Broj 108 lipanj 2017. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 8-10

DAN HRVATSKIH BRANITELJA

ISTINU O DOMOVINSKOM RATU PRENOSITI NA MLADE NARAŠTAJE

POLJOPRIVREDA

Uručenapriznanjanajboljimvinarima

Prijem zasudionikedržavnihnatjecanja

ŠKOLSTVO

Str. 16-17

Str. 24-25

Konstituiran novi sazivŽupanijske skupštine

IZBORI Str. 2-6

32 Ž KŽ K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017. skupština skupština

Poštovani čitatelji,

konstituiran je novi saziv Skupštine Zagrebačke županije. Za predsjed-nika Skupštine izabran je Mihael Zmajlović (SDP), a za potpredsjednike Ljubica Am-brušec (Most) i Vladimir Bregović (HDZ).Zagrebačka županija je temeljem Javnog natječaja dodijelila financijska sredstva u iznosu od 1,1 milijuna kuna za turističke manifestacije koje su značajne za turističku ponudu županije.U sklopu 12. Konvencije hrvatskih izvoznika, održane u Zagrebu na temu „Pozicioniranje hrvatskog izvoza“, nagradu „Zlatni ključ“ za najinovativnijeg izvoznika primila je sve-tonedeljska tehnološka tvrtka Rimac Auto-mobili, dok je čak tri nagrade - za najboljeg velikog izvoznika, za najboljeg izvoznika u Njemačku te najboljeg izvoznika u Kanadu dobila Pliva Hrvatska, čije je postrojenje smješteno u Savskom Marofu.U Ivanić-Gradu je održan obrtnički sajam „Tradicija, gastronomija i turizam“, a svoj dan su proslavili Vrbovec, Bedenica i Preseka.Održana je završna konferencija EU projek-ta „Prsten potpore“, upriličen je prijem za učenike osnovnih i srednjih škola koji su na državnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mjesta, a zamjenik župana Hrvoje Frankić primio je uspješne sportaše.Proglašenjem najboljih proizvođača, održana je završnica županijskog ocjenjiva-nja vina. Šampionom ovogodišnje izložbe proglašen je traminac (izborna berba prosu-šenih bobica) Stjepana Đurinskog. U sklopu Svetoivanjskih dana, u Svetom Ivanu Zelini održana je 49. izložba vina kontinentalne Hrvatske. U Zelini je održan i 11. Međunarodni viteški turnir Vitezova ze-lingradskih, dok je Nogometni klub Zelina proslavio 110 godina postojanja.Na sportskom susretu okupili su se dobro-voljni darivatelji krvi s prostora županije. U Vrbovcu je održan 18. susret zborova i ma-lih vokalnih sastava Zagrebačke županije, a u Svetom Ivanu Zelini 20. smotra izvornog folklora. Dragi čitatelji, predahnite u ove vruće i spar-ne ljetne dane i informirajte se o događaji-ma u županiji. Vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

jeste li znali?

Dvorac Lužnicu 1925. kupuju sestre

milosrdnice sv. Vinka Paulskoga, a tri godine kasnije daju mu naziv

'Marijin dvor'

Riječ uRednika

Kandidacijska lista HSS-a, SDP-a, HNS-a i HL-a dobila je 43.566 glasova (37,02%), lista HDZ-a, HSU-a i HSLS-a 32.928 glasova (27,98%), lista Stranke rada i solidarnosti i HSS-a 'Braća Radić' 16.797 glasova (14,27%), lista Mosta 9428 glasova (8,01%) i lista Živog zida 6663 glasa (5,66%)

NAKON KONSTITUIRAJUĆE, NOVOIZABRANI ČLANOVI SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE KRAJEM LIPNJA ODRADILI I PRVU RADNU SJEDNICU

Za predsjednika Skupštine izabran Mihael Zmajlović, za njegove zamjenike Ljubica Ambrušec i Vladimir Bregović

Saborski zastupnik Mihael Zmajlović (SDP) novi je predsjednik Skupštine Zagrebačke županije. Za njegove za-mjenike, na konstituirajućoj sjednici

Županijske skupštine, izabrani su Ljubica Ambrušec (Most) i Vladimir Bregović (HDZ). S koalicijske liste HSS-a, SDP-a, HNS-a i HL-a u Skupštinu su izabrani Ivana Fučkan, Mihael Zmajlović, Du-bravko Ponoš, Nenad Strizrep, Stjepan Kozlina, Mirela Kata-lenac, Damir Hrdas, Diana Ši-ranović, Vlado Horina, Ozren Robić, Anđela Cirkveni, Zdrav-ko Lojna, Ivan Zadravec, Da-nijel Saić, Ivan Remenar, Zoran Ostović, Boris Klemenić, Jasminka Mataušić, Štefica Kamenarić-Filipović

i Zvjezdana Sečen (20 članova), s koalicijske liste HDZ-a, HSU-a i HSLS-a Vladimir Brego-vić, Stjepan Zagorac, Viktor Romančuk, Stipo Velić, Renata Glojnarić, Željko Fadljević, Ma-rio Cvitan, Željko Pongrac, Miljenko Pavlako-vić, Nikolina Perko, Krunoslav Markovinović, Franjo Marković, Damir Tomljenović, Rudolf Vujević i Damir Mikuljan (15 članova), s ko-alicijske liste Stranke rada i solidarnosti i HSS-a „Braće Radić“ Zvonko Kunić, Josip Dr-žaić, Anita Sušac, Tajana Amšel Zelenika, Pave Vukelić, Ivica Gavran, Zdenko Jurak i Dalibor Bastalec (osam članova), s liste Mosta u Skup-štinu su izabrani Ljubica Ambrušec, Gordana Brcković, Ivan Bekavac i Mirta Kovačević, a s liste Živog zida Petra Prugovečki i Slaven Ba-rišec. Denis Tovernić i Jasmin Kraljević neza-visni su članovi Županijske skupštine. Skup-

štinsku većinu čine vijećnici s koalicijske liste HSS-a, SDP-a, HNS-a i HL-a, liste

Mosta te dva nezavisna vijećnika. - Izbor za predsjednika Skup-

štine čast je, ali i obveza. Vjeru-jem da će se sjednice održavati

u demokratskom ozračju. Mogu obećati da će odluke koje ćemo donositi biti na dobro-bit građana županije, da ćemo njima podizati kvalitetu života - rekao je Mihael Zmajlović.

I župan Stjepan Kožić vjeruje da će novi sa-ziv Skupštine raditi na dobrobit županije.

- Pred novoizabranom Skupštinom je reali-zacija mnogih značajnih projekata. Trenutno se na području županije realiziraju investicije vrijedne preko milijardu kuna - rekao je žu-pan.

Nakon konstituirajuće, održana je krajem lipnja i prva radna sjednica. Jednoglasno je na njoj prihvaćeno izvješće o izvršenju župa-nijskoga proračuna za 2016., te je dana sugla-snost na izvještaj o izvršenju financijskoga plana Županijske uprave za ceste od 1. siječ-nja do 31. prosinca 2016. godine.

Ukupni prihodi i primici Županije u 2016. iznosili su 305,77 milijuna kuna, što je u od-

Anđela Cirkveni (HSS)Jesu li trenutno u Upravnom odjelu za gospodarstvo otvoreni natječaji za sufinanciranje projekata općina i gra-

dova? Ako jesu, koji su to natječaji i ka-kvi su uvjeti za sufinanciranje?

Î Trenutno su otvorena tri natječaja na koje se mogu javiti gradovi i općine. To su natječaj za sufinancira-nje poticanja razvoja poduzetničkih zona i poduzetnič-kih inkubatora, za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene te za gradnju javne turističke infrastrukture u jedinicama lokalne samouprave. Uvjeti natječaja su slični, propisani su županijskim pravilnikom o dodjeli subvencija, znači propisani su postotci koje po-jedina jedinica lokalne samouprave može dobiti s obzi-rom na stupanj razvijenosti. Po ovim natječajima potpo-re su već bile dodijeljene, međutim sredstava ima tako da su natječaji otvoreni do daljnjega. /Vlasta Ljubešić, ispred Upravnog odjela za gospodarstvo/

Krunoslav Markovinović (HDZ)U kojoj fazi je gradnja rotora u Sve-toj Nedelji, na izuzetno prometnoj cesti, na izlasku s ‘auto-ceste’ na žu-panijsku cestu?

ÎAko govorimo o istom roto-ru, onda je to rotor na državnoj ce-sti. Investitor gradnje su Hrvatske ceste, stoga kao ravnatelj ŽUC-a ne znam u kojoj fazi je gradnja. /Zdenko Majzec, ravnatelj ŽUC-a/

VIJEĆNIČKA PITANJA ❛Pred Skupštinom je realizacija mnogih značajnih projekata. Trenutno se na području županije realiziraju investicije vrijedne preko milijardu kuna - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

nosu na planirano 97,25 posto. Rashodi su iznosili 283,06 milijuna kuna, odnosno ostva-reni su s 90,02 posto. Spomenuti iznosi odno-se se na izvorni proračun Županije. Kada se promatra konsolidirani proračun, koji uklju-čuje i proračunske korisnike, ukupni prihodi i primici iznosili su 560,87 milijuna (99,30 posto planiranoga), a rashodi 517,36 milijuna kuna (91,60 posto planiranoga).

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM ÎČlanovi Skupštine prihvatili su izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije u 2016. s

objedinjenim izvješćima jedinica lokalne samouprave (koje su to izvješće dostavile), rasporedili su sredstva za re-dovito godišnje financiranje političkih stranaka te su dali prethodnu suglasnost na privremeni Statut OŠ Vladimira Deščaka u Novakima (dosadašnja PŠ Rakitje). Većinom glasova imenovani su i članovi skupštinskih odbora.

SkupštinSku većinu čine

vijećnici S koalicijSke liSte HSS-a, SDp-a, HnS-a

i Hl-a, liSte MoSta te Dva nezaviSna

vijećnika

❛Mogu obećati da će odluke koje ćemo donositi biti na do-brobit građana županije, da ćemo njima podizati kvalitetu života - u obraćanju članovi-ma Skupštine rekao je njezin predsjednik Mihael Zmajlović

❱ Ukupni prihodi izvornoga proračuna Županije u 2016. iznosili su 305,77 milijuna kuna, što je 97,25 posto od planiranoga

54 Ž KŽ K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017.

Rudlof Vujević (HDZ)Županu i zamjenicima dajem sto dana pauze, pa njima neću posta-viti pitanje. Zato se moje pitanje odnosi na direktora Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije.

Imam informaciju da je bilo određenih sudskih sporova, pa me interesira kakvi su to sporovi, kakve su nagodbe, za koga je što plaćeno i koli-ki iznos? Molim da mi se odgovor dostavi u pisa-nom obliku.

ÎMolim vas da nam ne dajete sto dana pauze, odgovarat ćemo na sve ono što nas budete pita-li. Sve ono što smo započeli i što je dobro, nema razloga da s time ne nastavimo. Zajednički, bez obzira na političke opcije. Što se tiče direktora Vodoopskrbe i odvodnje (Tomislava Mastena; op.a.), moram reći neke stvari, iako možda i ni-sam najpozvanija osoba da o tome govorim. Bez obzira što se firma zove Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, vijećnici koji su bili u proš-lom sazivu Skupštine znaju da je upravo Skupšti-na donijela odluku po kojoj su svi udjeli Župa-nije u ovoj firmi preneseni na općine i gradove uključene u projekt RVS „Zagreb-istok“. Dakle, što je kome plaćeno ili koje su obveze ove firme, o tome ne bih mogao govoriti, jer Županija u njoj od 1. srpnja prošle godine nema nikakvih udjela. Nemamo ni uvida u veliki dio onoga što se u firmi događa. Direktor i ukupna ekipa baš nisu skloni informirati župana što se u firmi radi i u kojem su stanju projekti, iako mislim da bi to bilo normal-no s obzirom na samu pripremu projekta u koju je Županija uložila preko 50 milijuna kuna. Iako u Nadzornom odboru firme sjede i dva člana u ime Županije, i od njih gotovo da ne dobijemo nikakve informacije. Službeno ćemo od direktora firme zatražiti odgovor na vaše pitanje i on će biti dostavljen svim vijećnicima, jer svi vi zaslužuje-te biti kompletno informirani. Također, prije pet dana sam bio na sastanku u Hrvatskim vodama i sada sa sigurnošću mogu reći da je projekt vodo-opskrbe istoka županije u fazi iz koje više nema povratka. Aplikacija je predana! Kada je EU ko-misija potvrdi, sklopit će se ugovor o financiranju projekta. Dobit ćemo 481 milijun kuna bespo-vratnih sredstava. Nakon toga počinje gradnja. To je ono za što sam se, zajedno s vama, zalagao deset godina. Ovaj projekt je izuzetno bitan, ne samo zato što će oni koji je sada nemaju dobiti pitku vodu, nego i zato što će gradnja trajati tri godine i što će u nju biti uključen veliki dio naših poduzetnika koji će na taj način osigurati svoju plaću. /župan mr.sc. Stjepan Kožić/

Ivan Bekavac (Most) Poprilična sredstva su pripremlje-na za provedbu projekta dogradnje i modernizacije Specijalne bolnice Naftalan. Zanima me status ovoga projekta.

ÎRazvojni projekt Naftalana sastoji se od vanjskog i unutarnjih bazena, polivalentne dvo-rane za medicinske vježbe, bolničke kuhinje i restora-na, ukupne planirane vrijednosti 35 milijuna kuna, bez PDV-a. Projekt se razvija kroz dvije faze. U prvoj fazi se gradi vanjski bazen, koji je izgrađen u betonu i postav-ljena je bazenska infrastruktura. Cjelokupna financij-ska konstrukcija prve faze ide na teret Naftalana, dakle vanjski bazen se gradi iz naših vlastitih prihoda. Druga faza je gradnja zgrade s unutarnjim bazenima i dodat-nim sadržajima. U tijeku je javna nabava i očekujemo da će radovi početi krajem kolovoza. Ova faza se finan-cira kreditnim zaduženjem Bolnice u iznosu od 28 mili-juna kuna te iz proračuna Županije koja je osigurala 10 milijuna. U međuvremenu je provedena javna raspra-va za gradnju parkirališta. Odabran je izvođač radova te je gradnja i počela. Realizacija kompletnog projekta, očekujemo, bit će završena krajem 2018. godine. /Mili-ca Birk, pomoćnica ravnatelja SB Naftalan/

VIJEĆNIČKA PITANJA Štefica Kamenarić-Filipović (HSS)

Na jednoj od sjednica prošloga saziva Skupštine postavila sam pitanje o programu razvoja širo-kopojasnog interneta i mogućnosti njegova financiranja sredstvima EU. Što je do sada učinjeno i koji su sljedeći koraci na tom planu?

Î Širokopojasni pristup internetu za nekomercijalna područja Zagrebačke županije možemo sma-trati velikim programom. Sastoji se od šest projekata ukupne vrijednosti veće od 700 milijuna kuna. S

pripremama za ovaj program počeli smo još 2015. godine. Uspjeli smo pripremiti svih šest projekata, od kojih je za pet završila javna rasprava. Svaki projekt se sastoji od dva dijela - plana razvoja širokopojasnoga pristupa internetu na pro-jektnom području i studije izvodivosti. Nositelji projekata su gradovi Ivanić-Grad, Vrbovec, Jastrebarsko, Sveta Nede-lja i Zaprešić i oni sada odgovaraju za pripremu i prijavu projekta i njegovu provedbu. Županija je koordinator, osigura-li smo sredstva za pripremu dokumentacije te i dalje pripomažemo da se projekti provedu i za njih ostvare financijska sredstva iz EU. Projekte je moguće financirati kroz tri modela: odabirom privatnog partnera, javnim sredstvima općina, gradova i županija, odnosno javno-privatnim partnerstvom. Svi nositelji su odabrali model privatnog partnera koji će na temelju dokumentacije, kada ona konačno bude prihvaćena od HAKOM-a, uložiti najviše svoga novca. Razlika do sto posto, ako projekt prođe na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja, financirat će se EU sredstvima. Europska sred-stva se mogu dobiti samo za područja gdje nema komercijalnog interesa, a to je u Zagrebačkoj županiji oko 80.000 ku-ćanstava. Cilj nam je da se svakom kućanstvu omogući pristup brzom internetu minimalne brzine od 40 Mbit/s, odno-sno za najmanje 50 posto kućanstva ultrabrzom internetu brzine veće od 100 Mbit/s. Širokopojasni pristup internetu značajno ubrzava gospodarski rast. Porast broja korisnika od 10 posto povećava na tom području BDP za više od jedan posto. Širokopojasni internet je uvjet za razvoj kao što su to nekada bili voda, struja, plin, posebno u ruralnim područji-ma. Treba reći da sada imamo nedovoljno uređeno stanje provedbe programa na razini same države. Još uvijek ne zna-mo koji su kriteriji za konačni odabir projekata koji će se financirati europskim sredstvima. No, mi smo išli ispred vre-mena kako bismo se, prije ostalih, pripremili za buduće natječaje. /mr.sc. Josip Kraljičković, pročelnik za fondove EU, regionalnu i međunarodnu suradnju/

Petra Prugovečki (Živi zid)Na županijskoj cesti u naselju Žito-mir (grad Sveti Ivan Zelina; op.a.) na-lazi se most apsolutno neprimjeren normalnim potrebama odvijanja pro-meta, prije svega zbog neadekvatne prometne signalizacije, a i cjelokupna konstrukcija mo-sta je upitna. U kojem roku je moguće napraviti projekt novog mosta? Dok se on projektira, molim da se postavi adekvatna prometna signalizacija.

ÎNa županijskim i lokalnim cestama imamo preko 1300 raznih mostova, od cijevi promjera 60 centimetara do mo-stova preko 10 metara raspona. Naravno, u okvirima moguć-nosti, najprije saniramo kritične mostove. U financijskome planu za 2017. imamo izvjesnu količinu novca za projektira-nje. Prema proceduri, raspisat ćemo javni natječaj i u njega staviti most u Žitomiru. Također, poslat ćemo ekipu na teren da utvrdi kojom se signalizacijom može pripomoći da se ne-što ne dogodi. /Zdenko Majzec, ravnatelj ŽUC-a/

Î Za one koji nemaju sve informacije, treba reći da Žu-panijska uprava za ceste temeljem zakona ima definira-ne prihode. Jedan od njih je naknada koja se plaća pri re-gistraciji motornih i priključnih vozila. Visinu te naknade određuje ministar prometa i infrastrukture i ona se od 2002. do danas nije mijenjala. Ne treba govoriti koliko su se u tih 15 godina povećali ulazni troškovi. ŽUC godišnje raspolaže sa 62 milijuna kuna, od čega su troškovi zimske službe, ovisno o zimskim uvjetima, oko 15 milijuna. Župa-nijske i lokalne ceste na našem području su u neprimjer-nom stanju, treba im radikalna rekonstrukcija, odnosno obnova. Prošle smo godine učinili ono što smo mogli, ŽUC je podigao kredit od 50 milijuna kuna. S tim sredstvima i redovitim prihodom ŽUC-a preasfaltirat ćemo, prema pro-cjeni, oko 200 kilometara cesta. Nakon toga ostat će nam značajni dio cesta koje nećemo zahvatiti ovom obnovom i, sigurno je, bit će upita zašto se to ne može učiniti. Resorno ministarstvo i Vlada u cjelini trebali bi ili povećati naknadu koja se plaća pri registraciji motornih vozila, a jasno je da bi se vlasnici vozila bunili takvom pristupu, ili iz državnog proračuna osigurati sredstva za održavanje županijskih i lokalnih cesta. /župan mr.sc. Stjepan Kožić/

Gordana Brcković (Most)Krajem svibnja zaključen je javni na-tječaj za poticanje konkurentnosti mi-kro, malih i srednjih poduzetnika. Kada možemo očekivati rezultate?

ÎNa natječaj je pristiglo tristotinjak pri-java. Trenutno ih ocjenjujemo i očekujemo da će se rezul-tati znati do kraja srpnja. Prvo će na internet stranici Župa-nije biti objavljene privremene bodovne liste, a nakon toga će biti vidljive i odluke o dodjeli potpora. Svi podnositelji zahtjeva o tome će biti obaviješteni i poštom. /Vlasta Lju-bešić, ispred Upravnog odjela za gospodarstvo/

Mirela Katalenac (SDP)Bez udruživanja nema značajnijeg na-pretka i razvoja, posebno se to odnosi na područje poljoprivrede. Na koji na-čin Županija potiče udruživanje poljo-privrednih proizvođača i na koji način to prati?

Î Kroz Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo godišnje se na projekte koji su namijenje-ni različitim oblicima organiziranog udruživanja poljo-privrednika, šumoposjednika i lovozakupnika javi od 80 do 100 udruga. Svake godine raspisujemo natječaj kojim se potiče njihov rad, njihove aktivnosti, stručno osposo-bljavanje, gospodarske manifestacije i promocije, nji-hovi razvojni projekti. Potičemo i napredovanje njih sa-mih kao oblika organiziranog udruživanja. Udruga može biti vrlo proaktivna i može kroz svoje širenje i razvoj-ne projekte doći u fazu da se ‘pretvori’ u zadrugu. Ima-mo pozitivan primjer gdje smo od udruge voćara dobi-li poljoprivrednu zadrugu koja je danas, među ostalim, i prva proizvođačka organizacija u RH u sektoru proizvod-nje voća i povrća. Još uvijek je otvoren dio javnog poziva koji je namijenjen sufinanciranju rada udruga, a odno-si se na edukaciju. Ali ne članova udruge, nego članova zajednice. Primjerice, imamo pčelarske udruge koje svo-jim aktivnostima educiraju djecu predškolske i školske dobi te pučanstvo. Pozitivan je primjer i Udruga proizvo-đača bučinog ulja, koja je projektima koje je provodila, a koje smo sufinancirali, izmijenila Pravilnik o jestivim uljima, pa je sada bučino ulje priznato kao dodatak pre-hrani te se može naći čak i u ljekarnama. /mr.sc. Gorda-na Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo/

Zvjezdana Sečen (SDP) Kada će biti objavljeni rezultati javnog poziva za predlaganje programa u kul-turi Zagrebačke županije za 2017. go-dinu?

Î Poziv za predlaganje programa bio je otvoren do 3. travnja. Dostavljeno je 430 prijedloga za fi-nanciranje. Kulturno vijeće je tijekom svibnja, a nakon što je provedena administrativna obrada, dalo stručno mišljenje o programima koji bi trebali biti financirani te je prijedlog upućen županu. Donošenje zaključka župa-na je u postupku i kroz nekoliko dana će biti objavljeno na internet stranici Županije. Paralelno s time, programi koji se odnose na zaštitu spomenika kulture upućeni su Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture koji treba dati svoje mišljenje. Nakon što se Konzervatorski odjel očituje, ponovno će se pokrenuti donošenje zaključka o financiranju programa u kulturi. /Ivančica Prugovečki, ispred Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i teh-ničku kulturu/

STANJE I KRETANJE SIGURNOSNIH POKAZATELJA U 2016. GODINI

Najsigurnija smo županija u RHU 2016. na prostoru županije je evidentirano 2497 kaznenih djela, 2081 prometna nesreća i 4585 prekršaja protiv javnog reda i mira, odnosno drugih zakona

❱ U odnosu na godinu dana ranije, stopa kriminaliteta je manja za 3,6 posto, dok je razriješenost kaznenih djela bolja za 3,2 posto

Prema statističkim podacima, Zagre-bačka županija je, sa 780 kaznenih djela na 100.000 stanovnika, najsigurnija županija u Re-

publici Hrvatskoj. Navedeno je to u izvješću o stanju i kretanju sigurnosnih pokazatelja na po-dručju županije u 2016., koje je članovima Skupštine predstavio zamjenik načelnika Policijske upra-ve zagrebačke Dubravko Teur. Lani je na prostoru županije evidentirano 2497 ka-znenih djela, 2081 prometna nesreća i 4585 prekršaja protiv javnog reda i mira, odnosno drugih zakona. Stopa kriminaliteta, rekao je Teur, manja je, u odnosu na godinu dana ranije, za 3,6 posto, a razriješenost kaznenih djela je 3,2 posto bolja. U 2016. dogodila su se na prostoru županije četiri ubojstva i tri pokušaja ubojstva. Sva ova (ne)djela su ra-zriješena.

Teur je posebno istaknuo provalne krađe u obiteljske domove, koje su porasle za 19,3 posto, te rekao da će policija ovome proble-mu pridati veću pažnju.

Iako je broj prometnih nesreća u odnosu

na 2015. bio u blagom padu, lani je u njima poginulo 38 osoba, čak 58,3 posto više nego godinu dana ranije. Teško je ozlijeđeno 178 osoba, a lakše njih 836. Vozači pod utjecajem alkohola sudjelovali su, prosječno, u svakoj sedmoj nesreći.

„U prošlogodišnjem razdoblju uočljiv je trend smanjenja negativnih sigurnosnih po-

kazatelja što pripisujemo ne samo pravil-no planiranim i provedenim opera-

tivno-preventivnim aktivnostima, nego i suradnji s tijelima lokalne vlasti i građanima“, stoji u izvje-šću PUZ-a.

lani Su Se DogoDila

četiri ubojStva i tri pokušaja

ubojStva

Damir Hrdas (HL)Do kuda je došla prva faza izrade Master-plana prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske župani-je u sklopu projekta integriranog prijevo-za putnika?

ÎPrva faza izrade Masterplana ugovorena je krajem listo-pada prošle godine. Rok za izvedbu je 12 mjeseci, a ukupna vrijednost je oko 11,1 milijun kuna. Nositelj izrade Master-plana je trgovačko društvo Integrirani promet zagrebačkog područja, koje smo zbog realizacije ovoga projekta i osnova-li zajedno s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom župa-nijom. Prva faza izrade Masterplana sastoji se od dvije cje-line - analize postojećeg stanja i izrade prometnog modela. Analiza postojećeg stanje je odrađena. Obuhvatila je, prije svega, analizu postojeće prostorno-planske, studijske i stra-teške dokumentacije te brojanje i anketiranje putnika. U tije-ku je analiza rezultata. Kada oni budu poznati, pristupit će se izradi prometnog modela. Također, pri kraju je i izrada pro-jektnog zadatka i dokumentacije za drugu fazu Masterplana. Ona će se uglavnom baviti prometnom infrastrukturom. Ta-kođer je važno reći da je temeljem javnoga poziva resornoga ministarstva za sufinanciranje izrade Masterplana osigurano ukupno 16 milijuna kuna. /Nenad Babić, pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu/

Slaven Barišec (Živi zid) Što se u proteklom i što planirate u ovom mandatu napraviti kako bi se smanjila cestarina za gradove Iva-nić-Grad i Jastrebarsko i općinu Križ? Znam da to nije u ingerenciji Župa-nije, međutim s nadležnim odjelima HAC-a mogu se pokretati razgovori vezani uz ovu temu. Ono što Žu-panija može i mora napraviti je obnoviti, odnosno staviti novi sloj asfalta, a ne samo sanirati i pokrpati rupe na županijskoj cesti Ivanić-Grad - Ježevo, do čvo-ra Rugvica. Isto tako, potrebno je obnoviti i županij-sku cestu Ivanić-Grad - Sisak, od Lijevog Dubrovčaka do Sisačko-moslavačke županije. Svakim poskuplje-njem cijene cestarine povećava se promet osobnih, a sve više i teretnih vozila na ovim županijskim cesta-ma.

ÎNiz stvari smo pokušavali, vodili određene razgovore s HAC-om, ali nažalost nismo dobili pozitivan odgovor. Ra-zumijem da dizanjem cestarine dio vozila skreće na župa-nijske i lokalne ceste i time ih uništava, a nama se ne daju dodatni izvori sredstava s kojima bi ih mogli, i morali, ob-noviti. Na području Ivanić-Grada smo dio cesta, u sklo-pu programa ŽUC-a, obnovili, no nismo sve. Moram reći i da je prihod županijskih uprava za ceste nekada bila i na-knada iz litre benzina, godišnje je to bio iznos od ukupno 240 milijuna kuna, no Vlada je to ukinula. Tražili smo i da županijske uprave budu d.o.o., da mogu vraćati predpo-rez, no ni to nije uspjelo. Ono što ćemo učiniti, proslije-dit ćemo vaše pitanje HAC-u i dostaviti vam odgovor koji ćemo dobiti. /župan mr.sc. Stjepan Kožić /

Jasminka Mataušić (HSS)S obzirom na preporuku Europske uni-je i naš Distributivni centar za voće i povrće s kojim se ponosimo, radi li Žu-panija na povezivanju lokalnih proi-zvođača voća i povrća, odnosno mlijeka i mliječnih proizvoda sa školama, kako bi se djeci osi-gurali obroci zdrave hrane?

ÎAgencija za plaćanje u poljoprivredi objavila je javni poziv školama i lokalnim proizvođačima da iskažu inte-res za sudjelovanje u Školskoj shemi, kao dodatnom, be-splatnom obroku voća, povrća i mlijeka u svim osnovnim školama. Obrok će se financirati sredstvima EU. Nakon što je javni poziv objavljen, zamjenik župana Hrvoje Fran-kić organizirao je sastanak sa svim ravnateljima osnovnih škola, bilo da im je osnivač Županija ili neki od gradova, i pozvao ih da se jave na ovaj poziv. Naš Distributivni cen-tar za voće i povrće posjeduje svu potrebnu infrastruktu-ru i ovom kategorijom proizvoda može opskrbljivati sve osnovne škole u županiji, ali i gradu Zagrebu. /mr.sc. Gor-dana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvi-tak i šumarstvo/

skupština skupština

VIJEĆNIČKA PITANJA

7Ž K broj 108, lipanj 2017.6 Ž K broj 108, lipanj 2017. GRADOVI I OPĆINE

NA BLAGDAN SVETOGA VIDA - 15. LIPNJA, VRBOVEC SLAVI DAN GRADA

Prvi potez novoizabrane gradske vlasti bilo je smanjenje naknada zamjenicima gradonačelnika i gradskim vijećnicima

Vrbovec je, na blagdan svo-ga zaštitnika sv. Vida,15. lipnja, proslavio Dan gra-da. Gradonačelnik Denis

Kralj, iza kojega su tada bila tek četiri radna dana, rekao je za svečane sjednice Gradskoga vi-jeća da će se potezi novoizabra-ne vlasti tek osjetiti. Za početak, naglasio je, smanjene su nakna-de zamjenicima gradonačelnika i gradskim vijećnicima. Sljedeći potez je, rekao je Kralj, poveća-nje naknada za novorođenčad.

Predsjednik Gradskoga vijeća Dejan Jaić rekao je da u razdo-blju koje slijedi ne bi trebalo biti politike isključivosti, nego samo zajedništva koje će Vrbovec uči-niti boljim gradom.

- Odgovornost lokalnih politi-čara je da pokažu zajedništvo. S onime što je u prethodnom raz-doblju bilo dobro treba nastaviti dalje, a ono što nije bilo dobro treba mijenjati - rekao je Jaić.

Svečanosti su, uz ostale, prisustvovali župan Stjepan

Kožić i njegova zamjenica Na-dica Žužak. Župan je poručio da Vrbovec i dalje može računati na pomoć Županije, ne samo finan-cijsku, nego i stručnu, kao i na pomoć kroz realizaciju zajednič-kih projekata.

- Ne smijemo se dijeliti po po-litičkim strankama. Ono što tre-ba napraviti za Vrbovec trebamo napraviti zajedno, bez obzira iz koje smo političke opcije. Zagre-bačka županija je uvijek bila uz vas, a i dalje će podržavati pro-jekte važne za razvoj Vrbovca - poručio je župan. Rekao je da Županija, osim pomoći koju pru-

ža gradovima i općinama, i sama inicira značajne infrastrukturne projekte.

- Uskoro počinje gradnja vo-doopskrbnog sustava „Zagreb-istok“, a izuzetno nam je bitan i projekt širokopojasnog inter-neta. Želimo internet uvesti u svaku kuću, to je infrastruktura bez koje nema konkurentnosti i razvoja. Pred nama je i projekt integriranoga javnog prijevoza koji će osigurati jeftiniji javni prijevoz i uvesti ga tamo gdje ga sada nema - rekao je župan.

Za sjednice su uručena jav-na priznanja Grada. Nagradu za životno djelo primio je Slavko Fukat, profesor tjelesne i zdrav-stvene kulture u SŠ Vrbovec, a godišnje nagrade Grada Obrt za čuvanju djece „Palčić“, vlasnice Đurđice Palikuća, Udruga „Ružin krug“ te dobrovoljna vatrogasna društva Peskovec i Žunci.

Odgovorni lokalni političari moraju pokazati zajedništvo

❛Vrbovec i dalje može računati na pomoć Županije, ne samo financijsku, nego i stručnu, kao i na pomoć kroz realizaciju zajedničkih pro-jekata - rekao je župan mr. sc. Stjepan Kožić

❛S onime što je u prethodnom razdoblju bilo dobro treba nastaviti dalje, a ono što nije bilo dobro treba mijenjati - poručio je predsjednik Gradskoga vijeća Dejan Jaić

Nagradu za životno djelo primio je Slavko Fukat, a godišnje nagrade Grada Obrt za čuvanje djece ‘Palčić’, Udruga ‘Ružin krug’, DVD Peskovec i DVD Žunci

uoči SjeDnice položeni Su vijenci

iSpreD SpoMen- obilježja ‘HrvatSka

kocka’

skupština

Damir Tomljenović (HDZ)Iako postoji ugovor između Hi-droelektre i ŽUC-a, stalno ima-mo problema sa sanacijom lo-kalne ceste 31058 (Luka-Novo Selo, područje Vrbovca; op.a.).

Dosad je bilo svega, pa i prijetnje građana da će blokirati to područje. Uvijek se nešto rješavalo, međutim, prema zadnjoj informaciji, ponovno su nastali problemi. Ponovno se ne radi ono što se ugovorom dogovorilo, pa je moje pitanje što se misli poduzeti. I kad smo već kod te ceste, re-kao je ravnatelj ŽUC-a da nema novca, znam da ga nema, da ga je malo, ali ovdje treba postavi-ti samo zaštitnu ogradu na mostu preko potoka Lipnice. Nedavno je jedan auto izletio, pa vidite može li se tu nešto napraviti.

Î Kada smo lani saznali da je Hidroelektra nisko-gradnja s grupom izvođača dobila posao rekon-strukcije željezničke pruge i da će njihovi kamio-ni voziti po našim cestama i kada su se pojavili sa zahtjevom da im to odobrimo, mi smo, naravno, postavili svoje uvjete. Oni su tada od takve priče odustali i naprosto rekli da neće voziti po našim ce-stama. Naravno, prevarili su nas! Mi smo tada bili prisiljeni zatvoriti neke naše ceste, odnosno one-mogućiti kamionima da po njima voze. Tada su nam se, brže-bolje, javili iz Hidroelektre, pa smo, prema važećim zakonima, sklopili sporazum ko-jim smo dopustili njihovim kamionima da voze po našim cestama uz uvjet da na sebe preuzmu brigu njihovoga redovitog održavanja, a to znači da pre-uzimaju i odgovornost za ono što bi se na cesti mo-glo dogoditi. Kao garanciju da će nakon prestanka vožnje sanirati ceste uzeli smo mjenicu na iznos od 2,5 milijuna kuna. Naravno, pitanje je korektnosti poštuje li se ovaj sporazum. Bilo je nekoliko mo-menata kada ga nisu poštivali. Imamo čovjeka koji je zadužen za praćenje realizacije sporazuma i hit-no ćemo ga uputiti na teren da utvrdi što Hidroe-lektra ne radi, a temeljem sporazuma bi morala napraviti. Ukoliko ih ne prisilimo da naprave ono što moraju, opcija je raskinuti sporazum i ponov-no zatvoriti cestu. Što se tiče ograde na mostu pre-ko potoka Lipnice, zaključak je da objedinimo sve zahtjeve i da raspišemo poseban natječaj za grad-nju ograda. Nadam se da ćemo dobiti prihvatlji-vu cijenu i da će se vrlo brzo realizirati sve potrebe. /Zdenko Majzec, ravnatelj ŽUC-a/

Ljubica Ambrušec (Most) Zagrebačka županija, kroz Upravni odjel za EU fondove, dodjeljuje je-dinicama lokalne samouprave po-prilična sredstva za iznimno kori-sne i vrijedne projekte, što i osobno

mogu posvjedočiti kao načelnica svoje općine (Op-ćine Gradec; op.a.). Na koji način Županija potiče pripremu i prijavu EU projekata? Kako se provodi županijski program pripreme projekata koji će se financirati iz fondova i programa EU te iz ostalih izvora u 2017. i 2018. godini?

Î Program je donesen u veljači, a potom su raspisa-ni javni pozivi koji su otvoreni za sve općine i grado-ve, kao i za pravne osobe kojima je osnivač, odnosno većinski vlasnik Zagrebačka županija. Tim progra-mom su osigurana sredstva za pripremu, izradu pro-jektne dokumentacije i prijavu projekata, a prijavite-lji također mogu izraditi i određenu dokumentaciju vezanu uz strateške programe razvoja. Javni poziv je otvoren do 1. prosinca. Pokušavamo biti promptni, pa prijave obrađujemo kako nam dolaze. U prote-kle dvije i pol godine sufinancirali smo i pomogli 151 projekt ukupne vrijednosti više od milijardu kuna. Smatramo da je način na koji dajemo potpore jedin-stven u RH. Pozivam jedinice lokalne samouprave da se prijavljuju na EU natječaje. /mr.sc. Josip Kraljičko-vić, pročelnik za fondove EU, regionalnu i međuna-rodnu suradnju/

VIJEĆNIČKA PITANJA

ZASLUŽILI JAVNA PRIZNANJA ÎSkupština je donijela zaključak o dodjeli javnih priznanja Zagrebačke županije, koja će dobitnicima, u prigodi

Dana županije, biti uručena 17. srpnja. Povelja Zagrebačke županije dodijelit će se Kući susreta „Tabor“ (Samobor), Centru za mladež Zaprešić, predsjedniku Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslavu Iviću, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Novaki (Jastrebarsko), Obrtu Glogoški (općina Gradec) i Udruzi „Plemićka mladež“ (Zaprešić). Nagrada za doprinos ugledu i promociji Županije u zemlji i svijetu dodijelit će se Maraton klubu Velika Gorica, KUD-u „Pušća“, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Šenkovec i nastavnici biologije u Srednjoj školi Vrbovec Sanji Lugarić.

8 Ž K broj 108, lipanj 2017. 9Ž K broj 108, lipanj 2017.

U SPOMEN NA 27. LIPNJA 1991., KADA JE U POKUPSKOM RASPOREĐENA 2. BRIGADA ZNG-a, OVAJ SE DATUM OBILJEŽAVA KAO DAN HRVATSKIH BRANITELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Svečanim postrojavanjem u Zaprešiću, pripadnici ratnih postrojbi prisjetili su se početka stvaranja samostalne države, agresije na Hrvatsku, poginulih suboraca, oslobodilačkih akcija, pobjede u Domovinskom ratu

Središnja svečanost u prigo-di Dana hrvatskih branite-lja Zagrebačke županije, koji se obilježava u spo-

men na 27. lipnja 1991. (kada je u Pokupskom, duž rijeke Kupe, raspoređena 2. brigada ZNG-a), ove je godine održana u Zapre-šiću. Svečanim postrojavanjem, pripadnici ratnih postrojbi pri-sjetili su se početka stvaranja samostalne države, agresije na Hrvatsku, poginulih su-boraca, oslobodilač-kih akcija, pobjede u Domovinskom ratu.

- Pjesma kaže „Mislili su neki da nas neće biti...“. No, ti koju

‘Kakav smo rat vodili?! Politički opravdan, vojno besprijekoran i moralno čist!’

nastavak na str. 10

su tako mislili, grdo su se preva-rili, na svojoj su koži osjetili ko-liko su bili u krivu. Nisu računali na nas branitelje, na hrvatsku slogu i junačko srce. Stoga smo danas ovdje ponosni i uzdignu-te glave - u ime branitelja gra-da Zaprešića i okolnih općina okupljenima je poručio Stjepan Gudec, predsjednik HVIDRA-e Zagrebačke županije.

U ime predsjednice RH Ko-linde Grabar Kitarović,

ujedno vrhovne zapo-vjednice Oružanih

snaga RH, prisut-ne je pozdravio umirovljeni ge-neral-bojnik Mi-ljenko Filipović.

Rekao je da je Hrvatska stvorena

voljom hrvatskoga na-roda i veličanstvenom pobjedom hrvatskih branitelja u Domovin-skom ratu.

- Domovinski rat je temelj hrvatske drža-ve. Neka uspomena na njega zauvijek živi u nama! - poručio je Filipović, dodavši da

ÎDan hrvatskih branitelja Zagrebačka županija obilježava od 2013. godine. Ovogodišnjoj svečanosti, uz župana Stjepana Kožića, prisustvovali su njegovi zamjenici Nadica Žužak i Hrvoje Frankić, sabor-ski zastupnik i predsjednik Županijske skupštine Mihael Zmajlović, potpredsjednica Skupštine Ljubica Ambrušec, saborski zastupnik Mato Čičak, županijski vijećnici... - Vi ste ti koji ste snove generacija o vlastitoj državi

pretvorili u stvarnost. Ostavljajući svoje domove, obitelji i sigurnost krenuli ste u rat u kojemu ste za Hrvatsku bili spremni dati i ono najdragocjenije, vla-stiti život! Na tome vam bezbroj puta hvala - poručio je župan braniteljima, dodajući da je dužnost svih nas prenositi mladim generacijama pravu istinu o Domovinskom ratu i teškoj borbi koja je prethodila oslobođenju okupiranoga teritorija. - Jedan od načina prenošenja istine je i današnja

svečanost koja se, nakon Pokupskog, Samobora, Jastrebarskog i Vrbovca, održava u Zaprešiću na Trgu Ivana Pavla II., pape koji se iznimno zalagao za hrvat-ski narod i međunarodno priznanje Hrvatske. Sjećam se njegova prvog dolaska u Zagreb i poziva na mir i zajedništvo. I danas, nakon više od 20 godina, njegove poruke imaju istu važnost - rekao je župan. Naglasio je da branitelji, za sve ono što su učinili, zaslužuju iskreno poštovanje, divljenje i svesrdnu pomoć.

ÎNa sam Dan hrvatskih branitelja (27. lipnja), izaslanstvo Županije, Grada Zaprešića i općine Pokupsko položilo je vijenac ispred spomen-obilježja na mostu u Pokupskom u spomen braniteljima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, a potom su u Kupu, u spomen na sve poginule, spuštene ruže. Vijenac su položili i predstavnici braniteljskih udruga. Molitvu je predvodio župnik crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Pokupskog velečasni Antun Pećar.

Snove o vlastitoj državi pretvorili u stvarnost

Polaganje vijenaca

se poginuli heroji ne smiju zabo-raviti.

- S ponosom ih se trebamo sje-ćati. Oni su dio slavne hrvatske povijesti, oni su živa baština vri-jednosti na kojoj se i danas gradi suvremena Hrvatska. Jednako tako, s istim pijetetom i zahval-nošću trebamo se sjećati i prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Goj-ka Šuška - rekao je Filipović.

Gradonačelnik Zaprešića Želj-ko Turk, ujedno izaslanik pred-sjednika Hrvatskoga sabora, re-kao je da su kroz višestoljetnu povijest generacije Hrvata sanja-le svoju neovisnost, slobodu i že-lju za boljim sutra.

- Povijesno gledajući, s izuzet-nim žrtvama i mudrošću prvoga hrvatskog predsjednika, danas imamo slobodnu i neovisnu dr-žavu. Jasno je da je, u vremeni-ma koja dolaze, i dalje moramo

❛Kada glave stave skupa, Hrvati mogu ostvariti sve svoje ciljeve - rekao je general pukovnik Mladen Markač

❛Neka nas na putu napretka vodi onaj isti duh povezano-sti i domoljublja koji nas je vodio u Domovinskom ratu - poručio je general zbora Josip Lucić

graditi. Na nama je da život, kako nama, a napose našoj djeci, uči-nimo ugodnijim - rekao je Turk.

Hrvatsku je početkom deve-desetih godina prošloga stoljeća napao srpski agresor. Te su godi-ne, rekao je umirovljeni general zbora Josip Lucić, bile prekret-nica u povijesti naših života, ali i naše domovine.

- Današnjim okupljanjem na-stojimo održati sjećanje na dane ponosa kako bi mlade generacije bile upoznate s istinskim znača-

jem domoljublja i djelima naših postrojbi u Domovinskom ratu. U ime premijera Andreja Plenkovi-ća prenosim poruku da i dalje na-stojite biti korak ispred drugih. Pokažite snagu zajedništva koju smo imali u najtežim trenucima. Neka nas na putu napretka vodi onaj isti duh povezanosti i domo-ljublja koji nas je vodio u Domo-vinskom ratu. Zajedništvo koje smo tada izgradili naša je snaga

HrvatSka je Stvorena voljoM

HrvatSkoga naroDa i veličanStvenoM

pobjeDoM branitelja u DoMovinSkoM

ratu

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

11Ž K broj 108, lipanj 2017.10 Ž K broj 108, lipanj 2017. DOGAĐAJI pOLJOpRiVREDa

Zagrebačku županiju na izboru je predstavljao OPG Đurđice Baršić iz Dubravice

DODIJELJENE NAGRADE NAJBOLJIM OBITELJSKIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA

RAVNATELJIMA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA PREDSTAVLJEN PROJEKT ‘ŠKOLSKA SHEMA’

Prilika mladima da pokažu potencijale života na selu

Učenicima će se osigurati besplatni obroci voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda

Zamjenik župana Hrvoje Fran-kić susreo se s ravnateljima osnovnih i srednjih škola te

im pobliže predstavio projekt „Školska shema“ - projekt be-splatnih obroka voća, povrća i mlijeka za školsku djecu. Projekt je pokrenulo Ministarstvo poljo-privrede kako bi se hrvatskim školarcima omogućio dodatni obrok svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i kako bi se podigla svijest o zna-čaju zdrave prehrane u školama.

U sklopu obilježavanja Dana hrvatskih brani-telja, u Muzeju Matije Skurjenija u Zaprešiću postav-ljena je izložba ratnih crteža Ivana Lackovića Croate „Crno i crveno“. Crteži su, početkom Domovinskoga rata, nastali na novljanskoj bojišnici, a umjetnik ih je kasnije poklonio svojim suborcima iz 65. samostalne

bojne ZNG-a. Danas su u vlasništvu ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata iz Ivanić-Grada. - Na ovim crtežima je prikazano stradanje hrvatskoga naroda. Svake ih godine izlažemo u drugom gradu, kako ne bismo zaboravili rane devedesete - ispričao je Darko Gerić, predsjednik UDVDR-a Zagrebačke županije, ogranka Ivanić-Grad. Izložbu je otvorio zamjenik župana Hrvoje Frankić. - Mnogi od nas utkali su najbolje godine svojega života u obranu domovine. Nažalost, danas smo svjedoci nedovoljnog poštivanja branitelja. A da nije bilo njih, ne bi bilo ni nas niti naše domovi-ne. Mladi danas uživaju u slobodi i dišu punim plućima upravo zahvaljujući braniteljima. Ovom izložbom evociramo uspomene na ono što se ne može i ne smije zaboraviti - rekao je Frankić, dodavši da su izloženi crteži vjeran prikaz strada-vanja, egzodusa, muke...Prisutnima se obratio i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, rekavši da je širenje istine o Domo-vinskom ratu najmanje što se može učiniti za one koji su za našu slobodu dali svoj život.

Da se ne zaborave rane devedesete IZLOŽBA RATNIH CRTEŽA ‘CRNO I CRVENO’ IVANA LACKOVIĆA CROATE

❱ Crteži su, početkom Domovin-skoga rata, nastali na novljan-skoj bojišnici, a umjetnik ih je kasnije poklonio svojim suborcima iz 65. samostalne bojne ZNG-a

❛Pjesma kaže ‘Mislili su neki da nas neće biti...’. No, ti koji su tako mislili, grdo su se prevarili, na svojoj su koži osje-tili koliko su bili u krivu - poručio je Stjepan Gudec, pred-sjednik HVIDRA-e Zagrebačke župa-nije

i danas. Naša je obveza odgovor-no i pošteno raditi svoj posao, jer samo zajedničkim snagama i naporima možemo očuvati čast i dostojanstvo branitelja i vrijed-nosti Domovinskog rata, a budu-će generacije ohrabriti da krenu naprijed gledajući s optimizmom u budućnost - rekao je general Lucić, izaslanik premijera Plen-kovića i Ministarstva branitelja.

U ime Ministarstva unutarnjih poslova govorio je umirovljeni general-pukovnik Mladen Mar-kač. Rekao je da ovakav skup pokazuje da ljudi i događaji iz Do-movinskog rata nisu zaboravljeni.

- Mi smo bili napadnuti. I što

nam je drugo ostalo nego organi-zirati se i braniti. A kakav smo rat vodili?! Politički opravdan, vojno besprijekoran i moralno čist! Nakon što nas je međunarodna zajednica optužila da smo Hr-vatsku stvorili na zločinu, pred sudom u Haagu smo dokazali da smo vodili obrambeni, oslobodi-lački i časni rat. Na to smo danas ponosni! - rekao je Markač. Na-glasio je da Hrvati, kada glave stave skupa, mogu ostvariti sve svoje ciljeve.

- Istinu o Domovinskom ratu ne smijemo prekrivati plaštom neistine. Istinu moramo zapisati i predati je budućim naraštaji-ma kako bi bili ponosni na svoje očeve i djedove. Kako bi, pred čitavim svijetom, ponosno tu-mačili Domovinski rat - poručio je Markač.

❱ Uz podršku Hrvatske zajednice županija, izbor najboljih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava organizirali su Večernji list i Ministarstvo poljoprivrede

Za škole kojima je osnivač, Županija će osigurati sredstva za financiranje projekta u razdoblju od šest mjeseci, koliko je potrebno da se povuku sredstva iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi

Svaka škola koja želi sudjelo-vati u projektu „Školska shema“ odabrat će lokalnog dobavljača koji će isporučivati sezonsko voće i povrće, mlijeko, jogurt, vrhnje...

- Županija će, za škole kojima je osnivač, osigurati sredstva za financiranje projekta u razdo-blju od šest mjeseci, koliko je potrebno da se povuku sredstva iz Agencije za plaćanja u poljo-privredi, jednog od partnera projekta - rekao je Frankić te dodao da je vrijednost projekta višestruka.

- Učenicima se osigurava kva-litetan obrok, čime se direktno poboljšava kvaliteta prehrane u školama, a pomaže se i rad lokalnih proizvođača, odnosno osigurava tržište za proizvode koji su proizvedeni u neposred-noj blizini škola - pojasnio je Frankić.

❛Učenicima se osigurava kvalitetan obrok, čime se direktno poboljšava kvaliteta prehrane u školama, a pomaže se i rad lokalnih proizvođača, odnosno osigurava tržište za proizvode koji su proizvedeni u neposrednoj blizini škola - pojasnio je zamjenik župana Hrvoje Frankić

Zvonko i Đurđica Baršić

U prostoru SP ‘Naftalan’ održana je radionica o mogućnostima korištenja EU sredstava kroz Programa ruralnog razvoja RH

U sklopu projekta „Zlata vrijedan“, u izletištu Kezele u Šumečanima, ne-daleko Ivanić-Grada, dodijeljene su nagrade najboljim obiteljskim po-

ljoprivrednim gospodarstvima u RH. Naj-boljim je proglašen OPG Anje i Mije Pranjića iz Drenovaca, nedaleko Županje. Zagrebač-ku županiju na izboru je predstavljao OPG Đurđice Baršić iz Dubravice, dok je u kon-kurenciji za ‘mladu nadu’ u poljoprivredi nominiran bio (s prostora naše županije) OPG Gorana Vrabeca iz Igrišća (općina Jakov-lje). Najboljom ‘mladom nadom’ proglašen je uzgajivač svinja Josip Lučić iz Beravaca u Brodsko-posavskoj županiji. Proglašenju naj-boljih, u ime Zagrebačke županije, prisustvo-vala je zamjenica župana Nadica Žužak.

- Najveća vrijednost projekta „Zlata vrije-dan“ je u tome što je dao priliku mladim po-ljoprivrednicima da se predstave široj javno-

sti i pokažu potencijale života na selu - rekla je zamjenica Žužak.

Nositelji najboljih OPG-ova, prije sveča-nosti proglašenja, boravili su u Specijalnoj bolnici „Naftalan“, gdje je Ministarstvo po-ljoprivrede za njih organiziralo radionicu o mogućnostima korištenja EU sredstava kroz Program ruralnog razvoja RH.

1312 Ž K Ž K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017.

❛Učenike, njihove roditelje i nastavnike zanima hoće li se projekt nastaviti i u narednim godinama. Hoće! Očekujemo da Ministarstvo raspiše novi natječaj i ponovno ćemo na njega aplicirati - rekla je Ivančica Prugovečki iz Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Zagrebačke županije

FinanCiJE škOLstVO

POREZNI SAVJETNIK

U okviru porezne reforme, u po-rezni sustav RH, Zakonom o lokalnim porezima (Narodne

novine 115/16), uvodi se porez na ne-kretnine. O uvođenju poreza na ne-kretnine raspravljalo se niz godina te je on uvršten u Nacionalni program reformi 2016. godine. Zakonom o lo-kalnim porezima propisuje se što je predmet oporezivanja, tko je porezni obveznik, što je porezna osnovica, na koji način se utvrđuje porez na ne-kretnine. Iako je zamišljeno da porez na nekretnine neće dodatno optereti-ti građane, poslovne subjekte i druge osobe koje će ga plaćati, ne preostaje ništa drugo nego vidjeti što će praksa pokazati i hoće li se to zaista i ostva-riti. Naime, poznato je da države u pravilu nikad ne rade na svoju štetu, stoga je nerealno očekivati da će RH biti pionir u tom polju. Radi pribli-žavanja načina plaćanja poreza na nekretnine izdvajamo sljedeće važne informacije.

1. Kada se uvodi plaćanje poreza na nekretnine?

Zakonom o lokalnim porezima propisano je da odredbe o plaćanju poreza na nekretnine stupaju na sna-gu 1. siječnja 2018. godine. Stoga je za očekivati da će s tim datumom zaista i stupiti na snagu, iako nikad nije isklju-čeno da se iz određenih objektivnih okolnosti stupanje na snagu odgodi i propiše neki drugi datum.

2. Hoće li se ukinuti plaćanje ko-munalne naknade, naknade

za uređenje voda, poreza na kuće za odmor i spomeničke rente?Porez na nekretnine u pravilu bi trebao zamijeniti plaćanje komu-nalne naknade te bi tijekom 2017., izmjenom Zakona o komunalnom gospodarstvu, trebalo ukinuti plaća-nje komunalne naknade, ali trebalo bi mijenjati i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva u dijelu koji se odnosi na plaćanje naknade za uređe-nje voda. U vezi plaćanja spomeničke rente, koja bi se također trebala ukinu-ti od dana stupanja na snagu poreza na nekretnine, također su potrebne izmjene Zakona o zaštiti i očuvaju kulturnih dobara. Ono što je već pro-pisano Zakonom o lokalnim porezima odnosi se na ukidanje plaćanja poreza na kuće za odmor od 1. siječnja 2018., odnosno od dana uvođenja poreza na nekretnine.

3. Čiji je prihod porez na nekret-nine?

Porez na nekretnine bit će prihod jedinica lokalne samouprave. Porez na nekretnine je propisan kao obvezni porez, što znači da jedinice lokalne sa-mouprave nemaju diskrecijsko pravo odlučivanja hoće li uvesti taj porez ili ne, kao što je to bio slučaj s nekim dru-gim porezima koji su prihod jedinica lokalne samouprave.

4. Mogu li jedinice lokalne samo-uprave donositi ikakve odluke

u pogledu plaćanja poreza na nekret-nine?Jedinice lokalne samouprave trebaju donijeti odluku koja će služiti za izračun poreza na nekretnine. Odluka mora sadržavati vrijednost boda, područje zone i koeficijent zone, koeficijent namjene u dijelu ovlasti iz zakona, rokove plaćanja, pod kojim uvjetima se za socijalno ugrožene gra-đane može namiriti utvrđena obveza te iz kojih će se izvora sredstava na-miriti porezna obveza koju bi trebali plaćati socijalno ugroženi građani.

5. Do kada jedinice lokalne samo-uprave moraju donijeti odluku u

kojoj će biti definirano sve navedeno? Odluku treba donijeti najkasnije do 15. siječnja tekuće godine za primjenu u sljedećoj godini, međutim iznimno prije početka primjene poreza na nekretnine od 1. siječnja 2018., navedenu odluku treba donijeti do 30. studenoga 2017. godine.

6. O čemu ovisi visina poreza na nekretnine?

Visina poreza ovisi o koeficijentima čiju visinu određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Iz navedenoga može se zaključiti da će visina poreza na nekretnine varirati te za nekretninu iste starosti i vrijednosti koja služi za stanovanje, a u različitim je gradovima, građani neće plaćati isti porez. Međutim, na visinu poreza na nekretnine znatno bi trebala utjecati njezina namjena. Za nekretninu koja služi za trajno stanovanje trebao bi se plaćati manji porez u odnosu na nekretninu koja služi za povremenu upotrebu.

7. Što je predmet oporezivanja po-rezom na nekretnine?

Predmet oporezivanja su nekretnine. Nekretninom se smatra stambeni pro-

stor, poslovni prostor, garažni prostor i drugi pomoćni prostori, ostali prostori bez namjene, građevinsko zemljište koje se koristi u obavljanju poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište ako je unutar građevinskog područja. Prostori postaju predmet oporezivanja ovisno o stvarnoj namje-ni za koju se koriste.

8. Što je stambeni i garažni pro-stor?

Stambeni prostor je prostor koji je namijenjen trajnom ili povremenom stanovanju. Stambeni prostor služi za trajno stanovanje ako osoba ima u njemu prijavljeno prebivalište jed-nako kao za stalni boravak. U slučaju da prostor ima namjenu stanovanja, ali ga nitko ne koristi kao prebivalište ili stalni boravak, smatra se da je namijenjen povremenom stanovanju. Garažni prostor je prostor garaže.

9. Što je poslovni prostor?Poslovni prostori su prostori

u kojima se obavlja gospodarska djelatnost. U pravilu, to su prostori koji su upisani u poslovne knjige, a za koje korisnik prostora iskazuje troškove.

10. Što su drugi pomoćni pro-stori?

To su prostori pod kojima se podrazu-mijevaju prostori koji nemaju vlastitu samostalnu svrhu, nego su prateći ili povezani sa stambenim, poslovnim ili garažnim prostorom. To mogu biti podrumi, zajedničke prostorije u zgradama, ljetne kuhinje, zimski vrtovi, prateći prostori u poslovnim objektima, kao što su primjerice skladišni prostori.

11. Što su prostori bez namjene?Prostori bez namjene su

izvedeni prostori koje se može smatrati uporabnom cjelinom, ali koji u trenutku utvrđivanja poreza na nekretnine nemaju namjenu, kao što su primjerice prazni hoteli, sagrađeni objekti bez određene namjene, zatvo-rene zgrade.

12. Utječe li na oporezivanje či-njenica da je neka nekretni-

na legalizirana ili ne?U pravilu ne, jer na oporezivanje porezom na nekretnine nema utjecaja činjenica je li neki prostor legaliziran ili nije te nalazi li se unutar ili izvan građevinskog područja.

Porez na nekretnine (1. dio)

Završetkom školske godine završila je i provedba pro-jekta „Prsten potpore“, koji je omogućio da 102 učenika

s teškoćama u razvoju, u školskoj 2016./2017., imaju pomoćnike u nastavi. Provodio se u 26 osnovnih i šest srednjih škola kojima je Žu-panija osnivač te omogućio socijal-nu uključenost učenika s teškoća-ma u razvoju u redoviti obrazovni sustav.

- Ovo je veliki projekt, ne samo za županiju, već društvo u cjelini. Izuzetno mi je drago što ga podupi-remo. On je velika stvar, jer svakom djetetu kome je to potrebno pruža pomoć - za završne konferencije

Projekt se provodio u 26 osnovnih i šest srednjih škola kojima je Županija osnivač, te je omogućio socijalnu uključenost učenika s teškoćama u razvoju u redoviti obrazovni sustav

U DUHOVNO-OBRAZOVNOM CENTRU ‘MARIJIN DVOR’ LUŽNICA ODRŽANA ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA ‘PRSTEN POTPORE’

Pomoćnici u nastavi brinuli o 102 učenika s teškoćama u razvoju

ÎKada sam saznala da ću u razredno odjeljenje dobiti učenika s posebnim potrebama, moja prva reakcija bila je neopisivi strah. Strah od nepoznatoga. Nisam znala što me čeka, ali srce je govorilo da to što pristajem raditi s takvim djetetom je pravi put. Dominik je sada završio treći razred. Omiljeni je učenik našeg razreda. Oplemenio je djecu, roditelje, učitelje... Svakim danom sve više ruši definicije autizma. Oko sebe širi neopisivu toplinu. Naučio me velikom strpljenju. Presretna sam što sam učiteljica takvom djetetu - ispričala je Tanja Domitran, učiteljica u OŠ Dragutina Domjani-ća u Svetom Ivanu Zelini.

Oplemenio je djecu, roditelje, učitelje...

projekta, održane u Duhov-no-obrazovnom centru „Ma-rijin dvor“ Lužnica, rekao je zamjenik župana Hrvoje Frankić. Projekt je bio vrije-dan 4,24 milijuna kuna, te je osigurao 92 pomoćnika u nastavi.

- Učenike, njihove roditelje i nastavni-ke zanima hoće li se projekt nastaviti i u narednim godina-ma. Hoće! Očekujemo da Ministarstvo raspiše novi natječaj i ponovno ćemo na njega aplicirati - rekla je Ivančića Prugovečki, voditeljica projekta.

Uz osiguravanje pomoćnika u nastavi, njegov je cilj bio ojačati kapacitete pomoćnika u nastavi s ciljem njihova boljeg pozicionira-

nja na tržištu rada te podići svijest o pravima i mogućnostima obra-zovanja učenika s teškoćama u razvoju. Dio projekta bila je i pred-stava „Varijete“, u kojoj glume oso-be s teškoćama u razvoju, štićenici Centra za rehabilitaciju Zagreb. Odigrana je u desetak škola pred više od tisuću učenika. Jedna od aktivnosti bile su i radionice Udru-ge „Srce“ iz Svetog Ivana Zeline, organizirane za roditelje učenika s teškoćama u razvoju i nastavnike, a čiji je cilj bio olakšati prelazak djece iz kućne njege u redovni od-gojno-obrazovni sustav. Snimljeni su kratki filmovi „Prsten potpore

očima učenika“.

Za završne konfe-rencije projekta go-vorilo se o suradnji organizacija civilnog društva i obrazovnih

ustanova (pobliže je predstavljena Udruge

„Srce“), svoja iskustva s projektom „Prsten potpore“ izni-jele su učiteljice razredne nastave Tanja Domitran i Martina Potočki te majka učenika s teškoćama u ra-zvoju Dubravka Geller, dok je ulo-mak iz predstave „Varijete“ izveo Gordan Peklić.

Radovi se sufinanciraju sredstvima Europskoga fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša EU

❱ Vrijednost projekta bila je 4,24 milijuna kuna. Iz Europskoga socijalnog fonda osigurano je 2,5 milijuna kuna, dok su ostatak, svaki po 871.076 kuna, osigurali Zagrebačka županija i Fond za sufinanciranje proved-be EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini

u Sklopu proveDbe projekta,

uz oStalo, SniMljeni Su kratki filMovi 'prSten

potpore očiMa učenika'

14 Ž K broj 108, lipanj 2017. 15Ž K broj 108, lipanj 2017.ZDRaVstVO

ÎOrdinacija u Velikoj Gorici otvore-na je temeljem ugovora o poslovnoj suradnji Doma zdravlja i Poliklinike „Srčana“. - Niz godina u našoj poliklinici u Sigetu skrbimo o srčanožilnim bolesnicima iz Velike Gorice i nje-zine okolice. Sretni smo što će sada dijagnostiku i liječenje moći obaviti i u ovoj ordinaciji, s najsuvremenijom opremom - rekao je Goran Krstačić, ravnatelj „Srčane“.Za gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića internističko-kar-diološka ambulanta prvi je korak prema Medicinskom centru koji se namjerava sagraditi u ovome gradu. - Želimo imati što više specijalistič-kih ordinacija, koje su šestom po veličini gradu u RH itekako potrebne - rekao je Barišić.

Ugovor o poslovnoj suradnji

Dvjestotinjak darivatelja, iz osam gradskih društava, nadmetalo se u nogometu, šahu, potezanju užeta i belotu

U KRAJU DONJEM ODRŽANI 15. SPORTSKI SUSRETI DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI

STANOVNICI ŽUPANIJE UGLAVNOM SE LIJEČE U ZAGREBAČKIM BOLNICAMA SJEDNICA PROJEKTNOG TIMA ZA RAZVOJ PALIJATIVNE SKRBI U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

‘Poseban je osjećaj kada znaš da daruješ dio sebe’

Nabava medicinske i laboratorijske opreme Briga i skrb o osobama koje boluju od neizlječive bolestiNakon provedena javnog po-

ziva, Županija je, za nabavu medicinske i laboratorijske

opreme, dodijelila bolnicama i poliklinikama s područja grada Zagreba gotovo 200.000 kuna. Poliklinici za prevenciju kardiova-skularnih bolesti i rehabilitaciju dodijeljeno je 49.975 kuna za naba-vu dva digitalna 12-kanalna EKG

uređaja. Kliničkoj bolnici „Sveti Duh“, s 50.000 kuna, sufinancirana je nabava B-scan dijagnostičkog uređaja (Compact Touch), a Kli-ničkoj bolnici „Dubrava“, s 49.998 kuna, nabava kirurških setova za onkološke operacije. Klinici za in-fektivne bolesti „Dr. Fran Mihalje-vić“ dodijeljeno je 49.875 kuna za kupnju videogastroskop uređaja.

Stanovnici županije, s obzirom da na njezinu području nema opće bolnice, uglavnom se liječe u bolni-cama i poliklinikama na području grada Zagreba. Ovim zdravstvenim ustanovama Županija svake godi-ne pomaže kod nabave neophodne opreme. U proteklih pet godina za tu je namjenu izdvojila više od 1,5 milijuna kuna. 

u javnu raspravu o nacrtu Nacio-nalnog programa razvoja palija-tivne skrbi za razdoblje do 2020. godine.

Osnovna zadaća Projektnog tima je predlagati mjere za ra-zvoj palijative na prostoru župa-nije uzimajući u obzir specifične potrebe stanovništva, izraditi

Plan razvoja palijativne skrbi u Zagrebačkoj županiji do 2020., te koordinirati aktivnosti veza-ne uz uspostavu i organizaciju skrbi.

Palijativna medicina govori da se za bolesnika, do zadnjega dana njegova života, uvijek nešto može učiniti. Ne misli se pritom

samo na liječničku i sestrinsku uslugu, nego i na duhovnu i psi-hološku pomoć koja je potrebna i bolesniku i njegovoj obitelji. Osnovna zadaća je umanjiti bol i neugodne simptome kako bi osoba u posljednjem stadiju ne-izlječive bolesti što kvalitetnije živjela.

Društvo Crvenoga križa Zagrebačke županije organiziralo je u Kraju

Donjem (općina Marija Gorica) 15. sportske susrete dobrovolj-nih darivatelja krvi. Domaćin je bilo Gradsko društvo Crvenoga križa Zaprešića. Dvjestotinjak darivatelja, iz osam gradskih društava, nadmetalo se u no-gometu, šahu, potezanju užeta i belotu.

- Družimo se kroz sport! - komentirala je Andrea-Silvija Hotujac, ravnateljica DCK Za-grebačke županije. Podsjetila je da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja gdje se krv daruje dobrovoljno.

- Naši dariva-telji za darovanu krv dobiju samo riječi hvale. A spase veliki broj života! - re-kla je ravnateljica. Proš-le godine je na prostoru županije prikupljeno 11.209 doza krvi, što je bilo više od očekivanoga i plana Hrvatskoga zavo-da za transfuzijsku medi-cinu.

Sportske susrete otvo-

rio je zamjenik župana Hrvoje Frankić, i sam darivatelj krvi. Dosad je to učinio 127 puta.

- Iz prve ruke znam da je to poseban osje-

ćaj. Osjećaj kada znaš da daješ dio sebe, a to je, uz dari-vanje organa, najviše što čovjek može učiniti - rekao je Frankić, dodavši da darivanje krvi treba

i cijeniti i podupirati. Sto-ga Županija, podsjetio je, godišnje za aktivnosti Cr-venoga križa izdvaja preko milijun kuna.

- Ovakvi su susreti jedan od načina da darivateljima pokažemo koliko ih poštu-jemo - rekao je.

Prisutne je pozdravila i načelnica Marije Gorice Marica Jančić.

ZDRaVstVO

U VELIKOJ GORICI OTVORENA INTERNISTIČKO-KARDIOLOŠKA ORDINACIJA

U prenamjenu (dosad) garažnog prostora u ordinaciju te nabavu neophodne medicinske opreme uloženo je oko 1,7 milijuna kuna

Nakon Samobora i Ivanić-Grada, internističko-kar-diološka ordinacija, u prostoru Doma zdravlja

Zagrebačke županije, otvorena je i u Velikoj Gorici. Liječnici-specijali-sti zasad će raditi tri puta tjedno. U prenamjenu garažnog prostora u ordinaciju te nabavu neophodne medicinske opreme uloženo je oko 1,7 milijuna kuna - iz proračuna Zagrebačke županije 1,3 miliju-na decentraliziranih sredstava, a iz proračuna Grada Velike Gorice 400.000 kuna.

- Od ideje do realizacije projekta prošlo je svega godinu dana. Na-bavljena oprema je vrlo sofistici-rana, radi se o zadnjoj generaciji opreme koja se koristi u kardio-loškim ordinacijama. Ako njome spasimo i samo jedan život, inve-sticija će se isplatiti - kaže Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije.

Kako Zagrebačka županija, jedi-

‘Ako spasimo i samo jedan život, investicija se isplatila’

na u RH, nema opću bolnicu, na-mjera je u svim ispostavama Doma zdravlja osigurati ‘jaku’ specijali-stičku dijagnostiku.

- Ulaganje u ovu ordinaciju govo-ri koliko Županija skrbi o svojim ži-teljima. Kod srčanih bolesti najvaž-nije je vrijeme, ako se izgubi borba s vremenom, izgubi se i život - za obilaska ordinacije rekao je župan Stjepan Kožić. Dodao je da će Žu-panija sve učiniti da internističke ordinacije budu otvorene u svim ispostavama Doma zdravlja.

❱ Osnovna zadaća palijativne skrbi je umanjiti bol i neugodne simptome kako bi osoba u posljednjem stadiju neizlječive bolesti što kvalitetnije živjela

Sjednicu je održao Projektni tim palijativne skrbi. U cilju izrade Strategije razvoja pa-

lijativne skrbi, razgovaralo se o prikupljenim podacima o stvar-nom stanju i potrebama palijati-ve na prostoru Zagrebačke župa-nije. Također, zaključeno je da će se Projektni tim aktivno uključiti

❱ Prošle godine je na prostoru županije priku-pljeno 11.209 doza krvi

HrvatSka je jeDna oD

rijetkiH zeMalja gDje Se krv Daruje

Dobrovoljno

❱ Kako Zagrebačka županija, jedina u RH, nema opću bolnicu, namjera je u svim ispostavama Doma zdravlja osigurati ‘jaku’ specijalističku dijagnostiku

1716 Ž K Ž K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017.

❱ U školskoj 2016./2017., na 32 državna natjecanja sudjelovala su 403 učenika osnovnih i srednjih škola Zagrebačke županije

škOLstVOškOLstVO

NA SVEČANOSTI U DUGOM SELU NAGRAĐENI UČENICI OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA S PROSTORA ŽUPANIJE KOJI SU NA DRŽAVNIM NATJECANJIMA OSVOJILI JEDNO OD PRVA TRI MJESTA

Učenici su nagrađeni prijenosnim računalima, tabletima, mobilnim telefonima, odnosno poklon bonovima od 1000, 700 i 500 kuna

njegov zamjenik Hrvoje Frankić, zamjenica pročelnika za pro-svjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Nada Sohora te pred-stavnik Hrvatskoga telekoma Boris Sesar. Uvodno, nagrađene je pozdravio i gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian.

- Čestitam vam što ste oda-brali znanje. Neka vas kroz cijeli život vuče želja za učenjem. Vi ćete nas naslijediti i dati ovoj državi snagu da se izbori za li-jepi nastavak budućnosti u EU - rekao je Panian.

Učenici koji su osvojili prvo mjesto na predmetnim i strukov-nim natjecanjima nagrađeni su prijenosnim računalom, dok je nagrada za osvojeno prvo mjesto na ostalim natjecanjima bila po-klon bon u vrijednosti od 1000 kuna. Za osvojeno drugo mjesto nagrada je bila tablet (dar HT-a), odnosno poklon bon u vrijed-nosti od 700 kuna, a za osvoje-no treće mjesto mobilni telefon (također dar HT-a), odnosno po-klon bon od 500 kuna.

❱ U sklopu svečanosti prigodni su program izveli članovi podmlatka KUD-a ‘Preporod’, učenici OŠ Ivana Benkovića i zajednički zbor učitelja OŠ Ivana Benkovića i OŠ Josipa Zorića

❱ Nagrade su uručene za postignute rezultate na predmetnim, strukov-nim, umjetničkim i sportskim natjecanji-ma te natjecanju Crvenoga križa, Mladih tehničara, natjecanju u području vizualnih umjetnosti i dizajna te Domijadi

Najbolji glazbeni kvartet u državi (I. kategorija) - saksofonisti Glazbene škole Jastrebarsko: Lovro Kopač, Matija Mikloušić, Karla Fabijanić i Nera Majtanić

Prvo mjesto na predmetnim natjecanjima: Tin Župančić, Bernard Inkret, Borna Banjanin i Vid Horvat

Prvo mjesto na natjecanju

mladih tehničara osvojila je

Leonarda Žinić

Najbolje svira bisernicu (II. kategorija):

Petra Stanec

Bilo je dosta odricanja, ali uz dovoljno upornosti ništa nije problem. Treba raditi ono što vas doista

čini sretnima - riječi su Tina Žu-pančića, učenika SŠ Bana Josipa Jelačića iz Zaprešića, najboljega matematičara u državi među ma-turantima, ujedno i najboljega na državnom natjecanju iz osnova informatike (INFO kup). Tina je, kao i njegovih 214 kolega, koji su na državnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mjesta, prigodnim poklonima, u prigodi završetka školske godine, nagra-

dila Zagrebačka županija. Na predmetnim, stru-

kovnim, umjetničkim i sportskim natjecanjima te natjecanjima Crveno-ga križa, Mladih tehniča-ra, natjecanju u području vizualnih umjetnosti i di-zajna te Domijadi, učenici osnovnih i srednjih škola naše županije, pojedinač-no i ekipno, osvojili su 17 prvih, 25 drugih i 18 tre-ćih mjesta.

Prvo mjesto na strukovnim natjecanjima: Patricija Mihaljević i Lucija Pedišić

- Ostvareni rezultati vaš su ponos! Da biste do njih došli trebalo je dosta tru-da, ili ‘grijati stolac’ ili biti na spravama u dvoranama - čestitavši najboljima re-kao je župan Stjepan Kožić. Podsjetio je da Županija, kako bi učenicima osigurala kvalitetnije i bolje uvjete ob-razovanja, izdvaja značajna sredstva.

- Kroz naš Odjel za pro-svjetu, kulturu, sport i teh-

ničku kulturu ide gotovo 40

Rukometašice SŠ Ivana Šveara

Šahisti OŠ Vukovina

Atletičari OŠ Sveta NedeljaAtletičari OŠ

Bogumila Tonija

Rukometaši OŠ Rugvica

Ekipa Učeničkog doma Ivanić-Grad

posto sredstava pro-računa. Najveći dio za gradnju škola i sport-skih dvorana. Hrvatska je mala zemlja i samo se obrazovanjem mogu stvoriti preduvjeti da ona ide naprijed, prije svega u gospodarskom smislu - rekao je žu-pan. Uz njega, nagrade najboljima uručili su i

Hrvatska je mala zemlja i samo obrazovanje može stvoriti preduvjete da ona ide naprijed

1918 Ž K Ž K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017.

za gradnju solarnih elektrana. OPG Zore Dužaić

obrađuje oko 12 hekta-ra poljoprivrednih površina

na kojima se proizvode žitarice

za ishranu pilića. O suradnji s Regionalnom razvojnom agen-cijom članovi gospodarstva imaju samo riječi hvale.

- Bili su izuzetno susretljivi, uvijek dostupni. Promptno smo

EUROPSKI FONDOVI

EUinfo

Europski socijalni fond u okviru Operativ-nog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.- 2020. objavio je Otvoreni poziv za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za osi-guravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih po-srednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i sred-njoškolskim odgojno-obrazov-nim ustanovama. Ova aktivnost potpomognut će uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u osnovnoškolske i srednjoškol-ske odgojno-obrazovne ustano-

ve kako bi se osigurali uvjeti za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća, uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje. Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva

su jedinice lokalne i regional-ne samouprave. Prijavitelji i/ili partneri su obavezni sudjelovati u sufinanciranju prihvaćenoga projekta. Maksimalni iznos koji može biti dodijeljen za područ-je Zagrebačke županije iznosi do 10 milijuna kuna. Projektni prijedlozi podnose se do 21. srp-nja 2017. Više informacija na www.euinfo.hr .

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, u okvi-ru Operativnog programa Konkurentnost i kohe-zija 2014.-2020., raspisalo je Otvoreni poziv za dostavu projektnih prijedloga za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom.

Pozivom je za dodjelu bespovratnih sredstava za provedbu aktivnosti sanacije i zatvaranja neuskla-đenih odlagališta neopasnog otpada i sprečavanje daljnjih negativnih utjecaja na okoliš i ljudsko

zdravlje osiguran ukupni iznos od 80.000.000 kuna. Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovoga Poziva su je-

dinice lokalne samouprave (gradovi i općine). Najniži iznos prihvatljivih izdataka pojedinačnoga projektnog prijedloga iznosi 1.875.000 kuna, a najviši 30.000.000 kuna. Predviđeni intenzitet potpore za projekte sana-cije i zatvaranja odlagališta neopasnog otpada iznosi maksimalno 85% od ukupnog iznosa prihvatljivih troš-kova. Više informacija na www.euinfo.hr .

POMOĆNICI U NASTAVI

SANACIJA I ZATVARANJE ODLAGALIŠTA NEOPASNOG OTPADA

ʠ Maksimalni iznos koji može biti dodijeljen za područje Zagrebačke županije iznosi do 10 milijuna kuna

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je Pro-gram dodjele potpora male vrijednosti namijenjenih pružanju visoko-kvalitetnih usluga za MSP (mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća) putem poduzetničkih potpornih institucija (PPI). Cilj Programa je osiguravanje učinkovite pomoći s ciljem učvršćivanja položaja MSP-ova na tržištu kako bi se smanjila asimetrija informacija među MSP-ovima te olakšao pristup poslovnim znanji-ma i vještinama, kao i partnerima i informacijama ključnima za rast i razvoj poslovanja. Time se želi unaprijediti gospodarska uspješnost i stopa pre-življavanja MSP-ova.

Temeljem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, iz Europskoga fonda za regionalni razvoj za ovaj Program osigurano je 22.800.000 kuna. Najniža, odnosno najviša dopuštena ukupna

vrijednost potpore koja se može dodijeliti po-jedinom projektnom prijedlogu u sklopu ovog Programa je 100.000, odnosno 600.000 kuna. Prihvatljivi prijavitelji su poduzetničke potporne institucije (osim centara kompetencija i znan-stveno tehnoloških parkova) koje su se do 31. prosinca 2016. upisale u Jedinstveni registar po-duzetničke infrastrukture. Više informacija na www.euinfo.hr .

POTPORE MALE VRIJEDNOSTI KOJE PRUŽAJU PODUZETNIČKE POTPORNE INSTITUCIJE

ʠ Prihvatljivi prijavitelji su poduzetničke potporne institucije koje su se do 31. prosinca 2016. upisale u Jedinstveni registar poduzetničke infrastrukture

ʠ Najniži iznos prihvatljivih izdataka pojedinačnog projektnog prijedloga iznosi 1,875 milijuna kuna, a najviši 30 milijuna kuna

EUROPSKI FONDOVI

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Na krovu peradarnika solarna elektrana kapaciteta 30 kWh

Za nedavna posjeta Hr-vatskoj obišao ih je Phil Hogan, povjerenik Eu-ropske komisije za poljo-

privredu i ruralni razvoj. Ogledno su gospodarstvo na kojemu je, sufinanciranjem EU sredstvima, podignut moderan peradarnik, a potom sagrađene i tri solar-ne elektrane. I sve to kon-zultantskim uslugama Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, kroz mjere programa IPARD.

Obiteljsko poljo-privredno gospodar-stvo Zore Dužaić iz To-maševca (grad Sveti Ivan Zelina) tovi piliće za poznatoga kupca. Godišnje, kroz šest turnu-sa, između 5500 i 6000 komada. Peradarnik je uređen rekonstruk-cijom objekta u kojemu su dotad uzgajane kokice nesilice. U teh-nološkom procesu zadovoljava sve EU direktive - automatizirano je hranjenje, napajanje, grijanje, ventilacija... Na krovu peradar-nika postavljena je jedna od tri solarne elektrane, kapaciteta 30 kW. Još dvije, istog kapaciteta, po-stavljene su na nadstrešnicama za poljoprivrednu opremu i mehani-zaciju. Gospodarstvo je od HEP-a, na razdoblje od 14 godina, dobilo status povlaštenog proizvođa-ča električne energije. Godišnje isporuči više od 100.000 kWh. Ukupno ulaganje u obje investi-cije iznosilo je 3,91 milijun kuna. Povrat prihvatljivih troškova bio je 600.033 kune za rekonstrukciju postojećega gospodarskog objek-ta i njegovu prenamjenu u pera-darnik, odnosno 547.658 kuna

od njih dobili odgovore na sva pitanja. Redovito su nas, u faza-ma natječaja, izvješćivali o stanju projekta - kaže Mira Čegec, kćerka nositeljice OPG-a. Suradnja s Re-gionalnom razvojnom agencijom se nastavlja. Naime, gospodarstvo planira podići dugotrajni nasad orašastih plodova (tehnološki elaborat je izrađen), a kroz Mjere ruralnog razvoja RH planira naba-viti potrebnu mehanizacija. U pla-nu je, što ponajprije ovisi o visini sufinanciranja kroz EU natječaje, daljnji razvoj gospodarstva.

- Želimo na tržište plasirati do-maću, zdravu i svježu hranu. Isto-vremeno stvarati i nove vrijedno-sti i od svog rada pristojno živjeti - govori kćer nositeljice poljopri-vrednoga gospodarstva.

Gospodarstvo je od HEP-a, na razdoblje od 14 godina, dobilo status povlaštenog proizvođača električne energije

goDišnje Se, kroz šeSt turnuSa, tovi izMeđu 5500 i 6000

koMaDa pilića

❱ U planu je podiza-nje dugotrajnog nasada orašastih plodova te rekon-strukcija postoje-ćih gospodarskih zgrada

21Ž K Ž K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017. 20 GRADOVI I OPĆINE

Tvrtka Fed otvara nova radna mjesta na lokaciji Rugvica

Tijekom 2017. godine tvrtka FED je započela izgradnju novog proizvo- dnog objekta na lokaciji Rugvica. Završetak izgradnje i preseljenje je planirano za siječanj 2018. godine.

Tvrtka je osnovana 1997. godine i u svojem dosadašnjem razvoju je ostvarila zavidne poslovne rezultate, najvećim dijelom zahvaljujući trudu i radu svojih djelatnika i kontinuiranim ulaganjem u razvoj i tehnologiju. Gore navedena investicija realizirana je u suradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom Zagrebačke županije uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj s ciljem povećanja konkurentnosti.

Glavna djelatnost tvrtke je tisak velikog formata za koji koristi modernu grafičku tehnologiju u skladu sa svjetskim standardima. Proizvodi koji izlaze iz našeg pogona susreću se u svakodnevnom životu, a najčešće su to reklamni stalci u trgovinama, naljepnice na izlozima dućana kao i cerade i oslikana vozila.

Naši klijenti su poznate tvrtke iz trgovinskog, proizvodnog i uslužnog sektora, a tržišta na kojima poslujemo su na području Republike Hrvatske, ali i Europe. Kako gore navedeni projekt uključuje i daljnji razvoj i rast tvrtke slobodni smo najaviti potrebu za dodatnim zapošljavanjem.

Trenutno su u planu zapošljavanja na sljedećim pozicijama.

Tijekom 2017. godine postoji mogućnost za početak rada i u sadašnjem proizvodnom prostoru na lokaciji Stupnik, Pod bregom 2.Više o nama možete pročitati na našoj web stranici www.fed.hr.

Informacije o radnim mjestima su na:

http://www.fed.hr/posao-fed/ Prijave šaljite na: posao@fed.hrMjesto rada: Stupnik, od početka 2018. godine RugvicaTel: +385 1 2930 850

-Radnik u doradi tiska velikog formata-Operater na strojevima za tisak i doradu velikog formata-Komercijalista-DTP operater

Razlozi za izgradnju su povećanje proizvodnih kapaciteta i razvoj poslovanja u skladu s tržišnim trendovima.

Nagrađeni najuspješniji hrvatski izvozniciU sklopu 12. Konvencije hr-vatskih izvoznika, održane u Zagrebu na temu „Pozicioniranje hrvatskog izvoza“, dodjeljene su nagrade najuspješnijim hrvatskim izvoznicima u 2016. godini. S područja Zagrebačke županije nagrađene su dvije tvrtke - svetonedeljska tehno-loška tvrtka Rimac Automobili dobila je nagradu „Zlatni ključ“ za najinovativnijeg izvoznika, dok je tri nagrade (za najboljeg velikog izvoznika, za najboljeg izvoznika u Njemačku te najbo-ljeg izvoznika u Kanadu) dobila Pliva Hrvatska, čije je postrojenje smješteno u Savskom Marofu (općina Brdovec). Konvenciju je organizirala Udruga "Hrvatski izvoznici".

UJESEN POČINJE GRADNJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA ISTOČNOG DIJELA ŽUPANIJE

U IVANIĆ-GRADU ODRŽAN 13. OBRTNIČKI SAJAM ‘TRADICIJA, GASTRONOMIJA I TURIZAM’

Preseka napokon dobiva pitku vodu!

Nastavljena tradicija sajmovanja

Slavilo se u Preseki na blag-dan sv. Petra apostola. Tradicionalno proštenje u prigodi blagdana župe i

svečana sjednica Općinskoga vi-jeća u prigodi Dana općine. Niko-la Kožar, novoizabrani općinski načelnik, za sjednice je rekao da će Općina nastaviti s realizacijom započetih projekata, prije svega sanacijom i uređenjem nerazvr-stanih cesta te unutarnjim ure-đenjem i saniranjem krovišta društvenih domova.

- Nastojat ćemo asfaltirati i makadamsku cestu u Gornja-kima kako bi školski autobus mogao i u ovo selo doći po uče-nike - rekao je načelnik. U foku-su njegova rada, dodao je, bit će mladi, koje se želi zadržati u

Općina će nastaviti s realizacijom započetih projekata, prije svega sanacijom i uređenjem nerazvrstanih cesta te unutarnjim uređenjem i saniranjem krovišta društvenih domova

Obrtništvo je važan segment lokalne zajednice, a sajmovanje je prilika da obrtnici prezentiraju svoje proizvode i prošire krug kupaca

ruralnom prostoru. - Općina ima potencijala, no

treba ih iskoristiti. Treba, pri-mjerice, sagraditi vrtić da mlade obitelji ostanu, ali i dođu živjeti u ovaj kraj - istaknuo je. Uvjeren je u dobru suradnju s Općinskim vi-jećem i spreman je, rekao je, pri-hvatiti sve prijedloge, ali i kritike.

- Spreman sam za konstruktiv-nu suradnju - zaključio je.

❛Za dobrobit žitelja Preseke uvijek ću biti na raspolaganju - poručio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

❱ Ukupna vrijednost projekta vodoopskr-be istoka županije iznosi preko 700 milijuna kuna, od čega će se iz EU fondo-va bespovratno dobiti oko 500 milijuna

Uz potpredsjednicu Žu-panijske skupštine Ljubicu Ambrušec i gradonačelnika susjednoga Vrbovca Denisa Kralja, sjednici je prisustvo-vao i župan Stjepan Kožić.

- Za dobrobit žitelja Pre-seke uvijek ću biti na raspo-laganju. I do sada ste, u pro-jektima koje ste realizirali,

imali podršku Županije, jer svrha Županije i je pomagati onima čiji su izvorni proračuni nešto slabiji. Podsjećam da je preasfaltiranje cesta, u sklopu programa ŽUC-a, počelo upravo na području Pre-seke. Novim asfaltnim slojem na području ove općine presvučena su oko četiri kilometra promet-nica - rekao je župan. Sa zado-voljstvom je rekao da je projekt Regionalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“ pred po-četkom realizacije.

- Aplikacija je predana, čeka se samo potvrda EU komisije, iza toga i sklapanje ugovora o finan-

ciranju projekta te onda, u rujnu ili listopadu ove godine, početak gradnje. Na prostoru Preseke radovi će biti obimni. Bez ova-kvog pristupa i sufinanciranja iz

EU fondova nemoguće bi na prostoru ove općine bilo izgraditi vodovodnu mrežu, jer kilometraža je velika, a broj stanovnika mali - rekao je župan, na-glasivši da ukupna vrijed-nost projekta vodoopskr-be istoka županije iznosi preko 700 milijuna kuna, od čega će se iz EU fon-dova bespovratno dobiti oko 500 milijuna.

❛Nakon svojevre-menog pada, u Ivanić-Gradu se polako otvaraju novi obrti - komentirala je Marina Hrastić, predsjednica Udruženja obrtnika

movi prilika da obrtnici prezen-tiraju svoje proizvode i prošire krug kupaca - komentirala je Marina Hrastić, predsjednica Udruženja obrtnika Ivanić-Gra-da, dodavši da se u ovome gradu, nakon svojevremenoga pada, polako otvaraju novi obrti.

Za predsjednika OK Zagreb Mirzu Šabića obrtništvo je „priča koja ima dušu“.

- Gradovi u županiji prepozna-ju obrtništvo, a njihovi proizvodi na ovakvim sajmovima privlače turiste. Dobar je ovo put, pozi-tivan, za prezentaciju onoga što obrtnici rade - rekao je.

U ime Županije, otvorenju saj-ma prisustvovao je zamjenik žu-pana Hrvoje Frankić.

- Ovakav sajam prilika je da se poduzetnici, pogotovo oni koji se bave tradicijskim obrtima,

ÎÎ Istoga dana kada i obrtnički sajam, u Ivanić-Gradu je održan i 9. Međuna-rodni žabarski karneval na kojemu je nastupilo 16 karnevalskih skupina iz Italije, Bolivije, Slovenije i Hrvatske. Domaćin je bila Karnevalska udruga „Žaba“. Gradom je prošetalo preko 250 maskiranih sudionika.

Žabarski karneval

pokažu i na taj način, uz ostalo, obogate i turističku ponudu. Žu-panija podupire ovakve mani-festacije kako bi se postigao još bolji efekt direktne prodaje, ali i prezentirala naša tradicija - re-kao je Frankić.

Gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš rekao je da je Ivanić-Grad poznat kao grad obrtništva, stoga raduje što se tradicija sajmovanja nastavlja.

- Za obrtništvo izdvajamo zna-čajna sredstva, dapače u pro-teklom smo razdoblju povećali izdvajanja i tako omogućili op-stanak udruženja obrtnika - re-kao je gradonačelnik.

U Ivanić-Gradu je održan 13. obrtnički sajam „Tradicija, gastronomija i turizam“.

Sudjelovalo je četrdesetak izla-gača.

- Obrtništvo je važan segment lokalne zajednice, a ovakvi saj-

22 Ž K broj 108, lipanj 2017. 23Ž K broj 108, lipanj 2017.

Rezultati ocjenjivanja potvrdili su pozitivan trend poboljšanja kakvoće vina sjeverozapadne Hrvatske, koja su odnijela nagrade u svim kategorijama, izuzev kategorije crnih vina

GRADOVI I OPĆINE pOLJOpRiVREDa

Bila je ovo, definitivno, naju-spješnija godina u povijesti naše općine. Dobili smo

novu osmogodišnju školu, vri-jednu preko 17 milijuna kuna, koja je jedan od zaloga opstoj-nosti školstva u Bedenici - za svečane sjednice Općinskoga vijeća, u prigodi Dana Bede-nice, govoreći o učinjenom u proteklih godinu dana, rekao je općinski načelnik Slavko Cvr-lja. Djeca su, nastavio je, napo-kon dobila primjerene uvjete školovanja.

- Na novoj zgradi škole mogu nam pozavidjeti mnoge općine u susjedstvu - rekao je. Zahva-lio je Županiji što je u gradnju novih učionica i adaptaciju sta-rih prostora škole uložila više od 17 milijuna kuna.

- Nama je svaka pomoć Žu-panije izuzetno vrijedna, a ula-ganje u ovakav kapitalni pro-jekt, za nas nemjerljiv, najbolji je dokaz onoga što Županija propagira, a to je ravnomjeran razvoj svih njezinih dijelova - rekao je Cvrlja. Bedenica je, podsjetio je, ruralni kraj i gra-nična općina Zagrebačke župa-nije.

- Bez obzira na to, i naši mještani zaslužuju kvalitetan život, isti onakav kakav ima-ju oni koji žive u urbanim sredi-nama - rekao je Cvrlja.

Župan Stjepan Kožić, obrativši se prisutnima, zahvalio je sta-novnicima Be-denice što su mu na lokalnim izbo-rima dali veliku podršku (dobio je

86,62% glasova), obećavši da će Žu-panija i u nared-nom razdoblju biti uz manje općine.

- Bedenicu smo pomagali kroz naše upravne odjele, a i dio sred-stava za preasfalti-ranje cesta, projekt

koji smo započeli lani, a zavr-šavamo ove godine, usmjeri-li smo u ovu općinu. Ishodili smo i građevinsku dozvolu za gradnju sportske dvorane uz osmogodišnju školu i sigurno

je da ćemo je graditi, ali ne odmah, jer procjene govore da za to treba osigurati go-tovo 16 milijuna kuna. Visok je to iznos... - rekao je župan, naglasivši i skori početak, i za općinu Bedenica, kapi-talnoga projekta - gradnju vodoopskrbnog sustava u istočnom dijelu županije.

- Vjerujem da će radovi početi u jesen ove godine - rekao je župan.

ZA SVEČANE SJEDNICE OPĆINSKOGA VIJEĆA NAJVIŠE RIJEČI BILO O NOVOJ ŠKOLI

Najuspješnija godina u povijesti općine BedenicaU preasfaltiranje županijskih i lokalnih cesta na prostoru Bedenice ŽUC ulaže 750.000 kuna

PRVOGA VIKENDA U LIPNJU U SVETOM IVANU ZELINI ODRŽANA 49. IZLOŽBA VINA KONTINENTALNE HRVATSKE

Nagrade dobivene na izložbi garancija su kupcu da je odabrao kvalitetan proizvod

Traminac Zlatka Sonenšaj-na iz Koprivnice, izborna berba prosušenih bobica, berba 2015., šampion je

49. izložbe vina kontinentalne Hr-vatske, održane početkom lipnja u Svetom Ivanu Zelini. Ove je godine ocijenjeno 291 vino, među bijeli-ma najzastupljenija je bila graše-vina, a kod crnih sorata frankovka.

- Dobiveni rezultati ocjenjiva-nja potvrdili su pozitivan trend poboljšanja kakvoće vina sjeve-rozapadne Hrvatske, koja su od-nijela nagrade u svim kategorija-ma, izuzev kategorije crnih vina

ÎVina su ocijenjena kroz deset kategorija, a u dvije od njih prizna-nje za najbolje ocijenjeno dobili su vinari s prostora Zagrebačke županije. Uz obitelj Puhelek Purek iz Zeline za kraljevinu, nagradu za najbolje ocijenjeno pjenušavo vino dobio je Josip Rajaković iz Krašića za pjenušac „Lucija“, berba 2014.Upravo je proizvodnja pjenušavih vina bila i jedna od tema stručnog predavanja koje je organizirano u suradnji s francuskim institutom Oenologique de Champagne. - Veseli uspostavljena suradnja s francuskom pokrajinom Cham-pagne, jer ona će, sigurno, pomoći vinarima da započnu ili da i dalje, ali još bolje, razvijaju proizvodnju pjenušaca - komentirao je Hrvoje Košćec, gradonačelnik Svetog Ivana Zeline.

ÎNagradu „Ljerka Habuzin“, koja se dodjeljuje za najbolje ocijenjeno vino autohtone kraljevine, petu godinu zaredom primila je obitelj Puhelek-Purek. - Lanjska je godina bila izuzetno dobra za kraljevinu i vino je dalo svoj maksi-mum. Obitelj smo koja u Prigorju ima najviše kraljevine, oko 2,5 hektara. Upravo ovoj sorti pridajemo najviše pažnje. U vinogradu smanjujemo prinos, a u podrumu niskim tempe-raturama fermentacije pokušavamo dobiti voćne arome. Dugi niz godina surađuje-mo i s Agronomskim fakultetom na klonskoj selekciji kraljevine. Lani smo posadili najbolje klonske kandidate koji su izdvojeni u postupku klonske selekcije. To je još jedna stepeni-ca više u podizanju kvalitete ove autohtone sorte - ispričala je Ivana Puhelek.

Proizvodnja pjenušaca

Klonska selekcija kraljevine

U gradnju novih učionica i adaptaciju postojećeg

prostora škole Županija je uložila 17,8 milijuna kuna

❱ Procjene govore da za gradnju sportske dvo-rane uz OŠ Bedenica treba osigurati oko 16 milijuna kuna

❛Bedenica je ruralni kraj i granična općina Zagrebačke županije, no bez obzira na to, i naši mještani zaslužuju kvalitetan život, isti onakav kakav imaju oni koji žive u urbanim sredinama - rekao je općinski načelnik Slavko Cvrlja Nagradu šampionu uručio

je župan Stjepan Kožić

❱ Vina su ocijenjena kroz deset kategori-ja, a u dvije od njih priznanje za najbolje ocijenjeno dobili su vinari s prostora Zagrebačke županije - obitelj Puhelek Purek iz Zeline za kraljevinu, berba 2016., i Josip Rajako-vić iz Krašića za pjenušac ‘Lucija’, berba 2014.

❛Raduje što su mno-gi mladi školovani vinari spojili tradi-ciju i struku i time podigli kvalitetu vina, a time postali i najbolji promotori županije - rekao je župan Stjepan Kožić

ocijenjeno je 291 vino, oD čega je oSaM Dobilo veliko zlatno, a 73 zlatno

priznanje

- naglašava Ana Jeromel, predsjednica ocjenjivač-ke komisije.

Izložbu je otvorio žu-

pan Stjepan Kožić, rekavši da je ona važna za svakog vinara Zagrebač-ke županije, jer

ocjenjivanjem se, naglasio je, mjeri

kvaliteta. - Jedino kvalitetan proi-

zvod može osvojiti nova tr-žišta. Raduje što su mnogi mladi školovani vinari spojili tradiciju i struku i time podigli kvalitetu vina, a time postali i najbolji promotori županije. Ponosan sam na njih, imat će našu podršku i ubuduće - re-kao je župan.

2524 Ž K Ž K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017. POLJOPRIVREDA

U SKLOPU 14. IZLOŽBE VINA 'ZLATNIM' VINARIMA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE DODIJELJENA PRIZNANJA ZA KAKVOĆU NJIHOVIH PROIZVODA

Najbolje ocijenjeno vino je traminac Stjepana Đurinskog, izborna berba prosušenih bobica

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

POLJOPRIVREDA

Provedbu ove mjere od samog početka prati stanoviti otpor vlasnika goveda, koji proizlazi iz ograničavanja prometa životinja nakon cijepljenja, ali i nuspojava.

U drugoj godini provedbe cijepljenja BKK utvrđene su određene neželjene reakcije i nuspojave kao posljedice cijepljenja, a mogu se svrstati u nekoliko kategorija. Zbog navedenog izdane su upute posjednicima goveda: ► zbog zaštite od pojave bolesti kvrgave kože, u Republi-

ci Hrvatskoj se sva goveda obavezno cijepe protiv ove bolest, neovisno o namjeni i dobi

► ne cijepe se visokogravidne junice i krave u zadnja dva mjeseca graviditeta i krave unutar jednog mjeseca od teljenja

► ukoliko posjednik odbije provesti mjeru cijepljenja, ovlašteni veterinar je dužan o tome, bez odlaganja, oba-vijestiti nadležni ured veterinarske inspekcije

► odbijanje cijepljenja ima za posljedicu prekršajni postu-pak i kaznu u iznosu od 6000 do 10.000 kuna za posjed-nika goveda - fizičku osobu

► u svim slučajevima kada se unutar 15 dana od dana cijepljenja primijete bilo kakve promjene zdravstvenog stanja goveda te uginuća ili pobačaji, obavezno je to odmah prijaviti veterinaru koji je proveo cijepljenje

► u svim slučajevima kada su promjene na vrijeme prijav-ljene, posjednik ima pravo na naknadu štete od posljedi-ca cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože.

Prema uputi proizvođača, imunost nakon cijepljenja traje godinu dana, a maternalni imunitet u teladi do starosti od 6 mjeseci. Goveda se mogu stavljati u promet ukoliko je od cijepljenja prošlo najmanje 28 dana. Kako bi se izbjeglo ograničenje prometa u trajanju od 28 dana nakon cijepljenja, ukoliko gove-da prime drugu dozu cjepiva 28 dana prije nego ističe imunitet, razdoblje ograničenja prometa od 28 dana se ne primjenjuje budući da su cijepljene životinje već imune i ostaju imune sljedećih 28 dana.Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane u stalnoj je komu-nikaciji s Europskom komisijom kako bi utjecala na izmje-nu odluke EU komisije 2016/2008 koja određuje uvjete u odnosu na BKK. Dodatno se predloženim izmjenama traži omogućavanje slanja goveda izravno u klaonicu u razdo-blju od tri mjeseca nakon dopreme iz države ili područja u kojem se ne provodi cijepljenje i/ili nema ograničenja zbog pojave BKK, bez da se provodi cijepljenje tih goveda.

Osvrt na cijepljenje goveda protiv bolesti kvrgave kože

Isplatio se trud koji sam uložio u proizvodnju vina, posebno predikata. Ponosan sam što sam, po drugi puta, postao

šampion županijskoga ocjenji-vanja - za dodjele prizna-nja ‘zlatnim’ vinarima, u sklopu 14. izložbe vina Zagrebačke žu-panije, komentirao je Stjepan Đurinski iz Hruševca Kupljen-skog (Vinogorje Za-prešić). Njegov je trami-nac iz 2015., izborna berba prosušenih bobica, proglašen sve-ukupnim šampionom ovogodiš-njega ocjenjivanja.

- Krenuo sam s vinom za pajda-še, a 2009. sam imao i prvu kasnu berbu. Svidjelo mi se, pa su se na-kon toga redale i izborne i ledena

Dodjela priznanja najboljim vinarima upriličena je u sklopu manifestacije Dani otvorenih butelja, koja se do kraja srpnja održava na Trgu Katarine Zrinske u Zagrebu

kazna za oDbijanje

cijepljenja kreće Se oD 6000 Do 10.000

kuna

berba. Želja mi je ove godine na-praviti predikat i od cabernet sau-vignona - ispričao je Đurinski, čiji je traminac, uz priznanje ukupno-

ga šampiona, dobio i priznanje za najbolje ocijenjeno vino

u kategoriji bijelih mir-nih vina s ostatkom sladora.

U kategoriji bijelih suhih mirnih vina šampionom je pro-

glašen sauvignon, ber-ba 2016., OPG-a Puhelek

Purek iz Gornjeg Psarjeva (Vinogorje Zelina).

- Uz sauvignon u vinogradi-ma imamo graševinu i kraljevi-nu. Upravo autohtona kraljevina čini 80 posto naše proizvodnje. Odbacili smo predrasude prema ovoj sorti, pa od kraljevine radi- ÎZajedno s Vinskom kraljicom Lucijom Šember, priznanja

‘zlatnim’ vinarima, uručio je zamjenik župana Hrvoje Frankić. - U županiji nema loših vina, usuđujem se reći, imamo samo dobra i izvrsna vina. Maksimalno podupiremo rad vinogra-dara i vinara, pratimo ih dugi niz godina kako financijski, tako i marketinški i savjetodavno. Želimo da se županija, uz ostalo, profilira i svojom eno-gastro ponudom - rekao je Frankić.

ÎZavršnica ovogodišnjega ocjenjivanja održana je 11. svibnja u Svetom Ivanu Ze-lini, na gospodarstvu obitelji Branka Čegeca. Dvije komisije, sastavljene od po pet certificiranih ocjenjivača, ocijenile su 122 vina. Dodijeljene su dvije velike zlatne diplome, 52 zlatne, 56 srebrnih i devet brončanih diploma. Vina su ocijenili mr. sc. Vlasta Rubeša Vili, doc. dr. sc. Ana-Marija Jagatić Korenika, mr. sc. Marija Koščević, Aleksandar Brodski, Goran Marmilić, Vesna Bakota, Nataša Puhelek Puština, Branka Franjević, Mladen Forko i doc. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj. Predsjednica ocjenjivačkih komisija bila je prof. dr. sc. Ana Jeromel.

ÎNajbolja vina sorte chardonnay i rajnski rizling birali su novinari koji prate eno-gastronomiju. Najbolje ocijenjeni chardonnay, berba 2015., proizvelo je Obiteljsko poljoprivred-no gospodarstvo Jarec Kure iz Biš-kupca Zelinskog (Vinogorje Zelina), a najbolje ocijenjeni rajnski rizling, berba 2016., dolazi s OPG-a Branka Crnića iz Celina Goričkih (Vinogorje Zaprešić). Vina su ocijenili Vitomir Andrić, Ivo Kozarčanin, Dražen Kopač, Martina Miličević i Tomislav Radić. Predsjednik komisije bio je Željko Suhadolnik.

Eno-gastro ponuda

Ocijenjena 122 vina

Novinarski šampioni

berba 2014., sauvignon iz 2016., graševine iz 2016. (suha i polusu-ha), traminac iz 2016., te muškat žuti, izborna berba prosušenih bobica, berba 2015., i traminac, izborna berba prosušenih bobica, berba 2014.

- Kada sam bio mali, nisam baš rad išal delati vinograd. Išal sam za volju svojih roditelja, no s vre-menom sam to zavolio. Danas to radim s velikom ljubavlju... - rekao

je Rajaković.Šampionom u kate-

goriji specijalnih vina proglašen je bermet, berba 2013., Mate Vr-banića iz Kloštra Ivani-ća (Vinogorje Voloder - Ivanić-Grad).

- Vinom se bavim iz hobija, no sretan sam što je moj bermet do-bio bolje ocjene od Sa-moboraca! - ispričao je Vrbanić.

❱ Na završno ocjenjivanje dolaze vina koja su prethodno polučila najbolje rezultate na predocjenjivanju koje provode vinarske udruge

❱ Zbog zaštite od pojave bolesti kvrgave kože, u RH se sva goveda obavezno cijepe, neovisno o namjeni i dobi

Ovogodišnji šampioni

mo i pjenušac - ispričala je Ivana Puhelek. Njezina je obitelj, koja obrađuje nešto više od 3 hektara vinograda, primila i četiri zlatna priznanja - za još jedan sauvignon iz 2016. te tri kraljevine, sve tri ta-kođer iz 2016.

Šampionsko priznanje za naj-bolje crno mirno vino polučila je mješavina crnih sorata (merlota, cabernet sauvignona i cabertet franca) Vinarije Voštinić Klasnić iz Graberja Ivanićkog (Vinogorje Vo-loder - Ivanić-Grad), berba 2016. Ova je vinarija, koju vodi Tomislav Voštinić (kao četvrta generacija u obitelji koja uzgaja vinovu lozu), uz šampionsko dobila i dva zlatna priznanja - za škrlet iz 2016. i ka-snu berbu škrleta iz 2015.

- Škrlet je brend naše vinarije.

vinSka kultura je Dio

traDicionalnog načina života u

zagrebačkoj županiji

Krčimo ostale sorte kako bismo sadili škrlet. Sve snage uprli smo u njegov uzgoj - ispričao je Tomi-slav, koji obrađuje 4,5 hektara vi-nograda.

Čak osam zlatnih priznanja te dva šampionska - za izbornu ber-bu prosušenih bobica tra-minca (u kategoriji vina

iz posljednje berbe) i pjenušac Grünwald Princ, berba 2015. (u kategoriji pjenušavih vina) pri-mio je Josip Rajaković iz Krašića (Vinogorje Krašić). Zlatni su i njegovi pjenušci Grünwald Josipa, berba 2015., i Grünwald Lucija,

2726 Ž K Ž K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017.

SVEČANA AKADEMIJA U OSNOVNOJ ŠKOLI SLAVKA KOLARA

Proslavljena 160. obljetnica školstva u općini Kravarsko

Svečanom akademijom, koju su pripremili učenici i nastavnici

OŠ Slavka Kolara, proslavljena je 160. obljetnica školstva u Kravar-skom. Započela je otvaranjem škol-skoga zavičajnog muzeja koji je, u suradnji s učenicima i njihovim roditeljima, osnovala profesorica Anastazija Komljenović. Školskom muzeju su poklonjeni tradicijski predmeti pronađeni u podrumima i na tavanima kuća te su na taj na-čin sačuvani od propadanja i zabo-rava. Zbirka sadrži preko stotinu etno predmeta. U planu je, čulo se za svečanosti, i osnivanje etno kuće u kojoj će školska zbirka naći svoj stalni postav.

Prva pučka škola u Kravarskom s radom je počela 1857., u doba bana Josipa Jelačića i kardinala

Jurja Haulika, i u njoj je vrijedilo zlatno pravilo tadašnje pedago-gije: naučiti učenika čitati, pisati i računati.

Za svečanosti su uručena prizna-nja za pomoć u razvoju školstva. Primili su ih Općina Kravarsko i župa Uzvišenja sv. Križa. Uručena su također Hrvoju Čaljkušiću i Da-nielu Gorencu, roditeljima učenika koji su školi osigurali vrijednu do-naciju tehničke opreme.

Svečanost je započela otvaranjem školskoga zavičajnog muzeja, s preko stotinu etno predmeta

Elementarna nepogoda

Susret puhača

Kulturni amaterizam

Turističke manifestacije

Župan Stjepan Kožić proglasio je elementarnu nepogodu za područje Velike Gorice, Kravarskog, Pokupskog i Klinča Sela. Uslijed olujnoga nevreme-na i tuče nastala je šteta na poljopri-vrednim kulturama te stambenim i gospodarskim objektima.

U Novom Vinodolskom održan je 31. susret hrvatskih puhačkih orkestara, središnja manifestacija puhačkog amaterizma u RH. Sudjelovalo je 13 orkestara u „A“ i „C“ kategoriji. Zagrebačku županiju je predstavljao Puhački orkestar DVD-a Petrovina, pod vodstvom Petra Fabijanića, koji je u „C“ kategoriji osvojio brončanu plaketu.

U organizaciji Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Zagrebačke žu-panije i lokalnih kulturno-umjetničkih društava održano je nekoliko smotri kulturnoga amaterizma. U Mariji Gorici je održana 19. smotra dječjih folklornih skupina, u Vrbovcu 18. susret pjevačkih zborova i malih vokalnih sastava, a u Svetom Ivanu Zelini 20. smotra izvornih folklornih skupina Zagrebač-ke županije. U Rakitju je održana 16. županijska smotra mažoretkinja.

Temeljem javnog poziva, Županija je javnim ustanovama, ustanovama u kulturi, jedinicama lokalne samou-prave, turističkim zajednicama i udru-ženjima obrtnika sa svoga područja dodijelila ukupno 1,1 milijun kuna za organizaciju turističkih manifestacija. Visina dodijeljenih sredstva kreće se u iznosu od 5000 do 90.000 kuna.

vijesti

Programi udruga Županija će s iznosom od 2,05 milijuna kuna pomoći programe i projekte udruga čije je područje djelovanja zdravstvenog, socijalnog i humani-tarnog značenja. Nakon provedenoga javnog natječaja odobrena su sredstva za 34 zdravstvena, socijalna i huma-nitarna programa, četiri programa iz područja brige za osobe starije životne dobi te tri programa iz područja zaštite od nasilja u obitelji.

Melani je članica Taekwondo kluba Zaprešić, Pavao Stolnoteniskog kluba osoba s invaliditetom Samobor i Sveta Nedelja, a Mirjana Stolnoteniskog kluba osoba s invaliditetom ‘Uspon’ iz Velike Gorice

Tijekom održavanja skupa njegovi sudionici obišli su, uz ostalo, Park šumu ‘Tepec-Palačnik-Stražnik’, Grgosovu špilju, jezero Rakitje, Odransko polje, Turopoljski lug, Botanički rezervat ‘Cret Dubravica’...

PRIJEM ZA EUROPSKU PRVAKINJU U TAEKWONDOU I OSVAJAČE SVJETSKIH MEDALJA U STOLNOM TENISU

SKUP RAVNATELJA JAVNIH USTANOVA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA

Ustrajnošću do vrhunskih rezultata

Ekološka mreža Natura 2000

Zamjenik župana Hrvoje Frankić primio je Melani Adamić-Golić, europsku prvakinju u taekwon-

dou, u uzrastu do 21 godine starosti (prvenstvo je održano u Bugarskoj), te stolnotenisače s invaliditetom Pavla Jozića i Mir-janu Lučić, koji su na 1. svjet-skom ekipnom stolnoteniskom prvenstvu za osobe s invali-ditetom u Bra-tislavi osvojili srebrnu, odno-sno brončanu medalju.

Melani Ada-mić-Golić, čla-nici Taekwondo

kluba Zaprešić, ovo je prva zlatna medalja s velikih natjecanja.

- Biti na prvome mjestu i slu-šati hrvatsku himnu za mene je bio jedan od najljepših osjećaja koje sam dosad doživjela. Puno sam trenirala i taj dan je uistinu bio moj dan - prokomentirala je

ÎUručivši sportašima sportsku opremu, poklon Županije, zamjenik župana Hrvoje Frankić zahvalio je cijelom sustavu koji je stajao iza njih kako bi ostvarili vrhunske rezultate. - Vi ste ‘perjanica’ sporta, ono najbolje što mladi mogu vidjeti kao rezultat pre-dana rada - rekao je Frankić, dodavši da Županija, osim direktnog izdvajanja za sport, značajna sredstva ulaže i u sustavnu gradnju školskih sportskih dvorana. - Time, uz ostalo, pojačavamo sportski duh mladih te osiguravamo mogućnost za rekreaciju, ne samo mladih, nego i starijih osoba. Na taj način, kao sustav i društvo, napredujemo - rekao je Frankić.

Sportski duh mladih

županija je Sportaše nagraDila SportSkoM

opreMoM

Melani.Svjetsko srebro u stolnom

tenisu Samoborac Pavao Jozić osvojio je u paru s Vjekoslavom Gregorovićem.

- Ovu smo medalju, u dvora-ni u Samoboru, gdje treniram, ‘stvorili’ moj trener Roko Tošić i ja. Na prvenstvo smo je išli samo ‘pokupiti’, jer znali smo, unatoč jakoj konkurenciji, koliko smo trenirali - rekao je Jozić.

Mirjana Lučić, članica Stolno-teniskog kluba osoba s invalidi-

tetom „Uspon“ iz Velike Gorice, igrala je u paru

sa Sandrom Paović. - Ovo je moja prva

svjetska medalja. Divno se osjećam, a posebno raduje što

sam je osvojila u paru sa Sandrom. Teško je to

nekim ljudima i zamisliti, ali ono što smo mi izvele, ravno je čudu. Sandra je gotovo nepokret-na, a igrala je u kategoriji s ma-njim invaliditetom. Time je naša medalja još više dobila na ‘težini’ i ljepoti - ispričala je Mirjana.

Javna ustanova „Zeleni prsten“ bila je domaćin trodnevnoga skupa ravnatelja županijskih

i lokalnih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim po-dručjima.

- Iznimno je važna razmje-na iskustava, jer kod uprav-ljanja zaštićenim područjima imamo slične probleme - za svečanosti otvorenja skupa, upriličene u Samoboru, rekla je ravnateljica JU „Zeleni pr-sten“ Martina Glasnović.

U prvom dijelu skupa razgo-varalo se o izmjeni Zakona o

zaštiti prirode te o projektu „Ra-zvoj okvira za upravljanje eko-loškom mrežom Natura 2000“.

- Prilika je to da razjasnimo

❱ JU ‘Zeleni prsten’ upravlja s 23 zaštićena područja, a do 2020. bit će nositelj izrade 11 planova upravljanja ekološke mreže Natura 2000

mnoge dvojbe te oko nekih stva-ri donesemo zajednički zaklju-čak - dodala je M. Glasnović.

JU „Zeleni prsten“ upravlja s 23 zaštićena područja, a do 2020., rečeno je, bit će nositelj izrade 11 planova upravljanja ekološke mreže Natura 2000.

- Ovaj skup je prigoda da rav-natelji iz cijele Hrvatske vide naše izazove u upravljanju, ali i naše vrijednosti i prirodnu ba-štinu te dobru suradnju s kori-snicima prostora - ispričala je ravnateljica „Zelenog prstena“.

U ime Županije prisutne rav-natelje pozdravio je zamjenik župana Hrvoje Frankić.

- Županija, pa time i Grad Sa-mobor mogu se pohvaliti od-nosom prema zaštiti prirode.

Priroda je kao majka, trebamo je cijeniti i poštivati - rekao je Frankić.

Uvodno, prisutne su također pozdravili zamjenik gradona-čelnika Samobora Željko Sta-nec i pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Krei-tmeyer.

VIJESTI ViJEsti

2928 Ž K Ž K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017.

U prigodi Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja, Ekološka udruga Slapni-

ca organizirala je tradicionalno okupljanje svojih članova i pri-jatelja u Parku prirode Žumbe-rak - Samoborsko gorje. Pored samog izvora Slapnice, prirod-noga bisera Žumberka, održan je, uz ostalo, i okrugli stol čija je središnja tema bila cikloturi-zam. O onome što je dosad uči-njeno kako bi cikloturisti bolje upoznali ovaj kraj govorila je An-tonela Marić iz Turističke zajed-nice Zagrebačke županije. Rekla je da cikloturizam u posljednjih nekoliko godina sve više dobiva na važnosti, a Strategija razvo-ja turizma Republike Hrvatske do 2020. i Strategija turističkog razvoja Zagrebačke županije do 2025. svrstavaju cikloturizam u jedan od turističkih proizvoda s najvećom perspektivom razvo-ja. Nedavno je TZ Zagrebačke županije, podsjetila je A. Marić,

predstavila tri nove cikloturistič-ke rute: Savsku, Zagrebačku i Rutu slapova. A upravo se Ruta slapova, najzahtjev-nija i prava adrenalinska, prosti-re na području Žumberka. Pruža avanturistički izlet u, za mnoge, još neotkriveni dio Zagrebačke županije. Počinje u mjestu Bre-

gana laganim usponom prema Grdanjcima i Ko-

retićima, nakon čega uspon, a kasnije i spust postaju sve za-htjevniji. Vode do doline Slapni-ce te slapa Brisalo i Vranjačkog slapa. Ruta završava u Krašiću, središtu „Doline kardinala“.

Nakon Siska, gdje je imala porinuće u Kupu, žitna lađa „Zora“ doplovila je

do naselja Brođani, nadomak Karlovca, gdje će biti na trajnom vezu. Sagrađena od 40 kubika hrastovine, replika je lađe koje su nekada plovile Kupom. Dugačka je 25,5 metara, široka četiri i ima 50 sjedećih mjesta. Rezultat je projekta „Žitni put, Kupa-Sava“, sufinanciranog EU sredstvima kroz Program prekogranične su-radnje IPA RH-BiH. Nositelj projekta bila je Općina Pokupsko, a inicijativa je potekla od Društva za promicanje kulture življenja „Zvono uz Kupu“ iz Zamršja (Karlovačka županija).

- „Zora“ je replika jedne od tri tipa lađe kakve su u 18. stoljeću plovile Kupom i Savom i prevozile robu. Pokrenuli smo ovaj projekt želeći oživjeti Pokuplje, stvoriti ne-što što će nas uvrstiti na turističku kartu Hrvatske - za promotivne vo-žnje lađom rekla je Jasmina Cvetko-vić iz Društva „Zvono uz Kupu“.

Gradnju lađe sufinancirali su Zagrebačka, Karlovačka i Si-

sačko-moslavačka župa-nija te Grad Karlovac, s namjerom oživljavanja ruralnoga turizma. Na promotivnoj vožnji bila je i zamjenica župana Za-

grebačke županije Nadica Žužak.

- Prekrasna vožnja prekra-snom lađom. Ona je primjer na koji na-čin mladi mogu pomoći razvoju svoga kraja - rekla je N. Žužak.

DOGAĐAJI DOGAĐAJI

Župan Stjepan Kožić, zajedno sa zamjenicom Nadicom Žužak, primio je Romea Ibriševića, fotografa, osni-

vača Udruge „Zelene stope“ i ini-cijatora akcije „Očistimo Hrvatsku od auto-olupina“. Dosad je u sklo-pu ove akacije iz nacionalnih i par-kova prirode izvučeno oko 15.000 auto olupina.

- Poslovica kaže da u prirodi nema ni nagrada ni kazni, ostaju samo posljedice. Kod nas je ne-kada bio ‘narodni običaj’ ostaviti auto u prvom šumarku. Osob-no, nikada mi nije bilo jasno zašto se po broju šasije ne nađe njegov vlasnik. Ne treba govoriti da li-tra motornog ulja zagadi milijun litara vode - rekao je Ibrišević, koji je prvu ak-ciju izvlačenja auto-olupina organizirao u Parku prirode Žum-berak - Samoborsko gorje.

- Tijekom samo jednog popod-neva pronašli smo ih tridesetak - rekao je.

Akcija se kasnije širila po cije-loj Hrvatskoj, a s vremenom su je podržali i poštari, koji već šest go-dina, jednom godišnje, izvlače au-to-olupine, ali i ostali otpad iz Sa-moborskoga gorja. Ove je godine, u prigodi Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja, u suradnji s Hr-vatskom poštom tiskana i prigod-na dopisnica koju će dobiti svaki po-štar u RH.

- Poštari će na dopisnicu moći upisati lokaciju na kojoj se nalaze au-to-olupine i poslati je na adresu Udru-ge „Zelene stope“, a mi ćemo organi-zirati njihovo iz-vlačenje i reciklažu - rekao je Ibrišević, zahvalivši županu na prijemu.

U prigodi Svjetskog dana zaštite okoliša tiskana je prigodna dopisnica na koju se mogu upisati lokacije odbačenih auto-olupina, nakon čega će Udruga ‘Zelene stope’ organizirati njihovo uklanjanje iz prirode te recikliranje

Sagrađena od 40 kubika hrastovine, ‘Zora’ je replika lađe koje su nekada plovile Kupom

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA PODRŽALA AKCIJU ‘OČISTIMO HRVATSKU OD AUTO-OLUPINA’

PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA - BOSNA I HERCEGOVINA

U prirodi nema nagrada i kazni, ostaju samo posljedice

Vožnja Kupom u žitnoj lađi ‘Zora’

se ovakve akcije i dalje razvijaju. Učinit ćemo sve da budemo i nji-hovi promotori, da nam županija ostane ‘zeleni prsten’ oko grada Zagreba - rekao je župan. Dodao je, uz ostalo, da bi napokon i država trebala riješiti zakonsku regulativu oko zbrinjavanja otpada.

EKOLOŠKA UDRUGA SLAPNICA OBILJEŽILA SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA, 5. LIPNJA

Prirodni biser Žumberka

ÎU sklopu ovogodišnjega okupljanja članova Ekološke udruge Slapnica postavljena je i izložba fotografija „Očistimo Hrvatsku od auto-olupina“, u organizaciji fotografa Romea Ibriše-vića i Udruge „Zelene stope“. Izložba upozorava na štetu koju auto-olupine, ali i drugi otpad, čine okolišu i prirodi.

Auto-olupine

Cikloturistička Ruta slapova pruža avanturistički izlet u, za mnoge, još neotkriveni dio Zagrebačke županije

Na promotivnoj vožnji bila je zamjenica župana Nadica Žužak

Dolina potoka Slapnica zaštićena

je kao značajni krajobraz

Za jedne od akcija uklanjanja auto-olupina

❛Kod nas je nekada bio ‘narodni običaj’ ostaviti auto u prvom šumarku. Osobno, nikada mi nije bilo jasno zašto se po broju šasije ne nađe njegov vlasnik - rekao je Romeo Ibrišević

Romeo Ibrišević (prvi s lijeva)

❱ Dosad je iz nacional-nih i parkova prirode izvučeno oko 15.000 auto olupina

- Obišli smo već mnoga vrata, pa i ona naših mi-nistarstava, ali razumije-vanja je bilo malo. Stoga sam ugodno iznenađen

vašim prijemom i podrškom koju ste nam dali. Ako za-jedno izvučemo i samo jednu auto-olupinu, puno smo napravili - rekao je Ibrišević, predloživši da se u jednu od idućih akcija, baš kao što to čine i poštari, uključe i volonteri iz Zagre-bačke županije.

- Zahvalni smo onima koji uklanjaju auto-olupine iz prirode. Kroz naše upravne odjele pripomagat ćemo da Prigodnu dopisnicu (u standardnom formatu) dobit će svaki poštar u RH

litra Motornog ulja zagaDi Milijun

litara voDe

lađa je Dugačka 25,5

Metara, široka četiri i iMa 50

SjeDećiH MjeSta

❱ Nositelj projekta bila je Općina Pokupsko, a inicijativa je potekla od Društva za promica-nje kulture življenja 'Zvono uz Kupu' iz Zamršja (Karlovačka županija)

3130 Ž K Ž K broj 108, lipanj 2017. broj 108, lipanj 2017. ZANIMLJIVOSTIRješenje (vodoravno): masato harada, apelar, dan, d, kolektivizam, elektorirati, toksifikator, antikolonija, r, asanona, sl.

Japanski re-žiser filma“Posljednisamuraj”(gl. uloga

Tom Cruise)

List-Glasnikzastupnickogdoma Novog

Zelanda

Rimski: 500

SlavkoLinic

Prigodnalutka za

Božic 2016.sastavljena

od Legoelemenata

NASA doku-ment za

medicinskuvalidaciju

Dio tjedna

Apelirati(španjolski)

Oblik dru-štvene

organizacijerada i

djelovanja

Izvoditiglasackiprotokolelektora

Kemijskasupstancijakoja zaga-duje neku

tvar (toksin)

Kolonija kojadjeluje

suprotnointeresimazajednice

Radius

Proizvodacmaketa

Grckibog

muškeljepote

Imesalona

automobilau Zagrebu

Imeglumice

Joan Collinsu filmu

“Dinastija”

Grana ratnevještine,

skupnacina i

postupaka

Akusticnaoprema

finog zvuka(zvucnici,

gramofoni)

Kemijskisimbol

zavodik

ITnizozemskakompanijaza elektro-

nickuopremu

Ženskoime

(najcešceu južnojAmerici)

Prvivirtualnihomoidi

u ljudskojpovijesti

DiametarNajviši cinu vojnoj

mornarici

KRIŽALJKAKRIŽALJKA

TAJANSTVENI SVIJET ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

spORt

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: X / Broj: 108, lipanj 2017.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko HerčekDražen Kopač mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Škola nogometa NK Vrbovec organizirala je, petu godinu zaredom, međunarodni no-

gometni turnir prstića i limača - Pikolo 2017. Otvorio ga je, u ime pokrovitelja, zamjenik župana Hrvoje Frankić.

- Potičemo mlade da se bave sportom. Želimo ih maknuti s ulice, dati im kvalitetan smisao života. Županija niz godina iz-dvaja značajna sredstva za sport, ove godine preko 6,2 milijuna kuna, a ulaže i u gradnju sport-skih dvorana, za redoviti sustav školovanja, rekreativce i ozbiljne

Prstići i limači na turniru Picolo 2017. ŠKOLA NOGOMETA NK VRBOVEC ORGANIZIRALA TRADICIONALNI NOGOMETNI TURNIR

Proslavljena je 110. obljetnica Nogometnog kluba Zelina. Osnovan 1907., klub danas

ima osam selekcija - od prstića do veterana, i natječe se u Međužupa-nijskoj nogometnoj ligi „Središte“.

- Bilo je i uspona i padova, puno dobrih trenutaka i užitaka. Najveći uspjeh bio je ulazak u 2. Hrvatsku nogometnu ligu (2011./2012.) i četvrtfinale Hrvatskoga nogomet-nog kupa (2012./2013.). Opstali smo zahvaljujući zajedništvu. NK Zelina je primjer da se slogom

NOGOMETNI KLUB ZELINA PROSLAVIO 110. GODIŠNJICU OSNUTKA KLUBA

NK Zelina je primjer da se slogom i zajedničkim radom puno može postići

vjetnik predsjednika HNS-a Zori-slav Srebrić, gradonačelnici Zeline i Zagreba - Hrvoje Košćec i Milan Bandić, župan Stjepan Kožić...

- Malo je sredina koje su mogu podičiti tako dugom nogometnom tradicijom. Posebno raduje što je jedna od njih i moja Zelina, grad u kojemu sam rođen i u kojemu živim - rekao je župan, podsjetivši na ulaganja Županije u sport, re-kavši da se on razvija i gradnjom sportskih dvorana, u što se ulažu značajna sredstva.

Za svečanosti, za koje je promo-virana i monografija kluba, potpi-

sana je povelja o suradnji NK Zeline i HNS-a, ko-

jom se krovna nogo-metna organizacija obvezala da će hrvat-ske nogometne se-lekcije dio svojih uta-

kmica igrati i u Svetom Ivanu Zelini.

Posebni botanički rezervat ‘Cret Dubravica’

područje creta kod Dubravice s okolnom šumom zaštićeno je kao posebni botanički rezervat 1966. godine. zaštićena površina iznosi šest hektara. rezervat se nalazi u šumi Dubrava ispod lugarskog brega.posebnost ovoga područja je okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia), mala biljka mesožderka koja se u Hrvatskoj može pronaći

na svega nekoliko lokaliteta. ime rosika potječe od sitnih prozirnih kapljica što ih biljka izlučuje na listovima, a podsjećaju na rosu. biljka je visoka nekoliko centimetara i ima jednostavne listove poput prizemnih rozeta. S obzirom da iz tla biljka ne može dobiti sve potrebne hranjive tvari, ostatak nadoknađuje hvatanjem sitnih kukaca. tijekom ljeta ulovi oko 2000 kukaca.

Ovogodišnji turnir okupio je 32 momčadi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine

sportaše - rekao je Frankić. Ovogodišnji turnir okupio je

32 momčadi iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

- Želimo privući djecu na sport-ske terene, potaknuti njihovo međusobno druženje i usmjeriti ih na pravi put - komentirao je Igor Mudrić, koordinator turnira.

plaketa za životno

Djelo uručena je počaSnoM

preDSjeDniku kluba bruni brebriću

Najveći uspjesi kluba bili su ulazak u 2. Hrvatsku nogometnu ligu (2011./2012.) i četvrtfinale Hrvatskoga nogometnog kupa (2012./2013.)

i zajedničkim radom puno može postići - za svečano-sti je rekao Mijo Stipić, predsjednik kluba.

Proslavi su, uz ostale, prisustvovali izvršni direktor HNS-a Damir Vrbanović, sa-

❛Želimo privući djecu na sportske terene i usmje-riti ih na pravi put - komentirao je Igor Mudrić, koordinator turnira

Prikaz srednjovjekovnoga života Muzej Sveti Ivan Zelina, zajedno s Vitezovima zelingradskim i zelinskom Turističkom zajednicom, organizirao je tradicionalni 11. Međunarodni viteški turnir. Uz borbe vitezova, 'pod paskom kralja Matijaša Korvina', tijekom dvod-nevna događanja uprizoren je život u slobodnom kraljevskom trgovištu Zelini, sajam starih obrta, festival srednjovjekovnih pića, radionice streličarstva, prvi puta i viteški konjički turnir, a nije izostala ni atraktivna noćna opsada grada. Viteške skupine, osim iz zemlje Hrvatske, pristigle su iz Slovačke, Poljske, Ukrajine, Mađarske, Italije, Slovenije i Srbije.