Intervju s Nikolom Teslom iz 1899.godine

Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. New York, 7. sijenja 1943.), znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u podruju elektrotehnike i radiotehnike, te je, izmeu ostaloga, izumio okretno magnetsko polje i viefazni sustav izmjeninih struja. Portal svijesti u cijelosti prenosi Intervju s Nikolom Teslom iz 1899. godine, sa web stranice freedomtek.org.

NOVINAR: Futuristi ku d su Dvdeseti i Dvdeset Prvi Vijek roeni iz glve Nikole Tesle. Oni slve Obratno Mgnetsko Polje i pjevju himne Indukcinom Motoru. Njihovog tvorc nzivju lovcem koji je u svoju mreu uhvtio Svjetlost iz dubine Zemlje, i rtnikom koji je zrobio Vtru iz neb. Otc Nizmeninih Struj uinie d Fizik i Kemij zvldju polovinom svijet. Industrij e g proglsiti z svog vrhovnog svec, Bnkri z njveeg dobroinitelj. U lbortoriju Nikole Tesle prvi put je rzbijen atom. Tu je stvoreno oruje koje vibrcijm izziv zemljotres. Tu je otkriven i Crni Kosmiki Zrk. Pet rs molie mu se u Hrmu Budunosti, jer ih je nuio velikoj tjni d se Empedoklovi Elementi npoje ivotnim silm iz Eter.

TESLA: D, to su nek od mojih vnijih otkri. J sm ipk poren ovjek. J nism ostvrio ono njvee to sm mogo.

NOVINAR: t je to, gospodine Tesl?

TESLA: Htio sm osvijetliti itvu Zemlju. U njoj je dovoljno Elektricitet d postne drugo Sunce. Svijetlost bi sijl oko polutr, ko prsten oko Sturn.

Ljudski rod nije szreo z veliko i dobro. U Colorado Springs-u npojio sm Zemlju Elektricitetom. Isto tko je moemo npojiti i drugim energijm, ko to su pozitivne psihike energije. One su u muzici Bch ili Mozrt, ili u stihovim kod velikog pjesnik. U Zemljinoj unutrnjosti postoje energije Vedrine, Mir i Ljubvi; njihovi izrzi su cvijet koji rste iz zemlje, hrn koju dobijmo iz nje i sve ono to je ini ovjekovim zvijem. J sm proveo godine trei nin n koji bi te energije mogle utjecti n ljude. Ljepot i miris rue mogu se uzimti ko lijek, sunevi zrci ko hrn. ivot im beskonn broj vidov, dunost nunik je d ih pronlzi u svkom obliku mterije. Tri stvri su bitne u tome. Sve to inim je trgnje z njim. Znm d ih neu ni, li neu ni odustti od njih.

NOVINAR: Koje su to stvri?

TESLA: Jedno je pitnje hrne. Kojom zvjezdnom ili zemljskom energijom nhrniti gldne n Zemlji? Kojim vinom npojiti sve edne, p d im se srce rzveseli i d shvte d su bogovi?

Drug stvr je: kko unititi energije zl i ptnje u kojim prolzi ovjekov ivot? One se ktkd jvljju ko epidemije iz dubine svemira; u ovom vijeku te bolesti su se s Zemlje ririle po svemiru.

Tre stvr je: postoji li u svemiru suvin svjetlost? J sm otkrio zvijezdu koj, po svim stronomskim i mtemtikim zkonim, moe nestti, d se nizgled nit ne izmijeni. T zvijezd je u ovoj glksiji. Njen svjetlost se moe zbiti do tkve gustoe d stne u kuglu mnju od jbuke, teu od Sunevog Sistem. Religij i filozofij ue d ovjek moe postti Krist, Bud i Zrtustr. Ono z ime j trgm lue je, vee i nemogunije. To je: t uiniti d se u svemiru svki ovjek rodi ko Krist, Bud i Zrtustr.

J znm d je Grvitcij nklonjen svemu to treb d leti i moj nmjer nije d nprvim letee naprave (vion ili rketu), ve d ovjeku povrtim svijest o njegovim vlastitim krilim Dlje, j pokuvm d probudim energije koje se nlze u vkumim. Vkumi su njvei izvori energij; ono to se smtr przninom smo je mnifestcij neprobuene mterije. Nem prznine n Zemlji, niti u svemiru. U crnim rupm, o kojim govore stronomi, njmonije su energije i izvori ivot.

NOVINAR: N prozor ve sobe u hotelu Vldorf-Astori, n trideset treem katu, svkog jutr slijeu golubovi.

TESLA: ovek mor biti sentimentln prem pticm. To je zbog njihovog kril. I on ih je nekd imo, prv i vidljiv!

NOVINAR: Niste prestli d letite jo od onih dvnih dn u Smiljnu!

TESLA: elio sm d poletim s krov i po sm: pogreni djeji proruni. Ne zborvite, mldiu: kril su sve u ivotu!

NOVINAR: Nikd se niste enili! Nije poznt nijedn v ljubv prem nekoj eni. Fotogrfije iz mldosti prikzuju vs ko izuzetno lijepog ovjek.

TESLA: Ne. Nisam. Dv su put: mnogo ili nimlo seks. Sredin slui z obnvljnje ljuskog rod. Previe seks kod izvesnih ljudi pothrnjuje i sni vitlnost i duh. Uzdrvnje od seks to isto ini kod drugih ljudi. J sm izbro tj drugi put.

NOVINAR: Vi potovoci le to npdte Teoriju Relativiteta. udn je v tvrdnj d mterij nem energiju. Sve je proeto energijom; odkle on?

TESLA: Njprije je bil energij, potom mterij.

NOVINAR: Gospodine Tesl, to je ko kd biste kzli d ste vi rodili svog oc, ne on vs.

TESLA: Uprvo tko stoji stvr s roenjem svemira. Mterij je stvoren iz prvobitne i vjene energije koju znmo ko Svjetlost. Zsjl je i pojvile su se zvijezde, plnete, ovijek i sve to je n Zemlji i u univerzumu. Mterij je izrz beskonnih vidov Svjetlosti; zto je energij strij od nje. Postoje etiri zkon Stvrnj. Prvi je d je izvor sveg u Nepojmnom, crnoj estici koju um ne moe zmisliti, niti mtemtik izmeriti; u tu esticu stne cijeli svemir. Drugi zkon je irenje tme, koj je prv prirod Svjetlosti, iz Nepojmnog i njen preobrj u svjetlo. Trei zkon je potreb Svjetlosti d postne mterij. etvrti zkon glsi: nem poetk ni krj; tri prethodn zkon oduvek trju i Stvrnje je vjeno.

NOVINAR: U neprijteljstvu prem Teoriji Relativiteta idete dotle, d na proslvm svojih roendn drite predvnj protiv njenog tvorc.

TESLA: Upmtite nije zkrivljen Prostor, ve ovjekov um koji ne moe d shvti Beskrj i Vjenost! D je tvorcu Reltivnosti to jsno, steko bi besmrtnost, k i fiziku ko mu je to po volji.

J sm dio Svjetlosti, on je muzik. Svjetlost ispunjv mojih est ul: j je vidim, ujem, osem, miriem, dotiem i mislim. Misliti je kod mene esto ulo. estice Svjetlosti su ispisne note. Jedn munj moe biti itv sont. Tisuu munj je koncert. Z tj koncert j sm stvorio loptste munje koje se uju n ledenim vrhovim Himlj.

O Pitgori i mtemtici, nunik se o to dvoje ne moe i ne smije ogrijeiti. Brojevi i jedndbe su znkovi kojim se obiljev Muzik Sfer. D je Einstein uo njene zvuke, ne bi stvro Teoriju Reltivnosti. Ti zvuci su poruk umu d ivot im smisl, d u svemiru postoji svren skld, i d je ljepot uzrok i posljedic Stvrnj. T Muzik je vjeno kruenje zvjezdnih nebes. Njmnj zvijezd je zvren kompozicij i ujedno, dio nebeske simfonije. Otkucji ovjekovog src su dijelovi te simfonije n Zemlji. Newton je szno d je tjn u geometrijski prvilnom rsporedu i kretnju nebeskih tel. On je spozno d je hrmonij vrhovni zkon u svemiru. Zkrivljeni Prostor je kos; kos nije Muzik. Einstein je glsnik vremen Buke i Bijes.

NOVINAR: Gospodine Tesl, d li vi ujete tu Muziku?

TESLA: Uvijek je ujem. Moje duhovno uho je veliko ko nebo koje vidimo iznd ns. Svoje fiziko uho uveo sm Rdrom. Po Teoriji Reltivnosti dve prlelne linije sste se u Beskrju. Time e i Einstein-ova kriv postti prv. Jednom stvoren, zvuk trje vjeno. Z ovjek on moe d iezne, li nstvlj d trje u tiini koj je njegov njve mo. Ne, nemm nit protiv gospodin Einsteina. On je ljubzn ovjek i uinio je izvjesne dobre stvri; od tog e neto postti dio Muzike. J u mu pisti i pokuti d objsnim d Eter postoji, i d su njegove estice ono to dri svemir u hrmoniji i ivot u vjenosti.

NOVINAR: Recite, molim vs, koji su uvjeti prilgoavnj jednog Anel n Zemlji?

TESLA: J ih imm deset. Biljeite pljivo.

NOVINAR: Zpisu svku vu re, potovni gospodine Tesl.

TESLA: Prvi uvjet je visok svijest o svom poslnju i djelu koje treb izvriti. On mor, mkr i mutno, postojti u njrnijoj mldosti. Ne budimo lno skromni; hrst zn d je hrst, grm pored njeg d je grm. Ko djek od dvnest godin bio sm sigurn d u doi n Nijgrine Vodopde. Z veinu svojih otkri zno sm jo u djetinjstvu d u ih ostvriti, premd ne ssvim jsno Drugi uvjet prilgoavnj je istrjnost. Sve to sm poduzimo, zvrvo sm.

NOVINAR: Koji je trei uvjet prilgoavnj, gospodine Tesl?

TESLA: Usmervnje svih vitlnih i duhovnih energij n djelo. Otud i oienje od mnogih stvri i potreb koje im ovjek. J time nit nism izgubio, ve smo dobio. Toliko sm dobio d sm se rdovo svkom svom dnu i noi. Zpiite: Nikol Tesl je bio sretn ovjek etvrti uvjet je prilgoavnje tjelesnog sklop djelu.

NOVINAR: Kko to mislite, gospodine Tesl?

TESLA: Njprije, to je odrvnje tog sklop. ovekovo tijelo je svren min. J poznjem svoj sklop i t je dobro z njeg. Hrn veine ljudi meni je tetn i opsn. Zbog tog ktkd umiljm d su svi kuhri svijet u zveri protiv mene Dotknite moju ruku.

NOVINAR: On je hldn.

TESLA: D. Krvotokom se moe uprvljti, ko i mnogim procesim u nm i oko ns. Zto ste problijedjeli, mldiu?

NOVINAR: To je pri d je Mrk Twain npiso Tjnstvenog strnc, onu divnu knjiicu o Stni, inspirirn vm.

TESLA: Rije Lucifer mi je dr. Gospodin Twain voli d se nli. U djetinjstvu sm jednom ozdrvio itjui njegove knjige. Kd smo se ovdje upoznli i to mu isprio, bio je toliko gnut d je zplko. Postli smo prijtelji i esto je dolzio u moj lbortorij. Jednom je ztrio d mu pokem minu koj je vibrcijm izzivl osjenje blenstv. Bio je to jedan od onih izum z zbvu, kojim sm se ponekd bvio. Opomenuo sm gospodin Twaina koliko smije d ostne pod tim vibrcijm. Nije me posluo i osto je due. Zvrilo se time to je, poput rkete, drei se z hlae, odjurio u izvjesnu prostoriju. Bilo je to avolski smijeno, li j sm suvo ozbiljnost. Vrtimo se n prilgoavnje tjelesnog sklop. Pored hrne, vrlo vn je i sn. Od dugog i iscrpljujueg rd, koji je iziskivo ndljudski npor, j bih se poslije jednog st spvnj potpuno povrtio. Steko sm sposobnost d uprvljm snom, i zspim i budim se u s koji sm sebi odredio. Ako mi neto u onome to rdim nije jsno, primorvm sebe d mislim o tome u snu i n tj nin nlzim reenje.

TESLA: Peti uvjet prilgoavnj je pmenje. Mod je kod veine ljudi mozk uvr spoznj o svijetu i znnj koj stiu u ivotu. Moj mozk se bvi vnijim stvrim od pmenj; kod mene on lovi ono to mu je u odreenom trenutku neophodno. To je oko ns i treb g smo uzeti. Sve to smo jednom vidjeli, uli, proitli i sznli prti ns u vidu svjetlosnih estic. Meni su te estice poslune i vjerne. Goetheovog Fust, moju njmiliju knjigu, nuio sm npmet n njemkom ko student, i sd g cijelog mogu recitirati. Svoje izume sm godinm nosio u glvi, tek potom ih ostvrivo.

NOVINAR: esto spominjete mo vizualizcije.

TESLA: Njoj mod imm d zhvlim z sve to sm stvorio. Dogaaji iz mog ivot i moj otkri su pred mojim oim stvrni, vidljivi ko svk pojv i predmet. U mldosti sm se tog plio, ne znjui t je to zprvo, li ksnije sm tu mo primio ko izuzetn dr i bogatstvo. Njegovo sm g i ljubomorno uvo. Vizualizcijom sm n veini izum vrio i isprvke, ond ih, tko zvrene, prvio. Njome rjevm i komplicirane mtemtike jednadbe, d ne ispisujem brojeve. N Tibetu bih zbog tog dr dobio in visokog Lme.

TESLA: D, to se tko rdi. Moj vid i sluh su svreni i, smijem to slobodno rei, ji nego kod ostlih ljudi. J ujem grmljvinu n sto pedeset milj, i vidim boje u nebu koje drugi ne vide. To uvenje vid i sluh imo sm i ko dete. Kasnije sm to svijesno rzvijo.

NOVINAR: U mldosti ste nekoliko put bili teko bolesni. D li je i bolest jedn od uslov prilgoavnj?

TESLA: Je. On je esto posljedic nedosttk ili iscrpljenosti ivotnih sil, li esto je i oienje duh i tijel od otrov koji su se nkupili. Neophodno je d ovjek boluje s vremen n vrijeme. Izvor veine bolesti je u duhu. Zto duh i moe d izlijei veinu bolesti. Ko ak rzbolio sm se od kolere koj je hrl u Lici. Izlijeio sm se time to je otc dozvolio d upiem studije tehnike, to je predstvljlo moj ivot. Privienj z mene nisu bolest, ve sposobnost um d prodre izvn tri zemljske dimenzije. Imo sm ih itvog ivot, i primo sm ih ko sve druge pojve oko sebe. Jednom, u detinjstvu, eto sm s ujkom pored rijeke i rekao: Iz vode e se pojviti pastrva, j u bciti kmen i njime je presjei. To se i dogodilo. Uplen i zprepten, ujk je poviko: Bde retro Stns! Bio je uen ovjek i govorio je ltinski Nlzio sm se u Prizu kd sm vidio Mjinu smrt. U nebu, punom svjetlosti i muzike, lebdjel su prekrsn stvorenj. Jedno od njih je imlo Mjin lik, koji me je gledo s beskrjnom ljubvlju. Poto je vizij iezl, zno sm d je moj Mjk umrl.

NOVINAR: t je sedmo prilgoavnje, gospodine Tesl?

TESLA: Znnje kko d se psihike i vitlne energije pretvore u ono to elimo, i postignemo vlst nd svim osjenjim. Hindusi to nzivju Jogom Kundlini. Ov znnj se mogu nuiti, z t su potrebne mnoge godine ili se stiu roenjem. J sm ih veinu steko roenjem. On su u njblioj vezi s polnom energijom, koj je poslije Svjetlosti njrsprostrnjenij u svemiru. en je njvei krdljivc te energije, time i duhovnih moi. J sm to oduvek zno i uvo se. Od sebe sm stvorio ono to sm htio: misonu i duhovnu minu.

NOVINAR: A deveto prilgoavnje, gospodine Tesl?

TESLA: Sve uiniti d se nijednog dn, nijednog trenutk ko je to mogue ne zborvi ko smo i zto smo n Zemlji. Izuzetni ljudi koji se u ivotu mue boleu, oskudicom ili ih drutvo previe rnjv svojom glupou, nerzumevnjem, progonom i ostlim potekoama kojim Zemlj vrvi ko movr insektim, ostvljju iz sebe djelo neostvreno do krj. Im mnogo plih Anel n Zemlji.

NOVINAR: t je deseto prilgoavnje?

TESLA: Ono je njvnije. Npiite d se gospodin Tesl igro. Igro se itvog svog ivot i uivo u tome.

NOVINAR: Gospodine Tesl! D li se to odnosi i n v otkri i ve djelo? Je li i to bil igr?

TESLA: Je, drgi mldiu. J sm tko volio d se igrm Elektricitetom! Uvjek se njeim kd slum o onom Grku koji je ukro vtru. Grozn pri o okivnju i orlovim koji mu kljuju jetru. Zr Zeus nije imo dovoljno munj i gromov, p je bio oteen z jedn ar? Tu je neki nesporzum Munje su njljepe igrke koje se mogu ni. Ne zborvite d u vem tekstu istknete: Nikol Tesl je bio prvi ovjek koji je stvorio munju.

NOVINAR: Gospodine Tesl, maloprije ste govorili o Anelim i njihovom prilgoavnju n Zemlji.

TESLA: Jesm li? To je isto. Moete npisti i ovo: on se drznuo d uzme n sebe prerogtive Indre, Zeus i Perun. Zmislite nekog od tih bogov kko u crnom veernjem odjelu, s polucilindrom i bijelim rukvicm eliti New Yorka prireuje grmljvine, pore i zemljotrese!

NOVINAR: itoci neg list vole humor. Ali zbunili ste me izjvom d i v otkri, koj su neizmjern dobrobit z ljude, predstvljju igru. Mnogi e se nmrtiti n to.

TESLA: Drgi gospodine Smith, nevolj i je u tome to su ljudi odve ozbiljni. D to nisu, bili bi sretniji i zntno due bi ivjeli. Kinesk poslovic veli d ozbiljnost skruje vijek. Li Ti Pe je posjetu krmi pretpostvljao posjeti crskom dvoru. Ali d se itoci novin ne bi mrtili, vrtimo se stvrim koje oni smtrju vnim.

NOVINAR: Oni bi rdo uli u emu je v filozofij.

TESLA: ivot je ritm koji se mor spoznti. J osjem tj ritm i uprvljm se po njemu i preputm mu se. On je vrlo zhvln i do mi je znnj koj imm. Sve to ivi povezno je dubokim i divnim vezm: ovjek i zvijezde, meb i Sunce, ne srce i kruenje beskonnog broj svjetov. Te veze su nerskidive, li one se mogu pripitomiti i umilostiviti tko d ojvek i sm pone d stvr nove i drugije odnose u svijetu, d stre ne nrui. Znnje dolzi iz svemira; n vid je njegov njsvreniji prijemnik. Immo dv ok: zemljsko i duhovno. Treb nstojti d on postnu jedno oko. Univerzum je iv u svim svojim mnifestcijm, poput kkve mislee ivotinje. Kmen je misono i osjejno bie, ko to su to biljke, zver i ovijek. Zvijezd koj sij tri d je gledmo, i d nismo ove obuzeti sobom rzumjeli bismo njen jezik i poruke. Svoje disnje, oi i ui ovjek mor usklditi s disnjem, oim i uim univerzum.

NOVINAR: Dok govorite, ini mi se d slum budistiki tekst, rijei toista ili trktt Przulzus.

TESLA: Dobro vm se ini! Zni d postoji ope znnje i istine koje je ovjek oduvijek posjedovo. Po mom osjenju i iskustvu, u svemiru im smo jedn mterij i jedn vrhovn energij s beskonnim brojem mnifestcij ivot. Najljepe od sveg je to to otkriem jedne tjne u prirodi, otkrivte i ostle. One se ne kriju, tu su oko ns, li mi smo slijepi i gluhi z njih. Ako se emotivno veemo z njih, one nm sme dolze. Jbuk je mnogo, li je jedn Newton. On je trio uprvo onu jbuku koj je pl pred njeg.

NOVINAR: Pitnje koje je mod treblo postviti u poetku ovog rzgovor. t je z vs Elektricitet, potovni gospodine Tesl?

TESLA: Sve je Elektricitet. Njprije je Svjetlost, beskrjni izvor iz kojeg istie mterij i rsporeuje se u svim oblicim koji predstvljju svemir i Zemlju s svim njenim vidovim ivot. Crno je prvo lice Svjetlosti; to je ne vidimo tkvu, to je izuzetn milost prem ovjeku i ostlim stvorenjim. Jedn njen estic posjeduje svjetlosnu, toplotnu, nuklernu, rdijcijsku, kemijsku, mehniku i zsd nepoznte energije. On im mo koj moe pokrenuti Zemlju s njene putnje. On je istinsk Arhimedov polug.

NOVINAR: Gospodine Tesl, vi ste previe pristrsni prem Elektricitetu.

TESLA: Elektricitet sm j sm. Ili, ko hoete, Elektricitet u ljudskom obliju. To ste i vi, gospodine Smith, li tog niste svjesni.

NOVINAR: Je li otud v sposobnsot d kroz tijelo proputte elektrinu struju od milion volti?

TESLA: Zmislite vrtlara kojeg npdju biljke; to bi zist bilo ludo. ovjekovo tijelo i mozk sinjeni su od mnogih energij; u mene je njvie Elektricitet. Energij koj je rzliit u svkog je ono to ini ovjekovo j ili duu. Kod drugih stvorenj to je njihov sutin; du biljke nije du minerl i ivotinje. Rd mozg i smrt se mnifestuju svjetlou. Moje oi su u mldosti bile crne, sd su plve i kko vrijeme prolzi i npreznje mozg biv je, one su blie bjelini. Bijelo je nebesk boj. Kroz moj prozor jednog jutr je sletio golub, kojeg sm hrnio. Htio je d mi jvi d umire. Iz njegovih oiju izlzili su mlzevi svjetlosti. Nikd u oim nekog stvorenj nism vidio toliko svjetlosti, ko u tog golub.

NOVINAR: Rdnici u vem lbortoriju priju o bljeskovim svjetlosti, plmenovim i munjm koje se jvljju ko ste gnjevni ili pred kkvom opsnou.

TESLA: To su psihik prnjenj ili opomene d se uvm. Svjetlost je uvijek bil n mojoj strni. Znte li tko mi je otkrio Okretno Magnetsko Polje i Indukcijski Motor, to me je proslvilo u dvdeset i estoj godini? Jedne ljetne veeri, u Budimpeti, promtro sm s svojim prijteljem Sigetijem zlzk Sunc. Tisue vatri okretlo se plmtei tisuama boj. Sjetio sm se Fust i recitirao stihove iz njeg. I td, ko u magli, vidio sm kko se okree Magnetsko Polje i rdi Indukcijski Motor. Vidio sm ih u Suncu!

NOVINAR: Hotelsk poslug pri d se u vrijeme grmljvine ztvrte u sobu i rzgovrte smi s sobom.

TESLA: Rzgovrm s munjm i gromovim.

NOVINAR: S njim? N kojem jeziku, gospodine Tesl?

TESLA: Njee n mom mternjem jeziku. U njemu im rijei i zvukov, nroito u poeziji, koji su pogodni z to.

NOVINAR: itoci neg list bili bi vm vrlo zhvlni d to protumite.

TESLA: Zvuk ne postoji jedino u gromu, ve i u munji; kod nje je on pretvoren u sjj i boje, boje se mogu sluti. Jezik je od rijei, to zni d je od zvukov i boj. Svki grom i munj su rzliiti i imju svoj imen. J neke od njih nzivm imenim onih koji su mi bili bliski u ivotu, ili po onim kojim se divim. U nebu sjevju i grme moj Mjk, sestr, brt Dnilo, pjesnik Zmj i linosti iz srpske povijesti. Imen ko to su Izaija, Ezekijel, Leonrdo, Beethoven, Goy, Frday, Pukin i sve neugsle vtre oznuju jt i spletove munj i gromov koji ne prestju svu no, i zemlji donose blgorodnu kiu ili ple ume i ljudsk nselj. Postoje munje i gromovi, i to oni njsjjniji i njmoniji, koji ne iezvju. Oni se vrju i j ih prepoznm meu tisuama.

NOVINAR: Po vm, Znanost i Poezij su isto?

TESLA: To su dv ok jednog lic. William Blake je uio d je cijeli univerzum roen iz Mte, d g on odrv i d e on postojti dokle god n Zemlji bude postojo i jedn ovjek. S njome je ko Kotaem stronom u koju se mogu skupiti zvijezde svih glksij. On je stvrlk energij rvn svjetlosnoj.

NOVINAR: Mt je z vs stvrnij od ivot?

TESLA: On raa ivot. J sm se hrnio svojim mislim, nuio sm d uprvljm osjejim, snovim i vizijm. Oduvjek sm je njegovo, ko to sm njegovo i svoj znos. Cjeli svoj dugi vijek proveo sm u znosu. To je bio izvor moje sree. On mi je pomogo i d tokom svih ovih godin podnesem rd, koji je bio dovoljn z pet ivot. Njbolje je rditi nou, jer su zvjezdn svjetlost i misli u bliskoj vezi.

NOVINAR: Rekli ste d sm i j, ko svki stvor, Svjetlost. To mi lsk, li, priznjem, nije mi ssvim jsno.

TESLA: Zto bi i treblo d vm bude jsno, gospodine Smith? Dovoljno je d povjerujete u to. Sve je Svjetlost. U jednom njenom zrku je sudbin nrod; svki nrod im svoj zrk u onom velikom svjetlosnom izvoru koji vidimo ko Sunce. I zpmtite: nijedn ovjek koji je postojo, nije umro. Pretvorili su se u Svjetlost i ko tkvi postoje i dlje. Tjn je u tome d se te svjetlosne estice povrte u prvobitno stnje.

NOVINAR: To je uskrsnue!

TESLA: J to radije nzivm: Vrnje u neku od prethodnih energij. Krist i jo neki znli su tu tjnu. J sm trgo z time kko d se ouv ljudsk energij. On je jedn od vidov Svjetlosti, ktkd rvn vrhunskom nebeskom svjetlu. Nism trgo z time rdi sebe, ve rdi dobr svih. Vjerujem d e moj otkri uiniti ljudim ivot lkim i snoljivim, i usmjeriti ih n duhovnost i morlnost.

NOVINAR: Smtrte li d se vrijeme moe ukinuti?

TESLA: Ne ssvim, jer prv osobin energije je d se preobrv. On je u vjeitim preobrjim, ko oblci toist. Ali mogue je utjecti u tome d ovjek ouv svijest i poslije zemljskog ivot. U svkom kutku svemira postoje energije ivot; jedn od njih je i besmrtnost ije porijeklo je izvn ovjek i ek g. Svemir je duhovan; mi smo tek npol tkvi. Svemir je morlniji od ns; zto mormo spoznti njegovu prirodu i svoj ivot usklditi s njime. J nism znanstvenik; Znanost je mod njpogodniji nin d naem odgovor n pitnje koje me oduvek progoni, i koje je moje dne i noi pretvorilo u vtru.

NOVINAR: Koje je to pitnje?

TESLA: Kko su vm oi zsjle! Ono to sm htio saznati je: t se dogaa s zvijezdom koj pd i suncem koje se ugsi? Zvijezd pdne ko prin ili sjeme po ovom ili po drugim svjetovim, sunce se rspe u ne misli, u ivote mnogih stvorenj, u ono to e se roditi ko nov svjetlost, ili g svemirski vjetr raspri po Beskrju. Shvm d je to neophodno i d je urunto u ustrojstvo svemira. Stvr je, meutim, u tome d se jedn od tih zvijezda i jedno od tih sunc, mkr i ono njmnje, suvju.

NOVINAR: Ali, gospodine Tesl, vi shvte d je to neophodno i d je urunto u ustrojstvo svijeta!

TESLA: Kd ovjeku postne jsno d je njegov njvii cilj d tri z zvijezdom pdlicom i poku d je uhvti, rzumjet e d mu je ivot dn uprvo zbog tog i bit e spen. Zvijezdu e n krju uhvtiti!

NOVINAR: I t e se ond desiti?

TESLA: Tvorc e se nsmijti i rei: Pdl je smo d bi ti potro z njome i uhvtio je.

NOVINAR: Zr sve to nije u suprotnosti s kozmikom boli, koji tko esto spominjete u svojim spisim? I t je to kozmika bol?

TESLA: Nisu suprotnosti, jer smo n Zemlji To je bolest o ijem postojnju ogromn vein ljudi nije svjesn. Otud mnoge druge bolesti, ptnj, zlo, bijed, rtovi i sve ono zbog eg je ljudski ivot psurdn i strn pojv. T bolest se ne moe ssvim izlijeiti, li svijest o njoj e uiniti d bude mnje tek i opsn. Kd god je netko od meni bliskih i drgih ljudi bio povrijeen, j sm osjeo fiziku bol. To je zto to su n tijel od sline grae, due vezne nerskidivim nitim. Neshvtljiv tug koj ns ponekd obuzme, zni d je negdje, n drugom krju ove plnete, umrlo dijete ili plemenit ovjek. Cijeli svemir je u izvesnim periodim bolestan, od sme sebe i od ns. Ieznue neke zvijezde i pojv komete utjeu n ns vie nego to mi to slutimo. Veze meu stvorenjim n Zemlji su jo je; zbog nih osjenj i misli cvijet e divniji zmiristi ili utihnuti. Te istine iznov mormo uiti d bismo se izlijeili. Lijek je u nem srcu i, isto tko, u srcu ivotinje koju nzivmo svemirom.

POSEBNI ISJECI IZ INTERVJUA

- Ljepot i miris rue mogu se uzimti ko lijek, sunevi zrci ko hrn. ivot im beskonn broj vidov, dunost znanstvenika je d ih pronlzi u svkom obliku mterije.

- Njprije je bil energij, potom mterij.

- Mterij je stvoren iz prvobitne i vjene energije koju znmo ko Svjetlost.

- Upmtite nije zkrivljen Prostor, ve ovjekov um koji ne moe shvtiti Beskrj i Vjenost!

- J sm dio Svjetlosti, on je muzik. Svjetlost ispunjv mojih est ul: j je vidim, ujem, osjem, miriem, dotiem i mislim.

- Misliti je kod mene esto ulo.

- Uvijek je ujem (muziku). Moje duhovno uho je veliko ko nebo koje vidimo iznd ns. Svoje fiziko uho uveo sm Rdrom.

- Njoj, (vizualizaciji) mod mogu zhvliti z sve to sm stvorio. Dogaaji iz mog ivot i moj otkri su pred mojim oim stvrni, vidljivi ko svk pojv i predmet. U mldosti sm se tog plio, ne znjui t je to zprvo, li ksnije sm tu mo primio ko izuzetn dr i bogatstvo. Njegovo sm g i ljubomorno uvo. Vizualizcijom sm n veini izum vrio i isprvke, ond ih, tko zvrene, prvio.

- Moj vid i sluh su svreni i, mogu to slobodno rei, ji nego kod ostlih ljudi. J ujem grmljvinu n sto pedeset milj, i vidim boje u nebu koje drugi ne vide. To uvenje vid i sluh imo sm i ko dijete. Kasnije sm to svjesno rzvijo.

TESLA: Znnje (je sedmo prilagoavanje) kko d se psihike i vitlne energije pretvore u ono to elimo, i postignemo vlst nd svim osjejima. Hindusi to nzivju Jogom Kundlini. Ov znnj se mogu nuiti, z t su potrebne mnoge godine, ili se stiu roenjem. J sm ih veinu steko roenjem. On su u njblioj vezi s spolnom energijom, koj je poslije Svjetlosti njrsprostrnjenij u svemiru. en je njvei krdljivc te energije, time i duhovnih moi. J sm to oduvjek zno i uvo se. Od sebe sm stvorio ono to sm htio: misonu i duhovnu minu. (mjeseeva enska energija tko je spominjao da Mjesec usisava nae izvjesne energije???).

- Sve uiniti d se niti jednog dn, niti jednog trenutk ko je to mogue ne zborvi tko smo i zto smo n Zemlji, (je deveto prilagoavanje).

- Drgi gospodine Smith, nevolj i je u tome to su ljudi previe ozbiljni. D to nisu, bili bi sretniji i zntno bi due ivjeli. Kinesk poslovic kae d ozbiljnost skruje vijek.

NOVINAR: Dok govorite, ini mi se d slum budistiki tekst, rije toiste ili trktt Przulzus.

TESLA: Dobro vm se ini! Zni d postoji ope znnje i istine koje je ovjek oduvijek posjedovo. Po mom osjenju i iskustvu, u svemiru im smo jedn mterij i jedn vrhovn energij s beskonnim brojem mnifestcij ivot. Najljepe od sveg je to to otkriem jedne tjne u prirodi, otkrivte i ostle. One se ne kriju, tu su oko ns, li mi smo slijepi i gluhi z njih. Ako se emotivno veemo z njih, one nm sme dolze. Sve je Elektricitet. Njprije je Svjetlost, beskrjni izvor iz kojeg istie mterij i rsporeuje se u svim oblicim koji predstvljju svemir i Zemlju s svim njenim vidovim ivot.

TESLA: Elektricitet sm j sm. Ili, ko hoete, Elektricitet u ljudskom obliju. To ste i vi, gospodine Smith, li tog niste svjesni.

Svjetlost je uvijek bil n mojoj strni. Znte li tko mi je otkrio Okretno Magnetsko Polje i Indukcijski Motor, to me je proslvilo u dvdeset i estoj godini? Jedne ljetne veeri, u Budimpeti, promtro sm s svojim prijteljem Sigetijem zlzk Sunc. Tisue vatri okretlo se plmtei tisuama boj. Sjetio sm se Fust i recitirao stihove iz njeg. I td, ko u magli, vidio sm kko se okree Magnetsko Polje i rdi Indukcijski Motor. Vidio sm ih u Suncu!

- J sm se hrnio svojim mislim, nuio sm d uprvljm osjejim, snovim i vizijm. Oduvjek sm je njegovo, ko to sm njegovo i svoj znos. Cjeli svoj dugi vijek proveo sm u znosu. To je bio izvor moje sree.

NOVINAR: Rekli ste d sm i j, ko svki stvor, Svjetlost. To mi lsk, li, priznjem, nije mi ssvim jsno.

TESLA: Zto bi i treblo d vm bude jsno, gospodine Smith? Dovoljno je d povjerujete u to. Sve je Svjetlost. U jednom njenom zrku je sudbin nrod; svki nrod im svoj zrk u onom velikom svjetlosnom izvoru koji vidimo ko Sunce. I zpmtite: nijedn ovjek koji je postojo, nije umro. Pretvorili su se u Svjetlost i ko tkvi postoje i dlje. Tjn je u tome d se te svjetlosne estice povrte u prvobitno stnje.

NOVINAR: To je uskrsnue!

I Biblija pie: KNJIGA PROPOVJEDNIKA 11:7 7 Slatka je svjetlost, i dobro je OIMA gledati u sunce.

.

Preneseno sa: www.freedomtek.org

MALO POZNATI TESLA

Svjetlost bijele golubice

Nizgled prdokslno, Nikol Tesl, tvorc suvremene elektrotehnike i teleutomtike, ine veliki rcionlist i zstupnik prosvetiteljskih idej, po svemu sudei, bio je podlon neobinim prpsiholokim doivljjim, vizijm i mistinim stnjim. N to, prije sveg, neumoljivo ukzuju brojne injenice o kojim izvjetv sm znanstvenik, ko npr. o svom prpsiholokom doivljju kojeg je imo kd mu je mjk umrl (Tesl, Jedn udn doivljj, u lnci, Zvod z udbenike i nstvn sredstv, Beogrd 1995) i mnogim drugim.

Tko, recimo, Tesl u utobiogrfskoj knjizi Moji izumi nvodi niz primjer vlstitih udesnih, prpsiholokih doivljj iz djetinjstv i rne mldosti. On tu spominje svoju udnu boljku, neobine slike koje su mu se priviale kd je bio djek. U tiini noi, nepozvne ive slike tih prizor jvljle bi se sd pred mojim oim i uporno odoljevle svim nporim d ih odgnm. Ponekd bi bile tko stvrne u prostoru iko sm kroz njih mogo proi rukom, opisuje Tesl. Poto su g ove pojve uznemirvle, stvrle nelgodnost i izzivle zbrinutost, on se obrtio strunjcim, li oni nisu imli prvi odgovor.

Dijete grom

N veliki znastvenik bio je uvjeren d mu je smo Provienje ve n roenju podrilo izuzetnu sudbinu i ntprirodne moi. Postoji legend, drg Tesli, po kojoj je izumitelj nizmjenine struje, roen u jednoj zstrujuoj, olujnoj ljetnjoj noi kd su sijevle munje i udrli gromovi. Bbic koj je poraal njegovu mjku, preplen tim sijevnjem, protumil je ove nebeske pojve ko znmenj izuzetne sudbine novoroenet i rekl je rodolji d e ono biti dijete grom. Kko pie jedn Teslin biogrf, ov neobrzovn en iz nrod nije mogl ni pretpostviti koliko je bio ton ovj njen opis ovjek kojega e sudbin uiniti kretorom umjetnih munj, dovoljno jkih d prodrmju cijeli svijet (Loms, ovek koji je izumeo dvdeseti vek, DN Centr, 2000).

Mlz mistine svjetlosti

Z ovj mistini doivljj bijele golubice, vno je ono to Tesl ke o snnim mlzevim svjetlosti koji su izbijli iz njenih oiju. Ono to Tesl nije zno, ve je smo slutio, o smislu tjnstvene svjetlosti, mi dns znmo. U mnogim mitologijm i religijm, svjetlost je univerzlni, rhetipski simbol duh, bonstv i mistine spoznje. Svjetlost simbolizira prosvjetljenost, dobrotu, bonsku prirodu i ivot nsuprot tmi koj simbolizira neznnje, zlo i smrt.

U Strom zvjetu Bog rijeju stvr svjetlost i odvj svjetlost od tme. I u hinduizmu, budizmu i drugim religijm svjetlost simbolizira istinu, spoznju i psolutnu, onostrnu relnost. U drevnom indijskom pjevu Bhgvd-git uzor teofnije je blistv bujic svjetlosti. Buenje neobine svjetlosti je dkle, numinozni doivljj, susret s bonskom sngom i onostrnom, psolutnom stvrnou. U poglvlju Doivljj mistine svjetlosti, slvni istorir religije pie: Onj ko je upozno tkv doivljj (mistine svjetlosti) pretrpio je ontoloku mutciju: steko je drugi nin bivstvovnj koji mu omoguuje pristup svijetu duh(Elijde, Mefistofeles i Androgin, Grdc, 1996).

Susret s tjnstvenom svjetlou je z Teslu bio tko upetljiv zto to je izzvo u njemu rdiklnu unutrnju promijenu, tonije, duboki i trjni duhovni preobrj.

S obzirom n to d Tesl nije imo djece, njegov nek Sv Kosnovi dn nkon ujkove smrti doo je u sobu hotel New Yorker, gde je Tesl ivio, kko bi prono oporuku. Iz sef je uzeo Tesline fotogrfije, ztim je nepoznti brvr nmjestio novu kombinciju n sefu. Dn poslije, uz prtnju osobe iz Slube z kontrolu imovine strnc, sv imovin je zpeen i odnesen u skldite n Manhattan. Nekoliko godin ksnije, Kosnovi je od rdnik u sklditu szno d su ljudi iz FBI dolzili nou i snimli. Tdnji direktor FBI Edgr Hoover demantirao je bilo kkvu umjenost, li vrijeme je pokzlo suprotno.

Nime, vld SAD je tokom rt u Vijetnmu poel istrivati tzv. rtovnje vremenom. Cilj je bio d se produi sezon monsun i uspori kretnje neprijtelj. Istrivnje se temeljilo n Teslinoj teoriji o obilju elektrine energije koj slobodno plut u Zemljinom ionskom omotu. Od projekt se odustlo zbog zbrne UN-a, li desetk godin ksnije, tokom hldnog rt, progrm je obnovljen. Rusi su ve znli kko d se utie n gornji dio tmosfere. Prem jednoj verziji, njim je Tesline dokumente predl vld SFRJ. Prem drugoj dokumente im je dostvio Teslin pomonik Spnijel, koji je bio sovjetski simptizer. Rusi su stvorili umjetnu ionizaciju u tmosferi rzorne snge koj slui i ko elektromgnetski tit protiv rket. Ameriknci su reagirali progrmom Rtovi zvijezda.

Veliku pnju izziv i tjn Teslinih zrk smrti. Jedn teorij ke d je Tesl njim izzvo misterioznu tungusku eksploziju 1908. u Sibiru. Zmolio je istriv Robert Peary, koji je td krenuo n Sjeverni pol, d g obvijesti o dogaajim s put. S tornj Bardencliffpored lbortorija usmjerio je zrni top prem Arktiku. Peary je jvio o eksploziji u Sibiru, koj je rvn eksploziji do 15 megton TNT-. Ipk, njvie pnje izzvo je Philadelphijski eksperiment iz 1943. Tesl je vodio projekt Dug u kojem je niskofrekventnim mgnetskim poljem pokuo sakriti rtni brod od rdr. Brod je posto nevidljiv, li ljudskom oku. Kd su genertori ugeni, brod se pojvio. Al Bielek, jedn od mornr s brod, otkrio je d je Tesl jo 1942. poeo sbotirti istrivnje kd je shvtio d e ljude iskoristiti z eksperimente. Kd se povuko s projekt, bio je obiljeen ko odmetnik. Tu pri dobij obrt. N ulici g pod udnim okolnostim udr utomobil. Oporvio se, li g poslije pr meseci pronlze mrtvog u hotelu. Prem slubenom izvjetju umro je od tromboze.

Znimljivo je d ni genti FBI, koji su Teslu prtili u stopu, nisu znli tono kd je on umro. Agent FBI u dokumentu od 12. sijenja 1943. ke: Nkndno istrivnje pokzlo je d je Tesl umro 8. sijenja, ne u etvrtk, 7. sijenja, ko to je bilo jvljeno.

Poetk ove godine n neobin nin istie dv dtum vezn z Nikolu Teslu. Prije 63 godine, 7. sijenja, u smotnom hotelu u New Yorku okonn je ivot ovjek koji desetljeima intrigir ne smo nunu, ve i iru svjetsku jvnost, cijel ov godin u znku je vijek i po od roenj genij iz Smiljn z kojeg ku d je izmislio 20. stoljee.

Mlo je, meutim, poznt Teslin doprinos medicini. Povjesniari medicinskih znanosti njvnijim Teslinim doprinosom toj oblsti smtrju primjenu struje visoke frekvencije. U pokuju d odstrni zvune vibrcije koje su otevle koritenje nizmenine struje z lunu svjetiljku, on je konstruirao lterntor visoke frekvencije, to g je, pk, dovelo i do prouvnj svojstv ultrzvuk.

Uvijek tjnstven

U zimu 1891. Tesl je prvi put otkrio jvnosti d struj brzih oscilcij moe prelaziti preko ljudskog tijel, d ne izziv ni grenje mii, niti oteenje tkiv. Tvrdio je d je do ovog zkljuk doo eksperimentirnjem n vlastitom tijelu. Znanstveni svijet je ubrzo poslije tog obvijeten o fscinntnim svojstvim Teslinih struj. U New Yorku, Londonu i Prizu izveo je uveni pokus s svjetleom cijevi u ruci, pri emu se izloio struji od 50.000 volti. Eksperiment je odjeknuo ko senzcij i ngovijeto je mogunost terpijske primjene struje visoke frekvencije i npon.

N predvnju povodom godinjeg skup Amerikog udruenj z elektroterpiju, u rujnu 1898. Tesl je sintetizirao sve svoje rdove koji se odnose n elektroterpiju. Opiso je tri grupe fiziolokih efekt struje visoke frekvencije. Pomou opit n vlastitiom telu utvrdio je d ove struje mnogu izzovati, osim toplotnog efekt, veliki umor, snjivost i promjene u disnju i cirkulciji krvi. Osim tog, vjerovo je i u bktericidnu mo svojih struj.

Drugo podruje Teslinih istrivnj od interes z medicinu bili su X zrke. Izvodio je pokuse s cijevim punim rzreenog plina i elektrodom od rubin, pri emu je dobio snop elektron, dns znnih kao X zrke. Suvremenici su tvrdili d je bio jednostavno opinjen ovim misterioznim zrkama, li je eksperimente moro npustiti zbog por u svojem lbortoriju.

Miso n Mrenici

Jedn od prvih fotogrfij pomou X zrk koj je nprvljen u SAD, kko se nvodi u Phlogistonu, sopisu z povijest znanosti, djelo je drugog fizir srpskog porijekl Mihjl Pupin, profesor n Sveuilitu u Columbiji. Prem dosjetki ovog znanstvenika, juri n eksperimentirnje X zrkama podsje n juri n Zpd z vrijeme zltne groznice. Uzbuenje je vldlo u lbortorijim Edison, Pupin, Hering, Frost, Thompson i Tesle. Smo je Tesl, meutim, koristio veliku prednost to je mogo dptirti svoje prte visoke frekvencije u mone izvore X zrk. Ipk, u tekstu objvljenom 1896. iskzuje veliko potovnje Rendgenu z njegovo divno otkrie i opisuje usvrene metode z dobijnje rendgenskih snimk.

Tesl je ksnije vie put dotico i probleme ope biologije. Kretnje je z njeg osnova ivot. Ponnje bi potpuno odreuju vanjski fktori. Ko prvi inenjer, Tesl nlizir utomtizm ivih bi. Bez nunog obrzovnj iz fiziologije i biologije on se gubi, nroito krjem ivot, u metfizikim spekulcijm koje su zprepivle ondnju jvnost mjevinom grndioznosti i nivnosti.

Nikol Tesl je bio orn i osobinm ljudskog ok. Zbog pogrene interpretcije jednog nunog tekst povjerovo je u postojnje neke vrste fluoroscencije ok z vrijeme modne ktivnosti. Posvetio je mnogo npor elji d fotogrfira ljudsku miso, jer je bio uvjeren d se intelektuln ktivnost vjerno odraava n mrenici.