Informatički priručnik za tehničku kulturu

Informatički priručnik za tehničku kulturu

ITdesk.info

– projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

- Priručnik za digitalnu pismenost

pokret računalnog

opismenjavanja

izgradnja modernog

društva

e - učenje

e - inkluzija

slobodan

pristup

ljudska prava na edukaciju i

informacije

Izvornik:

Autori:

Gorana Čelebić i Mario Dujlo

Glavni naslov:

Program e-Građanin (e-Citizen): Podnaslovi:

• Blok 1 – Temeljne vještine (ISBN: 978-953-7908-00-3) • Blok 2 – Traženje informacija (ISBN: 978-953-7908-01-0) • Blok 3 – e-Sudjelovanje (ISBN: 978-953-7908-02-7)

Stručna recenzija:

Krešimir Sikulin, inženjer informatike

Glavni naslov:

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Priručnik za digitalnu pismenost Podnaslov:

• Izrada prezentacija - Microsoft PowerPoint 2010 (ISBN: 978-953-56758-5-3) Stručna recenzija:

Infokatedra, centar za obrazovanje odraslih, Zagreb

Lektorice:

Ema Čišić, Tamara Vibovec, Antea Seršić

Glavni naslov:

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom - Priručnik za digitalnu pismenost

Podnaslov:

Informatički priručnik za tehničku kulturu

Stručna recenzija:

Krešimir Sikulin, inženjer informatike

Lektorice:

Ema Čišić

Naslovnica:

Silvija Bunić

Nakladnik:

Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

ISBN:

978-953-7908-03-4

Mjesto i godina izdavanja:

Zagreb, 2012.

Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske odobrila je uporabu ovog pomoćnog nastavnog sredstva u osnovnim školama rješenjem klasa: 602-09/12-01/0035 urbroj: 561-03-03/10-13-2 Zagreb, veljača 2013.

Autorsko pravo:

Slobodno kopirajte, tiskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove publikacije, uključujući i u svrhu organiziranih

školovanja, bilo u javnim ili u privatnim edukacijskim organizacijama, ali isključivo u nekomercijalne svrhe (dakle

bez naplate krajnjim korisnicima/cama za korištenje publikacije) te uz navođenje izvora (izvor: www.ITdesk.info -

projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom). Izvedeni (derivirani) radovi nisu dopušteni bez prethodnog

odobrenja nositelja autorskih prava (udruga Otvoreno društvo za razmjenu ideja - ODRAZI).

ITdesk.info – projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom

ITdesk.info is licensed under a Creative Commons Attribution-

Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License

SADRŽAJ:

Peti RAZRED ............................................................................................................................ 1 1.1 Uvod - IT, računala, mreže ................................................................................................ 1

1.2 Vidljivi dijelovi osobnog računala ...................................................................................... 3

1.3 Način rada računala .......................................................................................................... 5

1.4 Operacijski sustav računala i računalni programi ............................................................. 6

1.5 Prvi koraci u radu s računalom .......................................................................................... 7

1.5.1 Korištenje miša/tipkovnice za izvođenje zadataka.................................................. 11

1.6 Jednostavne aplikacije .................................................................................................... 13

1.6.1 Korištenje uobičajenih aplikacija za kreiranje novoga dokumenta. ........................ 13

1.6.2 Unos teksta .............................................................................................................. 14

1.6.3 Spremanje datoteka ................................................................................................ 14

1.6.4 Zatvaranje aplikacije. ............................................................................................... 15

Šesti RAZRED ......................................................................................................................... 16 2.1 Osnovno uređivanje teksta.............................................................................................. 16

2.2 Brisanje, kopiranje i zamjena dijelova teksta .................................................................. 18

2.2.1 Brisanje teksta ......................................................................................................... 18

2.2.2 Korištenje funkcija Kopiraj, Izreži i Zalijepi .............................................................. 18

2.2.3 Pretraživanje sadržaja dokumenta - teksta ............................................................. 19

2.2.4 Pretraživanje s upotrebom funkcije Zamijeni ......................................................... 20

2.2.5 Funkcije Poništi (Undo) i Ponovi (Redo) .................................................................. 20

2.2.6 Ispisivanje na pisač. ................................................................................................. 20

2.3 Mape i datoteke .............................................................................................................. 22

2.3.1 Pregledavanje mapa, direktorija. ............................................................................ 22

2.3.2 Kreiranje mape ........................................................................................................ 24

2.3.3 Kopiranje, premještanje datoteka i mapa. .............................................................. 25

2.3.4 Brisanje datoteka i mapa. ........................................................................................ 26

2.4 Elektronička pošta ........................................................................................................... 28

2.4.1 Opasnost od virusa .................................................................................................. 29

2.4.2 Korištenje softvera za kreiranje elektroničkih poruka. ........................................... 31

Sedmi razred ......................................................................................................................... 35 3.1 Tablice u programima za obradu teksta ......................................................................... 35

3.1.1 Umetanje tablica ..................................................................................................... 35

3.1.2 Unos i uređivanje podataka u tablici ....................................................................... 35

3.1.3 Brisanje tablice ........................................................................................................ 35

3.1.4 Oblikovanje tablice .................................................................................................. 36



Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License

3.2 Crtanje programom za obradu teksta …. ........................................................................ 38

3.2.1 Umetanje Oblika (Shapes) ....................................................................................... 38

3.2.2 Dodavanje brzog stila obliku ................................................................................... 38

3.2.3 Brisanje Oblika iz dokumenta .................................................................................. 39

3.2.4 Kopiranje i premještanje objekata .......................................................................... 39

3.2.5 Promjena veličine objekta ....................................................................................... 39

3.3 Pretraživanje obavijesti na Internetu .............................................................................. 40

3.3.1 Razumijevanje pojma Interneta. ............................................................................. 40

3.3.2 Razlikovanje osnovnih pojmova .............................................................................. 40

3.3.3 Razumijevanje pojma „search engine“ (pretraživač weba). ................................... 43

3.3.4 Kopiranje i lijepljenje teksta, URL¬a, slika sa Web stranica. ................................... 45

3.3.5 Ispisivanje Web stranica na pisač. ........................................................................... 46

Osmi razred .......................................................................................................................... 48 4.1 Program za izradu prezentacije ...................................................................................... 48

4.1.1 Sastavni dijelovi prozora aplikacije: ........................................................................ 48

4.1.2 Otvaranje, zatvaranje aplikacije .............................................................................. 49

4.1.3 Spremanje prezentacije ........................................................................................... 49

4.1.4 Vrste pogleda na prezentaciju ................................................................................. 50

4.1.5 Umetanje novog slajda ............................................................................................ 52

4.1.6 Kopiranje i premještanje slajdova ........................................................................... 53

4.1.7 Osnovno oblikovanje pozadine prezentacije .......................................................... 53

4.1.8 Unos sadržaja na slajd ............................................................................................. 54

4.1.9 Kopiranje, premještanje i brisanje sadržaja ............................................................ 55

4.1.10 Oblikovanje sadržaja................................................................................................ 56

4.2 Uređivanje prezentacije .................................................................................................. 57

4.2.1 Umetanje grafičkih objekata u slajd ........................................................................ 57

4.2.2 Ispisivanje ................................................................................................................ 59

4.2.3 Pokretanje projekcije ............................................................................................... 60

4.3 Povezivanje na Internet ................................................................................................... 62

4.3.1 Mreže ....................................................................................................................... 62

4.3.2 Antivirusni programi ................................................................................................ 64

4.4 Obrazovni sadržaji na Webu ........................................................................................... 65

Opći uvjeti korištenja: ........................................................................................................... 69



Noncommercial-No Derivative Works 3.0 Croatia License 1/69

PETI RAZRED

1.1 UVOD - IT, RAČUNALA, MREŽE

IT (Informacijska tehnologija) obuhvaća svu tehnologiju kojom se služimo kako bismo

prikupili, obradili, zaštitili i pohranili informacije. Odnosi se na hardver (računalno

sklopovlje), softver (programe računala) i računalne mreže.

Pod pojmom ICT (Informacijska i komunikacijska tehnologija) podrazumijevamo transfer i

upotrebu svih vrsta informacija. ICT predstavlja temelj ekonomije i pokretač je društvenih

promjena u 21. stoljeću. Zahvaća sve aspekte života kakvog znamo i danas bi život bez nje

bio praktički nezamisliv. Udaljenost više ne čini problem u pristupu informacijama - npr. rad i

učenje na daljinu, e - bankarstvo, e - uprava.

Pojam hardver (hardware) podrazumijeva računalno sklopovlje, komponente računala,

fizički i opipljivi dio računala tj. električne, elektroničke i mehaničke dijelove od kojih je

računalo sastavljeno.

Softver (software) je, za razliku od hardvera, neopipljivi dio računala. Sastoji se od niza

naredbi, napisanih prema strogo određenim pravilima. Programe pišu programeri i pri tome

se služe različitim programskim jezicima.

Računalo (Computer) je uređaj koji se sastoji od hardvera i preko instaliranog softvera

prihvaća, pamti i obrađuje podatke.

Vrste račanala:

Osobno računalo (Personal Computer – PC) kako samo ime kaže, je namijenjeno

osobnoj upotrebi (za razliku od servera/poslužitelja, kojeg koristi veći broj ljudi

istovremeno s različitih lokacija). Ako nemate namjeru često prenositi računalo s

jednog mjesta na drugo, a pri tome želite da omjer cijena/performanse bude

maksimalan, tada koristite stolno računalo.

U usporedbi s prijenosnicima ili tablet računalima, puno je većih dimenzija, nezgodan

za prenošenje, troši više električne energije ali ima puno bolje performanse. Može se

reći da stolno računalo odabiru korisnici kojima treba računalo boljih i lako

nadogradivih performansi, a pritom im nije bitna potrošnja električne energije te ga

nemaju potrebe prenositi ili koristiti na mjestima gdje nema priključka na

elektroenergetsku mrežu.

Prijenosno računalo (Laptop) ili tablet računalo upotrebljavaju korisnici koji imaju

potrebu prenositi računalo tj. puno putuju i pri tome im je potrebno računalo.




Prijenosno računalo, za razliku od tablet računala, po načinu unosa podataka više

sliči osobnom računalu. Za unos podataka se koristi tastatura i miš (ili touchpad), dok

se kod tablet računala unos podataka vrši putem zaslona osjetljivog na dodir (touch

screen).

Za razliku od stolnog računala, prijenosna i tablet računala su optimizirana za laku

prenosivost, malu potrošnju na uštrb performansi, mogu se koristiti (određeno

vrijeme – dok se ne isprazne baterije) bez upotrebe priključka na elektroenergetsku

mrežu. Naravno, kako bismo pripremili prijenosno ili tablet računalo za upotrebu bez

energetskog priključka, potrebno je napuniti baterije računala spajanjem na

energetsku mrežu.

Prijenosni digitalni uređaji:

o Dlanovnik (PDA – Personal Digital Assistant) je praktično računalo malih

dimenzija. Lako se povezuje s mobilnim telefonima i rješenje je za nezahtjevne

korisnike. Kako samo ime kaže, to je uređaj koji stane u dlan korisnika. Direktan

prijevod s engleskog jezika – osobni digitalni asistent - nam govori da je to

računalo, gledano spram svojih mogućnosti, više asistent, a ne npr. radna stanica

čije ime koje sugerira superiornost u mogućnostima i računalnoj snazi spram

dlanovnika tj. osobnoga digitalnog asistenta. Dlanovnik tako nazivamo i:

Handheld, osobni digitalni pomoćnik, PDA – Personal Digital Assistant .

o Mobilni telefon je prijenosni elektronički uređaj koji se koristi za komunikaciju na

daljinu. U novije vrijeme mobilni uređaj je evoluirao u multifunkcionalan uređaj.

Dodane funkcije poput kratkih tekstualnih poruka (SMS-a), elektroničke pošte,

pristupa internetu, registracije kontakta, kalkulatora, sata, alarma, snimanja i

prikazivanja fotografija, snimanja i reprodukcije video zapisa, slanja/primanja

multimedijalnih poruka (MMS-a), snimanja i reprodukcije zvuka itd. pretvorile su

mobilni aparat u iznimno koristan uređaj bez kojeg aktivno učestvovanje i

djelovanje u modernom društvu nije moguće.

o Pametni telefon (Smartphone) je uređaj nastao sinergijom/spajanjem

funkcionalnosti telefona, dlanovnika, kamere i fotoaparata te računala. Pametni

telefon, za funkcioniranje, koristi operativni sustav koji je podloga za razvoj

aplikacija. Neki od pametnih telefona mogu se priključiti na vanjski ekran i

tipkovnicu, čime se kreira slično radno okruženje kao kod korištenja prijenosnog

ili stolnog računala. Neki od operativnih sustava su: Google Android, Symbian,

Blackberry, Plam Pilot, Windows Phone. Vrlo poznati Smartphoni: Apple iPhone,

HTC, Blackbarry itd.




1.2 VIDLJIVI DIJELOVI OSOBNOG RAČUNALA

Kao što je spomenuto u prethodnom poglavlju, pojam hardver (hardware) podrazumijeva

računalno sklopovlje, komponente računala, fizički i opipljivi dio računala tj. električne,

elektroničke i mehaničke dijelove od kojih je računalo sastavljeno.

Računalo je funkcionalno podijeljeno na:

Osnovni princip rada računala: podaci se unose u računalo putem ulaznih uređaja, obrađuju

se i pohranjuju u sistemskoj jedinici te prikazuju putem izlaznih uređaja.

ULAZNI UREĐAJI:

Miš (Mouse) je ulazni uređaj koji olakšava rad u grafičkom korisničkom sučelju (GUI -

Graphical User Interface je grafičko korisničko sučelje koje uvelike pojednostavljuje rad na

računalu, u usporedbi s tekstualnim sučeljem). Miš prenosi pokrete ruke, a na zaslonu

monitora prikazuje se pokazivač (mouse pointer). Vrste miša dijele se na mehaničke i optičke

(s obzirom na način prijenosa pokreta) i žičane i bežične (s obzirom na način povezivanja).

Miš se pojavio zajedno s Macintosh računalom, tvrtke Apple. Pronalazak je Douglasa

Engelbarta iz 1963. godine.

Tipkovnicu (Keyboard) se koristi za unos podataka i davanje naredbi. Također mogu biti

žičane i bežične.

Skener se koristi za učitavanje podataka (slike, teksta...) s ispisanog materijala u računalo.

Rezultat skeniranja je slika, no uz posebne programe, ako smo skenirali tekst, možemo kao

rezultat dobiti i tekst. Softver za prepoznavanje teksta iz slike na engleskom se zove text

recognition tool ili OCR (optical character recognition).

Touchpad služi za prijenos pokreta ruke, ali, za razliku od miša, u ovom slučaju prstom

određujemo poziciju pokazivača.

Svjetlosna olovka (Lightpen) služi za ručno upisivanje linija na zaslonu, pritom oponašajući

pokrete miša. Povezana je s monitorom.

Igraća palica (Joystick) se u prvom redu koristi u računalnim igrama. Njenim pokretima

pomičemo objekte na zaslonu.

ULAZNI UREĐAJI IZLAZNI UREĐAJI

SISTEMSKA

JEDINICA




Mikrofon je uređaj koji pretvara zvuk u električni signal kojeg je moguće spremiti na

računalo. Upotrebljava se za komunikaciju igrača u mrežnim igrama, zajedno s web kamerom

u videokonferencijama, za pretvaranje glasa u tekst na računalu i slično.

Web kamera je kamera koja sprema video podatke u obliku prikladnom za prijenos putem

Web-a u stvarnom vremenu.

Digitalna kamera, za razliku od analogne, sprema fotografije u digitalnom formatu. Može se

spojiti direktno na računalo i s nje učitati spremljene fotografije. Kvaliteta fotografija se

izražava u megapikselima. Što je broj megapiksela veći, fotografija je kvalitetnija, ali i

zauzima više memorije.

IZLAZNI UREĐAJI:

Monitor prikazuje sliku s računala. Drugim riječima, da nema monitora, rad na računalu bio

bi praktički nezamisliv. Najčešće vrste, s obzirom na tehnologiju izrade, su CRT i LCD. CRT

monitori su već dugo na tržištu i polako ga napuštaju ustupajući mjesto drugim

tehnologijama. Zasnovani su na tehnologiji katodnih cijevi. LCD monitori koriste tehnologiju

tekućih kristala. U usporedbi s CRT monitorima, LCD monitori troše manje električne

energije, ne zrače i cijena im je viša, ali zbog privlačnijeg dizajna i manjih dimenzija za istu

veličinu dijagonale ekrana i privlačnijeg dizajna te dovoljno dobre kvalitete slike (u današnje

vrijeme približno iste kvalitete slike), istiskuju CRT monitore. Veličina monitora izražena je

veličinom dijagonale zaslona i mjerena u inčima (''). Kvalitetu slike izražava se pojmom

razlučivosti (rezolucija) broja točaka po širini i visini zaslona monitora (npr. 1920 x 1080).

Projektor je uređaj kojim se na platno ili zid projicira sliku s računala ili samostalnih uređaja

poput DVD playera, Blu-ray playera itd.

Pisač (Printer) je uređaj kojim se ispisuju podaci s računala na papir. Razlikuje se lokalni pisač

(priključen direktno na računalo) od mrežnog pisača (ima ugrađenu mrežnu karticu i spaja se

direktno na mrežu). Također, pisači se razlikuju po tehnologiji ispisa: iglični, laserski, tintni,

termalni pisač te crtalo (engl. plotter). Crtalo (engl. plotter) se koristi za ispis nacrta i crteža

većih dimenzija (do A0). Iznimno je skupo te se koristi u profesionalne svrhe, primjerice

projektnom birou za ispis tehničkih crteža većih dimenzija.

UREĐAJI KOJI SU UJEDNO ULAZNI I IZLAZNI

Uređaji za pohranu podataka, zbog potrebe zapisivanja i čitanja podataka, uvrštavaju se u

grupu ulazno/izlaznih uređaja.

Monitor osjetljiv na dodir (Touch screen) ima ulogu ulaznog uređaja kada mu se rukom

zadaju naredbe na monitoru, a izlaznog kad prikazuje rezultate.




1.3 NAČIN RADA RAČUNALA

Kao što je već rečeno, osnovni princip rada računala je sljedeći: podaci se unose u računalo

putem ulaznih uređaja, obrađuju se i pohranjuju u sistemskoj jedinici te prikazuju putem

izlaznih uređaja.

Sistemska jedinica

U sistemskoj jedinici (kućištu) se nalaze svi vitalni dijelovi računala. Postoje dva temeljna tipa

kućišta:

Stolno (Desktop) kućište je smješteno na radnom stolu i horizontalne je orijentacije.

Toranj (Tower) dolazi u 3 veličine (mini-tower, mid-tower, full-tower) i vertikalne je

orijentacije.

Matična ploča (Motherboard, MBO) je osnovni sklop računala na koji su direktno ili

kablovima povezane ostale komponente. Uređaji se povezuju na matičnu ploču putem

sabirnice. Sabirnica (engl. bus) služi povezivanju svih uređaja i osigurava protok podataka i

upravljačkih signala (komunikaciju) između različitih uređaja putem definiranih protokola.

Protokol je "bonton" protoka podataka tj. način na koji je definirana komunikacija između

uređaja. Sabirnice, ovisno o namjeni unutar računala, možemo podijeliti na:

serijske - USB, Firewire itd.

paralelne - AGP, PCI itd.

miješane - HyperTransport, InfiniBand, PCIe itd.

Centralna procesorska jedinica (CPU ili procesor) je centralni dio računala, „mozak“

računala. Procesor upravlja svim ostalim dijelovima računala, nadgleda njihovu međusobnu

komunikaciju i obavlja aritmetičko-logičke operacije. Brzina procesora izražava se brzinom

takta i mjeri u hercima (odnosno megahercima ili gigahercima). Najpoznatiji proizvođači su

Intel i AMD. Priručna memorija (Cache) je predmemorija malog kapaciteta koja ima brzi

pristup podacima. Pohranjivanjem dijela sadržaja radne memorije u priručnu memoriju,

ubrzava se komunikacija između procesora i radne memorije.

ROM (Read Only Memory) je vrsta trajne, unutrašnje memorije koja služi isključivo za

čitanje. Primjer je BIOS (Basic Input/Output System) program koji se nalazi u posebnom

ROM-u na matičnoj ploči, a služi za učitavanje operacijskog sustava u radnu memoriju.

RAM (Random Access Memory) je radna memorija u koju se, prilikom rada, privremeno

pohranjuju programi i obrađeni podaci. Omogućuje čitanje i pisanje podataka, a gašenjem

računala se briše njen sadržaj.

Tvrdi disk (Hard Disk) je mjesto trajne pohrane podataka. Karakteriziraju ga: veliki kapacitet,




brži rad u odnosu na optičke uređaje, brz pristup podacima i trajna pohrana podataka.

Razlikuje se unutrašnji i vanjski tvrdi disk.

Disketni uređaj (Floppy Disk Drive) koristi se za spremanje i čitanje podataka na disketi.

Kapacitet diskete je 1,44MB.

CD-ROM uređaj služi za čitanje CD medija.

DVD uređaj služi za čitanje DVD diskova. Kapacitet DVD diska seže od 4,7 do 18GB.

Zvučna kartica je sklop koji služi za stvaranje i izvođenje zvuka na zvučnicima računala.

Grafička kartica je zadužena za obradu slike i njen prikaz na monitoru. Posjeduje svoj grafički

procesor i vlastitu memoriju. O snazi navedenih komponenti ovisi kvaliteta slike.

Modem omogućuje komunikaciju računala putem telefonske veze. Koristi ga se pri

povezivanju računala na internet.

Priključci ili portovi su utori vidljivi na stražnjoj ili prednjoj strani računala.

1.4 OPERACIJSKI SUSTAV RAČUNALA I RAČUNALNI PROGRAMI

Kao što je ranije spomenuto, softver (software) je, za razliku od hardvera, neopipljivi dio

računala. Sastoji se od niza naredbi, napisanih prema strogo određenim pravilima. Programe

pišu programeri i pri tome se služe različitim programskim jezicima.

Tipovi softvera:

Operativni sustav (Operating system-OS) je skup programa koji upravljaju radom sklopovlja.

Računala, danas, imaju operativni sustav koji se učitava u radnu memoriju računala prilikom

njegovog pokretanja. Operativni sustav je platforma na kojoj se temelji rad računala.

Najpoznatiji operativni sustavi danas su:

Microsoft Windows (XP, Vista, 7...)

Linux (Debian, Ubuntu, Fedora, Knoppix...)

Mac OS X (Cheetah, Panther, Snow Leopard...)

Pod pojmom Aplikacijski softver – uslužni programi podrazumijevaju se svi programi koji

korisniku služe za obavljanje različitih poslova, rješavanje problema. Korisnik ga prema

vlastitim potrebama ugrađuje na računalo. Upravo o instaliranom softveru ovisi

funkcionalnost računala. Ovisno o primjeni, postoje različite vrste softvera. Neke od njih su:

Program za obradu riječi koji služi za izradu i oblikovanje tekstualnih dokumenata,

umetanje slika, grafikona i tablica. Primjeri takvog programa su Microsoft Word i

OpenOffice.org Writer;




Program za izradu tabličnih kalkulacija kojim se koristi prilikom različitih vrsta

računskih operacija, kreiranja grafikona... Primjeri takvog programa su MS Excel i

OpenOffice.org Calc;

Program za izradu prezentacija kojim se kreiraju slajdovi s grafičkim i tekstualnim

elementima. Tako izrađena prezentacija kasnije se može prikazivati kao „slide show“

na projektoru prilikom nekog izlaganja. Primjeri takvog programa su MS PowerPoint i

OpenOffice.org Impress;

Kao što je ranije spomenuto, računalo (Computer) je uređaj koji se sastoji od hardvera i

preko instaliranog softvera prihvaća, pamti i obrađuje podatke.

1.5 PRVI KORACI U RADU S RAČUNALOM

Uključivanje računala

Prije uključivanja računala potrebno je provjeriti napajanje, provjeriti jesu li kablovi čvrsto utaknuti

Računalo se uključuje pritiskom na gumb koji se nalazi na kućištu računala

Upisati korisničko ime i lozinku ako je potrebno

Prepoznavanje ikona na radnoj površini i izborniku

Izbornik Start je polazišna točka sustava. Preko njega se pristupa programima, otvara često

korištene mape, konfigurira postavke računala, pristupa funkciji Pomoć, gasi računalo ili se

odjavljuje… Daljnji primjeri su objašnjeni na operativnom sustavu Microsoft Windows 7 te

Microsoft Office 2010 paketu programa.

Sl.1. Izbornik Start

Gumb

Start

Okvir za

pretraživanje

Izbornik

Start




Ikone su sličice (piktogrami) na zaslonu računala koje predstavljaju programe, mape,

datoteke.

Vrste ikona koje se obično koriste su:

Ikona Nova mapa (New folder)

Ikona Računalo (Computer)

Ikona Koš za smeće (Recycle Bin)

Ikona prečaca aplikacije Microsoft Excel 2010

Ikona prečaca aplikacije Microsoft Word 2010

Ikona prečaca aplikacije Microsoft Access 2010

Ikona prečaca aplikacije Microsoft PowerPoint 2010

Prečac (shortcut) preglednika IE9

Prečac (shortcut) preglednika Mozilla Firefox

Rad s prozorima na radnoj površini

Moguće je imati više otvorenih prozora, a samo jedan aktivan:

aktivni prozor ima istaknuti okvir, dok neaktivni ima zasivljen

otvoreni prozor postaje aktivan ako se na njega pritisne lijevu tipku miša

otvoreni prozori postaje aktivan i ako se pritisne lijevu tipku miša na njegov odsječak na Traci sa zadaćama (Taskbar)

Sl.2. Traka sa zadaćama (Taskbar)

Prozore se pomiče metodom „povuci i pusti“ (drag and drop), tako da se pritisne lijevu tipku miša na naslovnoj traci prozora, zadrži tipku pritisnutu i vuče pokazivač miša do mjesta na koje se želi pomaknuti prozor te otpusti lijevu tipku miša.

Gumbi za manipulaciju prozorom – minimiziranje, maksimiziranje, zatvaranje prozora

Naslovna traka – ime dokumenta, ekstenzija (.docx) te ime programa

Trake s alatima / Traka izbornika

o neke naredbe su skrivene, imaju strelicu pokraj za otvaranje dodatnih opcija o zasivljene naredbe se ne mogu trenutno izvršiti o naredbe s tri točke imaju slijed daljnjih naredbi

Trake za horizontalnu i vertikalnu navigaciju (klizači)

o dvostruka strelica gore/dolje prebacuje pogled za jednu stranicu više/manje

Statusna traka

o prikazuje podatke o trenutnom položaju točke umetanja na radnoj površini i stanje nekih specijalnih funkcija Microsoft Word-a




Trake za horizontalnu i vertikalnu navigaciju (klizači) - ako se ne prikazuje sav sadržaj otvorene datoteke/mape, s desne strane i na dnu prozora se pojave horizontalan i vertikalan klizač

Radna površina – papir, ovdje se upisuje tekst, ubacuje objekt

Točka umetanja, mjesto gdje treperi kursor

Sl.3. Elementi prozora datoteke

Sl.4. Prikaz sadržaja mape: Detalji (Details) - elementi prozora

Adresna traka

Navigacijski gumbi

Manipulacijski

gumbi Okvir za

pretraživanje

Alatna traka

Navigacijsko

okno

Gumb prikaz

Naslovna traka

Traka izbornika

Obrub Klizač

Manipulacijski gumbi




Manipulacijski gumbi se nalaze u desnom kutu naslovne trake prozora:

Gumb Minimiziraj (Minimize) - prozor se spušta na Traku sa zadaćama (Taskbar)

Gumb Vrati smanjeno (Restore Down) - vraća prozor na veličinu prije maksimizacije

Gumb Maksimiziraj (Maximize) - prozor se raširi preko cijele radne površine

Gumb Zatvori (Close) – zatvara se program i uklanja prozor s radne površine

Dijaloški okvir

Dijaloški okvir je specifična vrsta prozora koja se

otvara nakon upotrebe pojedinih alata (npr. Font,

Zoom, Paragraph) te nudi odabir mogućnosti za

izvršavanje nekog zadatka. Odabir koji se napravi

potvrđuje se pritiskom na gumb U redu (OK) ili ga

se otkazuje gumbom Cancel. Za razliku od

standardnih prozora, veličina im je nepromjenjiva.

Sl.5. Primjer dijaloškog okvira

Promjena veličine prozora:

Potrebno je pozicionirati se na rub prozora i, kada pokazivač poprimi oblik , pritisnuti i

zadržati lijevu tipku miša te ga, korištenjem metode povuci-pusti (drag and drop) smanjiti ili

povećati do željene veličine.

Prebacivanje između više otvorenih prozora obavlja se:

pritiskom lijeve tipke miša unutar željenog aktivnog prozora – ovaj način je moguć samo ako su prozori barem djelomično vidljivi na radnoj površini (desktopu)

pritiskom lijeve tipke miša na odsječak željenog prozora na Traci sa zadaćama ili Programskoj traci (Taskbar) – time se odabrani prozor pojavljuje iznad svih drugih i aktivan je

kombinacijom tipki Alt + Tab (tabulator) pojavljuje se okvir s prikazom otvorenih prozora. Zadržite pritisnutu tipku Alt te se pritiskom tipke Tab premještajte se između otvorenih prozora. Kada se pozicionirate na prozor koji želite, otpustite tipku Alt.

Sl.6. Prebacivanje između otvorenih prozora - pomoću tipki Alt + Tab




1.5.1 KORIŠTENJE MIŠA/TIPKOVNICE ZA IZVOĐENJE ZADATAKA

Pomoću miša i tipkovnice radimo osnove radnje s datotekama i mapama: označavanje i

pomicanje jedne ili više ikona, otvaranje, kopiranje i brisanje datoteka i mapa.

Ikona se označava tako da se pritisne lijeva tipka miša (klik) na nju.

Grupu ikona može se označiti na bilo koji od sljedećih načina:

pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša na prazno mjesto na radnoj

površini (desktopu) i vući pokazivač miša dok se ne označe

željene ikone te zatim otpustiti tipku miša

Sl.7. Označavanje grupe ikona

nakon što se označi ikonu, potrebno je pritisnuti i zadržati tipku Shift i označiti krajnju ikonu u nizu te otpustiti tipku Shift (označavanje uzastopnih ikona)

nakon što se označi jednu ikonu, potrebno je pritisnuti i zadržati tipku Ctrl i označiti ikone koje nisu u nizu te otpustiti tipku Ctrl

označavanje svih ikona (datoteka, mapa, programa, prečica) unutar određene mape obavljate putem izbornika Uredi → Odaberi sve (Edit → Select All) ili kombinacijom tipki Ctrl + A

Ikone se pomiču metodom „povuci i pusti“ (drag and drop) – potrebno je označiti ikonu i

držati pritisnutu lijevu tipku miša dok se ne odvuče pokazivač miša do mjesta gdje se želi

premjestiti ikonu, nakon čega se tipka otpusti.

Ikone se otvaraju tako da se:

dva puta brzo pritisne lijevu tipku miša na ikonu, ili

označi ikonu i pritisne tipku Enter

Nakon označavanja ikone, za obavljanje nekih osnovnih radnji mogu se koristiti i tipkovne

prečice, među kojima su najpopularniji:

Kopiraj Ctrl + C;

Izreži Ctrl + X

Zalijepi Ctrl + V

Otvaranje postojećeg dokumenta Ctrl + O.

Prilikom rada u programima, za obradu teksta koriste se sljedeće tipke:

tipke sa strelicama – pomiče se za jedan redak gore ili dolje, odnosno za jedan znak

desno ili lijevo

tipka Enter – postavlja kursor na početak novog reda




tipka Space – razmak

tipka Shift se koristi na 2 načina:

o za unos velikih slova: dok je ova tipka pritisnuta, unesena slova će biti velika o za označavanje više redaka u nizu: prvo se označi redak, pritisne i zadrži tipku

Shift, označi zadnji redak u nizu koji se želi označiti te otpusti tipku Shift.

(Označavanje više redaka koji nisu u nizu vrši se pomoću tipke Ctrl (prvo se

označi redak, pritisne i zadrži tipku Ctrl dok se ne označi ostale retke te otpusti

tipku Ctrl).

tipka CapsLock - nakon pritiska ove tipke, sva unesena slova će biti velika. Ponovnim pritiskom tipke, unesena slova će biti mala

tipku Backspace koristite za brisanje znakova u tekstualnom dokumentu (ili tipku

Delete ako točku umetanja postavite prije znaka kojeg želite obrisati).

tipka Home – postavlja kursor na početak reda

tipka End – postavlja kursor na kraj reda

tipke PageUp/PageDown – jedna stranica dokumenta gore/dolje

tipka Tab - Tabulatorima se definira točku umetanja, a koriste se za izradu

jednostavnijih tabličnih prikaza kao što su cjenici, popisi i sl. Pomoću tipke Tab

pomiče se na sljedeći graničnik tabulatora. Zadana vrijednost graničnika je 1,25 cm.

Pravilno isključivanje računala

Računalo se gasi odabiranjem izbornika

Start te pritiskom gumba Isključi računalo

(Shut down).

Prije isključivanja računala potrebno je

zatvoriti sve otvorene datoteke (i pohraniti

promjene prije ili prilikom zatvaranja),

kako ne bi došlo do gubitka podataka.

Sl.8. Isključivanje računala




Korištenje funkcija Pomoći

Funkcija Pomoć (Help) poziva se s radne površine računala (desktopa), pritiskom tipke F1. Otvara se prozor Windows pomoć i podrška (Windows Help and Support) u čiji okvir za pretragu se upisuju, a zatim pretražuju pojmovi koji vas zanimaju. Pritiskom tipke F1 dok se nalazite u aktivnom prozoru nekog programa (npr. Microsoft Worda), pozvat ćete funkciju Pomoć vezanu konkretno za taj program.

Drugi način pozivanja funkcije Pomoć je putem izbornika Start Pomoć i podrška (Help and Support).

Sl.9. Funkcija Pomoć (Help)

1.6 JEDNOSTAVNE APLIKACIJE

1.6.1 KORIŠTENJE UOBIČAJENIH APLIKACIJA ZA KREIRANJE NOVOGA DOKUMENTA

Notepad

Notepad je jednostavni tekstualni editor,

limitiranih mogućnosti oblikovanja

teksta. Aplikacija Notepad pokreće se

preko izbornika Start tako da se klikne na

Svi programi → Pomagala → Blok za

pisanje (All Programs → Accessories →

Notepad).

Sl.10. Notepad




Program za obradu teksta služi za izradu i oblikovanje tekstualnih dokumenata, umetanje

slika, grafikona i tablica. Primjeri takvog programa su i OpenOffice.org Writer i Microsoft

Word.

Pokretanje aplikacije:

U izborniku Start – valja kliknuti na Svi programi (All Programs) i u mapi Microsoft

Office odabrati Microsoft Word 2010.

Upotrebom funkcije Pretraži (Search) – valja utipkati riječ „word” i iz ponuđenih

rezultata odabrati Microsoft Word 2010.

Dvostrukim klikom (dvoklikom) na prečicu (shortcut) programa koja se

obično nalazi na radnoj površini (desktop) računala.

Zatvaranje aplikacije:

Odabirom manipulacijskog gumba Zatvori (Close).

Preko izbornika Datoteka (File) i odabirom funkcije Izađi (Exit).

Kombinacijom tipki Alt + F4.

1.6.2 UNOS TEKSTA

Postoji nekoliko pravila kojih bi se trebalo pridržavati pri upisu teksta u dokument, radi bolje

preglednosti:

nakon interpunkcijskih znakova . , : ; ! ? stavljati razmak

razmak koristiti prije i poslije zagrada (), navodnika „“ i povlake –

ne koristiti više razmaka uzastopno

tipkom Enter prelaziti u novi odlomak

ako se rečenicu počinje u novom redu istog odlomka – koristiti kombinaciju tipki Shift

+ Enter

za prelazak na novu stranicu (ako trenutna nije popunjena) koristiti kombinaciju tipki

Ctrl + Enter

1.6.3 SPREMANJE DATOTEKA

Spremanje dokumenta - prvi put

Ako se radi o prvom spremanju, odabire se naredbu Spremi kao (Save As) iz izbornika

Datoteka (File). U dijaloškom okviru koji se pojavi potrebno je odrediti lokaciju na kojoj će se

datoteka spremiti pomoću polja Spremi u (Save in) i ime datoteke unijeti u polje Naziv

datoteke (File name). Spremanje se završava upotrebom gumba Spremi (Save).




Ponovno spremanje dokumenta

U slučaju da je datoteka već spremana, odabire se naredbu Spremi (Save) u izborniku

Datoteka (File). Spremanje se može obaviti i kombinacijom tipki Ctrl + S ili klikom na ikonu u

obliku diskete koja se nalazi u Alatnoj traci brzog pristupa (Quick Access Toolbar) .

Spremanje dokumenta pod drugim imenom

Za spremanje dokumenta pod drugim imenom također se odabire Spremi kao (Save As) iz

izbornika Datoteka (File). U dijaloškom okviru koji se pojavi unese se novo ime datoteke u

polju Naziv datoteke (File name). Nakon promjene imena datoteke na ovaj način, za sve

naknadno snimanje dovoljno je upotrebljavati gumb Spremi (Save) na alatnoj traci ili

tipkovnu prečicu Ctrl+S.

1.6.4 ZATVARANJE APLIKACIJE


Odabirom manipulacijskog gumba Zatvori (Close).

Preko izbornika Datoteka (File) i odabirom funkcije Izađi (Exit).

Kombinacijom tipki Alt + F4.

Zatvaranje dokumenta:

U izborniku Datoteka (File) odabrati naredbu Zatvori (Close).

Kombinacijom tipki Ctrl + W.




ŠESTI RAZRED

2.1 OSNOVNO UREĐIVANJE TEKSTA

Prilikom oblikovanja teksta ili odlomka, uvijek je potrebno prvo označiti dio teksta na koji se

želi primijeniti oblikovanje, a zatim odabrati željeni alat za oblikovanje.

Vrstu i veličinu slova mijenja se u grupi Font pod karticom Polazno (Home). Pritiskom na

strelicu u okviru Font otvara se padajući izbornik u kojem se odabire jedan od

ponuđenih fontova, u okviru Font Size mijenja se njegovu veličinu.

Tekst se može prikazati: podebljano (Bold), u kurzivu (Italic) ili podcrtano (Underline).

Navedene promjene oblikovanja rade se u grupi Font kartice Polazno (Home) odabirom

sljedećih ikona:

- označeni tekst se prikazuje podebljano (tipkovna prečica: Ctrl + B)

- označeni tekst se prikazuje u kurzivu (tipkovna prečica: Ctrl + I)

- označeni tekst se prikazuje podcrtano (tipkovna prečica: Ctrl + U)

Za iscrpnu listu naredbi za oblikovanje

teskta, odaberite ikonu u grupi Font na

kartici Polazno (Home) ili možete pritisnuti

desnu tipku miša, odabrati naredbu iz brzog

izbornika i u dijaloškom okviru kvačicom

označiti potvrdni okvir efekta npr.

Superscript (za upis, npr. 5m2) ili Subscript

(npr. x2). Odabir se potvrđuje gumbom U

redu (OK).

Sl.11. Dijaloški okvir Font

– efekt Superscript




Boju teksta mijenja se odabirom ikone

u grupi Font na kartici Polazno

(Home) ili pritiskom desne tipke miša: iz

brzog izbornika potrebno je odabrati

naredbu Font i u dijaloškom se okviru

odlučiti za odgovarajuću boju teksta (Font

Color). Odabir se potvrđuje gumbom U

redu (OK).

Sl.12. Dijaloški okvir Font - promjena boje teksta (Font Color)

Za poravnanje teksta koriste se alati u grupi Odlomak (Paragraph) na kartici Polazno

(Home).

Align Text Left – poravnava tekst lijevo

Center – poravnava tekst centralno

Align Text Right – poravnava tekst desno

Justify – poravnava tekst obostrano

Klikom na u grupi Odlomak (Paragraph) na kartici Polazno (Home), otvara se dijaloški

okvir Odlomak (Paragraph). U njemu se vrše sva oblikovanja odlomka. Odabir se potvrđuje

gumbom U redu (OK).




Sl.13. Dijaloški okvir Paragraph

2.2 BRISANJE, KOPIRANJE I ZAMJENA DIJELOVA TEKSTA

2.2.1 BRISANJE TEKSTA

Tipkom Delete briše se znak desno od kursora, a tipkom Backspace znak lijevo od kursora.

Tekst se može izbrisati i tako da ga se prvo označi i zatim pritisne tipku Delete ili ga se izreže

pomoću naredbe Izreži (Cut).

2.2.2 KORIŠTENJE FUNKCIJA KOPIRAJ, IZREŽI I ZALIJEPI

Da bi neki tekst ili objekt u dokumentu premjestili ili kopirali na drugo mjesto (u istom ili

nekom drugom dokumentu), potrebno ga je prvo označiti. Nakon što ga se označi, pritisne se

desnu tipku miša i u brzom izborniku potraži naredbu Izreži (Cut) (ako ga se želi izrezati) ili

Kopiraj (Copy) (ako ga se želi kopirati) te označi mjesto u dokumentu na koje se želi

premjestiti ili kopirati tekst. Pritiskom na desnu tipku miša, ponovo se otvara brzi izbornik u

kojem se odabire naredbu Zalijepi (Paste).

Naredbe Izreži (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) pokreću se i kombinacijama tipki:

Ctrl + X - Izreži (Cut)

Ctrl + C - Kopiraj (Copy)

Ctrl + V - Zalijepi (Paste)




Kopiranje metodom „uhvati-povuci-pusti“ (drag and drop):

1. označi se tekst ili objekt koji se želi kopirati;

2. na označenom sadržaju potrebno je pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša te pritisnuti i

zadržati tipku Ctrl;

3. potrebno je vući pokazivač miša;

4. otpustiti tipku miša i potom tipku Ctrl. Kopija je zalijepljena na novu poziciju.

Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“ radi se na isti način kao i kopiranje, ali se pritom ne koristi tipku Ctrl.

2.2.3 PRETRAŽIVANJE SADRŽAJA DOKUMENTA - TEKSTA

Funkcije Pronađi (Find) i Zamijeni (Replace) koriste se kada se želi pronaći i zamijeniti male

količine podataka (određenu riječ ili frazu). Funkcije se nalaze pod karticom Polazno (Home)

u grupi Uređivanje (Editing).

Pronađi (Find)

Ikona funkcije Pronađi (Find) nalazi se grupi Uređivanje

(Editing), pod karticom Polazno (Home). Klikom na ikonu otvara

se navigacijski prozor (Navigation) u čiji se tekstualni okvir unosi

riječ ili frazu koju se želi pronaći u dokumentu, a rezultati se

odmah ispod izlistaju. Funkciju Find može se pokrenuti i preko

kombinacije tipki Ctrl + F.

Sl. 14. Navigacijsko okno

Odabirom gumba Prikaži više (More) nudi se prošireni prikaz s više opcija za pretragu. Ako

npr. želite pronaći riječ pazeći pritom na velika i mala slova, kvačicom ćete označiti opciju

Pazi na VELIKA/mala slova (Match case). Želite li primjerice naći podatak pisan u fontu Arial,

kliknut ćete na gumb Format i iz padajućeg izbornika

odabrati Font. Otvara se dijaloški okvir Find Font u

kojem odabirete font Arial.

Sl. 15. Dijaloški okvir Find and Replace – prošireni prikaz




2.2.4 PRETRAŽIVANJE S UPOTREBOM FUNKCIJE ZAMIJENI

Ikona funkcije Zamijeni (Replace) nalazi se u grupi Uređivanje (Editing), pod

karticom Polazno (Home). U okvir Traži ovo (Find What) upisuje se izraz koji se želi

zamijeniti, a u okvir Zamijeni ovim (Replace with) izraz kojim ga se želi zamijeniti. Potrebno

je kliknuti na gumb Traži sljedeće (Find Next), a zatim na gumb Zamijeni (Replace) ako se želi

zamijeniti samo taj izraz. Za zamjenu svih pronađenih izraza, potrebno je kliknuti na Zamijeni

sve (Replace All).

Sl. 16. Dijaloški okvir Find and Replace – Funkcija Replace

2.2.5 FUNKCIJE PONIŠTI (UNDO) I PONOVI (REDO)

Funkciju Poništi (Undo) se koristi kad se želite vratiti korak unazad, odnosno niste

zadovoljni rezultatom i želite poništiti svoju zadnju radnju. Ako ste npr. slučajno obrisali neki

tekst ili napravili neku izmjenu koja vam ne odgovara, pomoću funkcije Poništi (Undo)

dokument vraćate u prethodno stanje. Radi se o praktičnoj i često korištenoj funkciji. Nalazi

se u Alatnoj traci brzog pristupa (Quick Access Toolbar), a možete je pokrenuti i

kombinacijom tipki Ctrl + Z.

Funkcijom Ponovi (Redo) poništava se rezultat funkcije Poništi (Undo). Može se koristiti

onoliko puta koliko se koristi funkciju Poništi (Undo). Pokreće se s Alatne trake brzog

pristupa (Quick Access Toolbar) ili kombinacijom tipki Ctrl + Y

2.2.6 ISPISIVANJE NA PISAČ

Promjena orijentacije dokumenta: portret, pejzaž

U grupi Postavljanje stranice (Page Setup), na kartici Izgled stranice (Page Layout) potrebno

je odabrati gumb Orijentacija (Orientation), gdje se nudi odabir vertikalne (Portrait) ili

horizontalne (Landscape) orijentacije.




Sl.17. Orijentacija dokumenta

Sl.18. Dijaloški okvir Page Setup – kartica Page

Ispis tekstualnog dokumenta iz aplikacije za obradu teksta

Dokument se ispisuje pozivanjem naredbe

Ispis (Print):

preko kartice Datoteka (File), tako

da se odabere naredbu Ispis

(Print);

kombinacijom tipki Ctrl + P.

Sl.19. Postavke Ispisa (Print)

Ispis

Dokument (nakon što ste ga pripremili i podesili sve postavke) ispisujete pritiskom na gumb

Ispis (Print) .




2.3 MAPE I DATOTEKE

Datoteka je skup digitalnih podataka zapisanih u memoriji kao logička cjelina. Svaku

datoteku karakterizira njen početak, kraj, veličina i ime. Datoteke se zbog bolje preglednosti

(lakšeg snalaženja) smještaju u mape.

2.3.1 PREGLEDAVANJE MAPA, DIREKTORIJA

Rad s datotekama i mapama u Windows Exploreru

Windows Explorer se koristi zbog hijerarhijskog prikaza mapa i datoteka unutar uređaja za

pohranu podataka. Windows Explorer se može otvoriti na neki od sljedećih načina:

Start → Svi programi → Pomagala → Windows Explorer (Start → All programs > Accessories → Windows Explorer) ili

desna tipka mišem na Start → Otvori Windows Explorer (Start → Open Windows Explorer)

Ponekad se, kada prozor nije maksimiziran, ne vide sve informacije o uređajima i mapama.

Tada se pojave vertikalni i/ili horizontalni klizači koji se koriste za pregled cijelog sadržaja

prozora. Također, može se prilagoditi veličinu prozora tako da je cijela visina i/ili dužina

prozora vidljiva: kursorom (pokazivačem miša) se valja pozicionirati na rub prozora koji se

želi pomaknuti; kada pokazivač miša promijeni oblik u strelice koje pokazuju u kojem se

smjeru može pomaknuti rub prozora, treba pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša, odvući rub

prozora do željenog mjesta te otpustiti lijevu tipku miša (povuci i pusti ili drag&drop

metoda).

Istovremeno mijenjanje visine i širine prozora radi se tako da se pozicionira pokazivač miša u bilo koji kut prozora te također metodom 'povuci i pusti' odredi veličinu prozora.

Navigacijsko okno (lijevi dio prozora) Windows Explorera prikazuje cjelokupnu strukturu

mapa, olakšava navigaciju; klikom na mape se dodatno granaju, tj. postaje vidljiva

struktura podmapa te mape, a oznaka znači da su mape razgranate, tj. da ne sadrže

podmape. Ako pritisnete lijevu tipku miša na neku mapu, u desnom prozoru se pokazuje

sadržaj te mape.

U desnom prozoru je vidljiv sadržaj mape koja je označena u lijevom dijelu prozora

(pritiskom lijeve tipke miša na nju). Mape u desnom dijelu prozora se otvaraju dvoklikom

lijeve tipke miša.




Sl.20. Prozor Windows Explorer-a

Prepoznavanje različitih vrsta datoteka

Datoteka je određena imenom i ekstenzijom ili nastavkom. Ekstenzija upućuje na tip

datoteke (tekstualna, multimedijalna...), tj. govori kojom je aplikacijom datoteka izrađena.

Datotečni nastavci (ekstenzije) često korištenih datoteka: .exe – izvršne

.sys, .dll - sistemske

.tmp, .temp – privremene

.rar, .zip, .7z – sažete (komprimirane)

.jpg, .jpeg, .gif, .png– slikovne

.mp3, .wav, .wma– audio

.avi, .wmv, .mpg, .mp4 – video

.txt – tekstualna npr. Notepad

.rtf, .doc, .docx – MS Word

.xls, .xlsx – MS Excel

.ppt, .pptx – MS PowerPoint

.mdb, .accdb – MS Access

.pdf – (Portable Document Format) - Adobe Acrobat

.htm, .html, .asp, .aspx, .php - web




Radi lakšeg prepoznavanja, uobičajene vrste datoteka imaju svoje karakteristične ikone

(navedene u poglavlju 1.1.3.).

Najčešće korištene datoteke:

OpenOffice.org paket uredskih programa Ekstenzija:

tekstualni dokument: Writer .odt

izrada i pregled prezentacija: Impress .odp

rad s tabličnim kalkulatorom: Calc .ods

Microsoft Office Ekstenzija:

verzija 2003 verzija 2010

tekstualni dokument: Word dokument .doc .docx

izrada i pregled prezentacija: PowerPoint prezentacija .ppt .pptx

rad s tabličnim kalkulatorom: Excel dokument .xls .xlsx

Ostali programi: Ekstenzija:

glazbeni zapis .mp3

slika .jpg

video zapis .mpeg

komprimiran (sažet) sadržaj .zip

izvršna datoteka (program) .exe

2.3.2 KREIRANJE MAPE

Ako npr. želite kreirati mapu na radnoj površini (desktopu), pritiskom desne tipke miša

pozivate brzi izbornik u kojem odabirete naredbe Nova (New) → Mapa (Folder) → upišete

ime → pritisnete tipku Enter.

Sl.21. Ikona prazne mape Sl.22. Ikona mape koja sadrži datoteke

Kreiranje podmape

Podmapa se može kreirati tako da se otvori bilo koja mapa (dvostrukim pritiskom –

dvoklikom lijeve tipke miša na nju) te se:

na alatnoj traci odabere Nova mapa (New Folder) → upiše ime → pritisne tipku Enter, ili

pritisne desnu tipku miša u desnom dijelu prozora → na brzom izborniku odabere naredbu Nova (New) → Mapa (Folder) → upiše ime → pritisne tipku Enter

http://hr.wikipedia.org/wiki/OpenOffice.org

http://hr.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Office




Kreiranje nove mape u Glazbenoj biblioteci (Music library):

1. potrebno je otvoriti Windows Explorer,

2. otvoriti Glazbenu biblioteku (Music library),

3. pritisnuti gumb Nova mapa (New Folder) u alatnoj traci prozora,

4. imenovati mapu i u nju pohraniti datoteke, podmape, programe.

Sl.23. Kreiranje nove mape

2.3.3 KOPIRANJE, PREMJEŠTANJE DATOTEKA I MAPA

Kopiranje datoteka i mapa

Kopiranje sadržaja se izvodi tako da se otvori Windows Explorer te se:

1. u navigacijskom oknu (lijevi dio prozora) pronađe i označi mapu koju se želi kopirati, ili se u desnom dijelu prozora označi datoteku koju se želi kopirati;

2. pritisne desnu tipku miša i u izborniku Organiziraj (Organize) odabere naredbu

Kopiraj (Copy) (kombinacija tipki Ctrl + C); 3. putem navigacijskog okna pozicionira na mjesto gdje se želi smjestiti kopiju;

4. pritisne desnu tipku miša i u izborniku Organiziraj (Organize) odabere naredbu

Zalijepi (Paste) (kombinacija tipki Ctrl + V).


5. označiti datoteku ili mapu koju se želi kopirati;

6. na označenoj datoteci ili mapi pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša te pritisnuti i

zadržati tipku Ctrl;

7. vući pokazivač miša;





Premještanje datoteka i mapa

Nakon što se otvori Windows Explorer:

1. u navigacijskom oknu valja pronaći i označiti datoteku/mapu koju se želi premjestiti;

2. valja pritisnuti desnu tipku miša i u brzom izborniku odabrati naredbu Izreži (Cut) ;

3. putem navigacijskog okna pozicionirati se na mjesto gdje se želi premjestiti datoteku ili mapu;

4. pritisnuti desnu tipku miša i na izborniku odabrati naredbu Zalijepi (Paste) .

Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“ radi se na isti način kao i kopiranje, ali se

pritom ne koristi tipku Ctrl.

2.3.4 BRISANJE DATOTEKA I MAPA

Brisanje datoteka i mapa micanjem u Koš za smeće (Recycle Bin) radi se na bilo koji od

sljedećih načina:

putem Windows Explorera - u navigacijskom oknu valja označiti lokaciju na kojoj se nalazi datoteka ili mapa te u desnom prozoru označiti datoteku ili mapu koju se želi obrisati. U izborniku Organiziraj (Organize) potrebno je odabrati naredbu Obriši

(Delete) ;

pritisnuti desnu tipku miša na mapu ili datoteku i u brzom izborniku odabrati naredbu Obriši (Delete);

metodom drag and drop - pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša na datoteci ili mapi koju se želi obrisati te je odvući do Koša za smeće (Recycle Bin) na Radnoj površini;

označiti mapu ili datoteku i pritisnuti tipku Delete na tipkovnici.

Vraćanje obrisanih datoteka i mapa iz koša za smeće

Obrisane datoteke/mape koje se nalaze u Košu za smeće (Recycle Bin) mogu se vratiti na

njihovu prvobitnu lokaciju na računalu. Nakon što se dvoklikom otvori prozor Koša za smeće,

koriste se naredbe na alatnoj traci:

Vrati sve stavke (Restore all items) – vraća sve obrisane datoteke/mape na njihovu prvobitnu lokaciju;

Vrati ovu stavku (Restore this item) – da bi ova naredba postala dostupna, potrebno je prvo označiti datoteku/mapu koju se želi vratiti.




Pražnjenje koša za smeće

Putem alatne trake prozora Koš za smeće (Recycle Bin) naredbom Isprazni koš za smeće (Empty the Recycle Bin) trajno se brišu datoteke/mape

desnim klikom na ikonu Koša za smeće (Recycle Bin) na radnoj površini (dektopu) – u brzom izborniku odabire se naredbu Isprazni koš za smeće (Empty Recycle Bin).

Sl.24. Koš za smeće




2.4 ELEKTRONIČKA POŠTA

Elektronička pošta (e-mail) je usluga prijenosa tekstualnih poruka putem interneta. Najstariji

je servis i jedan od najučestalijih oblika komunikacije na internetu.

Prednosti elektroničke pošte

brzina - jedna od prednosti elektroničke pošte je svakako brzina koja podrazumijeva trenutnu mogućnost odgovora

isplativost - u odnosu na klasičnu poštu (osobito međunarodni promet), ona je itekako isplativa

brojne opcije – čitanje, spremanje, slanje, prosljeđivanje, potvrda prijema, odgađanje slanja itd.

Pravila pristojnosti (netiquette)

elektronička pošta nije sigurna – povjerljive podatke ne šaljemo ako ih nismo kriptirali

ako prosljeđujemo poruku, ne mijenjamo joj sadržaj (ako citiramo dijelove – navodimo autora)

ne šaljite tzv. „lance sreće“

ne koristite velika slova osim ako je to pravopisno opravdano – u komunikaciji na internetu to se smatra vikanjem

emotikone ( ..) koristite s mjerom

koristite kratke i precizne naslove

provjerite pravopis i gramatiku

ako šaljete kopiju poruke na drugu e-mail adresu, naznačite to unošenjem te e-mail adrese u polje CC (Carbon Copy)

Ograničenja veličine privitka

Elektronička pošta nije namijenjena slanju velikih količina podataka (za to koristimo FTP).

Većina administratora poslužitelja i davatelja usluga pristupa internetu postavlja ograničenja

na ukupnu veličinu poruke (sadržaj + privitak). Google je tako odredio maksimalnu veličinu

privitka Gmail računa na 25 MB (napomena: ovaj podatak je podložan promjeni).

Adresa elektroničke pošte sastoji se od korisničkog imena, znaka @ („at“;“pri“) i naziva

računala na kojem korisnik prima poštu (npr. [email protected]).

ISP (Internet Service Provider) ili Pružatelj internetskih usluga je tvrtka ili organizacija koja

svojim korisnicima omogućava pristup internetu.

Elektronička pošta (e-mail) podrazumijeva prijenos tekstualnih poruka putem interneta.

Datoteke se mogu razmjenjivati putem privitka poput slika, multimedije, dokumenata itd.




2.4.1 OPASNOST OD VIRUSA

Zloćudni softver (Malware) je softver koji se na neprimjetan način infiltrira, greškom

korisnika ili zbog manjkavosti operativnog sustava i programske podrške, u operativni sustav

gdje radi neku vrstu štete. U zloćudni softver se ubrajaju:

Virus - zlonamjeran program s mogućnošću autoreplikacije. U računalu traži druge

datoteke nastojeći ih inficirati, a krajnji cilj mu je širenje na druga računala. Ovisno o

zlonamjernom kodu koji sadrži, uzrokuje veće ili manje štete na računalu.

Crvi - kao i virusi posjeduju mogućnost autoreplikacije, ali ne mogu inficirati druge

programe. Obično im je namjena preuzeti kontrolu nad računalom i omogućiti

udaljenu kontrolu otvaranjem tzv. stražnjih vrata (backdoor).

Trojanski konj - može biti predstavljen u obliku igre ili datoteke u e-mail privitku

koja, nakon pokretanja na računalo, instalira aplikaciju s različitim namjenama, npr.

omogućava udaljenu kontrolu nad računalom, briše podatke, omogućava širenje

virusa, slanje spam-a sa zaraženog računala... Za razliku od virusa i crva, ne replicira

se i potrebno ga je pokrenuti tj. nije autonoman.

Spyware - program koji neovlašteno prikuplja podatke o korisniku računala, odakle je

i dobio naziv. Najčešće zaraze spyware-om događaju se prilikom posjeta sumnjivih

stranica s ilegalnim ili pornografskim sadržajima.

Adware - program koji se koristi skupljenim podacima o korisniku da bi na osnovu

njih na nametljiv način prikazivao reklame. Obično se manifestira iskakanjem

mnoštva skočnih prozora (pop-up windows).

Hoax - lažne poruke koje se šire e-mailom s ciljem prijevare korisnika. Cilj im je ili

dobiti podatke, recimo o bankovnom računu korisnika, ili nagovoriti korisnika da im

uplati neke naknade kako bi ostvarili dobitak na lutriji (na koju se nikad nisu prijavili

op.a.), ili uplatiti troškove transfera novca iz nekakve egzotične zemlje, a za uzvrat će

dobiti pozamašnu nagradu itd.

Kako bismo demistificirali zloćudne programe potrebno je objasniti da su zloćudni programi

ništa drugo do računalni programi. Kao i bilo koji drugi računalni program, mora se instalirati

na računalo (operativni sustav) kako bi djelovao. Ne radeći zasad razliku između zloćudnih i

ostalih programa, razmišljajte na način da je to samo računalni program.

Uzevši to u obzir, postavite si sljedeća pitanja:

Pitanje: Ako želim instalirati računalni program, na koji način to mogu napraviti?

◦ Odgovor: Moram imati instalaciju/instalacijsku datoteku programa.

Pitanje: Kako mogu nabaviti/doći do instalacije računalnog programa?




◦ Odgovor: Instalacija se može naći na CD/DVD mediju, USB stick-u, mrežnom

disku, internetu (potrebno skinuti instalaciju), u elektroničkoj pošti... putem bilo

kojega elektroničkog medija sposobnog za pohranu digitalnih podataka i

komunikaciju s računalom!

Upravo iz pitanja i odgovora vidljivo je na koje se sve načine možete zaraziti zloćudnim

programom. Za razliku od legalnih i nezloćudnih programa, zloćudni programi su napravljeni

na način da ih ne morate tražiti tj. truditi da dođete do njih, ne morate imati nikakva

računalna znanja da bi ih instalirali, dapače, što manje znate to bolje za njih. Zato, što više

znate, uz upotrebu profesionalnih programa za zaštitu od zloćudnih programa, veća je

vjerojatnost da ćete biti sigurni od zaraze.

Na kraju, jedan savjet na koji način se dodatno možete zaštititi od zloćudnih programa. Kako

smo već naveli, zloćudni programi su ništa drugo do računalni programi i moraju se instalirati

na računalo kako bi djelovali. Da bi se bilo koji program instalirao na računalo, osoba koja

instalira mora biti prijavljena (ulogirana) na korisničkom računu koji ima Administratorske

ovlasti. Jedino putem korisničkog računa s Administratorskim ovlastima je moguće instalirati

računalni program. Shodno tome, ukoliko ste ulogirani na korisnički račun koji nema

administratorske ovlasti, već limitirane ovlasti (nema ovlasti za instalaciju računalnih

programa), zloćudni program, kao i svaki drugi program, se ne može instalirati.

Antivirusne programe koristimo da bismo pronašli i uklonili zloćudni softver. Potrebno ga je

redovito ažurirati, odnosno preuzimati nove definicije virusa (najbolje mu je zadati da to sam

radi automatski prilikom spajanja ili u određenim vremenskim intervalima). Inače, ako ne

ažuriramo antivirusni program redovito, on postaje beskoristan, jer ne može detektirati nove

vrste zloćudnog softvera.

Više o zaštiti od virusa i drugih zloćudnih programa možete saznati u priručniku Osnovni

pojmovi informacijske tehnologije, u poglavlju Zaštita prilikom korištenja ICT tehnologije,

objavljenom na sljedećem linku:

www.itdesk.info/prirucnik_osnovni_pojmovi_informacijske_tehnologije.pdf .

Pojam spam podrazumijeva neželjenu, masovno distribuiranu elektroničku poštu (reklame,

obavijesti o temama na koje niste pretplaćeni, lažne privatne poruke i sl). Spam može

sadržavati spyware, virus, ili sličan maliciozni program.

Savjeti:

ne ostavljajte privatnu e-mail adresu na nepouzdanim web stranicama

kreirajte privremene e-mail adrese koje ćete koristiti za registraciju na neprovjerenim web stranicama

http://www.itdesk.info/prirucnik_osnovni_pojmovi_informacijske_tehnologije.pdf




Od spam-a se štitimo specijaliziranim programima, tzv. anti-spam zaštitama, a ako ipak

primimo poruku nepoznatog pošiljaoca, osobito s privitkom, najbolje je takve poruke obrisati

bez otvaranja.

Pojam 'Phishing' se odnosi na oblik prijevare u kojoj se osobe lažno predstavljaju, koristeći

pritom krivotvorene e-mail poruka i web stranice, s ciljem stjecanja povjerljivih informacija

(broj kreditne kartice, lozinke...).

2.4.2 KORIŠTENJE SOFTVERA ZA KREIRANJE ELEKTRONIČKIH PORUKA

Postoji velik broj programa za primanje i slanje elektroničke pošte, a u ovom priručniku je

prikazan rad u Microsoft Outlook-u.

Microsoft Outlook možete otvoriti kao i svaki drugi Microsoft Office program:

korištenjem prečaca (shortcut) Microsoft Outlook-a, koji se obično nalazi na radnoj površini (desktopu) računala, ili

preko izbornika Start Svi programi (All Programs) Microsoft Office Microsoft Outlook.

Program se zatvara pritiskom lijeve tipke miša na manipulacijski gumb Zatvori (Close) ,

koji se nalazi u gornjem desnom kutu prozora ili u izborniku Datoteka (File) odabirom

naredbe Izlaz (Exit).

Pretpregled poruke dobiva se pritiskom lijeve tipke miša na poruku, a otvara se dvostrukim

pritiskom lijeve tipke miša. Zatvara se pritiskom na manipulacijski gumb Zatvori (Close)

koji se nalazi u gornjem desnom kutu prozora ili u izborniku Datoteka (File), naredbom

Zatvori (Close).

Kreiranje nove elektroničke poruke

Novu e-mail poruku kreirate tako da pritisnete lijevu tipku miša na alat Nova poruka e-pošte

(New E-mail), koji se nalazi na kartici Polazno (Home). Otvara se novi prozor sa sljedećim

poljima:

Polje Prima (To) je standardno polje za unos adrese primatelja elektroničke pošte.

Polje Kopija (Cc, Carbon Copy) je polje za e-mail adresu primaoca kopije poruke. Adresa unesena u polje Cc će biti vidljiva ostalim primateljima poruke.

Polje Skrivena kopija (Bcc, Blind Carbon Copy) je također polje za e-mail adresu primaoca kopije poruke, s time da adresa unesena u polje Bcc neće biti vidljiva ostalim primateljima poruke.

Polje Predmet (Subject) je polje za naslov poruke.




Kopiranje teksta iz nekoga drugog izvora u poruku

Da biste neki tekst ili objekt premjestili ili kopirali u poruku, potrebno ga je prvo označiti.

Nakon što ste ga označili, valja pritisnuti desnu tipku miša i u brzom izborniku potražiti

naredbu Izreži (Cut) (ako ga želite izrezati) ili Kopiraj (Copy) (ako ga želite kopirati). Zatim se

pozicionirate pokazivačem miša na mjesto u poruci na koje želite premjestiti ili kopirati

tekst. Pritiskom na desnu tipku miša, otvara se brzi izbornik u kojem odabirete naredbu

Zalijepi (Paste).

Naredbe Izreži (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) možete pokrenuti i kombinacijama

tipki:

Ctrl + X - Cut

Ctrl + C - Copy

Ctrl + V - Paste

Sl.25. Primjer elektroničke poruke

Slanje poruke

Poruku šaljete pritiskom na gumb Pošalji (Send) koji se nalazi lijevo od polja za unos

adrese.

Skica (Draft) elektroničke poruke

Ako ne želite odmah poslati poruku na kojoj radite, možete je spremiti kao nacrt i poslati




kasnije. Skica poruke se, po zadanom, automatski pohranjuje u mapu Skice (Drafts) svake 3

minute. Ako sami želite spremiti skicu elektroničke poruke:

u prozoru Poruka (Message) valja koristiti naredbu Spremi (Save), koja se nalazi na

kartici Datoteka (File);

u prozoru Poruka (Message) valja pritisnuti gumb Spremi (Save) , koji se nalazi na

Alatnoj traci za brzi pristup (Quick Access Toolbar).

Prilog (Attachment) elektroničkoj poruci

Elektroničkoj poruci koju šaljete možete umetnuti jednu ili više datoteka (tekstualnih,

slikovnih) koje se onda nazivaju prilozi ili privitci. Privitke (Attachments) dodajete putem

kartica Poruka (Message) ili Umetni (Insert), klikom na alat . Otvara se dijaloški okvir

Umetni datoteku (Insert File) u kojem označite datoteku koju želite umetnuti i gumbom

Umetni (Insert) potvrđujete odabir. Privitak uklanjate tako da ga označite i pritisnete tipku

Delete, ili nakon označavanja pritisnete desnu tipku miša i s brzog izbornika odaberete

naredbu Ukloni (Remove).

Odgovori, Odgovori svima

Pošiljatelju primljene poruke odgovarate upotrebom alata Odgovori (Reply) , koji se

nalazi na kartici Polazno (Home), u grupi Odgovori (Respond).

Pritiskom na gumb Odgovori svima (Reply to All) , na kartici Polazno (Home), u grupi

Odgovori (Respond), odgovarate pošiljatelju i svim primateljima poruke.

Poruka koju šaljete kao odgovor na primljenu poruku, ispred naslova primljene poruke ima

prefiks „Re:“ te ako je primljena poruka imala privitak (attachment), odgovor koji šaljete ga

ne sadrži.

Prosljeđivanje elektroničke poruke

Primljenu poruku možete proslijediti na neku drugu e-mail adresu upotrebom alata

Proslijedi (Forward) , koji se nalazi na kartici Polazno (Home), u grupi Odgovori

(Respond). Proslijeđena poruka ispred naslova primljene poruke ima prefiks „Fw:“ te se

prosljeđuje sav sadržaj primljene poruke, uključujući i privitke (attachments) koji se mogu

ukloniti ili dodati novi.




Otvaranje priloga

Priloge koje ste dobili zajedno s porukom možete spremiti na računalo. Možete pritisnuti

lijevu tipku miša na prilog da biste pregledali datoteku u prilogu. Pritiskom desne tipke miša

na prilog i odabirom naredbe Spremi kao… (Save as…) otvara se dijaloški okvir pomoću kojeg

određujete ime i lokaciju na disku gdje želite spremiti prilog.

Ispisivanje poruke

Odabirom naredbe Ispis (Print), na kartici Datoteka (File) poruku možete pregledati prije

ispisa (Print Preview) te napraviti eventualne izmjene prije ispisa, ili je direktno ispisati

(Print).




SEDMI RAZRED

3.1 TABLICE U PROGRAMIMA ZA OBRADU TEKSTA

3.1.1 UMETANJE TABLICA

Tablice se umeće odabirom ikone na kartici Umetanje (Insert).

U otvorenom oknu Umetanje tablice (Insert Table) povlačenjem

pokazivača odabire se željeni broj redaka i stupaca.

Sl. 26. Izbornik Umetanje tablice (Insert Table)

Ako tablici želite odrediti dimenzije, prije samog umetanja odabirete

naredbu Umetni tablicu (Insert Table). Upisujete broj redaka i

stupaca i podešavate opcije Funkcije automatske prilagodbe

(Autofit behavior).

Sl. 27. Dijaloški okvir Umetanje tablice (Insert Table)

Ako želite kreirati složeniju tablicu, nakon odabira ikone pokrećete alat Nacrtaj tablicu

(Draw Table) te joj pomoću miša odredite crte.

3.1.2 UNOS I UREĐIVANJE PODATAKA U TABLICI

Sadržaj u tablicu unosi se tako da se točku umetanja postavi u ćeliju tablice i unese se tekst.

Premještanje točke umetanja u tablici može se napraviti na tri načina:

pritiskom na lijevu tipku miša,

tipkom TAB na tipkovnici,

tipkama sa strelicama na tipkovnici.

3.1.3 BRISANJE TABLICE

Tablicu se briše pritiskom na naredbu Obriši (Delete) u odjeljku Alati tablice (Table

Tools), pod karticom Izgled (Layout) u grupi Redci i stupci (Rows & Columns). Čitavu tablicu

briše se naredbom Obriši tablicu (Delete Table) ili pritiskom na tipku Backspace.




Sl. 28. Izbornik naredbe Obriši (Delete)

3.1.4 OBLIKOVANJE TABLICE

Prilagođavanje visine retka i širine stupca

Pomoću miša (drag-and-drop):

Potrebno je pozicionirati se na graničnu liniju između dva stupca i kada se pokazivač

promijeni u znak , pritisnuti lijevu tipku miša, držati je i vući dok stupac ne poprimi željenu

veličinu. Ako želite promijeniti veličinu retka, pozicionirat ćete se na graničnu liniju između

dva retka i kada se pokazivač promijeni u znak ponoviti gore opisan postupak.

Drugi način je označavanjem retka ili stupca kojem mijenjate dimenzije i u odjeljku Alati

tablice (Table Tools), u kartici Izgled (Layout) pod grupom Veličina ćelije (Cell Size)

pronađete okvire Visina (Height) i Širina (Width) u koje upisujete

dimenzije. Unos potvrđujete tipkom Enter.

Sl. 29. Visina (Height) i Širina (Width)

Obrubi i sjenčanje tablice

Pritiskom na ikonu Obrubi i sjenčanje (Borders and Shading) označenoj tablici stavlja se

donji obrub, a klikom na strelicu pokraj ikone nudi se više opcija oblikovanja. Odabirom

naredbe Borders and Shading otvara se dijaloški okvir u čijoj se kartici Rubovi (Borders)

može mijenjati vrstu i stil linije obruba, debljinu i boju linije. Odabir se potvrđuje gumbom U

redu (OK).

Sl. 31. Dijaloški okvir Borders and Shading

Sl. 30. Padajući izbornik - naredba Borders and Shading




Mijenjanje pozadine ćelije obavlja se klikom na ikonu Sjenčanje (Shading) u odjeljku

Alati tablice (Table Tools) pod karticom Dizajn (Design) u grupi Stilovi tablice (Table Styles).

Pritiskom na strelicu pokraj ikone nudi se paleta boja, a prelaskom preko ponuđenih boja

prikazuje se pretpregled oblikovanja tablice (ako je uključena opcija Enable Live Preview).

Spajanje i razdvajanje ćelija

Spajanje ćelija

Kada želite spojiti dvije ili više susjednih ćelije (vodoravnih ili okomitih), koristite naredbu

Spoji ćelije (Merge Cells). Potrebno je označiti ćelije koje se žele spojiti, pozicionirati se na

njih pokazivačem i pritisnuti desnu tipku miša. U brzom izborniku valja kliknuti na Spoji ćelije

(Merge Cells).

Razdvajanje ćelija

Potrebno je označiti ćeliju koju se želi razdvojiti, pozicionirati se na nju pokazivačem i

pritisnuti desnu tipku miša. U brzom izborniku valja kliknuti na naredbu Podijeli ćeliju (Split

Cell) pri čemu se otvara dijaloški okvir u kojem treba unijeti željeni broj redaka i stupaca na

koliko da se ćelija podijeli te pritisnuti gumb U redu (OK).




3.2 CRTANJE PROGRAMOM ZA OBRADU TEKSTA

Grupa Ilustracije (Illustrations) na kartici Umetanje (Insert) sadrži alate za umetanje Slika

(Picture), Isječaka crteža (Clip Art), Oblika (Shapes),

SmartArt grafike i Screenshot-a (sliku zaslona uhvaćenu

tipkom Print Screen).

Sl. 32. Grupa Ilustracije (Illustrations)

3.2.1 UMETANJE OBLIKA (SHAPES)

Alat za umetanje Oblika (Shapes) nalazi se na kartici Umetanje (Insert) pod grupom

Ilustracije (Illustrations).

Prilikom izrade kompleksnijih crteža koji sadrže veći broj oblika,

preporuča se umetanje Podloge za crtanje (New Drawing Canvas)

koja ih drži sve na okupu. Nakon što se kreira podlogu, odabere se

jedan od ponuđenih oblika, klikne na mjesto gdje ga se želi staviti i

vuče dok ne postigne planiranu veličinu. Nakon umetanja oblika

(npr. pravokutnika) na Vrpci (Ribbon) se prikazuje novi odjeljak,

Alati za crtanje (Drawing Tools), u kojem se nude različiti načini

oblikovanja.

Sl. 33. Oblici ponuđeni za umetanje

3.2.2 DODAVANJE BRZOG STILA OBLIKU

U grupi Stilovi oblika (Shape Styles), odjeljka Alati za crtanje

(Drawing Tools), ponuđena je galerija brzih stilova oblika.

Ako prelazite pokazivačem preko minijatura, vidjet ćete kako

bi oblik izgledao da se na njega primijeni taj stil (pretpregled

ako je uključena opcija Enable Live Preview). Klikom na

jednu od minijatura, na oblik, primjenjujete taj stil.

Sl. 34. Galerija brzih stilova oblika




3.2.3 BRISANJE OBLIKA IZ DOKUMENTA

Sve objekte (slike, crteže, oblike, grafikone, SmartArt itd.) se označava (označiti/select) tako

da se na njih pritisne lijevu tipku miša. Time postaju vidljive kontrolne točke objekta.

Oblik se briše tako da ga se označi i pritisne tipku Delete.

3.2.4 KOPIRANJE I PREMJEŠTANJE OBJEKATA

Svi objekti (slike, crteži, oblici, grafikoni, SmartArt itd.) kopiraju se ili premještaju na isti način

kao i tekst:

1. označavanjem objekta (tj. pritiskom lijeve tipke miša na objektu),

2. odabirom naredbe Kopiraj (Copy) ako se želi kopirati objekt ili Izreži (Cut) ako se želi

premjestiti objekt (tipkovna prečica za naredbu Kopiraj: Ctrl + C; tipkovna prečica za

naredbu Izreži: Ctrl + X),

3. postavljanjem pokazivača miša na mjesto gdje se želi zalijepiti objekt, bilo u istom

dokumentu ili u nekom drugom,

4. odabirom naredbe Zalijepi (Paste) preko brzog izbornika (pojavljuje se pritiskom na

desnu tipku miša) ili alatne trake; tipkovna prečica za naredbu Zalijepi: Ctrl + V.

3.2.5 PROMJENA VELIČINE OBJEKTA

Nakon što se označi objekt, pokazivačem se pozicionira na rub objekta, drži pritisnutu lijevu

tipku miša i vuče pokazivač miša dok ne postigne željenu veličinu ('uhvati-povuci' metoda;

drag-and-drop).

Drugi način je označavanjem objekta kojem mijenjate dimenzije i u odjeljku Alati za crtanje

(Drawing Tools), u kartici Oblikovanje (Format) pod grupom

Veličina (Size) pronađete okvire Visina (Height) i Širina (Width) u

koje upisujete dimenzije. Unos potvrđujete tipkom Enter.

Sl. 35. Visina (Height) i Širina (Width)




3.3 PRETRAŽIVANJE OBAVIJESTI NA INTERNETU

3.3.1 RAZUMIJEVANJE POJMA INTERNETA

Internet („mreža nad mrežama“) je globalni sistem međusobno povezanih računala i

računalnih mreža koji komuniciraju putem IP grupe protokola (TCP/IP). Iako je započeo kao

posljedica potrebe za jednostavnom razmjenom podataka, danas praktički da nema domene

civilizacije u koju ne zadire. Primjerice:

Ekonomija: internet bankarstvo (plaćanje računa, transferiranje financijskih sredstava, uvid u stanje na računu, uvid u kreditnu zaduženost itd.), trgovina putem interneta (dionice, razna roba, intelektualne usluge itd.) itd.

Druženje: društvene mreže, forumi itd.

Informacije: novinski portali, blog itd.

Zdravstvo: dijagnosticiranje bolesti, zdravstveni pregledi (osoba koja živi na otoku, određene preglede za koje je potreban doktor specijalist može obaviti na daljinu), naručivanje za specijalističke preglede (uputnice), razmjena medicinskih podataka, operacije i praćenje operacije na daljinu itd.

Edukacija: pohađanje online sveučilišta, web-stranice s tutorijalima, savjeti stručnjaka itd.

Internet doista ima mnoge primjene i ogroman društveni utjecaj. Možda najvažnija osobina

jest razmjena informacija jer se upravo time među ljudima omogućava kolaboraciju, a

kolaboracija rezultira idejama i djelovanjem ljudi – istomišljenika u stvarnom životu, a

koordinirano djelovanje ljudi rezultira društvenom promjenom.

3.3.2 RAZLIKOVANJE OSNOVNIH POJMOVA

Internet („mreža nad mrežama“) je skup milijuna međusobno povezanih računala i

računalnih mreža koji komuniciraju putem IP grupe protokola (TCP/IP).

WWW (World Wide Web, W3, Web) je mrežna usluga koja omogućuje pretraživanje sadržaja

na internetu. Sastoji se od mnoštva dokumenata međusobno povezanim hipervezama.

WWW je jedan od najkorištenijih servisa interneta, a pristupamo mu putem web

preglednika.

Elektronička pošta (e-mail) je usluga prijenosa tekstualnih poruka putem interneta. Najstariji

je servis i jedan od najučestalijih oblika komunikacije na internetu. Elektronička pošta (e-

mail) podrazumijeva prijenos tekstualnih poruka putem interneta. Datoteke se mogu

razmjenjivati putem privitka poput slika, multimedije, dokumenata itd. Adresa elektroničke

pošte sastoji se od korisničkog imena, znaka @ („at“; „pri“) i naziva domene na kojoj je

otvorena e-mail adresa (npr. [email protected]).

Web preglednik (Web Browser) je program koji koristimo za pregled web-stranica.




Najpopularniji preglednici su Internet Explorer, Mozilla FireFox, Chrome, Safari, Opera.

Tražilice (Search Engine) se koriste za pretraživanje informacija na WWW-u. Tražilice čuvaju

podatke o web-stranicama (ključne riječi, posjećenost stranice...). Rezultati pretraživanja se

prikazuju u obliku liste predloženih adresa kojima se može pristupiti u potrazi za željenim

informacijama. Najpopularnije tražilice su Google, Bing, Yahoo, Ask.

URL (Uniform Resource Locator) je web adresa sadržaja (dokumenata) koji se nalaze na

internetu. Sastavni dijelovi URL-a su: protokol, ime poslužitelja, broj porta (ulaza) i lokacija

dokumenta na poslužitelju.

Web adresa se sastoji od: protokola http, znaka dvotočke i dvije kose crte (://) koji odvajaju

protokol od ostalih elemenata adrese, naziva računala, naziva mapa u kojima je smješten

dokument i naziva tog dokumenta.

Pr. http://www.itdesk.info/hr/

Hiperveze (Hyperlink) služe povezivanju sadržaja na web-stranicama. Pomoću hiperveze se

može:

doći na drugi dio stranice na kojoj se nalazite

doći na drugu stranicu unutar iste web lokacije

doći na stranicu na nekoj drugoj web lokaciji

preuzimati datoteke (download)

pokretati aplikacije, zvučne ili video zapise, ostvariti vezu s e-mail adresom (mailto)

1.4.5 UNOŠENJE URL U WEB PREGLEDNIK (PRETRAŽIVAČ) ZA PRISTUP WEB-STRANICI

Otvaranje web preglednika:

potrebno je dva puta brzo kliknuti na prečicu (shortcut) web preglednika, koji se obično nalazi na radnoj površini (desktopu) računala;

putem izbornika Start Svi programi (All Programs) Internet Explorer (ili Mozilla Firefox);

putem ikone preglednika prikvačenog na programsku traku;

u izborniku Start pod okvirom za pretragu valja upisati naziv preglednika i u ponuđenim rezultatima kliknuti na njega.

Sl.36. Prečac (shortcut) preglednika Mozilla Firefox Sl.37. Prečac (shortcut) preglednika IE9

http://www.itdesk.info/hr/




Sl.38. Programska traka (taskbar)

Zatvaranje preglednika:

pritiskom na manipulacijski gumb ;

pritiskom desne tipke miša na naslovnu traku programa i odabirom naredbe Zatvori (Close) iz brzog izbornika;

kombinacijom tipki Alt + F4;

* u izborniku Datoteka (File) odabirom naredbe Izađi (Exit).

* (IE9) Da bi ova opcija bila dostupna, potrebno je uključiti Traku izbornika (Menu bar) –

desni klik na naslovnu traku i u izborniku odabrati Traka izbornika (Menu bar).

Adresu web–stranice valja upisati u Adresnu traku (Address Bar) i kliknuti na (Go to) ili

pritisnuti tipku Enter.

Sl.39. Adresna traka (Adress bar)

Aktiviranje hiperveze (hyperlink)

Pokazivač miša valja pozicionirati na hipervezu (engl. hyperlink; skraćeno: link). Kada je

pokazivač iznad hiperveze, on mijenja oblik u . Ako tada pritisnete lijevu tipku miša,

aktivirat ćete hipervezu.

Kretanje naprijed i natrag među već posjećenim stranicama:

navigacijskim strelicama Natrag (Back) i Naprijed (Forward) u gornjem lijevom kutu stranice;

kombinacijama tipki: Alt + tipka sa strelicom ulijevo te Alt + tipka sa strelicom udesno;

desnim klikom na radnu površinu preglednika i odabirom naredbi Natrag (Back) i Naprijed (Forward).

Prikazivanje posjećenih adresa

Klikom na strelicu u adresnoj traci, otvarate popis posjećenih adresa.

Sl.40. Prikaz posjećenih adresa preko Adresne trake (Address bar)




Ili

Pritisnite gumb Favoriti (Favorites) i odaberite karticu Povijest (History).

Sl.41. Kartica Povijest (History)

3.3.3 RAZUMIJEVANJE POJMA „SEARCH ENGINE“ (PRETRAŽIVAČ WEB-A)

Tražilice (Search Engine) se koriste za pretraživanje informacija na web-u. Tražilice čuvaju

podatke o web–stranicama (ključne riječi, posjećenost stranice, itd).

Tri su različita tipa pretraživača:

1. Oni koji koriste posebne programe (roboti, pauci (Spiders), puzala (Crawlers)) za indeksiranje i pronalaženje web–stranica

Web indeksi ili pretraživači - najpoznatiji: Google, Bing;

Metapretraživači (- paralelno pretražuju više web indeksa): Ask, Vivisimo.

2. Web imenici ili adresari (Web directories) - temelje se na ručnom unošenju podataka, tj. unosima koje šalju autori web–stranica - najpoznatiji: Yahoo;

3. Nevidljivi web - neindeskirane baze podataka koje generiraju stranice u skladu s korisničkim zahtjevima - najpoznatiji: Internets, Invisible web.

Tražilici se pristupa tako da u adresnu traku internet preglednika valja upisati ime određene

tražilice (npr. www.google.hr) i pritisnuti tipku Enter. Zatim, u polje za unos teksta

tipkovnicom unijeti pojam o kojem se želi više saznati i pritisnuti tipku Enter, a rezultati

pretraživanja se prikazuju u obliku liste predloženih web adresa kojima se može pristupiti u

potrazi za željenim informacijama. Npr. u polje za unos upiše se 'cvijet' i pritisne tipku Enter.

Rezultati pretraživanja su prikazani na sljedećoj slici.

http://www.google.hr/




Sl. 42. Rezultati pretraživanja za pojam 'cvijet'

Prilikom pretraživanja se preporuča:

umjesto općenitih kategorija, koristiti izraze koji pobliže određuju pojam (npr. umjesto pojma mačka, precizirati vrstu - sijamska mačka),

koristiti sinonime ili alternativne izraze,

tražene izraze pisati kratko, jasno i precizno – s čim manje riječi izraziti što više,

omeđivanje izraza navodnicima „“ – rezultat pretrage su stranice koje sadrže taj niz riječi, tj. tu frazu.

Opcije naprednog pretraživanja tražilice Google:

sa svim riječima – vraća rezultate vezane uz sve riječi koje smo napisali (npr. +ljekovito +bilje +mediteransko)

s točnim izrazom – vraća rezultate s točno tim izrazom (npr. „ljekovito bilje“)

s barem jednom riječi – vraća rezultate s barem jednom riječi iz pretrage (npr. ljekovito OR bilje)

bez riječi – vraća rezultate bez nekih izraza (npr. biljke –otrovne izostavlja otrovne biljke iz pretrage)

jezik – ovom opcijom odabire se jezik stranice koju tražite

regija – ovdje birate stranicu iz određene zemlje

format datoteke – npr. određujete da vam se prikazuju samo datoteke s ekstenzijom .xlsx

datum – utvrđujete starost traženih podataka (npr. pretražujete vijest koja je objavljena u protekla 24h)




pojavljivanja – određujete da se traženi pojmovi nalaze u naslovu (npr. allintitle: sijamska mačka), tijelu dokumenta, url-u…

domena – riječ ili frazu tražite na određenoj domeni ili web–stranici (npr. sijamska mačka site:hr.wikipedia.org)

slično – pronalazi stranice slične stranici koju tražite (npr. related:wikipedia.com)

veze – kao rezultat vraća stranice koje su povezane sa stranicom koju ste pretraživali

Sl. 43. Tražilica Google – opcije naprednog pretraživanja web-a

Ako tražite određeni pojam u otvorenoj web–stranici, možete koristiti ikonu Traži (Search),

koja se nalazi na alatnoj traci instaliranog Internet preglednika.

Također, preglednik Mozilla Firefox sadrži tražilicu na alatnoj

traci te mogućnost izmjene tražilice.

Sl. 44. Padajući izbornik s ponuđenim tražilicama - preglednik Mozilla Firefox

3.3.4 KOPIRANJE I LIJEPLJENJE TEKSTA, URL¬A , SLIKA S

WEB–STRANICA

Sliku, tekst ili URL se kopira tako da se:

1. označi sadržaj koji se želi kopirati, 2. pritisne desnu tipku miša i u brzom izborniku odabere naredbu Kopiraj (Copy), 3. pozicionira unutar datoteke gdje se želi kopirati sadržaj (npr. e-mail poruka,

tekstualni dokument itd.), 4. naredbom Zalijepi (Paste) zalijepi u dokument.




S web–stranica može se preuzimati i slike, i to pritiskom desne tipke miša na sliku te

odabirom naredbe Spremi sliku kao… (Save Picture As…). Time su izvršena prva 2 koraka

navedena u prijašnjem dijelu.

Otvara se dijaloški okvir Spremi sliku (Save Picture), pomoću kojeg se određuje:

- lokaciju na kojoj se želi spremiti sliku (polje: Spremi u (Save in)), - ime datoteke (polje: Naziv datoteke (File name)), - tip datoteke (polje: Spremi u obliku (Save as type)).

Spremanje se završava pritiskom na gumb Spremi (Save).

Važna napomena: Pri preuzimanju podataka s interneta bitno je voditi računa o autorskim

pravima objavljenog materijala te ne kopirati materijale čija autorska prava to ne dopuštaju.

3.3.5 ISPISIVANJE WEB–STRANICA NA PISAČ

Pripremanje web–stranice za ispis: promjena orijentacije stranice, veličine papira, margina:

Gumb Alati (Tools) → Ispis (Print) → Postavljanje stranice... (Page Setup...)

*Traka izbornika (Menu bar) → Datoteka (File) → Postavljanje stranice... (Page Setup...)

* Po zadanom Traka izbornika (Menu bar) se ne prikazuje, potrebno ju je uključiti.

Otvara se dijaloški okvir Postavljanje stranice (Page Setup) u kojem valja podesiti:

Margine (Margins) – Lijeva (Left), Desna (Right), Gornja (Top), Donja (Bottom)

Veličinu papira (Paper Size) – A3, A4, Pismo (Letter)

Orijentaciju (Orientation) – Portret (Portrait) ili Krajolik (Landscape)

Izgled Zaglavlja (Header) i Podnožja (Footer) stranice

Sl. 45. Dijaloški okvir Postavljanje stranice

(Page Setup)




Pretpregled ispisa (Print Preview)

Naredba Pretpregled ispisa (Print Preview) se koristi za pregledavanje stranice prije ispisa.

Za prikaz web–stranice u pogledu Pretpregled ispisa (Print Preview) koristi se:

gumb Tools (Alati) → Ispis (Print) → Pretpregled ispisa (Print Preview)

*Traka izbornika (Menu bar) → Datoteka (File) → Pretpregled ispisa (Print Preview) * Po zadanom, Traka izbornika (Menu bar) se ne prikazuje, potrebno ju je uključiti.

Za pristup postavkama ispisa koristi se:

gumb Tools (Alati) → Ispis (Print) → Ispis (Print)

*Traka izbornika (Menu bar) → Datoteka (File) → Ispis (Print)

Kombinacija tipki Ctrl + P

* Po zadanom, Traka izbornika (Menu bar) se ne prikazuje, potrebno ju je uključiti.

Otvara se dijaloški okvir Ispis (Print), u kojem se može odrediti:

Opseg ispisa (Page Range) – Sve (All) – ispisuje sve stranice datoteke; Odabir (Selection) – ispisuje samo označeni dio sadržaja stranice; Trenutna stranica (Current) – ispisuje se stranica na kojoj se trenutno nalazite; Stranice (Pages) – ispisuje se zadani raspon stranica (npr. 5-7) ili pojedina stranica;

Broj kopija (Number of copies) - unosite broj kopija koji će se ispisati.

Sl. 46. Dijaloški okvir Ispis (Print)




OSMI RAZRED

4.1 PROGRAM ZA IZRADU PREZENTACIJE

4.1.1 SASTAVNI DIJELOVI PROZORA APLIKACIJE

Naslovna traka dokumenta sadrži informacije o nazivu prezentacije i aplikacije u kojoj je

izrađen te njegovu ekstenziju (.pptx).

Gumbi za manipulaciju prozorom se nalaze u desnom kutu naslovne trake, a koriste se za:

maksimiziranje ili vraćanje na prethodnu veličinu (Restore Down),

minimiziranje ili

zatvaranje prozora.

Sl.47. Manipulacijski gumbi

Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar) služi za pristup najčešće korištenim

alatima. Može se prikazati iznad ili ispod Vrpce (Ribbon).

Sl.48. Alatna traka za brzi pristup

Vrpca (Ribbon) sadrži kartice s logično grupiranim naredbama.

Sl.49. Vrpca

Kartice (tabs):

Datoteka (File) - koristi se da bi se obavile osnovne operacije nad prezentacijom (spremanje, otvaranje postojeće, izrada nove...)

Početna (Home) – sadrži funkcije za obradu teksta

Umetni (Insert) – koristimo za umetanje različitih objekata u prezentaciju

Dizajn (Design) – koristi se za uređivanje izgleda prezentacije (veličine, orijentacije, boja pozadine i sl.)

Prijelaz (Transitions) – sadrži alate za podešavanje prijelaza među slajdovima

Animacije (Animations) – animacije pojedinih elemenata unutar slajda

Pokretanje prezentacije (Slide Show) – alati za prikaz prezentacije

Pregled (Review) – koristi se za kontrolu pravopisa u prezentaciji, prijevod pojmova na druge jezike

Prikaz (View) – pomoću njega se određuje izgled prozora (odabire se različite




poglede, zumiranje...)

Okno slajdova (gornji desni dio prozora) je prostor u kojem kreirate slajdove - unosite tekst,

umećete slike i dr. objekte.

Kartica Slajdovi (Slides) – prikazuje slajdove prezentacije u obliku minijatura.

Kartica Struktura (Outline) – tekst slajda se prikazuje u obliku strukture.

Okno bilježaka (Notes Pane) – prostor u koji se upisuju bilješke koje služe kao pomoć

prilikom izlaganja prezentacije.

Točka umetanja je mjesto na kojem ste trenutačno pozicionirani i unosite tekst (mjesto gdje

treperi kursor).

Trake za horizontalnu i vertikalnu navigaciju (klizači) koristite da biste došli na željenu

lokaciju u dokumentu.

Statusna traka (Status Bar) prikazuje informacije o aktivnoj prezentaciji, gumbe za promjenu

prikaza i klizač za uvećanje. Moguće ju je podesiti sukladno potrebama korisnika.

4.1.2 OTVARANJE, ZATVARANJE APLIKACIJE

Pokrenuti aplikaciju možete na bilo koji od sljedeća 3 načina:

u izborniku Start – kliknete na Svi programi (All Programs) i u mapi Microsoft Office odaberete Microsoft PowerPoint 2010;

upotrebom funkcije Pretraži (Search) – utipkate riječ 'powerpoint' i odaberete Microsoft PowerPoint 2010;

dvostrukim klikom na prečicu (shortcut) programa koja se obično nalazi na radnoj površini (Desktop).


odabirom manipulacijskoga gumba Zatvori (Close);

preko izbornika Datoteka (File) i odabirom funkcije Izađi (Exit);

kombinacijom tipki Alt + F4.

Zatvaranje prezentacije:

u izborniku Datoteka (File) odabirom naredbe Zatvori (Close), ili

kombinacijom tipki Ctrl + W.

4.1.3 SPREMANJE PREZENTACIJE

Ako se radi o prvom spremanju, odabirete naredbu Spremi kao (Save As) iz izbornika

Datoteka (File). U dijaloškom okviru koji se pojavi valja odrediti lokaciju na kojoj će se




datoteka spremiti pomoću polja Spremi u (Save in) i ime datoteke unijeti u polje Naziv

datoteke (File name). Spremanje završavate upotrebom gumba Spremi (Save).

U slučaju da ste datoteku već spremali, odabirete naredbu Spremi (Save) u izborniku

Datoteka (File). Spremanje možete obaviti i kombinacijom tipki Ctrl + S ili klikom na gumb

Spremi (Save) na Alatnoj traci za brzi pristup (Quick Access Toolbar).

Spremanje prezentacije pod drugim imenom

Za spremanje prezentacije pod drugim imenom odabire se naredbu Spremi kao (Save As) iz

izbornika Datoteka (File). U dijaloškom okviru koji se pojavi potrebno je unijeti novo ime

datoteke u polje Naziv datoteke (File name). Nakon promjene imena datoteke na ovaj način,

za sve naknadno snimanje dovoljno je upotrebljavati gumb Spremi (Save) na Alatnoj traci za

brzi pristup ili prečicu na tipkovnici Ctrl+S.

Alat za uvećanje/zumiranje

Dijaloški okvir Zumiranje (Zoom) otvara se klikom na alat na kartici Prikaz (View). Moguće je odabrati između predloženih vrijednosti uvećanja ili unijeti proizvoljnu vrijednost koja mora biti cijeli broj u rasponu od 10 do 500.

Dijaloški okvir Zumiranje (Zoom) možete otvoriti i uz pomoć gumba Zumiraj (Zoom) u desnom kutu Statusne trake.

Sl.50. Dijaloški okvir Zumiranje (Zoom)

Za trenutačno zumiranje možete koristiti i Klizač za zumiranje (Zoom Slider)

kao i tipku Ctrl i kotačić miša.

4.1.4 VRSTE POGLEDA NA PREZENTACIJU

U grupi Prikazi prezentacije (Presentation Views) na kartici Prikaz (View) odaberete

odgovarajući pogled na prezentaciju.

Sl.51. Prikazi prezentacije




U Normalnom prikazu (Normal View) slajd se prikazuje u sredini prozora, a ispod njega je

okvir u koje autor upisuje bilješke i komentare. S lijeve strane prozora prikazuju se minijature

slajdova (ako je odabran način Slides) ili samo tekst slajda (ako je odabran način Outline).

Sl.52. Normalni prikaz (Normal View)

Prikaz razvrstavača slajdova

(Slide Sorter View) je pogodan za mijenjanje redoslijeda slajdova, dodavanje tranzicijskih

efekata...

Sl.53. Prikaz razvrstavača slajdova (Slide Sorter View)

U Prikazu stranice bilješki (Notes Page View), ispod slajda postoji prostor u koji govornik

upisuje bilješke koje će koristiti tokom prezentiranja.

Sl.54. Prikaz stranice bilješki (Notes Page View)




Prikaz za čitanje (Reading View) prikazuje prezentaciju preko čitavog ekrana. Od Pokretanja

prezentacije (Slide Show) se razlikuje toliko što vidimo naslovnu, statusnu i programsku traku

prozora.

Sl. 55. Prikaz za čitanje (Reading View)

Preporuča se upotreba različitih naslova za svaki slajd - zbog bolje preglednosti i lakše

manipulacije slajdovima u kartici Struktura (Outline) i jednostavnije navigacije kroz

dijaprojekciju (naredba Go to...).

4.1.5 UMETANJE NOVOG SLAJDA

Za umetanje novog slajda potrebno je kliknuti na alat u

grupi Slajdovi (Slides), na kartici Polazno (Home). Ponuđeno je

nekoliko izgleda slajdova: prazan slajd (Blank), naslovni slajd

(Title Slide), naslov i sadržaj (Title and Content)...

Sl.56. Umetanje novog slajda

Drugi način umetanja novog slajda je na kartici Slajdovi (Slides Tab) (minijature slajdova s

lijeve strane prozora Normalnog prikaza (Normal View):

pritiskom desne tipke miša na slajd iza kojeg se želi umetnuti novi slajd i odabir naredbe Novi slajd (New Slide) iz brzog izbornika;

označi se slajd iza kojeg se želi dodati novi i pritisne tipku Enter.




4.1.6 KOPIRANJE I PREMJEŠTANJE SLAJDOVA

Da biste slajd u prezentaciji premjestili ili kopirali na drugo mjesto (u istu ili neku drugu

prezentaciju), potrebno ga je prvo označiti u Prikazu razvrstavača slajdova (Slide Sorter

View) ili u prozoru s minijaturama s lijeve strane ekrana Normalnog prikaza (Normal View).

Nakon što ste označili slajd, potrebno je pritisnuti desnu tipku miša i u brzom izborniku

potražiti naredbu Izreži (Cut) (ako ga želite izrezati) ili Kopiraj (Copy) (ako ga želite kopirati)

te označiti mjesto u prezentaciji na koje želite premjestiti ili kopirati slajd. Pritiskom na desnu

tipku miša, ponovo se otvara brzi izbornik u kojem odabirete naredbu Zalijepi (Paste).

Naredbe Izreži (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) pokreće se i kombinacijama tipki:

Ctrl + X - Izreži (Cut)

Ctrl + C - Kopiraj (Copy)

Ctrl + V - Zalijepi (Paste)


1. označite slajd koji želite kopirati,

2. na označenom slajdu pritisnete i zadržite lijevu tipku miša te pritisnete i zadržite tipku

Ctrl,

3. vučete pokazivač miša,

4. otpustite tipku miša i potom tipku Ctrl. Kopija je zalijepljena na novu poziciju.

Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“ radi se na isti način kao i kopiranje, ali se

pritom ne koristi tipku Ctrl.

Brisanje slajdova

Brisanje jednog ili više slajdova radi se tako da ih se označi te

pritisne desnu tipku miša i u brzom izborniku odabere naredbu Obriši slajd (Delete slide),

na kartici Početna (Home) odabere alat Obriši (Delete) , ili

pritisne tipku Delete.

4.1.7 OSNOVNO OBLIKOVANJE POZADINE PREZENTACIJE

Teme i pozadina slajda

U grupi Teme (Themes) izbornika Dizajn (Design), birate neku od ponuđenih varijanti izgleda

slajda.




Sl. 57. Grupa Teme (Themes)

Odabirom naredbe Traži teme (Browse for Themes), tražite teme spremljene na nekoj

drugoj lokaciji na računalu.

Sl.58. Odabir teme

U grupi Pozadina (Background) kartice Dizajn (Design) odabirete naredbu Stilovi pozadine

(Background Styles). Pozadinu oblikujete klikom na naredbu Oblikuj pozadinu (Format

Background). Prije uređivanja pozadine, potrebno je označiti pojedini ili sve slajdove. Drugi

način je desni klik na označeni slajd i odabir naredbe Oblikuj pozadinu (Format Background)

iz brzog izbornika.

Sl. 59. Oblikovanje pozadine (Format Background)

4.1.8 UNOS SADRŽAJA NA SLAJD

Prilikom izrade prezentacija trebalo bi se pridržavati određenih pravila. Preporuča se

upotreba Sans Serif fontova (Verdana, Arial...) koji su čitki na zaslonu. Veličina slova bi

trebala biti u rasponu od 24-32. Naglasak bi trebalo staviti na vizualna sredstva (slike,

grafikone...) zbog sumiranja i lakšeg razumijevanja teme. Umjesto velikih blokova teksta,

koriste se kratke fraze (natuknice) oblikovane pomoću grafičkih ili numeričkih listi. Valjalo bi

upamtiti pravilo 6-6-6:

do 6 riječi u retku,

do 6 redaka teksta (točaka) po slajdu,




ne više od 6 uzastopnih slajdova s tekstom.

Potrebno je označiti slajd s lijeve strane ekrana (bilo da se nalazite na kartici Slides ili

Outline), a zatim na desnoj strani ekrana kliknuti unutar Nosača za upis (npr. Click to add

title) i unijeti tekst.

4.1.9 KOPIRANJE, PREMJEŠTANJE I BRISANJE SADRŽAJA

Da bi neki tekst ili objekt (sliku, oblik, i sl.) u prezentaciji premjestili ili kopirali na drugo mjesto (u istoj ili nekoj drugoj prezentaciji)

1. potrebno ga je prvo označiti i pritisnuti desnu tipku miša, 2. u brzom izborniku potražiti naredbu Izreži (Cut, tipkovni prečac: Ctrl + X) (ako ga

želite izrezati) ili Kopiraj (Copy, tipkovni prečac: Ctrl + C) (ako ga želite kopirati), 3. označiti mjesto na slajdu na koje se želi premjestiti ili kopirati sadržaj i pritisnuti

desnu tipku miša, 4. u brzom izborniku odabrati naredbu Zalijepi (Paste, tipkovni prečac: Ctrl + V).


Potrebno je:

1. označiti tekst ili objekt koji želite kopirati,

2. na označenom sadržaju pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša te pritisnuti i zadržati

tipku Ctrl,

3. vući pokazivač miša,


Premještanje metodom „uhvati-povuci-pusti“ radi se na isti način kao i kopiranje, ali pritom

se ne koristi tipku Ctrl.

Tipkom Delete briše se znak desno od kursora, a tipkom Backspace znak lijevo od kursora. Tekst se može izbrisati i tako da ga se označi i pritisne tipku Delete ili ga se izreže pomoću naredbe Izreži (Cut).

Poništavanje (undo) i vraćanje izmjena (redo)

Funkciju Poništi (Undo) koristite kada se želite vratiti korak unazad, odnosno niste

zadovoljni rezultatom i želite poništiti vašu zadnju radnju. Ako ste npr. slučajno obrisali neki

tekst ili napravili neku izmjenu koja vam ne odgovara, pomoću funkcije Poništi (Undo)

dokument vraćate u prethodno stanje. Radi se o praktičnoj i često korištenoj funkciji. Nalazi

se u Alatnoj traci brzog izbornika (Quick Access Toolbar), a možete je pokrenuti i

kombinacijom tipki Ctrl + Z.

Funkcijom Ponovi (Redo) poništavate rezultat funkcije Poništi (Undo). Možete ju koristiti

onoliko puta koliko ste koristili funkciju Poništi (Undo). Pokrećete je s Alatne trake brzog




izbornika (Quick Access Toolbar) ili kombinacijom tipki Ctrl + Y.

4.1.10 OBLIKOVANJE SADRŽAJA

Vrstu i veličinu slova mijenjate u grupi Font, na kartici Polazno (Home). Pritiskom na strelicu

u okviru Font otvara se padajući izbornik u kojem odabirete jedan od ponuđenih

fontova, u okviru Veličina fonta (Font Size) mijenjate njegovu veličinu.

Tekst možete prikazati: podebljano (Bold), u kurzivu (Italic) ili podcrtano (Underline).

Navedene promjene oblikovanja rade se u grupi Font, na kartici Polazno (Home) odabirom

sljedećih ikona:

- označeni tekst se prikazuje podebljano

- označeni tekst se prikazuje u kurzivu

- označeni tekst se prikazuje podcrtano

- nnaa oozznnaaččeennii tteekksstt ssee pprriimmjjeennjjuujjee eeffeekktt ssjjeennee

Pritiskom na gumb u donjem desnom kutu

grupe Font, otvarate dijaloški okvir Font u

kojem je ponuđeno više mogućnosti

oblikovanja (efekata).

Sl.60. Dijaloški okvir Font

Boju teksta mijenjate pritiskom na gumb u grupi Font na kartici Polazno (Home).

Pritiskom na strelicu pokraj ikone, otvarate izbornik s paletom boja.

Sl.61. Paleta ponuđenih boja

Za poravnanje teksta koristite alate u grupi Odlomak (Paragraph), na kartici Polazno (Home):

– poravnava tekst lijevo (Align Text Left)




– poravnava tekst centralno (Center)

– poravnava tekst desno (Align Text Right)

– poravnava tekst obostrano (Justify)

4.2 UREĐIVANJE PREZENTACIJE

4.2.1 UMETANJE GRAFIČKIH OBJEKATA U SLAJD

Ako se nalazite u slajdu kojem ste zadali da u izgledu (layout) ima nekakav sadržaj (npr. Title

and Content), na slajdu će biti vidljivi gumbi za umetanje objekata. Klikom na gumbe, u slajd

možete umetnuti tablicu (Table), grafikon (Chart), SmartArt grafiku (SmartArt Graphic), sliku

(Picture), isječak crteža (Clip Art), video zapis (Media Clip).

Sl.62. Gumb za umetanje slike (Picture)

Objekte možete umetnuti i preko kartice Umetni (Insert), tako da odaberete željeni alat.

Sl.63. Kartica Umetni (Insert)

Objekt označavate tako da kliknete na njega. Brišete ga tipkom Delete.

Kopiranje, premještanje objekta unutar prezentacije i između otvorenih prezentacija

Ako objekt želite premjestiti na drugo mjesto na slajdu, pritisnete i zadržite lijevu tipku miša

na njemu, vučete pokazivač miša do željene pozicije te otpustite tipku miša (metoda 'povuci-

pusti', drag and drop).

Ako objekt želite premjestiti na slajd u istoj ili drugoj prezentaciji, označite ga i pritisnete

desnu tipku miša da bi otvorili brzi izbornik. U brzom izborniku odabirete naredbu Izreži

(Cut), pozicionirate se u slajd u koji ga želite premjestiti i iz brzog izbornika (desna tipka miša)




odabirete naredbu Zalijepi (Paste).

Ako objekt želite kopirati na slajd u istoj ili drugoj prezentaciji, označite ga i pritisnete desnu

tipku miša da bi otvorili brzi izbornik. U brzom izborniku odabirete naredbu Kopiraj (Copy),

pozicionirate se u slajd u koji ga želite kopirati i u brzom izborniku (desna tipka miša)

odaberete naredbu Zalijepi (Paste).

Mijenjanje veličine, brisanje

Pozicionirate se u kut objekta i kad se pokazivač promijeni u dvosmjernu strelicu, pritisnete i

držite lijevu tipku miša te vučete pokazivač miša dok ne postignete željenu veličinu.

Sl.64. Mijenjanje veličine Oblika (Shape)

Drugi način je desni klik na objekt pri čemu u brzom izborniku valja odabrati naredbu

Oblikovanje oblika (Format Shape). U otvorenom dijaloškom okviru Oblikovanje oblika

(Format Shape) potrebno je odabrati karticu Veličina (Size) i upisati željene vrijednosti za

Visinu (Height) i Širinu (Width).

Brisanje objekata

Objekte brišete tako da ih označite i pritisnete tipku Delete.

Rotiranje (zakretanje)

Nakon što ste objekt označili, potrebno je kliknuti na regulator rotacije (prepoznatljiv po

zelenoj kuglici), pritisnuti i zadržati lijevu tipku miša i vući u željenom smjeru.




Sl. 65. Rotiranje objekata

Drugi način je putem kartice Polazno (Home). U grupi Crtanje (Drawing) valja odabrati alat

. U otvorenom izborniku potrebno je odabrati naredbu

*Rotiraj (Rotate) i odlučiti se za neku od ponuđenih opcija.

Sl. 66. Rotiranje objekata

Poravnavanje

Na kartici Polazno (Home), pod grupom Crtanje (Drawing) odabirete alat

. U otvorenom izborniku birate naredbu Poravnanje (Align) i odlučujete se za neku od ponuđenih opcija.

Sl. 67. Poravnanje objekata

4.2.2 ISPISIVANJE

Slajd se ispisuje pozivanjem naredbe Ispis (Print):

preko izbornika Datoteka (File), tako da se odabere naredbu Ispis (Print),

kombinacijom tipki Ctrl + P.




Broj primjeraka:

Ako slajdove želite ispisati u nekoliko primjeraka, u polju Kopije (Copies) određujete broj primjeraka.

Opseg ispisa:

Ispiši cijelu prezentaciju (Print All Slides) – ovu opciju upotrebljavate za ispis čitave prezentacije.

Ispiši označeno (Print Selection) – ispisuje samo označene slajdove.

Ispiši trenutni slajd (Print Current Slide) – ispisuje samo slajd na kojem ste trenutačno pozicionirani (na kojem treperi kursor).

Ispiši zadani raspon (Print Custom Range) – ispisuje zadani raspon slajdova.

Pretpregled prezentacije – s desne strane zaslona vidi se prezentaciju u obliku kakvom će izgledati nakon ispisa.

Sl. 68. Postavke ispisa

4.2.3 POKRETANJE PROJEKCIJE

Pokretanje projekcije od početka

Na kartici Dijaprojekcija (Slide Show), pod grupom Pokretanje dijaprojekcije (Start

Slide Show) odabirete alat , ili

pritisnete tipku F5 na tipkovnici.




Pokretanje projekcije od trenutnog slajda

Na kartici Dijaprojekcija (Slide Show) pod grupom Pokretanje dijaprojekcije (Start

Slide Show) odabirete alat , ili

pritisnete tipke Shift i F5 na tipkovnici.

Emitiraj dijaprojekciju (Broadcast Slide Show) – jedna od novih mogućnosti MS PowerPoint-

a 2010: aplikacija šalje link udaljenim korisnicima te oni mogu pogledati našu prezentaciju

preko internet preglednika.

Prilagođena dijaprojekcija (Custom Slide Show) – pojavljuje se okvir pomoću kojeg

određujete novi slijed slajdova.




4.3 POVEZIVANJE NA INTERNET

4.3.1 MREŽE

Računalnu mrežu čine najmanje dva, žično ili bežično međusobno povezana, računala koja

mogu razmjenjivati podatke tj. komunicirati. Postoje mnogi razlozi za spajanje računala u

mrežu, no neki od njih su:

Razmjena podataka među korisnicima koji imaju pristup mreži.

Pristup zajedničkim uređajima, primjerice mrežni printer, mrežni disk itd.

Omogućavanje komunikacije korisnicima.

Najraširenija i najpoznatija mreža danas je internet. Ima približno 2 milijarde korisnika i

svakim danom broj korisnika raste.

Vrste računalnih mreža prema veličini:

LAN (Local Area Network) – mreža koja pokriva relativno malu površinu – povezuje

računala unutar tvrtke ili kućanstva putem žice.

WLAN (Wireless Local Area Network) – mreža koja pokriva relativno malu površinu –

povezuje računala unutar tvrtke ili kućanstva bežičnim putem.

WAN (Wide Area Network) - mreža koja pokriva relativno veliku površinu – povezuje

veći broj računala i lokalnih mreža.

Pojmovi klijent/server

Odnos klijent - server definiran je na sljedeći način: klijent šalje zahtjeve (requests) a

poslužitelj (server) odgovara (responds) na poslane zahtjeve. Najpoznatiji primjer je internet.

Računalo korisnika koje koristi internet šalje zahtjeve za pristupom određenoj stranici

(unošenjem adrese web-stranice u Traku za adrese (Address bar) internet preglednika) a

poslužitelj odgovara, zatim se web-stranica učitava i prikazuje u internet pregledniku na

korisnikovom računalu kao rezultat odgovora poslužitelja. Upravo iz ovog primjera vidljivo je

da komunikacija između klijenta i poslužitelja uvelike ovisi o brzini veze između njih.

Davatelj internet usluga (ISP - Internet Service Provider) - tvrtka koja pruža pristup internetu

za određenu cijenu obično uspostavlja veze putem telefonskih linija (dial-up) ili

širokopojasne mreže (kabelski ili DSL). Mnogi ISP-ovi nude i dodatne usluge kao što su e-

pošte, web preglednici i prostor za stvaranje web-mjesta. Zato ćete, kad kupujete pristup

internetu, odabirati brzinu pristupa. Kako je brzina pristupa tj. brzina komunikacije

ograničena, tako je ograničena i količina podataka koje mreža može propustiti. Primijetit

ćete da, primjerice danas, prilikom kupovine pristupa internetu putem mobilne mreže, imate




ograničenu količinu podataka u paketu, tj. naplaćuje se promet podacima.

Razlog tomu je upravo ograničena propusnost podataka mobilne mreže te tvrtke koje nude

pristup internetu putem mobilne mreže destimuliraju korisnike na način da naplaćuju

promet podacima jer ne žele da mreža bude zagušena prometom. To je bio slučaj i s

pristupom internetu putem ADSL-a u samim počecima tehnologije. Danas, kad su tvrtke

razvile komunikacijsku infrastrukturu, paket pristupa internetu ne uključuje količinu prometa

podacima (većina paketa imaju takozvani "flat rate") već samo brzinu pristupa. Upravo zato

ćete, kad budete slušali ili čitali vijesti o komunikacijskim tehnologijama, imati priliku čuti

kako je bitno razvijati komunikacijsku infrastrukturu.

Vrste računalnih mreža prema arhitekturi:

Klijent-poslužitelj (client-server) - na računalo – poslužitelj - priključena su radna

računala – klijenti

P2P (Peer to peer) - sva računala su ravnopravna. Svi članovi mreže istodobno su i

klijenti i poslužitelji.

Brzina prijenosa podataka (Bit rate) predstavlja brzinu kojom podaci putuju kroz modem,

mjerenu u bit/s (bit po sekundi). bps je mjerna jedinica za protok digitalnih podataka kroz

mrežu. Broj bitova u sekundi (engl. bit per second) nam govori koliko bitova se može prenijeti

u sekundi kroz mrežu.

Načini spajanja na internet:

Spajanje po potrebi (Dial-up) - način pristupa internetu, koristi modem (56 kbps) i telefonsku liniju.

Širokopojasni pristup (Broadband) karakteriziraju velike brzine prijenosa podataka, stalni pristup internetu, a time i rizik od neovlaštenog upada u mrežu.

Načini povezivanja:

Mobilno – povezivanje putem mobilne mreže (GPRS, EDGE, UMTS, HSPA).

Satelitsko – obično se koristi u dijelovima svijeta gdje nema odgovarajuće infrastrukture, odnosno gdje nije moguće drugačije pristupiti internetu.

Bežično (Wi-Fi) – podaci između računala se prenose putem radio frekvencija i odgovarajućih antena.

Kabelsko – putem kabelskog modema se priključuje na kabelsku televizijsku mrežu da bi se mogla koristiti za pristup internetu.

Širokopojani pristup (Broadband) karakteriziraju velike brzine prijenosa podataka, stalni pristup internetu, a time i rizik od neovlaštenog upada u mrežu. U počecima širokopojasnog interneta, zbog nedovoljno razvijene infrastrukture, naplaćivao se promet podacima no ne i vrijeme provedeno na internetu. Prije, kad se koristio




pristup internetu putem telefonske linije, naplaćivalo se vrijeme provedeno na internetu. Danas, u velikim gradovima, telekomunikacijska infrastruktura je razvijena i više se ne plaća niti vrijeme provedeno na internetu niti količina podataka. Cijena paketa širokopojasnog pristupa internetu ovisi o omogućenoj brzini pristupa.

ISP (Internet Service Provider) ili Pružatelj internetskih usluga je tvrtka ili organizacija koja svojim korisnicima omogućava pristup internetu.

4.3.2 ANTIVIRUSNI PROGRAMI

Zloćudni softver (Malware) je softver koji se na neprimjetan način infiltrira u operativni sustav gdje

izaziva neku vrstu štete.

Antivirusne programe koristimo da bismo pronašli i uklonili zloćudni softver. Potrebno ga je redovito

ažurirati, odnosno preuzimati nove definicije virusa (najbolje mu je zadati da to sam radi automatski

prilikom spajanja ili u određenim vremenskim intervalima). Inače, ako ne ažuriramo antivirusni

program redovito, on postaje beskoristan jer ne može detektirati nove vrste zloćudnog softvera.

Vatrozid (Firewall) je program (ili mrežni uređaj) koji se koristi za kontrolu ovlaštenog i zaštitu od neovlaštenog pristupa računalu.

Autentifikacija korisnika podrazumijeva postupak identifikacije korisnika da bi mu se omogućio pristup nekom sadržaju (podacima). Tako npr. ako putem preglednika želite provjeriti elektroničku poštu, za pristup računu morate unijeti korisničko ime i lozinku. Ako su podaci točno uneseni, pristup se odobrava.

Osim opasnosti od zaraze računala virusom (osobito prilikom pohrane podataka s interneta na računalo, engl. download), treba paziti da se nenamjerno ne odaju osobni podaci jer to može imati niz neželjenih posljedica:

ostavljanje svoje e-mail adrese na sumnjivim web–stranicama može rezultirati velikim brojem neželjenih poruka (engl. spam, junk mail);

davanje podataka o svojoj kreditnoj kartici za kupovinu putem interneta na web–stranicama koje nisu pouzdane stvara se opasnost od zlouporabe toga bankovnog računa.




4.4 OBRAZOVNI SADRŽAJI NA WEBU

E-učenje se sastoji od svih formi učenja i/ili prenošenja znanja koja se baziraju na

elektroničkim tehnologijama. Taj pojam će se najčešće koristiti za opis učenja i/ili prenošenja

znanja koji ne sadrži direktan kontakt učitelj-učenik i pritom se koriste ICT tehnologije.

Prednosti e-učenja uvelike se poklapaju s učenjem putem knjiga, s tim da knjige dolaze

isključivo u tekstualnom i slikovnom obliku na papiru, dok materijali za e-učenje imaju

multimedijalne mogućnosti te mogućnost praćenja predavanja na daljinu u stvarnom

vremenu. Primjera radi, doktori medicine znaju pratiti medicinske operacije koje se trenutno

odvijaju na drugoj lokaciji, studenti mogu pratiti nastavu koja se trenutno odvija na drugom

sveučilištu.

Neke od prednosti e-učenja za učenike:

prilagodljivo vrijeme, mjesto i trajanje učenja

dostupnost edukacije

mogućnost neograničenog ponavljanja predavanja

smanjen trošak ulaganja u edukaciju

multimedijalno okruženje (video, audio, tekst)

Mnoge obrazovne institucije danas prakticiraju neki oblik online edukacije, čime smanjuju

troškove održavanja nastave i, u isto vrijeme, dostupniji su puno većem broju korisnika

zainteresiranih za njihovu edukaciju.

Postoje i portali koji su specijalizirani za temu obrazovanja, formalnog (sveučilišta, instituti) i

neformalnog (tečajevi), na kojima se može saznati više informacija o obrazovnim

institucijama i programima koje nude. Neki od njih su:

http://www.skole.hr/

http://www.moja-edukacija.com/

http://www.stipendije.info/ .

Određenu knjižnicu ćete najlakše pronaći upotrebom tražilice. Uz to, veće knjižnice (npr.

Nacionalne i sveučilišna knjižnica, Knjižnice grada Zagreba) imaju i online kataloge knjiga, u

kojima možete pronaći razne reference o određenom npr. izdanju knjige.

Ustanove koje organiziraju tečajeve u pravilu imaju web–stranice na kojima se može saznati

više informacija o obrazovnim programima koje nude, kao i kontaktne informacije (u pravilu

na linku imena Kontakti) na koje im se zainteresirani korisnici mogu obratiti s dodatnim

pitanjima.

Većina privatnih obrazovnih institucija u Hrvatskoj danas nudi neku vrstu e-edukacije, bilo

ponudom online tečajeva ili prodajom CD-a koji pokrivaju potrebno gradivo za pojedine

http://www.skole.hr/

http://www.moja-edukacija.com/

http://www.stipendije.info/




ispite. Konkretno, Rock Akademija na svome web sjedištu ima link za online edukaciju, na

kojem možete besplatno vidjeti nekoliko sati tečaja gitare za početnike.

Sl.69.Besplatna online edukacija gitare za početnike - stranica Rock Akademije




Neke informatičke škole na svojim stranicama nude na prodaju multimedijalne digitalne

materijale koji pokrivaju gradivo pojedinog tečaja.

Web–stranica na kojoj je objavljen ovaj priručnik je također primjer online edukacije.

Materijali objavljeni na stranici www.ITdesk.info - projekta računalne e-edukacije sa

slobodnim pristupom mogu pomoći u savladavanju osnovnih računalnih vještina, i to putem:

priručnika s detaljnim uputama, čiju je tehničku ispravnost potvrdila Infokatedra, centar za obrazovanje, Zagreb,

skripti koje pokrivaju potrebno gradivo,

video prezentacija za učenje - namještene su da se zaustave (pauziraju) kad god se pojavi okvir s tekstom u kojem piše što će se sljedeće prikazivati ili druga objašnjenja (tada u gornjem lijevom kutu piše: Paused. Click to continue.),

o video prezentacija se dalje pokreće kada se klikne bilo gdje na video. Kada se učita stranica, video je već pauziran zbog okvira s tekstom koji se prvi pojavljuje.

primjera ispita i video prezentacija koje pokazuju rješavanje primjera ispita,

kvizova koje korisnici/ce sami rješavaju.

Pristup materijalu je besplatan ili otvoren, drugim riječima nije potrebno otvoriti račun ili

ostaviti svoju e-mail adresu, te je korištenje potpuno besplatno za krajnje korisnike, kao i

štampanje priručnika. Svrha projekta ITdesk.info je, u prvom redu, omogućiti svim

pojedincima/kama besplatnu računalnu edukaciju jer se upravo ona nametnula kao temeljna

potreba današnjeg poslovanja, pritom koristeći moderne načine prenošenja znanja.

Projektom se želi omogućiti praktično savladavanje znanja i vještina korištenja računala, kao

i iskoristiti prednosti e-učenja (učenje u vrijeme i tempom koji odgovara korisnicima/cama,

ponavljanje gradiva koje je potrebno, provjera znanja putem kvizova). U drugom redu, cilj je

putem projekta ITdesk.info aktivno promovirati ljudska prava na edukaciju i slobodan

pristup informacijama, osvještavati javnost o proširenju pojma pismenosti koji danas

uključuje i pojam 'digitalna pismenost' te promovirati istu.

Kao i ovaj priručnik, svi materijali objavljeni na stranici www.ITdesk.info su zaštićeni

sljedećim autorskim pravom: „Slobodno kopirajte, tiskajte i dalje distribuirajte cijelu ili dio ove

publikacije, uključujući i u svrhu organiziranih školovanja, bilo u javnim ili u privatnim

edukacijskim organizacijama, ali isključivo u nekomercijalne svrhe (dakle bez naplate krajnjim

korisnicima/cama za korištenje publikacije) te uz navođenje izvora“.

Drugi web projekt udruge Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI) je objava gradiva

koje pokriva nastavno gradivo matematike od 5. do 8. razreda na stranici www.odrazi-se.org.

Materijali su animirani (tj. postupno se pojavljuju) i mogu se ubrzavati i ponovno

http://www.itdesk.info/


http://www.odrazi-se.org/




pregledavati, prema potrebi, bez ulogiravanja ili ostavljanja osobnih informacija. U sklopu

projekta „Odrazi-se.org“ cilj je osigurati besplatnu i inkluzivnu edukaciju matematike za

osnovnu školu te time promovirati ljudska prava na slobodan pristup edukaciji i

informacijama.

Sl. 70. Web stranica Odrazi-se.org - matematika za osnovnu školu od 5. do 8. razreda




OPĆI UVJETI KORIŠTENJA:

Web–stranicu www.ITdesk.info je pokrenula udruga „Otvoreno društvo za

razmjenu ideja - ODRAZI“ u sklopu aktivnog promoviranja ljudskog prava na

slobodan pristup informacijama te ljudskog prava na edukaciju.

Slobodno kopirajte i distribuirajte ovaj dokument, uz uvjet da ne mijenjate ništa

u njemu!

Nad svim programima i uslugama navedenim na web–stranici ITdesk Home na web adresi ITdesk.info

iskljucivo pravo posjeduju njihovi autori/ce. Microsoft, Windows, i Windowsxx su registrirani zaštitni

znakovi tvrtke Microsoft Corporation. Ostali zaštitni znaci korišteni na ITdesk Home Web stranicama

su isključivo vlasništvo njihovih vlasnika/ca. Ako imate pitanja vezana uz uporabu ili redistribuciju

bilo kojeg programa, molimo kontaktirajte autore/ice dotičnog programa. Sva dodatna pitanja pošaljite

na [email protected].

___________________________________

Ove web–stranice sadržavaju linkove na ostale web–stranice ili izvore. ITdesk.info tim NIJE

odgovoran za tekstualni i/ili reklamni sadržaj, odnosno za proizvode koji su na tim web–stranicama

/izvorima ponuđeni, kao što NIJE odgovoran niti za sadržaj koji je putem njih dostupan; mogućnost

korištenja ili točnost sadržaja. Linkove koristite na vlastitu odgovornost. Također, ITdesk.info tim ne

garantira:

da je sadržaj na ovim web–stranicama oslobođen od pogrešaka ili pogodan za svaku svrhu,

da će ove web–stranice ili web usluge funkcionirati bez pogrešaka ili prekida,

da će biti odgovarajući za vaše potrebe,

da implementacija takvog sadržaja neće narušavati patente, autorska prava, zaštitni znak ili

ostala prava neke treće strane.

Ako se ne slažete s ovim općim uvjetima korištenja ili ako niste zadovoljni web–stranicama koje

pružamo, prekinite s korištenjem ovih web–stranica i web usluga. ITdesk.info tim nije odgovoran

vama, niti trećim osobama za bilo koju nastalu štetu, bila ona direktna, indirektna, slučajna ili

posljedična, povezana s ili proizlazeći iz vaše uporabe, pogrešne uporabe ovih web–stranica ili web

usluga. Iako vaše potraživanje može biti bazirano na garanciji, ugovoru, prekršaju ili nekom drugom

pravnom uporištu, neovisno o našoj obaviještenosti o mogućnosti nastanka takve štete, oslobađamo se

svake odgovornosti. Prihvaćanje ograničenja naše odgovornosti nužan je preduvjet korištenja ovih

web–stranica i web usluga.

Svi softveri navedeni u ovom ili drugim dokumentima objavljenim na stranici ITdesk.info su navedeni

samo za edukativne svrhe ili kao primjer te mi, na bilo koji način, ne preferiramo navedeni softver u

odnosu na neki drugi softver. Bilo koju izjavu da neki navedeni softver preferiramo više u odnosu na

drugi, koji se spominje ili ne spominje u materijalima, smatrat će se kao lažni iskaz. Našu izravnu i

bezrezervnu podršku imaju jedino softveri otvorenog koda (open source) koji omogućuju

korisnicima/cama da bez prepreka postanu digitalno pismeni, koriste računalo i sudjeluju u modernom

informatičkom društvu.

Posebna napomena: upute u ovom priručniku se odnose za operativni sustav Microsoft Windows 7 i

uredski paket programa Microsoft Office 2010. Može biti malih i značajnih odstupanja u drugim

verzijama.


mailto:[email protected]




Nakladnik:

Otvoreno društvo za razmjenu ideja (ODRAZI), Zagreb

ISBN: 978-953-7908-03-4

Informatički priručnik za tehničku kulturu

Documents

Transcript of Informatički priručnik za tehničku kulturu