Izbori za SPI/Registar nekretnina i SPI/GIS EU parlamentTIM4PIN MAGAZIN 4/2013. 1 PISMO GLAVNOG...

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• tr

avan

j • 2

013.

www.spi.hr

SPI/Registar nekretnina i SPI/GIS za sveobuhvatnu evidenciju imovine!

SPI/Registar nekretnina predstavlja jedinstv-enu i sveobuhvatnu evidenciju svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu ili na upravljanju kako jedinica lokalne samouprave tako i svih drugih segmenata iz javnog sektora, a primjenljiv je i u privatnom sektoru. Spada u kategoriju pomoćnih analitičkih evidencija, te dobrim dijelom predstavlja i nadopunu na Eviden-ciju dugotrajne imovine.

Kako bismo dobili moderan sustav za upravljanje imovinom, integriran u postojeći LC SPI sustav te da svojim rješenjima, načinom rada i potpunom prila-godbom korisničkim zahtjevima donese korisniku veću dobit od uloženog, razvili smo novu aplikaciju - SPI/Geografski informacijski sustav.

SPI/Geografski informacijski sustav je desktop GIS aplikacija za pregled i analizu integriranih poda-taka, poslovnih i prostornih, unutar SPI sustava, nami-jenjena JLP(R)S i komunalnim tvrtkama, kao proširenje postojećih poslovnih procesa i aplikacija, u cilju uprav-ljanja integriranim podacima od značaja i na teritoriju JLP(R)S. Može se koristiti samostalno, kao preglednik prostornih podataka, ili integrirano sa ostalim ap-likacijama LC SPI/KOMIS i LC SPI/Registar nekretnina.

Aplikacije su rezultat višegodišnjeg vlastitog znan-ja i iskustva u radu s Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i prostornim informacijskim sustavima. Razvoj aplikacija je u potpunosti upravljan od strane Vas - naših postojećih i budućih korisnika.

Integracija Jednostavnost

Učinkovitost

Integracija Jednostavnost

Učinkovitost

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LAĆ

EN

A U

PO

ŠTI 1

0000

ZA

GR

EB

NA

KLA

DN

IK: T

IM4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VAR

A 2

37A

, 100

00 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: CE

NTA

R@

TIM

4PIN

.HR

BROJ 4 • 2013

Radionice u travnju!

• Riznica JLP(R)S

• Poslovanje sindikata

• Financiranje političkih stranaka

Izbori za EU parlament

• Lokalni izbori i fi nanciranje izborne promidžbe

• Tromjesečni fi nancijski izvještaji

• Kultura i sport u EU fondovima

• Poslovna privlačnost

gradova i općina • Porez na

nekretnine - izazovi u provedbi za JLS

• Komunalni doprinos - obračun i naplata

Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN i TIM4PIN d.o.o za savjetovanje

organiziraju

SPECIJALIZIRANU RADIONICU

ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE

na temu

USPOSTAVA I POSLOVANJE U SUSTAVU LOKALNE RIZNICE

U Zagrebu, 18. travnja 2013. godine, s početkom u 10 sati

Zakonom o proračunu svojim odredbama još od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstve-nog računa riznice te uvođenjem mehanizama pra-ćenja i upravljanja prihodima i rashodima na razini općine, grada, županije i njihovih proračunskih kori-snika. Tako je člankom 60. utvrđeno da proračunski korisnici imaju samo jedan račun koji je sastavni dio jedinstvenog računa riznice. Isto tako bi se u skladu sa člankom 48. i 51. svi prihodi proračunskih kori-snika trebali uplaćivati na račun riznice.

U samom početku donošenja ovih zakonskih odredbi dozvolio se prijelazni period te se nije inzistiralo da riznice odmah budu razvijene i uspostavljene. Me-đutim, sada, 10 godina od donošenja tog zahtjeva propis bi se trebao implementirati u praksi. Jedan od važnih razloga uvođenja ovog sustava je i činje-nica da se upravo riznica smatra naje ikasnijim me-hanizmom borbe protiv korupcije i izgradnje otvo-renog proračuna.

Uspostavi riznice treba pristupiti pažljivo te detalj-no osmisliti načine praćenja, izvještavanja i eviden-tiranja na razini proračuna i proračunskih korisni-ka kako bi se sve zakonske odredbe ispoštovale i kako bi sustav omogućio proračunskim korisnicima da u potpunosti prate svoje prihode i rashode te sa-stavljaju i predaju vjerodostojne i cjelovite inancij-ske izvještaje.

Upravo zbog toga organiziramo ovu radionicu slje-dećeg sadržaja:

P

Prvi dio: Zakonodavni okvir i praktična rješenja za rad u sustavu riznice

1. Zakonski okvir za uspostavu riznice i faze razvoja sustava riznice

2. Pripremne radnje za uvođenje sustava riznice kod proračuna i korisnika

3. Uloga jedinstvenog računa riznice i uvođenje cash poolinga

4. Odnos proračuna i proračunskih korisnika u riznici5. Praćenje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka u

sustavu riznice6. Uspostava sustava za isplatu gotovine7. Speci ične evidencije u sustavu riznice8. Izvještavanje u sustavu riznice

Pauza za ručak u 12.30 – 13.15

Drugi dio: Prezentacija modela riznica

Prikaz četiri riznice uspostavljene korištenjem razli-čitih informatičkih rješenja i procesa koje obuhvaćaju:

1. Planiranja 2. Izvršavanja (opis koraka od stvaranja obveze do

plaćanja, što i kad se unosi na razini proračunskog korisnika, a što na razini riznice)

3. Računovodstvenog evidentiranja4. Izvještavanja 5. Učinci uspostave riznica na poslovanje JLP(R)S i

proračunskih korisnika

Završetak 16.30

Predavači: prof. dr. sc. Davor Vašiček i mr. sc. Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva te predstavnici informatičkih tvrtki.

Materijal: pisani materijal i CD s tekstovima i prezen-tacijama predavača

Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jed-nog sudionika 500,00 kn (uključen PDV, pisani ma-terijali i CD te napitak u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 400,00 kn (uk-ljučuje samo PDV i napitak u pauzi, bez materijala).

Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815, (ili IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-35, model 00.

Prijaviti se možete:

- putem e-mail adrese: [email protected] on-line: www.tim4pin.hr- faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

Novo u svibnju!

IZOBR AZBA U SUSTAVU JAVNE NABAVE!

Sukladno članku 178. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/2011)

i člancima 16. i 17. Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012)

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, Zagrebispunio je zakonske uvjete i dobio ovlaštenje

KLASA: UP/I-406-01/13-01/04, URBROJ: 526-06-02/1-13-2

za provođenje izobrazbe u području javne nabave.

Pozivamo zainteresirane stručnjake da se predbilježe na pripremnu edukaciju-izobrazbu prema propisanom nastavnom »PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE« u trajanju od 50 školskih sati.

Redovito pohađanje pripremne izobrazbe uvjet je za pristupanje ispitu koji provodi Ministarstvo gospodarstva u postupku dobivanja certi ikata stručnosti za sudjelovanje u svim postupcima javne nabave čija je vrijednost veća od 70.000,00 kn.

ODRŽAVANJE IZOBRAZBE:

13. - 18. svibnja 2013., u Zagrebu, (6 dana/s početkom u 8 sati)

Nastavni materijal:

• materijal s prezentacijama predavača

• knjiga s propisima koja se može koristiti i prilikom polaganja ispita.

Orijentacijski program izobrazbe možete pogledati na našoj internetskoj stranici: www.tim4pin.hr.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV i nastavni materijal).

Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815 (IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-38, model 00.


- putem e-mail adrese: [email protected]

- on-line: www.tim4pin.hr

- faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Molimo prilikom prijavljivanja, uz ispunjenu prijavnicu poslati i potvrdu o plaćanju.

1TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji!

Na društveno-političkoj sceni mjesec travanj obilježavaju izbori prvih hrvatskih predstavnika u parlamentu EU-a. U nedjelju, 14. travnja 2013. svatko ima priliku sudjelovati u formiranju svojih saborskih zastupnika koji će nas zastupati i boriti se za naše interese u EU sljedećih godinu dana, odnosno do sljedećih redovnih parlamentarnih izbora na razini EU. Novina je u našoj izbornoj praksi da ćemo – osim za jednu listu – moći glasovati i za konkretnog kandidata s te liste za kojega smatramo da najviše zaslužuje naše povjerenje. Dakle, glasovati možemo na tri načina: 1. tako da ćemo zaokružiti samo željenu listu, 2. tako da izaberemo željenu listu i na njoj jednog željenog kandidata i 3. da glasamo samo za jednog željenog kandidata čime automatski glasujemo i za listu na kojoj se on nalazi. O tome detaljnije možete pročitati i u prvom članku ovoga broja časopisa. Kandidatima želim zasluženi uspjeh, a sve nas pozivam da ispuni mo svoju građansku obvezu i tako bar malo sudjelujemo u onome za što smo se opredijelili glasujući za pristupanje Europskoj uniji. Na javnoj inancijskoj i ekonomskoj sceni nastavljaju se intenzivna nastojanja pokretanja investicijskog ciklusa i osiguranja održivosti javnih inancija. Proveden je rebalans državnog proračuna kao posljedica negativnih prognoza u ostvarivanju BDP-a, a time i mogućnosti ostvariva-

nja planirane razine javnih prihoda. Zamjenik ministra inancija nedavno je istupio uznemirujućim informacijama o potencijalnoj ugroženosti korištenja fondova EU nakon našega skorog pristupanja, a zbog probijanja de icita proračuna opće države iznad 3% BDP-a što izlazi iz okvira Maastrichtskih kriterija koje smo se obvezali pridržavati. Rezultati reformi u cilju, su sada samo inancijskog smanjenja javnog sektora, očekivano popraćeni burnim sindikalnim i oporbenim reakcijama, no neupitna je činjenica da novca za inanciranje dosegnute razine javne potrošnje nema dovoljno. Rebalans državnog proračuna pokazuje da ga se u skoroj budućnosti ne može ni očekivati povećanjem prihodne strane proračuna. Što nam preostaje? Odgovor je poznat. Ili daljnji život na dug ili smanjenje javnih rashoda uz njihovo istodobno razvojno restrukturiranje.Velika su očekivanja započete sanacije javnog zdravstvenog sektora. Vlada je donijela odluku o sanaciji državnih bolnica kao najvećih generatora javno zdravstvene potrošnje čiji su dugovi dosegnuli 5 – 6 milijardi kuna. Na sanacijskim je vijećima i upraviteljima odgovorna i zahtjevna zadaća: restrukturirati poslovanje tih ustanova u cilju budućeg poslovanja na inancijski održivim principima. Ipak se moramo zapitati je li to moguće u postojećim ustavnim i zakonskim okvirima koji nam daju pravo na neograničenu zdravstvenu zaštitu koja se s druge strane inancira vrlo ograni-čenim i sve manjim državnim sredstvima? Nije li ipak vrijeme za korjenitu reformu sustava inanciranja javne zdravstvene zaštite i uspostavljanje našim mogućnostima održivog nacional-nog sustava zdravstvene zaštite umjesto postojećeg modi iciranog Bismarkova sustava koji se danas temelji na nedostatnim obveznim doprinosi-ma i osobnim participacijama te također nedostatnom dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju? Osobno smatram da se sustavna rješenja inanci-ranja javnog zdravstva ne mogu riješiti samo na potrošnim mjestima ma koliko god izvjesno bilo da je njihovo poslovanje moguće racionalizirati. Sadržajem ovoga broja časopisa uredništvo ostaje naravno na stručnoj mikrorazini razvojnog djelovanja Centra TIM4PIN. Nizom aktualnih struč-nih tema objavljenih u ovom broju časopisa, vjerujemo da ćemo zadovoljiti vaše tekuće informacijske potrebe. Kao i do sada, pozivamo vas na aktivnu suradnju jer samo tako možemo ažurno i duboko proniknuti u praktične teme i pitanja s kojima se u radu susrećete. Srdačan pozdrav! Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

www.tim4pin.hr

E-mail: [email protected]

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN

2 TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.


AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Maja PetričkoIntervju s predsjednicom Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora, kandidatkinjom za Europski parlament - mr. sc. Ivanom Maletić ........................................... 11 Katarina SerdarIzbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske .............................................. 14

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Ana ZorićJamstva i suglasnosti na zaduživanje ............... 18

Gorana RojeOcjena i promocija investicijske privlačnosti gradova i općina ............................... 22

RAČUNOVODSTVO

Ivana MaletićTromjesečni izvještaji u sustavu proračuna s osvrtom na korištenje namjenskih prihoda .............................................................................. 27

Mladenka KaračićFinancijski izvještaji nepro itnih organizacija za prvo tromjesečje 2013. ......... 31

Ivana Jakir-BajoUpis u registar nepro itnih organizacija i informiranje o promjenama .............................. 34

JAVNA NABAVA

Ante LobojaPregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave s primjerima iz prakse ..... 36

Zoran VuićPravo na izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave .................................................................. 44

POREZI

Ivana Dražić LutilskyMartina DragijaOporezivanje dobiti nepro itnih organizacija u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji ......... 52

Mirjana Mahović KomljenovićNovi sustav elektroničkih usluga porezne uprave ................................................................................ 57

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Marija TufekčićKultura i sport u EU fondovima ........................... 62

Olgica SpevecNacionalne regionalne potpore .......................... 64

SADRŽAJ

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE

USPOSTAVA I POSLOVANJE U SUSTAVU LOKALNE RIZNICEU Zagrebu, 18. travnja 2013. godine, s početkom u 10 sati

Zakonski okvir za uspostavu riznice i faze razvoja sustava riznice, pripremne radnje za uvođenje su-stava, uloga jedinstvenog računa riznice i uvođenje cash poolinga, odnos proračuna i proračunskih korisnika u riznici, praćenje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka, uspostava sustava za isplatu gotovine, speci ične evidencije i izvještavanje u sustavu riznice. Prikaz četiri riznice uspostavljene korištenjem različitih informatičkih rješenja i procesa koji obuhvaćaju: planiranje, izvršavanje (opis koraka od stvaranja obveze do plaćanja, što i kad se unosi na razini proračunskog korisnika, a što na razini riznice), računovodstveno evidentiranje, izvještavanje i učince uspostave riznica na poslova-nje JLP(R)S i proračunskih korisnika.


PISMO GLAVNOG UREDNIKASADRŽAJ

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

ZDRAVSTVO

Mladen DulibaIvana Jakir-BajoDaljnji koraci u provođenju sanacije zdravstvenih ustanova ............................................. 70

KULTURA

Tomislav TomašićKnjižnice u Hrvatskoj – predstavljamo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu ......................................................................... 73

VATROGASTVO

Nevenka BrkićFinanciranje vatrogastva iz proračuna JLP(R)S .............................................................................. 77

SINDIKATI

Mario ŠvigirStrateško upravljanje i inancijsko planiranje u sindikalnim organizacijama ..... 79

LOKALNA SAMOUPRAVA

Dragica KemeterKomunalni doprinos - obračun i naplata (2. dio) ............................................................................... 83

Tomislava MaričevićAlbina RosandićLokalni izbori i inanciranje izborne promidžbe ....................................................................... 89

Mario ErcegPorez na nekretnine – izazovi u provedbi za JLS ................................................................................... 97

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Desanka SarvanOdržavanje groblja i krematorija ...................... 100

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina .................. 108

2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 109

3. Plaće ............................................................................. 111

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom ............................................................... 113

5. Drugi dohodak ................................................. 114

6. Ostale obavijesti ................................................... 115

UNAPRIJEDITE SVOJE ZNANJE!

• ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (str. 9.)

• ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE (str. 8)

• UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU (str. 4)

[email protected]



Razvoj u sustavu proračuna u smjeru povezivanja ciljeva-planova-proračunskih sredstava zahtijeva i razvoj računovodstvenih evidencija i sustava izvje-šćivanja koje prate veze između planskih dokume-nata i proračunskih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju i u fazi planiranja i u fazi realizacije. To pri-mjerice uključuje razvoj evidencija koje prate vezu iz-među planova nabave i inancijskog plana, evidencije ugovorenih obveza i slično, što zasad u dijelu korisni-ka proračuna nije u dovoljnoj mjeri razvijeno. Razvoj programskog planiranja također zahtijeva razvoj ra-čunovodstvenog praćenja koje će osigurati potrebne informacije za upravljanje programima što uključuje informacije o troškovima programa, vrstama troško-va, mjestima nastanka troškova, informacije potreb-ne za praćenje indikatora i slično.

Razvoj računovodstva troškova i upravljačkog ra-čunovodstva treba poslužiti kao podloga za razvoj kvalitetnih inancijsko-informacijskih sustava kod korisnika proračuna.

P

Tema VrijemeI. dan (10.00 – 16.00) 7 satiMeđuzavisnost inancijskog, upravljačkog i troškovnog računovodstva u javnom sektoru - obilježja proračunskog računovodstva - obilježja upravljačkog i troškovnog

računovodstva - područja primjene upravljačkog

računovodstva u javnom sektoruInterni obračun i izvještavanje po segmentimaII. dan (10.00 – 16.00) 7 satiTradicionalne i suvremene metode obračuna troškova Troškovi kao instrument određivanja cijena javnih usluga- speci ičnosti implementacije u sektoru

zdravstva i visokog obrazovanja - metoda ciljanih troškova

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

održavaju specijalističku edukaciju

UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU

u Zagrebu, hotel International 22. - 24. travnja 2013., s početkom u 10 sati

III. dan (10,00 - 16,00) 7 satiBSC model i njegova primjena u upravljanju proračunskim korisnikom Benchmarking u javnom sektoru Organizacijski i informacijski aspekti procesne orijentacije Studija slučaja

Izvođači edukacije

Prof. dr. sc. Vesna Bosilj Vukšić, dr. sc. Sanja Broz To-minac, dr. sc. Verica Budimir, Martina Dragija, univ. spec. Oec., doc. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, mr. sc. Ivana Maletić, prof. dr. sc. Milena Peršić, Danijela Stepić, mag. oec., prof. dr. sc. Vesna Vašiček, prof. dr. sc. Davor Vašiček

Literatura

• V. Vašiček, I. Dražić Lutilsky (2011) Upravljačko računovodstvo javnog sektora, Upravljačko ra-čunovodstvo i računovodstvo troškova - izabra-ne teme/Vašiček, Vesna; Dragija, Martina (ur.) Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i inan-cijskih djelatnika

• Smjernice za upravljačko i troškovno računovod-stvo (http://www.m in.hr/hr/regulativa-i-propi-si-veza-ni-uz- inancijsko-upravljanje-i-kontrole)

Naknada za sudjelovanje: 2.400,00 kn (ili po danu, 800 kn/dan) + PDV

Polaznici dobivaju certi ikat o pohađanju speci-jalističke edukacije.

Uplate naknade: žiro račun TIM4PIN d.o.o. za sa-vjetovanje 2340009-1110546815 (ili IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5) s pozivom na OIB-33, model 00.


- putem e-mail adrese: [email protected] on-line: www.tim4pin.hr- telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678



Časopis Radno PRAVO obrađuje teme iz radnih odnosa - Zakon o radu, posebni zakoni, sudski po-stupak, ovrhe, zdravstveno osiguranje, zapošljava-nje, presude Europskog suda, mišljenja ministar-stava, sudsku praksu, tumačenja kolektivnih ugo-vora, itd.

Radno PRAVO – jedini specijalizirani stručni časopis za radne odnose

Urednik: Krešimir Rožman (raniji državni tajnik za rad)

Savjet časopisa: prof.dr.sc. Željko Potočnjak, Pravni fakultet, Ilija Tadić, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Darko Milković, Županijski sud Zagreb, Iris Go-vić, Županijski sud Zagreb, dr.sc. Viktor Gotovac, Pravni fakultet Zagreb, Željko Petrišić, odvjetnik, Ivica Crnić, odvjetnik, prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur, Pravni fakultet Rijeka.

Više na www.radno-pravo.hr.

Časopis TIM4PIN MAGAZIN obrađuje aktualne inan-cijske, ekonomske, računovodstvene, porezne i pravne teme posebno iz područja poslovanja javnog i nepro-itnog sektora. Obrađuju se i teme vezane uz Europsku

uniju i korištenje EU fondova, te speci ične teme po djelatnostima proračuna, proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika te nepro itnih organizacija. TIM4PIN MAGAZIN – specijalizirani časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora

Urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo, doc.dr.sc. Saša Drez-gić, mr.sc. Ivana Maletić, mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Ante Loboja, mr.sc. Mirjana Mahović Komljenović, mr.sc. Ne-diljka Rogošić, mr.sc. Gorana Roje, Bernardica Rubčić, Ana Zorić, Danijela Stepić mag.oec., Desanka Sarvan, Ve-sna Orlandini, prof.dr.sc. Vesna Vašiček, mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan

Više na www.tim4pin.hr.

Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa:

Radno PRAVO i TIM4PIN MAGAZIN

Pojedinačna cijena svakog časopisa iznosi:

Radno PRAVO - 984,50 kuna godišnje (12 brojeva), TIM4PIN MAGAZIN – 1.100 kuna godišnje (12 brojeva),a sada ih zajedno možete dobiti za samo 1.500 kuna godišnje (za 12 mjeseci, počevši od mjeseca pretplate)

PRETPLATA UKLJUČUJE:

- besplatne savjete putem telefona ili e-mail adrese - jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Jedinstveno rješenje za najvažnija i najčešća pitanja iz rada računovodstva/ inancijske službe, pravnika/tajnika i zakonskih predstavnika ( inancije, poreze, javnu nabavu, računovodstvo, plaće te radne odnose).

Pretplata: − putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr, − navođenjem podataka (naziv/ime, adresa, oib, osoba koja prima časopis), na sljedeće e-mail adrese: centar@tim-

4pin.hr; [email protected], − pozivom na dolje navedene telefonske brojeve, − narudžbenicom u nastavku (faks: 01/5531-335, 01/4829-842)

Upit za sve dodatne detalja možete dostaviti putem e-maila ili telefonom (TIM4PIN: 01/5531-755, 01/5531-335; RADNO PRAVO: 01/4829-841)

Narudžbenica broj ________

       Datum:  

Red. br. Opis Broj pretplata Jedinična cijena Ukupno

1. 

Zajednička godišnja pretplata na Radno PRAVO i

TIM4PIN MAGAZIN

1.500,00 

Naziv: ________________________________________

Ime odgovorne osobe: ________________________

Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________

Osoba koja će primati časopis: ___________________

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora

i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb

tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za godišnju pretplatu ostvaruje se popust od 300,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Ako se adresa primatelja časopisa razlikuje od gore navedene adrese molimo posebno napomenuti.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe -44 Model: 00   Žiro račun: 2340009-1110546815 IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Godišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN  kontakt broj:    

tel.: _______________________________________

fax: potpis i žig naručitelja

ZAJEDNIČKA PRETPLATA NA RADNO PRAVO I TIM4PIN MAGAZIN

TIM4PINULICA GRADA VUKOVARA 237A10000 ZAGREB - 4 4

5

TIM4PIN - Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora

i TIM4PIN d.o.o za savjetovanje

ORGANIZIRAJU

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA SINDIKATE

O TEMI

RAZVOJ I POSLOVANJE SINDIKATA NA PRAGU EUROPSKE UNIJE

- STRATEGIJA RAZVOJA, FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I PLANIRANJE, TEKUĆE POSLOVANJE -

U Zagrebu, 16. travnja 2013., hotel Palaces početkom u 10 sati

U sklopu svoje misije unaprjeđenja i razvoja nepro itnog sektora te uspo-stavljanja aktivnog suradničkog odnosa s pojedinim strukovnim i intere-snim grupacijama, Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN organizira ovu specijaliziranu radionicu o relevantnim pitanjima razvoja te inancijskog i pravnog poslovanja na svim organizacijskim razinama sindikalnog djelovanja (središnjice, granske sindikate, sindikate djelatno-sti, regionalne sindikate, sindikate poduzeća te javnih institucija). Radionica je namijenjena rukovoditeljima, liderima i stručnim osoba-ma zaposlenim u sindikalnim organizacijama, ekonomsko računovod-stvenim te pravnim suradnicima sindikata, sindikalnim povjerenicima, sindikalnim volonterima te članovima nadzornih i drugih upravnih ti-jela sindikata.

PROGRAM RADIONICE:

1. Strateško planiranje razvoja sindikata2. Unaprjeđenje inancijskog upravljanja u sindikatima3. Financijsko planiranje u sindikatima 4. Zakonski okvir procesa kolektivnog pregovaranja u 2013. godini5. Sindikati u poreznom sustavu6. Priprema za prijavu EU projekata od strane sindikalnih organizacija7. Računovodstveni i inancijski aspekti speci ičnih poslovnih aktiv-

nosti (članarine, kasa uzajamne pomoći, nabava roba i usluga za članove...)

8. ODGOVORI NA PITANJA I RASPRAVAPredavači: stručnjaci ekonomske i pravne struke iz nadležnih tijela dr-žavne uprave, akademske zajednice, specijalisti-praktičari iz sindikalnih organizacija Materijal: pisani materijal i CD s tekstovima i prezentacijama predavačaNaknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 625,00kn (uključen PDV, pisani materijali i napitak u stanci). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 500,00 kuna (uključuje samo PDV i napitak u stanci).Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o., žiro račun: 2340009-1110546815; IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5. Prilikom uplate upisati model 00, a u pozivu na broj OIB institucije iz koje dolazite. Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected] Posjetite našu web stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se online.

TIM4PIN - Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora

i TIM4PIN d.o.o za savjetovanje

ORGANIZIRAJU

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA POLITIČKE STRANKE I NEZAVISNE KANDIDATE

NA TEMU

FINANCIRANJE IZBORNE PROMIDŽBE I LOKALNI IZBORI

ZAKONITO I TRANSPARENTNO POSLOVANJE POLITIČKIH STRANAKA UOČI IZBORA 2013.

U Zagrebu, 19. travnja 2013., hotel International, s početkom u 10h

Redovni lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte go-dine. Tako će u svibnju ove godine biti održani lokalni izbori. U prosincu 2012. donesen je i objavljen novi Zakon o lokalnim izborima. U veljači 2013. donese-ne su izmjene i dopune Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Za političke stranke i sve kandidate na izborima iznimno je važ-no znati dobro primijeniti nove propise kako bi osigurali zakonito poslovanje te namjensko ostvarivanje i trošenje sredstava. Upravo zato Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN organizira radionicu sljedećeg sadržaja:

PROGRAM RADIONICE:

1. Primjena izmjena i dopuna Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe

a. Izvori inanciranja b. Financiranje i evidentiranje izborne promidžbe c. Zabrana inanciranja i pogodovanja d. Objavljivanje podataka2. Primjena novog Zakona o lokalnim izborima3. Pravila dobrog inancijskog poslovanja u praksi političkih stranaka i nezavi-

snih kandidataPauza od 12.00h do 12.30h4. Najčešće nepravilnosti u poslovanju5. Sastavljanje i predaja inancijskih izvještaja

Odgovori na pitanja i konzultacije (predviđeno trajanje do 15.00h)

Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz Državnog ureda za reviziju i Držav-nog izbornog povjerenstva

Mjesto održavanja: Zagreb, hotel International, Miramarska 24

Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal

Naknada za sudjelovanje na radionici iznosi: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijali i CD te napitak u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 400,00 kn (uključuje samo PDV i napitak u pauzi, bez materijala).

Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815, (ili IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-60, model 00.

Prijaviti se možete:- putem e-mail adrese: [email protected] on-line: www.tim4pin.hr- faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Cilj programa: Upoznati i usavršiti polaznike sa ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslovanju nepro itnih organizacija, računovodstvenim praćenjem poslovanja, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem

Namjena škole: Računovođama nepro itnih organizacija, tajnicima, predsjednicima ili članovima uprave nepro itnih organizacija, računovodstvenim servisimaU Republici Hrvatskoj djeluje oko 60.000 organizacija različitih pravnih oblika koje primjenjuju računovodstvo nepro itnih organizacija. Od toga, značajan broj ima obvezu vođenja dvojnog knjigovodstva i inancijskog izvještavanja. Vođenje poslovnih knjiga i izradu inancijskih izvještaja organizacije nerijetko povjeravaju knjigovodstvenim servisima. Osobe koje volonterski ili profesionalno vode poslovanje tih organizacija često su nedovoljno upoznate sa utjecajem računovodstvenih, inancijskih i poreznih propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti, razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi poreznih prijava.

Trajanje škole: 25 sati/ 3 dana/9,30-16,30Cijena: 2.625,00 kn ( s uključenim PDV-om i literaturom)

Programski sadržaj:1. Obilježja, vrste i pravno-organizacijski oblici nepro itnih organizacija2. Financijsko upravljenje u nepro itnim organizacijama3. Osnovna obilježja i načela računovodstva nepro itnih organizacija – instrumenti i regulatorni okvir4. Priznavanje i mjerenje imovine nepro itne organizacije5. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda nepro itne organizacije6. Povezanost među ekonomskim kategorijama7. Sadržaj i proces inancijskog upravljanja, programi i aktivnosti nepro itnih organizacija, izrada operativnog i i-

nancijskog plana – praktični primjeri8. Plan prihoda i rashoda prema ekonomskoj, funkcionalnoj i drugim klasi ikacijama, planiranje novčanih tokova –

praktični primjeri9. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda–

praktični primjeri10. Računovodstveno evidentiranje recipročnih i nerecipročnih prihoda, prihoda prema posebnim propisima, prihoda

od imovine i ostalih prihoda– praktični primjeri11. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, ra-

shoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri12. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri13. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda i rashoda. Bilanca. Bilješke uz inancijske izv-

ještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana. 14. Porezni položaj nepro itnih organizacija – PDV, porez na dobit i porezni aspekti subjekata povezanih sa nepro itnim

organizacijama

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, Palace hotel, 6. - 8. 5. 2013.Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje broj: 2340009-1110546815, s pozivom na broj OIB-39, model 00.Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora najavljujeŠKOLU RAČUNOVODSTVA

ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKECilj programa: Upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonomskim

i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, in-ternim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranimaU Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti primjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem is-kalne odgovornosti čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inancijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovor-nosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata. Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30hCijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Program škole:1. Obilježja i funkcije sustava proračuna2. Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti3. Financijsko upravljanje4. Osnovna obilježja i načela računovodstva – instrumenti i regulatorni okvir5. Priznavanje i mjerenje imovine 6. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda 7. Povezanost među ekonomskim kategorijama8. Sadržaj i proces upravljanja, iskalna odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog

plana – praktični primjeri9. Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri10. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda–

praktični primjeri11. Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela– prak-

tični primjeri12. Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine,

vlastitih i ostalih prihoda– praktični primjeri13. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, ra-

shoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri14. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri15. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka. Bilanca. P-VRIO.

NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice

Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, 20. - 22. 5. 2013.Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje broj: 2340009-1110546815, s pozivom na broj OIB-40, model 00..Prijave: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected] Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

Datum:

R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika 235,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model:

OIB pravne osobe - 5200

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost

kontakt broj:

tel:

fax: potpis i žig naručitelja


FISKALNA ODGOVORNOST - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća -

Ivana Maletić, Ivana Jakir Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika, sastavljanje

planova i izvješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim načelima i pra-ksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu kori-stiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanja-nja slabosti i nepravilnosti te primjere izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim re-vizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

Naziv: ________________________________________

Ime odgovorne osobe: ________________________

Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora

i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb

tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]



Predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro it-nog sektora TIM4PIN, mr. sc. Ivana Maletić kandi-datkinja je na izborima za Europski parlament na listi broj 12 koalicije Hrvatske demokratske zaje-dnice, Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević i Blok umirovljenici zajedno. Gđa. Maletić radila je 15 godina u Ministarstvu inancija na poslovima inan-cijskog upravljanja, proračuna i proračunskih pro-cesa te pripremama za korištenje EU fondova. Au-torica je većeg broja znanstvenih i stručnih članaka te koautorica više knjiga. Tijekom pregovara s Eu-ropskom Unijom bila je pregovaračica za poglavlje 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova) te zamjenica glavnog pre govarača g. Drobnjaka. U intervjuu otkrivamo zašto se kandidirala za EU parlament te kako na-mje rava djelovati.

1. Koja je uloga EU parlamenta i zašto želite biti zastupnica u toj instituciji Europske unije?

EU parlament ima tri važne uloge. Prva je suoodlu-čivanje sa Vijećem ministara u procesu donošenja direktiva, odluka i ostale regulative. Druga je nad-zorna uloga nad radom Europske komisije, a treća suuodlučivanje prilikom donošenja proračuna i utvrđivanja inancijskog okvira. Upravo zbog važ-nosti te institucije u kreiranju europskih politika, smatram da je za našu zemlju značajno imati za-stupnike koji razumiju i mogu aktivno sudjelovati u radu EU parlamenta. Nisam razmišljala o anga-žiranju na taj način, osobito zato što jako volim po-

sao koji radim u Centru, a to je edukacija i pomoć u svakodnevnom radu proračunima, proračunskim korisnicima i nepro itnim organizacijama, podrška razvoju javnog i nepro itnog sektora kod nas i u ze-mljama u okruženju. Međutim, kako je za Republiku Hrvatsku važno kvalitetno sudjelovanje u kohezij-skoj politici od koje puno očekujemo, nisam mogla niti htjela odbiti poziv Hrvatske demokratske zajed-nice koja je u prvi plan stavila dobrobit naše zemlje i za imenovanje na listu tražila ljude s iskustvom u radu sa europskim institucijama te kvalitetnim po-znavanjem europskih politika.

2. Što se za javni i nepro itni sektor mijenja ula-skom Republike Hrvatske u EU, a što za ostale sektore i stanovništvo općenito?

Samim ulaskom ništa se neće promijeniti, kao ni što se zatvaranjem pregovora i potpisivanjem Pristu-pnog ugovora ništa nije promijenilo, osim naravno što se možemo osjećati sretnima i ponosnima jer smo pokazali da možemo i znamo odraditi veliki po-sao i da pripadamo europskoj obitelji. Promjene u načinima rada, uvođenje sustava, de iniranih proce-sa i procedura započelo je još za vrijeme pregovora. Konvergencija, harmonizacija i prilagodbe nisu tre-nutak, riječ je o dugotrajnim procesima koji polako tijekom vremena počinju davati rezultate razvija-jući drugačiju svijest i uvodeći nove načine rada. U prvi plan počinju se stavljati ciljevi, rezultati, mje-renje postizanja postavljenih ciljeva, upravljačka odgovornost za (ne)postignute rezultate, strateško planiranje, partnersko odlučivanje (zajedno država, jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, poduzetnici, znanstvenici, nepro itne organiza-cije, socijalni partneri…). Ovakvi novi načini rada u javnom sektoru uz stvaranje pozitivnog poduzet-ničkog okruženja i dodatna sredstva iz europskih fondova usmjerena ubrzanju rasta i razvoja i podi-zanju životnog standarda naših građana zasigurno će dovesti do pozitivnih pomaka.

3. Što smatrate najvećim izazovom za Hrvatsku nakon ulaska u punopravno članstvo EU?

Kvalitetno i aktivno sudjelovanje u donošenju propi-sa (vodeći pri tom računa o zaštiti interesa RH), do-

Intervju s predsjednicom Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora, kandidatkinjom za Europski parlament - mr. sc. Ivanom Maletić



bra provedba propisa EU kako ne bismo došli u pozi-ciju da plaćamo penale (kazne zbog kršenja pravila) i treće, najvažnije, uspješno korištenje EU fondova.

4. Koji bi trebali biti hrvatski prioriteti za inan-ciranje iz EU fondova?

Neophodno je ulaganje u osnovnu infrastrukturu (npr. prometnu: željeznice, luke, plovne putove, ce-ste; okolišnu: centri za upravljanje otpadom, proči-stači voda, vodovod i kanalizacija, navodnjavanje, zaštita od poplava; društvenu: izgradnja, dogradnja i opremanje škola, fakulteta, dječjih vrtića, bolnica, sudova, domova…; poslovnu: inkubatori, poduzet-nički centri), jer se tako osiguravaju osnove za ra-zvoj poduzetništva i poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana.

Uz navedeno, EU fondove treba iskoristiti za: razvoj poduzetničkog okruženja na razini središnje i lokal-ne države, inanciranje projekata srednjeg i malog poduzetništva, ulaganja u znanost, transfer tehno-logija, obrazovanje radne snage, programe cjeloži-votnog učenja. Nadalje, ulaganje u energetsku učin-kovitost i obnovljive izvore energije jedna je od top tema u Europskoj uniji, a kod nas je isto tako važna za postizanje održivog rasta.

Uz instrumente Kohezijske politike, kroz sudjelova-nje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici, otvaraju nam se poljoprivredni fondovi, i to Fond za ruralni razvoj, Ribarski fond te Fond za tržišne mjere. Ta-kođer su dodijeljena sredstva za Schengen – jačanje vanjskih granica, za jačanje institucija, za razmini-ranje, potpore proračunu za jačanje novčane pozici-je, te za troškove administracije u Briselu za sudjelo-vanje u programima Unije, kao što su Sedmi okvirni program za istraživanja, Cjeloživotno obrazovanje, ErasmusMundus, Trans-europska mreža za energiju i transport.

5. Što će se bitno promijeniti u korist poduzetni-ka sa strukturnim fondovima? Hoće li se poveća-ti izravne potpore poduzetnicima?

S punopravnim članstvom u EU mijenja se način davanja sredstava iz proračuna. Financiraju se odr-živi projekti koji donose rezultate te time dobrobit vlasnicima, zaposlenicima, široj zajednici i državi u cjelini.

Sudjelovanje u korištenju sredstava u okviru pret-pristupnog instrumenta IPA dobra je priprema za poduzetnike vezano uz buduće korištenje EU fon-dova. Bespovratna sredstva namijenjena hrvatskim gospodarstvenicima bit će usmjerena na infrastruk-turne i proizvodne investicije u cilju otvaranja rad-

nih mjesta, poticanje inovacija i aktivnosti usmjere-nih na istraživanje i razvoj, investicije u tehnologije i proizvodne metode koje promiču ekološku proi-zvodnju. Davanja iz proračuna poduzetnicima neće se smanjiti, već će promijeniti oblik i namjenu, te će o svakom poduzetniku pojedinačno ovisiti koliko će iskoristiti nove prilike.

Pristupanje Uniji otvorit će nove prilike za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, te poduzetnike pojedinačno. Kao najvažnije mogu izdvojiti pristup jedinstvenom tržištu Unije, mogućnost suradnje, umrežavanja i povezivanja s velikim industrijama, pristup dodat-nim izvorima inanciranja iz nebankarskih izvora te dostupnost novih tehnoloških, organizacijskih i upravljačkih znanja. Iskorištavanje tih mogućnosti za razvoj sektora poduzetništva u konačnici će po-većati BDP, zaposlenost i životni standard, ali i sma-njiti regionalne nejednakosti. Proces integracije će djelovati prema načelu pozitivne selekcije poduzet-nika koji će biti spremni nositi se s konkurencijom.

Osim što će hrvatski poduzetnici imati mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava, otvorit će im se i pristup raznovrsnim izvorima inanciranja, uklju-



čujući fondove rizičnog kapitala i mikro- inancijske fondove, kao i Programe Zajednice kao što su Okvir-ni program za istraživanje i razvoj i Program za konkurentnost i inovacije. Ukupna razina potpora za poduzetnike svakako će se povećati u odnosu na razdoblje prije članstva i korištenja EU fondova.

Dakle, članstvo u Europskoj uniji svakako donosi brojne mogućnosti svim sektorima, ali traži vrlo aktivno sudjelovanje, veliki rad i trud i kontinuirani angažman. EU projekti su prilika koja će donijeti do-bit onim poduzetnicima koji imaju dugoročnu viziju i koji su spremni učiti i razvijati se.

6. Koji su ključni elementi uspostave dobrog su-stava sudjelovanja države u EU politikama?

Za dobar sustav važno je identi icirati osobe na ope-rativnoj i strateškoj razini koje su vodeće i ključne za pojedino područje. Podijeliti se u timove i razviti dobar sustav koordinacije i razmjene informacija. Jasno postaviti pravila rada i razvijati horizontalno

povezivanje u državnoj upravi (što u praksi nije tako jednostavno jer ministarstva nisu sklona zajednič-kom radu i rješavanju problema, te se još i u proce-su pridruživanja EU mijenjaju ustaljeni načini rada). Razvijati partnerstvo, povezivati se s akademskom zajednicom, socijalnim i gospodarskim partnerima, nevladinim nepro itnim organizacijama i u komuni-kaciji s njima pronalaziti najbolja rješenja i načine prilagodbe. I na kraju, ali ne najmanje važno, ono što ne smijemo zaboraviti je učiti iz iskustva drugih, a zemlje članice imaju puno za nas dragocjenih isku-stava. Za dobar je sustav potrebno i pametno pozici-onirati svoje predstavnike u EU institucijama. Jedna od njih jest EU parlament u kojem je važno imati za-stupnike koji će moći argumentirano zastupati sta-jališta i znanjem se izboriti za svoje prijedloge koji će štiti hrvatske interese.

Intervju vodila:Maja Petričko, mag. oec.

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inan-cirati?

Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fon-dove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga

je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više.


POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGE

TIKA

TURIZAM

RURALN

I RAZVO

J

POLJOPR

IVREDADRU

ŠTVENE

DJELATN

OSTI

GOSPOD

ARSTVO

ZAŠTITA

OKOLIŠA

RIBARST

VO

Naziv: ____________________ OIB: _______________

Odgovorna osoba: ____________________________

Adresa: _______________________________________

E-mail: _______________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb

01/553 1755, fax: 01/553 1335, 099/303 7677, 099/303 [email protected], www.tim4pin.hr

NAPOMENA: popust 20% za 5 i više naručenih knjiga. PDV je uračunat u cijenu.

Datum:

Red. br. Opis Cijena/kom Kom. Ukupna cijena

1. EU politike i fondovi 2014-2020350,00 kuna

(uključen PDV)

Prilikom plaćanja, upisati: U poziv na broj: OIB pravne osobe-53

Model: 00Žiro-račun: 2340009-1110546815

Svrha uplate: EU politike i fondovi 2014-2020

______________________________________

Potpis i pečat odgovorne osobe:



U travnju će se prvi puta održati izbori za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Na tim će izborima građani izabrati svojih 12 predstavnika u Parlament. Budući da je riječ o prvim takvim iz-borima u Republici Hrvatskoj, koji stoga imaju po-seban značaj, ovom prilikom prikazat će se izborna pravila utvrđena Zakonom o izboru članova u Eu-ropski parlament iz Republike Hrvatske. Činjenica je da hrvatskim biračima nije bliska ne samo pro-cedura izbora europskih parlamentaraca nego i značenje i uloga Europskog parlamenta. Stoga će se u kratkim crtama prikazati i osnovna obilježja te europske institucije koja po svojim značajkama predstavlja glas građana Europske unije.

1. Europski parlament Europski parlament jedino je tijelo EU-a čiji se pred-stavnici izravno biraju. Nastao je kad i prva Europ-ska zajednica (tada pod nazivom Skupština) koju su činili delegati nacionalnih parlamenata. Do 1979. godine zastupnici u Europski parlament bili su dele-girani izravno iz svojih nacionalnih parlamenata, no pod pritiskom kritika o nedemokratičnosti takvog izbora uvedeni su neposredni izbori. Od 1979. go-dine, zastupnici se u Europski parlament biraju na izravnim izborima svakih pet godina – predstavnici država članica biraju se na neposrednim izborima u zemljama članicama prema izbornom postupku koji vrijedi i za izbor zastupnika za nacionalni parlament pojedinih država.

S obzirom na to da je politički legitimitet Europskog parlamenta rastao, jačala je i uloga parlamenta u po-litičkom i pravnom sustavu EU. Lisabonskim ugovo-rom nastavio se postupak priznavanja i jačanja ulo-ge Europskog parlamenta, kako u zakonodavnom postupku i usvajanju proračuna, tako i u političkom postupku izbora Predsjednika Europske komisije.

Europski parlament ima tri sjedišta: u Bruxellesu (Belgija), Luksemburgu (Luksemburg) i Strasbo-urgu (Francuska). Luksemburg je sjedište admini-strativnih ureda (Glavno tajništvo). Sastanci Par-

* Katarina Serdar, dipl. iur., Ministarstvo uprave, voditeljica služ-be za ustrojstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave

lamenta, poznati kao plenarna zasjedanja, odvijaju se u Strasbourgu, a ponekad i u Bruxellesu, gdje se održavaju sastanci odbora.. Također, većina se posla Parlamenta obavlja u Bruxellesu gdje se na sjednica-ma odbora raspravlja o zakonskim prijedlozima te se vrše konzultacije s Komisijom i Vijećem.

Ovlasti

Kao i svaki parlament, i Europski parlament djeluje kroz odbore. Parlamentu u radu pomaže dvadesetak stalnih odbora1 čija veličina i značaj ovise o utjecaju koji Parlament ima u pojedinim područjima europ-skih politika. Parlamentarni odbori pripremaju za-konske prijedloge za speci ična područja, na osnovu kojih Parlament donosi svoje odluke tijekom ple-narnih sjednica. Rad Parlamenta podijeljen je stoga u dvije faze: pripremanje plenarnog zasjedanja (rad zastupnika kroz odbore) i plenarno zasjeda-nje (rasprava i glasovanje zastupnika o predlože-nom zakonodavstvu).

Europski parlament ima tri glavne uloge: zako-nodavnu, nadzornu i proračunsku.

1. Zakonodavna funkcija. Upravo kroz tu funk-ciju najvidljivije je jačanje uloge Parlamenta. U sa-mim začecima Parlamenta, Vijeće ministara bilo je obvezno zatražiti mišljenje Parlamenta, ali Vijeće nije bilo vezano tim mišljenjem. Danas, s druge stra-ne, Parlament u mnogim područjima odlučuje rav-nopravno s Vijećem.

2. Nadzorna funkcija. Parlament provodi nadzor nad drugim institucijama EU-a, osobito nad Europ-

1 Odbor za vanjske poslove, Odbor za razvoj, Odbor za međunarodnu trgovinu, Odbor za proračune, Odbor za kontrolu proračuna, Odbor za gospodarsku i monetarnu politiku, Odbor za zapošljavanje i socijalnu politiku, Odbor za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku, Odbor za unutarnje tržište u zaštitu potrošača, Odbor za promet i turizam, Odbor za regionalni razvoj, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbor za ribarstvo, Odbor za kulturu i obrazovanje, Odbor za pravna pitanja, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbor za pitanja osnivačkih ugovora, Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova, Odbor za predstavke te poseban odbor – Odbor za inancijsku, gospodarsku i socijalnu krizu.

UDK 352.1Katarina Serdar *

Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske



skom komisijom. Nadzor nad Komisijom Parlament provodi pri njezinu imenovanju te tijekom njezina rada. Parlament aktivno sudjeluje u izboru pred-sjednika i povjerenika Komisije, te ima pravo izgla-sati nepovjerenje Komisiji kao cjelini, koja u tom slučaju daje kolektivnu ostavku. Nadzor nad radom Komisije provodi se preko izvještaja koje Europska komisija redovito šalje Parlamentu.

3. Utjecaj na proračunska sredstva. Parlament za-jedno s Vijećem dijeli ovlast nad proračunom EU-a, stoga može utjecati na način na koji EU troši prora-čunska sredstva. Proračun predlaže Komisija, a za-jednički ga usvajaju Parlament i Vijeće.

2. Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske

Usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU-a jedan je od uvjeta pridru-živanja EU, a jedna od obveza koja je proizlazila iz Nacionalnog programa za pristupanje u poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna ljudska prava bilo je usklađiva-nje s direktivama EU-a o ostvarivanju prava na gla-sovanje i kandidiranje za Europski parlament. U tom smislu Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hr-vatske u Europski parlament, odnosno Zakon o izbo-ru članova u Europski parlament iz Republike Hrvat-ske2, predstavlja propis čije je donošenje i usvajanje predstavljalo usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a u spomenutom ostvari-vanju prava na glasovanje i kandidiranje za Europski parlament. Usklađivanje je izvršeno prema:

• Aktu o izboru predstavnika Europskog parlamen-ta, neposrednim odlučivanjem na temelju općeg biračkog prava, te

2 Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament donesen je 15. srpnja 2010. godine. Dana 22. veljače 2013. godine donesene su izmjene tog Zakona kojima je izmijenjen naziv Zakona te sada isti glasi Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske.

• Direktivi Vijeća 93/109/EZ kojom se detaljno ut-vrđuje postupak ostvarivanja prava glasa i kan-didiranja na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici koje nisu državljani.

Svaka država članica odabire vlastiti sustav za izbor članova Europskog parlamenta, uz poštivanje triju uvjeta propisanih Odlukom Vijeća (2002/772/EC):

• izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjer-nog predstavništva izbornim listama ili sustavom prijenosa glasa,

• izborno područje mora biti podijeljeno na izbor-ne jedinice, na način koji neće utjecati na sustav razmjernog predstavništva,

izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5%. Izbor hrvatskih zastupnika u Europski parlament uređen je Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske3.

Članovi u Europski parlament biraju neposrednim izborima, na temelju općega, slobodnoga i jednako-ga biračkog prava s tajnim glasovanjem, na pet godi-na. Zastupnici se biraju na petogodišnji mandat koji počinje otvaranjem prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon provedenih izbora, a može se produljiti ili skratiti sukladno odluci Vijeća o odre-đivanju novog izbornog razdoblja. Izabrani članovi Parlamenta nemaju obvezujući mandat. U Europ-skom parlamentu glasuju pojedinačno i osobno te nisu vezani nikakvim uputama.

2.1. Aktivno i pasivno biračko pravo te nespojivost

Članove u Europski parlament biraju, na temelju općega i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski dr-žavljani koji imaju biračko pravo. Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europ-ski parlament mogu birati i državljani druge države članice koji imaju prebivalište ili privremeni bora-vak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o stranci-ma4. Da bi ostvarili to pravo, moraju nadležnom ti-jelu koji vodi popis birača podnijeti zahtjev za upis u popis birača, najkasnije 30 dana prije dana izbora.

Što se tiče pasivnog bračkog prava, za člana u Europ-ski parlament može se birati hrvatski državljanin koji ima biračko pravo. Jedna je od posebnost ovih izbora priznavanje pasivnog biračkog prava osoba-ma koje nemaju hrvatsko državljanstvo. Naime, za člana u Europski parlament mogu biti birani i držav-

3 NN, br. 92/10 i 23/134 NN, br. 130/11



ljani druge države članice koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, prema Zakonu o strancima, ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane Zako-nom i pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj i državi članici EU-a čiji su državljani pojedinačnom presu-dom u kaznenom postupku ili presudom u građan-skom postupku nisu lišeni prava na kandidiranje.

S obzirom na to da je državljanima drugih država članica priznato i aktivno i pasivno biračko pravo, u cilju sprečavanja dvostrukog glasovanja Zakonom je izrijekom propisano da ako je pravo glasovanja i kandidiranja na izborima za člana u Europski par-lament državljanin druge države članice ostvario u Republici Hrvatskoj, to pravo ne može ostvariti u matičnoj državi članici, niti u drugoj državi članici na istim izborima. Isto je predviđeno i za državljani-na Republike Hrvatske koji ostvari pravo na glaso-vanje i kandidiranje na izborima za člana u Europski parlament u drugoj državi članici. Taj hrvatski dr-žavljanin ne može ostvariti ni pravo na glasovanje i kandidiranje na istim izborima za člana Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, ni u drugoj drža-vi članici EU na istim izborima.

Na pasivno biračko pravo nadovezuje se institut inkompatibiliteta koji se sastoji u činjenici nemo-gućnosti istovremenog obnašanja određenih javnih dužnosti. Primjenom instituta inkompatibiliteta osigurava se ostvarivanje temeljnog demokratskog načela diobe vlasti. Nespojive dužnosti podijeljene su u dvije kategorije: dužnosti vezane uz institucije EU i dužnosti vezane uz nacionalne institucije Repu-blike Hrvatske.

Dužnost člana Europskog parlamenta tako je nespojiva sa sljedećim dužnostima: člana Europ-ske komisije, suca, nezavisnog odvjetnika ili tajnika Europskog suda, člana Odbora direktora Europske središnje banke, člana Revizorskog suda, europskog ombudsmana, člana Gospodarskog i socijalnog od-bora, Odbora regija, člana odbora i drugih tijela koja su osnovana na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije i osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju u svrhu upravljanja sredstvima Unije ili obavljanja trajnih neposrednih administra-tivnih zadaća, člana Odbora direktora ili Upravnog odbora ili osoblja u Europskoj investicijskoj banci, aktivnog dužnosnika ili službenika u institucijama Europske unije, te ostalih specijaliziranih tijela koja su s njima povezana ili Europske središnje banke.

Nadalje, član u Europskom parlamentu istodob-no s obnašanjem te dužnosti ne može biti: pred-sjednik Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatsko-

ga sabora, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, zastupnik u Hrvatskom saboru, član Vlade Republi-ke Hrvatske, sudac Ustavnog suda Republike Hrvat-ske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ravnatelj državne upravne organi-zacije, tajnik Vlade Republike Hrvatske, predstoj-nik Ureda Predsjednika Republike, veleposlanik, generalni konzul, župan i zamjenik župana, grado-načelnik i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oru-žanim snagama, član uprave trgovačkog društva, ustanove i izvanproračunskog fonda koji su poseb-noga državnog interesa, te čelnik pravne osobe koja je Hrvatskom saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće. S obzirom na prethodno pobrojane duž-nosti na nacionalnoj razini, ističe se da se navedene osobe, odnosno dužnosnici, mogu kandidirati za čla-na Europskog parlamenta. U slučaju da su izabrani, danom početka mandata u Europskom parlamentu prestaje im funkcija koju obnašaju.

3. Kandidiranje Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor člano-va u Europski parlament imaju sve političke stran-ke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama. Listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije političke stranke ili više njih. Osim političkih stranaka pravo predlaganja kandidata imaju i birači koji su za pravovaljanost prijedloga liste dužni pri-kupiti najmanje 5000 potpisa birača.

Prijedlozi lista koji obvezno sadrže naziv liste5, te kandidate poredane od rednog broja 1 do zaključno broja koliko se bira članova u Europski parlament6, moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije unutar 14 dana od dana raspisivanja iz-bora. Unutar 48 sati od isteka vremena za predaju lista, Državno izborno povjerenstvo obvezno u je svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji, objaviti zbirnu listu svih pravovaljano predloženih lista, te imena i prezime-na kandidata7.

5 Naziv liste jest puni naziv političke stranke ili više njih, koje su listu predložile. Ako političke stranke koriste skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka koalicije, u nazivu se mogu koristiti skraćenice. Ukoliko je listu predložila skupina birača njezin naziv je kandidacijska lista grupe birača.6 Kandidatom se može biti samo na jednoj listi.7 Zbirna lista sadrži redni broj i naziv svake liste, te imena i pre-zimena kandidata na listi. Stranačke liste, odnosno kandidacij-ske liste grupe birača, unose se na zbirnu listu prema abecednom



4. Pravila izboraČlanovi se u Europski parlament biraju po propor-cionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glaso-vanju. Teritorij je Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, jedna izborna jedinica. Birači mogu glasovati samo jedanput, i samo za jednu listu kandidata. Posebnost je tih izbora mogućnost biraču da na glasačkom li-stiću može označiti jednog kandidata koji ima pred-nost pred ostalim kandidatima na listi za koju je gla-sovao. To je tzv. preferirani glas.

Pravo sudjelovanja u diobi za člana Europskog par-lamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju naj-manje 5% glasova birača. Broj članova izabranih sa svake liste kandidata utvrđuje se na sljedeći način: ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka li-sta (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do broja članova koji se biraju u Europski parlament, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u Europskom par-lamentu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoli-ko brojčano najvećih rezultata uključujući decimal-ne ostatke koliko se članova bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u Europskom parlamentu koliko je postigla pojedinačnih rezultata, među ono-liko brojčano najvećih rezultata koliko se članova bira. Što se tiče preferiranih glasova, uvažavaju se ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedi-na lista. te su izabrani oni kandidati sa svake liste

redu punog naziva političke stranke (odnosno dviju političkih stranaka ili više njih), koja su predložile kandidacijsku listu, od-nosno prema abecednom redu prezimena nositelja kandidacij-ske liste grupe birača. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata. U slučaju da temeljom prethodno opisa-nih pravila nije izabrano onoliko kandidata koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se kandidati po redoslijedu na listi.

4.1. Glasovanje

Glasuje se samo za liste navedene na glasačkom li-stiću. Birač glasuje zaokruživanjem rednoga broja ispred naziva liste, a ako pak želi pojedinom kandi-datu na listi dati preferirani glas - zaokružuje i red-ni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas.

Važeći glasački listić jest onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi volja birača i okol-nost za koju je listu birač glasovao. Nevažeći glasački listić je pak neispunjeni glasački listić, glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu glasovao, gla-sački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više lista, te glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih lista a nije zaokružio jednu od lista.

U pogledu speci ičnosti ovih izbora s obzirom na mogućnost davanja preferiranog glasa, Zakonom je detaljno regulirano davanje toga glasa. Stoga, ako birač samo zaokruži redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački je listić važeći. Ako birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste, u odnosu na glas za listu glasački je listić važeći, dok se preferirani glas kandidata neće uvažiti.

S druge strane, ako je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački je listić važeći u odnosu na glas za listu, bez obzira na to je li redni broj ispred te liste zaokružen ili ne, dok se preferirani glasovi za kandidate neće uvažiti. Nada-lje, ukoliko je birač dao preferirani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokružio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći i u odnosu na glas za listu, i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste, a ako je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio redni broj ispred jedne od tih lista, glasački je listić važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste, ukoliko je toj listi dao samo jedan preferirani glas.



U uvjetima nemogućnosti izravnog zaduživanja JL-P(R)S nerijetko se poseže za davanjem jamstava i suglasnosti svojim trgovačkim društvima i ustano-vama. U članku autorica iznosi kratak osvrt na taj vid neizravnog zaduživanja te obrazlaže mogućn-osti, ograničenja i pravne posljedice davanje jam-stava i suglasnosti za zaduživanje.

1. Uvod – pravni okvir zaduživanjaOd kada je započeo trend decentralizacije države te prenošenja političke moći i utjecaja sa središnje države na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: jedinice), sve se više naglašavana potreba učinkovitog upravljanja sred-stvima jedinica. U jednom je razdoblju zaduživanje jedinica, primjerice u komunalnim poduzećima, bila vrlo raširena pojava pri čemu određeni dio jedini-ca nije u potpunosti bio svjestan posljedica. Sve su se pravne osobe u vlasništvu jedinica mogle i nada-lje zaduživati, bilo kratkoročno bilo dugoročno, ali samo na način i pod uvjetima propisanima Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Naime, Zako-nom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) utvrđena su određena ograničenja za kratkoročno zaduživanje. Tako se jedinica može i nadalje kratkoročno zadužiti do 12 mjeseci unutar proračunske godine, bez mogućnosti daljnjeg repro-gama ili zatvaranja postojećih obveza po kratko-ročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova. Takvim se kratko-ročnim zaduživanjem jedinice premošćuje jaz koji nastaje zbog nejednake dinamike pritjecanja sred-stava i dospijeća obveza.

Pravne osobe u većinskom vlasništvu jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: pravne osobe) te ustanove čiji osnivač jest jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve (dalje u tekstu: ustanova) mogu se dugoročno za-duživati samo za investiciju uz suglasnost većinskog vlasnika, odnosno osnivača.

Pod investicijom podrazumijevaju se rashodi za na-bavu ne inancijske imovine (osim prijevoznog sred-stva u cestovnom prometu – osobnog automobila) koje jedinica, odnosno pravna osoba ili ustanova,

* Ana Zorić, mag. iur., Ministarstvo inancija RH, Zagreb

inancira iz svoga proračuna/ inancijskog plana, u skladu sa Zakonom o proračunu i Zakonom o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12 i 18/13).

Uz navedeno, jedinica može dati jamstvo jedinici lo-kalne samouprave na svojem području, ali samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske (dalje u tek-stu: Vlada).

Jedinica isto tako može dati jamstvo i pravnoj osobi u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice te ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove. Prije davanja jamstva pravnoj osobi u svom vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač jedinica mora ishoditi suglasnost ministra i-nancija čime se osigurava ex ante, odnosno pret-hodna kontrola nad izdavanjem jamstava. Dakle, jedinice se ne mogu zaduživati u ime i za račun prav-nih osoba ili ustanova, ali mogu istima dati jamstvo. Kako bi se pravne osobe ili ustanove zadužile, jedi-nica im mora dati suglasnost.

2. Granice zaduživanjaZakonom o proračunu propisana su ograničenja lo-kalnim jedinicama za zaduživanje. Ukupna godišnja obveza jedinice može iznositi najviše do 20% ostva-renih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. Pod ostvarenim proračunskim prihodi-ma podrazumije vaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice umanjeni za prihode i primitke:

• od domaćih i inozemnih pomoći i donacija,• iz posebnih ugovora: su inanciranje građana za

mjesnu samoupravu, • ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na

dohodak i pomoći izravnanja za inanciranje de-centraliziranih funkcija.

U iznos ukupne godišnje obveze uključen je:

• iznos godišnjeg anuiteta za novo zaduženje (po svim dozvoljenim instrumentima),

• iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta za pretho-dna zaduženja, dana jamstva, obveze na osnovi vrijednosnih papira,

• iznos prosječnog godišnjeg anuitete za suglasno-sti za zaduženje koje lokalna jedinica daje prav-noj osobi u svom većinskom izravnom ili neizrav-nom vlasništvu (novoosnovanim i gubitašima) te

UDK 336.2Ana Zorić *

Jamstva i suglasnosti na zaduživanje



ustanovi čiji je osnivač i suglasnosti koje jedinica područne (regionalne) samouprave daje svojim izvanproračunskim korisnicima, te dospjele ne-podmirene obveze iz prethodnih godina.

U to ograničenje za razinu zaduživanja svake jedini-ce ne ulaze otplate za zaduženja uzeta radi su inan-ciranja projekata koji se inanciraju iz pretpristu-pnih programa i fondova Europske unije i za projek-te iz područja unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinice.

Navedena su ograničenja nužna kako bi se postupa-lo u skladu sa zlatnim pravilom inancijskog uprav-ljanja: zaduživanje je dozvoljeno samo za inancira-nje investicija, a poslovanje se inancira iz prihoda poslovanja. Upravo zbog toga, a kako bi se osigurala primjena pravila održivog investiranja – po kojem zaduživanje ne smije prelaziti granicu iznad koje servisiranje duga postaje otežano te radi makroe-konomske stabilnosti – Zakonom o proračunu pro-pisano je kada i od koga jedinica mora tražiti sugla-snost za vlastito izravno zaduživanje, ali i za zaduži-vanja pravnih osoba i ustanova koja bi mogla imati utjecaja na inancijsko poslovanje jedinice.

Potrebno je istaknuti i to da je jedinica obvezna is-hoditi suglasnost ministra inancija na odluku o da-vanju jamstva i suglasnosti za zaduživanje pravne osobe kod međunarodne inancijske institucije. Na-vedena odluka stupa na snagu dobivanjem suglasno-sti ministra inancija. Ta je obveza propisana Pravil-nikom o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica (NN, br. 55/09 i 139/10).

3. Davanje suglasnosti na zaduženjeZašto se traži da jedinica dâ suglasnost pravnoj osobi i ustanovi, vrlo je jednostavno objasniti, oso-bito kada je riječ o ustanovama. Naime, sukladno propisima kojima se uređuje rad ustanova, osnivač

ustanove, dakle jedinica, solidarno i neograničeno odgovara za njezine obaveze. Iz toga je jasno da bi bilo kakva nemogućnost ispunjavanja obveza usta-nove uslijed zaduživanja dovela do toga da nepod-mirene obveze mora ispuniti osnivač – jedinica. Kod trgovačkih društava situacija je, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, drugačija. Osnivači društva odgovaraju za obveze društva do visine svojih udjela.

Iz navedenih se razloga u opseg mogućeg zaduživa-nja jedinice, koji se koristi kod izračuna iskalnih mogućnosti jedinice za daljnjim zaduživanjem, uključuju i sljedeće suglasnosti:

1. za zaduživanje pravnih osoba u većinskom vla-sništvu jedinice koje su u godišnjim inancijskim izvješćima za godinu koja prethodi godini u kojoj se zadužuju iskazale gubitak,

2. za zaduživanje pravnih osoba u većinskom vla-sništvu jedinice koje se zadužuju dvije godine od dana upisa osnivanja u sudski registar,

3. za zaduživanje ustanova čiji je osnivač jedinica.

Ako statutom ili odlukom jedinice nije propisano tko odlučuje o navedenim suglasnostima, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice, razmjerno nje-zinu udjelu u vlasništvu.

O danim suglasnostima i sklopljenim ugovori-ma o zaduživanju pravnih osoba i ustanova je-dinica je dužna izvijestiti Ministarstvo inancija unutar osam dana od dane suglasnosti, odnosno sklapanja ugovora. Osim toga, jedinica je dužna izvještavati Ministarstvo inancija unutar pro-računske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati na temelju ugovora o zaduživanju pravnih osoba i ustanova.

4. Davanje jamstavaU vezi s jamstvima, sukladno Zakonu o proračunu, jedinica područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svo-jem području uz suglasnost Vlade pa se to dano jamstvo uključuje u opseg mogućeg zaduživanja jedinice područne (regionalne) samouprave. Uz to, jedinica može dati jamstvo pravnoj osobi i ustano-vi za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove, što se također uključuje u opseg mogućeg zaduživanja jedinice. Kada se daje(??) jamstvo pravnoj osobi ili ustanovi, odluku donosi predstavničko tijelo jedini-ce, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu, a jedinica je prethodno dužna ishoditi suglasnost ministra i-nancija. Ugovor o jamstvu u ime jedinice sklapa žu-pan, gradonačelnik ili općinski načelnik.



Radi boljeg razumijevanja, u nastavku se opisuju naj-značajnije karakteristike ugovora o jamstvu. Jamstvo je ugovor kojim se treća osoba, jamac, obvezuje vje-rovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu duž-nika ako to dužnik ne učini. Institut je to koji vjerov-niku daje veću sigurnost ispunjenja dužne činidbe i ono predstavlja osobno pojačanje obveznog odnosa.

Npr. Banka je dala Ustanovi kredit od 100.000 kuna, ali Ustanova nema pogodne stvari na kojima bi mo-gla u korist Banke osnovati založno pravo ili Ban-ci to ne odgovara pa umjesto zaloga pojačava ob-veznopravni odnos s jamstvom odnosno jamcem. Jamac je treća osoba (Grad) koja pristupa obvezi sklapanjem ugovora s Bankom, obvezujući se da će podmiriti dug Ustanove ako ga Ustanova ne bi pod-mirila sama. Za obvezu glavnog dužnika, jamac od-govara čitavom svojom imovinom.

Jamcem može biti samo potpuno poslovno sposobna osoba, što ujedno ukazuje na dvije osnovne karak-teristike jamstva: akcesornost i supsidijarnost.

1. Akcesornost – najprije mora nastati obveza glav-nog dužnika, a tek onda obveza jamstva. Stoga, ako je obveza glavnog dužnika ništetna ili je utrnula, ona se ne može pojačati jamstvom. Jamstvo samo osigurava naplativost tražbine, odnosno samo osnažuje odgo-vornost pa ne može od nepostojeće obveze glavnog dužnika učiniti postojeću obvezu. Obveza jamca ovisi o obvezi glavnog dužnika. Ona ne može biti kvantita-tivno veća, ali i ako je ugovoreno da bude veća, svodi se na mjeru dužnikove obveze. S druge strane, obveza jamca može biti kvantitativno manja, odnosno može biti ograničena na neki dio dužnikove obveze ili može biti ugovorena pod lakšim uvjetima.

Npr. Grad se obveže da će odgovarati za dug Ustano-ve samo do 50 000 kuna. Ipak, tu valja naglasiti kako jamac odgovara za svako povećanje obveze koje nastane dužnikovim zakašnjenjem ili dužnikovom

krivnjom; osim ako strane ne ugovore što drugo, ali jamac odgovara i za troškove što ih je imao vjerov-nik da bi od dužnika naplatio dug, a za ugovorene kamate samo one koje su dospjele nakon sklapanja ugovora o jamstvu. Što se tiče samog objekta činid-be, jamčeva obveza mora biti kvalitativno jednaka obvezi glavnog dužnika (ako glavni dužnik duguje novac, jamac će vratiti novac).

2. Supsidijarnost – druga vrlo značajna karakte-ristika jamstva je ta što vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od jamca onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dužnika. Tu je važno koji se tre-nutak označava kao trenutak u kojemu se vjerovnik nije uspio namiriti. Iako bi bilo logično da vjerovnik najprije utuži glavnog dužnika pa tek onda, kad sud-skim putem nije ostvario ispunjenje, da zahtijeva ispunjenje obveze od jamca, sukladno Zakonu o ob-veznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), dovoljno je glavnom dužniku uputiti pisani poziv (primjerice opomenu) na ispunjenje obveze.

Ako glavni dužnik nakon takvog poziva ne ispuni obvezu u datome roku, može se od jamca zahtijeva-ti ispunjenje. Samo se iznimno ispunjenje od jamca može zahtijevati i bez prethodnog pozivanja glavnog dužnika na ispunjenje (primjerice ako je očito da su dužnikova sredstva nedovoljna za ispunjenje obve-ze ili je glavni dužnik pao pod stečaj). Jamac može protiv vjerovnikova zahtjeva isticati sve prigovore koje bi mu mogao istaknuti i glavni dužnik, uključi-vo i prigovor prijeboja. Jamac ne može isticati jedino osobne dužnikove prigovore prema vjerovniku, ali može isticati svoje osobne prigovore (primjerice ni-štetnosti ugovora o jamstvu, prigovor zastare pre-ma njemu, prigovor prijeboja uzajamnih tražbina).

Sve su naprijed opisane odlike redovitog, običnog ili supsidijarnog jamstva.

Druga je vrsta jamstva solidarno jamstvo u ko-jem se jamac obvezuje kao jamac platac pa vjerov-nik može zahtijevati ispunjenje cijele obveze bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od obojice istovre-meno. Kad za neki dug jamči više jamaca, dugova-nje je solidarno, osim ako se solidarnost izrijekom u ugovoru isključi. U trgovačkom ugovoru jamac je po zakonu uvijek jamac platac, osim ako nije drukči-je ugovoreno. U praksi se javlja još jedan oblik jam-stva – podjamstvo čije je obilježje da se njime netko treći obvezuje vjerovniku, ali ne za dužnika nego za jamca (jamčev jamac), a podjamac ili jamčev jamac se poziva na odgovornost onda kad se vjerovnik ne uspije namiriti od glavnog dužnika, odnosno jamca.

Navedene bi činjenice trebalo uzeti u obzir kada jedinica razmatra hoće li dati jamstvo pravnoj oso-



bi ili ustanovi. Naravno, kada jamac ispuni obvezu glavnog dužnika, sva vjerovnička prava prelaze na jamca. Tražbina sa svim sporednim pravima i osigu-ranjima prelazi na jamca pa jamac na ime regresa može od glavnog dužnika zahtijevati sve ono što je doista za njega platio vjerovniku.

Osim pitanja hoće li neka jedinica dati jamstvo, puno je važnije može li jedinica dati jamstvo.

Kriterij za dobivanje suglasnosti od ministra inancija za davanje jamstva pravnoj osobi ili ustanovi, ukupna je godišnja obveza koja može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj jedinica daje jamstvo. U iznos ukupne godišnje obveze uključen je iznos prosječnog godišnjeg anuite-ta po kreditima i zajmovima, obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira, danih jamstava i suglasnosti te dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina.

5. Zaduživanje i Upitnik o iskalnoj odgovornosti

Sve je navedeno dodatno istaknuto u Upitniku o iskalnoj odgovornosti koji je jedan od temelja za

davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti u skladu sa Zakonom o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) i Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravi-la (NN, br. 78/11 i 106/12). Naime, u samom Upit-niku o iskalnoj odgovornosti dva se pitanja odnose na zaduživanje pravnih osoba i ustanova te davanje jamstava za zaduživanje. U području se izv

Izbori za SPI/Registar nekretnina i SPI/GIS EU parlamentTIM4PIN MAGAZIN 4/2013. 1 PISMO GLAVNOG...

Documents

Transcript of Izbori za SPI/Registar nekretnina i SPI/GIS EU parlamentTIM4PIN MAGAZIN 4/2013. 1 PISMO GLAVNOG...