Sociologija odgoja

59
ISLAMSKA ZAJEDNICA BiH FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA SILABUS (ISPITNI KATALOG) I DETALJNA UPUTSTVA ZA PRIPREMANJE ISPITA Web: http://www.fin.ba/ E-mail : http://www.fin.ba/webmail/src/login.php Akademska godina 2011/12 [email protected] [email protected] Predmet: Sociologija odgoja /35 sati (2+1) ECTS : ???/ Kod :??? Predmetni nastavnik: Dr. Mujo Slatina, redovni profesor Saradnik Mr.Dina Sijamhodzić-Nadarević, viši ass

Transcript of Sociologija odgoja

Page 1: Sociologija odgoja

ISLAMSKA ZAJEDNICA BiHFAKULTET ISLAMSKIH NAUKA

SILABUS (ISPITNI KATALOG) I DETALJNA UPUTSTVA ZA PRIPREMANJE ISPITA

Web: http://www.fin.ba/E-mail : http://www.fin.ba/webmail/src/login.php

Akademska godina 2011/[email protected]

[email protected]

Predmet: Sociologija odgoja/ 35 sati (2+1) ECTS : ???/

Kod :???Predmetni nastavnik:

Dr. Mujo Slatina, redovni profesorSaradnik Mr.Dina Sijamhodzić-Nadarević, viši ass

Page 2: Sociologija odgoja

Opći podaci o predmetnom nastavniku

E-mail: [email protected]

Kabinet:Telefon:Konsultacije:

Završio studij pedagogije i psihologije. Magistar socioloških i doktor pedagoških znanosti.

Najznačajnija djela: NASTAVNI METOD – Prilog pedagoškoj moći suđenja i OD INDIVIDUE DO LIČNOSTI – Uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja.

Područja trenutnog interesiranja: menadžment u obrazovanju i istraživanje u obrazovanju.

Page 3: Sociologija odgoja

Vrijeme konsultacija (FIN)

Viši asistent: Mr. Dina Sijamhodžić-NadarevićKontakt e-mail adresa: [email protected]

Vrijeme konsultacija (FIN)- ljetni semestar 2011/2012:utorkom 9-11 h

Page 4: Sociologija odgoja

Raspored sati

Predavanja i seminari

U ljetnom semestru Predavanja: srijeda I i II čas Vježbe: utorak V čas

Page 5: Sociologija odgoja

Radno opterećenje studenataECTS vrijednost modula odražva studentsko opterećenje potrebno

da bi se isti savladao – prostudirao. Drugim riječima, kreditnibodovi izražavaju ukupnu količinu rada potrebnu za predmetSociologija odgoja u odnosu na ukupnu količinu rada potrebnu zazavršetak pune akademske godine. Ova količina rada uključujepredavanja, seminare, praktični rad, rad studenta izvanFakulteta (u biblioteci, školi, kući...) te pripremu za nastavu isudjelovanje u svim načinima provjere znanja i kompetencija kaoi na završnom ispitu.

Jedna studijska godina u ECTS- sistemu vrijedi 60 bodova (ukupno radno opterećenje studenta tokom godine), odnosno jedan semestar vrijedi 30 bodova ili jedan trimestar vrijedi 20 bodova. Ove bodove student može osvojiti nakon uspješno završenih provjera, tj. nakon uspješno položenog ispita.

Page 6: Sociologija odgoja

Radno opterećenje studenata(nastavak)

Opterećenje studenata tokom akademske godine može biti od 38 do 44sedmice (angažman u punom radnom vremenu), odnosno od 1500 do1800 radnih sati godišnje. Time se utvrđuje koliko iznosi 60 bodovaECTS, odnosno jedna studijska godina. Iz toga proizlazi sedmičnoopterećenje, odnosno koliko radnih sati student može biti angažiran utoku sedmice: u neposrednoj nastavi, u izradi seminarskog rada,pripremi za seminare i vježbe, učenju za ispit itd. U većini europskihdržava koje uvode, ili koje su već uvele sustav ECTS, nedjeljno radnoopterećenje kreće se od najmanje 37 do najviše 50 radnih sati, od čeganajviše pola u aktivnoj nastavi.

Iz prethodnih dviju definicija proizlazi vrijednost jednog boda ECTSkoja se kreće od 25 do 30 radnih sati po jednom bodu. Obaveznikolegiji moraju činiti najmanje 60 do 75 posto studijskog programa.

Page 7: Sociologija odgoja

Ključni dokumenti ECTS-sistemaFakultetski informacijski paket/katalog studij (»Information

Package/Course Catalogue«) koji objavljuje Fakultet;Ugovor o studiranju/učenju (»Learning Agreement«) s

popisom svih predmeta i odgovarajućom vrijednošću ukreditnim bodovima koji potpisuju student i institucija.Prijenos bodova potpisuju obje institucije prije nego studentzapočne studij i

Prijepis ocjena (»Transcript of Records«), dokument kojim sepotvrđuje uspješnost studenta i koji sadrži popis predmeta,broj ostvarenih kreditnih bodova ECTS, lokalnih ilinacionalnih kreditnih bodova te ocjene (lokalne i premaECTS-sistemu).

Page 8: Sociologija odgoja

SKRAĆENI ISPITNI KATALOGZNANJA

SPOSOBNOSTIUMIJEĆA

(dalje:Ispitni katalog)

Prof. dr. Mujo Slatina

Page 9: Sociologija odgoja

Šta je to »katalog znanja« i/ili Ispitni katalog?

Pojam »katalog znanja« novijeg je datuma i pripada području programiranja tj. pedagogijskoj standardologiji. Izrada Ispitnog kataloga proizilazi iz potrebe dalje konkretizacije ključnog dokumenta ECTS-sistema.

Koja je svrha Ispitnog kataloga?

Page 10: Sociologija odgoja

Svrha Ispitnog katalogaOsnovna svrha Ispitnog kataloga je da u procesu savladavanja studijskog

programa, tj. studijskih jedinica (nastavnog predmeta ili modula)studentu pruži obavještenja dovoljna za njegovu dobru orijentaciju upogledu znanja koja se od njega traže na ispitu (šta student mora da znapraktično da uradi, šta treba da zna detaljno da reprodukuje i šta treba dazna na nivou osnovnih informacija).

On obuhvata ne samo aktivnu nastavu, već uključuje cjelokupan angažmanstudenta, uključujući i angažman potreban za polaganje ispita.

Ispitni katalog predstavlja količinu i kakvoću znanja, sposobnosti i umijećakoji se trebaju steći nakon realizirane nastave.

Ovaj Ispitni katalog je pokušaj, početni korak razvoja sistema mjerenjaishoda studiranja (»learning outcome«). Njime se, a na osnovu Blumovetaksonomije obrazovnih ciljeva (Blooms Taxonomy of EducationalObjectives), pokušavaju formalno utvrditi razine znanja, sposobnosti ikompetencija s neophodnim opisima.

Page 11: Sociologija odgoja

KATALOŠKE TEMESociologija odgoja

Kako se nastavni predmet Sociologija odgoja izvodi jedan semestar (2+1) to istimože imati najviše 8 obaveznih i 3 izborne kataloške teme i može obuhvatiti oko15 ključnih stručnih pojmova.Ovim Ispitnim katalogom obuhvaćeno je 7 obaveznih i 3 izborne kataloške teme.KLJUČNI POJMOVI: antagonistička akulturacija, čovjek kao biće koje uči, čovjek kao biće potreba, diferencijacija/integracija, enkulturacija/akulturacija, igra, individuacija/personalizacija, učenje kulture,učenje/podučavanje, konfluentno obrazovanje, ljudska priroda, slobodno vrijeme, socijalizacija/internalizacija.

Page 12: Sociologija odgoja

1. LJUDSKA PRIRODA I ODGOJ Izvorni akti ljudske prirode Čovjek kao biće potreba Čovjek kao biće koje uči Ljudska priroda i odgojivost djeteta

2. CIKLUS: KULTURA – ODGOJ - LIČNOST Odnos između kulture i odgoja Učenje kulture Opasnosti od antagonističke akulturacije i etnocentrizma Osnovni tip ličnosti Različiti postupci podizanja djece – različite ličnosti

Kataloške teme

Page 13: Sociologija odgoja

3. PARADIGMA TEORIJE KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Učiti znati Učiti činiti Učiti živjeti Učiti biti Učiti vrednovati Učiti vjerovati

4. PROCESI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Učenje kulture Enkulturacija/akulturacija Socijalizacija/internalizacija Individuacija/personalizacija Diferencijacija/integracija Učenje/podučavanje

Kataloške teme

Page 14: Sociologija odgoja

5. STRUKTURA KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Obrazovanje/formiranje sposobnosti promatranja Obrazovanje sposobnosti pamćenja Obrazovanje sposobnosti mišljenja Obrazovanje sposobnosti osjeća(n)ja Obrazovanje sposobnosti mašte Obrazovanje sposobnosti volje

Kataloške teme

6. PRINCIPI KONFLUENTNOG OBRAZOVANJA Princip spontaniteta i samoaktiviteta Princip interakcije i komunikacije Princip slobode i odgovornosti Princip aktualiteta i totaliteta

Page 15: Sociologija odgoja

7.IGRA I SLOBODNO VRIJEME U KONFLUENTNOM OBRAZOVANJU

Funkcije igre i igranja Slobodno vrijeme i razvoj ličnosti

Kataloške teme

IZBORNE KATALOŠKE TEME utvrđuju se u nastavnom procesu (interesiranje i potrebe studenta).

U dogovoru sa studentom utvrđuje se i načinobrade, te način i vrijeme prezentiranja izabrane teme.

Prijedlog područja:PRISTOJNO DRUŠTVO, DRUŠTVENO KOMUNICIRANJE I ODGOJ

Page 16: Sociologija odgoja

CILJEVI NASTAVE

Ovdje su nastavni ciljevi dati kao očekivanja o onome što student treba znati,razumjeti i moći učiniti nakon jednosemestralnog studiranja sadržaja predmetaSociologija odgoja. Ciljevi su podjeljeni u tri osnovne kategorije/skupine:

saznajni ciljevi – znanja (Primijenjena:Blooms Taxonomy of Educational Objectives) formativni/funkcionalni/ ciljevi-praktičina umijeća materijalizirana u

nekoj datoj pisanoj formi odgojni ciljevi – koje osobine ličnosti

Page 17: Sociologija odgoja

SAZNAJNI CILJEVI GLAGOLI KOJIMA SE ODREĐUJU AKTIVNOSTI STUDIRANJA/UČENJA (IZVEDBENE SPOSOBNOSTI)

1. ZNANJE(prepoznavanje informacija)

prisjeti se, imenuj, navedi, označi, nabroj, ispričaj, odaberi, izvijesti,opiši,identificiraj

2. RAZUMIJEVANJE(shvaćanje informacija, sposobnost transfera)

parafraziraj, interpretiraj, poveži, razmotri, objasni, izdvoji, zaključi, sumiraj, raspravljaj, navedi pimjer, definiraj

3. PRIMJENA(primjena znanja u rješavanju

problema)

modificiraj, primijeni, ilustriraj, izvedi, prevedi, protumači, intervjuiraj, prikaži, otkri, predvidi, poveži, koristi

4. ANALIZA(sposobnost razdvajanja informacija radi njihove prilagodbe)

promijeni, razluči, usporedi, riješi, argumentiraj, prikaži, izdvoji, klasificiraj, napravi dijagram, eksperimentiraj, raspravljaj, diferenciraj, razdijeli, ilustriraj

5. SINTEZA(sposobnost proizvođenja novih

informacija na osnovi prikupljenih činjenica)

predloži, uredi, organiziraj, kreiraj, sastavi, kategoriziraj, pripremi, kombiniraj, poveži, formuliraj, zaključi, sumiraj

6. VREDNOVANJE(sposobnost argumentiranja i

procjenjivanja, kritičko mišljenje)

izaberi, prosudi, predvidi, procijeni, usporedi, rangiraj, odredi prioritete, vrednuj, izmijeni, razlikuj, argumentiraj, zaključi, kritikuj

Page 18: Sociologija odgoja

FORMATIVNI/FUNKCIONALNI CILJEVI

Ovim ciljevima obuhvaćene su:sposobnosti za izvršenje nekog zadatka (performance goals)isposobno poboljšanje vlastitog razumijevanja i kompetencija(mastery goal orientation).

Ove sposobnosti bit će mjerene kroz praktična umijeća koja seispoljavaju u određenim pisanim formama izvršenja nekogzadatka.

Page 19: Sociologija odgoja

ODGOJNI CILJEVI

njegovati suradnju, toleranciju i zajedništvo među studentima na godini

stvoriti vedru radnu atmosferu razvijati odgovorno ponašanje prema sebi i drugima poticati suradnju, objektivnost, urednost i tačnost poticati razvoj radnih navika razvijati poštenje i osjećaj uvažavanja tuđeg rada i uspjeha razvijati istraživački duh i pozitivan stav prema znanosti razvijati kulturu komunikacije i iznošenja vlastitih gledišta

Page 20: Sociologija odgoja

NAČINI IZVOĐENJA NASTAVE

Nastava će se izvoditi u obliku interaktivnih predavanja, vježbi i primjera iz prakse tzv. ‘case study’ analize – iskustva iz školovanja. Pri obradi primjera (case studies) studenti će aktivno i neposredno sudjelovati kao istraživači u akcijskom istraživanju. Oblici: Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Internet

Konsultacije Mentorski rad Istraživanje Praktični rad

Page 21: Sociologija odgoja

Mentalna usmjerenost: aktivnosti studiranja/učenja

Definiraj i sastavi Opiši i izvijesti Prepoznaj i objasni Razmotri i raspravljaj Identificiraj i izrazi Ilustriraj i protumači Vježbaj i primijeni Prevedi i prikaži Eksperimentiraj i usporedi Pitaj i raspravljaj

Napravi dijagram i objasni Diferenciraj i procijeni Izaberi i prosudi Rangiraj i izmijeni Odredi prioritete i predvidi Predloži i kreiraj Sastavi i poveži Poveži i organiziraj Klasificiraj i formuliraj Sistematiziraj i zaključi

Page 22: Sociologija odgoja

Učešće studenata u procesu nastave Prisustvo i aktivnost na nastavnim satima (sređeni koncepti

slušanih predavanja i vježbi, postavljena pitanja, diskusije i krtički osvrti na predavanja)

Pripreme za predavanja i vježbe (broj pisanih materijala) Korištenje pripremljenih edukacijskih materijala i

rješavanje pripremljenih zadataka Individualni rad (rješavanje zadataka i samotestiranje) Prezentacije koje su sačinili studenti Sudjelovanje u grupnom radu (rješavanje zadataka i izrada

materijala, projekata i sl.) Praćenje vlastitog rada i rezultata Analiza jednog internet izvora - prikaz informacija

Page 23: Sociologija odgoja

PROVJERITE SEBE Da li ste orijentirani na IMATI ili

BITI?

Interaktivni oblici komuniciranja podrazumjevaju pripremu studenata za predavanja i vježbe. Priprema studenata za sudjelovanje u procesu nastave obuhvata (a) biranje određnih zadataka i (b) dobijanje prethodnih zadataka koje studenti treba da urade sami kako bi imali što bolju startnu poziciju. Ovi zadaci moraju biti zadati na vrijeme kako bi studenti imali dovoljno vremena da ih urade. Zadaci (a) daju studnetima mogućnost da osvoje veći broj bodoba.

ZATO

Page 24: Sociologija odgoja

Orijentacija na IMATI“Studenti orijentirani na modus imanja posjećivat će predavanja, slušajući riječi i

shvaćajući njihovu logičku strukturu i njihovo značenje te će, najbolje što mogu,u svojim bilježnicama s patent-zatvaračima zapisivati svaku riječ tako da kasnijemogu naučiti svoje bilješke i proći na ispitu. Ali sadržaj ne postaje njihovindividualni sistem misli, ne obogaćuje i ne proširuje ga. Umjesto toga oni riječikoje su čuli preinačuju u čvrst skup misli ili u cijele teorije koje pohranjuju.Student i sadržaj predavanja jedan drugome ostaju strani, osim što je svakistudent postao vlasnik tuđih iskaza (nekoga tko ih je ili sam kreirao ili preuzeoiz nekog drugog izvora).

Takvi studneti imaju samo jedan cilj:zadržati »naučeno«, bilo tako da to pažljivoutisnu u svoje memorije, bilo tako da pomno čuvaju svoje bilješke. Oni nemoraju proizvesti ili stvoriti ništa novo. U stvari, tipove ljudi orijentirane naimanje, nove misli i nove ideje uznemiravaju, jer one stavljaju u pitanje njihovuukrućenu skupinu podataka. Zapravo nekome kome je imanje glavni oblikodnošenja prema svijetu izgledaju zastrašujuće ideje koje se ne mogu lakorazvrstati – kao i sve ostalo što se razvija i mijenja i na taj način bivaneovladivo”.

From (1989), Imati ili biti, Zgreb »NAPRIJED - NOLIT«,str,40/1,

Page 25: Sociologija odgoja

Orijenatcija na BITI“Proces učenja ima sasvim drugačije osobine za studente koji se prema svijetu

odnose na način bivstvovanja. Za početak, oni na predavanje, pa ni na onoprvo, ne dolaze kao tabulae rasae. Oni unaprijed razmišljaju o temamapredavanja i imaju na umu neka svoja pitanja i probleme.Oni se bave temomi ona ih zanima. Umjesto da budu pasivni primaoci riječi i ideja, oni slušaju,čuju i, što je najvažnije, primaju i reagiraju na aktivan, produktivan način.Ono što slušaju potiče njihove misaone procese. U njihovim se umovimarađaju nova pitanja, nove ideje. Njihovo slušanje je živi proces. Slušaju sazanimanjem, prate što predavač govori i spontano oživljavaju ono što čuju.Ne bave se prostim sjećanjem znanja koje mogu odnijeti kući i upamtiti.Svaki takav student je dirnut i promijenjen: nakon predavanja je drugačiji nošto je bio prije. Takav način učenja može, naravno, prevladati samo u slučajukada predavanje pruža poticajnu materiju. Na isprazne govore ne može sereagirati na način bivstvovanja i u tom je slučaju za studente modusabivstvovanja bolje da takva predavanja uopće ne slušaju već da sekoncentriraju na vlastite misaone procese”.

From (1989), Imati ili bitii, Zgreb »NAPRIJED - NOLIT«,str,41,

Page 26: Sociologija odgoja

Provjerite koliko navedeni načini vrijede za vaš stil studiranja/učenja

Učiti biti

Učiti ćiniti

Post

ignu

ća u

%

Načini studiranja i učenja

20% od onoga što je čuo– SLUŠANJE-

30% od onoga što je vidioVIZUELNO PREDSTAVLJANJE

50% od onoga što je vidio i čuo AUDIO-VIZUELNO PREDSTAVLJANJE

70% od onoga što je rekao ili napisao VERBALNI/PISANI ISKAZ

90-100% od onoga što smo uradili, demonstrirali i objasnili

KONKRETNA AKTIVNOST I SAMOSTALNI RAD

Adaptirano prema: Carter,M. & Curtis,D.: Training teachers, A Harviest of Theory and Practice, Redleaf Press, 1994. str. 243

10% od onoga što je pročitao – ČITANJE-

Page 27: Sociologija odgoja

VREDNOVANJE RADA STUDENATA

U toku predavanja, vježbi, seminara, mentorskog vođenja i konsultacija vrši se praćenje,evidentiranje, ispitivanje, mjerenje i ocjenjivanje rada studenata. Nakon ovih aktivnosti obavlja sesamo preostali dio polaganja ispita (finalni dio ispita). Finalni dio ispita vrši se nakon prikupljenihkredita u skladu sa evropskim sistemom za sticanje i prijenos kredita (ECTAS), koji se zahtijevajunastavnim planom i programom odgovarajućeg predmeta i nakon ovjere odgovarajućeg semestra.Drugim riječima, prikupljeni krediti u skladu sa evropskim sistemom za sticanje i prenos kredita,kao i ocjene dobijene kroz sistem kontinuirane provjere znanja u toku godine važe prilikompolaganja finalnog dijela ispita i uračunavaju se u završnu ocjenu u skladu sa Pravilnikom zaprimjenu ECTAS i daljim odredbama ovog Pravilnika. Vrednovanje ukupnih postignuća studenatasumiraju se u konačnu ocjenu.

Page 28: Sociologija odgoja

Raspodjela koeficijenta operećenja - ECTS

Pohađanje nastave – 1 ECTS

Kontinuirana provjera znanja, sposobnosti i vještina – 1 ECTS

Pismeni ispit – 1 ECTS

Usmeni ispit – 1 ECTS

UKUPNO: 4 ECTS

Page 29: Sociologija odgoja

Vrste vrednovanja

Prema osnovnoj namjeni vrednovanja, možemo istaknuti nekoliko osnovnih tipova: sumativno vrednovanje – vrednovanje na kraju obrazovnog ciklusa. Cilj

je provjeriti ishode obrazovanja – razinu postignuća. formativno vrednovanje – vrednovanje u toku obrazovnog ciklusa. Svrha

je dobiti povratnu informaciju o ostvarivanju napretka u procesu studiranja i učenja da bi se mogli unaprijediti.

dijagnostičko ispitivanje – služi za procjenu sposobnosti ili postignuća. Najčešće se koristi pred početak obrazovnog procesa.

samoocjenjivanje – studenti sami vrednuju svoj rad ili sposobnosti. međusobno ocjenjivanje (eng. peer assessment) – studenti vrednuju rad

svojih kolega. Svi oblici vrednovanja imaju svoje specifičnosti i zahtjeve i u nastavnom

procesu se ne bi trebali izostaviti.

Page 30: Sociologija odgoja

Karakteristike ocjenjivanja

OpsežnostDa upućuje na cjelovitost – da uključuje sve ciljeve i glavne

pedagoške svrhe.Upotreba različitih metoda ocjenjivanja (različiti rezultati

studiranja/učenja ispituju se različitim metodama).

IntegriranostOcjenjivanje mora biti sastavni dio procesa

nastave (procesi nastave moraju biti u funkciji pripreme za ispit)

Kontinuiranost Svakodnevno posmatranje, procjenjivanje i testiranje

Transparentnost Javnost ocjenjivanja

Page 31: Sociologija odgoja

Tri glavna pitanja vrednovanja

Šta student mora da zna praktično da uradi?

1

Šta treba da zna da objasni/detaljno

reprodukuje?

Šta treba da zna na nivou osnovnih informacija?

2 3

Page 32: Sociologija odgoja

Obavezni oblici provjere znanjaPraćenje stupnja izvršenja radnih zadataka

(samoizbor, pravovremenost, broj pozitivno ocjenjenih zadataka, kvaliteta)

Ispitivanja i provjeravanja u procesu nastave (petominutna ispitivanja, interpretativni test-zadatak, zadaci dati prije predavanja i vježbi, broj i tačnost infomacija o izvorima)

KolokvijZOT-a i ZOT-b Usmeni (finalni) ispit – utvrđivanje konačne ocjene

Page 33: Sociologija odgoja

Kolokvij(predispitna obaveza)Uvjet: prisustvo na predvanjima i vježbama 70%

Odbrana pisanih radova iz grupe funkcionalno-formativnih ciljeva: Prolaz 50/100Odbrana Idejnog projekta: Prolaz 50/100 bodovaOdbrana izrađenog mjernog instrumenta: Prolaz 50/100 bodovaMogućnost ponavljanja kolokvija i testova krajem zimskog semestra!!!

Pismeni ispit:ZOTUvjet: položen kolokvij

Zadaci objektivnog tipa (ZOT): ZOT-A (esejska pitanja) tri (3) zadatka (30 bodova) (izrada 40 minuta)Prolaz: 15/30ZOT-B: sedam (7) zadataka (70 bodova) (izrada 20 min)Prolaz: 35/70Primjeri ZOT-a u ispitnim materijalima na Webu

Usmeni ispitUvjet: položen pismeni

Pitanja za usmeni ispit mogu se pronaći na osobnoj stranici.Na usmenom dijelu ispita, student obavezno izvlači ispitna pitanja.Ispitna pitanja moraju biti problemskog tipa kako bi se student mogao koristiti literaturom

Page 34: Sociologija odgoja

Objašnjenje ZOT-A ZOT-AAjtemi (zadaci) bit će pravljeni na osnovu sadržaja iz udžbenika koji su

preporučeni u literaturi. Zadaci su tipa: opiši, objasni, definiraj, navedi itd. –vidi: SAZNAJNE CILJEVE (pokrivaju I i II kategoriju ciljeva). Zadaci serješavaju bez ikakvog pomoćnog materijala.

ZOT-BAjtemi su problemskog tipa i mogu se rješavati uz pomoć ispitnih materijala

(udžbenika, bilješki sa predavanja i vježbi, kolokvij-koncepata i sl.). Ajtemipokrivaju III, IV, V i VI kategoriju ciljeva (primjena znanja u rješavanjuproblema, analiza, sinteza, vrednovanje). Ajtemi su tipa: primijeni, izvedi,protumači, razluči, usporedi, napravi dijagram, prosudi, rangiraj, sastavi,klasificiraj, poveži itd.

Ispiti se održavaju u radno vrijeme u kome se održava i nastava isključivo u za toodredjenim prostorijama fakulteta

Ispit je javan.Studentima koji su polagali ispit dostupna su oba ZOT-a. u za to određenom

terminu.

Page 35: Sociologija odgoja

Ljestvica ocjenjivanja kolokvija i pismenog ispita

Ocjena 10 (izvrstan) ≈A 92 – 100 bodova

Ocjena 9 (odličan) ≈B 81 – 91 bodova

Ocjena 8 (vrlo dobar) ≈C 68 – 80 bodova

Ocjena 7 (dobar) ≈ D 57 – 67 bodova

Ocjena 6 (zadovoljava) ≈E 50 - 56

Ocjena 5 (nezadovoljava)≈F manje od 50 bodova

Ocjena -5 (Fx)

Page 36: Sociologija odgoja

Skala finalnog (usmenog) ocjenjivanja

Najboljih 10% studenata: A (izvrstan) - uspjeh samo s manjimnedostacima (ocjena: 10)

sljedećih 25% studenata: B (odličan) - iznad prosjeka s nekolikonedostataka (ocjena: 9)

sljedećih 30% studenata: C (vrlo dobar) - solidan rad s neštovećim brojem uočljivih nedostataka (ocjena: 8)

sljedećih 25% studenata: D (dobar) - dostatno znanje saznačajnim nedostacima (ocjena: 7)

sljedećih 10 posto studenata: E (zadovoljavajući, dovoljan) -zadovoljava minimalne kriterije (ocjena: 6)

F (nedovoljan) - potreban dodatan rad da bi mogao zaraditikreditne bodove

Fx (neuspješan) - potreban značajan dodatni rad

Page 37: Sociologija odgoja

Skala ocjenjivanja izražena u standardiziranim skorovima (Z vrijednostima)

Page 38: Sociologija odgoja

Načini procjene funkcionalno-formativnih ciljevaSposobnosti za izvršenje nekog zadatka (performance goals) i/ili

poboljšanje vlastitog razumijevanja i kompetencija (mastery goal orientation)

Bilježnice Pregled Izvještaj Opservacija Sakupljanje materijala

iz etnopedagogije

Izbor i interpretacija Bibliografija Evidencija knjiga i

časopisa Pojmovnik Seminarski rad

Sociologija odgoja

Minimum:4 pozitivno ocjenjena rada

Maksimum:više od 6 pozitivno ocijenjena radaOptimum:

6 pozitivno ocijenjena rada

Page 39: Sociologija odgoja

SOCIOLOGIJA ODGOJA

NAČINI PROCJENJIVANJA PRIMJER ZADATAKAUPUTE

Bilježnice Iz svojih bilježnica (predavanja i vježbe) izdvojite i prokomentirajte nešto po vlastitomizboru (jedna katica autorskog teksta)

Pregled Napravite pregled vašeg rada za jedan mjesec (pregled aktivnosti studiranja/učenja i pregled radova koji su proizašli iz tih aktivnosti)

Izvještaj Napišite izvještaj o vlastitoj pedagoškoj praksi (Iz ugla Sociologije odgoja)

Opservacija Identificirajte neki od procesa konfluentnog obrazovanja u porodici ili obdaništu ili školi (analiza slučaja: ilustracija primjerima) i po mogućnosti to prezentirajte na seminaru ili vježbama

Sakupljanje materijalaiz etnopedagogije

Narodne umotvorine, izreke, poslovice, sentence o odgoju, igre i igračke,poučne pričice/hikaje, pjesme za djecu, uspavanke, slikovnice, registracijanarodnih običaja vezanih za odgoj, tehnike, sredstva i metode odgojaprisutne u narodu i sl. (kratak komentar pronađenog materijala)

Izbor i interpretacija Odgojne vrijednosti Svetih knjiga (TORA, BIBLIJA, KUR’AN-interpretacije nekeodgojne vrijednosti)

Bibliografija Napravite bibliografiju na izabranu temu (uključen najmanje jedan anotirani izvor -obrada u 50 riječi

Evidencija knjiga i časopisa

Napravite popis pedagoških knjiga koje su izašle u toku tekuće školske godine i prikažite sadržaj jedne koju bi mogli po nekom kriteriju uvrstiti u problematiku Sociologije odgoja

Pojmovnik Izradite pojmovnik u kojem ćete objasniti 10-15 ključnih termina iz područja Sociologije odgoja pogodnih za korištenje udžbenika.

Esej-rad Napišite rad (opseg do 10 stranica oko 20 hiljada znakova) na izabranu temu

Page 40: Sociologija odgoja

SADRŽAJ ESEJ-RADA

Rad treba da sadrži: Upoznavanje čitaoca s problemom/temom Pregled relevantne literature Ciljevi rada Opis nacrta izrade i načina obrade teme Rezultati analizirane literature Predstavljanje podataka Interpretacija podataka Zaključci i preporuke Korištena literaturaDodaci (nije obavezno)Relevantni dokumenti (nije obavezno)Struktura pitanja intervjua (nije obavezno)Upitnik (nije obavezno)Tablice i grafovi (nije obavezno)

Page 41: Sociologija odgoja

KONAČNA OCJENA Pri utvrđivanju konačne ocjene uzima se u obzir rezultat

studenta postignut na vježbama, kolokvijumima,seminarima i drugim oblicima nastave, ukoliko je taj radpismeno ocjenjivan u toku školske godine (kontinuiranaprovjera znanja i evropski sistem sticanja kredita).

Ocjena sa ispita se upisuje u ispitnu knjigu, ispitni spisak,ispitnu prijavu i indeks. Ocjena (pet) se ne upisuje u indeks.

Ocjenjivanje studenta i upis završne ocjene vrši seneposredno po obavljenom ispitu, u prisustvu studenta kojije ispit polagao i studenata koji su ispitu prisustvovali.Prije upisivanja, studentu se saopćava ocjena.

© Slatina, 2006

Page 42: Sociologija odgoja

Etika ocjenjivanja

Studenti moraju biti upoznati sa svim zahtjevima procesa vrednovanja (saopćiti im šta se od njih očekuje,pružiti im potpunu povratnu informaciju o njihovom uspjehu, upoznati ih sa kriterijima ocjenjivanja,načinima skaliranja i načinom formiranja konačne ocjene). Procesi vrednovanja treba da podstiču inagrađuju željene aktivnosti i rezultate studiranja/učenja. Završna ocjena se upisuje neposredno poobavljenom ispitu, u prisustvu studenta koji je ispit polagao i studenata koji su ispitu prisustvovali. Prijeupisivanja, studentu se saopćava ocjena. Studenti imaju mogućnosti da iznesu svoje mišljenje o procesuocjenjivanja.U bilo kojem obliku ispitivanja i ocjenjiva nije dopušteno korišćenje nedozvoljenih pomoćnih sredstava(prepisivanje, nedozvoljeni podsjetnici, nedozvoljena sredstva komuniciranja). Studenta koji ometanormalni tok ispitivanja i ocjenjivanja, naročito kada je to na štetu drugih studenata, nastavnik ima pravo idužan je nakon jedne opomene udaljiti sa ispita. O udaljavanju studenta sa ispita nastavnik je dužanpismeno obavijestiti šefa Odsjeka odmah po završenom ispitu, sa obrazloženjem i sa potpisima saradnikaprisutnih na ispitu.

Page 43: Sociologija odgoja

Prva provjeraznanja

Druga povjeraznanja

Finalna provjeraznanja

Stepenicu po stepenicu

Page 44: Sociologija odgoja

STUDENTSKI PORTFOLIO

Studentski portfolio treba da sadrži sve aktivnosti studiranja koje su date u nekom pisanom dokumentu:

Lista prisustva nastavmim satima Iskazani interes, aktivnost i kreativnost (pripreme za nastavu) Pisane materijale vezane sa ciljeve 2 Rezultate kolokvija Rezultate “testova”: preliminarna provjera znanja, petominutna ispitivanja, interpretativni test zadatak, ZOTa i ZOTb Lista sa imenima i brojevima grupe (rad u grupi, učešće u case study grupi i sl.) Svaki datum izlaska na ispit, pitanja koja je student imao za odgovoriti, pismeni odgovor ako ima, a ako nema pismeno zapažanje profesora Ocjena i način na koji je student upoznat sa ocjenom.

Page 45: Sociologija odgoja

PAŽNJA!!!Provjerite koji se pisani radovi nalaze u vašem portfoliu rađeni na osnovu neke od dolje ponuđenih “logika” izrade pisanog rada

Identificiraj i opiši Prepoznaj i objasni Definiraj i sastavi Raspravljaj i ilustriraj Ilustriraj i protumači Pitaj i komentiraj Prevedi i prikaži Izaberi i prosudi

Jedan rad može da sadrži više logičkih elemenata

Napravi inventuru, dijagram i objasni

Rangiraj i izmijeni Uporedi i razlikuj Klasificiraj i sistematiziraj Predloži i kreiraj Odredi prioritete i

predvidi Diferenciraj i procijeni

Page 46: Sociologija odgoja

Ocjene i sugestije studenata za poboljšanje kvalitete rada

Ispitni katalog mora biti izložen kritici šire javnosti te trajno podložanizmjenama i dopunama kojima će se unapređivati i stalno osuvremenjivatinastavni sadržaji i kvaliteta rada. Za sudjelovanje studenata u ovom poslunudimo:

Kako otkrivamo kvalitetan rad? Bilo bi dobro da potražimo odgovore ProcijeniteAnonimno ocjenjivanje uspješnosti predavanja i vježbi

Page 47: Sociologija odgoja

Pitanja pomoću kojih otkrivamo kvalitetan rad?

Izvodi li se nastava redovno? Da li je radno opterećenja studenata primjereno (balans ECTS kredita)? Šta bi bilo korisno promijeniti u nastavnom programu? Jesmo li jasno definirali ciljeve nastave? Da li se studenti pripremaju za nastavu? Da li studenti aktivno sudjeluju u nastavi? Koja je razina komuniciranja nastavnika i studenata? Kako bismo ocijenili svakog pojedinog nastavnika? Kako mjerimo ishode studiranja/učenja? Koliko objektivno provjeravamo napredovanje i ocjenjivanje studenata? Pristupamo li organizirano sastavljanju ispitnih pitanja? Imaju li studenti sve potrebne informacije?

Page 48: Sociologija odgoja

Bilo bi dobro da potražimo odgovore

Odredimo koja su to problematična nastavna područja, koliko je poučavanje bilo uspješno i je li uspostavljen čvrst temelj za dalji obrazovni napredak.

Jesu li ocjenjivačke aktivnosti primjerene sadržajima i sposobnostima?

Omogućuju li ocjenjivačke aktivnosti dobar uspjeh?

Jesu li razvijane sposobnosti za samoocjenjivanje?

Temelje li se naše ocjene na različitim vrstama ocjenjivačkih aktivnosti?

Page 49: Sociologija odgoja

Procijenite na kojem bi se stupnju mogla naći dolje navedena tvrdnja

Bio je čvrst i nepristrastan kriterij ocjenjivanja. Ocjena nije zavisila od tvrdoće i mehkoće nastavnika nego od onog čime se označava neka pedagoška svrha.

Slabo 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Izuzetno

Page 50: Sociologija odgoja

LiteraturaSociologija odgoja

Osnovna:Slatina, M. (2006), Od individue do ličnosti – Uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja, Zenica, »Dom štampe«.Hisham, A. (2000), Vodič za islamsko djelovanje, El-Kalem, Sarajevo, IZBiHSalovey, P. i Sluyter, D. (1999), Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija – pedagoške implikacije, Zagreb, »Educa«

Proširena:Halid. H. M.( 1984), Humanost Muhammeda a. s., Starješinstvo Islamske zajednice, Sarajevo.

Hohnjec, N.( 1991), Čovjek kao biće odnosa, »Glas koncila«, Zagreb,. Perotti, A. (1995), Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb. Canvez, P.( 1999), Odgojiti građanina, »Durieux«, Zagreb, »Educa«.

Page 51: Sociologija odgoja

Skupa procijenimo koliko smo uspjeli: ključne kompetence

POČETNOSTANJE

OČEKIVANIREZULTATI

ZnanjaSposobnosti

Umijeća

Page 52: Sociologija odgoja

Dodatna uputstva za uspješno polaganje ispita iz predmeta

Sociologija odgoja Za uspješno polaganje ispita iz predmeta

Sociologija odgoja potrebno je da student završi predispitne obaveze i završni ispit.

Predispitne i ispitne obaveze odnose se jednako na redovne i vanredne studente.

Page 53: Sociologija odgoja

Predispitne obaveze studenata (kolokvij) podrazumijevaju da iz Kataloga znanja za Sociologiju odgoja (silabus) sa slajda br. 39 na kojem je ponuđeno deset različitih zadataka, studenti odaberu četiri zadatka minimalno za izradu. Molimo da pročitate objašnjenja na slajdu za svaki zadatak. Ovdje dajemo još detaljnije objašnjenje za neke zadatake. Podstičemo da u nekim slučajevima sami formulirate zanimljive teme u okviru zadatih zadataka. Uočit ćete slijedeće zadatke – Bilježnice, Pregled, Opservacija, Izbor i interpretacija odgojnih vrijednosti u svetim knjigama (pojašnjenje: možete odabrati neke odgojne vrijednosti i komparirati ih kroz svete knjige npr. Odgoj i obrazovanje muške i ženske djece i sl.), Bibliografija (pojašnjenje: temu za izradu bibliografije birate sami ali vezanu za Sociologiju odgoja i pravite bibliografiju tako što ćete navesti što veći broj knjiga, članaka, web str. u kojima se može čitati o navedenoj temi – npr. tema Ljudska priroda sa stanovišta islama i dr.), Evidencija knjiga i časopisa, Izvještaj o pedagoškoj praksi (pojašnjenje: izvještaj o praksi rada u mektebu ili školi podrazumijeva da opišete kako razumijevate djecu i njihovu prirodu, koje metode koristite u radu, kako pristupate djeci, možete iznijesti i opisati neka iskustva iz vaše odgojno/obrazovne prakse – ukoliko ste došli do nekih zanimljivih i lakših naučina poučavanja, ako ste uspješno razriješili neke situacije u radu sa djecom ili niste uspjeli i sl.,

Page 54: Sociologija odgoja

Pojmovnik (pojašnjenje: pojmovnik podrazumijeva da odabarete 10-15 pojmova iz udžbenika Od individue do ličnosti koji su vam teži za razumijevanje i definirate svaki od odabranih pojmova iz više izvora uz navođenje izvora pored svakog pojma (udžbenik, pedagoška enciklopedija, rječnik pedagogije, pojmovnik za edukatore, Klajićev rječnik itd) – npr. pojam akulturacija definicija u udžbeniku, potom akulturacija definicija iz enciklopedije itd), Materijal za etnopedagogoju (pojašnjenje - npr. a ) narodne izreke o odgoju (drvo se savija dok je mlado itd. uz kraći komentar izreke, b) hikaje, c) igre i igračke koje su se nekada igrale i koristile itd. ; esej (pojašnjenje - esej je samo jedan od deset ponuđenih zadataka. On nije obavezan ali ukoliko izaberete esej kao jedan od4 zadatka, temu odaberite sami na osnovu čitanja udžbenika "Od individue do ličnosti" i esej također iznosi oko 2 str. teksa uz navođenje izvora šire literature). Na posljednjem slajdu naći ćete i literaturu. Pored ova 4 zadatka studenti su obavezni pročitati i nekoliko poglavlja iz knjige Vodič za islamsko djelovanje i napraviti kratke bilješke (vidjeti zadnji slajd).

Page 55: Sociologija odgoja

Redovni studenti rade prezentacije zadataka na časovima vježbi i ocjene za

predsipitne obaveze se najčešće rezimiraju u toku nastave.

Vanredni studenti mogu raditi zadatke u toku semestra i slati ass. mr. Dini

Sijamhodžić-Nadarević na pregled. Krajnji termin za slanje urađenih zadataka i

bilješki je 15 dana prije pismenog dijela ispita. Nakon slanja zadataka studenti

će dobiti povratnu informaciju u narednih 7 dana kako bi imali priliku doraditi rad

u slučaju da je to potrebno. Ukoliko u radu student treba izvršiti manje

korekcije, moguće je da ga doradi, ponovo pošalje na pregled i ukoliko

zadovoljava kriterije može pristupiti pismenom ispitu. Ukoliko rad i nakon

drugog slanja ne bude zadovoljavajući, u tom ispitnom terminu student ne

može pristupiti pismenom ispitu. Rad treba doraditi za naredni pismeni ispit.

Radove može slati e-mailom na adresu [email protected].

Page 56: Sociologija odgoja

Zadatke odobrene isprinatati i donijeti ass Nadarević u vrijeme konsultacija u

toku semestra ili na dan pismenog ispita (prije ispita).

Rezimiranje ocjena za odobrene predispitne zadatke obavit će se u toku

semestra u vrijeme konsultacija ili sahat vremena prije zakazanog pismenog

ispita (za vanredne studente).

Ukoliko vanredni studenti žele rezimirati ocjenu iz predispitnih zadataka u toku

semstra u vrijeme konsultacija naznačenih za rad sa studentima,

preporučujemo da se prethodno najave e-mailom ass. mr. Dini Sijamhodžić-

Nadarević.

Samo studenti koji uspješno polože predispitne obaveze mogu pristupiti

završnom ispitu (pismeni i usmeni).

Page 57: Sociologija odgoja

Završni ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Usmeni ispit se

organizira nekoliko dana nakon pismenog tj. nakon uvida u rezultate pismenog

ispita. Rezultati ispita se oglašavaju na web stranici FIN-a i oglasnoj ploči.

Student koji položi pismeni dio ispita može pristupiti usmenom. Uvjetno položen

pismeni ispit važi samo za naznačeni usmeni ispit. Ukoliko student ne pristupi

tada usmenom ispitu, treba ponavljati pismeni ispit u narednom ispitnom roku.

Test na pismenom ispitu sastavljen je iz udžbenika „Od individue do ličnosti –

uvođenje u teoriju konfluentnog obrazovanja” (autor prof. dr. Mujo Slatina) i

eventualno pitanja sa predavanja i vježbi. Za usmeni ispit potrebno je preraditi

iste izvore kao i za pismeni. Pitanja na testu su kombinacija esejskih pitanja i

zadataka sa kratkim odgovorima( detaljno objašnjenje na slajdu 33 i 34)

Page 58: Sociologija odgoja

Slajd 33, 34 (pojašnjenje)

ZOT-A (esejska pitanja) tri (3) zadatka (30 bodova) (izrada ovog dijela testa traje 40 minuta)

Prolaz: 15/30 ZOT-B (zadaci sa kratkim odgovorima): sedam (7) zadataka (70 bodova)

(izrada 20 min) Prolaz: 35/70 Za udžebenik studenti nisu obavezni praviti bilješke.

Page 59: Sociologija odgoja

Napomena:

Svaka neobavezna aktivnost studenata vezana za predmet kao što su čitanje tekstova, čitanje dodatnih knjiga i sl. je dobrodošla i bit će vrednovana.

Molimo da detaljno pročitate katalog znanja (silabus) Molimo studente da se prvo za konsultacije obraćaju asistentici. Ukoliko je

potrebna i dodatna konsultacija sa profesorom, možete to učiniti putem e-mail adrese [email protected].

Molimo studente da koriste profesionalne e-mail adrese sa imenom i prezimenom iz kojeg se odmah vidi koji student šalje e-mail. Molimo da ne koristite e-mail adrese poput (npr. ido, medo_, 124_ef i slično). E-mail studenta treba da sadrži odogovarajući naziv poruke (subject), npr. kolokvij iz sociologije odgoja, zadaci, upit u vezi ispita iz sociologije odgoja i sl., a ne selam ili bez naziva poruke (no subject) te odgovarajući sadržaj poruke sa kratkim predstavljanjem i vašim upitom u vezi predmeta.

Sretno!