediti i na udaljenosti većoj od dozvoljene ovim odredbama ukoliko je to utvrđeno posebnim propisima, odnosno ako građevina iz posebnih tehnoloških razloga prelazi visinu od 10 m, pri čemu udaljenost mora iznositi najmanje polovicu visine građevine.

Gradivi dio građevne čestice za gradnju interpolirane građevine visokogradnje može se odrediti na granici susjedne čestice ukoliko je susjedna čestica javna, parkovna (zazelenjena), odnosno prometna površina, te se prema toj čestici mogu izvoditi otvori.

Ukoliko susjedna čestica nije javna prema toj čestici se ne mogu izvoditi otvori. c. visina i broj etaža građevina

Članak 36.

Visina građevine i broj etaža određuju se tako da se ne naruše uvjeti boravka na susjednim građevnim česticama (privatnost, osunčanost i sl.). Najviša dozvoljena visina građevine i najveći broj nadzemnih etaža određuju se u odnosu na namjenu i druge


specifičnosti građevine, imajući u vidu postojeću i planiranu okolnu izgradnju. Maksimalna visina građevine mjeri se od visinske kote konačno uređenog terena na

svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu, do najviše kote poda potkrovlja odnosno vijenca. Konačno zaravnati teren na svakom pojedinom mjestu može biti +/- 50 cm od postojećeg terena.

Kod građevina koje imaju najvišu etažu sa kosim podgledima, maksimalna visina se

mjeri od konačno uređenog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu do unutarnjeg presjecišta vertikalne ravnine zida pročelja i krovne plohe koja pada u smjeru tog zida.

Pod konačno uređenim terenom u smislu ovih odredbi ne smatra se ulazna rampa za

garažu locirana na najmanjoj udaljenosti između građevine i javno prometne površine, a čija širina ne iznosi više od 3,5 m.

Članak 37.

Maksimalna visina građevina stambene, javne i društvene namjene (upravne,

socijalne, zdravstvene, predškolske, školske, kulturne, vjerske i slične građevine), gospodarske poslovne i proizvodne, zabavne, trgovačke i uslužne namjene iznosi 10,00 m.

Od ove odredbe izuzimaju se obiteljske kuće za koje maksimalna visina iznosi 7 m. Izuzetno se u zoni male privrede i gospodarstva dozvoljava izgradnja građevina koje

mogu biti i više od 10,0 m, ukoliko tehnološki uvjeti rada uvjetuju veću visinu građevine, što se utvrđuje prostornim planom užeg područja.

Maksimalna visina građevina gospodarske ugostiteljsko turističke namjene (smještajne građevine iz skupine hoteli osim aparthoteli, turistički apartmani i turističko naselje) te građevina sportsko rekreacijske namjene iznosi 12,00m ukoliko se ove građevine grade u izdvojenim zonama izvan građevinskih područja naselja. Ukoliko se ove građevine grade u sklopu građevinskih područja naselja, njihova maksimalna visina iznosi 10,00 m.

Iznad maksimalne visine može se izvoditi krovna konstrukcija maksimalne visine od

3,2 m mjereno od vijenca građevine do sljemena krovišta, računajući i strojarnice dizala, postolja za klimatizacijske i slične uređaje, te ograde na krovovima nagiba krovnih ploha manjih od 5% koje mogu biti maksimalne visine do 1,2 m iznad vijenca građevine.

Članak 38.

Kod garaža koje se grade na građevnoj čestici stambenih građevina visina iznosi

maksimalno 2,5 m od konačno uređenog terena na ulazu u garažu do vijenca građevine. Visina krovne konstrukcije iznad vijenca do sljemena može iznositi najviše 1,5 m.

Članak 39.

Za postavljanje privremenih građevina za vremenski ograničene potrebe (javne


manifestacije, sajmovi, izložbe ili sl.) neprekinutog trajanja do 15 dana, odnosno tijekom godine do ukupno 60 dana, ne primjenjuju se odredbe ovog PPUO-a glede visine takvih privremenih građevina, već se primjenjuju odredbe posebnog propisa Općine Medulin.

Takve građevine i naprave moraju biti izvedene od trajnih i kvalitetnih materijala, a njihovo oblikovanje mora biti usklađeno s ambijentom u kojem će se postaviti.

Članak 40.

Podzemnom etažom, u smislu ovih odredbi, smatra se etaža kojoj je visinska razlika

između stropa i najniže točke konačno uređenog terena neposredno uz građevinu jednaka ili manja od 1,0 m.

Nadzemnom etažom u smislu ovih odredbi smatra se etaža kojoj je visinska razlika

između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz objekt veća od 1,0 m. Uobičajeni nazivi za nadzemnu etažu su prizemlje i katovi.

Potkrovljem, u smislu ovih odredbi, smatra se dio građevine koja konstruktivno

završava kosim krovom (na nadozide se nadovezuje krovna konstrukcija) i kod koje se spoj zida (odnosno nadozida) na kosi dio krovne konstrukcije nalazi na visini manjoj od 0,5 m.

Tako određeni dio građevine nije osnovne namjene građevine i smatra se pomoćnim

prostorom građevine.

Članak 41. Sve građevine na području obuhvata ovog PPUO-a, mogu imati najviše tri nadzemne

etaže, te jednu ili više podzemnih etaža, s time da ukupan broj etaža ne može biti veći od 4 etaže na bilo kojem presjeku kroz građevinu. Iznimno, obiteljske kuće, u skladu s posebnim propisom mogu imati najviše dvije nadzemne etaže i jednu podzemnu.

d. građevna linija

Članak 42.

Građevna linija određuje se na udaljenosti od maksimalno 15 m od regulacione linije. Građevna linija kod izgradnje pojedinih građevina može se odrediti i na udaljenosti

većoj od 15 m od regulacione linije u slijedećim slučajevima: - ukoliko građevna čestica za izgradnju pojedinačne građevine ima takav oblik da se

tlocrt građevine ne može razviti na udaljenosti manjoj od 15 m od regulacione linije, - ukoliko nepogodna konfiguracija tla ne omogućava izgradnju na udaljenosti manjoj od

15 m od regulacione linije, - ukoliko se građevina gradi u okružju postojećih ili planiranih građevina bilo koje

namjene, a kojima je udaljenost građevinske linije veća od 15 m od regulacione linije, - kod rekonstrukcije postojećih građevina, - kod izgradnje uz javnu cestu, drugu javnu prometnu površinu i infrastrukturu drugih

vrsta prometa za koje se prema posebnim propisima uvjetuju posebna rastojanja građevinske od regulacione linije.


Kod građevina koji se grade kao građevine u nizu, građevna linija se određuje na udaljenosti minimalno 3 m, a maksimalno 15 m udaljenosti od regulacione linije, s time da razlika udaljenosti između građevinskih linija dvaju susjednih građevina u nizu ne može biti veća od 3 metra.

Od odredbe 1. stavka ovog članka izuzimaju se slobodnostojeće građevine koje se mogu graditi u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja za koji postoji obaveza izrade prostornog plana užeg područja te se u tim zonama određuje građevna linija na minimalno 5 m od regulacione linije.

Članak 43.

Kod interpolacija građevina se građevna linija određuje tako da se podudara sa

građevinskim linijama susjednih građevina. Građevna linija se određuje tako da je jednaka građevnoj liniji jednog od susjednih građevina ili se određuje na prostoru između tih dviju građevnih linija susjednih građevina.

Članak 44. Prostornim planom užeg područja može se odrediti jedna ili više građevnih linija. Više građevnih linija moguće je odrediti za jednu građevinu ukoliko to zahtjeva

poseban položaj građevine u odnosu na okolni prostor poput kutne dispozicije građevine u uličnom redu, blokovske izgradnje, interpolacije i slično. Iz tih razloga moguće je odrediti i posebne građevne linije za pojedine dijelove građevine sa različitim visinama izgradnje.

Više građevnih linija moguće je odrediti u slučaju složenih građevina koje se sastoje od više građevina funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu cjelinu za određenu namjenu.

Članak 45.

Izvan građevne linije mogu biti izgrađeni balkoni i ulazne nadstrešnice bez potpornih

konstrukcija van građevne linije, strehe krovova, vijenci, oluci i slični arhitektonski elementi i istaci na fasadi, sve u okviru građevne čestice.

Iznimno, kod interpolacija zbijenih dijelova naselja, kod kojih se građevna linija susjednih građevina podudara sa regulacionom linijom, vijenci, oluci, strehe krovova, i balkoni mogu se graditi i izvan regulacione linije.

Pored navedenog, izvan regulacione linije mogu se postavljati naprave za isticanje reklame tvrtki, zaštite od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme, ali na način da ne ometa odvijanje prometa.

Uz pješačke prometnice isti elementi mogu biti istaknuti s obje strane prometnice do granice kojom se osigurava nesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, ako se time ne ugrožava sigurnost prometa.

2.2.1.4. Uvjeti za oblikovanje građevina

Članak 46. Kod stambenih građevina krovišta mogu biti kosa, dvovodna ili razvijena u više kosih

krovnih ploha.


Krovište stambenih građevina, a u pravilu i ostalih, mora imati pokrov od kanalica ili sličnog materijala, te nagib krovnih ploha mora biti između 18 i 24 stupnja, s nagibom dijela krovnih ploha prema građevinskoj liniji.

Izuzetno se dozvoljava na manjoj površini krova (do ukupno 30% površine) izvedba ravnog krova, terasa, krovnih prozora s zasebnim dijelom krovišta, solarnih ćelija i sl., kada se prostor krovišta koristi kao etaža (mansarda).

U kumulativnu površinu iz prethodnog stava računaju se i strojarnice liftova, te slične strojarske instalacije (rashladni tornjevi, klimatizacijska tehnika i sl.).

Za osvjetljivanje potkrovlja dozvoljena je ugradnja krovnih prozora koji se postavljaju u razini krovne plohe (kosi krovni prozori).

Sljeme krovnih prozora ukoliko se isti izvode ne smije biti više od sljemena krova na kojem se prozor izvodi.

Članak 47.

Kod ostalih građevina vrstu krova, nagib i vrstu pokrova treba određuju se ovisno o

specifičnostima građevine i okolnog ambijenta, primjenjujući propise za nagibe krovnih ploha ovisno o vrsti pokrova.

Članak 48.

Pri građenju građevina mora se maksimalno poštivati postojeće elemente urbane

strukture naselja (tipologiju i proporcije građevina), koristeći pri tome tradicionalne materijale.

Otvori na građevini ne smiju se izvoditi na udaljenosti manjoj od 3 metra prema granici susjedne građevne čestice kod građevina s dvije, odnosno 4 metra kod građevina s tri nadzemne etaže.

Moguća je primjena elemenata za zaštitu od sunca, kao što su škure, grilje, brisoleji, pergole i tipske sklopive tende, kao i natkrivanje ulaza u smislu vjetrobrana.

U cilju korištenja dopunskih izvora energije (sunčeve energije) moguća je izvedba konstruktivnih zahvata u svrhu korištenja pasivnih sustava za iskorištavanje sunčeve energije, sve u okviru površine gradivog dijela parcele. Reklame, natpisi, izlozi i vitrine, koji se postavljaju, moraju biti prilagođeni objektu odnosno prostoru u pogledu oblikovanja, obujma, materijala i boje.

2.2.1.5. Uvjeti za uređenje građevne čestice

Članak 49.

Uvjeti za uređenje građevne čestice definirani su slijedećim elementima: a. uvjetima za hortikulturno uređenje građevne čestice b. uvjetima za smještaj vozila na građevnoj čestici c. uvjetima za izgradnju ograda i pomoćnih građevina


a. uvjeti za hortikulturno uređenje građevne čestice

Članak 50. Građevne čestice stambene i ugostiteljsko turističke, a i ostalih namjena moraju se

hortikulturno urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo uz primjenu prvenstveno autohtonih flornih vrsta.

Za građevne čestice stambene i ugostiteljsko turističke namjene određuje se obaveza min dijela građevne čestice koji se mora hortikulturno urediti:

- slobodnostojeće građevine: - min 40 % građevne čestice - poluugrađene građevine: - min 20 % građevne čestice - ugrađene građevine: - min 10 % građevne čestice Izuzetak od ove odredbe predstavljaju građevne čestice u zbijenim dijelovima naselja

manje od 240 m2 na kojima se propisuje obaveza horikulturnog uređenja min 10 % građevne čestice .

Građevne gospodarske proizvodne namjene moraju se hortikulturno urediti u min 20 % dijelu građevne čestice.

Hortikulturno uređenje građevnih čestica ugostiteljsko-turističke namjene u neizgrađenim dijelovima izdvojenih građevinskih područja unutar ZOP-a ne može iznositi manje od 40 % površine građevne čestice.

Građevine koje se grade kao ugrađene ili poluugrađene moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presjecati čitavo krovište.

b.uvjeti za smještaj vozila na građevnoj čestici

Članak 51. Smještaj vozila za građevine stambene i drugih namjena koje imaju neposredni kolni

pristup s javno prometne površine, rješavaju se unutar građevne čestice. Smještaj vozila unutar građevne čestice rješava unutar osnovne građevine, u zasebnoj garaži, pod nadstrešnicom ili parkiranjem na otvorenom prostoru u okviru građevne čestice.

Za građevnu česticu se minimalni broj, odnosno minimalna površina parkirnih mjesta

(2,5 x 5,0 m) za osobna vozila kod stambenih građevina, stambenih građevina u kojima se obavlja i poslovna djelatnost, poslovnihi ostalih građevina na zasebnim građevinskim parcelama određuju:

TABLICA 2. – MINIMALNI MROJ PARKIRNIH MJESTA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

NAMJENA/DJELATNOST/SADRŽAJ PARKIRNA MJESTA 1. STAMBENA GRAĐEVINA 2 parkirna mjesta po stambenoj jedinici 2. VIŠESTAMBENA GRAĐEVINA 1,5 parkirna mjesta za stambenu jedinici do 50

m2 razvijene građevinske (brutto) površine stambene jedinice, odnosno 2 parkirna mjesta za stambenu jedinicu sa 50 i više m2 razvijene građevinske (brutto) površine stambene jedinice

3. UREDI, ZDRAVSTVO, TRGOVINA 1 parkirno mjesto na 30 m2 razvijene građevinske (brutto) površine objekta


4. VELETRGOVINA, PROIZVODNJA, ZANATSTVO I SL

1 parkirno mjesto na 100 m2 razvijene građevinske (brutto) površine objekta

5. UGOSTITELJSKO TURISTIČKE SMJEŠTAJNE GRAĐEVINE

1 parkirno mjesto po smještajnoj jedinici

6. RESTORAN, ZDRAVLJAK, SLASTIČARNICA I SL.

1 parkirno mjesto na 4 sjedeća mjesta

7. UGOSTITELJSTVO, OSIM RESTORANA, ZDRAVLJAKA SLASTIČARNICE I SL.

1 parkirno mjesto na 10 m2 razvijene građevinske (brutto) površine objekta

8. SPORTSKE DVORANE, STADIONI, SPORTSKI TERENI I SL.

1 parkirno mjesto na 8 gledalaca

9. VRTIĆI 1 parkirno mjesto na 10 djece 10. ŠKOLE 1 parkirno mjesto po učionici

Članak 52. Kod interpolacije građevne čestice za izgradnju građevine stambene namjene te za

građevne čestice na kojima se uz stambenu namjenu planira djelatnost iz tabelarnog prikaza stavka 2. podtočke 7. članka 51., u zbijenim dijelovima naselja gdje su oblik i veličina građevne čestice takvi da se ne može riješiti smještaj vozila unutar građevne čestice sukladno članku 51. odredbi ovog PPUO-a ili se radi o građevnoj čestici bez kolnog ulaza, tada se smještaj vozila rješava na posebnim građevnim česticama za garaže ili na javnim parkirališnim povšinama čiji će se prostorni obuhvat utvrditi prostornim planom užeg područja u skladu s Odlukom o mirujućem prometu Općine Medulin. Ukoliko se na navedenoj građevnoj čestici predviđaju djelatnosti iz tabelarnog prikaza podtočaka 4., 5., 6., 8., 9. i 10. članka 51., a na istoj ne postoji mogućnost smještaja vozila unutar građevne čestice, na toj građevnoj čestici ne može se predvidjeti djelatnost, odnosno izgradnja, rekonstrukcija, adaptacija ili promjena namjene građevine.

c. uvjeti za izgradnju ograda i pomoćnih građevina

Članak 53.

Građevna čestica može biti ograđena, a građevna čestica stambene namjene mora biti ograđena.

U slučaju kada se dio dvorišta građevne čestice poslovne građevine ili stambene

građevine koristi za obavljanje poslovne djelatnosti (skladištenje na otvorenom, manipulativni prostor i slično) uz susjedne građevinske parcele mora biti izgrađena puna ograda minimalne visine od 1,5 metara, a prema regulacionoj liniji može biti neograđena.

Ograde oko građevne čestice treba riješiti kao zidane, zidano žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde.

Članak 54.

Visina ogradnog zida može iznositi maksimalno 1,5 metara, osim u slučaju kada se ograda izvodi uz kombinaciju niskog punog zida (max 1,0 m visine) i transparentne


ograde, kada takva ograda može imati visinu do 2 metra. Kod građevnih čestica za građevine iz čl. 53. stavak 2, ograda može biti i viša od

visine iz stava 1. ovog članka. Kod građevnih čestica iz stavka 1. ove članka s razlikom u visini terena preko 0,5

metara, ograda može na pojedinim dijelovima terena, ako se ista podudara s potpornim zidom, biti viša od dva metra.

Visina ograde iz mjeri se od kote konačno uređenog terena i to: - kod ograde na regulacionoj liniji od terena uz ogradu izvan građevne čestice,

- kod drugih ograda (prema susjednim parcelama) od terena uz ogradu unutar građevne čestice. Kod interpolacija u zbijenim dijelovima naselja ili uz pojedinačna kulturna dobra

lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja može se odrediti točna visina, kao i vrsta i oblik ograde.

Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ugroziti prometnu preglednost kolne površine, te time utjecati na sigurnost prometa.

Članak 55.

Kod ostalih građevina ograde se određuju uz uvažavanje specifičnosti građevine i

okolne izgradnje, kao i uobičajenih pravila struke.

Članak 56. Pomoćne građevine mogu se graditi unutar površine gradivog dijela građevne

čestice. Pomoćne građevine koji se grade unutar površine gradivog dijela građevne čestice na

prostoru uz granicu građevne čestice (kod ugrađenih ili poluugrađenih građevina), mogu imati visinu i etažnost određene za garaže.

2.2.1.6. Uvjeti za priključenje građevne čestice na javnu prometnu površinu

Članak 57. Neposredni pristup jedne građevne čestice osigurava se pristupnom prometnicom –

javnom prometnom površinom minimalne širine 3 m na način da udaljenost građevne čestice od prometnice višeg reda na koju se spaja pristupna prometnica mjereno po pristupnoj prometnici nije veća od 30 m.

Uzdužni nagib pristupne prometnice ne smije biti preko 12%. Slobodna visina pristupne prometnice iznosi minimalno 4,5 m. Ako je pristupna

prometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima.


Članak 58. Neposredni pristup dviju do šest građevnih čestica osigurava se pristupnom

prometnicom – javnom prometnicom minimalne širine 5,5 m sa okretištem na kraju, ako udaljenost najdalje građevne čestice od prometnice na koju se spaja pristupna prometnica mjerena po pristupnoj prometnici nije veća od 150 m. Uzdužni nagib pristupne prometnice ne smije biti preko 10%.

Slobodna visina pristupne prometnice iznosi minimalno 4,5 m. Ako je pristupna

prometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima.

Članak 59.

Neposredni pristup do građevnih čestica koje se nalaze na udaljenosti preko 150 m mjereno po pristupnoj prometnici od prometnice na koju se spaja pristupna prometnica kao i za sve ostale građevne čestice u građevinskim područjima ne može biti užeg slobodnog profila prometnice od one koja sadržava minimum dvije minimalne kolne trake od 2,75 m i dva minimalna pješačka traka od 1,5 m svaki, uz prometne trake. Izuzetno, širina postojećih javno prometnih površina može biti manja, ako se radi o postojećim površinama koje nije moguće proširivati zbog postojećih građevina koje se ne predviđaju za uklanjanje.

Slobodna visina pristupne prometnice i drugih nerazvrstanih prometnica unutar

građevinskih područja iznosi 4,5 m. Ako je pristupna prometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu sa propisima.

Članak 60.

Dužina kolnog ulaza iznosi min 6 m, a kolni ulaz mora biti i duži ako se u građevini ili

na građevnoj parceli obavlja poslovna djelatnost i kolni ulaz koriste teretna vozila i druga vozila većeg gabarita. Izuzetno, kolni ulaz na koji se bez zaustavljanja može stupiti sa javnih cesta i sabirnih nerazvrstanih prometnica, može biti i manje dužine, ako prostorne mogućnosti građevnih čestica ne omogućavaju dužinu kolnog ulaza od 6 m, odnosno ako je postojeća građevina na građevnoj čestico tako locirana da se ne može ostvariti kolni ulaz standardne dužine.

Članak 61.

Kod građevnih čestica uz križanje nerazvrstanih prometnica nižeg reda važnosti

(stambene ulice i sl.), kolni ulaz se dozvoljava uz granicu građevnih čestica koja je udaljenija od križanja.

Kod građevnih čestica uz križanje prometnica kolni ulaz mora biti udaljen od početka križanja ulica najmanje 5 metara, ako posebnim propisima nije drugačije određeno, s izuzetkom kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih se regulaciona i građevna linija podudaraju, gdje kolni ulaz može biti zadržan na istome mjestu na kojem se nalazi.


Članak 62.

Uvjeti priključenja građevina na ostalu infrastrukturnu mrežu dati su odgovoarajućim odredbama točke 5. ovog PPUO-a.

2.3. Izgrađene strukture van naselja

Članak 63.

Izvan građevinskih područja naselja, izgradnje je moguća u izdvojenim građevinskim područjima za gospodarsku (proizvodnu, komunalno servisnu, ugostiteljsko turističku, marikulturu), i sportsko rekreacijsku namjenu te izvan građevinskih područja u skladu s posebnim propisom.

Uvjeti smještaja i uređenja u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske i sportsko rekreacijske namjene dati su u točki 3. odredbi ovog PPUO-a. 2.3.1. Uvjeti građenja i uređivanja prostora van građevinskih područja

Članak 64.

U skladu s odredbama i grafičkim dijelom ovog PPUO-a, kartografskim prikazom 1. u

mjerilu 1: 25 000, odredbama PPIŽ te posebnih propisa, izvan građevinskih područja moguće je uređenje i gradnja u sklopu:

- poljoprivrednih površina - šumskih površina - mjesnog groblja Premantura - područja rekreacije - morskih zona za maritimnu rekreaciju i marikulturu - zona posebne namjene Monte Kope i Kamenjak - površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i građevina - zonama rekreativno-zabavne namjene Cave romane i rekreativne namjene Pećine Uvjeti uređenja i gradnje za površine iz stavka 1. ovog članka dani su u odredbama

članaka 65 – 80. ovog PPUO-a, dok su uvjeti gradnje i uređenja za prometne i ostale infrastrukturne sustave dani su u točki 5. odredbi ovog PPUO-a.

2.3.1.1. Izgradnja na poljoprivrednom zemljištu

Članak 65.

Polazeći od činjenice da najveći dio područja Općine Medulin zauzima poljoprivredno zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje izuzetan značaj u privrednom razvoju Općine, područja predviđena ovim PPUO-om kao poljoprivredne površine neće se smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim ovim odredbama.

Uvjeti formiranja zemljišnih kompleksa gospodarskih i stambeno-gospodarskih građevina van građevinskog područja utvrđeni su odredbama članaka 65-73. ovog PPUO-


a, PPIŽ-a i posebnih propisa.

Članak 66.


Građevine iz stavka 1. ovog članka mogu imati maksimalno 1 nadzemnu etažu, maksimalne visine 4,0 m ukupne površine 200 m2 i moraju biti udaljene najmanje 300 m od obalne crte.

Članak 67.

Izvan ZOP-a na pojedinačnim česticama poljodjeljskog zemljišta mogu se graditi

pojedinačne gospodarske građevine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kako slijedi:

TABLICA 3. – MOGUĆNOST GRADNJE NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU IZVAN ZOP-a KATEGORIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA









Peradarske farme



20 000 m2

Staklenici i plastenici

Peradarske farme

5.000 m2

Farme za uzgoj stoke

OSTALO OBRADIVO TLO


10.000 m2

Na površinama iz stavka 1. ovog članka koje se nalaze u obalnom području sukladno PPIŽ, ne postoji mogućnost izgradnje stambeno – gospodarskih građevina za vlastite potrebe i turizma na seoskim gospodarstvima i malih gospodarskih građevina.

Poljoprivredni kompleks može činiti jedna ili više katastarskih čestica koje

predstavljaju prostornu cjelinu. Položaj gospodarske građevine određuje se na katastarskoj čestici tako da se sačuva prikladnost preostalog dijela katastarske čestice za poljoprivrednu obradu i da se zahvati poljoprivredno zemljište što manjeg boniteta.

Poljoprivredne građevine iz stavka 1. ovog članka, osim staklenika i plastenika, mogu


u okviru maksimalno dozvoljene tlocrtne površine građevine ili kompleksa građevina imati uz osnovnu namjenu i jednu ili više drugih gospodarskih namjena.

Poljoprivredne građevine iz stavka 1. ovog članka mogu imati maksimalnu površinu: - 10 000 m 2 - za staklenike i plastenike - 500 m2 - za ostale poljoprivredne građevine (farme za uzgoj stoke, peradarske

farme, vinogradarsko – vinarski i slični pogoni) Ukupna tlocrtna površina poljoprivrednih građevina iz stavka 1. ovog članka ne smije biti veća od 50 % površine poljoprivrednog kompleksa kod izgradnje staklenika i plastenika odnosno 10 % kod ostalih građevina.

Poljoprivredne građevine iz stavka 1. ovog članka mogu imati samo jednu nadzemnu

i jednu podzemnu etažu. Poljoprivredne građevine iz stavka 1. ovog članka mogu imati maksimalnu visinu od 4,0 m mjerenu od konačno uređenog terena na bilo kojem mjestu uz građevinu do vijenca građevine, osim posebnih tehnoloških građevina (silosa sa žitarice, silosa za krmnu hranu, nosivih elemenata vjetrovnih elektrana za vlastite potrebe, spremnika za vodu).

Udaljenost gospodarskih građevina iz članka 67. za stočarsku proizvodnju od

građevinskih područja, mora biti:

TABLICA 4. – UDALJENOST FARMI OD GRAĐEVINSKIH PODRUČJA GOVEDA i KONJI kom

OVCE I KOZE kom

UDALJENOST OD GRAĐEVINSKOG PODRUČJA /m/

do 10 do 50 50 10 do 20 50 do 100 100

više od 20 više od 100 200 Građevine za uzgoj stoke moraju se izgrađivati od čvrstog materijala, tako da su

zaštićene od atmosferskih utjecaja i da se u njima može održavati čistoća. Pod mora biti vodonepropusan i mora imati nepropusne kanale spojene s gnojištnom jamom.

Udaljenost gnojiva i gnojišnih ili septičkih jama od spremnika vode ne smije biti manja

od 15 metara.Položaj gnojišta ili septičkih jama mora biti na nižem dijelu terena u odnosu na spremnike vode. Gnojište mora biti izgrađeno od takvih materijala i na takav načina da je osigurana potpuna vodonepropusnost, a iznad površine zemljišta mora imati obzid visine minmalno 20 centimetara.

Gospodarske zgrade ili naprave za spremanje sijena ili slame moraju biti udaljene od

susjednih građevina najmanje 5 metara. Uvjeti za gradnju i uređenje vinogradarsko – vinarskih i sličnih pogona utvrdit će se u

postupku izdavanja lokacijske dozvole.

Članak 68.

Gospodarske građevine iz članka 66. i 67. odredbi ovog PPUO-a se mogu priključivati


na infrastrukturne građevine (vodovodne, elektroenergetske i telekomunikacijske) ukoliko za to postoje uvjeti. Priključenje na odvodnju ovih građevina rješava se u skladu s odredbama članka 123. ovih odredbi.

Članak 69.

Krovište gospodarskih građevina iz članaka 66. i 67. odredbi ovog PPUO-a mora se

izvoditi u nagibu 5 – 24 %, ovisno o vrsti pokrova (rebraste limene ploče, staklo i ploče od staklene vune, razne vrste plastičnih ploča, šindra, kanalica).

Članak 70.

Gospodarske građevine iz članaka 66. i 67. odredbi ovog PPUO-a ne mogu se graditi

od priručnih i otpadnih materijala. Vanjski zidovi gospodarskih građevina koji se grade od betona, blokova od betona, plinobetona, opeke i sličnih materijala moraju biti ožbukani.

Članak 71.

Spremnici za vodu mogu biti izgrađeni bilo gdje u okviru građevne čestice ukoliko

visina građevinskog dijela nije viša od jedan metar od najniže točke konačno uređenog terena neposredno uz tu građevinu. Spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusnih za vodu, zatvorenih i opremljenih tako da se može održavati sanitarna ispravnost vode, te udovoljavati i drugim sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.

Članak 72.

Pčelinjaci se, prema odredbama ovog PPUO-a, ne mogu graditi kao građevine trajnog karaktera, već mogu biti na pokretnim vozilima ili napravama, u skladu s posebnim propisima iz područja pčelarstva. Proizvodnja meda može se obavljati u građevinama ili prostorijama gospodarske namjene trajnog karaktera, sukladno odredbama ovog PPUO-a.

Članak 73. Odredbe članaka od 66. do 71. adekvatno se primjenjuju i kod rekonstrukcije

postojećih gospodarskih građevina. 2.3.1.2. Građevine na šumskom zemljištu

Članak 74.

Šumske površine na području obuhvata ovog PPUO-a, u skladu s PPIŽ-om klasificirane su kao šume posebne namjene.

Područja šuma posebne namjene predviđaju se unutar obalnog područja sukladno

PPIŽ-u, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora, rakreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza u kojima se mogu graditi građevine potrebne za gospodarenje šumom, te sve potrebne prometne građevine (pješačke staze, interventni


putevi, i sl.) i građevine infrastrukture, u skladu s odredbama ovog PPUO-a. Šume, određene ovim PPUO-om, mogu se koristiti isključivo na način određen

posebnim propisom u skladu s uvjetima koje propisuju Hrvatske šume.

2.3.1.3. Mjesno groblje Premantura

Članak 75. Postojeće groblje Premantura namjenjeno je ukopu umrlih osoba, uz provođenje

postupka posebnog propisa. Za zonu groblja utvrđuje se zona za zaštitu groblja od najmanje 100 metara oko

groblja unutar koje se ne mogu graditi građevine visokogradnje.

2.3.1.4. Zone rekreacije

Članak 76.

Zone rekreacije određene ovim PPUO-om namjenjene su u rekreativne svrhe uz uređivanje putova, trim staza, klupa za sjedenje i boravak, informativnih tabli i putokaza, i sl.

U zonama rekreacije uređivati će se i otvoreni tereni za rekreaciju, ali ne i građevine namijenjene sportu (sportska igrališta).

Zone rekreacije na nenaseljenim otočićima s prirodnim i kultiviranim krajolikom koristiti će se prvenstveno u funkciji rekreacije, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez mogućnosti gradnje.

Zona rekreacije i zabave Cave Romane planira se na području eksploatacijskog polja kamenoloma na lokaciji Cave romane koje se mora sanirati i prenamjeniti sukladno odredbama PPIŽ do 2010. godine.Sanaciju područja potrebno je provesti kao krajobrazno oplemenjivanje odnosno kao prenamjenu u funkciji rekreacije i zabave (muzej, kiparske radionice, koncerti, kazalište, i sl.) te je moguća je izgradnja u maksimalno 10 % površine zone. U svrhu kiparske radionice i muzeja dozvoljeno je vađenje kamena u ograničenoj količini za potrebe sanacije spomenika kulture ( Arena, Sergejev slavoluk i dr.), te kiparske radionice i kiparske kolonije.

Na lokaciji postojećeg kamenoloma Pećine predviđa se provođenje sanacije u smislu privođenja rekreativnoj namjeni. Sanaciju područja potrebno je provesti kao krajobrazno oplemenjivanje u skladu s projektom sanacije.

Svi gore navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina u svrhu izgradnje gore navedenih građevina.

2.3.1.5. Morske zone

Članak 77. PPUO-om je određena namjena morskog akvatorija. More se prema namjeni

razgraničava na zone: • pomorskog prometa s plovnim putevima (uvjeti za uređenje i izgradnju dati su u

točki 5 ovih odredbi) • zone maritimne rekreacije


• zone za marikulturu Zone maritimne rekreacije

Članak 78.

Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu do 300m uz obalu, osim u morskim zonama pomorskog prometa. Shodno tome u ovom pojasu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila u skladu s posebnim propisima.

U ZOP-u se površine za plaže određuje kao uređena i prirodne morske plaže.

Uređene plaže mogu se uređivati u građevinskim područjima naselja i izdvojenim zonama ugostiteljsko turističke namjene opisanim u članku 87. odredbi ovog PPUO-a u skladu s posebnim propisima o plažama. Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. U sklopu uređene plaže moguća je izgradnja pratećih sadržaja (plažne građevine, ugostiteljske građevine) max površine 50 m2.

Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

U morskim zonama sporta, definiranim ovim PPUO-om i označenim u grafičkom dijelu na kartografskom prikazu 1. u mjerilu 1:25 000, na lokacijama Pomer, Medulin (kod kule) i Stupice moguće je uređenje centra za vodene sportove kao što su jedrenje, jedrenje na dasci, veslanje, obuka ronjenja, sportsko rekreacijsko ronjenje, podvodne aktivnosti i sl. U dijelu akvatorija namjenjenim ovim sportovima regulacija morskog prometa definirati će se posebnim propisima.

Zone u moru za marikulturu

Članak 79.


2.3.1.6. Zone posebne namjeneČlanak 80.

PPUO-om su određena područja od interesa za obranu Republike Hrvatske na



Ove zone mogu se koristiti u skladu s posebnim propisima te je u njima omogućena gradnja, postavljanje postrojenja, instalacija, uređaja i sličnih zahvata potrebnih za nesmetano obavljanje osnovne funkcije. U ovim područjima ne mogu se graditi građevine drugih namjena osim građevina I sustava infrastrukture uz suglasnost Ministarstva Obrane Republike Hrvatske.

Radi neometanog obavljanja osnovne funkcije PPUO-om se određuju zone korištenja

i zaštite u skladu s posebnim propisima na načina kako je prikaza no u grafičkom dijelu ovog PPUO-a na kartografskom prikazu 3.2. u mj. 1:25 000:

- zone posebne namjene - odnosi se na zone Monte Kope i zonu Donji kamenjak. U zoni Donji Kamenjak nije moguća nikakva gradnja već je moguće povremeno i

privremeno korištenje u svrhu vojnih vježbi. U sklopu zone zaštićenog prirodnog područja u kategoriji značajni krajobraz Donji kamenjak(SN IŽ 5/96.) potrebno je poštivati odredbe članaka 133. i 135. ovog PPUO-a.

- zone zabrane gradnje – potpuna zabrana bilo kakve gradnje Izuzetno, moguće je odstupanje od ovih kriterija za zonu Monte Kope i TP Pomer uz

suglasnost Ministarstva obrane u slučajevima kad zaštitna zona obuhvaća postojećuizgradnju ili građevine u skladu s prostornom- planskom dokumentacijom koji ne nadmašuju visinu od P+1.


3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 81.

Za izgradnju gospodarskih i sportsko rekreacijskih građevina na području obuhvata ovog PPUO-a, a kako je prikazano u grafičkom dijelu ovog PPUO-a kartografskog prikaza 1. u mj. 1: 25 000 te kartografskih prikaza 4a.-4f. na katastarskim planovima u mjerilu 1:5000 predviđene su izdvojene zone građevinskih područja:

- izdvojene zone građevinskog područja gospodarske proizvodne namjene: Medulin,

Kamik, Pomer, Ševe i Valbonaša - izdvojena zona građevinskog područja gospodarske komunalno – servisne namjene

- odlagališta otpada Kaštijun - izdvojene zone građevinskog područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene:

Stocca, Muća, Kašteja, Medulin-istok, Stupice, Glavica, Kanalić, Kaštanjež, Centinera, Porto Paltana Volme, zabavni centar Campanož, marina Pomer, turistički punktovi Volme, Kunfin i Pomer

- izdvojena zona građevinskog područja gospodarske namjene za marikulturu Medulin - izdvojena zona građevinskog područja sporta i rekreacije jahački centar Medulin Uvjeti smještaja u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske i sportsko

rekreacijske namjene dati su odredbama članaka 82.-95. ovog PPUO-a, dok su uvjeti gradnje na građevnim česticama gospodarske i spotsko rekreacijske namjene dati u točki 2.2.1.Uvjeti građenja i uređivanja prostora u građevinskim područjima naselja.

3.1.Zone gospodarske – proizvodne namjene

Članak 82.

Koncentracija obrtničkih i proizvodno-servisnih kapaciteta usmjeravat će se uizdvojene zone gospodarske proizvodne namjene Medulin, Pomer, Banjole – Kamik , Ševe i Valbonaša planirane ovim PPUO-om. Unutar ovih zona mogu se obavljati slijedećedjelatnosti:

- trgovina na veliko i malo građevinskim materijalima, - trgovina na veliko i malo poljoprivrednim strojevima, alatima i materijalom, - trgovina na veliko i malo robom široke potrošnje, - trgovina na veliko i malo aparatima za domaćinstvo i kućne radove, - automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske servisne radionice, - skladištenje i prodaja naftnih derivata i usluge putnicima i vozilima, - proizvodnja namještaja, parketa i obloga, - proizvodnja gipsanih građevinskih elemenata, - proizvodnja drvene, metalne i plastične stolarije i ugradbenih elemenata, - manji pogoni za pakiranje prehrambenih artikala (šećer, brašno, začini i sl.), - proizvodnja i flaširanje alkoholnih i bezalkoholnih pića, - proizvodnja maslinovog ulja i ostalih proizvoda od maslina, - primarna prerada i pakiranje svježeg voća i povrća, - primarna prerada i pakiranje morskih organizama,


kao i obavljati ugostiteljska djelatnost. U ovim građevinskim područjima mogu se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i

građevine te infrastrukturna mreža te uređivati reciklažna dvorišta u skladu s odredbom članka 148. ovog PPUO-a.

U građevinskim područjima gospodarske namjene ne mogu se graditi građevine koje

narušavaju vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u susjednim zonama i lokacijama.

U građevinskim područjima gospodarske proizvodne namjene mogu se, na

samostalnim građevnim česticama ili na građevnim česticama namjenjenim gradnji neke druge građevine, graditi i kolne, kolno-pješačke, servisne, pješačke i parkirališne površine, površine sportsko-rekreacijske namjene, te uređivati javne zelene površine, sukladno ovim odredbama, kao i postavljati urbana oprema. U ovim se zonama mogu graditi i građevine za smještaj vozila, kao i višeetažne garaže i parkirališni prostori.


3.2.Zone gospodarske – komunalno servisne namjene

Članak 83.

Zona Kaštijun planirana je ovim PPUO-om a u skladu sa PPIŽ za primarnu obradu i privremeno skladištenje opasnog otpada, a izvoditi će se tek nakon realizacije središnjeg zahvata za obradu i trajno skladištenje opasnog otpada na razini Države. Primarna obrada i privremeno skladištenje opasnog otpada može se svoditi samo na preuzimanje opasnog otpada od proizvođača, izmjenu ambalaže u kojoj se otpad drži (uporaba sigurnosnih posuda ili posebnih kontejnera) i skladištenje u zatvorenom, nadziranom i posebno ventiliranom prostoru. Posebni otpad koji sadrži lakozapaljive i eksplozivne tvari, kao i visokotoksični kemijski ili biološki otpad, te bilo koja vrsta otpada s ionizirajućim zračenjem ne smiju se obrađivati ili privremeno skladištiti unutar ove građevine.

3.3.Zone gospodarske ugostiteljsko turističke namjene

Članak 84. Koncentracije turističke i ugostiteljske djelatnosti naročito će se razvijati u izdvojenim

građevinskim područjima ugostiteljsko turističke namjene i turističkim punktovima određenim ovim PPUO-om, dok će se pojedinačne građevine gore navedenih djelatnosti izgrađivati i unutar građevinskih područja naselja i stambeno turističkih naselja u skladu s odredbama članka 12. i 87. ovog PPUO-a i prostornim planovima užeg područja čija je obaveza izrade utvrđena u točki 9.1. ovih odredbi.

Članak 85.

Utvrđivanje uvjeta smještaja turističke i ugostiteljske namjene proizlazi iz važećih


propisa (posebno uvjeta kategorizacije turističkih i ugostiteljskih građevina) te odredbi PPIŽ-a kao prostornog plana šireg područja.

Za planiranje izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene u

ZOP-u određuju se sljedeći uvjeti: - nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja

samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (športsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,

- u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene isključuje se mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina radi izgradnje građevina

- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

- nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,

- jedna prostorna cjelina unutar izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene ne može biti veća od 15 ha, a veće zone planiraju se s više pojedinačnih cjelina ugostiteljsko-turističke namjene jedinstvenog urbanističkog koncepta

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene uz obalu , mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale na svakih 400 m širine obalnog pojasa

- gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti u skladu s odredbom članka 87. ovih odredbi

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta u skladu s odredbom članka 51. ovih odredbi

- broj vezova jednog ili više priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene u skladu s odredbom članka 108. ovih odredbi

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem u skladu s odredbama točke 5.2.4. odredbi ovog PPUO-a koje se

odnose na odvodnju

Članak 86. U ZOP-u u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko turističke namjene i

turističkom punktu ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte - stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) - odmor i rekreaciju (kuće za odmor) - vrsta i kapacitet pratećih sadržaja određuje se sukladno tablici 5. članka 87. ovih

odredbi - auto-kamp se planira sukladno tablici 5. članka 87. ovih odredbi unutar površine

ugostiteljsko-turističke namjene veličine do 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora.


- u auto-kampovima smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte.

- u kampovima smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

U ZOP-u u neizgrađenom dijelu izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene i turističkom punktu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali

Članak 87.

U sklopu izdvojenih zona ugostiteljsko turističke namjene u skladu s PPIŽ-om u

utvrđeni su maksimalni kapaciteti postelja, vrsta smještajnih građevina u pojedinoj izdvojenoj zoni ugostiteljsko turističke namjene te minimalni uvjeti za kategorizaciju turističko-ugostiteljskih građevina prema posebnim propisima kako je prikazano u tablici 6. ovog članka.

U sklopu izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene, u zonama koje su označene oznakom T1 moguća je gradnja prvenstveno smještajnih građevina hotela u skladu sa posebnim propisima, u maksimalnom kapacitetu i minimalnoj kategorizaciji utvrđenoj u tablici 6. ovog članka. Za građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene Medulin-istok planiranje namjene T1-hotel u prostornim planovima užeg područja utvrditi će se isključivo na površinama koje se nalaze sjeverno od županijske ceste Ž 5179 (prometnica Pula-Medulin-Kažela), izuzev površina koje se nalaze južno od navedene županijske ceste i prostiru se od hotela Belvedere prema zapadu do granice sa građevinskim područjem naselja u predjelu Bijeca-obuhvaćajući pritom postojeće hotele Belvedere, Holiday i Medulin.

U sklopu izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene, u zonama koje su označene oznakom T2 moguća je gradnja prvenstveno smještajnih građevina turistička naselja u skladu sa posebnim propisima, u maksimalnom kapacitetu i minimalnoj kategorizaciji utvrđenoj u tablici 6. ovog članka. Za građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene Medulin-istok planiranje namjene T2-turističko naselje u prostornim planovima užeg područja utvrditi će seisključivo na površinama koje su definirane granicom obuhvata UPU-a i DPU-a koji su na snazi u ovom građevinskom području (UPU «Krase», DPU «Pošesi», DPU «Bijeca»), izuzev površina na kojima se nalazi hotel Belvedere. Za građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene Stupice planiarnje namjene T2-turističko naselje u prostornim planovima užeg područja utvrditi će se isključivo na površinama koje su definirane granicom obuhvata DPU-a “Brig-Novaki” koji je na snazi u ovom građevinskom području.

U sklopu izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene, u zonama

koje su označene oznakom T3 moguća je gradnja prvenstveno smještajnih građevina kampova u skladu sa posebnim propisima, u maksimalnom kapacitetu i minimalnoj kategorizaciji utvrđenoj u tablici 6. ovog članka. Za građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene Stupice planiranje namjene T3


(kamp-autokamp) u prostornim planovima užeg područja može utvrdit će se na cjelokupnom preostalom dijelu ovih građevinskog područja na kojem se ne predviđanamjena T2.

U sklopu građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene Kašteja u kojoj je

moguća gradnja autokampa, a istovremeno je i zaštićeno područje prirode u kategoriji park-šuma (SN IŽ 5/96.) potrebno je poštivati odredbe članaka 133. i 135. ovog PPUO-a.

U sklopu izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko turističke namjene, u zonama

u kojima se nalaze kombinacije ovih zona, prostornim planom užeg područja utvrdit će seprostorno rješenje i razmještaj vrste ugostiteljsko turističke namjene unutar građevinskog područja.

U sklopu građevinskog područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene -

zabavni centar Campanož planirana je gradnja zabavnog centra (multimedijalni centar, disco club), sportskog centra, te gradnjia ugostiteljskih građevina tipa restorani I barovi prema odredbama posebnih propisa, kao i drugih građevina, instalacija, naprava i uređaja za sport, rekreaciju, zabavu i razonodu (luna park, aqualand i sl.). U sklopu zabavnog centra Campanož nije moguća izgradnja građevina za smještaj. U sklopu zabavnog centra također je moguće uređenje otvorenih sportskih i rekreativnih prostora i igrališta.

U sklopu zone gospodarske ugostiteljsko turističke namjene – turistički punkt moguća je gradnja građevina smještajnog tipa u skladu sa posebnim propisima. Turistički punktovi kao specifični oblik turističkih razvojnih područja trebaju poslužiti za razvoj alternativnih vidova turizma (izletnički,»robinzonski», punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). U sklopu ovih građevinskih područja nije moguća gradnja kampova, aparthotela, turističkih aparmana i drugih smještajnih građevina koje kao smještajnu jedinicu imaju apartman.

TABLICA 5. – MAKSIMALNI KAPACITET UGOSTITELJSKO TURISTIČKIH ZONA U SKLOPU NASELJA IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA

POVRŠINA GRAĐ.PODRUČJA (ha)

PLANIRANI BR. STAN. 2015. (stalni + privremeni)

MAX VELIČINA ZONE ZA TURIZAM

GUSTOĆASTANOVANJA U STAMBENOM DIJELU (st.2015/ha)

GUSTOĆASMJEŠTAJA U TURISTIČKOM DIJELU (br. postelja/ha)

SMJEŠTAJNI KAPACITET 2015. (postelja)

MEDULIN 249.06

7788 16.00 33.42 50 - 120 800

PREMANTURA 93.79

2327 17.66 24.81 50 900

BANJOLE 75.72

2232 3.00 29.47 50 150

PJEŠČANA UVALA 34.29 1687 3.00 49.19 50 150 VINKURAN 36.92

1066 3.00 28.87 50 150

UKUPNO 2150

TABLICA 6. – MAKSIMALNA VELIČINA I KAPACITET IZDVOJENIH TURISTIČKIH ZONA

IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE UGOSTITELJSKO TURISTIČKE NAMJENE

PLANIRANA POVRŠINA GRAĐ.PODRUČJA (HA)

VRSTA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA I KATEGORIJA

GUSTOĆAIZGRADNJE (br. postelja/ ha)

SMJEŠTAJNI KAPACITET 2015. (postelja)

STOCCA 2,20 T2 - 200 - 5***** 90 200

MUČA 19,47 T2 - 1350 - 5 ***** 70 1350

KAŠTEJA 23,90 T3 - 2200 - 4 **** 90 2200 MEDULIN - ISTOK 179,00 T1 - 1800 - 5 *****

T2 - 1800 - 5 ***** T3 - 5400 - 3***

50 9000

STUPICE 45,40 T2 - 500 - 4**** T3 - 2000 - 3***

60 2500

GLAVICA 12,35 T1 - 400 - 5 ***** T2 - 220 - 5 *****

50 620

KANALIĆ 17,40

T1 - 250 - 4 **** T2 - 620 - 4****

50 870

KAŠTANJEŽ 3,10

T1 - 60 - 4 **** T2 - 140 - 4****

65 200

CENTINERA 27,48 T1 - 275 - 4**** T2 - 1100 - 4****

50 1375

PORTO PALTANA - VOLME 32,70 T1 - 500 - 4**** T2 - 1900 - 4****

73 2400

TP KUNFIN 1,20 pojedinačne ugostiteljske turističke građevine - 4****

120 140

TP VOLME 0,73 pojedinačne ugostiteljske turističke građevine - 4****

120 85

TP POMER 0,80 pojedinačne ugostiteljske turističke građevine - 4****

120 90

UKUPNO 365,73 60 21030

TABLICA 7. – UKUPNI KAPACITETI TURISTIČKIH ZONA U SKLOPU OPĆINE MEDULIN UKUPNO OPĆINA MEDULIN (5+6)

23180

***- kategorizacija u skladu s posebnim propisom

116


Članak 88. Unutar turističkih zona uži obalni pojas je namijenjen isključivo uređivanju kupališta

sa plažnim građevinama, sunčališta, pristupa u more, pontona, pristana za dnevni privez plovila koji može biti najveće dužine 25 m, zelenih površina, manjih rekreativnih igrališta (odbojka na pijesku, badmington i sl.), površina za vodene sportove i malih ugostiteljskih građevina, dok su smještajni kapaciteti odmaknuti od obale u dubinu.Pojedinačne građevine koje će se graditi u ovim područjima mogu biti max površine do 50 m2.

Užim obalnim pojasom smatrati će se pojas širine koja osigurava izgradnju svih vrsta gore navedenih građevina, ali ne manje od 100 m od linije uređenja obale.

U užem obalnom pojasu mogu se rekonstruirati postojeće građevine pod istim uvjetima kao i za izgradnju građevina u drugim dijelovima turističkih zona.

Članak 89.

Ovim PPUO-om utvrđuje se obaveza uređenja i izgradnje obalne šetnice “lungomare”

duž cjelokupnog obalnog poteza Općine Medulin, koja se, osim za pješački promet, može koristiti i za biciklistički, te alternativni turistički prijevoz.

Obalna šetnica “lungomare” javna je prometna površina, najmanje širine 3m u pojasu max 25 m od morske obale, kojom se mora omogućiti nesmetano korištenje, te u tom smislu i odvijanje prometa iz stavka 1. ovog članka.

Svi navedeni zahvati ne smiju mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem izgradnje zahvata iz stavka 1. ovog članka.

Članak 90.

U sklopu zone gospodarske ugostiteljsko turističke namjene Medulin istok planira se

zona sporta kako je prikazano u grafičkom dijelu ovog PPUO-a, kartografski prikaz 1. u mj. 1:25 000 sa mogućnoćšu gradnje javne građevine trodjelne sportske dvorane sa pratećim sadržajima (fitness, sportske udruge, manji ugostiteljski sadržaji) s mogućnošćusmještaja gledatelja. U sklopu ove zone moguće je uređenje otvorenih sportskih igrališta, svlačionica, te gradnji ugostiteljskih građevina po odredbama posebnih propisa te instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju te komunalnih građevina(vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl.), ali isključivo u svrhu opskrbe rekreacijskih građevina.

U sklopu zone gospodarske ugostiteljsko turističke namjene Centinera u Banjolama

planira se zona sporta kako je prikazano u grafičkom dijelu ovog PPUO-a, kartografski prikaz 1. u mj. 1:25 000 sa mogućnoćšu uređenja i otvorenih sportskih igrališta, svlačionica, i manjih ugostiteljskih građevina te instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju te komunalnih građevina(vodospreme, crpne stanice, rezervoari, trafostanice i sl.), ali isključivo u svrhu opskrbe rekreacijskih građevina.

Članak 91.

Građevinsko područje gospodarske ugostiteljsko turističke namjene – marina

namjenjeno je gradnji pratećih sadržaja na kopnu za postojeću marine državnog značaja

117


Pomer, a u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN 142/99, 47/00, 121/00, 45/01). U sklopu građevinskog područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene - marine nije moguća izgradnja građevina za smještaj.

Članak 92.

U sklopu zona planiranih odredbama članaka 85 – 92. mogu se graditi i uređivati i

sportske i rekreacijske građevine, igrališta i otvorene površine, prometne površine, te potrebne infrastrukturne građevine i infrastrukturna mreža. U ovim građevinskim područjima ne mogu se graditi građevine stambene, niti javne i društvene namjene, izuzev rekonstrukcija postojećih pojedinačnih građevina stambene namjene i izgradnje unutar postojećih stancija uz uvjet da se to omogući prostornim planovima užih područja.

Članak 93.

Uvjeti gradnje građevina turističke i ugostiteljske namjene koji se mogu graditi u

zonama iz članaka 82.-93. definirani su odredbama članaka 19.-21., 24., 25., 26., 27., 28., 32.-37., 39.-46., 47-62. točke 2.2.1., a primjenjivat će se kod izdavanja lokacijskih dozvola u skladu sa člankom 164. ovih odredbi kao i prilikom izrade prostornih planova užeg područja čija je obaveze izrade propisana u točki 9.1. ovih odredbi.

3.4.Zona za marikulturu

Članak 94.

Unutar izdvojenog građevinskog područja za marikulturu određenog ovim PPUO-om, na lokaciji Medulin – Siga, moguća je izgradnja građevine isključivo osnovne namjene, bez mogućnosti korištenja iste za trgovačke, ugostiteljsko – turističke ili druge djelatnosti koje nisu povezani sa samim uzgojem, u skladu s posebnim propisom. U sklopu ove zone moguća je izgradnja građevine koja može imati maksimalno 1 etažu maksimalne visine 4,0 m te maksimalne površine 500 m2.

3.5.Zona jahačkog centra

Članak 95.


U sklopu jahačkog centra nije moguća izgradnja građevina za turistički smještaj. Ugostiteljske građevine koje će se graditi u ovom području moraju odgovarati uvjetima posebnih propisa.

118


4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 96.

Na području PPUO Medulin građevine javne i društvene namjene graditi će se usklopu građevinskih područja naselja te su uvjeti njihovog smještaja dati su u poglavlju 2.2.1. Uvjeti građenja i uređivanja prostora u građevinskim područjima naselja Odredbi za provođenje ovog PPUO-a te će se primjenjivati i kod izrade prostornih planova užeg područja čija je obaveza utvrđena odredbama ovog PPUO-a.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 97. Ovim PPUO-om utvrđene su trase, koridori i građevine prometnih,

telekomunikacijskih, vodnogospodarskih i energetskih sustava. Gradnja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava utvrđenih ovim PPUO-om provodit

će se temeljem odredbi ovog PPUO-a i odredbi prostornih planova užih područja, u skladu s razvojnim planovima Općine Medulin i nadležnih trgovačkih društava. Pri tome treba uvažavati posebne propise i odredbe prostornog plana šireg područja o zaštitnim koridorima već izgrađene prometne i druge infrastrukturne mreže u kojima su uvjetovani planirana namjena i korištenje površina. Isto tako su ovim PPUO-om uvjetovani planirana namjena i korištenje u koridorima budućih trasa prometne i druge infrastrukturne mreže, što predstavlja rezervaciju prostora za buduću prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu.

Elementi infrastrukturne mreže utvrđeni PPUO-om smatraju se okvirnim, dok će se njihova mikrolokacija odrediti donošenjem prostornog plana užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom. 5.1.Prometni sustavi

Članak 98.

Svi vidovi prometa, njihova međuzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na području Općine kao i širem prostoru, odvijat će se i usklađivati prema prometnim pravcima i koridorima rezervacije prostora planiranim ovim PPUO-om. Ovim PPUO-om definiran je prometni sustav koji se sastoji od:

- zračnog - pomorskog - cestovnog - telekomunikacijskog 5.1.1.Zračni promet

Članak 99.

Područje letjelišta Campanož namijenjeno je uređenju sportskog letjelišta. U području letjelišta mogući su zahvati uređenja drenirane poletno-sletne staze za sportske

119


zrakoplove, “zmajeve” (i na motorni pogon), jedrilice, balone, paraglajdere i slične letjelice. U planiranom području uređivat će se zemljište uz mogućnost građevnih zahvata, ali

ne i izgradnje građevina visokogradnje izuzev centralne građevine i građevine vatrogasnog centra te će se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i građevine te infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti turističkog smještaja. Prilikom uređenja letjelišta potrebna je primjena posebnih propisa.

5.1.2.Pomorski promet

Članak 100.


Morski putevi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafičkom dijelu Plana prikazani shematski.

U skladu s odredbama ovog PPUO-a utvrđena je klasifikacija i kapacitet postojećih i planiranih luka kako slijedi:

TABLICA 8. - VRSTE I KAPACITETI LUKA R.B VRSTA LUKE ZNAČAJ LOKACIJA BROJ

VEZOVA (min/max)

1. ŽUP. MEDULIN ne određuje se 2. LOK. PREMANTURA POLJE ne određuje se 3. LOK. BANJOLE PALTANA ne određuje se 4.

LUKA OTVORENA ZA JAVNI PROMET - POSTOJEĆA

LOK. PREMANTURA RUNKE ne određuje se 5. LUKA

NAUTIČKOG TURIZMA

MARINA (POST.)

DRŽ.

POMER

250 - 350

6. SIDRIŠTE ŽUP. VINKURANSKA UVALA 80-100 7. MEDULIN ne određuje se 8. RIBARSKA LUKA

ŽUP. PREMANTURA RUNKE ne određuje se VINKURAN 80 - 100

9. MEDULIN SIGA 50 - 100 10. MEDULIN RIVA 100 - 150 11. MEDULIN FUNTANA –

OSIPOVICA 100 - 200

12. PJEŠČANA UVALA 50 - 100 13. BANJOLE PORTIĆ 50 - 100 14. BANJOLE KANALIĆ 50 - 100 15. BANJOLE POD LIJON 50 - 100 16.

LUK

EPO

SEB

NE

NA

MJE

NE

SPORTSKA LUKA

ŽUP.

BANJOLE MUŠOGA 50 - 100

120


17. POMER 50 - 100 18. MEDULIN BJECA 50 - 100 19. MEDULIN KUĆA 50 - 100 20. MEDULIN PUNTICA MAX 85 21. MEDULIN MOSTIĆ 50 - 100 22. BANJOLE PALTANA 100 - 200 23. PREMANTURA MUNTE 50 - 100 24. PREMANTURA STUPICE 50 - 100 25.

PRIVEZ IŠTE

ŽUP.

PREMANTURA GLAVICA 50 - 100

U lučkom području Paltana kao i u akvatoriju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. U sklopu luke otvorene za javni promet u uvali Polje postoji mogućnost smještaja 20 – 50 sportskih vezova.

Privez je u skladu s posebnim propisom dio obale izgrađen za privremeni privez

plovnih objekata, izvan lučkog područja, s najviše 10 vezova. Privezi na području ovog PPUO-a određena su u grafičkom dijelu PPUO-a shematski te su predviđena na mjestima postojećih molova na slijedećim lokacijama:

- Monte Kope u svrhu priveza ribarskih brodova - otoci Ceja, Fenera, Bodulaš, Porer i Fenoliga - Financa u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene Kašteja i “kod kule” u

Medulinu, Brnestrice u Pomeru te Pećine u Banjolama. Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij s mogućom odgovarajućom opremom za

sigurno sidrenje plovila, a njegov smještaj mora biti objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

Privezišta su luke koje se planira u sklopu morskog akvatorija u neposrednoj blizini

ugostiteljsko – turističkih zona te im je namjena prevremeni privez plovila u funkciji turističke rekreacije max kapaciteta do 20 % ukupnog broja kreveta u pojedinoj zoni ugostiteljsko – turističke namjene, odnosno 100 vezova.

Morski putevi su definirani koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti




121


5.1.3.Cestovni prometČlanak 101.

Ovim se PPUO-om, određuju širine koridora zaštite prostora javnih cesta izvan

izgrađenih dijelova građevinskih područja prema tablici, sukladno posebnim propisima: TABLICA 9. – MINIMALNI KORIDORI PROMETNICA





U izgrađenim dijelovima građevinskih područja koridor rezervacije prostora određuje se lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja te može biti i manji od navedenih vrijednosti u stavku 1. ove točke.

Način i uvjeti uređivanja ostalih cesta određuje se temeljem posebnog propisa Općine Medulin.

Članak 102.

Ako se na postojećim prometnicama, prilikom njihove rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima građevinskih područja, ne mogu ostvariti slobodni profili zbog postojećeizgradnje, već položene mreže infrastrukture ili sl., profil prometnice može biti i uži od profila određenog ovim Planom odnosno posebnim općinskim propisom o prometnicama na području Općine Medulin.

Članak 103.

Na postojećim prometnicama u već izgrađenoj strukturi naselja mora se osigurati

razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama i zaštitnim ogradama na kolovozu.

Najmanja širina nogostupa uz prometnicu je 1,5m. Uz prometnice mogu se graditi biciklističke staze prema lokalnim prilikama i

potrebama.

Članak 104.

Građevna čestica prometnica u građevinskom području definira se prostornim planom užeg područja odnosno lokacijskom dozvolom, u skladu sa posebnim propisima. Građevnu česticu navedenih prometnica čine i prateće građevine vezane za javne ceste (benzinske crpke s pratećim servisom i druge građevine vezane za pružanje usluga putnicima i vozilima).

Građevnu česticu prometne površine čine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi, obložni zidovi, rigoli, bankine, pješačke površine i kolnik, kao i eventualne biciklističke staze.

122


Članak 105.

Do donošenja prostornog plana užeg područja, odnosno lokacijske dozvole za prometnice u skladu s odredbom članka 153. ovog PPUO-a i provedbe građevne čestice prometnice u katastru, u koridorima prometnica ne može se utvrđivati lokacijska dozvola za građevine osim za građevine infrastrukture i za postojeće građevine temeljem odredbi o rekonstrukciji postojećih građevina čija je namjena protivna namjeni određenoj PPUO-om

5.1.4.Telekomunikacijski promet

Članak 106.

Kabelska TK mreža se gradi i rekonstuira isključivo podzemno s ugradnjom i rezervnih cijevi za procjenjene buduće potrebe. Gradnja i rekonstrukcija kabelskih TK mreža može se izgraditi i nadzemnim kabelima kao privremena mreža u fazi djelomične izgrađenosti pojedinog područja ili za povezivanje manjeg broja korisnika (do 20).

Članak 107.

Gradnja građevina ili postavljanje nadzemnih samostojećih ormara za smještaj

aktivnih ili pasivnih elemenata nepokretne TK mreže moguća je unutar građevinskog područja naselja. Oblik građevina i samostojećih ormara TK mreže potrebno je oblikom uklopiti u ambijent naselja. Građevine za smještaj TK opreme grade se na zasebnoj građevnoj čestici ili se oprema smješta u druge građevine (stambene, poslovne ili mješovite namjene), a samostojeće ormare moguće je postavljati na građevnim česticama drugih građevina ili na javnim površinama izvan kolnika i nogostupa.

Članak 108.

Zaštitni koridor postojećih i novih kabelskih sustava iznosi 1m u kojemu nije moguća

gradnja drugih građevina. U slučaju potrebe gradnje drugih građevina te ekonomske opravdanosti, postojeće trase TK kabela moguće je premještati. Za buduće trase TK kabela nije potrebna rezervacija koridora, već će se njihova gradnja prilagođavati postojećoj i planiranoj izgradnji.

Članak 109.

Sve građevine, osim komunalnih, priključuju se na nepokretnu TK mrežu te opremaju

telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni u skladu s posebnim i općim propisima iz ovog područja.

Članak 110.

Antenski prijemnici/predajnici (stupovi) u prijenosnim mrežama, te radiorelejne,

televizijske, radijske i ostale stanice postavljaju se izvan građevinskih područja, na lokacijama utvrđenim u grafičkom dijelu PPUO-a.

123


Antenski prijemnici/predajnici iz stavka 1. ovog članka , neovisno o visini, ne mogu se postavljati u užoj i široj zoni zaštite kulturnih dobara, odnosno zonama zaštićenih prirodnih predjela, ekspozicije kulturnih dobara i ostalih zona zaštite prirodnih i kulturnih dobara utvrđenih ovim PPUO-om, kao i u područjima letjelišta te najmanje 400 m oko područja letjelišta.

Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, u građevinskim područjima unutar obalnog područja utvrđenog ovim PPUO-om antenski prijemnici/predajnici mogu se postavljati temeljem odredbi prostornog plana užeg područja. 5.2.Ostali infrastrukturni sustavi

5.2.1.Elektroenergetika

Članak 111.

Priključak građevne čestice na niskonaponsku električnu mrežu u pravilu se izvodi putem podzemnog kabla i ugradnjom tipskog razvodnog ormarića u sredini ogradnog zida na regulacionoj liniji, odnosno na prizemnom dijelu pročelja građevine ukoliko je građevna linija jednaka regulacionoj liniji, a sukladno posebnim propisima

Članak 112.

Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih građevina kao i planiranja ostalih

zahvata u prostoru predviđenih ovim PPUO-om potrebno je pridržavati se slijedećeg: - sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predviđena za 20kV napon - sve planirane transformatorske stanice do uvođenja 20kV napona trebaju biti tipa

10(20)/0,4kV, a nakon uvođenja 20kV napona trebaju biti tipa 20/0,4kV - ovim su PPUO-om lokacije novih transformatorskih stanica kao i trase planiranih

mreža određene shematski. Kod izrade prostornih planova užeg područja, odnosno kod izdavanja lokacijskih dozvola, moguća su manja odstupanja u pogledu određivanja konkretne trase mreže, te lokacije pojedine TS 10(20)/0,4kV, pri čemu se mora uvažavati osnovna koncepcija elektroenergetske opskrbe

- prilikom planiranja određenih zahvata u prostoru oko elektroenergetske mreže a naročito nadzemnih mreža svih naponskih nivoa (110kV, 35kV i 10(20)kV) obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative (zaštitni koridori i sl.).

Članak 113.

Tehnička regulativa koja tretira koridore za dalekovode različitih naponskih razina veoma je široka i opisana je Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 do 400kV. Okvirna širina zaštitnih koridora za električne vodove obostrano u odnosu na os trase je sljedeća:

Naponska razina (kV) Širina koridora (m)

110 60 35 40

Ovim se PPUO-om određuju slijedeći infrastrukturni koridori dalekovoda:

124


Planirana (neizgrađena) mreža - koridori rezervacije prostora - županijski dalekovod 110kV - ukupno 70m (25m projektirani). Planirana (izgrađena) mreža - zaštitni koridori - županijski dalekovod 110kV - ukupno 19m. 5.2.2.Plinoopskrba

Članak 114.

Tehnički propisi plinovodnih sustava i koridori plinovoda-pri izgradnji plinovoda (magistralnih i lokalnih), plinovodnih mreža, kućnih instalacija, kao i propisanih koridora plinovoda plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, primjenjuju se važeći tehnički i sigurnosni propisi.

Članak 115.

Ovim se PPUO-om određuju slijedeći infrastrukturni koridori plinovoda u skladu s

odredbama PPIŽ i posebnih propisa.

Srednjetlačni plinovod u skladu sa posebnim propisima ima zaštitni pojas u neizgrađenim prostorima u širini od 12 m. Srednjetlačni plinovod može se položiti na udaljenost minimalno 2 m od izgrađenog objekta ukoliko ne ugrožava stabilnost objekta.

Članak 116.

Lokacije i konačan broj redukcijskih stanica (RS), odrediti će se prilikom izrade

prostorno planske dokumentacije užeg područja ili lokacijske dozvole. Potrebna veličina građevne čestice je 15 x 15 m sa ulaznim vratima i čeličnom zaštitnom ogradom visine 2,0 m od terena. RS moraju biti izvedene i opremljene sa svom radnom i sigurnosnom armaturom, a sve prema posebnim propisima propisima.

5.2.3.Vodoopskrba

Članak 117. Ovim PPUO-om utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Općine Medulin kojim su

obuhvaćeni magistralni cjevovodi, cjevovodi koji su opskrbnog karaktera te vodospreme. Vanjsku hidrantsku mrežu projektirati i izvesti u skladu sa odredbama posebnih

propisa. Članak 118.

Infrastrukturni sustav vodoopskrbe od važnosti za županiju treba projektirati kao

cjelovita idejna rješenja sustava, a razvodne mreže na osnovu tih rješenja mogu se projektirati i izvoditi etapno.

125


Članak 119.

Ovim se PPUO-om određuju sljedeći infrastrukturni koridori vodovoda: Planirana (neizgrađena) mreža - koridori rezervacije prostora - magistralni vodovi - ukupno 100m, - ostali vodovi - ukupno 60m.

Planirana (izgrađena) mreža odnosno definirana prostornim planom užeg područja -

zaštitni koridori - magistralni vodovi - ukupno 12m, - ostali vodovi - ne utvrđuje se koridor

Članak 120.

Priključak građevne čestice na vodovodnu mrežu u pravilu se izvodi izgradnjom

tipskog šahta s vodomjerom na srednjem dijelu građevne čestice oko 1m iza regulacione linije (ukoliko se ne podudaraju građevna I regulaciona linija), te priključivanjem na najbliži cjevovod, sukladno posebnim propisima.

5.2.4.Odvodnja Članak 121.

Odvodnja na prostoru Općine Medulin a sukladno rješenju iz PPIŽ određena je

modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za dijelove jezgri naselja mogu primijeniti i mješovita rješenja odvodnje.

Infrastrukturni sustav odvodnje otpadnih voda treba projektirati kao cjelovito rješenje određeno i prikazano grafičkim dijelom ovog PPUO-a.

Za sustav odvodnje Medulin predviđena je izgradnja biološkog uređaja (II stupanj pročišćavanja) u trenutku kada se to pokaže potrebnim u cilju navodnjavanja golfa na Marleri u susjednoj Općini Ližnjan, dok se za sustave odvodnje Banjole I Premantura omogućava izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda po fazama i to:

I. faza - mehanički uređaj - I. stupanj pročišćavanja u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini,

II. faza - biološki uređaj - izgradit će se kada na to ukažu rezultati sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora,

Članak 122.

Otpadne vode moraju se ispuštati u sustav javne odvodnje u skladu sa ovim PPUO-

om. Iznimno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja u skladu sa člankom

7., stavak 3. odredbi ovog PPUO-a, na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje za obiteljske kuće (po posebnom propisu) iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne otpadne vode opterećenja do 10 ES, obavezno je ispuštanje otpadnih voda u sabirne jame.

Za građevine na području Općine Medulin sa opterećenjem većim od 10 ES, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja u skladu sa člankom 7., stavak 3. odredbi ovog PPUO-a, gdje je predviđena izgradnja sustava odvodnje, a dok isti nije izgrađen,–

126


otpadne vode odvode se preko zasebnog uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik ili se koriste za navodnjavanje. Otpadne vode moraju biti pročišćene na kakvoćudefiniranu posebnim propisima.

Sabirna jama mora imati vodonepropusne stijenke i dno, bez ispusta i preljeva. Otvor

na komori mora se graditi s uzdignutim rubom, zatvorenim metalnim poklopcem za preklop i sa minimalnim otvorom 60 x 60 cm, te mora biti izgrađena na mjestu do kojeg je u svako doba moguć pristup posebnim vozilima.

Članak 123.



Članak 124.

Za sve ostale građevine na području Općine Medulin, izuzev građevina iz članka 122. i 123. obavezan je priključak na sustav javne odvodnje.

Članak 125.

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda,

građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija I bujica, te melioracijsku odvodnju provodi se neposredno na temelju odredbi ovog PPUO-a.

Članak 126.

Sustav javne odvodnje mora biti vodonepropusan i tako izgrađen da osigura pravilnu i

sigurnu odvodnju i proćišćavanje otpadnih voda. Za planiranu (neizgrađenu) mrežu utvrđuje se koridor rezervacije prostora od po 50 m

obostrano od cjevovoda – ukupno 100 m. Za postojeću (izgrađenu) mrežu i za mrežu definiranu prostornim planom užeg

područja koridor rezervacije prostora se ne utvrđuje.

Članak 127. Priključak građevne čestice na mrežu otpadnih i oborinskih voda u pravilu se izvodi

spojem na šaht mreže standardiziranim cijevima odgovarajuće kvalitete, profila i s min

127


propisanim padom, a sve sukladno posebnim propisima.

Članak 128.

Prije ispuštanja svih otpadnih voda u sustav odvodnje potrebno je iste svesti na kakvoću koja je utvrđena posebnim propisom, aktom upravitelja sustava javne odvodnje odnosno vodopravnom dozvolom.

Fekalne otpadne vode, nakon pročišćavanja ponovno će se koristiti za navodnjavanje ili industrijske vode ili ispustiti u teren preko upojnog bunara ili u priobalno more podmorskim ispustom.

Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih površina prije ispusta u kolektore treba pročistiti na separatorima ulja.

Članak 129.

Na parkirnim i manipulativnim površinama max kapaciteta do 10 vozila ili max površine 200 m2, oborinske vode moguće je odvesti raspršeno u okolni teren, a na većim parkirnim i manipulativnim površinama, oborinske vode potrebno je najprije pročistiti.

Članak 130.

Udaljenost hrađevne čestice od vodnog dobra i posebne mjere održavanja vodnog

režima trebaju biti u skladu s Zakonom o vodama, te se površine iznad natkritih vodotoka na smiju izgrađivati, već se moraju urediti kao ulice, zelene trgove i druge slobodne površine.

Članak 131.

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju građevina na području obuhvata ovog PPUO-a potrebno je ishoditi vodopravne uvjete u skladu sa Zakonom o vodama.

128


6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti

Članak 132.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti i to osobito:

- utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti, - provedbom mjera zaštite prirode, - unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove

gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu,






prirode u odgoju i obrazovanju.

Članak 133. PPUO-om Medulin su obuhvaćeni dijelovi prirode, zaštićeni u smislu posebnih

propisa koji definira kategorije prirodnih vrijednosti: 1. značajni krajobraz: - Donji Kamenjak i medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) - Gornji Kamenjak (SNIŽ 5/96) Područje Kamenjaka (južno od naselja Premantura) kao i svi otočići između Rta

Kamenjak i rta Marlera su zbog svojih posebnosti proglašeni 1996. godine, temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94, 72/94) zaštićenim krajolikom (Službene novine Istarske županije 5/96, 7/02) u površini od 394,83 ha. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) kategorija zaštićeni krajolik preimenovana je u kategoriju zaštite značajni krajobraz.

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i

biološke raznolikosti i kulturno-povijesne vrijednosti, i krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji.

Za područje zaštićenog krajobraza Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga u

skladu s PPIŽ utvrđuje se obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja. Navedenim PPPPO potrebno je obuhvatiti i područja predviđenih posebnih rezervata iz

129


članka 134. odredbi ovog PPUO-a te detaljno utvrditi namjenu prostora te osnove korištenja i mjere zaštite prostora, sukladno posebnim propisima.

Za područje značajnog krajobraza, u skladu sa posebnim propisom potrebno je donijeti plan upravljanja kojim će se odrediti razvojne smjernice, način provođenja zaštite, način korištenja i upravljanja te smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja i uvažavanje potreba lokalnog stanovništva.

Do donošenja planova iz stavaka 4. i 5. ovog članka u značajnom krajobrazu nisu

dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen, nije dopuštena prenamjena zemljišta koja bi utjecala na izgled krajobraza, niti izgradnja koja će promijeniti izgled krajobraza te se gradnja ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama (osobito ne izgradnja antenskih stupova).

2. park šuma: - Poluotok Kašteja (SN IŽ 5/96) - Brdo Soline kod Vinkurana (SNIŽ 5/96)

Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena

odmoru i rekreaciji. Za područje park šume, u skladu sa posebnim propisom potrebno je donijeti program

zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrži mjere zaštite i unapređenja na temelju praćenja stanja. Do donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su zaštićeni.

Članak 134.





medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) značajni krajobraz otoka Frašker i Fraškerić - predlaže se njihova zaštita kao

kultiviranog predjela velike krajobrazne vrijednosti namjenjenih za odmor i rekreaciju (prvenstveno maritimnu).

Aktu o proglašenju zaštićenog područja za područja koja se odredbama ovog PPUO-

a predviđaju za zaštitu treba izraditi obrazloženje ili stručnu podlogu kako bi se pokrenuo postupak zaštite. Stručna podloga sadrži detaljni opis obilježja i vrijednosti područja koje se zaštićuje, ocjenu stanja toga područja, posljedice koje će donošenjem akta o proglašenju proisteći, posebno s obzirom na vlasnička prava i zatečene gospodarske djelatnosti, te ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje akta o proglašenju zaštićenog područja.

Akt o proglašenju zaštićenog područja sadrži: - naziv i kategoriju zaštićenog područja, - prostorne granice zaštićenog područja, - naznaku mjerila kartografskog prikaza, odnosno drugu oznaku lokacije,

130


- kartografski prikaz s ucrtanim granicama, odnosno s oznakom lokacije, koji su sastavni dio akta o proglašenju. U cilju sprječavanja ugrožavanja zaštićenog područja aktom o proglašenju može se odrediti utjecajno područje koje je izvan zaštićenog područja i propisati mjere njegove zaštite.

Članak 135.

Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i predloženi za zaštitu, ovim se PPUO-om izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite određuju se istovjetno, u skladu sa posebnim propisima.





Članak 136.

Do donošenja Plana područja posebnih obilježja čija se obaveza izrade utvrđuje

odredbama ovog PPUO-a i planova upravljanja odnosno općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno posebnom propisu, unutar prostora područja prirodne baštine utvrđenih ovim PPUO-om onemogućava se izdavanje lokacijskih (građevnih) dozvola u skladu s odredbom članka 153. ovih odredbi.

Članak 137.

Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove. Mjere zaštite, unaprjeđenja i korištenja zaštićenog područja kojima upravlja javna

ustanova utvrđuje se Pravilnikom o unutarnjem redu. Upravljanje zaštićenim područjem provodi se na temelju plana upravljanja koji donosi

javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem. Plan upravljanja utvrđuje: - ciljeve i politiku upravljanja zaštićenim područjem - smjernice zaštite zaštićenog područja - provedba plana

Članak 138. Smanjenje utjecaja erozije u PPUO-om određenim područjima pojačane erozije, ali i

ostalim područjima izloženim eroziji, provodit će se realizacijom sljedećih građevnih i

131


ostalih zahvata u prostoru: - zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora, - sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta

Članak 139.

Zaštita područja koja su PPUO-om određena kao šume posebne namjene određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s posebnim propisom o šumama, odredbama ovog PPUO-a i ostalim odgovarajućim propisima.

Zaštita područja koja su PPUO-om određena kao poljoprivredno tlo, te i ostalog poljoprivrednog zemljišta, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s posebnim propisom o poljoprivrednom zemljištu, odredbama ovog PPUO-a i ostalim odgovarajućim propisima.

Članak 140.


- javne zelene površine - javni parkovi - igrališta - uređene zatravljene površine, drvoredi i sl. - ostale hortikulturno obrađene površine - zaštitne zelene površine - ostali oblici zelenih površina Javni parkovi uređivat će se trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim

rekvizitima, saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta. Kod igrališta će se uređivati igrališta trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, sadnjom odgovarajućih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta.




132


Članak 141.

Na cjelokupnom području obuhvata PPUO-a utvrđuju se uvjeti oblikovanja građevina kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti:

- u cilju očuvanja priridne biološke raznolikosti kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, te obalno područje (prirodne plaže i stijene) te mora i podmorje kao ekološki vrijedna područja

- pri oblikovanju građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi

- za planirani zahvat u prirodu koji nije obuhvaćen procjenom utjecaja na okoliš, a koji sam ili s drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, ocjenjuje se njegova prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti, sukladno posebnom propisu

- za planirane zahvate za koje je posebnim propisom obvezna procjena utjecaja na okoliš, ocjena prihvatljivosti za prirodu obavlja se u sklopu procjene utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu.

Kod oblikovanja građevina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhvaćenom i na širem području, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristični za ovdašnju klimu i tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama i krajolikom. U starim dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom obavezno je korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

6.2.Kulturno povijesne cjeline

Članak 142.



1. poluurbane i ruralne cjeline 2. pojedinačni spomenici 3. arheološki lokaliteti 4. kultivirani krajolik 5. vizure 1. Poluurbane i ruralne cjeline

Na prostoru povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina potreban je konstantan nadzor nad uređenjem i održavanjem graditeljske baštine. Kako bi zaštitila od daljnjih devastacija i propadanja prilikom bilo kakvih zahvata (sanacija, rekonstrukcija, obnova pročelja, izgradnja i dogradnja itd.) potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja i prethodno odobrenje od jedinice lokalne samouprave. Posebni uvjeti trebaju sadržavati upute za uklanjanje dotrajale fasadne žbuke radi utvrđivanja ranijih faza izgradnje i oblikovanja objekata, te obnovu istih uz puno uvažavanje, zaštitu i rekonstrukciju svih spomeničkih i ambijentalnih karakteristika objekata. Kod uređenja pročelja u povijesnoj jezgri svakako je potrebno izbjegavati strane materijale i tehnike i neadekvatnu urbanu opremu (svjetleće isl. reklame, jedinice klimatizacijskih uređaja, satelitske antene), te poštivati zatečeno stanje.

133





2.Pojedinačni spomenici – sakralni i profani




3.Arheološki lokaliteti i zone

Izuzetno veliki broj arheoloških lokaliteta i zona na području obuhvata plana može se, s obzirom na mjere zaštite, podijeliti u nekoliko grupa:

a. prostorno definirani arheološki lokaliteti i zone b. neprecizno ubicirani arheološki lokaliteti c. složeni arhitektonsko-arheološki sklopovi d. arheološke zone s površinskim nalazima e. podvodni arheološki lokaliteti f. novootkriveni arheološki lokaliteti

a. prostorno definirani arheološki lokaliteti i zoneArheološki lokaliteti i zone za koje je u većoj mjeri preciznije katastarski određeno šire

rasprostiranje lokaliteta. Potrebno je izvršiti upravnu zaštitu registracijom pri Upravi za zaštitu kulturne baštine

Ministarstva kulture, odrediti kontaktnu širu zonu zaštite ambijentalnosti (u radijusu od 50 m), omogućiti sistematsko arheološko istraživanje, konzervaciju i prezentaciju lokaliteta.


Iz ove odredbe izuzeto je područje gradine Vrčevan kod Medulina upisane u Registar kulturnih dobara, Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara pod rednim br. P-38 od 5.

134


travnja 2001. i antičkog arheološkog lokaliteta kod Marine Pomer na kojima je načelno moguća gradnja nakon provedenih arheološka istraživanja ukoliko izuzetnost nalaza ne pruži mogućnost prezentacije i drugačije valorizacije samih lokaliteta.

U slučaju iznimnih građevinskih radova (instalacije, infrastruktura) obvezno predvidjeti zaštitno arheološko sondiranje prije početka radova i stalan arheološki nadzor nad radovima.




b. neprecizno ubicirani arheološki lokalitetiArheološke lokalitete koje je zbog nepristupačnosti trenutno nemoguće preciznije

ubicirati, potrebno je preciznije definirati u prostoru, odrediti moguću rasprostranjenost lokaliteta, zatim odrediti širu zonu zaštite (od 30 m), te sistematski i sondažno istražiti uz konzervaciju i mogućnosti prezentacije lokaliteta. Nakon istraživanja za određeni spomenik primjenjivati će se mjere zaštite iz prve podgrupe. Potrebno je izvršiti upravnu registraciju arheološkog područja na kojem su evidentirani nalazi tj. na kojem postoje indicije za arheološko nalazište.


c.složeni arhitektonsko-arheološki sklopoviSložene, višeslojne arhitektonsko-arheološke sklopove potrebno je sustavno


Potrebno je odrediti rasprostiranje lokaliteta i njegove granice, katastarski odrediti osnovni prostor lokaliteta, izvršiti upravnu zaštitu registracijom pri Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, odrediti kontaktnu širu zonu zaštite ambijentalnosti (u radijusu od 50 m), te osigurati fizičku zaštitu lokaliteta od devastacija.



d. arheološke zone s površinskim nalazimaNa područjima na kojima su zabilježeni površinski arheološki nalazi, ali nije moguće


e.podvodni arheološki lokaliteti

135


Na području zabilježenih podvodnih nalazišta potrebno je izvršiti podvodno arheološko rekognosciranje zone, odnosno sustavno podvodno arheološko istraživanje s konzervacijom i mogućom prezentacijom lokaliteta. Budući da je kompletan akvatorij općine Medulin registriran kao kulturno dobro prije eventualnih građevinskih zahvata instalacijske infrastrukture, izgradnje lučica i slično, potrebno je ishoditi posebne uvjete od strane nadležnog konzervatorskog odjela.

f. novootkriveni arheološki lokalitetiNovootkrivene arheološke lokalitete štiti članak 45. Zakona o zaštiti i očuvanju

kulturnih dobara (NN 69/1999): «Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđena arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.»

4. Kultivirani krajolikS obzirom da su na dijelu područja Općine Medulinočuvani tragovi intenzivne

kultivacije pejzaža, treba posvetiti posebnu pažnju očuvanju tragova ljudske intervencije u prostoru. To se odnosi prije svega na očuvanje arheoloških tragova podjele prostora u antici (kamene gromače kao limitacijske oznake agera, ostaci zidova carda i dekumana u nekadašnjem pulskom ageru) i kasnijim razdobljima (suhozidi).






Članak 143.

PPUO-om se utvrđuju kategorije kulturnih dobara obzirom na posebne propise:

TABLICA 10 - ZAŠTIĆENI SPOMENICI NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN S MJERAMA I STUPNJEVIMA ZAŠTITE R.B. NASELJE NAZIV MJERE

ZAŠTITE STUPANJ ZAŠTITE

1. VINTIJAN VINTIJAN – GRADINA III, 1 P

2. VINTIJAN KUĆINE III, 1 P3. VALBONAŠA BILA GLAVICA III, 1 E

4. STANCIJA MARINA

III, 2 E

136


5. VINKURAN CAVE ROMANE III, 1; IV P6. KAŠTIJUN II; III, 1 P7. BANJOLE SV. NIKOLA III, 2 E 8. BANJOLE DRAČICE III, 2 E9. BANJOLE CRKVA ROĐENJA BDM II K, O 10. BANJOLE MUŠOGA III, 4 E11. BANJOLE PALTANA III, 2 E12. BANJOLE RUPICE IV E

13. PREMANTURA GRADINA

III, 2 E

14. PREMANTURA ŽUPNA CRKVA SV. LOVRE

II PZ; Kl UP I 612-08/05-05/356 od 30.03.2005.

15. PREMANTURA UVALA MOČILE

III, 2 E

16. PREMANTURA POLJE (DOTARICA) III, 2 E

17. PREMANTURA SV. MARTIN III, 2 E

18. PREMANTURA KASTRIL (KAŠTELIR, MONTE CASTRIL)

III, 2 E

19. PREMANTURA PRESTANIŠIN RT

III, 2 E

20. PREMANTURA DEBELJAK (PORTO ROSSO)

III, 2 E

21. PREMANTURA OTOK CEJA III, 1 E

22. PREMANTURA STUPICE III, 2 P

23. POMER MARINA III,1 P

24. POMER ŽUPNA CRKVA POHOĐENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

II E, O

25. POMER CRKVA SV. FOŠKE II P

26. POMER CRKVA SV. FLORA NA GROBLJU

II R 95. Rj. 132/1 OD 17. 05. 1965.

27. POMER POMERSKI ŠKOLJIĆ III, 1; IV E

28. POMER POLUOTOK MUČA

III, 2, 4 E

29. POMER POMER BIŠKUPIJA – SV. IVAN (FONTANELLE)

III, 1, 3 R. 429. Rj. 323/3od 08. 06. 1979.

30. MEDULIN MUKALBA II, 2 E

31. MEDULIN VIŽULA III, 1 R. 237 Rj.

137


49/3od 24. 03. 1970. i Rj. 444. od 11. 03. 1996.

32. MEDULIN BURLE III, 2 R. 444. od 11.

03. 1996. 33. MEDULIN PUNTA KAŠTEJA III, 1 P

34. MEDULIN UVALA BIJECA III, 2 P, E

35. MEDULIN KAŽELA III, 2

PZ, P-145 od 16. 05.2002.

36. MEDULIN BARBOLAN II, III, 3 P

37. MEDULIN ŽUPNA CRKVA SV. AGNEZE

II E

38. MEDULIN

CRKVA MAJKE BOŽJE OD ZDRAVLJA SV. ANTON SV. JAKOV SV. FOŠKA

II E

39. MEDULIN VRČEVAN III, 1 PZ; P 38 od 05.04.2001.

40. CAMPANOŽ III, 2 E

41. HIDROARHEOLOŠKA ZONA OD VERUDICE DO RTA BUDAVA

III, 5 R. 111 RJ. 317/1, 23. 12. 1966.

42. FRAŠKER ANTIČKI KAMENOLOM III, 1 E

43. BANJOLE CENTINERA,ANTIČKA VILLA RUSTICA

III, 2 E

44. BANJOLE VOLME – KAŠTELIR PRAPOVIJESNO GRADINSKO NASELJE

III, 1 E

45. BANJOLE VOLME – CRKVA BDM II E 46. PREMANTURA GOMILA III, 1 E 47. PREMANTURA RUNKE III, 2 E, O 48. MEDULIN PINETA KAŠTEJA III, 3 P,O

49. MEDULIN ZALJEV FUNTANA, DVA MLINA NA VJETAR

II P,O

50. PREMANTURA PODVODNI ARHEOLOŠKI LOKALITET -JUŽNO OD RTA KAMENJAK

III, 5 E,R Z-69 , 17.04.2002.

51. PREMANTURA PODVODNI ARHEOLOŠKI LOKALITET -JUŽNO OD ALBANEŽA

III, 5 E, R Z-31, 17.04.2002

52. PREMANTURA PODVODNI ARHEOLOŠKI LOKALITET -JUŽNO OD PORERA

III, 5 E, R Z-24, 17.04.2002

53. POMER KAŠTIJUN – UTVRDA II, III,1 P

138


AUSTROUGARSKA 54. PREMANTURA PORER – SVJETIONIK II, V P

R - REGISTRIRANO KULTURNO DOBRO - registrirano kulturno dobro se primjenjuju sve odredbe posebnih propisa. Rješenjem o zaštiti o kulturnom dobru je definiran obuhvat i granice zaštite. Rješenjem o zaštiti definirani su i eventualni posebni uvjeti zaštite.

PZ - PREVENTIVNO REGISTRIRANO KULTURNO DOBRO – na preventivno zaštićeno kulturno dobro primjenjuju se isti uvjeti i režim kao i za registrirano kulturno dobro.

P - U POSTUPKU REGISTRACIJE - kulturna dobra predložena za registraciju bit će unesena u registar kulturnih dobara u najskorije vrijeme, od trenutka upisa u registar primjenjuju se uvjeti i propisi po Zakonu.

K - KULTURNO – POVIJESNA I AMBIJENTALNA VRIJEDNOST - odnosi se na spomenike lokalnog kulturno-povijesnog i ambijentalnog značaja. razina i uvjeti zaštite definiraju se prostornom dokumentacijom te odlukama lokalne uprave i samouprave.

O - OBAVEZA DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA UŽEG PODRUČJA E - EVIDENTIRANO KULTURNO DOBRO- Odnosi se na evidentirana kulturna dobra na

koja se primjenjuju svi uvjeti i propisi po posebnom propisu

Članak 144.

Na svim područjima koja su u tekstualnom i grafičkom dijelu PPUO-a označena kao arheološki lokaliteti (gradine, lokaliteti na otvorenom, antičke gospodarske vile, nekropole, sakralne građevine) potrebno je osigurati arheološki nadzor pri zemljanim radovima prilikom izgradnje bilo koje vrste (izgradnja objekata, komunalne infrastrukture i sl.), osim ako nisu u području koje je izuzeto iz građevnog područja ili su za njega predviđene drugačije mjere zaštite.

Članak 145. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na

površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili u moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo u sukladno posebnim propisima.

139


7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 146.

Općina Medulin, putem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, opredijeljuje se za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se osiguralo:

- smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka, - iskorištavanje vrijednih tvari i energije, - obrađivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i

recikliranja, - odlaganje minimalnih količina ostatnog otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva: - donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja

nastanka otpada, - edukaciju stanovništva, - podizanje turističkog ugleda područja Općine Medulin kroz zaštitu okoliša, - izradu detaljnog programa za uspostavu primarne reciklaže, - selektivno prikupljanje otpada, - uspostavu primarne reciklaže za staklo, papir i otpadna ulja, - skupljanje baterija i starih lijekova, - kompostiranje zelenog reza te biorazgradivog otpada skupljenog u ugostiteljskim

objektima i na tržnici, - izdvajanje auto-guma, - uvođenje mehaničko-biološke obrade ostatnog otpada, - odlaganje ostatnog otpada, - saniranje svih nelegalnih smetlišta na području Općine Medulin.

Članak 147.

U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom smeće i ostali kruti otpad zbrinjavat će se na postojećoj lokaciji otpada Kaštijun, definiranoj granicama građevinskog područja pod nazivom zona gospodarske namjene – komunalno servisna.

Postojeće odlagalište otpada Kaštijun mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u

skladu s važećim propisima o uvjetima za postupanje s otpadom, da bi u budućem korištenju omogućilo:

- smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš već odloženih količina otpada, - osiguranje ekološki prihvatljivog odlaganja novih količina otpada, sukladno

odredbama važećih hrvatskih, kao i europskih propisa o odlaganju otpada. Odlagalište ne smije štetno utjecati na okoliš, a naročitu pažnju treba posvetiti uklanjanju utjecaja:

- emisija i migracija odlagališnog otpadnog plina, - onečišćenja površinskih i podzemnih voda procjednim vodama odlagališta, - na zdravlje ljudi i životinja djelovanjem različitih opasnih i toksičnih tvari. Sve aktivnosti vezane za zbrinjavanje otpada na lokaciji Kaštijun moraju se provoditi

sukladno mjerama zaštite okoliša koje su sadržane u odredbama posebnih propisa.

140


Lokacijske/građevne dozvole za zahvate u zoni PPUO-om predviđene sanitarne deponije ne mogu se izdati bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata u prostoru.

Članak 148.

Unutar gospodarskih proizvodnih zona Medulin, Kamik, Ševe i Pomer mogu se

formirati reciklažna dvorišta i transfer stanice u skladu sa sustavnim gospodarenjem otpadom na području Općine Medulin max površine 100 m2.

Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklo, organski otpad, metal, plastične mase). Tako skupljan otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 149.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš provodit će se sukladno posebnim

propisima i odredbama PPIŽ kao plana višeg reda, a date su u tekstualnom dijelu ovog PPUO-a točka 3.7. i na odgovarajući način su prikazane u grafičkom dijelu PPUO-a.

Za operativno provođenje mjera iz 1.stavka ovog članka potrebno je donijeti program zaštite okoliša po posebnom propisu.

Članak 150.

Mjere zaštite od požara u prostoru provode se u skladu sa svim važećim propisima iz

navedenog područja: - Zakon o zaštiti od požara - Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima - Zakon o prijevozu opasnih tvari - Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe - Pravilnik o zapaljivim tekućinama - Pravilnik o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju

tekućeg naftnog plina - Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara - Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom - Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja

glede zaštite od požara - Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata

Članak 151.

Na području Općine Medulin nalaze se izvorišta vode koja se koriste za javnu

vodoopskrbu Ševe i Šišan te u cilju zaštite istih utvrđene su zone ograničenja i kontrole – II I III. zona sanitarne zaštite.

Zone sanitarne zaštite prikazane su u grafičkom dijelu PPUO-a, grafički prilog 3.2. sukladno PPIŽ-u i posebnim propisima te se u njima provode slijedeća ograničenja I mjere zaštite:

141


U zoni strogog ograničenja - II. zoni, zabranjuje se:- poljodjelska proizvodnja, osim proizvodnje hrane na principima ekološke poljoprivrede

- stočarska proizvodnja, osim za potrebe seljačkog gospodarstva, odnosno obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

- građenja pogona za proizvodnju, skladištenje i transport opasnih tvari - gradnja groblja i proširenje postojećih - građenje svih industrijskih pogona - građenje autocesta i magistralnih cesta (državnih i županijskih cesta), - građenje željezničkih pruga i - građenje drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemne vode Mjere zaštite koje je potrebno provesti na području II. zone su slijedeće:- izgraditi ili rekonstruirati nepropusan sustav javne odvodnje s odvodnjom otpadne

vode izvan zone te na sustav priključiti otpadne vode postojećih objekata, - do ostvarenja uvjeta iz točke 1.ovog članka, postojeći objekti ili objekti za koje nije

planirano priključenje na sustav javne odvodnje moraju imati nepropusnu sabirnu jamu s kontrolom pražnjenja putem ovlaštenih institucija,

- oborinske vode s postojećih cestovnih prometnica državnog i županijskog značaja odvesti nepropusnim sustavom odvodnje izvan zone,

- individualni stambeni objekti, objekti za držanje stoke ili drugi objekti koje nije moguće priključiti na sustav javne odvodnje zbog tehničkih ili ekonomskih razloga, moraju imati tipski uređaj drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja s ispuštanjem otpadnih voda izvan zone ili izuzetno sakupljati otpadne vode u nepropusnu sabirnu jamu s kontrolom pražnjenja putem ovlaštenih institucija,

- dionice postojećih cestovnih prometnica državnog i županijskog značaja u ovoj zoni moraju imati objekte za prihvat razlivenog goriva i drugih opasnih tekućina i bočne branike a transport opasnih tvari mora se odvijati sukladno posebnim propisima,

- pri izradi novih i revizije postojećih programa osnova gospodarenja šumama planirati samo sječu njege i sječu sanitarnog karaktera bez korištenja mehanizacije.

- područje ponora iz kojih je dokazana veza sa izvorištima vode za vodoopskrbu ograditi.

U zoni ograničenja i kontrole - III. zoni, zabranjuje se:- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, - građenje objekata bazne kemijske i farmaceutske industrije - građenje industrijskih objekata koji ispuštaju za vodu opasne tvari (ili otpadne

vode), ukoliko nije riješen ili nije moguće primijeniti zatvoren tehnološki proces ili se otpadne vode ne priključuju na izvedeni sustav javne odvodnje i ukoliko nije provedena procjena utjecaja na okoliš,

- nekontrolirano odlaganje otpada, - građenje cjevovoda za tekućine koje su opasne za vodu bez propisane zaštite, - uskladištenje radioaktivnih i za vodu drugih opasnih tvari, izuzev uskladištenja lož

ulja za grijanje objekata (domaćinstva, škole, ustanove, malo poduzetništvo) i pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve, ako su provedene propisane sigurnosne mjere za građenje, dovoz, punjenje, uskladištenje i uporabu, a prednost se daje izgradnji objekata na plin

142


- građenje rezervara i pretakališta za naftu i naftne derivate, radioaktivne i ostale za vodu opasne tvari,

- izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina za naftu, zemni plin, radioaktivne tvari, kao i izrada podzemnih spremišta,

- nekontrolirana uporaba tvari opasnih za vodu kod građenja objekata, građenje prometnica državnih i županijskih bez sustava kontrolirane odvodnje i

pročišćavanja oborinskih voda i - eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko nije provedena procjena utjecaja na okoliš. deponiranje otpada, - građenje novih odlagališta i građevina za obrađivanje otpada, osim reciklažnih

dvorišta i transfer stanica predviđenih Prostornim planom Istarske županije uz provođenje mjera zaštite kod građenja i korištenja objekta definiranih procjenom utjecaja na okoliš;

- upotreba pesticida iz A skupine opasnih tvari prema posebnim propisima površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina, - građenje industrijskih postrojenja opasnih za kakvoću podzemne vode, i - građenje cjevovoda za tekućine koje su štetne i opasne za vodu.

Mjere zaštite koje je potrebno provesti na području III. zone su slijedeće:- sanitarne i tehnološke otpadne vode skupljati nepropusnim sustavom odvodnje i

ispuštati izvan zone, a gdje za to nema uvjeta, ispustiti nakon drugog ili odgovarajućeg stupnja pročišćavanja u podzemlje, ili ako je moguće, ponovno koristiti za tehnološku vodu ili za potrebe navodnjavanja,

- individualni stambeni i prateći gospodarski objekti na područjima gdje nema tehničke ni ekonomske opravdanosti za gradnju sustava javne odvodnje moraju imati septičku jamu ili tipski (biološki ili drugi odgovarajući) uređaj, s ispuštanjem otpadne vode putem upojnog bunara ili disperzivno u podzemlje,

- oborinske vode s prometnih, parkirališnih i manipulativnih površina odvesti izvan zone ili nakon pročišćivanja na odjeljivaču ulja i masti ispuštati u podzemlje putem upojnog bunara,

- dionice prometnica državnog i županijskog značaja u ovoj zoni moraju imati objekte za prihvat razlivenog goriva i drugih opasnih tekućina te bočne branike,

- transport opasnih tvari na svim cestovnim i željezničkim prometnicom mora se obavljati uz propisane mjere zaštite u skladu sa posebnim propisima

- pri izradi novih ili reviziji postojećih programa - osnova gospodarenja šumama - planirati regularno gospodarenje šumama bez oplodnih sječa na velikim površinama. Radove i aktivnosti vezane uz gospodarenje šumama izvoditi uz primjenu mjera zaštite voda.

- ne rasprostirati gnojivo neposredno prije ili za kišna vremena ili preko zamrznutog ili snijegom prekrivenog tla; Prvenstveno rasprostirati gnojivo rano u sezoni rasta bilja; gnojivo upotrebljavati u što manjim količinama tj. ovisno o potrebama zasađene kulture,

- upotrebljavati biorazgradive, nepostojane i/ili imobilne pesticide; koristiti preporučene doze i metode primjene; izbjegavati primjenu za nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša, jaki vjetar),

143


9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 152.

Neposredno na temelju ovog PPUO-a uvjeti gradnje određuju se za infrastrukturne sustave i građevine te infrastrukturnu mrežu. Za ostale građevine, urbanistički uvjeti gradnje određuju se prostornim planovima užeg područja, u skladu s odredbama ovog PPUO-a i prostornog plana šireg područja.

Članak 153.

Na cjelokupnom području obuhvata ovog PPUO-a, osim područja za koja je ovim

PPUO-om odredbama točke 9.1. utvrđena obaveza izrade prostornih planova užeg područja, PPUO će se provoditi izdavanjem lokacijskih(građevnih) dozvola neposredno temeljem ovog PPUO-a prema postupku predviđenom zakonom i ostalim propisima.

Prostorni planovi užeg područja, doneseni prije donošenja ovog PPUO-a za područja obuhvaćena ovim PPUO-om, provodit će se prema njihovim odredbama, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovog PPUO-a. Ukoliko pak jesu u suprotnosti, provodit će se po odredbama ovog PPUO-a.

Lokacijske (građevne) dozvole za zahvate u prostoru s područja za koja je ovim PPUO-om propisana obaveza izrade prostornog plana užeg područja ne mogu se izdavati do donošenja tih prostornih planova, osim za planirane javne prometne površine i infrastrukturne građevine i vodove. Izuzetno, u izgrađenom dijelu građevinskog područja u u skladu s odredbom članka 9. stavak 3. odredbi ovog PPUO-a, može se na temelju prostornog plana koji nije u protivnosti s Uredbom, prije dobivanja suglasnosti Ministarstva na prostorni plan, graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina, tj. može se za isto izdati lokacijska dozvola, odnosno građevna dozvola na temelju izvoda iz detaljnog plana uređenja.

Članak 154.

U ZOP-u građevina se može graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristup na

građevnu česticu, priključak na vodu i elektriku, odvodnja otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 155.

Ovim PPUO-om utvrđuje obaveza izrade prostornih planova užeg područja u skladu s

člankom 9. Uredbe o ZOP-u (NN128/04) sukladno kartografskom prikazu 3.4. u mj 1:25000 i kartografskim prikazima 4a-f na katastarskim planovima u mj. 1: 5000.

Obaveza izrade prostornih planova užeg područja utvrđuje se za građevinska

područja naselja, neizgrađene diljelove građevinskih područja naselja te izdvojena građevinska područja zona gospodarske ugostiteljsko turističke, gospodarske proizvodne i sportsko rekreacijeske namjene.

144


Ovim PPUO-om utvrđuje se obaveza izrade slijedećih Urbanističkih planova uređenja:

1. UPU za građevinsko područje naselja Pomer 2. UPU za građevinsko područje naselja Medulin i izdvojenu zonu za

marikulturu 3. UPU za građevinsko područje naselja Premantura 4. UPU za građevinsko područje naselja Vintijan 5. UPU za građevinsko područje naselja Pješčana uvala 6. UPU za građevinsko područje naselja Vinkuran 7. UPU za građevinsko područje naselja Banjole te postojeće izdvojene dijelove

građevinskog područja naselja Kamik, Indije, Rupice, Bumbište 8.UPU zone gospodarske proizvodne namjene Pomer 9. UPU zone gospodarske proizvodne namjene Ševe 10. UPU zone gospodarske proizvodne namjene Valbonaša 11. UPU zone gospodarske proizvodne namjene Medulin 12. UPU zone gospodarske proizvodne namjene Banjole – Kamik 13. UPU zone zabavnog centra i letjelišta Campanož 14. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Muča15. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Kašteja 16. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Stupice 17. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Glavica 18. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Stocca 19. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Kanalić20. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Centinera 21. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Porto Paltana-Volme 22. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Kaštanjež 23. UPU zone ugostiteljsko turističke namjene Medulin- istok 24. UPU turistički punkt Volme 25. UPU turistički punkt Pomer 26. UPU marina Pomer Urbanističkim planom uređenja čija se izrada propisuje ovim PPUO-om, može se

odrediti obaveza izrade Detaljnih planova uređenja za uža područja unutar obuhvata UPU-a.

Ovim PPUO-om utvrđuje se obaveza izrade slijedećih Detaljnih planova uređenja: 27. DPU Volme – Šćuza (u izradi) 27 A. DPU Strana (u izradi) 27 B. DPU Porto-Paltana (u izradi)

Ovim PPUO-om utvrđuje se obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih

obilježja: 28. PPPPO Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag

Članak 156.

Na području Općine Medulin na snazi su postojeći prostorni planovi užeg područja kako slijedi:

145


29. DPU Funtana – Osipovica (SN Općine Medulin 4/95, 2/96, 1/97, 2/98, 3/01) 30. DPU turistički punkt Kunfin (SN Općine Medulin 4/98.) 31. DPU Banjole-Mirna-dio (SN Općine Medulin 3/01) 32. DPU Pomer (SN Općine Medulin 3/96.) 33. DPU Muča-područje Puč (SN Općine Medulin 4/98.) 34. UPU Mukalba (SN Općine Medulin 3/99) 35. UPU Smrikve (SN Općine Medulin 4/99) 36. UPU Vrčevan (SN Općine Medulin 6/99, 3/01) 37. DPU Siga - dio (SN Općine Medulin 3/01) 38. DPU Premantura (SN Grada Pule br.7a/94 i SN Općine Medulin br. 5/00) 39. PUP Pješčana uvala (SN Općine Pula 1/89, SN Općine Medulin 4/96.) 40. DPU Ernestinka (SN Općine Medulin 3/01) 41. DPU zone male privrede Medulin (SN Općine Medulin 3/99.) 42. UPU Krase (SN Općine Medulin 6/99) 43. DPU Pošesi (SN Općine Medulin 4/98., 3/00., 5/00) 44. DPU Bijeca (SN Općine Medulin 5/97.) 45. DPU Brig-Novaki (SN Općine Medulin 3/01.) 46. DPU Stocca (SN Općine Medulin 6/96.) 47. PUP Vinkuran (SN Grada Pule br.2a/94 i 3a/94) 48. PUP-a naselja Banjole (SN Općine Pula br. 1/93,podzona Centar, zona Kaštanjež PUP-a Banjole stavljen van snage objavom u Službenim novinama Općine Medulin br. 2/95 i 2/96, primjenjuju se odredbe PPO-a Pula, podzona Kamik, dio podzone "Kamik" PUP-a BANJOLE koji obuhvaća urbanističke parcele broj 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24 i 25 stavljen van snage objavom u "Službenim novinama Općine Medulin" br. 3/98, primjenjuju se odredbe PPO-a Pula) 49. DPU Šaraja (SN Općine Medulin 5/00., 6/01) 50. DPU Kaštanjež-Banjole (SN Općine Medulin 1/02.) 51. DPU Volme-Paltana (SN Općine Medulin 5/96 i 4/03.) Za prostorne planove iz stavka 1. ovog članka unutar ZOP-a ili čiji se dijelovi nalaze

unutar tog područja, potrebno je provesti postupak usklađenja s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) i ishoditi suglasnost nadležnog Ministarstva. Prostorni planovi iz stavka 1. mogu se mijenjati, dopunjavati i stavljati izvan snage.

Članak 157.

Općina Medulin donosi programe razvoja područja obuhvaćenih prostornim

planovima užih područja čija se izrada uvjetuje ovim PPUO-om. 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 158.

Provođenje i praćenje provođenje ovog PPUO-a ostvarivati će se kontinuirano, što

obvezuje na stalnu suradnju svih sudionika u pripremi, izradi, donošenju i provođenju prostornih planova na području Općine Medulin, te usklađivanje tih planova s ciljevima i koncepcijom korištenja prostora utvrđenih ovim PPUO-om.

146


Provođenje ciljeva razvoja i koncepcije korištenja prostora provoditi će se kroz trajno praćenje i istraživanje odnosa i pojava u prostoru, te odgovarajućom organizacijom cjelokupnog sustava prostornog uređenja i zaštite okoliša.

U procesu stalnog praćenja provođenja PPUO-a, analizama i ocjenom provođenja

ciljeva i koncepcije prostornog razvoja i korištenja prostora Općine Medulin u okviru sustava društvenog i gospodarskog razvoja općinska tijela uprave nadležan za poslove prostornog uređenja pripremaju obrazloženja s razlozima za pristupanje izradi izmjena i dopuna ovog PPUO-a.

Članak 159.

Općinsko tijelo uprave nadležno za poslove prostornog uređenja u suradnji s ostalim

tijelima uprave i subjektima u provođenju ovog PPUO-a dostavlja Vijeću Općine Medulin izvješće o provođenju PPUO-a, temeljem posebnog propisa.

Temeljem ovog PPUO - a će Općina Medulin izvršiti reviziju akta temeljem kojega se

plaća komunalni doprinos i komunalna naknada, te uvesti više razreda (kategorija) za plaćanje tih komunalnih davanja, stimulirajući jačanje poljodjelskog i obrtničkog segmenta u područjima za to namijenjenima ovim PPUO-om.

Ovim PPUO - om propisuje se obaveza provedbe procjene utjecaja na okoliš (izrade

studija o utjecaju na okoliš) i pribavljanja odobrenja nadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja na okoliš za zahvate određene PPIŽ i posebnim propisom.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni, te rekonstrukcija ostalih građevina

Članak 160.

Neposrednom provedbom PPUO-a mogu se rekonstruirati sve postojeće, legalno izgrađene građevine unutar građevnog područja, ako su iste sukladne planiranoj namjeni, pod istim uvjetima koji vrijede i za ostale građevine unutar određenog građevnog područja.

Postojeće, legalno izgrađene građevine izvan građevnog područja, čija je namjena neusklađena s namjenom utvrđenom ovim PPUO-om, mogu se rekonstruirati ukoliko rekonstrukcija istih nije prepreka realizaciji PPUO-a, a pod slijedećim uvjetima:

• obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina i krovišta može se vršiti unutar postojećih gabarita,

• priključak na građevine i uređaje infrastrukture može se vršiti ukoliko za to postoje uvjeti,

• dogradnja sanitarnih prostorija izvan gabarita postojeće građevine, kada ih iste nemaju, može se izvršiti do veličine od 12,0 m2 BPP

• nadogradnja i dogradnja stambenih ili poslovnih prostora može se izvršiti do najviše 75 m2 BPP građevine, uključujući i postojeću površinu,

• tavanski ili drugi pomoćni prostor unutar postojeće građevine može se adaptirati u stambeni ili poslovni,

147


• postava novog krovišta radi korištenja tavanskog prostora i konstruktivne sanacije može se izvršiti s podizanjem nadozida do najviše 0,5 m,

• postojeći ogradni i potporni zidovi mogu se sanirati radi sprječavanje erozije zemljišta

10. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 161.

Stupanjem na snagu PPUO Medulin stavlja se van snage PPO Pula (SN ZOR. 26/83,

55/84 te SN Općine Pula br, 11/87, 2/93 te 2/93, 7/93, i SN IŽ br. 6/97, 5/98, 6/98 i 4/01, 7/03) u dijelu Općine Medulin.

Članak 162.

PPUO je izrađen u 6 tiskanih izvornika ovjerenih pečatom Vijeća Općine Medulin i

potpisom predsjednika Vijeća Općine Medulin. Pored toga, PPUO je izrađen na na digitalnom mediju (6 primjeraka) označenih

serijskim brojem i kriptopotpisom predsjednika Vijeća Općine Medulin.

Članak 163.

Tiskani izvornici PPUO-a čuvaju se u arhivi Općine Medulin (2 izvornika), Jedinstvenom Upravnom odjelu Općine Medulin (1 izvornik), Uredu državne uprave Istarske županije - Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove (1 izvornik), Upravnom odjelu za održivi razvoj – Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije (1 izvornik), dok se jedan izvornik dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja RH.

Članak 164.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama” Općine Medulin. KLASA: 021-05/06-01/8 URBROJ: 2168/02-05-007/06-14 Medulin, 19.12.2006.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE MEDULIN

PREDSJEDNIK Darko Lorencin, dipl.oec.



Medulin, 2007.


(Službene novine Općine Medulin ___ /07. )

Prostorni plan uređenja Općine Medulin

2


županija: Istarska županija općina: Općina Medulin načelnik: Goran Buić, dipl. ing. naziv prostornog plana: Prostorni plan uređenja Općine Medulin pravna osoba koja je izradila plan: Urbis 72 d.d. pula direktor: Giankarlo župić, dipl.ing.građ.

broj ugovora: 5335 godina izrade: 2007. koordinatori plana: Općina Medulin

Josip Zidarić, dipl.ing.arh. Urbis 72 d.d. pula Dragan Radolović, dipl.ing.arh.

stručni tim u izradi plana: voditelj plana: Eli Mišan, dipl.ing.arh. planeri prometnica i infrastrukture:

Davor Ravnić, dipl.ing.prom mr Milan Damianić, dipl. ing. el. mr Sergio Širol, dipl. ing. građ.Valter Nađ, ing. telek. Nataša Čehić, dipl. ing. agr.


3


program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

Službene novine Općine Medulin 1/05

odluka općinskog vijeća općine medulin o donošenju prostornog plana:

Službene novine Općine Medulin ___/07.

pečat općinskog vijeća općine medulin:

predsjednik općinskog vijeća općine medulin:

Darko Lorencin, dipl. oecc.

javna rasprava objavljena: 31.10.2005. javni uvid održan: od 08.11.2005. do 07.12.2005. pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

Ante Pulić, dipl. ing. građ.

suglasnost na prostorni plan prema članku 24. zakona o prostornom uređenju (nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

Ured državne uprave u istarskoj županiji klasa: 350-05/06-01/192 ur. broj: 2163-04-02-06-3 datum: 17.srpnja 2006.

suglasnost na prostorni plan prema članku 45.a zakona o prostornom uređenju (nn 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04):

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja I graditeljstva klasa: 350 - 02/06 - 04/54 ur. broj: 531- 06 – 06 - 4 datum: 6. listopada 2006.

istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: pečat nadležnog tijela:

4


SADRŽAJ:

1. tekstualni dio I. OBRAZLOŽENJE 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave

Županije i Države 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj

stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Istarske županije 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture

van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.5.2. Energetski sustav 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda,

melioracijska odvodnja)

5


3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš II. PRILOZI

- izvod iz sudskog registra - suglasnost za upis u sudski registar - rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera - suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Republike Hrvatske na Konačni prijedlog PPUO Medulin - suglasnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske- Uprave za materijalne

resurse, Službe za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- prethodna suglasnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu prirode na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- prethodna suglasnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Puli) na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- suglasnost Ureda državne uprave u Istarskoj županiji na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- mišljenje Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- prethodno mišljenje Hrvatskih voda, VGO Rijeka na Konačni prijedlog PPUO Medulin

III. ODLUKA O DONOŠENJU PPUO MEDULIN (sastavni dio Odluke su Odredbe za provođenje) 2. grafički dio kartografski prikazi u mj. 1:25.000: 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Prostori/površine za razvoj i uređenje M 1: 25 000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. Promet M 1: 25 000 2.2. Pošta i telekomunikacije M 1: 25 000 2.3. Energetski sustav M 1: 25 000 2.4. Vodnogospodarski sustav Obrada, skladištenje i odlaganje otpada M 1: 25 000 3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA 3.1 Zaštita prirodne i kulturne baštine M 1: 25 000 3.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju M 1: 25 000 3.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite M 1: 25 000 Kartografski prikazi u mj. 1: 5.000: 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA4a. K.O.Pula – Naselja Pješčana uvala, Vinkuran, Vintijan, Valbonaša M 1: 5 000 4b. K.O.Pomer – Naselje Pomer M 1: 5 000 4c. K.O.Premantura – Naselje Premantura M 1: 5 000

6


4d. K.O.Pomer – Naselje Banjole M 1: 5 000 4e. K.O.Medulin – Naselje Medulin – sjeverni dio M 1: 5 000 4f. K.O.Medulin – Naselje Medulin – južni dio M 1: 5 000

7


I. OBRAZLOŽENJE

Općina Medulin je, temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), izradila i usvojila Izvješće o stanju u prostoru Općine Medulin, te donijela Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (SN Općine Medulin 1/05). Pomenutim dokumentima iskazana je potreba i obveza izrade i donošenja Prostornog plana uređenja Općine Medulin (dalje u tekstu PPUO). Izradi PPUO Medulin pristupilo se iz slijedećih razloga:

• u potpunosti zamijeniti važeći preuzeti Prostorni plan Općine Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN Općine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 I 7/03) , a sve u skladu s utvrđenom zakonskom obvezom i rokovima

• novi PPUO Medulin potrebno je grafički i sadržajno uskladiti s važećim Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04)

Temeljem ugovora između Općine Medulin i Urbis-a 72 d.d., Pula pristupilo se realizaciji zacrtanih ciljeva i izradi PPUO Općine Medulin.

Općina Medulin provela je postupak izrade, prethodne i javne rasprave prema Uredbi o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (NN 101/98). 1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA

PROSTOR I SUSTAVE ISTARSKE ŽUPANIJE I DRŽAVE

Izrada Općine PPUO Medulin pokreće se sukladno Zakonu o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 30/94, 68/98 i 61/00,32/02 i 100/04).

Izrada PPUO-a temelji se na načelima: • usklađenosti sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Države, • usklađenosti sa Prostornim planom Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 I 4/05), • usklađenosti sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

(NN 128/04), • ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja područja Općine

Medulin, • održivog razvoja i racionalnog korištenja i zaštite prostora, • zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša, • zaštite kulturne baštine i osobito vrijednih dijelova prirode, • osiguranje boljih uvjeta života i rada, • usklađivanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja u prostoru, • javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno

uređenje, • uspostavljanja sustava informacije o prostoru u svrhu planiranja, korištenja i zaštite

prostora.

Općina Medulin nalazi se na samom jugu istarskog poluotoka . Kao jedinica lokalne samouprave ima površinu 29.35 km2. Obala je na području Općine Medulin vrlo razvedena te duljina morske obale s otocima čini 70km. Općina Medulin proteže se oko 2 km u unutrašnjost prema sjeveru, istoku i zapadu te graniči sa Općinom Ližnjan sa istočne strane te sa Gradom Pula sa zapadne strane.

Utvrđivanje županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj izvršeno je na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92). Zakonom je određen njihov naziv i područje. Općina Medulin, kao sastavni dio Istarske

8


županije, graniči sa susjednim općinama Ližnjan na istoku te Gradom Pula na zapadu, dok sa južne strane izlazi na more.

Općina Medulin pripada Županiji Istarskoj, a području obuhvata PPUO-a pripadaju naselja Medulin, Banjole, Premantura, Pješčana uvala, Pomer, Vinkuran, Vintijan i Valbonaša.

Po svom geografsko-prometnom položaju Općina Medulin nalazi se na najjužnijem dijelu istarskog poluotoka, vrlo atraktivnom području sa izuzetno razvedenom obalom. Prometno je povezana sa susjednim jedinicama lokalne samouprave sustavom županijskih cesta koje zrakasto povezuju područje Općine Medulin sa pulskom zaobilaznicom koja predstavlja prometnu vezu na sve bitne prometne pravce : Pula – Trst, Pula – Rijeka – Zagreb.

9

1.1.1.OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORUTABLICA 1. - NASELJA

STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVAPOVRŠINA2001. Projekcija

2015.2001. 2001.

GUSTOĆANASELJA

OPĆINA MEDULIN

N A S E L J E ha % stalni povremeni

stalni povremeni

broj broj brojstalnihstan/ha

Uk. brojstan/ha

1 BANJOLE 75.72 2.30 945 882 1350 882 702 343 12.48 24.12

2 MEDULIN 293.96 10.01 2538 2274 5514 2274 2193 864 8.63 16.42

3 PJEŠČANAUVALA

27.79 0.94 600 867 820 867 556 222 21.59 52.78

4 POMER 38.60 1.31 394 294 550 294 280 150 10.20 17.82

5 PREMANTURA 89.57 3.00 838 1227 1100 1227 724 313 8.70 21.45

6 VALBONAŠA 2.24 0.076 53 0 80 0 18 18 23.66 23.66

7 VINKURAN 32.15 1.07 506 216 850 216 260 164 18.76 22.85

8 VINTIJAN 10.24 4.77 133 30 180 30 62 50 12.98 15.91OPĆINA

UKUPNO2935 100 6007 5790 10444 5790 4795 2124

10


1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 1.1.2.1. Stanovništvo

Općina Medulin obuhvaća područje od cca 29.35 km2 što čini oko 1.04% površine Županije Istarske. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na tom području živi oko 6000 stanovnika u 2124 domaćinstava te 5790 povremenih stanovnika. Gustoćanaseljenosti je oko 205 st/km2 što je iznad prosjeka istarske županije (72,46st/km2).

Broj stanovnika na sadašnjem području Općine Medulin porastao je u proteklih dvadeset i pet godina od 2443 na 7462, što predstavlja izuzetno značajan porast od oko 300 %. Za pretpostaviti je da je mehanički priliv bio više nego dvostruko veći od prirodnog priraštaja; mehanički priliv je u godinama turističke ekspanzije bio posljedica sezonskog zapošljavanja, a posljednjih je godina mehanički priliv stanovništva posljedica ratnih prilika.

TABLICA 2. - STANOVNIŠTVO OPĆINE MEDULIN PREMA POPISIMA OD 1981. DO 2001. God. popisa

Broj stanovnika Stope rasta

1981. 2443 1991. 3407 0.71 2001. 6007 0.56 2005. 7462 0.80

1.1.2.2. Naselja (građevinska područja)

Građevinska područja naselja utvrđivana su kao područja rezervirana za kompleksnu izgradnju naselja, industrijskih i turističkih zona dok je van građevinskih područja ostavljana mogućnost gradnje individualnih poljoprivrednih građevina, građevina sporta i rekreacije, prometnih i infrastrukturnih građevina, zdravstvenih građevina te građevina posebne namjene.

Postojeća građevinska područja na području Općine Medulin (građevinska područja naselja, zona turističke izgradnje i zona izgradnje gospodarskih proizvodnih građevina) utvrđena su Prostornim planom bivše općine Pula Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN Općine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01i 7/03).

Oblik i veličina građevinskih područja direktni su produkt procesa urbanizacije koji je na području priobalja južne Istre u koje spada Općina Medulin rezultiralo naseljima urbanog i poluurbanog karaktera koja pokazuju istovremeno porast područja izgradnje i snažno izraženu transformaciju ruralnih naselja.

U sklopu Općine Medulin nalazi se mreža od 8 naselja sa 17 pojedinačnih građevinskih područja. Analizom postojećeg stanja utvrđeno je da se mreža naselja sastoji od Medulina kao naselja gradskih osobina u konurbaciji sa Ližnjanom, naselja Premantura, Banjole, Pješčana uvala, Pomer, Vintijan, Vinkuran kao naselja sa više od 100 stanovnika te naselja Valbonaša kao naselja sa manje od 100 stanovnika.

Analiza građevinskih područja i njihove izgrađenosti daje podatke o mogućnostima izgradnje u postojećim građevinskim područjima te daje podlogu za utvrđivanje kriterija za njihovo proširenje. Moguće je zaključiti da se izgrađenost postojećih građevinskih područja kreće od 50.50 – 98.15 %.

11


1.1.2.3. Društveni standard (društvena infrastruktura)

Na području Općine Medulin djeluje nekoliko vrtića te osnovne škole u naselju Medulin i Banjole.

Zdravstvene ambulante djeluju u Medulinu, Banjolama, Premanturi. Sportska djelatnost je vrlo razvijene na području Općine Medulin gdje djeluje više

sportskih društava i udruga.

1.1.2.4. Infrastrukturni sustavi

Telekomunikacije Postojeća izgrađenost TK mreže na području obuhvata PPUO Medulin zadovoljava

trenutne potrebe, te je po izgrađenim TK kapacitetima u nacionalnim okvirima u samom vrhu. Postojeće tehničko-tehnološko stanje telekomunikacijske mreže omogućava trenutne telekomunikacijske potrebe stanovništva, gospodarstva i drugih djelatnosti, i omogućava pružanje gotovo svih telekomunikacijskih usluga. Također je u mogućnosti praćenja novih tehnoloških rješenja u cilju uvođenja i pružanja novih usluga.

Razvoj telekomunikacija se odvija u pravcu sve većeg stupnja decentralizacije, uvođenju i pružanju novih usluga, što uvjetuje izgradnju novih komutacijskih objekata, spojnih i korisničkih mreža i baznih postaja mobile telefonije, na što će uvjetovati širenje i razvoj naselja na području PPUO.

Kabelske TK kanalizacije naselja u perspektivi mogu poslužiti i za distributivnu mrežu kabelske televizije.

Elektroenergetika

Na prostoru Općine Medulin energetski sustav čine samo objekti za distribuciju električne energije odnosno nadzemni vodovi naponske razine 35 kV s pripadnom transformatorskom stanicom 35/10 kV, te nadzemni i podzemni vodovi naponske razine 10(20) kV i 0, 4 kV te pripadne distribucijske transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV. Navedeni objekti dio su distribucijske mreže Hrvatske odnosno dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske.

Postojeća mreža: a) Mreža 110 kV

Na području Općine nema izgrađene mreže nazivnog napona 110 kV

b) mreža 35 kv i pripadne transformatorske stanice Mreža nazivnog napona 35 kV sastoji se od nadzemnih vodova 35 kV sa osnovnim

karakteristikama prikazanim u tablici:

Dalekovod Dužina (km)

Materijal i presjek (mm2)

Godina izgradnje

1,15 AlČe+Fe 120/20 1987. 1

.TS 110/35/10 kV Dolinka - TS 35/10 kV Banjole 2,186 AlČe+Fe

120+35 1971.

2.

TS 35/10 kV Banjole - Stup Premantura * 3,5 AlČe-Fe

120+35 1971

* U pogonu po 10 kV nazivnom naponu

12


- jedina transformatorska stanica 35/10 kv je ts banjole sa sljedećim osnovnim karakteristikama:

TS 35/10 kV Instalirana snaga ( MVA )

Godina puštanja u pogon / rekonstrukcija

1.

TS 35/10 kV Banjole 4+8 1973./79.

c) mreža 10(20) kv i pripadne transformatorske stanice Na promatranom području Općine Medulin izgrađeno je cca 70 transformatorskih

stanica 10(20)/0,4 kV s ukupno instaliranom snagom od cca 27000 kVA. Tipovi postojećih trafostanica 10(20)/0,4 kV su: tornjić, zidana-kabelska, limena-montažna-kabelska i stupna. Instalirane snage transformatora postojećih TS 10(20)/0,4 kV kreću se od 50 kVA pa do 630 kVA. U dijelu trafostanica ugrađena je 20 kV srednjenaponska oprema tako da su te trafostanice spremne za prijelaz s 10 kV na 20 kV naponski nivo. Sve su trafostanice 10(20)/0,4 kV sada u pogonu s transformacijom 10/0,4 kV.

Plinoopskrba Na području Općine Medulin ne postoji izgrađena plinovodna mreža. Plinska mreža

izraditi će se nakon plinifikacije prirodnim plinom. To je razlog što do sada općina nije ulagala u plinofikaciju, imajući na umu da je plin kao energenat ekološki čist jer ne zagađuje okolinu.

Vodoopskrba Na području naselja Medulin postoji izveden rezervoar Vrčevan za potrebe naselja

Medulin. Postojeća vodovodna mreža unutar naselja Medulin ne zadovoljava iz razloga jer nije sprovedena vodovodna mreža po svim prometnicama već se vodoopskrba odvija putem lokalnih priključaka kao paukova mreža. Istočni dio naselja Medulina oko Lokve zajedno sa naseljem Pošesi nemaju mogučnost priključenja na vodovodnu mrežu dok se ne izgradi novi dovodni vodovodni vod DN 300 mm od rezervoara Vrčevan pa do naselja Pošesi.

Zapadni dio naselja Medulin –Burle također je spojen na vodovodnu mrežu koja ne zadovoljava kapacitetima koji su se locirali na tom području. Planiranim naseljem Mukalba i Industrijskom zonom na početku Medulina ukazala se je potreba da se izgradi novi vodovodni vod kroz centar Medulina a koji bi pokrivao sa vodom ovo kompletno područje.

Vodoopskrba Pomera zadovoljava sadašnje potrebe. Izgradnjom rezervoara Kaštion i cjevovoda za potrebe marine i autokampa stvorili su se uvjeti za kvalitetnu vodoopskrbu naselja Pomer.


Cijelo područje Banjole-Volme-Porto Paltana moraju se rješiti jedinstvenim vodovodnim sistemom koji će doći pod utjecaj budućeg rezervoara Volme.

Vodoopskrba naselja Premantura zadovoljava u večem dijelu osim na početku

13


naselja i u samom centru gdje u ljetnim mjesecima zbog prevelike potrošnje vode viši objekti u pojedinim trenucima ostaju bez vode.

Odvodnja otpadnih voda U Općini Medulin naselje Pješčana Uvala ima rješenu fekalnu kanalizaciju u

potpunosti sa spojem na gradsku pulsku kanalizacijsku mrežu. Dio naselja Banjole oko bivšeg slovenskog odmarališta ima rješenu fekalnu

kanalizacijsku mrežu kao i I fazu uređaja za pročišćavanje Bombište sa dugim podmorskim ispustom u more.

Naselje Premantura je izgradila dio fekalne kanalizacijske mreže sa crpnom stanicom Stupice i tlačnim vodom do vrha Premanture a koja će voditi na budući

uređaj za pročišćavanje otpadnih voda-Premantura. Naselje Medulin nema izgrađene fekalne kanalizacije osim interne fekalne

kanalizacije turističkog kompleksa Arenaturist koji se preko talođnice i ispusta ispušta direktno u more. Izgradnjom buduće fekalne kanalizacije predmetna kanalizacijska mreža moči će se ukomponirati u budući kanalizacisjki sustav kao i izgrađena planirana centralna crpna stanica fekalnih voda Medulin.

Sva naselja u općini Medulin nemaju izgrađenu oborinsku odvodnju već se sve oborinske vode ispuštaju direktno na teren bez pročišćavanja od ulja i masti. 1.1.2.5. Gospodarske djelatnosti

Turizam Djelatnosti ugostiteljstva i turizma i nadalje čine osnovu gospodarenja na području

Općine Medulin. Najvećim dijelom one se odvijaju u sklopu „Arenaturista“, najvećeg turističkog sustava na području južne Istre, dok se manji dio kapaciteta nalazi u privatnom smještaju koji zadnjih godina pokazuje tendenciju izuzetnog razvoja.

Smještajni kapaciteti na području Općine Medulin u 2001. godini*

R.B. Vrsta smještajnog kapaciteta

Broj postelja ili mjesta

Struktura u %

1. Hoteli 1926 9.272. Turistička naselja 486 64.263. Kampovi 13350 2.344. Privatni smještaj 5014 24.13

Ukupno 20776 100,0*prema podacima Turističke zajednice Medulin U ugostiteljstvu i turizmu prisutna je izrazita sezonost gospodarenja. Posljednjih

godina otvara se veliki broj raznih manjih, privatnih ugostiteljskih objekata koji postupno obogaćuju turističku ponudu. Turistički proizvod u cjelosti nije dovoljno obogaćivan. Izuzev dobrih sportskih mogućnosti, nedostaju mnogi segmenti turističke ponude: zdravstveni turizam, lovni turizam, seoski turizam te razni manji programi kao npr.beaauty programi, programi vezani na razne vidove relaksacije i dr.

14


Proizvodna djelatnost Na području Općine Medulin postoje 4 izdvojena građevinska područja gospodarske

proizvodne namjene: - zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Medulin - zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Banjole Kamik - zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Pomer - zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Ševe

Zona zona gospodarske proizvodne – pretežito zanatske namjene Banjole funkcionira već duže vrijeme te je iskazana potreba od potencijalnih investitora za proširenjem iste. Zona gospodarske namjene Medulin, za koju je već izrađen DPU također nailazi na interes investitora samo što je problem u neriješenoj dovodnoj infrastrukturi čije dovođenje će intezivirati djelatnost unutar ove zone.

Preostale dvije zone Pomer i Ševe još nisu konkretnije aktivirane, ali interes potencijalnih investitora i dalje postoji te će se obje aktivirati u predviđenom planskom razdoblju. 1.1.2.6. Prirodna baština

Prostor Općine Medulin karakterizira raznolikost prirode, te mediteranski sastav flore i

faune. Obzirom na blizinu mora i konfiguraciju zemljišta mogu se razlikovati nekoliko karakterističnih područja zelenila.

Uži priobalni pojas, u kojemu se prisustvo čovjeka više osjeća, kakteriziraju manji potezi bora, dok značajnih šumskih površina ima u priobalju.

PPUO-om su obuhvaćeni dijelovi prirode, zaštićeni u smislu posebnog propisa i to: 1. značajni krajobraz: - Donji Kamenjak i medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) - Gornji Kamenjak (SNIŽ 5/96) Područje Kamenjaka (južno od naselja Premantura) kao i svi otočići između Rta

Kamenjak i rta Marlera su zbog svojih posebnosti proglašeni 1996. godine, temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94, 72/94) zaštićenim krajolikom (Službene novine Istarske županije 5/96, 7/02) u površini od 394,83 ha. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) kategorija zaštićeni krajolik preimenovana je u kategoriju zaštite značajni krajobraz.

2. park šuma: - Poluotok Kašteja (SN IŽ 5/96) - Brdo Soline kod Vinkurana (SNIŽ 5/96)

Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena

odmoru i rekreaciji. 1.1.2.7. Kulturna baština


PPUO-om su određene kategorije uvjeta zaštite kulturnih dobara upisanih u registar

15


kulturnih dobara i evidentiranih: 1. poluurbane i ruralne cjeline 2. pojedinačni spomenici 3. arheološki lokaliteti 4. kultivirani krajolik 5. vizure 1. Poluurbane i ruralne cjeline Na prostoru povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina potreban je konstantan nadzor

nad uređenjem i održavanjem graditeljske baštine. Kako bi zaštitila od daljnjih devastacija i propadanja prilikom bilo kakvih zahvata (sanacija, rekonstrukcija, obnova pročelja, izgradnja i dogradnja itd.) Potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja i prethodno odobrenje od jedinice lokalne samouprave. Posebni uvjeti trebaju sadržavati upute za uklanjanje dotrajale fasadne žbuke radi utvrđivanja ranijih faza izgradnje i oblikovanja objekata, te obnovu istih uz puno uvažavanje, zaštitu i rekonstrukciju svih spomeničkih i ambijentalnih karakteristika objekata. Kod uređenja pročelja u povijesnoj jezgri svakako je potrebno izbjegavati strane materijale i tehnike i neadekvatnu urbanu opremu (svjetleće isl. Reklame, jedinice klimatizacijskih uređaja, satelitske antene), te poštivati zatečeno stanje.





2.pojedinačni spomenici – sakralni i profani Sve crkve, kapele i zvonici s obzirom na njihovu važnost u definiranju urbanog

prostora ili kultiviranog krajolika, bez obzira na stupanj zaštite uživaju jednaku zaštitu. Stoga je, u smislu provedbe ovog prostornog plana potrebno ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno odobrenje za zaštitne radove od nadležnog konzervatorskog odjela. Također za radove u neposrednoj blizini tih spomenika (dogradnja, izgradnja, interpolacije, komunalni i infrastrukturni zahvati, širenje stambenih i poslovnih zona), potrebno je ishoditi mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela kako se ne bi narušila prostorna cjelovitost spomenika i njihov odnos s povijesnim ambijentom.


Radi zaštite odnosa spomenika (crkve, kapela, zvonici) koji se nalaze izvan poluurbanih ili ruralnih aglomeracija s krajolikom, nužno je izbjeći novu izgradnju u neposrednoj okolici (u radijusu od minimalno 50 m) kako se ne bi narušila uklopljenost spomenika u krajolik, i predvidjeti uređenje okoliša radi njihove kvalitetnije prezentacije. Vrlo je važno i očuvanje karakterističnih vizura koje se pružaju oko takvih spomenika što

16


se postiže zabranom izgradnje i uređenjem okoliša (uklanjanje zapuštene vegetacije, sanacija suhozida).

3.arheološki lokaliteti i zone Izuzetno veliki broj arheoloških lokaliteta i zona na području obuhvata plana može se,

s obzirom na mjere zaštite, podijeliti u nekoliko grupa: a. prostorno definirani arheološki lokaliteti i zone b. neprecizno ubicirani arheološki lokaliteti c. složeni arhitektonsko-arheološki sklopovi d. arheološke zone s površinskim nalazima e. podvodni arheološki lokaliteti f. novootkriveni arheološki lokaliteti

a. prostorno definirani arheološki lokaliteti i zoneArheološki lokaliteti i zone za koje je u većoj mjeri preciznije katastarski određeno šire




Iz ove odredbe izuzeto je područje gradine vrčevan kod medulina upisane u registar kulturnih dobara, listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara pod rednim br. P-38 od 5. Travnja 2001. I antičkog arheološkog lokaliteta kod marine pomer na kojima je načelno moguća gradnja nakon provedenih arheološka istraživanja ukoliko izuzetnost nalaza ne pruži mogućnost prezentacije i drugačije valorizacije samih lokaliteta.





b. neprecizno ubicirani arheološki lokalitetiArheološke lokalitete koje je zbog nepristupačnosti trenutno nemoguće preciznije



17


c.složeni arhitektonsko-arheološki sklopoviSložene, višeslojne arhitektonsko-arheološke sklopove potrebno je sustavno





d. arheološke zone s površinskim nalazimaNa područjima na kojima su zabilježeni površinski arheološki nalazi, ali nije moguće


e.podvodni arheološki lokalitetiNa području zabilježenih podvodnih nalazišta potrebno je izvršiti podvodno


f. novootkriveni arheološki lokalitetiAko se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na


4. Kultivirani krajolik S obzirom da su na dijelu područja Općine Medulin





18


5. Vizure Neophodno je sačuvati karakteristične vizure izdvojenih spomeničkih cjelina u

prostoru i karakteristične vizure ruralnih i poluurbanih cjelina. U povijesnim urbanim i ruralnim cjelinama na istaknutom položaju ili određenim dijelovima tih cjelina potrebno je kontrolirati i ograničiti visokogradnju koja bi narušila istaknutu vizuru. 1.1.3.PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Dokumenti prostornog uređenja šireg područja koji se odnose na područje obuhvata PPUO-a su:

• PROGRAM PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE (NN 50/99) Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske daju globalne smjernice

prostornog razvitka svih segmenata teritorija Države, koje se u gotovo svim odredbama načelno odnose i na područje obuhvata Plana. Ovdje se, međutim, izdvajaju samo neke, koje se neposredno mogu aplicirati na problematiku uređivanja prostora Općine Medulin.

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 6. Osnove i smjernice za uređenje prostora navodi:

Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama:

- izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,

- treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža,

određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica

• PROSTORNI PLAN ISTARSKE ŽUPANIJE (SN Istarske županije 2/02, 1/05 i 4/05)

1.1.3.1. Stanovništvo i društvena infrastruktura Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 2. Stanovništvo i naselja uvjetuje slijedeće:

Demografske promjene bi se trebale očitovati u porastu nataliteta i prirodnog priraštaja, ostvarenja pozitivnog migracijskog salda na razini Države, kvalitetnog poboljšanja starosne strukture stanovništva te izvjesnog prostornog prerazmještaja stanovništva. Na razmještaj stanovništva u Hrvatskoj utjecat će poticajne mjere nadležnih državnih tijela i drugih institucija. Nužno je kontrolirano usmjeravanje koncentracije stanovništva i useljavanje u velike gradove te poticanje naseljavanja u srednje i male gradove kao i lokalna središta u slabije naseljenim ili ruralnim područjima.

Planiranje sustava - mreže naselja, treba biti jedan od temeljnih elemenata organizacije prostora. Kroz proces izrade novih dokumenata uređenja prostora, posebno

19


planova uređenja općina, treba planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva te disperziju stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u srednja i manja gradska središta.

Utvrđivanje osnovice naseljske mreže treba temeljiti na sljedećim postavkama: • postići uravnoteženu strukturu i oblik razvoja naselja, prostornu raspodjelu

stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija na državnom teritoriju, te uravnotežen razvoj središnjih funkcija, u cilju zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšavanja svakodnevne kvalitete života svih građana Hrvatske,

• optimalna urbana mreža treba osigurati ravnomjerniji razvoj u prostoru, smanjenje razlika u urbaniziranosti područja, unapređenje fizionomskih obilježja i sadržajne strukture naselja (sukladno s njihovom ulogom u planiranom sustavu naselja) te zaštitu vrijednosti graditeljske baštine, prirodne sredine i okoliša u cjelini,

• nužno je razvijanje ili osnivanje lokalnih žarišta razvitka, kao uporišta za policentrični razvitak mreže gradskih središta,

• treba istražiti i odrediti smjernice i mjere koje će usmjeravati optimalne procese deagrarizacije, urbanizacije i litoralizacije, te isticati regionalna obilježja prostora i naselja,

• dnevne migracije moraju koristiti kao planska mjera u usmjeravanju razvoja gradova i kao čimbenik porasta vrijednosti okolice gradova u procesu suburbanizacije pri čemu je, uređenjem i organizacijom prigradskog prometa oko većih gradova, moguće ublažavati preseljavanje u gradove, te poticati razvitak i urbanizaciju okolice. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05)

Naselja gradskih osobina su gradovi (urbane strukture) za koje ne možemo ustvrditi postojanje aglomeracijskih karakteristika, i ovim Planom određuju se kao područna središta.

Konurbacija je urbana struktura naselja nižeg ranga koja se odlikuju samo s pet temeljnih središnjih funkcija, ali koja svojom veličinom, međusobnim odnosima i izgrađenim strukturama teže stvaranju višeg urbanog oblika - naselja gradskih osobina. Konurbacija Medulin - Ližnjan i ostala jača središnja naselja II. ranga predstavljaju lokalna središta razvoja. Lokalna konurbacija je: Medulin - Ližnjan (oba naselja su gledano za sebe središnja naselja II. ranga) PROGNOZA BROJA STANOVNIKA OPĆINE MEDULIN:

Broj stanovnika Grad/Općina

1991 2001 2005 2010* 25 Medulin 3407 6044 6600 7000

* PPUO Medulin izrađuje se za plansko razdoblje do 2015. godine Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 2.3. Objekti javnog standarda:

Razvitak javnih službi kao skupine središnjih uslužnih funkcija, slijedit će razvitak i razmještaj njihovih korisnika i time podizati i poboljšavati standard i kvalitetu života stanovništva.

Za sadržaje javnih službi državne uprave, zatim lokalne samouprave i uprave na županijskoj, gradskoj, općinskoj i mjesnoj razini, te djelatnost ostalih upravnih funkcija, odnosno općih službi i institucija, koje su od posebnog značenja za za državu i pojedine jedinice lokalne uprave i samouprave treba osigurati prostorne uvjete rada i razvoja.

Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu, znanost, odgoj djece predškolske

20


dobi, obavezno osnovno obrazovanje, zatim mreže srednjih škola i učeničkih domova te vjerskih zajednica treba oblikovati u sklopu prostornih planova gradova i općina.

Zdravstvo i socijalna skrb imaju osobitu važnost u sklopu ciljeva za unapređenje kvalitete življenja. Na temelju utvrđene opće strategije hrvatskog zdravstva, planirane reforme zdravstvenog sustava i novoga zdravstvenog zakonodavstva u sustavu prostornog uređenja treba stvoriti uvjete za ostvarivanje novog pristupa zdravstvu i provođenja zdravstvene zaštite stanovništva.

Prostor za razvijanje sportskih aktivnosti, rekreacije, zabave i odmora treba osigurati svim uzrastima stanovništva.

Imajući u vidu snažan poticaj za gospodarsku, turističku i društvenu afirmaciju području u kojima se nalaze specifični sportski sadržaji, određeni Uredbom o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Zakonom o športu treba im posvetiti posebnu pažnju i ubrzati njihovu realizaciju. To se posebno odnosi na sustav golf igrališta kao posebno nove i kvalitetne turističko-sportske ponude. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije:

Osnovni elementi za izradu mreže dječjih vrtića su: • broj objekata u kojima se provodi predškolski odgoj, njihova građevinska i prostorna

kakvoća, opremljenost namještajem i didaktičkim pomagalima, • teritorijalna pokrivenost, • raspoloživi kapaciteti i njihova iskorištenost, • programi po obliku, veličini, vrsti i trajanju, • broj odgojnih skupina i broj djece u njima, • kadrovska popunjenost (odgojni i ostali djelatnici na provođenju programa u dječjim

vrtićima)

PPIŽ-om se predviđa zasnivanje ustanova vrtića i jaslica u svim naseljima iv, iii i ii ranga, ali i drugim naseljima van sjedišta općina na udaljenosti većoj od 12 km, ili ukoliko postoje uvjeti za formiranje jedne pedagoške jedinice.

Za daljnji razvoj osnovnog školstva u Istarskoj županiji, kao i osnovnog školstva u cjelini, potrebno je donijeti novi Zakon o osnovnom školstvu koji će biti suvremena osnovica za utvrđivanje dugoročnog programa razvoja osnovne škole sukladno modernim školama u Europi i ostalom razvijenom svijetu. Zakonom moraju biti riješena pitanja realnog utvrđivanja sadržaja Nastavnog plana i programa, duljina školovanja učenika, obrazovanja kadrova za rad u osnovnim školama, uključujući i obrazovanje učitelja za rad u školama na talijanskom jeziku, kao i problemi vezani uz opterećenost učenika. Da bi se na Zakonom utvrđenim temeljima moglo prići daljnjoj doradi mreže osnovnih škola, moraju biti jasno propisani kriteriji o veličini škole (najmanjoj, srednjoj i navećoj), broju učenika u razrednom odjelu, rad u jednoj smjeni (postaviti rad u jednoj smjeni kao buduću projekciju razvoja mreže), ukinuti sad propisani model besplatnog prijevoza učenika, te precizno utvrditi ostale poslove učitelja u strukturi tjedne norme. Za osposobljavanje ravnatelja za obavljanje složenih poslova pedagoškog i adminitrativnog rukovoditelja, potrebne su permanentne edukacije iz domene uprave, prava, ekonomije i informatike.

Neophodni zahvati u objektima osnovnih škola do 2010. god R.b. Naziv objekta - škola Potreban zahvat 12. OŠ Medulin dovršenje škole i izgradnja športske dvorane

Poradi manjeg broja učenika i prirodne povezanosti, prigradske PRO Banjole (I - IV razred) priključiti osnovnoj školi Medulin. PRO Banjole pripadaju osnovnoj školi Vidikovac

21


u Puli koja ima, obzirom na prostor, veliki broj učenika, a prometna povezanost je lošija. Obje škole djeluju na području općine Medulin. 1.1.3.2. Građevinska područja Program prostornog uređenja Republike Hrvatske u točki 6.3. uvjetuje slijedeće:

Određivanje građevinskih područja treba temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površina izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja, uvažavajući slijedećesmjernice:

- ispitati mogućnost gradnje (prostorne reserve) unutar postojećeg građevinskog područja, a posebno nedovršenih dijelova te u odnosu na kapacitete postojećeinfrastrukture

- prilagoditi gustoću stanovanja i gustoću stanovništva prema tipu naselja - oblikovati građevinska područja primjereno geomorfološkim značajkama kao

naseljsku cjelinu - odrediti građevinsko područje izvan koridora državne i regionalne infrastrukture,

poljoprivrednih zemljišta bonitetne klase propisane zakonom, nestabilna terena, zaštitnih i sigurnosnih zona voda i mora i izvan površina od posebnog značaja za obranu

- proširivanje građevinskog područja treba primijeniti samo ako su iscrpljene mogućnosti izgradnje u važećim granicama tih područja i na temelju argumrntirane razvojne potrebe (porast broja stanovnika, središnje funkcije, razvoj gospodarstva) a koje trebaju pratiti i programi izgradnje

- svako daljnje zauzimanje prostora naselja koje rezultira standardom većim od 300m2/stanovniku (ekvivalent gustoće manje od 33 stanovnika/ha) potrebno je posebno obrazložiti uzimajući u obzir izgrađene cjeline i kompaktne dijelove naselja (bez poljoprivrednih, šumskih, vodnih i drugih površina),

- svako proširenje građevinskog područja naselja koje rezultira neizgrađenim dijelom naselja u postotku većem od 10% u odnosu na izgrađeni dio potrebno je temeljito obrazložiti s prikazom postojeće izgrađenosti Obveze iz Prostornog plana Istarske županije

Naselja gradskih osobina među koje u skladu s PPIŽ-om spada i lokalna konurbacija s obilježjima naselja gradskih osobina Medulin - Ližnjan (statistička naselja: dio Medulin, dio Ližnjan) urbane su cjeline s u pravilu provedenom raspodjelom prostora po osnovnim namjenama stanovanja, rada, odmora i prometa.U pravilu zahvaćaju područja odnosno dijelove središnjeg statističkog naselja veličine iznad 100 ha i druga statistička naselja ili dijelove naselja površine manje od središnjeg naselja.PPIŽ-om utvrđuju slijedeća naselja gradskih osobina u koje

Kriterij za utvrđivanje gradivog dijela građevnog područja središnjeg statističkog naselja unutar obuhvata naselja gradskih osobina je bruto gustoća od najmanje 33 planiranih stanovnika/ha, od koje se površine najviše najviše 50% može odnositi na njegov neizgrađeni dio.

Na području naselja gradskih osobina preporučuju se iznimno slijedeći odnosi namjena: stanovanje 40 - 50%; radne zone, turizam 20 - 25%; promet 10 - 15%; zelene površine, rekreacija, ostale javne površine, poljoprivredne površine 20 - 30%; centri svih vrsta do 5%.

Građevinsko područje središnjeg statističkog naselja unutar naselja gradskih osobina može se, u odnosu na proračunatu površinu, povećati za površinu zatečenih negradivih površina.

Kriterij za utvrđivanje građevinskog područja ostalih naselja ili dijelova naselja s više

22


od 100 stanovnika je bruto gustoća od najmanje 10 planiranih stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 50% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja.

Kriterij za utvrđivanje građevinskog područja ostalih naselja s manje od 100 stanovnika je bruto gustoća od najmanje 5 planiranih stanovnika/ha, a od tako izračunate površine najviše 66% može se odnositi na neizgrađeni dio građevinskog područja. 1.1.3.3. Infrastrukturni sustavi 1.1.3.3.1. Prometni sustavi Obveze iz Programa prostornog uređenja RH

Prometno povezivanje cjelokupnoga državnog prostora mora se prioritetno ostvariti teritorijem Republike Hrvatske. Zbog velikih troškova realizacije prometne mreže visokog ranga potrebno je prioritete gradnji planirati prvenstveno s gledišta njihovih poticajnih učinaka na sveukupni razvoj područja kroz koja prolaze pojedine dionice te brzog povezivanja s europskim prometnim mrežama.

Održivi i gospodarski opravdan razvoj prometnog sustava Države može se postićiprogramskim usmjerenjem u kojem je prvi razvojni korak primjena tehnologija i sustava kombiniranog prometa, a drugi uvođenje integralnog prometa. Prvi strateški korak prometnog razvoja moguće je ostvariti na postojećim prometnim koridorima i u postojećim gospodarskim okolnostima, uz razumna ulaganja u prometnu mrežu i prijevozna sredstva te telekomunikacijske sustave. Obveze iz Prostornog plana Istarske županije

Prioriteti razvoja: - poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama, rekonstrukcija i

reorganizacija prometa prema sadašnjem rangu prometnica kao prelazno razdoblje do puštanja u promet planiranih autocesta i poluautocesta (obilaznice, treća traka i drugo),

- izgradnja započetih i novih dionica cesta, - uvođenje novih tehnologija / tehnika kombiniranog odnosno gdje je moguće i

integriranog prometa

Ostale mjere i aktivnosti obuhvaćaju radove kojima će se: - strogo poštivati zakonsku regulativu (u cilju sprečavanja proširenja građevinskog

područja uzduž državnih i županijskih cesta, čime dolazi do sniženja kategorije ceste) - završiti obilaznice oko većih mjesta - istražiti potrebu za novim cestovnim prostornim koridorima u pograničnim i

područjima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku S obzirom da na području Općine Medulin nema državnih cesta potrebno je naglasiti

iz PPIŽ ono što se odnosi na županijske ceste: Uzimajući u obzir gore navedeno smatramo da je županijska mreža cesta razvijena te

da na mreži treba pristupiti rješavanju određenih dionica rekonstrukcijama, izgradnjom trećih traka ili zaobilaznicama određenih mjesta kao što je i naselje Medulin.

Zbog poboljšanja kvalitete postojeće cestovne mreže, sve županijske ceste trebalo bi tehnički osposobiti (gdje god je to moguće) za brzinu od 60 km/h.

Isto se odnosi na daljnji razvoj mreže lokalnih cesta, koje cjelovito pokrivaju teritorij Istarske županije u funkciji distribucije prometa i stvaranja prometnih veza između naselja sa središnjim funkcijama; planom se predviđa poboljšanje tehničkih karakteristika navedenih prometnica na način da se omogući brzina od 60 km/h, osim na dionicama pod

23


posebnim režimima ograničenja prometa. PPIŽ-om nije razmatrana razina promjena lokalnih cesta u dijelovima koja prolaze kroz naselja, već se planiranje takvih tehničkih zahvata utvrđuje prostornim planovima nižeg reda.

PPIŽ-om određuju slijedeći cestovni infrastrukturni koridori za županijske ceste - 40 m postojeće i 70 m planirane.

Zračni promet

Na području Općine Medulin u skladu s PPIŽ nalazi se sportsko letjelište Campanož

kao građevina od važnosti za Istarsku županiju. U segmentu “male avijacije” nužno je podržavati i poticati razvitak tvrtki koje svojim ponudama taxi, panoramskih i poslovnih letova na kraćim europskim destinacijama, te školovanjem zrakoplovno-letačkog i tehničkog osoblja predstavljaju dobar komplementar redovitom javnom linijskom i charter zračnom prijevozu putnika i robe.

Pomorski promet PPIŽ određuje uvjete za planiranje luka na području Općine Medulin: Luke otvorene za javni promet na području Općine Medulin su: - postojeća luka otvorena za javni promet županijskog značaja Medulin - postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja u uvalama Paltana,

Runke i Polje Luke posebne namjene koje se ovim PPIŽ-om određuju na području Istarske županije

su: - luka nautičkog turizma Pomer (postojeća), Za svaku planiranu lokaciju luka nautičkog turizma potrebno je predvidjeti: - građevninsko područje za dio obaveznih sadržaja na kopnu, - akvatorij namijenjen za izgradnju pomorske infrastrukture (valobrani i lukobrani,

gatovi, pontoni, pomorska signalizacija).

Sportske luke, privezišta i sidrišta, kao i ribarske luke utvrđuju se posebno za područje svake općine ili grada na razini prostornog plana uređenja općine ili grada.

1.1.3.3.2. Telekomunikacije

Smjernice razvoja telekomunikacija općine Medulin, koje proizlaze iz :

Obveze iz Programa prostornog uređenja RH- Izgraditi preostalu mrežu baznih postaja pokretne telefonije, a kod izgradnje primjeniti

tehnologiju odašiljača koja zahtjeva što manji prostor za instalaciju (minimalno zahtjevan),

- kod izvođenja, rekonstrukcija ili zamjena telekomunikacijske mreže, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojećekoridore, a stare mreže zamjenjivati.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županije- potpuno (100%) digitalizirati telekomunikacijsku mrežu - decentralizirati telekomunikacijsku mrežu - postići gustoću od 55 TP/100 stanovnika - postizanje redundancije transmisijskih sustava - osiguranje i dostupnost svih telekomunikacijskuh usluga na području PPOU Medulin

Prioriteti se odnose na izgradnju mreže i priključenje još nepriključenih mjesta

24


odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta. Postojeći prostorni planovi se u dijelu telekomunikacija temelje na niskoj tehnološkoj

razini usluga i tehničkih standarda, u odnosu na današnji trenutak razvoja telekomunikacija.

Poglavito se to odnosi na nedostatak projekcije razvoja mobilnih sustava telekomunikacija, te specijalnih usluga u fiksnoj mreži.

Nedostatak se također odnosi na tehničke standarde izvedbe, koja se danas u fiksnoj mreži oslanja na optičke kabele velikih kapaciteta prijenosa, a uz to su vezane i skromne projekcije rasta broja telefonskih priključaka i usluga, koje su već danas u potpunosti prevaziđene.

U postojećim prostornim planovima, a s obzirom na razvoj tržišnog gospodarenja i konkurencije i na polju telekomunikacija, nema projekcija o paralelnom razvoju više neovisnih (konkurentskih) telekomunikacijskih sustava, što se danas na području mobilne telefonije već razvija, a takav trend će se zasigurno nastaviti, te se nameće potreba definiranja i reguliranja međusobnih odnosa u prostoru kroz odredbe za sprovođenje.

Od perioda usvajanja postojećih prostorno planskih dokumenata razvoj telekomunikacija odvijao se znatno brže od planskih pretpostavki. Pored toga, u međuvremenu je gradnja telekomunikacija izvršena na novoj tehnološkoj osnovi koja je bitno različita od planirane, tako da planirane postavke nije moguće primjeniti na planiranje razvoja telekomunikacija za daljnji period.

1.1.3.3.3. Energetski sustav 1.1.3.3.3.1. Elektroenergetika

Obveze iz Prostornog plana Istarske županijePPIŽ planira izgradnju transformatorske stanice 110/20 kV MEDULIN koja će samo

manjim dijelom biti smještena na području predmetne općine a najvećim dijelom na području Općine Ližnjan ( granica dviju Općina ) te dvostrukog 110 kV dalekovoda do buduće TS 110/20 kV MEDULIN koji će većim dijelom prolaziti preko područja Općine Medulin. Istim planom, zbog predviđenog porasta potrošnje u gradu Puli predviđena je izgradnja još jedne gradske trafostanice 110/20 kV (pretvorba sadašnje trafostanice 35/10 kV Gregovica u trafostanicu 110/20 kV). Navedena će trafostanica uz postojeću TS 110/35/10 kV Dolinka, služiti kao rezervno 10(20) kV napajanje dijela područja Općine Medulin.

1.1.3.3.3.2. Plinoopskrba

Obveze iz Programa prostornog uređenja RHPrema prijedlogu “Strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske”

predviđena je izgradnja magistralnih plinovoda i na području Istarske županije. Na pravcu transportnog magistralnog plinovoda Pula-Rijeka prema GEA projektu

(Gas Energy Adria-podloga INA-e) predviđena je izgradnja triju glavnih MRS (mjerno redukcijska stanica). Jedna od njih je MRS-Pula, u području Ližnjamora, sa tlakovima isporuke do 6 bara za opskrbu Pule, sa mogučnošću proširenja srednjetlačnih plinovoda prema Medulinu i prema Fažani i Vodnjanu.

Veoma su značajni jer omogućavaju potrošaćima da se snadbjevaju plinom iz umreženog sustava.

25


Obveze iz Prostornog plana Istarske županijePPIŽ predviđa dva zasebna pravca srednjetlačnog plinovoda prema Premanturi i

Medulinu.

1.1.3.3.4. Vodnogospodarstvo

Obveze iz Programa prostornog uređenja RHGrad Pula i pripadajuće općine (Vodnjan, Savičenta, Barban, Marčana, Ližnjan i

Medulin) snabdjevaju se vodom iz četiri vodoopskrbna sustava : - VOS Pulski bunari 100 l/s - VOS Rakonek 250 l/s - VOS Gradole 160 l/s - VOS Butoniga 120 l/s U najpovoljnijim okolnostima na raspolaganju je ukupno Q = 630 l/sek.Zbog

prekoračenja MDK kod nekih pulskih bunara moguče su i manje ukupne količine vode. Očekuje se konačni završetak VOS Butoniga do spoja na vodoopskrbni sustav

općine Medulin, nakon čega će biti na raspolaganju dovoljno vode. Da bi cijelo šire područje imalo dovodljne količine vode potrebno je zaštiti puljske

bunare od daljeg zagađivanja kao i osigurati dovoljne količine vode iz pravca Butonige. Vodoopskrba u sadašnjem trenutku izvodi se iz vodotornja Vidikovac na koti +66

m.n.v. koji pokriva visoku zonu grada Pule ali i južnija naselja kao Pješčanu uvalu, Vinkuran, Banjole, Premanturu i djelomično Medulin.

Snabdjevanje vodom južnih naselja preko vodotornja Vidikovac trajat će sve do izgradnje glavnog cjevovoda na potezu od Valture do ogranka za Medulin. Tada će senaselja Medulin, Ližnjan, Pomer, Premantura, Banjole, Pješčana uvala snabdjevati vodom iz vodoopskrbnog sustava Butoniga. Iz pravca Valture do vodotornja Vidikovac dopremati će se voda i za potrebe visoke zone grada Pule.

1.1.3.3.5. Odvodnja i tretman otpadnih voda

Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije, što značida će se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda putem javnih sustava odvodnje.

Sustave odvodnje treba dovesti u ravnomjerni odnos sa sustavom vodoopskrbe. Utvrđivanje prioriteta izgradnje treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite i to u području zaštite voda za piće i u području zaštite mora.

Planom se utvrđuju sustavi javne odvodnje otpadnih voda, odnosno njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) od značenja za Državu i Županiju.

Dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u priobalju po fazama i to:

I faza - I. stupanj pročišćavanja u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini, II faza - viši stupnjevi pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati

sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora, ali samo u slučajevima kada je postojeća kakvoća recipijenta takva da je moguće provesti faznu izgradnju uređaja za pročišćavanje. U slučajevima kada se planira ispuštanje pročišćenih

26


otpadnih voda u recipijent kojemu je postojeća kategorija lošija od Planom predviđene kategorije, ne može se primijeniti fazni pristup.

Industrijski pogoni obvezni su izgraditi predtretmane na način da je kvaliteta otpadne vode takva da omogučuje priključenje na sustav javne odvodnje. U pogledu zaštite voda i mora od zagađenja kao dijela vodnogospodarskog sustava posebno se navode obaveze:

• očuvati kvalitetu mora, tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, izgradnjom i kontrolom rada izgrađenih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda,

• poboljšati kvalitetu mora, tamo gdje je ona narušena, izgradnjom sustava odvodnje otpadnih voda s pročišćavanjem prije ispusta,

• stalno kontrolirati kvalitetu morske vode. 1.1.3.4. Gospodarske djelatnosti

Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na sljedećim osnovnim smjernicama:

• izgradnju i uređenje prostora planirati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, te provode mjere za sanaciju i revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i graditeljske baštine,

• treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža,

• određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na način da se osigura cjelovitost planskog obuhvata i režima korištenja prostora morfoloških jedinica.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županijeOsnovne poljoprivredne, stočarske i ribarske djelatnosti za priobalje, kojem pripada

Općina Medulin, su krmne kulture, voćarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, pojedine vrste žitarica, uzgoj cvjetnica i ukrasnog bilja, ind. kulture, ovčarstvo, govedarstvo, konjogojstvo, peradarstvo i marikultura.

1.1.3.4.1. Šume i šumsko zemljište

Obveze iz Programa prostornog uređenja RH Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama. Pri tome treba: - kontinuirano pratiti stanje šuma te ih kartirati, - šumama gospodariti na principu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva

razvijati kao čistu industriju, - poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih,

seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnji.

Šumska politika i šumsko planiranje kao dio općeg planiranja ima za cilj unapređenje

učinkovitog načina korištenja šuma uz uvjet da se koriste sve njene funkcije. Uz korištenje sirovinske funkcije potrebno je koristiti ekološku i socijalnu funkciju šuma.

Planiranje kroz šumsko planiranje treba i dalje temeljiti na načelu održavanja potrajnosti, prirodnosti i neprekidnog povećanja vrijednosti šuma, te uspostaviti sustave utvrđivanja i sustavnog praćenja vlasničkih odnosa uvažavajući sljedeće preporuke:

27


- kako bi se šume zaštitile od propadanja potrebno je prijeći na kibernetsko uređivanje šuma u smislu praćenja godišnjih promjena te donositi odluke držeći se načela potrajnosti,

- neprekidno održavati sklop sastojine; prilikom prenamjene šume za potrebe neke druge namjene investitor snosi troškove podizanja nove šume koja se motra osnivati na zemljištu na kojem nije bilo šume; razvijati urbano šumarstvo kroz znanstveno nastavne programe; u pravilu ne prenamjenjivati šume s vrlo naglašenom ekološkom i socijalnom funkcijom, a posebno zaštićene šume,

- pružiti planerima, gospodarstvenicima, donositeljima odluka i lokalnim zajednicama prihvatljive i nove informacije o šumama i bogatstvima šumskih područja.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županijeUnutar šuma posebne namjene, prostornim planovima gradova i općina mogu se

planirati sljedeći zahvati u prostoru: planinarski domovi, izletišta, rekreacijski sadržaji, arboretumi i zvjerinjaci, farme za uzgoj divljači, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava. Dijelovi šuma posebne namjene mogu se planirati i za turističku djelatnost - autokamp, ali isključivo za dijelove autokampa koji su namijenjeni osnovnim potrebama boravka turista u prirodi (prostor za kampiranje, higijensko-sanitarni čvorovi, infrastruktura), dok se ostala izgradnja mora osigurati unutar građevnih područja turističkih zona.

Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

1.1.3.4.2. Poljodjeljstvo

Obveze iz Programa prostornog uređenja RHU budućnosti bi trebalo čuvati i koristiti zemljišta za poljodjelsku svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika prostora. Temeljem tako usklađenih interesa treba poduzeti sljedeće: - uključiti u dokumente prostornog uređenja racionalno korištenje

poljoprivrednog zemljišta te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe,

- sanirati površinske kopove i privesti ih novoj namjeni nakon eksploatacije, - pojačati druge mjere u području šumarstva, vodnogospodarstva, energetike i dr., koje

posredno utječu na oštećenje zemljišta, - usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane, - korištenje poljodjelskog resursa treba razvijati na razne načine korištenja tla uključivši i

podršku tradicijskim obrascima “održivog” gospodarenja tlom, te zaštitu tla s ciljem očuvanja biološke raznolikosti i drugih ekološki povoljnih učinaka.

Određivanjem namjene korištenja tala u poljodjelske svrhe treba uzeti u obzir aspekte zaštite okoliša, demografsku i gospodarsku problematiku te donijeti propise i poticajne mjere kako bi se unaprijedilo “održivo” korištenje i upravljanje tlom. S tim ciljevima potrebno je: - razviti nacionalne programe koji vode računa o tlu kao prirodnoj osnovi, demografskim

promjenama i interesima lokalnog stanovništva te koristiti tehnike koje potiču “održive” načine življenja, a usmjerene su na pojedini ekosustav, slivno područje i planiranje krajolika,

- poboljšati i provesti zakone i druge propise koji podržavaju “održivo” korištenje tla te osigurati provođenje i kontrolu zabrane pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u druge namjene, uz prethodno utvrđivanje onih kategorija koje se ne mogu prenamijeniti,

- u upravljanje tlom uključiti odgovarajuće tradicijske i autohtone načine korištenja tla te

28


vrijednost tla i ekosustava u pokazatelje gospodarske učinkovitosti. Potrebno je uvesti novi pristup u utvrđivanju boniteta tla uz uvažavanje svih

parametara vezanih uz plodnost i zaštitu tla i pri tom postojeću pedološku podlogu novelirati i prilagoditi određenoj razini dokumenata prostornog uređenja. Noveliranu pedološku podlogu treba osigurati resursno Ministarstvo.

Prioriteti djelovanja odnose se na djelotvorniju zaštitu poljodjelskog zemljišta te smanjenje i ograničavanje kvalitetnog plodnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe. Pri tome treba sprječavati daljnje povećanje izloženosti eroziji i sanirati klizišta na poljodjelskom zemljištu temeljem važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županijeRazgraničenje površine zaštićenog poljoprivrednog zemljišta provodi se određivanjem

granica kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta, a na temelju boniteta tla i vrijednosti višegodišnjih kulture, s time da je samo kategorija poljoprivrednog zemljišta zaštićena PPIŽ.

Zaštititi poljoprivredne resurse i ograničiti nekontroliranu urbanizaciju i širenja bespravne izgradnje van građevinskih područja na štetu obradivog poljoprivrednog zemljišta.

Prijeći s konvencionalne na ekološku obradu tla, koja podrazumijeva primjenu tradicionalnih metoda obrade (tropoljna obrada), primjenu bioloških umjesto sintetičkih sredstava za zaštitu bilja i selektivnu primjenu mineralnih gnojiva.

Povezati poljoprivrednu proizvodnje na agroturistički kompleks radi stvaranja uvjeta što veće konzumacije svježih proizvoda na mjestu proizvodnje.

Izbjegavati primjene genetski modificiranog sadnog materijala, sjemenja i stočne hrane u ekološki posebno osjetljivim područjima.

Putem propisa u nadležnosti županijskih organa i općina (pravilnici, prostorni planovi i sl.) spriječiti nastajanje šteta od zagađenja okoliša od poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. Treba utvrditi granice - ograničenja unosa polutanata svih vrsti u prirodni ambijent. U tom smislu treba odrediti gornje granice veličine građevina, veličinu populacije stoke i način njezina držanja, te ograničiti gradnju građevina.

Odabirom kultura i primjenom tehnologije očuvati i oplemenjivati pejzaž bez vrijednosti poljoprivrednog i ukupnog prostora (vinogradi, maslinici, terase, ritmika promjena čestica s raznim kulturama, šume, livada i pašnjaka).

1.1.3.4.3. Turizam Obveze iz Programa prostornog uređenja RHTurizam neprijeporno predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka

Države, pa je njegov ukupni razvitak, uključujući i prostorni, potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini. Strateški resurs hrvatskog turizma treba ostati do sada očuvani visokovrijedni prostor, koji će dugoročno sve više dobivati na značaju.

Prostorni razmještaj i kapaciteti ponude uvažavat će gospodarske i ekološke kriterije. Zbog osobitog utjecaja na prostor potrebno je sustavno kriterijski utvrditi:

- razmještaj i dimenzioniranje marina usuglašeno s ostalim aspektima korištenja prostora, zaštitom vrijednih dijelova obale i potrebama stanovništva,

- novi sadržaji osobito sporta i rekreacije, računajući i na golf igrališta, koja treba pripremati istraživanjem najpovoljnijih lokacija na manje kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu,

- prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turističkih jedinica,

29


- odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma.

Osnovni ciljevi razvoja turističkog sektora su obnova, potpunija valorizacija i zaštita turističkih potencijala i izgradnja novog turističkog identiteta. Novu izgradnju kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojeće ponude. Isto tako, prilikom investiranja u postojeće ili nove hotele stimulirati izgradnju samo viših i visokih kategorija.

Turističke zone, utvrđene u važećim prostornim planovima, u kojima su većdjelomično ili u cjelini izgrađeni planirani smještajni i drugi kapaciteti, treba prioritetno kvalitativno restrukturirati i dograđivati. Turističke zone, utvrđene tim planovima, ali danas još neizgrađene, treba privoditi namjeni na temelju novih prostornih planova donesenih prema važećim zakonima i propisima, a koji će biti u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Uređenje zona treba provoditi na temelju Urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županijeNamjena predviđena za ugostiteljstvo i turizam je, osim u građevinskim područjima

naselja i stambeno-turističkih naselja, predviđena i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja - turističkim razvojnim područjima (trp-ovima), te u lukama nautičkog turizma.

Unutar TRP-ova predviđaju se ugostiteljsko-turističke površine za: - turistička naselja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su turističke smještajne građevine, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske i rekreativne djelatnosti,

- kampove; - pojedinačne građevine (hoteli, moteli, izletišta, depandanse i sl.) koje mogu

formirati i zasebne komplekse; - privezišta i sidrišta, sukladno odredbama Uredbe i drugih posebnih propisa. PPIŽ-om preporučuju se sljedeći osnovni standardi za određivanje veličina građevnih

područja turističkih zona unutar prostora TRP-ova: - određuje se osnovni standard za određivanje veličina građevnog područja turističkih

zona unutar prostora TRP-ova, turističkih zona unutar naselja i postojećih stambeno turističkih naselja određenih ovim Planom s bruto gustoćom korištenja između 50 i 120 postelja/ha.

Nadalje, utvrđuje se element postelje kao osnovne kvantifikacijske jedinice za građevine turističke namjene; smještajne jedinice kod različitih tipova turističkih smještajnih građevina određivati će se na sljedeći način:

- smještajna jedinica u hotelima, depandansama, odmaralištima = 2 postelje, - smještajna jedinica apartmana, vila, stambenih jedinica, bungalova = 3 postelje, - smještajna jedinica autokampova = 4 postelje. Unutar TRP-ova se isključuje izgradnja stambenih građevina za tržište. Predviđeni ukupni kapaciteti u zonama turizma prema PPIŽ:

Minimalni kapacitet Maksimalni kapacitet MEDULIN 20.000 27.000

Gore prikazani minimalni i maksimalni kapaciteti utvrđeni su prema važećim područjima gradova i općina u Županiji, te uključuju ukupne kapacitete unutar TRP-ova, turističkih zona unutar naselja, te unutar stambeno-turističkih naselja, a bez kapaciteta u privatnom smještaju i turizmu na seoskim gospodarstvima.

30


1.1.3.5. Zaštita posebnih vrijednosti okoliša

Područje Istre je Prostornim planom Republike Hrvatske (još 1989. godine) proglašeno područjem integriranih prirodnih i kulturnih vrijednosti. Takav status zahvaljuje prvenstveno velikom broju sačuvanih urbanih i ruralnih povijesnih cjelina, te pojedinačnih spomenika kulture, oko kojih je istarski čovjek, kroz intenzivno antropogeno djelovanje dugo 3000 godina, formirao krajobraz visokih vizualnih i kulturnih vrijednosti.

1.1.3.5.1. Zaštita okoliša Obveze iz Programa prostornog uređenja RHSustavna skrb o okolišu nužna je u svim fazama djelovanja u prostoru pa treba

osigurati preglednost polazišta zastupljenih u analitičko-valorizacijskoj fazi utvrđivanja spoznaje o vrijednostima i značajkama prostora, kao i utvrđivanja mogućnosti i ograničenja korištenja prostora te u fazi oblikovanja koncepta razvoja.

Strategijom su određena ona područja i cjeline koji u Hrvatskim relacijama predstavljaju visoku vrijednost i rijetkost, kao što su nezagađena tla, prirodne šume, čista pitka voda, ambijentalne cjeline. Primjena načela zaštite okoliša u prostornom planiranju temelji se na suvremenim načelima i standardima zaštite okoliša, a kavliteta okoliša mora biti osnovni kriterij prostornog planiranja, u čiju je svrhu potrebno utvrditi polazne okolinosti:

- stupanj očuvane kvalitete te prihvatljivi kapaciteti prostora, - stanje, nedostaci i potreba opremljenosti tehničkom infrastrukturom - prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi uvođenjem određene kategorije

zaštite i planskim mjerama korištenja prostora, - propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za određeno područje i određeni tip

prostora. Prostorni planovi moraju sadržavati mjere za provođenje zaštite prostora i okoliša te

mjere za sanaciju učinaka, treba spriječiti neracionalno trišenje resursa i prostora koji bi dugoročno nanijeli štetu prostoru i okolišu te je zato potrebno:

- provoditi mjere sanacije ugroženih dijelova prostora i okoliša, - ispitati i korigirati dosadašnje prostorno planske i razvojne projekcije, s aspekta

postavki zaštite okoliša, - osnažiti udjel ulaganja u infrasrtukturu, - uspostaviti mehanizme informiranjai donošenja odluka, - onečišćenja sprječavati na mjestu mogućeg ili stvarnog nastanka, uspostaviti

ekonomske i pravne instrumente poticanja i sankcija te označiti i rješavati konflikte. Gospodarenje područjem mora temelji se na dokumentima prostornog uređenja. Kroz

planove korištenja namjene mora treba uskladiti brojne djelatnosti koje se odvijaju na moru, u podmorju i na obalnoj liniji. Tim planovima treba utvrditi koridore, područja i zone za pomorski promet, lučke usluge, nautički turizam, ribolov, marikulturu-akvakulturu, preradu ribe, rekreaciju, sport uz obalno područje mora i akvatorija, proizvodnju prirodnog plina i nalazišta nafte iz podmorja, proizvodnju soli i dr.

Nužno je zajedno s ostalim državama na području Jadrana provoditi stalne kontrole kvalitete mora, a posebnu pažnju posvetiti suzbijanju zagađenja koje morem dolazi u akvatorij Hrvatske iz drugih zemalja.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županijeOd sedam postojećih odlagališta na području Istarske županije, samo su tri lokacije

podobne da prerastu u sanitarno odlagalište za cijelu Istarsku županiju među kojima se

31


nalazi Kaštijun na području Grada Pule i Općine Medulin. Obzirom na količine otpada, koji danas završava na navedenim lokalitetima

najoptimalnije rješenje je lokacija Kaštijun. Na toj lokaciji je dovoljno prostora da se može planirati:

- izgradnja sanitarnog odlagališta ostatnog obrađenog otpada, - izgradnja reciklaže (sortirnica) korisnih dijelova otpada, - izgradnja kompostane – otpada kontroliranog podrijetla, - izgradnja postrojenja za termičku obradu ostatnog otpada, - izgradnja centra za prihvat i predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada, - izgradnja postrojenja za obradu opasnog medicinskog otpada. Predviđene djelatnosti na lokaciji Kaštijun moraju biti provedene u skladu s

regulativom Republike Hrvatske i najnovijim svjetskim spoznajama koje idu s ciljem da unaprijede okoliš a ne djeluju restriktivno na svekoliku djelatnost stanovništva.

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Mjerama za sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš određuju se smjernice za

zaštitu područja obuhvata urbanističkih planova, kako za kopneni, tako i za morski dio. Radi zaštite tla za građenje u prostornim planovima užeg područja treba obaviti

geotehničko zoniranje terena na sljedeći način: - za potrebe izrade prostornog plana uređenja općine ili grada treba obaviti

geotehničko zoniranje na područjima gdje se nalaze tla podložna pojačanom utjecaju erozije, te u kontaktnim područjima fliša i karbonatnih stijena. Zoniranje učiniti u pravilu bez terenskog istraživanja, na temelju postojećih podataka. Svrha zoniranja je određivanje mogućih građevinskih područja. Zoniranje treba provesti u mjerilu topografske podloge 1:25.000;

Obalno more na području županije kategorizira se u dvije kategorije. Na području općine medulin, more je svrstano u drugu kategoriju. U drugu kategoriju - ekološki manje osjetljivo more - svrstano je more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa (more u zoni utjecaja s kopna), unutar 1000 m od morske obale, kao i more u polumjeru od 300 m od difuzora ispusta sustava odvodnje.

Zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna.

Na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno je održati postojeću kakvoću mora.

Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna su: - Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih voda i njihovo pročišćavanje mora biti primaran zadatak. - Izgradnja središnjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima. Obvezno je kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime bi se uskladili s zahtjevima Evropske unije za smanjenje (50 %) suspendiranih tvari prije upuštanja u more. Viši stupanj pročišćavanja treba prioritetno izgraditi na komunalnim uređajima s najvećim teretom onečišćenja (centralni pročišćivači sustava sa više od 25.000 ES-a). - obrada i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. To treba riješavati u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Županije. - rekonstrukcija s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta tekućih goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom području.

32


Radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima treba provoditi sljedeće mjere zaštite:

- osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi – čistači, plivajuće zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduzeća, - u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, - u marinama i lokalnim lukama instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, - odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. U obalnom području mora i voda uvjetuje se uređenje građevinskih područja putem obavezne izrade urbanističkog plana uređenja. Posebne razvojne mjere, utvrđene ovim Prijedlogom plana, za obalno područje Općine Medulin su: - upućivanje na uvođenje plaćanja komunalne naknade za neizgrađeno građevinsko zemljište unutar utvrđenih građevinskih područja, namjenski s ciljem izrade prostorno-palnske dokumentacije i uređenja građevinskog zemljišta, - upućivanje na smanjenje komunalnih doprinosa i komunalne naknade u dijelovima neizgrađenog građevinskog zemljišta namijenjenog stambenoj izgradnji, u kojima planirana izgradnja građevina mješovite i gospodarske namjene ne prelazi 10% ukupnog zahvata, - upućivanje na uvođenje posebnih zona plaćanja komunalne naknade i komunalnih doprinosa za stambeno-turistička naselja i proširene dijelove utvrđenih građevinskih područja naselja, nakon stupanja na snagu ovog PPUO-a, - upućivanje na usmjeravanje izgradnje industrijskih, obrtničkih i veletrgovačkih građevina u gospodarske zone, utvrđene ovim Planom, putem poticajne kreditne politike i nižim komunalnim doprinosima i naknadama, - upućivanje na osiguranje gradskog proračuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa kod izgradnje prometnica i infrastrukture. 1.1.3.5.2. Zaštita prirodne baštine Obveze iz Programa prostornog uređenja RHPriroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode značajan dio okoliša kojem Republika

Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na principima najbolje svjetske prakse. Zaštita prirode provodi se osobito:

- određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske,

- osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova, te uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka,

- sprječavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode,

- donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova, - provedbom prostornih planova, odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode,

ne dopuštajući provođenje aktivnosti koje dovode u pitanje temeljni fenomen zaštićenog dijela prirode.

Za prostor područja prirodne baštine državnog značaja obvezno se donose prostorni planovi područja posebnih obilježja. Navedenim se prostornim planovima detaljno utvrđuje namjena prostora te osnove korištenja i zaštite prostora, sukladno posebnim propisima o

33


sadržaju prostornih planova. O posebnim režimima korištenja prostora (stanovanje, gospodarsko korištenje, promet i sl.) Javne ustanove koje upravljaju područjima prirodne baštine donose pravilnike o unutarnjem redu usklađene sa prostornim planovima.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županijeZa sva područja prirodne baštine utvrđena PPUO-om, bilo da su ona zaštićena

posebnim aktima sukladno zakonu o zaštiti prirode ili je pokrenut postupak preventivne zaštite, potrebno je izraditi stručne podloge s minimalnim sljedećim sadržajem:

- utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora - utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni) - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planirane djelatnosti koje ga mogu ugroziti - valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje - prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena

1.1.3.5.3. Zaštita kulturne baštine

Obveze iz Programa prostornog uređenja RHPodručje Županije je Strategijom i Programom uređenja prostora RH tretirano kao jedinstvena krajobrazna cjelina, a područje Općine Medulin spada u značajne arheološke zone s posebnim režimom.

Zaštita graditeljske baštine kao dobra od općeg interesa temelji se na organiziranoj brizi države i stručnih institucija koji polaze od utvrđena stanja, zakonskih propisa, međunarodnih konvencija i preporuka. Stručna načela, uz Rezoluciju o obnovi hrvatske kulturne baštine, polazišta su za zaštitu kulturne baštine, a time i osnova za utvrđivanje sljedećih osnovnih ciljeva i opredjeljenja:

Uspostavljanje cjelovitog i usklađenog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora, kompatibilnog sa sukladnim propisima u srodnim i drugim djelatnostima koje s raznih gledišta (prostorno uređenje, graditeljstvo, turizam, financiranje, porezi, carine, obrazovanje i dr.) utječu ili mogu utjecati na ispravan odnos države, društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i prirodnoj baštini.

Obveze iz Prostornog plana Istarske županijePlanskim dokumentima niže razine potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i

revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.

Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre.

Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

Neizgrađene dijelove povijesnih jezgri, koji u posljednjih 80 g. nisu znatnije transformirani, ili su korišteni kao gradske zelene površine, potrebno je uređivati kao javne zelene površine s mogućnošću minimalnih intervencija objektima javnog značaja. Izuzetno se može dozvoliti izgradnja dijela gore navedenih neizgrađenih prostora radi rekompozicije i prostornog usklađenja volumena i silueta sklopova izgrađenih nesukladno

34


ambijentu povijesne jezgre, ali tek temeljem detaljnih istraživanja i provedbe postupaka javnih urbanističko arhitektonskih natječaja. Površine unutar povijesnih jezgri nastale rušenjem kuća u poslijednjih 80 godina, posebno radi bombardiranja u II svj. ratu treba rekonstruirati tj. izgraditi, slijedeći princip faksimila ili interpolacije.

Održanje stambenog fonda unutar povijesnih jezgri od ključne je važnosti za daljnje funkcioniranje povijesne jezgre, te je stoga potrebno, zbog očekivanog djelovanja tržišta nekretnina u smislu prenamjene stambenog u poslovne prostore, u interpoloranim novim objektima preporučivo je predviđati više od 50% površine za stambenu namjenu, dok je izgradnju poslovnih prostora opće namjene (trgovina, servisi, obrt, ugostiteljstvo, usluge) potrebno osiguravati u prizemnim nižim etažama postojećih i novih objekata. Izuzetak od ovog pravila odnosi se na objekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture, prosvjete i znanosti). 1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA

DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

Prirodni uvjeti na području obuhvata PPUO-a, pružaju velike mogućnosti za razvoj

funkcija Općine Medulin kako jedinice lokalne samouprave tako i u okviru Istarske županije. Neki ograničavajući elementi i faktori nisu toliko značajni da bi mogli zaustaviti razvoj, ali se moraju uskladiti s razvojem njegove dominantne turističke funkcije. Zadnjih 40-tak godina prevladava monokulturni razvoj, nakon preorijentacije u gospodarenju s poljoprivrede i ribarstva koje su do 60-tih godina bile osnovne gospodarske djelatnosti, na ugostiteljstvo i turizam koje su posljednja tri desetljeća u strukturi gospodarstva značajnije zastupljene. Osnovne tendencije razvoja Općine Medulin, u PPUO-om predviđenom periodu do 2015., trebale bi otkloniti ili barem ublažiti prostorne, gospodarske i društveno-ekonomske poremećaje, nastale tokom proteklog razdoblja.

U svrhu zaštite prostora, postojeće se otvorene površine moraju maksimalno sačuvati, prvenstveno kao poljoprivredne površine, te kao zaštitno zelenilo ili kao potencijalni biološki rezervati.

Prema svim prirodnim i socijalno-ekonomskim obilježjima stanovništva, naselja u podučju općine medulin imaju povoljne demografske prilike.

Broj stanovnika na području općine medulin povećao se od 1981. Do 2005. Godine za oko 300 % što predstavlja iznimno značajan porast, iako dinamika brojčanog rasta po međupopisnim razdobljima nije bila ravnomjerna.

Analiza demografskih kretanja u Općini Medulin, koji pripada priobalnom dijelu Istre, ukazuje na veliku koncentraciju stanovništva, što je bilo karakteristično u bivšim općinama Istarske županije, nakon drugog svjetskog rata, kada su uočene značajne razlike u karakteristikama demografskog razvoja između njenog priobalnog i središnjeg dijela. Za očekivati je da će u idućim razdobljima utjecaj komponente prirodnog prirasta, u ukupnom kretanju stanovništva, nadjačati utjecaj migracijskih kretanja.

Infrastrukturni sustavi Cestovni promet

Cestovna intrastruktura je nezadovoljavajuća, pogotovo u mjesecima turističke sezone. Analizom potreba građana i posjetitelja, utvrđuje se nedovoljan broj parkirališnih mjesta, koje je nužno izgraditi ili u vidu novih parkirališnih površina ili u vidu garažnih građevina za

35


smještaj vozila. Lokalna infrastruktura i opća uređenost na području Općine Medulin, također bi se mogla unaprijediti - mreža gradskih ulica mogla bi se bolje održavati, parkovne površine povećati.

Telekomunikacije

Bez obzira na razmještaj stanovništva, gospodarstva i drugih djelatnosti, nepokretna tk mreža dobro je razvijena i pokriva sve korisnike tk usluga. Pristupna mreža, koja je uglavnom podzemna, kvalitetno je izgrađena. Kapacitet priključaka na komutacijskim čvorištima potpuno zadovoljava sve potrebe, a pristupne mreže daleko nadmašuju današnje kao i očekivane potrebe. Sva domaćinstva i gospodarstvo su priključena na nepokretnu mrežu. Relativno velika gustoća priključaka u odnosu na županijski prosjek posljedica je strukture korisnika i razvijene turističke djelatnosti.

Dostignuti stupanj razvoja telefonske mreže Općine Medulin može se ocjeniti zadovoljavajućim, što potvrđuje gustoća uključenih telefonskih priključaka ( osnovni pokazatelj razvijenosti ) od 53,4 TP/100 stanovnika, koja je veća od prosječne gustoće uIstarskoj županiji i republici Hrvatskoj u cjelini.

Razvoj telekomunikacija se odvija u pravcu sve većeg stupnja decentralizacije, zamjeni tehnologije (digitalizacija i zamjena analognih priključaka), približavanju priključnih točaka korisniku na 1500 metara, uvođenju i pružanju novih usluga, što uvjetuje izgradnju novih komutacijskih objekata, kao udaljenih pretplatničkih stupnjeva, mjesnih pretplatničkih mreža i baznih postaja mobile telefonije, na što će uvjetovati i sam razvoj općine.

Prema iznesenom, telekomunikacije su razvijene u skladu sa demografskim, gospodarskim i prostornim pokazateljima, i ne uočavaju se ograničenja za daljnji razvoj.

Energetika

Današnje karakteristike potrošnje područja Općine Medulin u skladu su s postojećim kapacitetima na nivou transformacije 35/10 kV Banjole. Dio područja općine napaja se i iz TS 110/35/10 kV Dolinka koja ujedno služi i kao djelomična pričuva u napajanju. Kao djelomična pričuva služi i TS 35/10 kV Gregovica.

Konzum napajan iz ovih transformatorskih stanica proteže se na područje puno šire od zahvata ovoga plana, tako da iskoristivost njihovih kapaciteta nije moguće ocijeniti promatrajući samo predmetno područje obuhvaćeno ovim planom.

Problemi u napajanju određenih zona prisutni su na nižim naponskim razinama.

Plinoopskrba

Korištenje plina kao energenta u sadašnjim uvjetima, u općini medulin, je uporaba ukapljenog naftnog plina (unp). Pozitivne strane prema podacima potrošnje unp u istarskoj županiji, te usporedbe sa potrošnjom tog plina u europi i svijetu, kao i sa trendom rasta potrošnje tog energenta,moglo bi se reći da je istra u samom vrhu sa najrazvijenijim zemljama. Taj podatak sigurno ohrabruje, jer pokazuje veliku tehničku naobrazbu kako ljudi koji obavljaju taj posao, tako i samih korisnika plina.

Treba naglasiti da postoji i niz poduzetnika koji su uključeni u organizaciju i instalaciju spremnika i opreme za korištenje unp, te distribucijom isparenog unp širom istarske županije u bocama, za punjenje kontejnera i ugrađenih spremnika, te punjenje autoplina.

Organizacija plinskog energetskog sustava u istarskoj županiji biti će zasnovana na modulu koncesije.

Iz gornjeg je vidljivo da je opravdano ulaganje u program plinofikacije općine medulin uz očekivani znatniji rast potrošnje dolaskom prirodnog plina. Sagledan je plinski konzum i

36


njegov razvoj u skladu sa prostornim planom za period do 2015. Godine, unutar koga se se očekuje i priključivanje plinskog sustava općine medulin na sustav prirodnog plina.

Planirana plinifikacija Istre ubrzava i obavezuje Općinu Medulin, ulaganje u razvoj plinske mreže izgradnjom niskotlačne plinske mreže iz pehd cijevi (tkz. Prva instalacija), te izgradnjom srednjetlačnog lokalnog plinovoda, kao priprema za opskrbu prirodnim plinom.

Vodoopskrba

Sadašnja vodoopskrba naselja Medulin , Banjole, Volme ne zadovoljava. Vodoopskrba tih područja bitan je čimbenik turističkog razvoja općine Medulin. Nema kvalitetnog razvoja bez kvalitetnog rješavanja vodovodne mreže po svim naseljima.

Ovim PPUO-om moraju se definirati prioriteti u izradi magistralnih cjevovoda kao i rezervacija lokacije za izgradnju budućih rezervoara vode a koji su bitni za kvalitetnu vodoopskrbu.

Sadašnje raspoložive količine vode u širem vodoopskrbnom sistemu su jednake ili su manje od potrebnih. Vodoopskrba se obavlja krajnjim naporima pa su moguće redukcije vode naročito ako dođe do isključenja još kojeg od pulskih bunara. Pod hitno je potrebno da se VSI Butoniga završi i pusti u pogon. Iz svega vidljivo je da nema sigurne vodoopskrbe bez pulskih bunara i to u sto postotnom korištenju. Bez pulskih bunara nemoguće je osigurati potrebnu količinu vode kako za sadašnje tako i za dugoročne potrebe.

U ovom stupnju razvoja vodoopskrba je postala ograničavajući faktor razvoja.Permanentno zagađivanje podzemnih voda dovelo je do toga da su pojedini pulski bunari zbog povećanog zagađenja van upotrebe.

Ciljevi koji se nameću su podignuti standard vodoopskrbe sa dovoljnim količinama pitke vode u kritičnim mjesecima ljeta.

Odvodnja i tretman otpadnih vodaZa kvalitetan razvoj svih naselja i razvoj turizma potrebno je pod hitno kvalitetno

riješiti odvodnju fekalnih voda. Kvaliteta mora u Medulinu poprimilo je zabrinjavajućerazmjere. Nema daljeg razvoja bez rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Kao primarni cilj daljeg razvoja Općine Medulin je izgradnja fekalne kanalizacijske mreže u svim naseljima kako bi se osiguralo kristalni čisto more, a samim tim i daljnji razvoj turizma kao pokretača razvoja ove općine. ZAKLJUČAK

Cjelokupni obuhvaćeni prostor potrebno je dobro je povezati prometnom mrežom, te opskrbiti svom neophodnom infrastrukturom. Postojeća infrastrukturna opskrbljenost, planirana mreža, predstavljaju ograničenje uređenja u pogledu budućih rješenja koja im se moraju prilagoditi. Temeljem svih analiza provedenih na području PPUO-a organizacija prostora, obzirom da predstavlja temelj prostornog razvitka područja Općine Medulin, treba se zasnivati na slijedećim osnovnim namjenama:

- Stanovanje/naselja - kao stalna kategorija čini važnu komponentu socijalnog i gospodarskog razvitka, organizacije i uređenja prostora, te podizanja životnog standarda stanovništva,

- Gospodarstvo - ukazuje na potrebu tržišne orijentacije, te polifunkcionalan razvitak:

37


- turizam - kao djelatnost odvija se na cijelom prostoru i to u zonama koncentriranog turističkog razvitka. Treba predvidjeti povećanje kvalitete i opremljenosti, a samim tim i kategorije, prvenstveno postojećih, a zatim i planiranih turističkih kapaciteta,

- poljoprivredne i šumske površine - maksimalno su isključene iz građevnih područja i ostavljene na korištenje i privođenje svrsi,

- sport, rekreacija i zabava - organiziraju se kao osnovna funkcija i ponuda područja, unutar građevnih područja, kao i izvan njih, na kopnu i na moru,

- Infrastrukturni sustavi U oblikovanju budućeg prostora trebat će ispoštivati cjelokupno područje, posebno

područje mora i zaštićenog obalnog područja kojem će se posebnim propisima i postupkom osigurati pojas pomorskog dobra, kako bi se neometano (ali kontrolirano) moglo koristiti. Obzirom na opisane ambijentalne vrijednosti šireg promatranog područja, kao i već izgrađene građevine niskogradnje i visokogradnje, može se zaključiti da će sepodručje obuhvata ppuo-a moći izgraditi i urediti, uz uvjet ispoštivanja ograničenja koja se nameću na tom području. Također, ocjenjujući reljefne datosti obuhvaćenog područja, kao i demografske i gospodarske pokazatelje, može se konstatirati da će se prostor moćiuspješno urediti, ostvare li se prethodno navedeni i uvjeti iz cjelokupnog PPUO-a.

38


2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 1. Ovim ppuo-om, utemeljenim na važećoj zakonskoj regulativi, kriterijima struke i

općim i posebnim interesima države, istarske županije, općine medulin i njenih građana, zacrtat će se dugoročno usmjeravanje i određivanje svih elemenata gospodarenja, zaštite i upravljanja cjelokupnim prostorom općine.

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

1. Podizanje opće razine razvijenosti Općine, u smislu životnog standarda, kroz podizanje kvalitete stanovanja i rada, te javnih, kulturnih, socijalnih i ostalih komponenti života.

2. Poticanje demografskog razvitka u cilju pomlađivanja stanovništva i održivog rasta životnih aktivnosti.

3. Usmjeravanje razvoja pojedinih djelatnosti prema smjernicama gospodarskog razvitka Općine te poticanje modernizacije postojećih, kao i održivu izgradnju novih suvremenih gospodarskih kapaciteta.

4. Potenciranje skladne koegzistencije svih gospodarskih djelatnosti u Općini (turizam, proizvodnja, poljoprivreda i druge).

5. Sukladno potrebama i usvojenim standardima, povećavanje kapaciteta prometne, telekomunikacijske, energetske i komunalne infrastrukture te njihovo usklađivanje sa širim županijskim sustavom.

6. Aktivna i sustavna zaštita okoliša na principima održivog razvitka te saniranje postojećeg onečišćenja i zagađivača.

2.1.1. RAZVOJ NASELJA, POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

1.U cilju podizanja standarda opremljenosti Općine Medulin svim sustavima

infrastrukture, poticanje aktivnog i permanentnog sudjelovanja i međusobne suradnje svih odgovornih struktura u Općini, županiji i državi, kako u pogledu održavanja postojećemreže, tako i razvoja novih sustava kroz praćenje domaćih i inozemnih trendova i dostignuća.

2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA 1. Korištenje prostora, kao ograničenog i potrošivog resursa, na najracionalniji mogući

način, kroz multidisciplinarni pristup određivanja ogranizacije, namjene i režima korištenja uvažavajući interese Općine i njegovih stanovnika, kao i šire zajednice.

2. Shvaćanje i tretiranje prirode kao esencijalne komponente života na Zemlji te

poticanje isključivo održivog korištenja prirodnih izvora uz maksimalnu zaštitu, ostavljajućidovoljno prostora i vremena za regeneraciju.

2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA 1. Permanentno poticanje razvoja ekološke svijesti i pozitivnog odnosa spram

prirodne baštine, kao i aktivnog uključenja svih segmenata društvenog života u očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša.

39


Onemogućavanje štetnog utjecaja na okoliš postojećih i novoplaniranih gospodarskih i drugih zahvata u prostoru.

2. Određivanje obaveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš za sve

značajne zahvate u prostoru, u skladu s važećim propisima o zaštiti okoliša. 2.1.3.1. Šume i šumsko gospodarstvo Na dijelovima prostora pod šumama posebne namjene potrebno je uspostaviti

racionalno korištenje i permanentno obnavljanje obzirom da je šuma vrijedan i stalan proizvođač korisne i tehnološki nezamjenjive drvne mase i značajan element u utjecaju na kakvoću života na Zemlji.

2.1.3.2. Poljodjelstvo Prirodni uvjeti kao što je klima i reljef (nadmorska visina, nagib i ekspozicija) te

kakvoća tla uvjetuju izbor kulture koja će se uzgajati naodređenom području. Osnovni cilj u zaštiti poljoprivrednih resursa je ograničenje nekontrolirane urbanizacije

i širenja bespravne izgradnje van građevinskih područja. Primarni ciljevi u razvoju poljodjelstva su: - prelazak s konvencionalne na ekološku obradu tla - apsolutno izbjegavanje primjene genetski modificiranog sadnog materijala, sjemenja i stočne hrane - stimuliranje ispaše u stočarstvu i biološki pripremljene hrane za stoku umjesto korištenja industrijski pripremljene hrane.

2.1.3.3. More Osnovni cilj je zaštititi i očuvati biološki diverzitet mora i priobalja obzirom na stupanj urbanizacije priobalja.

U tom cilju potrebno je: - maksimalno smanjiti negativan efekt eutrofikacije mora kao rezultat povećanog

unosa hranjivih tvari s kopna; - pročistiti sve otpadne vode (sanitarno potrošne, tehnološke, oborinske) na

kakvoću za upuštanje u recipijent II. kategorije; 2.1.3.4. Zbrinjavanje otpadnih tvari

Otpad predstavlja jedan od najznačajnijih ekoloških i higijenskih problema, posebno u urbanim sredinama, stoga je potrebno, sagledavajući pozitivnu svjetsku praksu, problem riješiti uspostavom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po metodologiji IVO uz primjenu suvremenih tehnologija obrade. To znači permanentno provoditi edukaciju stanovništva i sveukupnog društva ka podizanju svijesti na način da se produciraju manje količine otpadnih tvari, vrednuju korisni dijelovi otpada, obradi ostatni dio u cilju inertizacije i smanjenja volumena i količine.

40


2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

1. Temeljenje PPUO-a na procjenjenom broju stanovnika oko 16200 od čega 10 400 stalnih i 5800 privremenih na području Općine Medulin za plansko razdoblje do 2015. godine.

2. Poticanje demografskog razvoja prvenstveno kroz gospodarski razvoj koji je osnovni interaktivni preduvjet.

2.2.2. ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE

1. Zaštita građevinskih područja naselja, kao ograničenog resursa, onemogućavajući

neopravdanu disperziju izgradnje. 2. Potenciranje progušćivanja struktura naselja u cilju naglašavanja njihovog urbanog

karaktera.

2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

1. Osiguranje permanentnog razvoja Općine Medulin takvom prostornom

organizacijom koja će pomiriti gospodarske, kulturne, krajobrazne, demografske i druge kapacitete na načelima održive i aktivne koegzistencije. Planiranje ravnomjernijeg i usklađenijeg razvitka i razmještaja stanovništva te disperzije stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija.

2. Temeljenje gospodarskog razvoja općine na načelima održivog razvitka uz permanentno ulaganje u ljudske resurse i modernu tehnologiju

3. Osiguranje efikasnog prometnog i infrastrukturnog sustava koji će kvalitetno povezati i opskrbiti sve dijelove općine.

Telekomunikacije

U segmentu nepokretne telekomunikacijske mreže osigurati modernizaciju postojećeTK mreže, te daljnju implementaciju tehničko-tehnoloških rješenja i TK usluga u skladu s razvojem telekomunikacija na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje PPUG Medulin očekuje se oko 60 priključaka na 100 stanovnika.

Razvoj telekomunikacija na području Općine Medulin identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen korisnicima ovog područja. Namjera je da se svim zainteresiranim korisnicima podigne standard telekomunikacijskih veza.

Elektroenergetika

Danas se snabdijevanje električnom energijom na području Županije izvodi primjenom tronaponskog sustava. U napojnim se transformatorskim stanicama vrši transformacija 110/35 kV, zatim na nižem nivou 35/10(20) kV, te neposredno prije predaje električne energije potrošačima, transformacija 10(20)/0,4 kV. Godine 1975. započeto je sa pripremama za prelazak na jednostavniji i racionalniji - dvonaponski sustav, u kojemu se u napojnim transformatorskim stanicama vrši izravna transformacija 110/20 kV. U ovakvom je sustavu kvaliteta i sigurnost napajanja veća, smanjeni su gubici, a iskoristivost postojeće mreže puno veće čime se odgađa potreba za novim investicijama u 20 kV

41


mrežama. Samom prelasku prethodi dugogodišnje ulaganje u novu 20 kV opremu, da bi zatim

postupno po područjima došlo do prelaska, najprije sa 10 kV naponske razine na novu 20 kV naponsku razinu, a na kraju i na transformaciju 110/20 kV. Navedenim prelaskom sadašnja TS 35/10(20) kV Banjole, postati će u prvoj fazi TS 35/20 kV. U završnoj fazi slijedi ukidanje naponske razine 35 kV, te uz buduću TS 110/20 kV Medulin, pretvaranje tadašnje transformatorske stanice TS 35/20 kV Banjole u 20 kV rasklopište.

Postojeći dalekovodi 35 kV postati će dalekovodi 20 kV. Vodoopskrba i zaštita voda od onečišćenja

Dovršetkom izgradnje vodoopskrbnog sustava Butoniga područje Općine Medulin imat će osigurane dovoljne količine vode u najkritičnijim mjesecima.

Kako bi se sačuvali postojeći izvori pitke vode na području Općine Medulin potrebno je donijeti odgovarajuće mjere zaštite svih postojećih i potencijalnih izvorišta. Razvoj cjelovitog sistema vodoopskrbe proširit će se na sve dijelove naselja općine, privredu i poljoprivredu te mora u sebi sadržavati mjere zaštite.

Odvodnja otpadnih voda

Izgradnjom fekalne kanalizacijske mreže osigurat će se zaštita podzemnih voda i obalnog mora, čime se osigurava siguran i stabilan razvoj općine kao turističko odredište. Osiguranje čistog mora smatra se kao primarni zadatak koji će utjecati nadalji razvoj Općine.

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I

KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

1. Tretiranje i zaštita registriranih i evidentiranih kulturnih dobara, kao i zaštićenih

područja prirode, u skladu sa svjetskim uzusima te poticanje razvoja pozitivnog odnosa i aktivnijeg uključivanja građana u zaštitu istih.

2. Permanentno praćenje stanja svih registriranih, evidentiranih kulturnih i prirodnih dobara, kao i ostalih koja nisu posebno zaštićena, u cilju pravovremene dodatne zaštite. 2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

1. Uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom.

2. Određivanje naselja i drugih područja za koja će se utvrditi obaveza izrade prostornih planova užeg područja. Određivanje obaveze izrade prostornih planova užeg područja za naselja u obalnom području, kao i za sve značajne postojeće i novoplanirane gospodarske komplekse.

2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA 1. Racionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na određivanje

prostora za izgradnju na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita mora i voda, te da se poveća zaštita

42


osobitih vrijednosti prostora. 2. Turističke potencijale treba revalorizirati i usmjeriti njihovo korištenje prema kvaliteti

i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine. 3. Poticanje razvoja i oživljavanje postojećih obrađenih i zapuštenih poljoprivrednih

površina, u skladu s općom gospodarskom politikom kojom se poljodjelstvo uvrštava u osnovne gospodarske resurse.Poticanje uzgoja svih poljoprivrednih kultura koje odgovaraju bonitetu prirodnih faktora poljoprivrednog zemljišta.

4. Obzirom na ograničeni potencijal poljoprivrednih površina, samo na nekima omogućavanje gradnje građevina, ali isključivo u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

5. Građenje građevina izvan građevinskog područja mora očuvati kvalitetu i cjelovitost poljodjelskog zemljišta i šuma, te prirodni prostor pogodan za rekreaciju, te zauzeti što manju površinu građevinskih cjelina.

2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU STANOVANJA, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆU IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

1. Utvrđivanje granica građevinskih područja poštujući smjernice postojeće planske dokumentacije šireg područja, pri čemu treba uvažavati planirani demografski i gospodarski rast. Određivanje građevinskih područja - temeljiti na stručnim argumentima i iskazu površine izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja.

2. Konsolidacija prostora naselja treba se temeljiti na njihovim obilježjima, očuvanju regionalnih odlika, te na racionalnom planiranju prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti.

3. Utvrđivanje granica građevinskih područja i za sva postojeća naselja i dijelove naselja koja do sada nisu imala utvrđene granice građevinskog područja. 2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

1. Podizanje standarda komunalne opremljenosti postojećih stambenih i gospodarskih zona unutar građevinskih područja Općine.

2. Kvalitetno opremanje novoplaniranih stambenih, gospodarskih i sportsko rekreacijskih zona u Općini svom komunalnom mrežom. Prostor za razvoj infrastrukture i uvjete realizacije treba planirati i provoditi po najvišim standardima zaštite okoliša uz ugrađen interes stanovništva.

3. Stambena i druga izgradnja treba se provoditi usmjeravanjem na dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom, te na nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja.

43


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE MEDULIN U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ISTARSKE ŽUPANIJE

Općina Medulin razvijati će se u razdoblju do 2015.g. sukladno općim ciljevima razvoja utvrđenima člankom 3. Odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije, iznesenima i u poglavlju 1.1.3. ovog PPUO-a, te na načelima organizacije prostora iz članka 4. odredbi za provođenje Prostornog plana Istarske županije:

1. Prostor kao resurs Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja, vodeći računa da je

isti po definiciji neobnovljiva kategorija. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s vrlo povoljnim geoprometnim položajem. Prostor se ovim PPUO-om utvrđuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem i pripadajućem živom svijetu, ali i vrlo osjetljivim resursima kao što su podzemne vode, priobalni prostor i šume.

2. Održivi razvitak Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i

jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, očuvanje razvojnih mogućnosti za nadolazeće generacije. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

3. Policentričnost razvoja Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, a to znači da

organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječena razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentričnost razvoja pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

4. Otvorenost i integracija prostora Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni prostor za

međužupanijsku i međunarodnu suradnju. Stoga prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni odrednice u odnosu na regionalnim prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih, prometnih i drugih funkcija. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju namećegospodarska orijentacija (promet, trgovina, turizam), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima što se ostvaruje preko važnih regionalnih, nacionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.

44


U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećenja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja te načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva. Gore navedena načela organizacije prostora neposredno će se primjeniti u prostoru Općine Medulin na slijedeći način: • Općina Medulin, kao jedinica lokalne samouprave, prema raspoloživom razvojnom

prostoru odnositi će se kao prema najvećem razvojnom potencijalu kojeg je dobila u nasljeđe. Programi izgradnje i upravljanja pojedinim dijelovima prostornog resursa, na temelju posebnih propisa, obavezno će se usklađivati s koncepcijom i odredbama ovog PPUO-a, a osmišljavanje i realizaciju razvoja agrarnog zaleđa izjednačiti će po redu važnosti s razvojem najatraktivnijih lokacija za turističku djelatnost.

• Otvaranje unutrašnjosti prostora, odnosno agrarnog zaleđa, temeljiti će se na valorizaciji krajobraznih vrijednosti i posebnosti, bonitetu poljoprivrednog zemljišta te potencijalu agrarnog prostora

• Temeljeći se na spoznaji da ukupni prostor općine može, uz održanje dosadašnjih trendova urbanizacije, biti nepovratno potrošen različitim oblicima izgradnje u kratkom vremenskom razdoblju, sve moguće opcije budućeg prostornog i gospodarskog razvoja će Općina Medulin sagledavati na način da budućim pokoljenjima ostavi mogućnost za njihov razvoj.

• 4.Općina će planerskim i drugim mjerama iz njene nadležnosti osigurati prostor i druge razvojne elemente za jačanje središnjih funkcija naselja Medulin, valorizirajućicijeli prostor općine kao potencijal za razvoj ostalih naselja s vlastitim uslužnim funkcijama, čime će osigurati svoj razvojni identitet.

• Planiranje u graničnim prostorima prema drugim jedinicama lokalne samouprave Općina će provoditi kroz kontinuiranu koordinaciju s istima, uz nužnu pomoć Istarske županije, a s ciljem da se izbjegnu diskontinuiteti u planiranju i uređivanju prostora

Koncepcija prostornog i gospodarskog razvitka koja se utvrđuje ovim PPUO-om,

zasniva se na slijedećim programskim smjernicama: • razvoj naselja na području Općine u skladu s postavkama ovog PPUO-a • razvoj ugostiteljsko-turističkog, primarno hotelijerskog segmenta kroz podizanje

kvalitete usluge na postojećim lokacijama kao i realizaciju ovim PPUO-om planiranih ugostiteljsko-turističkih zona

• rješavanje ključnih prometnih problema o kojima ovisi uspjeh u provedbi koncepcije ovog PPUO-a: obilaznice Medulin Ližnjan kao i novoplanirane prometnice Pomer – Šikići – Monte šerpo – Šijana koja će povezati Općinu Medulin s “istarskim Y”, te realizacija ostalih prometnica (djelomično planiranih i rekonstrukcije postojećih)

• izgradnja važnih energetskih građevina: TS 110/20 Medulin i distribucijskog dalekovoda 110kV Dolinka –Medulin, sustava odvodnje za područje cijele Općine, realizacija centralne zone za gospodarenje otpadom Kaštijun koja se djelomično nalati u Općini Medulin, izgradnja lokalnog plinovoda u skladu s PPIŽ te vodoopskrbnog sustava “Vodovod Pula”

• aktiviranje što većeg broja poljoprivrednih gospodarstava izvan ZOP-a, uz cjelovitu valorizaciju kultiviranog krajobraza i posebnosti kulturne baštine

• realizacija planiranih zona gospodarske namjene Medulin, Ševe, Pomer i Banjole Kamik

45


3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Organizacija područja Općine Medulin temelji se na u prethodnim poglavljima navedenim smjernicama iz prostorno planske dokumentacije višeg reda te ostalim urbanističko-planerskim smjernicama i postavkama.

Organizacija se u PPUO-u odražava kroz različitu namjenu određenih područja, kao i način i režime njihovog korištenja i uređivanja. Neposredno se oslanja na postojeće stanje u prostoru, kao i na saglediv i održiv razvitak ovoga područja. Dimenzioniranje pojedinih područja izvršeno je u skladu sa već navedenim smjernicama.

Ulazni parametri na kojima se temeljila koncepcija organizacije prostora su analizirani podaci o stanju u prostoru dati poglavljem 1. “Polazišta” ovog obrazloženja, zatim zacrtani ciljevi s osnovnim programskim postavkama kojima bi PPUO-om organizirani prostor trebalo dovesti dati poglavljem 2. “Ciljevi prostornog razvoja i uređenja”, te obavezni segmenti uređenja zacrtani prostornim planom šireg područja sažeti kroz građevine i ostale zahvate značajne za širi prostor i gospodarsku strukturu. Na uređenje prostora utjecala su i druga saznanja do kojih se došlo izradom separatnih programa, studija i slične dokumentacije, te donošenjem posebnih odluka Općine Medulin.

Već ranija organizacija prostora, zacrtana Prostornim planom Općine Pula ( SN ZoRijeka br. 26/83, 55/84, sn Općine Pula br. 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN Istarske županije br. 6/97, 5/98, 6/98, 4/01 i 7/03), temeljila se na receptivnim mogućnostima prostora, a u segmentu Općine Medulin i sada predstavlja osnovu za daljnja prostorna rješenja data ovim PPUO-om. Pri tome su uvažene značajke prostora i postojećih zahvata u njemu, ali i dopunjene nizom novoplaniranih zahvata.

PPUO-om se, također, detaljnije određuje namjena i mogućnost korištenja i ostalih površina - naselja, te poljoprivrednih i šumskih površina, tako da je konačno ovim PPUO-om cjelokupno kopneno područje Općine Medulin raščlanjeno po namjeni i korištenju kako je dato u nastavku ovog obrazloženja:

• građevinska područja naselja i postojećih izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja: Medulin, Vintijan, Valbonaša, Pomer, Banjole, Pješčana uvala, Premantura i Vinkuran te dijelovi naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, Bumbište, Volme Šćuza, Ševe1, Ševe 2 te Zotta

• površine izdvojenih građevinskih područja za gospodarsku, i sportsko-

rekreacijsku namjenu: - građevinska područja gospodarske proizvodne namjene: Medulin, Kamik,

Pomer, Ševe i Valbonaša - građevinska područja gospodarske komunalno – servisne namjene: odlagališta

otpada Kaštijun - građevinska područja gospodarske ugostiteljsko turističke namjene: Stocca,

Muća, Kašteja, Medulin-istok, Stupice, Glavica, Kanalić, Kaštanjež, Centinera, Porto Paltana Volme, zabavni centar Campanož, marina Pomer, turistički punktovi Volme, Kunfin i Pomer

- građevinsko područje gospodarske namjene za marikulturu Medulin - građevinsko područje sporta i rekreacije jahački centar Medulin - građevinsko područje sporta i rekreacije letjelišta Campanož

• površine prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i građevina:

- zone pomorskog prometa - površine lučkog područja i luka sa plovnm putevima - prometni koridori cesta - koridori i građevine telekomunikacijske infrastrukture

46


- koridori i građevine energetskog sustava - koridori i građevine sustava vodoopskrbe i odvodnje

• ostale površine izvan građevinskih područja: - poljoprivredne površine (osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo,

ostalo obradivo tlo, ostalo poljoprivredno tlo) - šumske površine ( šume posebne namjene) - mjesno groblje Premantura - područja rekreacije - morske zone za maritimnu rekreaciju i marikulturu - zone posebne namjene Monte Kope i Kamenjak - zone rekreativno-zabavne namjene Cave romane i Pećine

Naselja Za razvoj naselja PPUO-om su predviđena građevinska područja naselja i dijelova

naselja, utvrđena u skladu sa stanjem u prostoru, tendencijama demografskih promjena i usvojenim standardom stanovanja. U građevinskim područjima naselja prostor je namjenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i svim drugim građevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika za odgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i za zadovoljavanje sličnih potreba. U građevinskim područjima naselja postoji mogućnost gradnje i uređenja građevina i ostalih zahvata zajedničkih potreba, kao i za gradnju infrastrukturnih građevina i uređaja, u skladu s uvjetima iz ovog PPUO-a. U ovim će se područjima, uz stambene, graditi i javne, društvene, gospodarske, prometne i infrastrukturne građevine, uz uvjet očuvanja ekološke ravnoteže naselja, cjelokupnog područja općine i šireg prostora.

Pojedinačne građevine i kompleksi ugostiteljske i turističke namjene mogu se graditi i unutar građevinskih područja naselja, ali ukupna površina određena za ugostiteljsko-turističku namjenu unutar naselja može biti do 20% građevinskog područja tog naselja.

U ovim će se zonama, također, graditi i građevine za smještaj vozila i parkirališni prostori, groblja, te sportske i rekreacijske građevine. Stambena gradnja prvenstveno ćese usmjeravati na nedovoljno ili neracionalno izgrađene dijelove naselja putem interpolacija, te rekonstrukcija postojećih građevina, s ciljem povećanja gustoćenaseljenosti, te racionalnosti izgrađene strukture i komunalne infrastrukture.

Na području obuhvata PPUO-a Medulin nalazi se 8 statističkih naselja (Medulin, Pomer, Vintijan, Valbonaša, Banjole, Pješčana uvala, Premantura i Vinkuran) te 9 postojećih izdvojenih dijelova naselja Cave Romane, Indije, Rupice, Kamik, Bumbište, Volme Šćuza, Ševe1 i Ševe 2 te Zotta.

Naselje Medulin u konurbaciji s naseljem Ližnjan (sjedište susjedne Općine Ližnjan), predstavlja središnje naselje II. ranga prema PPIŽ te, unutar kojeg će se stvarati uvjeti za prostorni razvoj središnjih funkcija naselja i društvenih djelatnosti (uprave, predškolskog odgoja, osnovnog školstva, zdravstva, kulture i informatičke djelatnosti te sporta i rekreacije stanovništva) i stanovanja. Naselje Medulin kao naselje sjedište Općine mora zadovoljiti uvjet gustoće za plansko razdoblje do 2015. godine od 33 st/ha planiranog građevinskog područja. Od tako utvrđene površine građevinskog područja najviše 50% može se odnositi na njegov neizgrađeni dio, a ako građevinsko područje nema ukupnu izgrađenost veću od 80 % nije moguće njegovo dodatno širenje.

Analizom postojećeg građevinskog područja naselja Medulin utvrđeno je da je njegova postojeća veličina (PPO bivše općine Pula Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN Općine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01i 7/03) iznosi 293.96 ha

47


te je s obzirom na izgrađenost istog predviđeno da se djelomično smanji u dijelu izgrađene turističke izgradnje u sklopu građevinskog područja naselja koja je uključena u postojeće izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene Medulin-istok s obzirom da je isto u skladu s PPIŽ. Osim toga, u sklopu ostalog dijela građevinskog područja naselja Medulin predviđeno je dodatnih 800 postelja za turistički smještaj u pojedinačnim hotelima sa max 80 posltelja po građevini što bi zauzelo max 16 ha, odnosno 6.42% građevinskog područja naselja. Na taj način je građevinsko područje navedenog naselja smanjeno na 249.06 ha, a gustoća u stambenom dijelu zadovoljava uvjete iz PPIŽ te iznosi 33.42 st./ha.

Naselja Pomer, Vintijan, Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura i Valbonaša prema značaju u sustavu središnjih naselja svrstavaju se u ostala naselja i namijenjena su stanovanju kao prevladavajućoj funkciji naselja. Naselja Pomer, Vintijan, Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura moraju u skladu s PPIŽ, udovoljiti kriteriju gustoćeod minimalno 10 st/ha dok naselje Valbonaša mora udovoljiti kriteriju gustoće od min 5 st/ha. Od tako utvrđene površine građevinskog područja najviše 50% može se odnositi na njegov neizgrađeni dio, a ako građevinsko područje nema ukupnu izgrađenost veću od 80 % nije moguće njegovo dodatno širenje.

Analizom postojećih građevinskih područja naselja utvrđeno je da uvjete za proširenje imaju naselja Valbonaša, Pješčana uvala, Vintijan i Vinkuran te je ovim PPUO-om dat prijedlog njihovog proširenja za plansko razdoblje do 2015. godine te je prikazan u tablici 2 i 3.

Naselje Pomer nema uvjete za proširenje građevinskog područja s obzirom da izgrađenost istog ne prelazi 80 %, međutim temeljem Izvješća s javne rasprave isto je usklađeno s granicama obuhvata DPU Pomer (SN Općine Medulin 3/96.) i s obzirom na potrebe za sportskom zonom, ista je priključena građevinskom području naselja.

Ukupni planirani broj stalnih i povremenih stanovnika po naseljima za 2015. godinu prikazan je u tablici 1: TABLICA 1 - BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA

NASELJE BR. STALNIH STAN. 2001.

BR. POVREMENIH STAN. 2001.

BR. STALNIH STAN. 2005. (REGISTAR STANOVNIKA)

PLANIRANI BR. STALNIH STAN. 2015.

UKUPNI BR. STAN. 2015.

MEDULIN* 2538 2274 3230 5514 7788

POMER* 394 294 439 550 844 VINTIJAN* 133 30 154 180 210 VALBONAŠA* 53 0 54 80 80 BANJOLE* 945 882 1134 1350 2232 PJEŠČANA UVALA

600 867 703 820 1687


*- više od od 50 % postojećih građevina koriste se za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalište u tom naselju

48Prostorni plan uređenja Općine MedulinOpćina MedulinBroj ugovora: 5335Godina: 2007.

Iskaz kvantificiranih pokazatelja za građevinska područja naselja

TABLICA 2. - NASELJA S MANJE OD 100 PLANIRANIH STANOVNIKANAZIV NASELJA POVRŠINA GRAĐ.


IZGRAĐENOST GRAĐ.PODR.


BRUTTO GUSTOĆASTANOVANJA UGRAĐ. PODR.

VALBONAŠA 2.90 2.36 81.38 80 27.58

TABLICA 3. - NASELJA S VIŠE OD 100 PLANIRANIH STANOVNIKANAZIV NASELJA POVRŠINA GRAĐ.


IZGRAĐENOST GRAĐ.PODR. (%)


BRUTTO GUSTOĆASTANOVANJA USTAMB. DIJELUGRAĐ. PODR.

MEDULIN 249,06 137.74 55.30 7788 33.42POMER 40.50 21.76 53.72 844 21.53VINTIJAN 12,07 10.03 83,09 180 15.08BANJOLE 75.72 45.94 60.67 2232 29.47PJEŠČANAUVALA

32,53 29.77 91.51 1687 49.19

PREMANTURA 93.79 60.20 64.18 2327 30,54VINKURAN 37.94 31.33 82.57 1066 28.87UKUPNO 541.39 333.57 61.61 16234 30.23

48


Gospodarska namjena Gospodarska namjena obuhvaćena je područjima različitih namjena u kojima će se

naročito koncentrirano razvijati: - ugostiteljstvo i turizam - proizvodna namjena - poslovna - komunalno - servisna djelatnost - marikultura

Područja gospodarskih djelatnosti, kao i opis pojedinih lokacija dati su točkom 3.3. “Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti” ovog obrazloženja.

Sportsko rekreacijska namjena Zone sportsko rekreacijske namjene ovim PPUO-om podijeljene su na zone

rekreacije(R) izvan građevinskog područja te zone sporta (R1-R6) u sklopu građevinskih područja naselja (Pješčana uvala, Vinkuran, Pomer), izdvojenih građevinskih područja za ugostiteljsko turističku namjenu (Medulin – istok i Centinera) i izdvojenih građevinskih područja sportske namjene(sportsko letjelište Campanož i jahački centar Medulin).

Zone rekreacije određene ovim PPUO-om namjenjene su u rekreativne svrhe uz uređivanje putova, trim staza, klupa za sjedenje i boravak, informativnih tabli i putokaza, sanitarnih čvorova, kioska za informativne djelatnosti, i sl. U zonama rekreacije uređivati će se i otvoreni tereni za rekreaciju, ali ne i građevine namijenjene sportu (sportska igrališta). Zone rekreacije na nenaseljenim otočićima s prirodnim i kultiviranim krajolikom koristiti će se prvenstveno u funkciji rekreacije, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez mogućnosti gradnje.

Zone sporta određene ovim PPUO-om na lokacijama Bumbište (u sklopu izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene Centinera), Medulin – istok (u sklopu izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene Medulin – istok), Pomer, Vinkuran i Pješčana uvala (u sklopu građevinskih poodručja naselja) namjenjene su uređenju otvorenih sportskih igrališta, svlačionica, te gradnji manjih ugostiteljskih građevina te instalacija, naprava i uređaja za sport i rekreaciju. U sklopu građevinskog područja sporta Medulin-istok planira se izgradnja javne građevine trodjelne sportske dvorane sa pratećim sadržajima (fitness, sportske udruge, manji ugostiteljski sadržaji I sl….) s mogućnošću smještaja gledatelja.


Područje letjelišta Campanož namijenjeno je uređenju sportskog letjelišta. U području letjelišta mogući su zahvati uređenja drenirane poletno-sletne staze za sportske zrakoplove, “zmajeve” (i na motorni pogon), jedrilice, balone, paraglajdere i slične letjelice. U planiranom području uređivat će se zemljište uz mogućnost građevnih zahvata, ali ne i izgradnje građevina visokogradnje izuzev centralne građevine i građevine vatrogasnog centra te će se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i građevine te infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti turističkog smještaja. Prilikom uređenja letjelišta potrebna je primjena posebnih propisa.

49


Poljoprivredno tlo i šume Polazeći od činjenice da dio područja Općine Medulin zauzima poljoprivredno

zemljište i da se razvoju poljoprivrede pridaje značaj u gospodarskom razvitku općine, područja koja su ovim PPUO-om posebno namjenjena poljoprivrednim djelatnostima nećese smjeti koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima predviđenim odredbama ovog PPUO-a.


Izvan ZOP-a na pojedinačnim česticama poljodjeljskog zemljišta mogu se graditi pojedinačne gospodarske građevine za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kako slijedi: TABLICA 3. - MOGUĆNOST GRADNJE NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU IZVAN GRAĐEVINSKO PODRUČJA KATEGORIJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA









Peradarske farme



20 000 m2

Staklenici i plastenici

Peradarske farme

5.000 m2

Farme za uzgoj stoke

OSTALO OBRADIVO TLO


10.000 m2

Područja koja su ovim PPUO-om predviđena kao šume mogu se koristiti isključivo na način određen posebnim propisima. Područja šuma posebne namjene predviđaju se unutar obalnog područja, a temeljna im je namjena održanje ekoloških vrijednosti prostora, rakreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza u kojima se mogu graditi građevine potrebne za gospodarenje šumom, te sve potrebne prometne građevine (pješačke staze, interventni putevi, i sl.) i građevine infrastrukture, u skladu s uvjetima iz ovog PPUO-a.

Planiranje navedenih zahvata omogućava se uz posebne uvjete korištenja šuma koje propisuje nadležno tijelo.

Groblja PPUO-om određena groblja definirana su na lokacijama već postojećih groblja

50


Medulin i Pomer unutar građevinskih područja naselja te groblja Premantura koje se nalazi u izdvojenoj zoni izvan naselja.

More PPUO-om se također određuje namjena površina morskog akvatorija i to kao zone

pomorskog prometa s plovnim putevima, zone sportsko rekreacijske namjene i morske zone za marikulturu.

Morske zone pomorskog prometa su lučko područje Paltana, luke, te preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300m i više. Morski putevi su definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa.

Morske zone sporta i rekreacije protežu se u pojasu od 300m uz preostalu morsku obalu. Širina morskog pojasa maritimne rekreacije odredit će se temeljem posebnog odgovarajućeg propisa. Shodno tome u ovom pojasu isključuje se mogućnost prometa određenih kategorija plovila. Morske zone sporta predviđene su kao lokacije za sportove vezane uz vodu(jedrenje, veslanje, windsurf, i sl…) i određene su u grafičkom dijelu ovog PPUO-a. Morske zone maritimne rekreacije namjenjene su uređenju plaža, prema važećim propisima o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati.


Posebna namjena PPUO-om su određena područja od interesa za obranu Republike Hrvatske na


Radi neometanog obavljanja osnovne funkcije PPUO-om se određuju zone korištenja i zaštite u skladu s posebnim propisima na načina kako je prikazano u grafičkom dijelu ovog PPUO-a na kartografskom prikazu 3.2. u mj. 1:25 000 te su određene zone posebne namjene i zona zabrane gradnje. U zoni značajnog krajobraza Donji Kamenjak(SN IŽ 5/96.) koja je ujedno označena kao zona posebne namjene nije mogućanikakva gradnja već je moguće povremeno i privremeno korištenje u svrhu vojnih vježbi uz poštivanje odredbi ovog PPUO-a koje se odnose na zaštitu prirode.

Zona zabrane gradnje označena je na kartografskom prikazu te predstavlja ograničenje od kojega je moguće odstupiti za zonu Monte Kope i TP Pomer uz suglasnost Ministarstva obrane u slučajevima kad zaštitna zona obuhvaća postojeću izgradnju ili građevine u skladu s prostornom- planskom dokumentacijom koji ne nadmašuju visinu od P+1.

51


3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA TABLICA 4. - NAMJENA POVRŠINA

R.B.

OPĆINA MEDULIN

OZN.

UKUPNO

(HA)

% OD POVRŠINE OPĆINE MEDULIN

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA UKUPNO

541.39

18.44

1.2. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA - GOSP. NAMJENA (ZANATSKA) - GOSP. NAMJENA (POSLOVNA) - MARIKULTURA - JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA - SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA : – REKREACIJA – SPORT POSEBNA NAMJENA UKUPNO:

I1 K3 HET

RR1

38.57 27.80

0.61 3.32

405.61

208.00 25.84

13.54

793.59

1.31 0.94 0.02 0.11

13.81

7.08 0.88

0.46

27.03

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE UKUPNO

876.34

29.84

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE UKUPNO - ŠUME POSEBNE NAMJENE

724.22

24.66

OPĆINA UKUPNO- KOPNO 2935.00 100

52


3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Osnovni pravci dugoročnog razvitka gospodarstva Općine Medulin bit će djelatnosti koje u najvećoj mjeri vrednuju prirodne uvjete, prednosti prometno - geografskog položaja, osiguravaju najveće efekte i vrše funkciju nosioca razvoja, a to su ugostiteljstvo i turizam, poljoprivreda, proizvodna namjena, te djelatnosti vezane za promet. Na području Općine Medulin gradnja građevina nekih navedenih djelatnosti PPUO-om je omogućena u građevinskim područjima naselja. To su one djelatnosti koje svojim utjecajem ne djeluju štetno na okoliš, odnosno na uvjete stanovanja, što znači da emisije u zrak i tlo, buka, otpadne vode i ostale komponente ne smiju premašiti dozvoljene vrijednosti. Također, na građevnim česticama na kojima su izgrađene građevine gospodarskih djelatnosti mora se osigurati parkiranje svih vozila povezanih s djelatnošću, u skladu s odredbama ovog PPUO-a.

Koncentracija, pak, gospodarskih djelatnosti planira se u izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene koja su definirana ovim PPUO-om. Opis smještaja gospodarskih djelatnosti iz ovog poglavlja odnosi se na gradnju građevina koje će segraditi u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko turističke, proizvodne, komunalno-servisne i sportske namjene.

Ugostiteljstvo i turizam Koncentracija građevina ugostiteljske i turističke namjene naročito će se razvijati u

izdvojenim područjima definiranim granicama građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke, smještenim na obalnom dijelu Općine, dok se pojedinačne građevine i kompleksi ugostiteljske i turističke namjene mogu graditi i unutar građevinskih područja naselja, ali ukupna površina određena za ugostiteljsko-turističku namjenu unutar naselja može biti do 20% građevinskog područja tog naselja.

Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene definiraju se ukupnim PPUO-om i dimenzioniraju se sukladno PPIŽ-u (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05) s optimalnim opterećenjem prostora. S obzirom da je u poglavlju 2. Ciljevi prostornog uređenja definirano da na području Općine Medulin u planskom razdoblju treba podizati kvalitetu turističke ponude, ovim PPUO-om utvrđena je kategorizacija turističkog smještaja pojedinih izdvojenih zona ugostiteljsko turističke namjene što treba poštivati prilikom izrade prostornih planova užeg područja. U ovim građevinskim područjima nećese moći graditi građevine stambene, niti javne i društvene namjene, osim što će sepostojeće moći rekonstruirati.

Građevinska područja gospodarske - ugostiteljsko turističke namjene namjenjena su gradnji ugostiteljskih građevina smještajnog tipa kao što su hoteli, turistička naselja, te autokampovi, u kojima će se gostima pružati usluge smještaja i prehrane, a mogu se pružati i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu.

PPIŽ daje mogućnost smještaja minimalno 20 000, a maksimalno 27 000 postelja na području Općine Medulin u što se ubrajaju kapaciteti u sklopu izdvojenih zona ugostiteljsko turističke namjene, stambeno – turističkih naselja i u sklopu ugostiteljsko turističkih zona u naseljima. Dimenzioniranje, kapacitet i kategorizacija izdvojenih zona za ugostiteljsko turističku namjenu na području Općine Medulin prikazana je u tablicama 5,6 i 7 članka 85. Odredbi za provođenje ovog PPUO-a te iznosi ukupno 23 380 postelja.

Postojeća građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene (PPO bivše općine Pula Pula (SN ZO Rijeka 26/83, 55/84, SN Općine Pula 11/87, 2/93, 3/93, 7/93, SN IŽ 6/97, 5/98, 6/98, 4/01i 7/03) usklađena s s uvjetima iz PPIŽ (SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05) te su

53


ovim PPUO-om uglavnom smanjivana ili ostala na postojećoj veličini. S obzirom na preporučenu gustoću korištenja datu PPIŽ između 50 i 120 postelja po hektaru zone ugostiteljsko turističke namjene, bitno je napomenuti da se prosječna gustoća kraće oko 56 postelja/ha čime se htjelo postići minimalno opterećenje prostora. U sklopu građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene Kašteja u kojoj je moguća gradnja autokampa, a istovremeno je i zaštićeno područje prirode u kategoriji park-šuma (SN IŽ 5/96.) potrebno je poštivati odredbe članaka ovog PPUO-a koje se odnose na zaštitu prirode.

Za sve izdvojene zone ugostiteljsko turističke namjene ovim PPUO-om uvjetovana je obaveza izrade prostornih planova užeg područja.

Naselja Banjole, Pješčana uvala, Vinkuran, Premantura svrstavaju se u postojećastambeno turistička naselja s obzirom da u funkcionalnom korištenju prostora imaju izražen visok postotak objekata u funkciji turizma unutar postojeće strukture naselja, ili se taj izraženi visoki postotak odnosi na građevine mješovite stambene, turističke ili ugostiteljske namjene.

Kriteriji za dimenzioniranje veličine maksimalnih kapaciteta (broja postelja) postojećih stambeno turističkih naselja prikazani su u točki 3.4.4. Tekstualnog obrazloženja PPUO-a pri čemu se odnos broja stanovnika naselja (stalnih i povremenih) i ukupnog broja stambenih jedinica u pravilu treba kretati između 0,28 i 0,72.Kriteriji za dimenzioniranje veličine građevnih područja postojećih stambeno turističkih naselja identični su kriterijima za određivanje veličine turističkih zona (50 – 120 postelja/ha), s time da tako proračunatoj veličini pridodaje i veličina proračunata na temelju planiranog broja stanovnika (stalnih i povremenih).

U sklopu građevinskog područja naselja Medulin ovim PPUO-om predviđa sesmještaj 800 postelja za potrebe ugostiteljsko turističkog smještaja.

Maksimalni broj postelja u stambeno-turisičkim naseljima i naselju Medulin određen je u članku 85. Odredbi za provođenje ovogPPUO-a.

Unutar građevinskih područja gospodarske namjene - ugostiteljsko turističke (u ZOP-u), uži obalni pojas je namjenjen isključivo uređivanju kupališta s plažnim građevinama, sunčališta, pristupa u more, valobrana, pristana, zelenih površina, manjih sportskih igrališta, površina za vodene sportove i drugo, dok će smještajni kapaciteti biti odmaknuti od obale u dubinu. U užem obalnom pojasu postoji mogućnost gradnje i postavljanja građevina, uređaja i instalacija potrebnih za odvijanje sigurne plovidbe na moru. Užim obalnim pojasom smatrat će se pojas širine koja osigurava realizaciju svih vrsta gore navedenih zahvata, ali ne manje od 100 metara od planirane obalne linije. Svi navedeni zahvati ne smiju bitno mijenjati značajke krajolika u kojem se grade, a posebno se isključuje mogućnost iskrčenja autohtonih i homogenih šumskih površina s ciljem njihove izgradnje.

Turistički punktovi, kao specifični oblik turističkih razvojnih područja, prvenstveno trebaju poslužiti za razvoj "alternativnih" vidova turizma (izletnički turizam, "robinzonski" turizam, punktovi za valorizaciju izrazitih krajobraznih i drugih vrijednosti prostora). Lokacija turističkih punktova, njihovi kapaciteti te točan prostorni obuhvat utvrđen je ovim PPUO-om.

U sklopu građevinskog područja zabavnog centra Campanož predviđeno je uređenje zone za zabavu kao što su zabavni park, vodeni park, diskoteka I ostali prateći i slični sadržaji, bez mogućnosti izgradnje građevina za turistički smještaj.

54


Proizvodna namjena

Gradnja proizvodnih građevina koncentrirat će se u građevinskim područjima gospodarske proizvodne namjene Medulin, Pomer, Kamik Banjole, Pomer i Valbonaša. Unutar ovih zona mogu se obavljati slijedeće djelatnosti:

- trgovina na veliko i malo građevinskim materijalima, - trgovina na veliko i malo poljoprivrednim strojevima, alatima i materijalom, - trgovina na veliko i malo robom široke potrošnje, - trgovina na veliko i malo aparatima za domaćinstvo i kućne radove, - automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske servisne radionice, - skladištenje i prodaja naftnih derivata i usluge putnicima i vozilima, - proizvodnja namještaja, parketa i obloga, - proizvodnja gipsanih građevinskih elemenata, - proizvodnja drvene, metalne i plastične stolarije i ugradbenih elemenata, - manji pogoni za pakiranje prehrambenih artikala (šećer, brašno, začini i sl.), - proizvodnja i flaširanje alkoholnih i bezalkoholnih pića, - proizvodnja maslinovog ulja i ostalih proizvoda od maslina, - primarna prerada i pakiranje svježeg voća i povrća, - primarna prerada i pakiranje morskih organizama, kao i obavljati ugostiteljska

djelatnost te potrebna infrastrukturna mreža i infrastrukturne građevine, dok se neće moćigraditi građevine stambene, niti javne i društvene namjene. Pojedinačne građevine moćiće se graditi i u ostalim naseljima, u okviru planiranih građevinskih područja naselja. TABLICA 5. - ZONE GOSPODARSKE PROIZVODNE NAMJENE

GRAĐEVINSKO PODRUČJE GOSPODARSKE NAMJENE - PROIZVODNE

POVRŠINA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)

IZGRAĐENOST GRAĐEVINSKOG PODRUČJA (ha)

MEDULIN 4.14 12.80%

POMER 3.21 neizgrađeno

BANJOLE - KAMIK 13.81 15.30%

ŠEVE 13.53 neizgrađeno

VALBONAŠA 3.88 neizgrađeno

UKUPNO 38.57

Komunalno servisna namjena U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom smeće i ostali kruti otpad

zbrinjavat će se na postojećoj lokaciji otpada Kaštijun, definiranoj granicama građevinskog područja pod nazivom zona gospodarske namjene – komunalno servisna.

Unutar gospodarskih proizvodnih zona Medulin, Kamik, Ševe, Pomer i Valbonaša mogu se formirati reciklažna dvorišta i transfer stanice u skladu sa sustavnim gospodarenjem otpadom na području Općine Medulin max površine 100 m2.

Marikultura

Zone marikulture predviđene su na lokacijama određenim u grafičkom dijelu ovog

55


PPUO-a. Unutar kopnenog područja za marikulturu određenog ovim PPUO-om, na lokaciji Medulin – Siga, moguća je izgradnja građevine isključivo osnovne namjene, bez mogućnosti korištenja iste za trgovačke, ugostiteljsko – turističke ili druge djelatnosti koje nisu povezani sa samim uzgojem, u skladu s posebnim propisom.

U morskim zonama namjenjenim za marikulturu, na lokacijama određenim ovim PPUO-om, predviđeno je uređenje akvatorija za uzgajanje riba, školjaka i drugih morskih organizama, a isključuje se uzgoj plave ribe. 3.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Na području Općine Medulin građevine javne i društvene namjene gradit će seprvenstveno u sklopu građevinskih područja te su uvjeti smještaja građevina javne i društvene namjene u sklopu građevinskih područja naselja dati u poglavlju 2. odredbi ovog PPUO-a te će se primjenjivati i kod izrade prostornih planova užeg područja čija je obaveza utvrđena odredbama ovog PPUO-a.

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Jedna od bitnih funkcija PPUO-a je zaštita prostora, prirode i ambijenta, odnosno osiguranja kvalitenog i zdravog prostora, koji je kroz korištenje i namjenu prostora rezerviran za dugoročan razvoj Općine Medulin. Izradom prostornih planova užeg područja za urbanističke cjeline treba osigurati zaštitu graditeljske baštine i preostalog obuhvaćenog zemljišta namjenjenog gradnji.

U postupku izrade prostornih planova užeg područja nadležno tijelo državne uprave (Konzervatorski odjel Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske) utvrdit će konzervatorsku podlogu sa sustavom mjera zaštite obuhvaćenih nepokretnih kulturnih dobara ili utvrditi sustav mjera zaštite tih kulturnih dobara, što ćeslužiti kao temeljni podatak pri izradi tih planova. Lokacijske/građevne dozvole izdavat ćese u skladu sa posebnim propisima i to za one cjeline, građevine i sklopove koji su posebno označeni u grafičkom dijelu PPUO-a, uz posebne uvjete građenja koji će seishoditi od nadležnog Konzervatorskog odjela.

U okviru cjelokupnog područja Općine Medulin, koje već kao jadransko priobalno područje predstavlja prostor značajne vrijednosti i osjetljivosti, mogu se identificirati značajnija kulturna dobra i dijelovi prirode, koja predstavljaju određenu ambijentalnu vrijednost i kao takva će se čuvati i štititi sveukupnim planskim rješenjem. 3.4.1. KRAJOBRAZNE I PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Zaštita prirode bitna je komponenta koncepcije i postavki u svim segmentima ovog

PPUO-a. Temeljni motivi zaštite prirode nalaze se u očuvanju i unapređenju obilježja, specifičnosti i kvalitete, kao i u racionalnom korištenju prirode općenito, s ciljem održavanja prirodne ravnoteže i ekološkog stabiliteta.

Zaštita prirode provodi se očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom

prirodnih vrijednosti i to osobito: - utvrđivanjem i procjenom stanja sastavnica biološke i krajobrazne raznolikosti, - provedbom mjera zaštite prirode,

56


- unošenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja i upravljanja prirodnim dobrima u djelatnostima rudarstva, poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, vodnoga gospodarstva i drugih djelatnosti od utjecaja na prirodu,






prirode u odgoju i obrazovanju. PPUO-om Medulin su obuhvaćeni dijelovi prirode, zaštićeni u smislu posebnih

propisa koji definira kategorije prirodnih vrijednosti značajni karjobraz i park šuma. Značajni krajobraz Donji Kamenjak i medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) i Gornji Kamenjak

(SNIŽ 5/96) su zbog svojih posebnosti proglašeni 1996. godine, temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94, 72/94) zaštićenim krajolikom (Službene novine Istarske županije 5/96, 7/02) u površini od 394,83 ha. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) kategorija zaštićeni krajolik preimenovana je u kategoriju zaštite značajni krajobraz. Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti i kulturno-povijesne vrijednosti, i krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji.

Za područje zaštićenog krajobraza Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga u skladu s PPIŽ utvrđuje se obaveza izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja I plana upravljanja.

Park šumom su proglašeni poluotok Kašteja (SN IŽ 5/96) i brdo Soline kod

Vinkurana (SNIŽ 5/96). Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. Za područje park šume, u skladu sa posebnim propisom potrebno je donijeti program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrži mjere zaštite i unapređenja na temelju praćenja stanja. Do donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava nisu dopušteni zahvati i radnje koji narušavaju obilježja zbog kojih su zaštićeni. Za područja park šume Kašteja na kojoj je predviđena I ugostiteljsko turistička namjena potrebno je poštivati odredbe ovog PPUO-a o zaštićenim prirodnim predjelima.





medulinsko otočje (SNIŽ 5/96) značajni krajobraz otoka Frašker i Fraškerić - predlaže se njihova zaštita kao

kultiviranog predjela velike krajobrazne vrijednosti namjenjenih za odmor i rekreaciju

57


(prvenstveno maritimnu). Svi obuhvaćeni dijelovi prirode, kako zaštićeni tako i predloženi za zaštitu, ovim se

PPUO-om izjednačavaju u smislu njihovog očuvanja i zaštite. Mjere očuvanja i zaštite određuju se istovjetno, u skladu sa posebnim propisima.





Smanjenje utjecaja erozije u PPUO-om određenim područjima pojačane erozije, ali i ostalim područjima izloženim eroziji, provodit će se realizacijom sljedećih građevnih i ostalih zahvata u prostoru:

- zemljanim radovima uređivanja otvorenih prostora, - sadnjom određenih biljnih vrsta radi konsolidacije zemljišta

Zaštita područja koja su PPUO-om određena kao šume, kao određene prirodne

vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o šumama, odredbama ovog ppuo-a i ostalim odgovarajućim propisima. Zaštita područja koja su PPUO-om određena kao poljoprivredno tlo, te i ostalog poljoprivrednog zemljišta, kao određene prirodne vrijednosti, provodit će se u skladu s važećim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, odredbama ovog ppuo-a i ostalim odgovarajućim propisima.


- javne zelene površine - javni parkovi:

- igrališta - uređene zatravljene površine, drvoredi i sl.

- ostale hortikulturno obrađene površine: - zaštitne zelene površine - ostali oblici zelenih površina

Javni parkovi uređivat će se trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, saniranjem postojećih i sadnjom odgovarajućih novih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta. Kod igrališta će se uređivati igrališta trasiranjem pješačkih staza, opremanjem potrebnim rekvizitima, sadnjom odgovarajućih vrsta biljnog materijala, te obavljanjem i sličnih radnji, a izuzetno u manjim površinama i uređivanjem parkirališta.

58





Na cjelokupnom području obuhvata PPUO-a utvrđuju se uvjeti oblikovanja građevina kao mjera zaštite ambijentalne vrijednosti. Kod oblikovanja građevina moraju se uvažavati karakteristike kvalitete i tradicije gradnje na obuhvaćenom i na širem području, te upotrebljavati kvalitetni detalji, proporcije i materijali karakteristični za ovdašnju klimu i tradiciju. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama i krajolikom. U starim dijelovima naselja s ruralnom arhitekturom obavezno je korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode, kako uvrštenih u popis temeljem važećih zakonskih odredbi tako i evidentiranih važećim prostornim planovima šireg područja i ovim PPUO-om, određene su cjelokupnim PPUO-om. Svi zahvati u prostoru koji na određeni način utječu na prirodna i kulturna dobra moraju se provoditi uz suradnju i suglasnost tijela državne uprave nadležnih za zaštitu prirodnih i kulturnih dobara, a prilikom gradnje i uređenja konzultirat će se odgovarajući važeći propisi. Kategorizacija mora definira se ovim planom kao II. kategorija za svo obalno more Općine Medulin što znači da svi efluenti koji se upuštaju u recipijent moraju biti po kakvoći koja se dozvoljava za upuštanje u recipijent II. kategorije, sukladno uvjetima propisanih odgovarajućim propisima. 3.4.2. KULTURNO POVIJESNE CJELINE



1. poluurbane i ruralne cjeline 2. pojedinačni spomenici 3. arheološki lokaliteti 4. kultivirani krajolik 5. vizure

59


1. Poluurbane i ruralne cjeline

Na prostoru povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina potreban je konstantan nadzor nad uređenjem i održavanjem graditeljske baštine. Kako bi zaštitila od daljnjih devastacija i propadanja prilikom bilo kakvih zahvata (sanacija, rekonstrukcija, obnova pročelja, izgradnja i dogradnja itd.) Potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja i prethodno odobrenje od jedinice lokalne samouprave. Posebni uvjeti trebaju sadržavati upute za uklanjanje dotrajale fasadne žbuke radi utvrđivanja ranijih faza izgradnje i oblikovanja objekata, te obnovu istih uz puno uvažavanje, zaštitu i rekonstrukciju svih spomeničkih i ambijentalnih karakteristika objekata. Kod uređenja pročelja u povijesnoj jezgri svakako je potrebno izbjegavati strane materijale i tehnike i neadekvatnu urbanu opremu (svjetleće isl. Reklame, jedinice klimatizacijskih uređaja, satelitske antene), te poštivati zatečeno stanje.





2.pojedinačni spomenici – sakralni i profani




3.arheološki lokaliteti i zone

Izuzetno veliki broj arheoloških lokaliteta i zona na području obuhvata PPUO-a može se, s obzirom na mjere zaštite, podijeliti u nekoliko grupa:

a. prostorno definirani arheološki lokaliteti i zone

60


b. neprecizno ubicirani arheološki lokaliteti c. složeni arhitektonsko-arheološki sklopovi f. arheološke zone s površinskim nalazima g. podvodni arheološki lokaliteti f. novootkriveni arheološki lokaliteti

a. prostorno definirani arheološki lokaliteti i zone Arheološki lokaliteti i zone za koje je u većoj mjeri preciznije katastarski određeno šire




Iz ove odredbe izuzeto je područje gradine vrčevan kod medulina upisane u registar kulturnih dobara, listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara pod rednim br. P-38 od 5. Travnja 2001. I antičkog arheološkog lokaliteta kod marine pomer na kojima je načelno moguća gradnja nakon provedenih arheološka istraživanja ukoliko izuzetnost nalaza ne pruži mogućnost prezentacije i drugačije valorizacije samih lokaliteta.





b. neprecizno ubicirani arheološki lokaliteti Arheološke lokalitete koje je zbog nepristupačnosti trenutno nemoguće preciznije



c.složeni arhitektonsko-arheološki sklopovi Složene, višeslojne arhitektonsko-arheološke sklopove potrebno je sustavno

arheološki i konzervatorski istražiti, nakon čega će nadležni konzervatorski odjel odrediti

61


smjernice obnove, konzervacije i prezentacije lokaliteta i okoliša. Kod ove grupe treba izbjeći novu izgradnju na udaljenosti od minimalno 50 m, te izbjeći sve komunalne i infrastrukturne zahvate.




d.arheološke zone s površinskim nalazima Na područjima na kojima su zabilježeni površinski arheološki nalazi, ali nije moguće


e.podvodni arheološki lokaliteti Na području zabilježenih podvodnih nalazišta potrebno je izvršiti podvodno


f. novootkriveni arheološki lokaliteti Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na


4. Kultivirani krajolikS obzirom da su na dijelu područja Općine Medulin







62


Na svim područjima koja su u tekstualnom i grafičkom dijelu PPUO-a označena kao arheološki lokaliteti (gradine, lokaliteti na otvorenom, antičke gospodarske vile, nekropole, sakralne građevine) potrebno je osigurati arheološki nadzor pri zemljanim radovima prilikom izgradnje bilo koje vrste (izgradnja objekata, komunalne infrastrukture i sl.), osim ako nisu u području koje je izuzeto iz građevnog područja ili su za njega predviđene drugačije mjere zaštite. Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili u moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo u sukladno posebnim propisima. 3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE TABLICA 6 - POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE, TE KORIŠTENJE RESURSA R.B OPĆINA MEDULIN OZNAKA UKUPNO

(ha)

% OD

POVRŠINE

OPĆINE

MEDULIN

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE

2.1. ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE

UKUPNO

777.00

2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA

BAŠTINA

UKUPNO

(ARHEOLOŠKA PODRUČJA I

POVIJESNE GRADITELJSKE

CJELINE)

363.20

3.0. MORE I MORSKA OBALA

- OBALNO PODRUČJE (ha, km)

- ZAŠTIĆENO OBALNO

PODRUČJE (ZOP) – MORE I

KOPNO

2935

2565

OPĆINA UKUPNO 2935

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Gradnja infrastrukturnih sustava na području općine medulin provodit će se temeljem ovog ppuo-a u skladu s razvojnim planovima općine medulin. Pri tome treba uvažavati važeće propise o zaštitnim koridorima već izgrađene infrastrukturne mreže u kojima su planirana namjena i korištenje uvjetovani tim propisima. Isto tako su uvjetovani planirana namjena i korištenje u koridorima budućih trasa infrastrukturne mreže, što predstavlja rezervaciju prostora za buduću infrastrukturnu mrežu.

63


Planirana rješenja prometnica i infrastrukture zadovoljit će buduće potrebe obuhvaćenog područja na razini današnjeg standarda. Rješenja temeljem kojih će seizdavati lokacijske dozvole iznimno mogu odstupiti od planiranih, ukoliko se ukaže potreba zbog tehničkog ili tehnološkog napretka, odnosno budućih novih saznanja, odnosno ukoliko to predstavlja privremeno racionalnije rješenje, ili se radi o dodatnom raspletu mreže razine koju ovaj PPUO ne obrađuje, pri čemu je potrebno uvažavati usvojene propise i standarde, te pravila tehničke prakse.

U planiranim infrastrukturnim koridorima rezervacije prostora za planirane neizgrađene mreže ne postoji mogućnost nikakvih građevnih zahvata do izgradnje odnosne mreže, osim eventualne druge infrastrukture (instalacije) ili prometnice, odnosno osim rekonstrukcija, uklanjanja i radova na održavanju postojećih građevina. Nakon izgradnje infrastrukturne mreže planirane ovim ppuo-om, pri korištenju se primjenjuju zaštitni koridori za postojeće mreže, ukoliko važećim propisima nije određeno drukčije.

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV (CESTE, MORSKE LUKE, JAVNE TELEKOMUNIKACIJE)

Svi vidovi prometa, njihova međuzavisnost i odnos s drugim aktivnostima na području

Općine kao i širem prostoru, odvijat će se i usklađivati prema prometnim pravcima i koridorima rezervacije prostora planiranim ovim PPUO-om, a sastoji se od cestovnog, pomorskog i telekomunikacijskog.

3.5.1.1. Zračni promet

Područje letjelišta Campanož namijenjeno je uređenju sportskog letjelišta. U području letjelišta mogući su zahvati uređenja drenirane poletno-sletne staze za sportske zrakoplove, “zmajeve” (i na motorni pogon), jedrilice, balone, paraglajdere i slične letjelice.

U planiranom području uređivat će se zemljište uz mogućnost građevnih zahvata, ali ne i izgradnje građevina visokogradnje izuzev centralne građevine i građevine vatrogasnog centra te će se graditi potrebni infrastrukturni sustavi i građevine te infrastrukturna mreža, kao i postavljati potrebne montažne prenosive građevine i naprave, ali ne s ciljem organiziranja stanovanja niti turističkog smještaja. Prilikom uređenja letjelišta potrebna je primjena posebnih propisa.

3.5.1.2. Pomorski promet


Morski putevi na području Općine Medulin su unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putevi su u grafičkom dijelu PPUO-a prikazani shematski.

U skladu s odredbama ovog PPUO-a utvrđena je klasifikacija i kapacitet postojećih i planiranih luka.

U lučkom području Paltana kao i u akvatoriju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi, obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi), postavljati naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati i drugi slični radovi potrebni za nesmetano funkcioniranje luke,

64


prema posebnim propisima i standardima za tu vrstu građevina. U sklopu luke otvorene za javni promet u uvali Polje postoji mogućnost smještaja 20 – 50 sportskih vezova.

Privez je u skladu s posebnim propisom dio obale izgrađen za privremeni privez

plovnih objekata, izvan lučkog područja, s najviše 10 vezova. Privezi na području ovog PPUO-a određena su u grafičkom dijelu PPUO-a shematski te su predviđena na mjestima postojećih molova na slijedećim lokacijama:

- Monte Kope u svrhu priveza ribarskih brodova - otoci Ceja, Fenera, Bodulaš, Porer i Fenoliga - Financa u sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene Kašteja i “kod kule” u

Medulinu, Brnestrice u Pomeru te Pećine u Banjolama. Sidrište je posebno obilježen morski akvatorij s mogućom odgovarajućom opremom za

sigurno sidrenje plovila, a njegov smještaj mora biti objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

Privezišta su luke koje se planira u sklopu morskog akvatorija u neposrednoj blizini

ugostiteljsko – turističkih zona te im je namjena prevremeni privez plovila u funkciji turističke rekreacije max kapaciteta do 20 % ukupnog broja kreveta u pojedinoj zoni ugostiteljsko – turističke namjene, odnosno 100 vezova.

Morski putevi su definirani koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti




3.5.1.3. Cestovni promet

PPUO-om se predviđaju novi zahvati u cestovnom sustavu na području Općine, koji moraju zadovoljiti potrebe za komunikacijom postojećeg i budućeg stanovništva i gospodarstva općine, kao i turista koji će boraviti una području općine. Najbitniji novoplanirani zahvati su:

- obilaznica Medulin Ližnjan kao i novoplanirane prometnice Pomer – Šikići – Monte šerpo - Šijana koja će povezati Općinu Medulin s “istarskim Y”, te realizacija ostalih prometnica (djelomično planiranih i rekonstrukcije postojećih).

Način i uvjeti uređivanja ostalih cesta određuje se temeljem posebnog općinskog propisa o cestama koje su u nadležnosti Općine Medulin. Održavanje postojećih cesta provodit će se temeljem posebnih propisa o cestama.

Način i uvjete rješavanja prometa u mirovanju na području obuhvaćenom PPUO-om određivat će se posebnom odlukom Općine Medulin o prometu u mirovanju, koja se temelji na odredbama ovog PPUO-a.

Ovim se PPUO-om, određuju širine koridora zaštite prostora javnih cesta izvan

65


izgrađenih dijelova građevinskih područja prema tablici, sukladno posebnim propisima: TABLICA 8. – MINIMALNI KORIDORI PROMETNICA





3.5.2.Telekomunikacije

Postavke ovog PPUO-a definiraju izgradnju-dogradnju-rekonstrukciju telekomunikacijske mreže još neadekvatno priključenih dijelova općine Medulin i izgradnju telekomunikacijske mreže novoplaniranih područja stanovanja i gospodarstva, odnosno povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta.

Planirano je dovršiti magistralnu, spojnu i korisničku telekomunikacijsku mrežu sa pripadajućim mjesnim i područnim centralama i potpunom zamjenom analogne sa digitalnom tehnologijom.

Scenarij razvoja telekomunikacija, u planiranom periodu do 2015. godine temelji se na prognozama odgovarajućih komisija Europske unije, prilagođen našim prilikama, a dijeli se kako slijedi:

2005.-2010. godine, integracija inteligencije i mobilnosti, IN tehnologije povezati će pokretne i nepokretne mreže čime će biti omogućena potpuna mobilnost prosljeđivanje poziva kroz mreže, porast primjene širokopojasnih komunikacija; - 2010.-2015. godine, širokopojasne mreže postati će dostupne većini korisnika, sve usluge iz nepokretne mreže, uključujući i višekanalnu televiziju (HDTV) integrirati će se na FTTH strukturu, primjena svjetlovodnih komutacija.

Kvantificirane podatke sveukupnog razvoja telekomunikacija za planski period do

2015. godine nemoguće je preciznije prognozirati. Naime, iz osnovnih smjernica razvoja vidljiva je transformacija telekomunikacija na osnove koje će biti različite od današnjih. Ipak, za period do negdje između 2005. i 2010. godine može se za pokazatelj razvijenosti telekomunikacija uzeti stupanj razvoja postojećih mreža i usluga, pogotovo nepokretne telefonske mreže, kao dominantne mreže i mreže na osnovi koje se grade i ostale mreže, te proširuju vrste telekomunikacijskih usluga.

Nepokretna telefonska mreža

TABLICA 9. - POKAZATELJ RAZVOJA NEPOKRETNE TELEFONSKE MREŽE, ZA PERIOD 2001.-2015.:

Broj instaliranih telefonskih priključaka 5400

Broj uključenih telefonskih priključaka (GTP) 4900

od toga ISDN priključaka 1400

66


INTERNET korisnika 1200

Iskorištenost telefonskih priključaka 90%

Gustoća telefonskih priključaka (GTP/100 stanovnika) 60

Stupanj digitalizacije 100%

Broj područnih centrala - udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS) 7

Broj telefonskih govornica 40

Transmisijska mreža će se i u budućnosti realizirati isključivo svjetlovodnim kabelima. Za postizanje redundancije transmisijskog sustava sve više će se graditi SDH prstenovi i uvođenje inteligencije u transmisijske sustave. Postojeći transmisijski SDH prsten je Pula-Banjole-Medulin-Ližnjan-Pula kojim se osigurava redundancija telekomunikacijskog povezivanja općine Medulin u lokalnu, nacionalnu i međunarodnu mrežu.

Moguća je izgradnja magistralnog (međunarodnog) voda preko područja Općine, iz pravca Pule, kao podzemnog i podmorskog u smjeru srednjeg Jadrana.

Korisnički vodovi realizirati će se isključivo podzemnim kabelima. Na razini korisničkih vodova sve će se više graditi svjetlovodnim kabelima. Moguća je gradnja korisničkih mreža i koaksialnim kabelima na područjima kombinirane mreže sa kabelskom televizijom.

Područje obuhvata PPUO Medulin opsluživati će 7 područnih centrala - izdvojenih pretplatničkih stupnjeva. Iste će se graditi u središtu konzuma prateći plansku izgradnju u novim urbanističkim područjima (npr. Banjole-Paltana, Medulin-Mukalba), kao i povećanje potreba za telekomunikacijskim uslugama u područjima postojeće izgrađenosti (Pomer), i u cilju približavanja komutacijskih čvorova na udaljenost od 1500 metara od najudaljenijeg korisnika.

U sklopu transmisijskog sustava na spojnoj razini realizirati će se spojni vodovi između svih mjesnih i područnih centrala (spojeni u prstene) kojim se treba osigurati redundancija telekomunikacijskog povezivanja telekomunikacijske mreže.

Korisnički vodovi će pratiti plansku izgradnju u novim urbanističkim područjima, kao i povećanje potreba za telekomunikacijskim uslugama u područjima postojeće izgrađenosti.

Vodovi u nepokretnoj mreži će se graditi u javnim površinama, u pravilu duž prometnica. Na glavnim pravcima kabelskih telekomunikacijskih mreža predviđa se izgradnja kabelskih kanalizacija potrebnog kapaciteta.

Ostale nepokretne mreže Postojeće mreže razvijati će se u postojećim tehnologijama samo u početnom

planskom periodu, u cilju zadovoljenja zahtjeva korisnika. U konačnici sve mreže se integriraju u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga.

Pokretne mreže Postojeća analogna NMT mreža ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti.

Korištenje mreže nastaviti će se do perioda ekonomske opravdanosti njezine eksploatacije.

Digitalna gsm mreža, u početnom planskom periodu izgrađivati će se ubrzanim tempom, sukladno rastu broja priključaka, tako i gradnjom mreže baznih stanica. Očekuje se izgradnja baznih postaja koje će kvalitetno (“in door”) pokriti 100% područja ppug medulin.

67


Telekomunikacijske usluge Objedinjavanje postojećih telekomunikacijskih mreža u jedinstvenu mrežu sa

integriranim uslugama, pored postojećih telekomunikacijskih usluga razviti će se čitav niz usluga prijenosa govora, slike i podataka. Općenito, razvijati će se usluge za koje se pokaže potreba i ekonomska isplativost.

Po svojoj naravi većina elemenata telekomunikacijskih mreža prilagodljiva je prostoru i svim građevinama u prostoru, te ne zahtjeva rezervaciju prostora za njihovu izgradnju temeljem ovog PPUO-a. PPUO Medulin samo naznačuje pravce izgradnje kabelskih prenosnih medija i određuje logične makro lokacije komutacijskih čvorova i baznih postaja pokretnih telekomunikacija.

Osnovne postavke iz PPUO Medulin potrebno je prenijeti u planove nižeg reda i posebnih cjelina. Planovi posebnih cjelina trebaju evidentirati postojeće elemente telekomunikacijske mreže i osigurati njihovu zaštitu.

Planiranje razvoja i realizacije telekomunikacijske mreže, u skladu s prirodom njezinog razvoja, treba biti fleksibilno.

Prostorno definiranje pojedinih elemenata u planovima posebnih cjelina potrebno je samo kada je to nužno obzirom na karakter elemenata telekomunikacijske mreže ili drugih građevina ( kabelska kanalizacija velikih kapaciteta, lokacije većih zgrada telekomunikacija, lokacije većih stupova pokretnih telekomunikacija, koridori radio relejnih veza i sl. ).

3.5.3. ENERGETSKI SUSTAVI

3.5.3.1. Elektroenergetski sustav

Osim već navedene transformatorske stanice 110/20 kV Medulin čija je izgradnja planirana većim dijelom na području susjedne Općine Ližnjan te napojnog dalekovoda 110 kV, ovdje se mogu spomenuti i planirani koridori magistralnih 20 kV podzemnih kabela koji će povezivati napojnu transformatorsku stanicu 110/20 kV sa naseljima unutar ali i izvan granica ovog PPUO-a. Iako se koridori vodova naponske razine 20 kV ne prikazuje u planu ovog reda, ovi su koridori prikazani radi njihove izuzetne važnosti za napajanjem područja općine te eventualnog utjecaja na ostale infrastrukturne sustave.

Tako je prikazan planirani (dvostruki) magistralni 20 kV podzemni kabel a djelomično i podmorski kabel, koji će služiti za kvalitetno napajanje Premanture.

Obimna izgradnja u istočnom predjelu naselja Medulin (Kapovica,Kažela-Krase te Pošesi) te planirana izgradnja na području susjedne Općine Ližnjan ( Marlera, Uvala Kuje, Smiljevac ) iziskuju planiranje 20 kV kabelskog prstena iz buduće TS 110/20 kV Medulin. Intezivna izgradnja u središnjem te planirana izgradnja u zapadnom dijelu Medulina (Siga, Burle, Mukalba, ZMP-Medulin ) razlog su planiranja zapadnog 20 kV kabelskog prstena Medulina iz buduće TS 110/20 kV MEDULIN, iz kojeg se nadovezuje 20 kV koridor prema Pomeru i dalje prema Banjolama odnosno budućem 20 kV rasklopištu Banjole ( sadašnja TS 35/10(20)kV Banjole ).

Planirane transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV unutar područja općine predviđaju se uglavnom kao “gradske” kabelski napajane transformatorske stanice izvedene kao slobodno-stojeće građevine ili rjeđe u sklopu neke od postojećih ili planiranih građevina, a iznimno kao stupne napajane iz nadzemne mreže.

Iznimno za slučaj opravdane potrebe, moguća je i izvedba ukopanih transformatorskih stanica. Instalirane snage predmetnih planiranih transformatorskih stanica su 250 kVA u nadzemnoj mreži, odnosno 630 kVA u kabelskoj mreži.

68


Kod postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebat će kod prijelaza na pogon s 20 kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom. Isto tako određene dionice postojeće 10 kV mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za prijelazak na pogon s 20 kV naponom trebat će zamijeniti novom 20 kV mrežom. 3.5.3.2.Plinoopskrba

Opskrba energijom je jedan od preduvjeta razvoja privrede i poboljšanja životnog standarda stanovništva, tj. energetika je snažan utjecajni faktor ekonomskog razvoja.

Prednost plinovitih energenata je u mogućnosti proizvodnje iz različitih sirovinskih baza, relativno jeftin transport do mjesta upotrebe ( cjevovodi ), univerzalnost primjene u energetici i tehnologiji uz visok stupanj iskorištenja, te ispunjavanje ekoloških uvjeta.

PPUO-om se određuje namjena površine, na osnovu ćega se potrošači plina mogu se podijeliti u osnovne grupe:

- područja naselja (domaćinstva) - područja izvan naselja za izdvojene namjene (široka potrošnja):

- građevinska područja proizvodne namjene - građevinska područja poslovne – komunalno servisne namjene - građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene

Plan razvojaOčekivana potrošnja plina temelji se na konkurentnoj cijeni plina i stalnim odnosom –

paritetima između cijena pojedinih energenata. Postojani i poznati paritet je posebno važan za potrošnju plina u sveukupnom razvoju energetike i privrede Hrvatske, kao normiranje plina kao energenata u regijama koje temelje svoj privredni razvoj na turizmu.

Potrošnja plina u domaćinstvima

Za procjenu buduće potrošnje plina u domaćinstvima računalo se da će nakon plinofikacije, broj plinificiranih domaćinstava (planirano za 2015. godinu) biti oko 70% od ukupnog broja

Realno je za očekivati da će se plinificirati domaćinstva na području kao koje će biti moguće plinificirati.

Broj domaćinstva na području Općine Medulin, uzet uz prosječno 2,78 člana po jednom domaćinstvu, što daje 11 800 stanovnika za 2001.god. odnosno planirani broj 2015. god. biti će oko 16200 stanovnika.

Široka potrošnja

Područja izvan naselja za izdvojene namjene (široka potrošnja) - građevinska područja proizvodene – pretežito zanatske namjene - građevinska područja poslovne – komunalno servisne namjene

- građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene

Predviđena ukupna potrošnjaNa osnovu gornjih podataka, te prema podacima iz ostale projektne dokumentacije,

potrošnja prirodnog plina u promatranom periodu PPUO Medulin, do 2015 god. bila bi oko: 750 m3/h, sa tlakom 4 bara u srednjetlačnom plinovodu, koji bi napajao prirodnim plinom Medulin, Pomer i Premanturu.

Stvarni podaci odrediti će se kroz izradu ostale planske i projektne dokumentacije. Koncepcija rješenja srednjetlačnog sustava planirana je prema Prostornom planu

69


Istarske županije(SN IŽ 2/02, 1/05 i 4/05.) Kako je prikazano u kartografskom prikazu grafičkog dijela ovog PPUO-a 2.3., od

spoja na srednjetlačni plinovod, obuhvaćen GUP-om Grada Pule, ( na trasi od nove plinare na zaobilaznici prema južnom dijelu grada, odnosno prema staroj plinari), lokalni srednjetlačni plinovodi se vode uz prometnice odnosno u skladu s tehničkim uvjetima izgradnje unutar koridora za energetske objekte, prema području Općine Medulin.

Ti plinovodi su veoma značajni jer omogućavaju potrošačima da se snadbjevaju plinom iz umreženog sustava. Tlak u plinovodu iznosi 4 bara.

Niskotlačna plinska mreža (tkz. prva instalacija) koju treba izgraditi a služiti će za opskrbu potrošača u općini Medulin, napajati će se preko redukcionih stanica (RS) predviđenih na lokaciji srednjetlačnih plinovoda.

Konačne lokacije, broj, veličine i kapacitet RS-a, kao i konačne trase, dimenzije i dužine plinovoda (lokalni srednjetlačni plinovod i niskotlačna plinska mreža), potrebno je istražiti i opravdati, vodeći računa o postojećim izgrađenim strukturama i krajobraznim vrijednostima, na temelju tehno-ekonomske opravdanosti plinofikacije, odnosno kroz izradu idejnih, glavnih odnosno izvedbenih projekata plinoopskrbnog gradskog sustava.

3.5.4.. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3.5.4.1. Vodoopskrba

PPUO-om utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Općine Medulin kojim su obuhvaćeni magistralni cjevovodi te cjevovodi koji su opskrbnog karaktera te vodospreme. TABLICA 10 - DUGOROČNA PROJEKCIJA POTROŠNJE VODE ZA PODRUČJE DJELOVANJA VODOVODA d.o.o. PULA PODRUČJE JEDINICA MJERE 2015 2030

MEDULIN l /sek 60 84 POMER l /sek 10 20 PREMANTURA l /sek 60 80 BANJOLE l /sek 27 27 VINKURAN l /sek 10 15 PJEŠČANA UVALA l /sek 10 20

Sadašnje raspoložive količine vode u dijelu vodoopskrbe cijelog područja koje pokriva Vodovod-Pula jednake su ili manje od potrebnih.

Potrebno je dovršiti i pustiti u pogon VSI Butoniga sa svim potrebnim ispiračima cjevovoda kako bi se postigla zadovoljavajuća kvaliteta vode na početku sezone korištenja vode iz Butonige. Iz dugoročne projekcije može se zaključiti da nema sigurne vodoopskrbe bez pulskih bunara i to u sto postotnom korištenju. Bez pulskih bunara nemoguće je osigurati potrebnu količinu vode kako za sadašnje tako i za dugoročne potrebe.

Pulske bunare treba zaštititi od zagađenja i dovesti vodu iz pulskih bunara na centralni uređaj za kondicioniranje kojega treba također izgraditi. U protivnom okolne jedinice lokalne samouprave doći će u velike probleme oko vodoopskrbe, pogotovo ako se zna da je VSI Butoniga predviđena da osigura vodu za vršnu potrošnju u ljetnom

70


periodu (3-4 meseca). Ako se sva četiri vodoopskrbna sustava (Butoniga, Gradole, Rakonek i Pulski Bunari)

budu mogli koristiti maksimalnim kapacitetom, Pula i šire područje imat će dovoljno vode. Vodoopskrba predloženih novih lokaliteta na području Općine Medulin moguća je iz

već izgrađene vodovodne mreže a za neke lokalitete potrebno je izgraditi dovodne cjevovode a prema budućim projektima vodovodne mreže.

Da bi današnja Općina Medulin bila kvalitetno rješena sa vodoopskrbom potrebno je izgraditi cjevovod na potezu Valtura – Medulin.Cijelo područje naselja Medulin i Ližnjana snabdjeva se vodom iz postojećeg rezervoara Vrčevan sagrađenog na koti +65 +4 m.n.v.

Naselje Medulin nema u potpunosti riješenu vodoopskrbnu vodovodnu mrežu za sve dijelove naselja. Posebno su kritična nova naselja Pošesi sa kampom Kažela kao i dio istočnog dijela Medulina, te dio naselja Mukalba.

Kako bi se kvalitetno rješila vodopskrba dijela naselja mukalba, burle i industrijska zona medulina a samim tim i dio zapadnog dijela naselja medulin potrebno je izgraditi novi dovodni vodoopskrbni cjevovod φ 300 mm kroz samo naselje čime bi se zamjenio i većdotrajali postojeći pvc cjevovod a prema situacijskom prikazu. Kao druga varijanta tog cjevovoda postoji trasa po budućoj obilaznici medulina gdje treba rješiti imovinsko pravne odnose.

Rješenje istočnog dijela naselja Medulin a posebno naselja Pošesi i kampa Kažela rješit će se izgradnjom novog magistralnog cjevovoda profila φ250 i φ200 mm. Početak ovog cjevovoda biti će od postojećeg cjevovoda φ 300 i protezat će se po planiranoj prometnici do naselja Pošesi.

Izgradnjom ovih dvaju cjevovoda rasteretit će postojeća vodoopskrbna vodovodona mreža Medulina i osigurati sigurna vodoopskrba.

Naselje Pomer ima kvalitetno rješenu vodoopskrbu iz rezervoara Kaštion sa kotom +55 m.n.v. Značajnije područje izgradnje koje se planira na području naselja Pomer je stambeno turistička zona Muča. Vodoopskrba tog dijela naselja vršit će se na način da nisku zonu izgradnje se pokriva direktno iz rezervoara Kaštion dok se za višu zonu Muče mora osigurati postrojenje za povečanje tlaka kako bi se i na najvišim mjestima osigurala kvalitetna vodopskrba.

Naselje Premantura ima izgrađen rezervoar Gradine dovoljnog kapaciteta i u sklopu naselja osigurana je kvalitetna vodoopskrba osim na početku naselja i u samom centru gdje u ljetnim mjesecima zbog prevelike potrošnje vode viši objekti u pojedinim trenucima ostaju bez vode.


Cijelo područje Banjole-Volme-Porto Paltana moraju se rješiti jedinstvenim vodovodnim sistemom koji će doći pod utjecaj budućeg rezervoara Volme vel. 2x2000 m3 smještenom na najvišem vrhu između Banjola i Premanture na koti +69+4,24 m.n.v. Zbog potrebne visinske kote rezervoar će morati biti izdignut a ne ukopan. Ovdje treba naglasiti da je svaki metar ključan za vodoopskrbu Banjola. Budući rezervoar Volme snabdjevat ćese vodom iz postojećeg cjevovoda φ 300 mm a koji se proteže do rezervoara glavica u Premanturi. Od rezervoara Volme se planira povratni cjevovod profila φ 300 mm koji će segranati na profil φ 200 mm za Volme Paltanu i φ 250 mm za naselje Banjole.

71


3.5.4.2.Odvodnja otpadnih voda

U Općini Medulin sva kanalizacijska mreža predviđa se kao separatna kanalizacija i to zasebno fekalna i oborinska odvodnja.

Ovim PPUO-m predviđeno je rješenje odvodnje u tri odvojena sustava: 1. sustav odvodnje naselja Medulin planskim rješenjem sa magistralnim kolektorima i

crpnim stanicama CS Mukalba, CS Medulin i CS Kažela. U autokampu Kažela predviđase centralna crpna stanica Kažela koja će prepumpavati otpadnu vodu na budući uređaj za pročišćavanje Medulin i nakon pročišćavanja ispustiti dugim podmorskim ispustom u more. Uređaj za pročišćavanje Medulin predviđa se kao biološki uređaj u trenutku kad se za to pokaže potreba u cijlu navodnjavanja golf terena na Marleri u susjednoj Općini Ližnjan. Razvojem golfa na poluotoku Marlera, iz vodovodne mreže nije moguće osigurati dovoljne količine pitke vode te će biti potrebno izgraditi u toJ fazi biološki uređaj koji ćemorati osigurati kvalitetu pročišćene vode na način da se ista može koristiti za potrebe natapanja golf igrališta.

2. sustav odvodnje za naselja Banjole, Vinkuran i Pomer predviđa izgradnju zajedničkog kanalizacijskog sistema na lokaciji postojećeg pročišćivača Bumbište. Postojeći kapacitet uređaja ne zadovoljava konačnom dotoku otpadnih voda te će biti potrebno dograditi mehanički uređaj na konačni kapacitet otpadnih voda.

U I fazi izgardnje predviđa se izgradnja mehaničkog uređaja za konačni kapacitet dotoka otpadne vode iz naselja Banjole, Vinkuran i Pomer. U II fazi predviđa se dogradnja biološke faze uređaja.

U naselju Banjole predviđa se izgradnja centralne crpne stanice Banjole na koju ćedoticati otpadne vode samog naselja Banjole kao i otpadne vode iz naselja Vinkurana i Pomera. Otpadne vode naselja Vinkuran predviđaju se gravitaciono dovesti do crpne stanice Kaštanjež gdje će se otpadne vode prepumpati do najviše točje Banjola i dalje gravitacijski odvesti do crpne stanice Banjole.

Od crpne stanice Banjole predviđa se gravitacijski kolektor uz obalu do naselja Volme i dalje prema naselju Pomer. U samom naselju Pomer predviđa se izgradnja centralne crpne stanice Pomer koja će sve otpadne vode prepumpati do gravitacijskog kolektora koji će dalje te otpadne vode odvesti do crpne stanice Banjole.

3. sustav odvodnje za naselje Premantura predviđa zasebni kanalizacijski sustav sa magistralnim kolektorom do budućeg uređaja za pročišćavanje Glavica

Neposredno uz autokamap Stupice izgrađena je centralna crpna stanica Stupice sa tlačnim vodom do vrha naselja Premantura. Uređaj za pročišćavanje Premantura u I fazi predviđa se kao mehanički uređaj sa dugim podmorskim ispustom u more. U II fazi izgradnje predviđa se dogradnja biološke faze pročišćavanja otpadnih voda.Na sam uređaj za pročišćavanje Premantura doticati će gravitacijski manji dio otpadnih voda naselja Premantura i to zapadni dio naselaj i manji dio centralnog dijela naselja Premanture. Istočni dio naselja Premature odvodit će se na na priobalni kolektor koji ćepodsredstvom par crpnih stanica odvodit otpadne vode do centralne crpne stanice Stupice.

Pojedini manji dijelovi naselja od Premanture, Medulina Banjola, Pomera i Vinkurana neće se moći spojiti gratavitaciono na planiranu kanalizacijsku mrežu već će se morati izgraditi par lokalnih crpnih stanica kao bi prepumpale otpadnu vodu iz tih nižih dijelova

72


naselja. Naselje Pješčana Uvala ima izgrađen fekalni kanalizacijski sustav sa spojem na

pulski kanalizacijski sustav otpadnih voda. Otpadne vode moraju se ispuštati u sustav javne odvodnje u skladu sa ovim PPUO-

om. Iznimno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja u skladu sa člankom

7., stavak 3. odredbi ovog PPUO-a, na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje za obiteljske kuće (po posebnom propisu) iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne otpadne vode opterećenja do 10 ES, obavezno je ispuštanje otpadnih voda u sabirne jame.

Za građevine na području Općine Medulin sa opterećenjem većim od 10 ES, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja u skladu sa člankom 7., stavak 3. odredbi ovog PPUO-a, gdje je predviđena izgradnja sustava odvodnje, a dok isti nije izgrađen,– otpadne vode odvode se preko zasebnog uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik ili se koriste za navodnjavanje. Otpadne vode moraju biti pročišćene na kakvoćudefiniranu posebnim propisima.




Ovim PPUO-om planira se i oborinska kanalizacija svih naselja što je predmet

razrade ostale prostorno planske I projektne dokumentacije. Oborinska odvodnja Općine Medulin rješavat će se na način da sistemom oborinske

odvodnje prikupljamo sve oborinske vode sa prometnica i dotok oborinskih voda iz slivne zone koja gravitira na tu prometnicu bez direktnog odvođenja oborinskih voda sa svake građevinske parcele.

Izuzetak predstavljaju veće građevne čestice i građevine kod kojih se pojavljuju većekoličine oborinskih voda pri čemu je obaveza investitora da sam izgradi sistem oborinske odvodnje do priključka na oborinsku kanalizaciju prometnice.

Prilikom dimenzioniranja pojedinih dionica kanalizacije potrebno je hidraulički proračun izraditi na bazi krivulje oborina - Mjerodavni intenzitet oborina ITP krivulja Hrvatskih voda-Rijeka za dvogodišnji povratni period vodeći računa o ukupnoj slivnoj površini.

U ovoj se zoni svi oborinski kolektori trebaju u konačnosti odvoditi u more na način da se prije ispusta u more predvide separatori ulja i masti. Kako ne bi došlo do potrebe izgradnje enormno velikih separatora potrebno je izvesti kišne preljeve ispred separatora koji bi na separator dovodili od 15-20 % oborina, dok bi ostale se preljevale direktno u more. Smatra se da prvih 15-20 % oborina su najviše zagađene dok su ostale većrelativno čiste oborinske vode te ih se nije potrebno posebno pročišćavati.

73


3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Općina Medulin, putem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, opredijelila se za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kako bi se osiguralo smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka, iskorištavanje vrijednih tvari i energije, obrađivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i recikliranja, te odlaganje minimalnih količina ostatnog otpada. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Općine Medulin podrazumijeva donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada, edukaciju stanovništva, podizanje turističkog ugleda Općine kroz zaštitu okoliša, izradu detaljnog programa za uspostavu primarne reciklaže, uspostavu primarne reciklaže za staklo, papir i otpadna ulja, skupljanje baterija i starih lijekova, kompostiranje zelenog reza te biorazgradivog otpada skupljenog u ugostiteljskim objektima i na tržnici, izdvajanje auto-guma, uvođenje mehaničko-biološke obrade ostatnog otpada, odlaganje ostatnog otpada, te saniranje svih nelegalnih smetlišta na području Općine Medulin.

U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom smeće i ostali kruti otpad zbrinjavat će se na lokaciji kaštijun, na lokaciji definiranoj granicama građevinskog područja.na području obuhvata ppuo-a ne smiju se otvarati druga olagališta otpada. Postojeće odlagalište otpada “kaštijun” mora se sanirati, a potom i rekonstruirati u skladu s važećim propisima o uvjetima za postupanje s otpadom, da bi u budućem korištenju omogućilo smanjenje neželjenih utjecaja na okoliš već odloženih količina otpada, osiguranje ekološki prihvatljivog odlaganja novih količina otpada, sukladno odredbama važećih hrvatskih, kao i europskih propisa o odlaganju otpada. Odlagalište ne smije štetno utjecati na okoliš, a naročitu pažnju treba posvetiti uklanjanju utjecaja emisija i migracija odlagališnog otpadnog plina, onečišćenja površinskih i podzemnih voda procjednim vodama odlagališta, na zdravlje ljudi i životinja djelovanjem različitih opasnih i toksičnih tvari.

Sve aktivnosti vezane za zbrinjavanje otpada na lokaciji Kaštijun moraju se provoditi sukladno mjerama zaštite okoliša koje su sadržane u odredbama zakonskih propisa i podzakonskih akata iz oblasti zaštite okoliša i odredbama ovog PPUO-a.


Građevni otpad će se odlagati na lokaciji bivšeg kamenoloma Pećine određenoj ovim PPUO-om u sklopu koje se planira i kompostana za lokalnu obradu biološkog materijala (zelena rezidba, otkos i dr.) 3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zaštita ugroženih dijelova prostora i okoliša provodit će se u skladu sa svim zakonima, odlukama i propisima, relevantnim za ovu problematiku, a naročito s važećim zakonom o zaštiti okoliša, odredbama prostornih planova šireg područja, ovog PPUO-a i prostornih planova užeg područja.

Prilikom izdavanja lokacijskih/građevnih dozvola, kao i prilikom gradnje, a potom i korištenja građevina, neophodno je uvažavati sve elemente okoliša i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno stanje. U slučaju da već zatečeno stanje okoliša ne odgovara minimalnim dopuštenim uvjetima treba ga dovesti u granice prihvatljivosti, definirane važećim propisima i standardima. U prostornim planovima užeg područja potrebno je definirati mjere zaštite okoliša na temelju procjena utjecaja. Neophodno je što više koristiti takve energente koji će ekološki poboljšati stanje obuhvaćenog područja, što

74


podrazumijeva upotrebu plina ili alternativnih energetskih izvora (solarna energija, vjetar i sl.).

Shodno važećim propisima iz oblasti zaštite okoliša, za zahvate u prostoru definirane posebnim propisom potrebno je izraditi procjenu o utjecaju na okoliš, koja će propisati mjere zaštite okoliša od utjecaja tog zahvata na njega.

Zaštita zrakaU područjima I. kategorije treba poduzimati mjere sprečavanja onečišćenja zraka,

kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja preporučenih vrijednosti (u daljnjem tekstu: PV). U zaštićenim i rekreacijskim područjima PV ne smiju biti dostignute. Sukladno pozitivnim zakonskim propisima u područjima I. kategorije treba poduzimati mjere spriječavanja onečišćenja zraka, kako zbog izgradnje i razvoja područja ne bi došlo do prekoračenja PV.

U područjima II. kategorije potrebno donijeti program mjera za smanjenje onečišćenja zraka, kako bi se postepeno postigle PV kakvoće zraka, sukladno metodologiji propisanoj posebnim propisima. Dok u područjima III. kategorije treba odmah identificirati dominantan izvor, dajući prednost onim akcijama koje će imati najveći učinak, kao i onima koje se mogu najlakše, najbrže ili s najmanje troškova provesti, te obvezati onečišćivačada u zadanom roku izradi sanacijski program na način i u skladu s posebnim propisom.

Zaštita vodaU sferi komunalne djelatnosti - paralelno s izgradnjom sustava za pročišćvanje otpadnih voda utvrditi mogućnost

primjene obnovljivih voda (pročišćenih urbanih i/ili industrijskih efluenata) kao dodatnog izvorišta niže razine kakvoće u poljoprivredi, šumarstvu, uključivo i za protupožarne rezerve, u industriji i za komunalne potrebe,

- za sve novogradnje stimulirati, sukladno propisima, izgradnju spremnika (cisterni) za sakupljanje oborinskih voda, koje bi se zatim posebnim cijevovodom koristile za sanitarne, tehnološke i ine potrebe,

- zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda obavljati na način da se otpadne vode iz zgrada, tehnologija i sl. prije ispuštanja u sustav kanalizacije pročiste do stupnja da se zadovolje kriteriji za pojedina zagađivala prema općem važećem standardu (u fekalnu kanalizaciju dozvoljeno je upuštati samo otpadne vode koje su na nivou kućnih otpadnih voda). Sustav mreže fekalne kanalizacije mora biti zaseban. Kod kuhinja s pranjem posuđa, raznih kotlovnica, mehaničarskih radionica i sl., kao i na otvorenim ili slično uređenim površinama gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih zagađivača u otvorenim skladištima, potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove u sklopu svake građevine prije priključenja na fekalnu kanalizaciju.

U sferi gospodarstva

Proizvodnja - postojeći tehnološki objekti moraju ishoditi vodopravnu suglasnost, dozvolu i

dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje količina i kakvoćaotpanih voda koje pravna ili fizička osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, vodonosnike ili tlo,

- korisnici vodnih resursa obvezni su primjeniti odgovarajući tretman otpadnih voda s ciljem dovođenja njihovih fizičko-kemijskih karakteristika u vrijednosti koje su podnošljive za okoliš,

- količine masti, maziva, mineralnih ulja, PAH-ova, PCB-a koji se koriste u tehnološkim procesima moraju se strogo evidentirati te voditi očevidnik njihovog zbrinjavanja na način kako je to propisano Uredbom o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom.

75


Energetika - do 2015. god. postupno i planski izvršiti rekonstrukciju svih energetskih sustava, tj.

kotlovnica, rezervoara energenata te cijevovoda na način da mogu koristiti zemni plin u trenutku plinofikacije Istarske županije. Poreznom i drugim stimulativnim mjerama poticati proces plinofikacije,

- do konačnog prelaza na upotrebu zemnog plina svi energetski sustavi koji koriste tekuće lake,srednje i teške derivate nafte, kako u proizvodnim djelatnostima, tako i u domaćinstvima, moraju bezuvjetno do 2010. god. ishoditi certifikat o tehničkoj ispravnosti takvih sustava,

- sustavi za opskrbu naftnim derivatima, tj. crpne postaje, moraju ishoditi do 2010. god. vodopravnu dozvolu i dozvolbeni nalog sukladno Zakonu o vodama;

- odgovarajućom poreznom politikom i drugim stimulativnim mjerama poticati i podupirati fizičke i pravne osobe za investicijske zahvate koji se temelje na alternativnim izvorima energije (sunce, vjetar, geotermalne vode).

Poljodjelstvo, stočarstvo i peradarstvo - Putem posebnih propisa u nadležnosti županijskih tijela i Općine (odluke, pravilnici,

prostorni planovi i sl.) spriječiti nastajanje šteta od zagađenja okoliša od poljoprivredno-prehrambene djelatnosti. U tom smislu treba odrediti gornje granice veličine objekata, veličinu populacije stoke i način njezina držanja, sukladno propisanoj kategoriji zaštite.

- racionalna upotreba mineralnih i organskih gnojiva te zaštitnih sredstava, a limitirana u posebno zaštićenim područjima i potpomognuta stimulativnim mjerama.

- zabranjuje se korištenje površinskih i podzemnih voda u poljodjelske svrhe bez prethodno ishodovane vodopravne dozvole i koncesije sukladno posebnim propisima, kojom će se točno i nedvosmisleno definirati način i količine korištenja istih,

- u području III. zone zaštite vodocrpilišta potrebno je postupno izvršiti preobrazbu postojećeg poljodjelstva u organsko poljodjelstvo.

- u slučajevima stočarskih i peradarskih gazdinstava ocjedne se vode, ili vode nakon ispiranja moraju sakupljati u nepropusnim sabirnim jamama, koje se zatim prazne i rasiplju po poljoprivrednim površinama kao tekuće gnojivo sukladno Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima.

U sferi prometa

- poticati korištenje prijevoznih sredstava koja su glede sagorjevanja fosilnih energenata najštedljivija, te da ispušni plinovi sadrže što manje štetnih tvari po okoliš, tj. takva prevozna sredstva koja su novijeg datuma i ona koja imaju ugrađen katalizator U sferi informatizacije

- do 2015. god. uspostaviti informatički sustav gopodarenja vodama kao dijela općeg informatičkog sustava zaštite okoliša i gospodarskog razvitka tako da umreženi podaci budu dostupni svim županijskim, gradskim i općinskim tijelima lokalne samouprave i vodoprivrednim upravama, te javnosti.

Zaštita od štetnog djelovanja voda i erozijePostojeći povremeni ili stalni potoci i bujice, kojima se odvode atmosferske vode šireg

područja, moraju se čistiti i održavati, kako se ne bi ugrozila njihova protočnost. Sve zahvate na postojećim povremenim ili stalnim potocima i bujičnim tokovima, kao i u dodiru s njima, izvoditi prema odgovarajućim važećim propisima i projektima, te uz obaveznu suradnju s nadležnim tijelima državne uprave, te pravnim osobama sa javnim ovlastima.

76


Na PPUO-om određenim područjima pojačane erozije ne postoji mogućnost nikakve gradnje osim mreže prometne i ostale infrastrukture. U ovim područjima zemljište se mora urediti i koristiti na način koji će smanjiti utjecaj erozije zemljišta (pošumljavanje, zabrana sječe i slično). Iznimno je u građevinskim područjima naselja moguća gradnja potrebnih građevina, uz primjenu svih tehničkih propisa, standarda i pravila graditeljske struke za erozivna tla, kojima se mora osigurati mehanička otpornost i stabilnost, te sigurnost u korištenju, a istovremeno izbjeći narušavanje stabilnosti tla na okolnom zemljištu odnosno drugih građevina visokogradnje, prometnica, komunalnih i drugih instalacija i slično.

Zaštita moraObalno more na području Općine Medulin je ovim PPUO-om kategorizirano u II.

kategoriju. Osnovna zaštita mora od onečišćenja s kopna provodi se ograničenjem izgradnje uz obalu i mjerama za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna što u ovom slučaju znači obavezu izrade prostornih planova užih područja, kroz koje će seizvršiti snimak postojećeg stanja te definirati mjere da se ne naruši kakvoća ukoliko je ona viša od I. To znači, da se na područjima gdje je obalno more još uvijek visoke kakvoće, namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji, usklađenim i kontroliranim razvojem turizma i gospodarstva općenito, obavezno održi postojeća kakvoća mora. Dijelovi zatvorenog mora, sa slabom izmjenom vodene mase, predstavlja osjetljivo područje pa je svaka daljnja aktivnost u tom prostoru ograničena i za istu je potrebna sveobuhvatna studija koja mora definirati prihvatni kapacitet bez degradacije kakvoće mora propisane ovim PPUO-om.

Da bi se provela zaštita potrebno je poduzeti slijedeće mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna: - izgraditi sustav javne odvodnje s adekvatnim stupnjem pročišćavanja prije upuštanja

otpadnih voda u recipijent uz adekvatnu obradu otpadnog mulja, - provesti rekonstrukciju s posebnim mjerama osiguranja ili uklanjanje skladišta tekućih

goriva i mineralnih ulja u cijelom obalnom području, - stimulirati u proizvodnim pogonima uvođenje tehnologija s manjim potrebama po vodi

kao i pročišćavanje iste na kakvoću za ponovnu uporabu, - opasni otpad sakupljati u tvorničkom krugu (skladištiti) i spriječiti njegovo ispiranje ili

procjeđivanje te u konačnost zbrinjavati putem ovlaštenih tvrtki uz ispunjavanje zakonom propisane popratne dokumentacije. Obzirom da se PPUO-om omogućava daljnji razvoj pomorskog prometa treba

provoditi slijedeće mjere zaštite radi sprječavanja onečišćenja uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima: - osigurati opremu za sprječavanje širenja i uklanjanja onečišćenja (brodovi-čistači,

plivajuće zaštitne brane, skimeri, crpke, spremnici, specijalizirana vozila, disperzanti) unutar vlastitog pogona ili putem specijaliziranih poduzeća,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja i instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje komunalnog otpada, istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Zaštita šuma i šumskog za planirana područja šuma posebne namjene zemljišta provodit će se u skladu sa Zakonom o šumama i ostalim odgovarajućim propisima.

Zaštita poljoprivrednih površina provodit će se u skladu sa zakonom o poljoprivrednom zemljištu i ostalim odgovarajućim propisima. Istovjetne mjere zaštite primjenjivat će se na planirana područja osobito vrijednih i vrijednih obradivih tala, te na katastarske čestice čija katastarska kultura odgovara poljoprivrednom zemljištu u okviru planiranih područja ostalih poljoprivrednih tala, šuma i šumskog zemljišta. Zaštita

77


poljoprivrednih površina izloženih utjecaju eolske erozije provodit će se sadnjom odgovarajućih biljnih vrsta i primjenom odgovarajućih tehničkih rješenja, te kontinuiranim održavanjem sustava.

Ovim PPUO-om određena su osobito vrijedna i ugrožena područja diferencirana kroz zakonom određenu kategorizaciju spomenika prirodne i graditeljske baštine, te određena ovim odredbama kao kulturna dobra. Mjere zaštite ovih područja, kako upisanih u registar zaštićenih spomenika tako i evidentiranih ovim Planom, određuju se istovjetno, u skladu sa odgovarajućim propisima.

Radi zaštite i uređenja obalnog područja mora, utvrđen je ovim PPUO-om, a na temelju Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN128/04) – zaštićeno obalno područje(u daljnjem tekstu: ZOP), a na temelju PPIŽ-a obalno područje.

Uredbom se određuju uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.Zaštićeno obalno područje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

U ZOP-u se planiranje i uređenje prostora temelji na osnovnim planskim smjernicama: – očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog

krajolika, – osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke

vode, – planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i

cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, – sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, – osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju,

osobitog pomorskog dobra, – očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno

u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja,

– očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu vegetaciju,

– ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke,

– ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti,

– uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

– planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja,

– sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke isportsko-rekreacijske namjene.

78


II. PRILOZI - izvod iz sudskog registra - suglasnost za upis u sudski registar - rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera - suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Republike Hrvatske na Konačni prijedlog PPUO Medulin - suglasnost Ministarstva obrane Republike Hrvatske- Uprave za materijalne

resurse, Službe za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- prethodna suglasnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu prirode na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- prethodna suglasnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine (Konzervatorskog odjela u Puli) na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- suglasnost Ureda državne uprave u Istarskoj županiji na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- mišljenje Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije na Konačni prijedlog PPUO Medulin

- prethodno mišljenje Hrvatskih voda, VGO Rijeka na Konačni prijedlog PPUO Medulin

Izmjene i dopuneProstornog plana ure enja Op ine Medulin...- rješenje o imenovanju odgovornog...

Documents

Transcript of Izmjene i dopuneProstornog plana ure enja Op ine Medulin...- rješenje o imenovanju odgovornog...