III-1.45.Drzavni Pedagoski Standard Osnovnoskolskog Sustava Odgoja i Obrazovanja

8/13/2019 III-1.45.Drzavni Pedagoski Standard Osnovnoskolskog Sustava Odgoja i Obrazovanja

1/21

(Upozorenje : uredniki proieni tekst; Narodne novine broj 63. od 02.06.2008. i broj 90. od21.07.2010., u kojima je naznaeno vrijeme njihova stupanja na snagu)

DRAVNI PEDAGOKI STANDARD OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA

ODGOJA I OBRAZOVANJA

I. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.(1) Dravnim pedagokim standardom osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici

Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Standard) utvruju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjetiza ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednaeni razvoj osnovnog kolstva na itavompodruju Republike Hrvatske.

(2) Ovaj Standard primjenjuje se na sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj, osim kola koje rade

po alternativnome programu.Pojmovnik

lanak 2.U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi znae: kola odgojno-obrazovna institucija u kojoj se obavlja slubeni odgoj i obrazovanje. Osnovna kola odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provodi odgoj i obrazovanje, a ima

najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda. Podruna kola odgojno-obrazovna podrunica kole, smjetena izvan sjedita matine kole, a s

kojom je programski i kadrovski povezana. Ustrojava se ukoliko upisnom kvotom osigurava broj uenika zanajmanje po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do VIII. razreda te ukoliko ispunjava Standard

za obavljanje djelatnosti. Podruni odjel dislocirani razredni odjel/odjeli koji se formiraju izvan sjedita matine kole i neispunjavaju uvjete za osnivanje podrune kole.

Osnovne kole s oteanim uvjetima rada odgojno-obrazovne ustanove na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole koje posebnim propisima ministarstvanadlenog za obrazovanje imaju ili dobiju taj status.

Mrea osnovnih kola skup osnovnokolskih ustanova, matinih i podrunih kola i podrunihodjela koje obavljaju osnovnokolsku djelatnost na lokalnome i regionalnome podruju, a odreuje gadefiniranje pripadajuega upisnog podruja.

Upisno podruje podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite, odnosnoboravite imaju pravo pohaati odreenu kolu, odnosno ustanovu koja obavlja osnovnokolsku djelatnost.

Uenik sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja je formalno upisana u osnovnu ili

srednju kolu i stjee znanja te razvija sposobnosti i vjetine, navike i odgojne vrijednosti pohaajuiobveznu i neobveznu osnovnu kolu.

Uenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uenik s tekoama ili potencijalno darovitiuenik:

uenik s tekoama u razvoju uenik kojemu je utvren primjereni oblik kolovanja; darovit uenik uenik iznadprosjenih intelektualnih, ili(i) akademskih, ili(i) stvaralakih, ili(i)

psihomotornih sposobnosti. Uitelj struno osposobljena osoba za pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika u odgojno-

obrazovnoj ustanovi. Uitelj za provoenje nastave u posebnim razrednim odjelima/skupinama i skupinama

produenoga strunog postupka: struno osposobljena osoba edukacijsko-rehabilitacijskog profila za pouavanje, odgoj i

obrazovanje uenika s tekoama.


2/21

Uitelj-mentor struno osposobljena osoba koja je voditelj studenata tijekom praktine podukestudenata visokog uilita za obrazovanje uitelja/nastavnika ili uitelj za rad s potencijalno darovitimuenicima u osnovnoj koli.

Razredni odjel skupina uenika pribline ivotne, obrazovne i emotivne dobi istog razreda. Posebni razredni odjel skupina uenika istog razreda, pribline ivotne dobi, s posebnim

obrazovnim potrebama koji su ukljueni u poseban program za uenike s veim tekoama u uenju. Kombinirani razredni odjel skupina uenika sastavljena iz dva, tri ili etiri razreda uobiajena u

kolama s malim brojem uenika. Odgojno-obrazovna skupina odreeni broj relativno stalnog sastava uenika iz jednog, dva ili

vie razreda koji se ustrojava za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti iliza drugi oblik kolskog rada.

Uionica kolska prostorija u kojoj se provodi razredna ili predmetna nastava, kao i drugi oblicikolskog rada.

Nastavni plan isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih kolskihaktivnosti te s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred.

Nastavni program isprava kojom se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog predmeta tesadraj i opseg svih drugih nastavnih i kolskih aktivnosti.

Alternativni program drugi raspoloivi nastavni plan i program. Nastava planska i organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u koli ili drugoj odgojno-obrazovnoj ustanovi.

Redovita nastava nastavom predviena odgojno-obrazovna djelatnost u koli koja obvezuje napohaanje, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom i kolskom radu prema propisanome nastavnomplanu i programu i koja je definirana kolskom godinom u punome trajanju.

Predmetna nastava nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema obrazovnimpodrujima.

Izvannastavna aktivnost oblik aktivnosti koji kola planira, programira, organizira i realizira, a ukoju se uenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno ukljuuje.

Dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama za uenike koji ne prate redovitinastavni program s oekivanom razinom uspjeha.

Dodatna nastava individualizirani oblik rada za potencijalno darovite uenike. Smjena organizacija dnevnog rasporeda nastave u dva ili tri vremenska termina s ciljemosiguravanja odravanja nastave za sve uenike s pripadajuega upisnog podruja.

Poludnevna nastava nastava organizirana u jednoj smjeni. Cjelodnevna nastava nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za iste

uenike, s intervalima izvankolske i izvannastavne aktivnosti. Produeni boravak organizirani boravak djece u koli nakon redovite, obvezne nastave i kolskih

aktivnosti, s prehranom. Produeni struni postupak program strune pomoi uenicima s posebnim obrazovnim

potrebama koji ukljuuje pomo u svladavanju odgojno-obrazovnih sadraja, rehabilitacijske programe iinteresne skupine za poticanje kreativnosti uenika.

Struni suradnik struno osposobljena osoba za pomo u nastavnome i kolskome radu, koja

obavlja poslove koji proizlaze iz pedagokog rada ili su s njime u svezi te prua edukacijsko-rehabilitacijskupotporu.

Rad s djecom smjetenom u zdravstvene ustanove nastava u bolnici privremeni ili trajnioblik provedbe osnovnokolskog programa koji je namijenjen ueniku smjetenom u bolnici i na duljevrijeme sprijeenom u redovitom pohaanju nastave u matinoj koli. Nastavu organizira najblia osnovnakola.

Rad s djecom oboljelom od kroninih bolesti nastava u kui oblik provedbe osnovnokolskogprograma namijenjenog ueniku koji je zbog bolesti dulje vrijeme sprijeen redovito pohaati nastavu.Nastavu organizira najblia osnovna kola.

Struno usavravanje uitelja i strunih suradnika trajni struni razvoj uitelja i strunihsuradnika kroz slubene i neslubene, skupne ili pojedinane oblike obrazovanja i stjecanja dodatnih znanja ivjetina s ciljem unapreenja osobnih sposobnosti i vjetina iz svoje struke i sveukupnoga odgojno-obrazovnog rada.


3/21

Napredovanje uitelja i strunih suradnika mogunost stjecanja viih zvanja u odgojno-obrazovnome radu uitelja, mentora i uitelja savjetnika kroz vrednovanje uspjenosti rada s uenicima,izvannastavnoga strunog rada i struno usavravanje.

Udbenik temeljno odgojno-obrazovno kolsko i nastavno sredstvo koje sadri sustav znanja izodreenoga nastavnog predmeta i koje je pedagoko-psiholoki i didaktiko-metodiki primjerenozakonitostima uenja i pouavanja u koli i izlae gradivo utvreno nastavnim planom i programom.

Razredna nastava organizacijski oblik nastave u niim razredima osnovne kole u kojima jedanuitelj izvodi veinu nastavnih sadraja.

II. MJERILA ZA USTROJ MREA KOLA NA PODRUJIMA UPANIJA

lanak 3.(1) Mrea osnovnih kola na podrujima upanija obuhvaa ustanove koje obavljaju osnovnokolsku

djelatnost, sa svim objektima matinih i podrunih kola kao i izmjetenim objektima, u kojima se provodiobvezno osnovno kolovanje, uz odreivanje pripadajuega upisnog podruja s kojega je djeci omogueno

pohaanje osnovne kole.(2) Pod mreom kola iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijevaju se:

kole za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, kole s posebnim odjelima,

kole koje provode nastavu u zdravstvenim ustanovama, kole na jeziku i pismu nacionalnih manjina i kole s posebnim odjelima na jezicima nacionalnih

manjina, umjetnike kole: glazbene i plesne, portske kole, kole s produenim boravkom, kole za obrazovanje odraslih, kole s klasinom grupom predmeta, kole bez prostornih prepreka, kole sa portskim vjebalitem,

kole s bazenima, kole otvorene tijekom ljetnih kolskih praznika, ogledne kole.(3) Mrea osnovnih kola ustrojava se na nain da zadovoljava iskazane potrebe utvrene sustavnim

praenjem i predvianjem demografskih, gospodarskih i urbanistikih kretanja na podruju upanije,udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih podruja te ispunjava uvjete i mjerila

propisana ovim Standardom.(4) Pod dostupnost iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se da je mreom osnovnih kola,

svakome osnovnokolskom obvezniku dana mogunost redovitoga osnovnog kolovanja u osnovnoj koli, ilidrugoj ovlatenoj ustanovi, ili objektu kole uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnupovezanost koja ne ugroava sigurnost uenika.

(5) Za uenike razredne nastave kad god je to mogue, kolovanje se osigurava u objektu ija

udaljenost od mjesta stanovanja ne zahtijeva prijevoz.(6) Za uenike s tekoama pod primjerenom udaljenou podrazumijeva se ona udaljenost koja ne

zahtijeva izdvajanje iz obitelji. U iznimnim sluajevima uenika se moe uputiti u posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu izvan mjesta stanovanja ako rehabilitaciju nije mogue ostvariti u najblioj osnovnojkoli.

(7) Dostupnost kola koje provode neobvezne programe osnovnog kolovanja, glazbene, plesne,portske, obrazovanje odraslih, mora biti takva da udovoljava interesima i potrebama stanovnitva odreenogpodruja.

(8) Racionalnim ustrojem upisnih podruja iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se takav ustrojupisnih podruja koji omoguuje optimalno zadovoljavanje potreba uenika vodei rauna o postojeimkolskim kapacitetima.

(9) Upisno podruje je podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite iliboravite imaju pravo pohaati odreenu kolu odnosno ustanovu koja obavlja osnovnokolsku djelatnost.Upisno se podruje utvruje za svaku osnovnokolsku ustanovu i ukljuuje sve podrunice i objekte teustanove.


4/21

(10) Mogue je utvrditi i zajedniko upisno podruje za dvije osnovnokolske ustanove istogosnivaa ija upisna podruja granie i to ujedinjenjem cjelokupnih ili dijelova tih upisnih podruja, ukolikose na temelju demografskih podataka o broju buduih kolskih obveznika, odnosno na temelju broja upisanihuenika, utvrdi da bi se ravnomjernim rasporedom uenika racionalnije iskoristili kapaciteti obiju ustanova,odnosno omoguio rad u jednoj smjeni.

(11) O rasporedu u kole kolskih obveznika iz zajednikoga upisnog podruja odluuje osnivakole najkasnije godinu dana prije upisa obveznika u prvi razred te o tome obavjetava roditelje, odnosnoskrbnike obveznika. Utvrivanjem zajednikoga upisnog podruja ne smiju se naruiti zahtjevi dostupnosti.

(12) Veliinu upisnog podruja odreuju smjetajne mogunosti kole utvrene na temeljumogunosti rada u jednoj, a najvie dvije smjene, demografski pokazatelji i prometna povezanost.

(13) Pravo roditelja, odnosno skrbnika da kolskog obveznika upie u kolu kojoj po upisnompodruju ne pripada ogranieno je mogunostima pojedine kole.

(14) Upisom djece iz drugih upisnih podruja ne smije se naruiti optimalni ustroj rada kole i nesmije se onemoguiti upis obveznicima koji pripadaju upisnome podruju kole.

III. MJERILA ZA USTROJ OSNOVNE KOLE KAO JAVNE USTANOVE, ZA USTROJ PODRUNEKOLE I ZA USTROJ NASTAVE U DISLOCIRANOME OBJEKTU OSNOVNE KOLE

lanak 4.(1) Osnovne kole mogu biti redovite, posebne, umjetnike i kole na jeziku i pismu nacionalnih

manjina.(2) Redovite osnovne kole su odgojno-obrazovne ustanove koje rade prema redovitome nastavnom

planu i programu namijenjenome djeci ija kronoloka, obrazovna, socijalna i emotivna dob odgovararazrednome stupnju kojim su obuhvaena.

(3) Posebne odgojno-obrazovne ustanove rade prema posebnim nastavnim planovima i programima iustrojavaju se za obvezno osnovno kolovanje djece s tekoama.

(4) Posebne programe mogu provoditi i redovite osnovne kole kao dio svoje djelatnosti. kola moeustrojiti razredne odjele za uenike s tekoama.

(5) Osnovno obrazovanje odraslih provode redovite osnovne kole kao dio djelatnosti te druge

ovlatene javne ustanove kao primarnu djelatnost ili kao dio djelatnosti.

lanak 5.(1) Osnovna kola je ustanova koja: provodi cjeloviti redoviti ili posebni nastavni plan i program propisan za obvezno, odnosno

neobvezno osnovno kolovanje u umjetnikim kolama, zadovoljava propisima utvrene kadrovske, prostorne, tehnike i druge uvjete.(2) Osnovna kola moe imati podrune kole i podrune odjele.(3) Podruna kola organizacijska je jedinica koja se nalazi izvan sjedita kole, a ustrojava se ako

ima upisno podruje koje osigurava postojanje najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV. razreda te akoispunjava osnovne kadrovske, prostorne i tehnike uvjete za obavljanje djelatnosti.

(4) Podruni odjeli dislocirani su u objektima u kojima se izvodi nastava, a koji se nalaze izvan

sjedita kole te ne ispunjavaju uvjete za podrunu kolu osim kadrovskih, prostornih i tehnikih uvjetanunih za obavljanje djelatnosti.

IV. MJERILA ZA BROJ RAZREDNIH ODJELA U OSNOVNOJ KOLI KAOSAMOSTALNOJ USTANOVI

lanak 6.(1) Osnovna kola ima najmanje osam razrednih odjela, najmanje po jedan razredni odjel od I. do

VIII. razreda, to osigurava cjelovitost osmogodinjega obveznog kolovanja.(2) Iznimno, zbog posebnih okolnosti, kola s oteanim uvjetima rada i posebna odgojno-obrazovna

ustanova moe imati manji broj razreda, odnosno moe ustrojiti kombinirane razredne odjele.(3) Optimalna kola koja radi u jednoj smjeni prema ovome standardu je osnovna kola od 16 do 20

razrednih odjela s podjednakim brojem razrednih odjela svakog razreda.(4) Matina osnovna kola s podrunim kolama ili podrunim odjelima moe se ustrojiti s najmanje

150 uenika osim osnovnih kola s oteanim uvjetima rada, osnovnih kola koje provode odgoj i obrazovanje


5/21

na jeziku i pismu nacionalnih manjina, odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se ostvaruje posebni program(za uenike s tekoama) ili dislociranih kola, privatnih kola s pravom javnosti ili zbog nekih drugihspecifinosti na zahtjev osnivaa i uz suglasnost nadlenoga ministarstva.

(5) Rad osnovne kole ostvaruje se u jednoj smjeni: poludnevno, produljeno ili cjelodnevno. Taj radomoguuje optimalno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva razliitim oblicima nastavnih, izvannastavnihi slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnom izmjenom rada, odmora i prehrane uenika.

(6) kola u kojoj se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u dvije smjene moe imati najvie 32 razrednaodjela.

(7) kola s vie od 32 razredna odjela moe organizirati rad samo uz suglasnost nadlenogaministarstva.

V. MJERILA ZA BROJ UENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI

Organizacija nastave

lanak 7.(1) Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u redovitom, posebnom i kombiniranom

razrednom odjelu, ili u odgojno-obrazovnim skupinama.(2) Nastava se izvodi u kolskom prostoru i izvan prostora kole.(3) Za nastavu izvan prostora kole potreban je jedan pratitelj iz redova uitelja ili strunih suradnika

kole za skupinu do najvie 14 uenika.(4) Za uenike s tekoama za izvoenje nastave izvan prostora kole potrebno je osigurati pratitelja

za: 1 uenika s oteenjem vida, sluha, s motorikim oteenjima, s autizmom ili znaajno snienim

intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju, do 5 uenika snienih intelektualnih sposobnosti, do 5 uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove.

Razredni odjel

lanak 8.(1) Optimalan je broj uenika u razrednom odjelu 20, a najvii 28 uenika.(2) Razredni odjel ustrojava se od uenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od uenika

dvaju ili iznimno vie razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnom nastavnom planu iprogramu.

(3) Broj uenika u razrednom odjelu u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe seustrojiti i s manjim brojem uenika iz stavka 1. ovoga lanka.

(4) U razredni odjel mogu biti ukljuena najvie 3 uenika s tekoama, a razred ima sveukupnonajvie 20 uenika.

(5) Broj uenika u razrednom odjelu smanjuje se za 2 uenika kod ukljuenja jednoga uenika sostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Razredni odjel s posebnim programom

lanak 9.U razrednom odjelu s posebnim programom moe biti najvie: 7 uenika s oteenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezinim tekoama, motorikim

poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju te uenika s poremeajima u ponaanjukoji su smjeteni u odgojne domove,

9 uenika snienih intelektualnih sposobnosti, 3-5 uenika s autizmom i znaajno snienim intelektualnim sposobnostima.

Kombinirani razredni odjel

lanak 10.


6/21

(1) Kombinirani razredni odjel ustrojava se za uenike razredne nastave. Kombinirani razredni odjelod dva razreda ima najvie 16 uenika, kombinirani razredni odjel od tri razreda najvie 14 uenika, a odetiri razreda najvie 12 uenika.

(2) Iznimno se moe ustrojiti kombinirani razredni odjel i za uenike predmetne nastave, u pravilu snajvie 10 uenika.

(3) Kombinirani razredni odjel od dva razreda u koji su ukljueni uenici s tekoama moe seustrojiti u pravilu s najvie 10 uenika s jednim uenikom s oteenjem vida, oteenjem sluha, motorikimporemeajima ili s organski uvjetovanim poremeajem u ponaanju.

(4) Broj uenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje se za 4 uenika za svakog uenika stekoama.

(5) U kombinirani razredni odjel od tri i etiri razreda moe biti ukljuen 1 uenik s tekoama akoza to postoje opravdani razlozi.

Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini

lanak 11.(1) Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od uenika istog ili dvaju i vie razreda za provedbu

izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik neposrednoga odgojno-obrazovnog rada.(2) Odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i

drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se uodgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 uenika.

(3) Odgojno-obrazovna skupina uenika pripadnika nacionalnih manjina koji ue materinski jezik ikulturu (model C) organizira se za razrednu i predmetnu nastavu.

(4) Dodatna nastava je individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika.(5) Dopunska nastava individualizirani je oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika.(6) Produeni struni postupak provodi se u skupini do najvie 10 uenika s istom vrstom i stupnjem

tekoa ili do najvie 5 uenika s razliitim vrstama i stupnjevima tekoa.(7) Za sve uenike s tekoama koji se koluju po redovitom ili individualiziranom nastavnom

programu obvezno se organizira dopunska nastava u skupini do najvie 5 uenika.(8) Produeni boravak oblik je odgojno-obrazovnog rada namijenjen uenicima razredne nastave.On je prijelazni oblik rada k cjelodnevnomu odgojno-obrazovnom radu. Organizira se s najmanje 14uenika, a u pravilu s 20 uenika. Produeni boravak uenika uredit e se posebnim propisom.

(9) Nastava se u produenom boravku organizira u prijepodnevnim satima, a ostale aktivnosti nakonzavretka nastave.

VI. MJERILA ZA UITELJE, STRUNE SURADNIKE, RAVNATELJE I DRUGE RADNIKEU OSNOVNOJ KOLI

lanak 12.(1) Za izvedbu nastave i drugih poslova kola mora imati odgovarajui broj radnika, sukladno

postojeim propisima.(2) Uitelji, struni suradnici i ravnatelji zasnivaju radni odnos sukladno propisima za rad u osnovnoj

koli.

Uitelji

lanak 13.(1) Broj uitelja utvruje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada propisanih

nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva.(2) Odgojno-obrazovni rad obuhvaa izvoenje: redovite nastave, izborne nastave, dopunske i

dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti i sata razrednika.(3) Tjedno zaduenje uitelja odgojno-obrazovnim radom utvruje se sukladno provedbenom

propisu nadlenog ministarstva.(4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti u pojedinoj koli

utvruje se godinjim planom i programom kole.


7/21

Struni suradnici

lanak 14.(1) Struni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne kole jesu: pedagog, psiholog,

strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjiniar i zdravstveni radnik.(2) Svaka redovita osnovna kola koja ima do 180 uenika zapoljava 2 struna suradnika od kojih

jedan mora biti pedagog.(3) Osnovna kola koja ima vie od 180, a manje od 500 uenika zapoljava 3 struna suradnika.

kola koja ima vie od 500 uenika zapoljava 4 struna suradnika.(4) Osnovna kola koja ima od 15 do 20 uenika s rjeenjem o primjerenom obliku kolovanja,

integriranih u redovite razredne odjele, ima pravo na strunog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskogprofila.

(5) Zdravstveni radnik zapoljava se sukladno potrebama uenika kole uz odobrenje ministarstvanadlenog za obrazovanje.

Ostali radnici

lanak 15.(1) Osnovna kola zapoljava tajnika i voditelja raunovodstva. Popis i opis poslova koji obavljaju,

broj izvritelja i duina radnog vremena utvruju se provedbenim propisom nadlenog ministarstva.(2) Broj izvritelja na pomono-tehnikim poslovima utvruje se na temelju raspoloivoga

zatvorenog i vanjskog prostora kole te vrste grijanja i broja obroka uenike prehrane.(3) Broj izvritelja na poslovima spremaice utvruje se na temelju povrine zatvorenog prostora i

vanjskog okolia koji se koristi primjenom normativa od najmanje 450 m2prostora po izvritelju u kolama ukojima se loi na kruto gorivo ili loivo ulje, a najmanje 600 m2u kolama s centralnim grijanjem. Ukoliko

je prostor kole za 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog, broj izvritelja utvruje se uodgovarajuem omjeru.

(4) Broj izvritelja na poslovima domara, loaa, odnosno kolskog majstora utvruje se na temelju

ukupne povrine zatvorenog prostora primjenom normativa od 3000 m2

po izvritelju te na temelju brojapodrunih kola i dislociranih objekata kole i na temelju potreba koje proizlaze iz rada kole. Ukoliko jeprostor kole za 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog, broj izvritelja utvruje se uodgovarajuem omjeru.

(5) Broj izvritelja na poslovima kuhara utvruje se na osnovi koliine objeda ili mlijenih obrokakoji se prireuju uenicima, s time da minimalna koliina po izvritelju iznosi najmanje 70 objeda ili 270mlijenih obroka dnevno. Za broj obroka koji je za 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog broja,broj izvritelja utvruje se u odgovarajuemu omjeru.

(6) Redovite osnovne kole i posebne odgojno-obrazovne ustanove koje provode osnovno kolovanjeza uenike s tekoama imaju pravo na vozaa, ako posjeduju vlastito vozilo za prijevoz uenika.

(7) kola moe osigurati pomonika u nastavi, prevoditelja znakovnog jezika i osobnog pomonikauenicima kojima je rjeenjem o primjerenom obliku kolovanja potrebna pomo u uenju, kretanju i

obavljanju kolskih aktivnosti i zadataka.

VII. MJERILA ZA OPTEREENOST UENIKA SATIMA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

lanak 16.(1) Osnovno kolovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa za osnovnu kolu.(2) Nastavnim planom za osnovnu kolu propisuje se tjedni i godinji broj sati po razredima za: obvezne i izborne predmete, ostale oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kao to su dopunska nastava i dodatni rad,

izvannastavne aktivnosti i sat razrednika, produeni struni postupak za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.(3) Opseg, sadraj i realizacija izvannastavnih aktivnosti ovisi o organizaciji nastavnog procesa u

koli, odnosno o mogunostima izvoenja cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada.


8/21

(4) U suradnji s tijelima lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, civilnim drutvom,roditeljima/skrbnicima te ostalima osiguravaju se uvjeti za provedbu programa i aktivnosti izvannastavnihsadraja koje kola provodi u skladu s mogunostima kole i interesima uenika.

lanak 17.(1) Nastavni sat u redovitim osnovnim kolama u pravilu traje 45 minuta.(2) Odmor izmeu dva nastavna sata traje najmanje pet minuta, a veliki odmor najmanje 15 minuta i

obvezan je nakon dva nastavna sata za uenike razredne nastave. Odmori u provedbi cjelodnevnogaodgojno-obrazovnog rada prilagodit e se oblicima rada, boravka i prehrane uenika.

(3) Uenici razredne nastave mogu biti optereeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskomnastavom i satom razrednika s najvie 25 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno, a uenici predmetnenastave s najvie 30 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno. Uenici razredne i predmetne nastave na jeziku i

pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno optereeni s jo pet sati.(4) Odmore izmeu obrazovnih razdoblja propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje.

VIII. MJERILA ZA TRAJNO PROFESIONALNO USAVRAVANJE, NAPREDOVANJERAVNATELJA, UITELJA I STRUNIH SURADNIKA TE MJERILA ZA OSPOSOBLJAVANJE I

STRU

NO USAVRAVANJE OSTALIH RADNIKATrajno profesionalno usavravanje ravnatelja, uitelja i strunih suradnika

lanak 18.(1) Ravnatelji, uitelji i struni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavravanja: najmanje jednom u dvije godine sudjelovati na profesionalnom usavravanju na dravnoj razini, najmanje tri puta godinje sudjelovati na profesionalnom usavravanju na upanijskoj razini, redovito sudjelovati na profesionalnim usavravanjima u koli u kojoj rade, osobno se profesionalno usavravati u skladu s poslovima i obvezama za koje su zadueni.(2) Sadraje obveznoga profesionalnog usavravanja odobrava ministarstvo nadleno za obrazovanje

sukladno nacionalnoj strategiji odgojno-obrazovnog sustava, a organiziraju ih i provode: nadlene ustanove

za odgoj i obrazovanje, i drugi subjekti koji za to imaju odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje.(3) Programe profesionalnog usavravanja na dravnoj i upanijskoj razini za sljedeu kolskugodinu objavljuje ministarstvo nadleno za obrazovanje najkasnije do kraja tekue nastavne godine.

(4) Uiteljsko vijee godinje usvaja plan trajnoga profesionalnog usavravanja i on postaje obvezaza sve odgojno-obrazovne radnike.

(5) Godinji plan i program strunog usavravanja uitelja i strunog suradnika sastavni je diogodinjega plana i programa rada kole.

(6) U godinjemu planu i programu strunog usavravanja za svakog uitelja i strunog suradnikanavedeni su oblici strunog usavravanja i predvieni broj sati po pojedinom obliku.

(7) Svaki uitelj i struni suradnik duan je barem jednom godinje podnijeti izvjee o svomeprofesionalnom usavravanju.

(8) Sudionicima trajnoga profesionalnog usavravanja na dravnoj i upanijskoj razini izdaje se

potvrda o strunome usavravanju. Sudjelovanje na strunim usavravanjima uitelja i strunih suradnikavrednuje se prema provedbenim propisima nadlenog ministarstva.

Napredovanje uitelja i strunih suradnika

lanak 19.Postupak, nain i uvjete napredovanja u uiteljska zvanja propisuje ministar nadlean za

obrazovanje.

Osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika

lanak 20.(1) Pravo i obvezu osposobljavanja i usavravanja imaju i ostali radnici koji rade u koli te se za tu

svrhu osiguravaju sredstva u proraunu.


9/21

(2) Osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika u koli: tajnika, raunovoe, domara, osobezaduene za zatitu na radu i zatitu od poara, radnika u kolskoj kuhinji i ostalih, provodi se u skladu sazakonom.

IX. MJERILA ZA PROSTOR I OPREMU U OSNOVNOJ KOLI

lanak 21.(1) Osnovne kole grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i

opremanje prostora osnovnih kola te svim zakonima, pravilnicima i tehnikim propisima u graenju idrugim podrujima vanima za rad i boravak u kolskom prostoru.

(2) Osnovni standard kolskog prostora u pravilu treba osigurati rad kole u jednoj smjeni dostvaranja potrebnih uvjeta, a iznimno u dvije smjene. Ovisno o predvidivim demografskim, gospodarskim iurbanistikim kretanjima na upisnom podruju kole te utjecaju ovih kretanja na mreu kola, nadlenoministarstvo izdaje suglasnost na idejne projekte za izgradnju novih kola, kao i dogradnju i rekonstrukcijupostojeih kola za rad u jednoj ili dvije smjene.

(3) kolska zgrada treba osigurati funkcionalnu organizaciju prostora primjerenu suvremenimoblicima nastave, zadovoljiti sve higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetska mjerila.

(4) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju kolske zgrade i kolske dvorane te formiranjekolskog trga, kolskih igralita, prostora za rekreaciju i kolskog vrta, zelenih povrina i drugog, po uenikuiznosi 30-40 m2, a iznimno zbog guste izgraenosti naselja povrina potrebnog zemljita moe biti 20 m2 poueniku.

(5) Zbog sigurnosti uenika te odravanja i uvanja, vanjski kolski prostor mora biti ograen.(6) Normative za izgradnju i opremanje prostora osnovnih kola u skladu s ovim Standardom donosi

ministarstvo nadleno za obrazovanje. Normativi za izgradnju i opremanje osnovnih kola moraju bitiprimjenjivi za projekt izgradnje novih kola te dogradnju i rekonstrukciju postojeih kola koje rade u jednojili dvije smjene.

lanak 22.Prostorni uvjeti kole za izvoenje nastave:

1.1. RAZREDNA NASTAVA uionice od I. od IV. razreda, kabinet.1.2. PREDMETNA NASTAVA1.2.1. Jezino-umjetniko podruje

uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za manjinski jezik, kabinet za manjinski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za glazbenu kulturu,

kabinet za glazbenu kulturu, uionica za likovnu kulturu, kabinet za likovnu kulturu.1.2.1.a Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici zahrvatski jezik, manjinski jezik i strani jezik, a koja ima zajedniki kabinet za hrvatski jezik, manjinski

jezik i strani jezik.1.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje uionica za matematiku, kabinet za matematiku, informatika uionica, informatiki kabinet, uionica za fiziku i kemiju, kabinet za fiziku i kemiju, spremini prostor za kemikalije, uionica za prirodu i biologiju s vivarijem,


10/21

kabinet za prirodu i biologiju, spremini prostor za prirodoslovne zbirke.1.2.2.a Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici zafiziku, kemiju i prirodu te biologiju, a koja ima zajedniki kabinet za fiziku, kemiju i prirodu tebiologiju.1.2.3. Drutveno podruje uionica za povijest, kabinet za povijest, uionica za geografiju, kabinet za geografiju, geografska promatranica.1.2.3.a Ovisno o broju razrednih odjela i uenika, nastava se moe izvoditi u zajednikoj uionici za

geografiju i povijest koje imaju zajedniki kabinet za geografiju i povijest.1.2.4. Radno-tehniko podruje uionica za tehniku kulturu radionica, kabinet, spremite.

1.2.5. Izborna nastava uionica za izborne predmete.1.2.6. Prostorije za provoenje edukacijsko-rehabilitacijskih programa za uenike s tekoama.2.0. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA2.1. Dvorana za tjelesno-zdravstvenu kulturu dvorana jednodijelna, dvodijelna, trodijelna, dvorana za korektivnu gimnastiku, zatvoreni bazen, spremite sprava, skupna svlaionica, skupna praonica s WC-ima, kabinet tjelesno-zdravstvene kulture,

ambulanta za zdravstvenog radnika, svlaionice uitelja tjelesno-zdravstvene kulture sa sanitarijama, prostorija za kondicioniranje zraka, prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje, ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom, sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike, gledalini prostori uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu, prostorija za reiju uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu, spremite sprava i rekvizita za vanjske terene.3.0. DRUTVENI PROSTORI vienamjenski prostor, kolska knjinica,

prostor za ueniki klub, blagovaonica.4.0 PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE zbornica, soba ravnatelja kole, soba tajnika, sobe za strune suradnike pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik, voditelj programa, informatiar, satniar, soba administracije, soba raunovodstva, soba za prijem roditelja/skrbnika, arhiv, ajna kuhinja.5.0. GOSPODARSKI PROSTORI5.1. Kuhinjski pogon


11/21

kuhinja sa spremitem, spremita, sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja.5.2. Energetsko-tehniki blok kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea.6.0. OSTALI PROSTORI6.1. Ulaz trijem, vjetrobran, ulazni prostor, vratarnica, garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima.

6.2. Komunikacije hodnici, stubita.6.3. Sanitarije sanitarije za uenike, sanitarije prilagoene potrebama uenika s veim motorikim smetnjama, sanitarije za uitelje.7.0. VANJSKI PROSTORI7.1. Opi prostori pjeaki prilazni put, kolski trg, parkiralite za kolski autobus i automobile,

gospodarsko dvorite.7.2. Prostori nastavnih podruja razredna nastava na otvorenom, kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite i kolski park, vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.

Mjerila za prostore u osnovnim kolama

lanak 23.(1) Uionica mora osigurati uvjete za rad uitelja za optimalno 20 te najvie 28 uenika u razrednom

odjelu. Povrina uionice je izraunana prema pretpostavljenom proraunskom broju uenika od najvie 28uenika u razrednom odjelu i iznosi 58 m2 za razrednu nastavu, visine 3,0 do 3,2 m. Povrina uionice je 2,5m2 po ueniku, a izraunana je prema pretpostavljenome proraunskom broju od 24 uenika u razrednomeodjelu te iznosi 60 m2, visine 3,0 do 3,2 m. Propisani standard u postojeim kolama postie seprilagoavanjem broja uenika.

(2) Uionica za razrednu nastavu prostorno, funkcionalno i oblikovno omoguava ostvarenjeodgojno-obrazovnih zadataka. Prostor osigurava slobodu kretanja u uionici i izmjenjivanja razliitih oblikarada.

(3) Uionice za predmetnu nastavu s pripadajuim kabinetima moraju biti odgovarajue opremljeneprema nastavnim podrujima.

(4) Specijalizirane uionice za jezino i drutveno podruje imaju 54 m2. Specijalizirane uionice zanastavu likovne i glazbene kulture, prirode, biologije, kemije, fizike i tehnike kulture dimenzioniraju seprema pretpostavljenome proraunskom broju uenika pa za najvie 28 uenika imaju 70 m2.

(5) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu odreuje se, organizira i oprema u skladu s uvjetimautvrenima nastavnim planom i programom tog predmeta i standardima koji se propisuju u kolstvu i portu.


12/21

kola mora imati dvoranu za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture primjerenu broju uenika. kola od 8razrednih odjela ima kolsku jednodijelnu dvoranu, veliine 15x27x6 m sa svim prateim prostorima. kolaod 12 razrednih odjela ima kolsku dvodijelnu dvoranu veliine 30x20x7 m sa svim prateim prostorima.kola od 16 razrednih odjela ili do 800 uenika ima trodijelnu portsku dvoranu veliine 45x27x8 m sa svimprateim prostorima. Za portske trodijelne dvorane financijska sredstva osigurava ministarstvo nadleno zaobrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takve dvorane zadovoljavaju i portskepotrebe lokalne zajednice. Broj i vrsta vanjskih vjebalita za tjelesno-zdravstvenu kulturu definirani sunormativima. Mreom kola na razini upanije utvrdit e se kole sa zatvorenim bazenom. kolski bazen imadimenzije najmanje 8x16,67 m s promjenjivom dubinom vode od 0,60 do 1,30 m s prateim prostorima:individualne, skupne i svlaionice za uitelje, sanitarni vor s tuevima, prostorije za nadzor pogona,kondicioniranja zraka i vode, prostor za zadravanje i prostoriju za sredstva za ienje. Za bazene veepovrine od ove financijska sredstva osigurava ministarstvo nadleno za obrazovanje i zainteresirana lokalnasamouprava, s obzirom da takvi bazeni zadovoljavaju i portske potrebe lokalne zajednice.

(6) Vienamjenski se prostor koristi za boravak i odmor uenika te povremeno za manifestacije iodreene nastavne i izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50 m2po ueniku, ali ne smije biti manjiod 90 m2.

(7) Prostor blagovaonice se dimenzionira s 1,0 m2po ueniku.

(8) Ueni

ki klub slui za druenje u

enika, rad u

eni

kog vije

a, boravak u

enika putnika i sli

no.(9) kolska knjinica sastavni je dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je ukljuena u nastavne i

izvannastavne aktivnosti. Na raspolaganju je uenicima, nastavnome osoblju i drugim korisnicima. Prostorknjinice treba omoguiti prilagodbe promjenama u kolskome obrazovnom programu i pojavi novihtehnologija. Veliina prostora knjinice ovisi o broju uenika, odnosno broju razrednih odjela. Prilikomdimenzioniranja treba raunati da e u itaonici istodobno boraviti 5% uenika kole, a radni prostor po

jednom korisniku iznosi 2 m. Knjinica ne moe biti manja od 60 m2. Knjinica se sastoji od prostora za radknjiniara u radu s korisnicima i obradi grae veliine do 15 m, prostora za smjetaj knjinine grae uslobodnom pristupu koji se izraunava kao 5,5 m na 1000 knjiga, raunajui 15 knjiga po korisniku,raunalnih mjesta za individualni rad korisnika, raunajui za 3-5 mjesta = 15 m, prostor za smjetajuiteljskog fonda od najmanje 5 m, itaoniki prostor za individualni i skupni rad, izlobeni prostor ispremite za knjininu grau. U sklopu knjinice, u koli optimalne veliine, multimedijska se uionica

dimenzionira za 20 korisnika x 3 m = 60 m2

. U sklopu knjinice nalazi se i kabinet knjiniara od najmanje15 m2.(10) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada objedinjuju pedagoku i administrativnu

slubu kole. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom kole.(11) Zbornica je prostor koji koriste svi uitelji kole za okupljanje, izmjenu iskustava i rezultata

rada te odmor izmeu nastavnih sati. U zbornici se odravaju uiteljska vijea i ureuje nastavna i ostalaadministracija. U koli sa 16 razrednih odjela zbornica treba imati 30 mjesta za sjedenje, u pravilu okospojenih stolova, te je povrine od 60 do 80 m2. Zbornica moe biti proirena prostorom za odmor i razgovor.

(12) Soba ravnatelja koristi se za rad i kontakte s uiteljima, uenicima i roditeljima/skrbnicima, te streim osobama, a svojom veliinom mora omoguiti i manje sastanke.

(13) Gospodarski prostori kole dimenzioniraju se prema vrsti kole, kapacitetu kolske zgrade,nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba.

(14) Ostali prostori. Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju uenika.Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati premavan. Dubina vjetrobrana najmanje je 240 cm. Hodnici se dimenzioniraju prema broju uenika, odnosnouionica. Najmanja irina hodnika s uionicama s jedne strane za dvije uionice iznosi 180 cm, za etiriuionice 240 cm, a najmanja irina hodnika s uionicama postavljenim obostrano iznosi 300 cm. Ako segarderoba nalazi u hodnicima, hodnik se proiruje za dubinu garderobnih ormaria. Najmanja irinastubinog kraka za dvije uionice iznosi 120 cm. Za sljedee dvije uionice irina kraka se poveava za 30cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube mora biti najmanje 33 cm. Garderobauenika moe se organizirati kao sredinja garderoba u ulaznome prostoru kole ili kao garderobni ormariipo hodnicima. Sanitarije za uenike ini prostor s WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima. Svakisanitarni vor sastoji se od enskog i mukog dijela s odvojenim pretprostorima. Dimenzioniranje potrebnogbroja sanitarnih ureaja provodi se na nain:

za 30 uenica potrebno je osigurati dvije WC-kabine, za 30 uenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5 pisoar, za isti broj uenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan umivaonik,


13/21

potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za uenike s motorikim poremeajima i prostor zapresvlaenje i pranje inkontinentnih uenika.

(15) Vanjski prostori. kolsko je vjebalite vanjski prostor za nastavu tjelesne i zdravstvene kultureija veliina i broj portskih borilita ovisi o broju razrednih odjela, nastavnom programu, izbornimaktivnostima i portskim aktivnostima lokalne zajednice.

Higijensko tehniki zahtjevi

lanak 24.(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u koli potrebno je zadovoljiti higijensko-tehnike zahtjeve

koji se odnose na: osvjetljenje, osunanost, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu od buke i akustiku,grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije, instalacije informatike,zatitu od poara i zatitu od provale.

(2) Prirodno osvjetljenje najznaajniji je psiholoki i fizioloki imbenik radnih uvjeta u kolskojzgradi te je, ovisno o obliku nastave, nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvjetljenja. Kvalitetaprirodnog osvjetljenja u uionici odreuje se: orijentacijom uionice, tehnikim sredstvima za rasprenjednevnog svjetla i kontrolom odbljeska unutarnjih povrina. U svim radnim prostorima kole osigurava se

zamraenje. U

ionice razredne nastave trebaju biti optimalno osun

ane, a u

ionice predmetne nastave iknjinica osvijetljene ovisno o sadraju i obliku nastave. Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka,

kojom se sprjeava stvaranje odbljeska i pretjeranog zagrijavanja, mora biti takva da ne smanjuje stvarnupovrinu prozora. Za slabovidne uenike potrebno je osigurati dodatno osvjetljenje sukladno individualnimpotrebama pojedinog uenika.

(3) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U nastavnim prostorijama trebaosigurati etiri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25-30 m3 zraka/h poueniku.

(4) U uionicama treba osigurati relativnu vlagu u zraku od 45-55%.(5) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija zajednikih prostora i

uionica mora biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika trebaju omoguavatidobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe.

(6) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnogsustava. U prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan na 20C, a: u uionicama na 20C, u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici na 20C, u portskoj dvorani na 16 18C, a u svlaionicama i praonicama na 20 22C, u hodnicima i stubitima na 18C.

U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima kole treba osigurati optimalnu temperaturu, 5C niuod vanjske.

(7) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom vodom zapie.

(8) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju ilina drugi nain, prema vaeim propisima i standardima.

(9) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem iinstalaciju interneta i intraneta.

(10) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjemevakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom.

(11) Zatita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.

Mjerila za opremu kole

lanak 25.(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i omoguiti realizaciju odgojno-obrazovnog

rada s uenicima.Oprema na razini kole:

telefonska instalacija, internet, intranet, razglasni ureaj sa kolskim zvonom, kolski sat,


14/21

alarmni sustav, videonadzor, digitalna kamera, digitalni fotoaparat, fotokopirni aparat, interaktivna ploa, LCD projektor stropni s projekcijskim platnom, oglasna ploa, izlobene vitrine i stolovi, oprema prema planu i programu kole.

Oprema na razini uionice: radni stolovi za uenike dvosjedi, radni stolovi za uenike jednosjedi, stolci s naslonom za uenike, stol za nastavnika s raunalom, stolac s naslonom za nastavnika, trodijelna kolska ploa,

audiolinija, zidna ploha za izlobe: ploa s mekom oblogom i magnetna ploa, ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i prirunog materijala), prva pomo, komplet.(2) Oprema i namjetaj moraju biti funkcionalni i sigurni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog

materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenoguenikoj dobi. Sav namjetaj treba biti dimenzioniran prema visini i dobi te zadovoljavati ergonomskezahtjeve. Za uenike s posebnim obrazovnim potrebama treba biti osiguran prilagoeni namjetaj i potrebnapomagala.

Mjerila za didaktiku opremu

lanak 26.Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoauporabe, ergodidaktinost, tehnoloka suvremenost, prilagoenost uenicima s tekoama u razvoju iprivlanost.

X. MJERILA ZA POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U OSNOVNOME KOLSTVU

lanak 27.(1) Posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnom kolstvu odnose se na sve sluajeve kad se u

pogledu specifinih potreba uenika, veliine kole, razrednog odjela, uvjeta ivota i rada uitelja, opsega isloenosti poslova te organizacijskih oblika rada ne mogu primijeniti mjerila za redovite kole koje ostvarujudjelatnost pod redovitim, standardnim uvjetima.

(2) Pri ustroju kole potrebno je procijeniti svrhovitost samostalnosti ustanove glede ukupnog brojauenika, broja podrunih odjela, prometne povezanosti, veliine objekta kolske zgrade, cjelovitostisredine u kojoj kola djeluje i drugih posebnosti, o emu procjenu donosi ministarstvo nadleno zaobrazovanje u dogovoru s tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

kole s oteanim uvjetima rada

lanak 28.(1) kole s oteanim uvjetima rada jesu: kole na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno

povezanim podrujima te kole na podrujima od posebne dravne skrbi prve skupine.(2) Ove su kole od posebnog znaaja za drutvenu sredinu i ne moraju zadovoljavati minimum

standarda utvrenih u lancima od 6. do 10. ovoga Standarda koji utvruju broj uenika ili razrednih odjela.(3) Status kole s oteanim uvjetima rada utvruju se posebnim propisima.(4) Mreu kola treba organizirati na nain da uenici prva tri razreda do mjesta odravanja nastave

ili prijevoznog sredstva ne pjeae vie od jedan kilometar.


15/21

(5) Broj radnika u navedenim kolama osigurava se u pravilu kao i u kolama koje nastavu ostvarujuu redovitim uvjetima s time da, kada je to nuno, mjerila za utvrivanje broja radnika mogu biti i nia odonih propisanih za kole koje rade u redovitim uvjetima.

Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim programima

lanak 29.(1) Osnovne glazbene i plesne kole mogu se osnivati i s manjim brojem razrednih odjela od broja

predvienog ovim Standardom o emu se odluuje na osnovi posebnih propisa.(2) Broj uenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini odreuje se prema

specifinostima izvoenja nastave.(3) U glazbenoj koli nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, solopjevanja i korepeticije, od 2 do 4 uenika u nastavi partiture, dirigiranja i osnova vokalne tehnike, od 4 do 6 uenika u nastavi harmonije, polifonije, glazbenog folklora, metodike nastave glazbe i

rada s djejim instrumentarijem, od 2 do 8 uenika u nastavi komorne glazbe,

u razrednome odjelu od 10 do 15 uenika u nastavi solfeggia, teorije glazbe povijesti glazbe,glazbenih oblika i poznavanja glazbala,

skupno s minimalno od 12 do 15 uenika za nastavu orkestra, odnosno minimalno 20 uenika zanastavu zbora.

(4) U koli za klasini balet nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, u razrednome odjelu s od 3 do 10 uenika za nastavne predmete odreene planom i programom.(5) U koli suvremenog plesa nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, grupno od 3 do 5 uenika u nastavi metodike plesne nastave i osnova koreografije, u razrednome odjelu od 8 do 12 uenika za nastavne predmete prema nastavnome planu i

programu.

(6) Nastava opeobrazovne grupe predmeta u glazbenoj, baletnoj i koli suvremenog plesa izvodi seu razrednim odjelima od 24 do 28 uenika.(7) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta osim za izvoenja nastave specifinih

nastavnih predmeta. U glazbenoj koli: nastavni sat obveznog glasovira i korepeticije do drugog razreda srednje kole, odnosno za uenike

solopjevanja do etvrtog razreda, traje 30 minuta, prema nastavnom planu i programu Funkcionalne muzike pedagogije nastavni sat solfeggia,

analize glazbenih oblika i dirigiranja traje 60 minuta.(8) U umjetnikim kolama potrebne su uionice primjerene pojedinanoj i grupnoj nastavi, nastavi

u razrednom odjelu i nastavi skupnog muziciranja.(9) Glazbena kola ima dvoranu s oko 80 mjesta za koncerte uenika.(10) Plesne kole imaju plesnu dvoranu s oko 100 m s vibrirajuim podom te ostalom opremom.

Odgoj i obrazovanje uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina

lanak 30.(1) Pravo je pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svome jeziku i pismu kojim

se slue, a ostvaruje se sukladno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine broj51/00.).

(2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u osnovnim kolama s nastavomna jeziku i pismu kojim se slue pod uvjetima i na nain propisanim programom nadlenog ministarstva oodgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

(3) Obrazovanje uenika nacionalnih manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja iprovoenja nastave:

- Model A po kojemu se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obveznouenje hrvatskog jezika u istom broju sati u kojem se ui jezik manjine. Uenici imaju pravo i obvezu uitidodatne sadraje vane za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u posebnoj ustanovi, ali ga


16/21

je mogue provoditi u ustanovama s nastavom na hrvatskome jeziku u posebnim odjelima s nastavom najeziku i pismu manjine.

- Model B po kojemu se nastava izvodi dvojezino. Prirodna se grupa predmeta ui na hrvatskomejeziku, a drutvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u ustanovi s nastavomna hrvatskome jeziku, ali u posebnim odjelima.

- Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatnih dva do pet kolskih satinamijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet kolskih satitjedno obuhvaa uenje jezika i knjievnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovneumjetnosti.

(4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske kole i drugo) organiziraju se za one uenike zakoje ne postoji mogunost organiziranja redovite nastave po modelu A, B ili C. Nadleno ministarstvosufinancira organiziranje i provoenje posebnih oblika nastave.

(5) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opi diosadri i sadraje u vezi s posebnou nacionalne manjine, a odnose se na materinski jezik, knjievnost,

povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu.(6) Materijalne uvjete i prostor za rad kolskih ustanova i za izvoenje nastave osigurava osniva.

Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih graana u inozemstvu

lanak 31.(1) Za djecu hrvatskih graana u inozemstvu organizira se dopunska nastava na hrvatskome jeziku,

prema posebnome nastavnom programu, u skladu sa zakonom, meunarodnim ugovorom i s propisimazemlje u kojoj se nastava izvodi.

(2) Za uenike i uitelje dopunske nastave osigurava se besplatno jedan udbenik i radna biljenicaza svaki stupanj nastave.

(3) kolama u kojima se odrava nastava za djecu hrvatskih graana u inozemstvu RepublikaHrvatska osigurat e potrebna didaktika sredstva namijenjena provoenju nastave hrvatskog jezika, prirodei drutva, povijesti, geografije i glazbene kulture.

Odgoj i obrazovanje darovitih uenika

lanak 32.(1) kola je obvezna sustavno tijekom kolske godine identificirati darovite uenike, raditi s njima

po posebnome programu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvjee na temelju prosudbe kolskogstrunog tima.

(2) Rad s darovitim uenicima provodi se programima razliite teine i sloenosti kao diferenciraninastavni program u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnim skupinama, kreativnim i/ili istraivakimradionicama, putem izbornih programa, grupnih ili individualnih, u posebnim izvannastavnim aktivnostima,usporednim, produbljenim programima ili omoguavanjem pristupa izvorima specifinog znanja.

(3) Darovitome ueniku kola moe iznimno odobriti odsutnost s nastave duu od propisane tepotrebama takvih uenika prilagoditi nain ispitivanja i ocjenjivanja.

(4) Program rada s darovitim uenicima obuhvaa: povean rad uitelja s darovitim uenicima, nabavu potrebne nastavne opreme i literature, pristup posebnim izvorima znanja, dravna i meunarodna natjecanja darovitih uenika u organizaciji nadlenog ministarstva za

obrazovanje i drugih subjekata koji za to imaju odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje, poticajna sredstva uenicima za stipendije, nagrade i drugo.

Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama

lanak 33.(1) Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama provodi se u redovitoj koli uz potpunu ili djelominu

integraciju prema stupnju i vrsti tekoe, po redovitim, individualiziranim i posebnim nastavnim programimaili iznimno, ako je uenicima potrebna i dodatna zdravstvena i socijalna skrb, u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.


17/21

(2) S istim se uenicima provodi individualizirani ili posebni nastavni program u redovitimosnovnim kolama i odjelima uz sudjelovanje uitelja odgovarajue strune spreme za rad s tim uenicima. Sistim se uenicima provodi i produeni struni postupak ili edukacijsko-rehabilitacijski postupak, a snjihovim roditeljima/skrbnicima savjetodavni rad.

(3) Provoenje posebnog nastavnog programa, sukladno utvrenom primjerenom programukolovanja, provodi se u razrednom odjelu s posebnim programom, u redovitoj osnovnoj koli najbliojmjestu stanovanja uenika ili u najblioj posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi ako vrsta i stupanj tekoauenika zahtijeva i dodatne rehabilitacijske, odnosno zdravstvene postupke i tretmane. Uvjeti za ustrojrazrednog odjela posebnog programa su broj uenika s utvrenim primjerenim programom kolovanja,osigurana primjerena nastavna sredstva i pomagala i osigurani uitelji i struni suradnici odgovarajuestrune spreme za rad s tim uenicima.

(4) Za uenike s tekoama koji su integrirani u redovite osnovne kole prema utvrenim potrebamau koli osigurava se radni prostor za ostvarivanje dodatne pomoi za rehabilitacijski tretman i posebne oblikeodgojno-obrazovnog rada. U kolama s vie od 10 razrednih odjela prostor se osigurava u kolskoj zgradi, aza vie manjih kola osigurava se prostor u koli, sukladno mrei kola.

(5) Za uenike snienih intelektualnih sposobnosti i za uenike sa senzorikim i motorikimoteenjima vida, sluha, s glasovno-govorno-jezinim tekoama, motorikim oteenjima i kroninim

bolestima prema utvr

enim potrebama u koli se, za produeni struni postupak za skupinu do 10 u

enika,osigurava radni prostor od 30 m2, a za rehabilitacijske i posebne oblike odgojno-obrazovnog rada za skupinu

do 5 uenika radni prostor od 15 m2.(6) Za uenike s organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju prema utvrenim potrebama u

koli se za produeni struni postupak osigurava radni prostor od 30 m2, a za posebne oblike odgojno-obrazovnog rada radni prostor od 15 m2.

Odgoj i obrazovanje uenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava u kui

lanak 34.(1) Za uenike oboljele od kroninih bolesti ili stanjima koja zahtijevaju boravak ili smjetaj u

zdravstvenim ustanovama organizira se osnovno kolovanje prema redovitim ili posebnim uvjetima.

Odgojno-obrazovni rad s takvim uenikom provodi ustanova u kojoj je uenik smjeten ili najblia osnovnakola.(2) Za uitelje koji ostvaruju odgojno-obrazovni program u zdravstvenim ustanovama potrebno je

osigurati posebno struno usavravanje sukladno potrebama uenika s kojima uitelji rade.

lanak 35.Za uenika koji ne moe privremeno ili trajno pohaati nastavu, kola koju uenik pohaa moe

organizirati instruktivnu nastavu u kui uenika.

XI. MJERILA UENIKOG STANDARDA

Prijevoz uenika

lanak 36.(1) Radi vee sigurnosti uenika u okolnostima posebnih prometnih uvjeta, u naseljima bez javnog

prijevoza, s prometnicama bez nogostupa, moe se osigurati prijevoz uenicima bez obzira na udaljenost.(2) Za uenike s tekoama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost od mjesta stanovanja do

kole te pratitelj kad je on nuan zbog vrste i stupnja tekoe.

lanak 37.(1) Dnevno vrijeme koje uenik provede u prijevozu od kue do kole te u povratku do kue ne smije

biti dulje od 2 sata.(2) kola je duna osigurati organizirani boravak uenicima koji iz objektivnih razloga dolaze

prijevremeno u kolu, odnosno u koli ekaju prijevoz do kue.(3) S ciljem racionalizacije prijevoza uenika kola moe imati vlastito vozilo za prijevoz uenika.

Prehrana uenika


18/21

lanak 38.

(1) Svaka kola duna je osigurati prehranu za svoje uenike.(2) Tjedni jelovnik objavljuje se na kolskoj oglasnoj ploi. Prehrana se izvodi u blagovaonici. U

cilju ouvanja zdravlja uenika u koli se ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pia.(3) Uenicima koji su ukljueni u produeni boravak ili cjelodnevnu nastavu potrebno je osigurati

minimalno 30 minuta za objed.(4) Utvrivanje nutricionistikih zahtjeva, uvjeta i naina organiziranja prehrane u nadlenosti su

osnivaa.(5) Higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave u upanijama,

odnosno Gradski ured za obrazovanje i port Grada Zagreba.

Udbenici

lanak 39.(1) Odobravanje i nabava udbenika provodi se prema posebnom propisu.(2) Udbenici se izdaju za:

redovite osnovne kole, nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, nastavu za djecu hrvatskih graana u inozemstvu.(3) Uitelj ima slobodu izbora udbenika.(4) Udbenik mora udovoljavati znanstvenim, etikim, didaktiko-metodikim, jezinim i tehnikim

standardima koje propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje.(5) Udbenik se zasniva na nastavnom programu i sadrajno se mijenja kad se mijenja nastavni

program, odnosno kad mjerodavna struka utvrdi potrebu unoenja novih spoznaja u udbenik.

Poduka plivanja i vonje biciklom

lanak 40., brisan.

lanak 41., brisan.

Zdravstvena zatita uenika

lanak 42.Oblici i nain ostvarivanja zdravstvene zatite uenika osnovne kole provode se sukladno propisima

iz djelatnosti zdravstva.

kola otvorena uenicima tijekom odmora

lanak 43.Osnovna je kola otvorena uenicima u vrijeme odmora izmeu dva kolska obrazovna razdoblja i

dvije nastavne godine, kako bi se osigurala mogunost izvoenja razliitih programa, manifestacija iaktivnosti za zainteresirane uenike. U organizaciji i provoenju programa, koji je sastavni dio godinjegplana i programa rada kole, mogu osim uitelja, strunih suradnika i ravnatelja sudjelovati iroditelji/skrbnici, lokalna zajednica, zainteresirane udruge, pravne osobe i pojedinci.

XII. MJERILA ZA KOLU VJEBAONICU I ZA KOLU U KOJOJ SE PROVODE ISTRAIVANJA

Vjebaonice

lanak 44.(1) kola moe biti proglaena vjebaonicom za praktinu poduku studenata visokog uilita za

obrazovanje uitelja/nastavnika, ako za to ima materijalne i kadrovske uvjete te opremu.


19/21

(2) U vjebaonici na jednome satu nastave moe biti skupina od najvie 10 studenata, a u posebnomrazrednom odjelu od 2 do 5 studenata.

(3) Uionica u kojoj se odrava nastava uz sudjelovanje studenata mora imati opremu potrebnu zasmjetaj i rad studenata.

Znanstvena i druga istraivanja u koli

lanak 45.(1) Osnovne kole mogu sudjelovati u istraivanjima za unapreivanje nastave i drugih oblika rada

kole koje provode ustanove koje provode znanstvena i struna istraivanja, pojedinci ili mjerodavnadravna tijela.

(2) Za provoenje istraivanja potrebni su: odobrenje ravnatelja, pisana suglasnost roditelja/skrbnika uenika koji su obuhvaeni istraivanjem, odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje.(3) kola koja sudjeluje u istraivanju ima pravo na naknadu trokova istraivanja koje snosi

ustanova koja provodi znanstvena i struna istraivanja, pojedinci ili mjerodavna dravna tijela.

XIII. SUSTAV KVALITETE OSNOVNOG KOLSTVA

lanak 46.(1) Osnovnokolske ustanove i ustanove u kojima se provodi osnovnokolski odgoj i obrazovanje

dune su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskom aktu.(2) Vanjsko vrednovanje provodi ustanova nadlena za vanjsko vrednovanje obrazovanja.(3) Osnovnokolske ustanove provode samovrednovanje.

XIV. SREDSTVA ZA PROVEDBU PEDAGOKOG STANDARDA

lanak 47.

Sredstva za provedbu ovoga Standarda osiguravaju se iz dravnog prorauna, prorauna osnivaa,prorauna lokalnih zajednica te donatora.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 48.(1) Standard e se provoditi postupno.(2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje utvruje

dinamiku provedbe ovoga Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivostikoji je u prilogu i ini sastavni dio ovoga Standarda.

(3) Nadzor nad provedbom mjera ovoga Standarda i izrada ukupnoga godinjeg izvjea unadlenosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

(4) Godinje izvjee o provedbi ovoga Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi RepublikeHrvatske, a Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.

lanak 49.Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar, odnosno

Ministarstvo u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

lanak 50.Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredaba

lanka 20. i 29. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2011., odredaba lanka 11. stavka 7. i lanka 14. stavka 2. i3. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2013., odredbe lanka 6. stavka 4. koja stupa na snagu 1. sijenja 2018.,te odredbe lanka 3. stavka 2., lanka 6. stavka 3. i lanka 21. do 26. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2023.

lanak 51.


20/21

Izmjene i dopune Dravnoga pedagokog standarda osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja(Narodne novine broj 90/10.) stupaju na snagu danom objave u Narodnim novinama.

PRILOGKoeficijent izvodljivosti standarda

1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda je oznaka postupnih rokova, do zavrno 2022. godine, u kojimae se pojedini standard postii:Ki= 0 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah po donoenju ovogaStandarda i normativa.Ki= 1 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri godine, podonoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010. godine.Ki= 2 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od pet godina, podonoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2012. godine.Ki= 3 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 3 moraju se postii u roku od deset godina, po

donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2017. godine.Ki= 0* = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 4 moraju se postii u roku od petnaest godina,po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022. godine.Ki = 0* odnosno Ki = 1* odnosno Ki = 2* odnosno Ki = 3* odnosno Ki = 4* = Svi standardi oznaeniodreenim koeficijentom izvodljivosti sa * postiu se u rokovima koje oznaavaju, ali prethodno moraju bitiutvreni mreom kola u suradnji s lokalnom samoupravom.Standardi utvreni mjerilima iz ovoga Standarda realizirat e se prema sljedeim koeficijentimaizvodljivosti:

KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA (obveze koje su utvrene utekstu Dravnoga pedagokog standarda osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanjaRepublike Hrvatske)

Ki

Mrea osnovnih kola (lanak 3.) 0

Mjerila za ustroj osnovne kole kao javne ustanove, za ustroj podrune kole (lanci 4. i 5.) 0

Najvie 28 uenika u redovitome razrednom odjelu poevi od prvih razreda osnovne kole(lanak 8. stavak 1.)

0

Optimalna kola s po 20 uenika u razrednom odjelu koja radi u jednoj smjeni (lanak 6. stavak3.)

4

Rad osnovne kole u jednoj smjeni (lanak 6. stavak 4.) 3

Jedan uitelj pratitelj za izvoenje nastave izvan kole na 14 uenika (lanak 7. stavak 3.) 0

Jedan uitelj pratitelj za izvoenje nastave za uenike s tekoama izvan kole (lanak 7.

stavak 4.)

0

Najvei broj uenika s tekoama u redovitome razrednom odjelu (lanak 8. stavci 3. i 4.) 0

Broj uenika u razrednom odjelu posebnog programa (lanak 9.) 0

Broj uenika u kombiniranome razrednom odjelu (lanak 10.) 0

Broj uenika u dodatnoj i dopunskoj nastavi (lanak 11. stavci 3. i 4.) 0

Produeni struni postupak (lanak 11. stavak 5.) 0

Dopunska nastava za uenike s tekoama (lanak 11. stavak 6.) 0

Produeni boravak (lanak 11. stavak 7.) 2

Struni suradnici: pedagog, psiholog, stru

njak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjini

ar izdravstveni radnik (lanak 14. stavci 2. i 3.) 3

Trajno profesionalno usavravanje uitelja i strunih suradnika (lanak 18.) 0


21/21

Struno usavravanje ostalih radnika u koli (lanak 20.) 1

Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za nove kole 3

Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za dogradnju irekonstrukciju postojeih kola

0

Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za sve kole u RepubliciHrvatskoj

4

Mrea kola sa zatvorenim bazenom (lanak 3. stavak 2.) 4

Mrea kola sa portskim vjebalitem (lanak 3. stavak 2.) 4

Mjerila za kole s oteanim uvjetima rada (lanak 28.) 0

Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama (lanak 29.) 1

Odgoj i obrazovanje djece nacionalnih manjina (lanak 30.) 0

Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih graana u inozemstvu (lanak 31.) 0

Odgoj i obrazovanje darovitih uenika (

lanak 32.) 0

Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama (lanak 33.) 0

Odgoj i obrazovanje uenika koji boluju od kroninih bolesti (lanak 34.) 0*

Prijevoz uenika (lanci 36. i 37.) 0

Prehrana uenika (lanak 38.) 2

Udbenici (lanak 39.) 0

kola otvorena uenicima tijekom odmora izmeu obrazovnih razdoblja (lanak 43.) 0*

kola vjebaonica (lanak 44.) 0

Znanstvena i druga istraivanja u koli (lanak 45.) 0

Sustav kvalitete osnovnog kolstva (lanak 46.) 0

Uvjeti za ustrojavanje matinih i podrunih kola, odnosno podrunih odjela 3

Ostali radnici (lanak 15.) 3

2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava osnovnog kolstva s ovim Standardom 2022. godine.

III-1.45.Drzavni Pedagoski Standard Osnovnoskolskog Sustava Odgoja i Obrazovanja

Documents

Transcript of III-1.45.Drzavni Pedagoski Standard Osnovnoskolskog Sustava Odgoja i Obrazovanja