hrvatski turizamubrojkama croatian tourism in numbers 4 · PDF file1 hrvatski turizam u...

hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 4/ issue 4 2012 1

4/2012.

ISSN 1847-3369

VOL 6. brojVOL 6. issue

hrvatski turizam u brojkamacroatian tourism in numbers

hrvatski turizam u brojkamacroatian tourism in numbers


hrvatski turizam u brojkama broj 4 /2012

Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Ins tuta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turis čkom prometu u turis čkim regijama Hrvatske (A), smještajnim kapacite ma (B), turis čkom prometu i smještajnim kapacite -ma u primorskim županijama u razdoblju od 2005. do 2012. (C), listu hrvatskih des nacija s više od milijun noćenja i listu prvih deset otoka prema noćenjima u 2012. godini (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske (E). Publikacija je, prije svega, namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu, a žele poznava osnovne činjenice. Jednako tako, publikacija može bi i polazište za daljnja istraživanja.

• BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu, Ins tut za turizam

• Hrvatska narodna banka Bilten 188, siječanj 2013., www.hnb.hr

Izdaje: Ins tut za turizam, Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Hrvatska, www.iztzg.hr

Za izdavača: Sanda Čorak

Urednica i autorica:Blaženka Vrdoljak-Šalamon

Recenzent: Neven Ivandić

Lektor: Danijela Unić (hrvatski), Neda Telišman-Košuta (engleski)

Dizajn: Goran Curl

Grafi čki prijelom: Zoran Petrović

Zagreb, 2013.

Izvori podataka:

Impresum:

‘’Croa an tourism in numbers’’ is a quarterly publica on issued by the Ins tute for Tourism. In this issue we focused on a number of key indicators related to: tourist arrivals and overnights in tourist regions of Croa a (A), accommoda ons facili es (B), tourism in coastal coun es in period of me 2005-2012 (C), the leading tourist des na ons and islands according to overnights in 2012 (D) and credit and debit from travel in balance of payments of Croa a (E). The publica on is primarily conceived for those not focused on tourism, but who want to know the basic facts. As such, the publica on can be a star ng point for further research.

croatian tourism in numbers issue 4 /2012.

• BIST – System of Business Intelligence in Tourism, Ins tute for Tourism; www.iztzg.hr

• Croa an Na onal Bank - Bulle n 188, January 2013, www.hnb.hr

Publisher: Ins tute for Tourism, Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Croa a www.iztzg.hr

For publisher: Sanda Čorak

Editor and author:Blaženka Vrdoljak-Šalamon

Consul ng editor: Neven Ivandić

Proofreading: Danijela Unić (Croa an), Neda Telišman-Košuta (English)

Design: Goran Curl

Graphical layout: Zoran Petrović

Zagreb, 2013

Sources: Impressum:


hrvatski turizam u brojkama/ broj/ 4 /2012

croatian tourism in numbers issue

Sadržaj/Content

A. TURISTIČKA POTRAŽNJA/A. TOURIST DEMAND

A1. Potražnja prema emitivnim zemljama/

A1. Tourist demand by generating countries

A2. Potražnja prema vrstama smještaja/

A2. Tourist demand by types of accommodation

A3. Potražnja prema turističkim područjima/

A3. Tourist demand by tourist regions

B. SMJEŠTAJNI KAPACITETI/B. ACCOMMODATION FACILITIES

B1. Smještajni kapaciteti u glavnoj sezoni od 2005. do 2011./

B1. Accommodation facilities in main season, 2005-2011

B2. Noćenja ostvarena u glavnoj sezoni od 2005. do 2012./

B2. Overnights in main season, 2005-2012

C. TURIZAM U PRIMORSKIM ŽUPANIJAMA C. TOURISM IN COASTAL COUNTIES

C1. Turizam u primorskim županijama od 2005. do 2012./

C1. Tourism in coastal counties, 2005-2012

C2. Turizam u hotelima primorskih županija od 2005. do 2012./

C2. Tourism in hotels in coastal counties, 2005-2012

C3. Turizam u kampovima primorskih županija od 2005. do 2012./

C3. Tourism in camping sites in coastal counties, 2005-2012

C4. Turizam u privatnom smještaju primorskih županija od 2005. do 2012./

C4. Tourism in privat accommodation facilities in coastal counties, 2005-2012

D. VODEĆE TURISTIČKE DESTINACIJE I OTOCID. LEADING TOURIST DESTINATIONS AND ISLANDS

D1. Vodeće turističke destinacije u 2012.

D1. Leading tourist destination in 2012

D2. Prvih deset otoka u 2012.

D2. Top ten islands in 2012.

E. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJAE. CREDIT AND DEBIT FROM TRAVEL

E1. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske/

E1. Credit and debit from travel and tourism in Croatian balance of payments


A. TURISTIČKA POTRAŽNJA/ TOURIST DEMAND

A1. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA/A1. TOURIST DEMAND BY GENERATING COUNTRIES

U 2012. godine zabilježeno je oko 62,7 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim ka-pacite ma što je za oko 4% više nego 2011. godine. Noćenja inozemnih gos ju su porasla za 5%, dok je u noćenjima domaćih registriran pad od 7%. Stope rasta u skupini prvih de-set zemalja rangiranih prema ukupno ostvarenim noćenjima kreću se u širokom rasponu od -9% (Italija) do +15% (Nizozemska). Gos iz Njemačke ostvarili su skoro 14 milijuna noćenja ili više od jedne pe ne ukupnih noćenja (22%). U odnosu na noćenja iz 2011. godine to je porast od 12%.

Noćenja domaćih turista su pala za 7%. i njihov udio u ukupnim noćenjima 2012. iznosi 8%. Domaći gos su na putovanju boravili prosječno 3,6 dana što spada u kraće boravke 2012. godine.

Od deset najvažnijih emi vnih područja, Slovenija (-2%), Italija (-9%) i Mađarska (-7%) su imale nega vne stope promjene. S obzirom na poziciju Italije – četvrta je po redu s 4,5 milijuna noćenja - pad od 9% je u apsolutnom iznosu (oko 460 suća) nekoliko puta veći od pada zabilježenog u noćenjima mađarskih gos ju (manje od 120 suća).

Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u 2012. godini/Demand structure by generating countries in 2012

No enja(u 000)/Touristnights

(in 000)

Udio uukupnim

no enjima(u %)/

Share in totaltourist nights

(in %)

Stopapromjene

(2012./ 2011.)/Rate ofchange

(2012/ 2011)

Prosje naduljina

boravka/Averagelengthof stay

Njema ka/ Germany 13.947 22,2 11,7 7,5

Slovenija/ Slovenia 6.239 9,9 2,3 5,9

Austrija/ Austria 5.104 8,1 5,5 5,4

Italija/ Italy 4.535 7,2 9,2 4,3

eška/ Czech Republic 4.519 7,2 3,0 7,0

Poljska/ Poland 3.408 5,4 8,7 6,3

Nizozemska/ Netherlands 2.566 4,1 15,4 7,7

Slova ka/ Slovakia 2.294 3,7 0,5 6,8

Ma arska / Hungary 1.630 2,6 6,7 5,3

Rusija / Russian Federation 1.578 2,5 5,3 8,0

Prvih 10/ Top 10 countries 45.819 73,0 4,2 6,3

Ostali strani/ Other foreign countries 11.703 18,7 8,7 3,8

Ukupno strani/ Total foreign countries 57.522 91,7 5,1 5,5

Doma i/ Domestic 5.221 8,3 6,8 3,6

Sveukupno/ Total 62.743 100,0 4,0 5,3Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS a/ Original data from Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia


A2. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA/A2. TOURIST DEMAND BY TYPES OF ACCOMMODATION

U 2012. godini od ukupno 62,7 milijuna noćenja, skoro 22 milijuna je zabilježeno u privat-nom smještaju (35%), nešto više od 16 milijuna u hotelima (26%) te blizu 16 milijuna noćenja u kampovima (25%). Prema tome, u te tri vrste komercijalnog smještaja u 2012. godini je ostvareno 86% ukupnog broja turis čkih noćenja, a u svim ostalim vrstama 14%.

Promatraju li se podaci pojedinih vrsta smještaja po turis čkim sezonama, slijedi zaključak da glavnu sezonu (srpanj, kolovoz) ‘nose’ kampovi i privatni smještaj (zajedno 70% prome-ta); hoteli su traženiji u predsezoni (svibanj-lipanj) i posezoni (rujan). Rujan je osobito bio uspješan za privatni smještaj budući je ostvaren približno is promet kao u dvomjesečnom razdoblju predsezone (svibanj-lipanj). Kampovi su također imali dobre rezultate: u rujnu su registrirali 1,7 milijuna noćenja što je 57% prometa ostvarenog u predsezoni.

U 2012. godini najveću stopu rasta imali su kampovi (7%), dok hoteli (3%) i privatni smještaj (3%) bilježe ispodprosječnu stopu rasta (4%).

No enja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u 2012./Tourist nights by main types of facilities in 2012

Hoteli/Hotels

Turisti kanaselja/Touristresorts

Apartmanskismještaj/

Apartments*

Kampovi/Camping

sites**

Privatnismještaj/

Privatefacilities

Ostalo/Other

facilities

Ukupno/Total

I. IV. 1.905 56 105 233,5 184 303 2.787

V. VI. 3.895 651 548 3.037 2.139 575 10.845

VII. VIII. 6.351 1.547 1.817 10.757,1 17.140 1.541 39.152

IX. 2.458 451 435 1.738 2.022 360 7.464

X. XII. 1.769 34 63 115,7 292 221 2495

Ukupno I. XII./ Total I XII 16.377 2.740 2.968 15.882 21.777 2.999 62.743

I. IV. 68,3 2,0 3,8 8,4 6,6 10,9 100,0

V. VI. 35,9 6,0 5,1 28,0 19,7 5,3 100,0

VII. VIII. 16,2 4,0 4,6 27,5 43,8 3,9 100,0

IX. 32,9 6,0 5,8 23,3 27,1 4,8 100,0

X. XII. 70,9 1,4 2,5 4,6 11,7 8,8 100,0

Ukupno I. XII./ Total I XII 26,1 4,4 4,7 25,3 34,7 4,8 100,0

I. IV. 4,5 27,7 34,2 2,4 2,5 6,1 3,5

V. VI. 3,9 1,4 14,2 11,7 4,3 2,0 4,2

VII. VIII. 0,1 0,7 9,8 5,7 3,0 7,8 2,9

IX. 5,3 10,2 29,7 8,6 12,1 2,7 8,9

X. XII. 4,8 16,4 19,5 12,5 22,4 9,2 6,0

Ukupno I. XII./ Total I XII 2,8 0,9 14,2 7,0 3,2 5,0 4,0

No enja (u 000)/ Tourist nights (in 000)

Struktura (u %)/ Structure (in %)

Stopa promjene (2012./ 2011.)/ Rate of change (2012/ 2011)

Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST System of business intelligence in tourism;www.iztzg.hr

**Kampovi: kamp, kamp odmaralište, kampiralište/ Camping sites: Camping sites, small camps and quickstop camping

*Apartmanski smještaj: apartmani, aparthoteli, apartmani tip studio, turisti ki apartmani/Apartments: apartments, aparthotels, studiotype suites and tourist apartments

Izvorni podaci DZS a/ Original data from Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia


A3. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA/A3. TOURIST DEMAND BY TOURIST REGIONS

U 2012. godini u Istri je registrirano gotovo 20 milijuna noćenja, odnosno 32% ukupno ostva-renih noćenja u Hrvatskoj. Regija Kvarner i gorje s 13,8 milijuna ostvarenih noćenja ima udio od 22%, a Splitsko-Makarska s 10,5 milijuna noćenja 17%. Prema ukupnim noćenjima Zadarsko područje (udio 11%) ima veći udio u ukupnim noćenjima od Dubrovačko-neretvanske regije (udio 8%). .

Usporedba s podacima iz 2011. godine pokazuje pozi vne stope promjena u Dubrovačko-neretvanskoj regiji jekom svih turis čkih sezona. Osobito visoka stopa rasta zabilježena je u četvrtom tromjesečju (25%). Ta najjužnija regija je na kraju godine imala natprosječnu stopu rasta (9%)

Izvješće: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST-System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS-a/ Original data from Croa an Bureau of Sta s cs of the Republic of Croa a *Kvarner i gorje obuhvaća Ličko-senjsku i Primorsko-goransku županiju/ *Kvarner and Gorski Kotar includes County of Lika-Senj and County of Primorje-Gorski kotar *Kon nentalna Hrvatska obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Varaždinsku, Virovi čko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Zagrebačku županiju/ *Central Croa a includes County of Bjelovar-Bilogora, County of Slavonski Brod-Posavina, County of Karlovac, County of Koprivnica-Križevci, County of Krapina-Zagorje, County of Medimurje, County of Osijek-Baranja, County of Požega-Slavonia, County of Sisak-Moslavina, County of Varaždin, County of Virovi ca-Podravina, County of Vukovar-Sirmium and County of Zagreb*Ostale turis čke regije poklapaju se sa županijama/ *Other tourist regions are the same as coun es

No enja turista prema turisti kim podru jima* u 2012./Tourist nights by regions* in 2012

I. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XII. I. XII. I. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XII. I. XII. I. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XII. I. XII.

Istra/Istria

827 3.834 12.187 2.530 499 19.877 29,7 35,4 31,1 33,9 20,0 31,7 4,9 3,4 4,0 7,8 5,9 4,1

Kvarner i gorje/Kvarner and Gorskikotar

588 2.329 8.866 1.508 508 13.798 21,1 21,5 22,6 20,2 20,3 22,0 3,2 4,1 2,0 5,9 6,1 2,7

Zadarsko podru je/Region of Zadar

126 962 4.941 625 128 6.783 4,5 8,9 12,6 8,4 5,1 10,8 2,1 7,7 2,7 15,9 12,2 4,7

Šibensko podru je/Region of Šibenik

95 560 2.943 439 102 4.140 3,4 5,2 7,5 5,9 4,1 6,6 10,5 4,0 4,7 7,7 18,2 4,1

Splitsko makarskopodru je/ Region ofSplit Makarska

281 1.593 6.923 1.362 359 10.518 10,1 14,7 17,7 18,2 14,4 16,8 2,8 1,0 1,0 12,0 9,2 2,6

Dubrova kopodru je/Region ofDubrovnik

293 1.085 2.689 730 392 5.188 10,5 10,0 6,9 9,8 15,7 8,3 18,1 13,3 3,5 11,1 24,8 8,6

Grad Zagreb/City of Zagreb

299 255 272 144 276 1.246 10,7 2,4 0,7 1,9 11,1 2,0 5,6 10,8 5,4 0,3 3,1 5,3

KontinentalnaHrvatska/Central Croatia

278 227 332 127 230 1.193 10,0 2,1 0,8 1,7 9,2 1,9 1,8 1,8 11,0 8,6 1,5 3,3

Hrvatska Ukupno/Croatia Total

2.787 10.845 39.152 7.464 2.495 62.743 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 3,5 4,2 2,9 8,9 6,0 4,0

Stopa promjene2012./ 2011. (u %)/

Rate of change2012/ 2011 (in %)

No enja (u 000)/Nights (in 000)

Udio regijau ukupnom prometu

2012. (u %)/Share of regions

in total2012 (in %)


B. SMJEŠTAJNI KAPACITETI/ACCOMMODATION FACILITIES

B1. SMJEŠTAJNI KAPACITETI U GLAVNOJ SEZONI OD 2005. DO 2011./B1. ACCOMMODATION FACILITIES IN MAIN SEASON, 2005-2011

Izvješće: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST-System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Croa an Bureau of Sta s cs of the Republic of Croa a

*Metodološka objašnjenja: Budući da putničke agencije od 2012. nisu više izvještajne jedinice za privatni smještaj, podaci o kapacite ma u privatnom smještaju nisu usporedivi s prethodnim godinama. Izvještajne jedinice za privatni smještaj su samo turis čke zajednice. (Priopćenje, Godina XLIX, Zagreb, 12. studenog, Broj 4.3.1/9 str.11)/

*Notes on Methodology: Having in mind that, since 2012, travel agencies have not been repor ng units for data on private accommoda on services any longer, data on capaci es in private accommoda on services are not comparable to previous years. Repor ng units for the data on private accommoda on services are only tourist boards. (First Release, Year XLIX, 12 November, 2012, Number 4.3.1/9; Page 11)

Podatke o posteljama (stalne, pomoćne i ukupne) u komercijalnim smještajnim kapaci-te ma se sta s čki prate na mjesečnoj razini. Na grafi konu se vidi kretanje broja stalnih postelja koje se nude u turis čkim mjes ma u glavnoj sezoni (srpanj, kolovoz), od 2005. do 2011. godine. Broj stalnih postelja prijavljenih u kolovozu smatra se maksimalnim kapaci-tetom i krivulja pokazuje da je u promatranom razdoblju bio u porastu. U kolovozu 2005. godine broj stalnih postelja iznosio je blizu 785 suća, a 2011. 852 suća postelja. Ovdje je potrebno napomenu da podaci cijelog razdoblja ne obuhvaćaju kapacitete u lukama nau čkog turizma koji se od 2010. godine sta s čki ne prate.

Zbog metodoloških promjena (vidje napomenu ispod tablice), ukupni podaci o broju postelja registrirani u 2012. nisu usporedivi s prethodnim godinama zbog čega i nisu prika-zani na grafi konu. Može se samo konsta ra da je ukupni broj stalnih postelja u kolovozu 2012. bio blizu 806 suća.

Broj stalnih postelja u glavnoj sezoni od 2005. do 2011. (srpanj i kolovoz)*/Number of permanent beds in main season, 2005 2011 (July, August)*

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.Srpanj/

July 756 783 801 825 834 822 844

Kolovoz/August 785 797 814 835 838 833 852

740

760

780

800

820

840

860U

000

/IN

000


B2. NOĆENJA OSTVARENA U GLAVNOJ SEZONI OD 2005. DO 2012./B2. OVERNIGHTS IN MAIN SEASON, 2005-2012

Izvješće: BIST - Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST-System of business intelligencein tourism; www.iztzg.hr Izvorni podaci DZS-a/ Original data from Croa an Bureau of Sta s cs of the Republic of Croa a * Napomena: Noćenja u lukama nau čkog turizma nisu uključena u ukupna noćenja u razdoblju 2005. - 2009. godine / *Notes: The number of nights in nau cal ports are not included in total number of nights for years in period 2005-2010.

U cijelom promatranom razdoblju broj noćenja i u srpnju i u kolovozu je bio u porastu s izuzetkom srpnja 2009. kada je došlo do pada u odnosu na 2008. godinu (-4%). U cijelom razdoblju je broj noćenja u kolovozu bio 8-13% veći od broja registriranog u srpnju, osim 2008. godine kada je promet u kolovozu bio samo 1,4% veći od srpanjskog. Analiza poda-taka za promatrano razdoblje potvrđuje ranije nalaze da je promet u srpnju manji od pro-meta u kolovozu.

U ovom poglavlju analizira se turis čki promet u sedam primorskih županija: Istra, Primor-sko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalma nska i Dubrovačko-neretvanska u osmogodišnjem razdoblju od 2005. do 2012. godina. Podaci se odnose na ukupno ostvarena noćenja te noćenja prema glavnim vrstama smještajnih objekata. Usporedo s ukupnim noćenjima analizirana je i smještajna ponuda. Grafi čki su prika-zane promjene strukturnih udjela županija u ukupnim noćenjima, odnosno ukupnim smještajnim kapacite ma.

Metodološke napomene: podaci o kapacite ma ne uključuju podatke o ponudi u lukama nau čkog turizma. Zbog metodoloških promjena u obuhvatu privatnog smještaja, poda-ci za 2012. nisu usporedivi s podacima za prethodna godišta. Zato se u analizama koje uključuju tu vrstu smještaja 2011. godina uzima kao posljednja godina razdoblja.

TURIZAM U PRIMORSKIM ŽUPANIJAMA / TOURISM IN COASTAL COUNTIESC.

No enja ostvarena u glavnoj sezoni od 2005. do 2011. (srpanj, kolovoz) /Overnights in main season, 2005 2012 (July, August)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Srpanj/

July 14.969 15.342 16.211 17.226 16.488 17.354 17.810 18.456

Kolovoz/August 16.923 16.719 17.535 17.464 18.189 19.002 20.233 20.696

14.000

15.000

16.000

17.000

18.000

19.000

20.000

21.000

U00

0/I

N00

0


No enja i smještajna ponuda od 2005. do 2012.*/Overnights and accommodation capacities, 2005 2012*

a) Struktura no enja (%)/ Share in total nights (%)/

b) Struktura postelja (%)/ Share in total beds (%)

Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS a/ Original data from Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia* Vidjeti metodološke napomene u B1/ See Notes on Methodology in B1.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Istarska/ Istria 33,9 33,5 33,2 33,3 33,9 32,7 32,9 33,0

Primorsko goranska/Primorje Gorski kotar County 21,9 21,8 21,0 20,9 20,8 20,2 20,2 19,9

Li ko senjska/ Lika Senj County 2,3 2,4 2,5 2,7 2,9 3,0 2,9 3,0

Zadarska/ Zadar County 10,4 10,5 11,0 11,1 11,1 11,5 11,2 11,2

Šibensko kninska/Šibenik Knin County 6,4 6,8 6,8 6,8 6,6 7,0 6,9 6,9

Splitsko dalmatinska/Split Dalmatia County 16,1 16,4 17,3 17,2 16,7 17,3 17,7 17,4

Dubrova ko neretvanska/Dubrovnik Neretva County 9,0 8,6 8,2 8,2 8,0 8,4 8,2 8,6

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

%

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Istarska/ Istria 35,2 34,8 34,6 33,4 34,0 32,8 32,3

Primorsko goranska/Primorje Gorski kotar County 19,8 19,9 19,6 20,4 19,8 18,5 19,0

Li ko senjska/ Lika Senj County 2,7 3,1 3,3 3,3 3,4 3,4 3,5

Zadarska/ Zadar County 10,8 11,8 12,2 11,9 10,8 12,7 12,2

Šibensko kninska/Šibenik Knin County 6,4 6,7 6,4 6,2 5,9 6,1 6,7

Splitsko dalmatinska/Split Dalmatia County 15,6 14,8 15,0 16,0 17,3 17,6 17,2

Dubrova ko neretvanska/Dubrovnik Neretva County 9,4 8,9 8,8 8,7 8,7 8,8 9,1

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

%

C1. TURIZAM U PRIMORSKIM ŽUPANIJAMA OD 2005. DO 2012./C1. TOURISM IN COASTAL COUNTIES, 2005-2012

Ukupno primorske županije (u 000)/ Total coastal coun es (in 000)

Noćenja/ Nights

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

48.629 49.943 52.254 53.199 52.730 54.199 58.016 60.304


Postelje/ Beds

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

407 435 460 475 462 462 477 457


U ukupnom turis čkom prometu primorskih županija Istra sudjeluje s udjelom od oko 33%, uz odstupanja ±1%, u cijelom razdoblju od 2005. do 2012. Udio Primorsko-goranske županije kreće se oko 20% i blago se smanjuje od početka promatranog razdoblja. Sljedeće po veličini udjele imaju Splitsko-dalma nska (oko 17%), te Zadarska županija (oko 11%). Udjeli Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije iznose manje od 10%.

Struktura smještajne ponude po županijama se u analiziranom razdoblju sporo mije-njala kao i struktura ostvarenih noćenja tako da se može reći da je za cijelo razdoblje karakteris čan rela vno stabilan odnos strukturnih udjela županija.


C2. TURIZAM U HOTELIMA PRIMORSKIH ŽUPANIJA OD 2005. DO 2012./C2. TOURISM IN HOTELS IN COASTAL COUNTIES, 2005-2012

No enja i smještajna ponuda u hotelima (3, 4 i 5 zvjezdica) od 2005. do 2012./Overnights and accommodation capacities in hotels (3, 4 and 5 stars), 2005 2012

a) Struktura no enja (%)/ Share in total nights (%)


Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS a/ Original data from Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Istarska/ Istria 31,4 31,5 31,7 31,5 31,1 30,1 30,1 29,0







0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

%

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Istarska/ Istria 31,4 30,1 30,0 30,3 28,9 28,8 28,7 28,1







0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

%


Noćenja/ Nights

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

10.177 11.086 11.480 11.783 11.384 12.146 12.851 13.238


Postelje/ Beds

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

48 52 55 58 60 61 62 64


U razdoblju od 2005. do 2012. godine na noćenja ostvarena u istarskim hotelima viših kategorija (tri, če ri i pet zvjezdica) otpadalo je oko 30% ukupnih noćenja ostvarenih u takvim hotelima svih primorskih županija. Sa udjelima oko 20% slijede Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija. U te tri županije se, dakle, registrira 70% ukupnog pro-meta ostvarenog u hotelima viših kategorija. S rastućom ponudom kvalitetnijeg hotelskog smještaja u Splitsko-dalma nskoj županiji, raste i njen udio u ukupnim noćenjima (16% u 2012.). Zadarska i Šibensko-kninska županija sudjeluju s oko 7% (svaka), dok je udio Ličko-senjske županije manji od 2%.

U promatranom osmogodišnjem razdoblju, promjene strukturnih udjela kapaciteta viših kategorija hotela događale su se, u najčešćem broju slučajeva, u okviru ±1% što ukazuje na rela vno čvrste tržišne udjele te vrste smještaja primorskih županija. Komparirajući početnu i krajnju godinu razdoblja slijedi da su najveći porast udjela imale Zadarska (oko 4 postotna poena) i Splitsko-dalma nska županija (2 postotna poena), a najveće smanjenje Istra (3 postotna poena) te Primorsko-goranska županija (skoro 3 postotna poena).


C3. TURIZAM U KAMPOVIMA PRIMORSKIH ŽUPANIJA OD 2005. DO 2012. /C3. TOURISM IN CAMPING SITES IN COASTAL COUNTIES, 2005-2012

No enja i smještajna ponuda u kampovima (2, 3, 4 i 5 zvjezdica) od 2005. do 2012. /Overnights and accommodation capacities in camping sites (2, 3, 4 and 5 stars), 2005 2012




2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Istarska/ Istria 60,4 58,5 60,9 60,1 57,7 55,4 55,1 55,9







0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

%

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Istarska/ Istria 53,6 47,5 54,5 57,2 50,5 51,1 49,4 53,7







0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

%


Noćenja/ Nights

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

9.790 10.258 10.449 11.051 11.941 12.050 13.008 14.015


Postelje/ Beds

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

104 107 107 128 126 127 116 125


Svaka od primorskih županija u svojoj smještajnoj ponudi ima i kampove. Među m, če ri pe ne te ponude otpada na kampove triju županija: Istarske, Primorsko-goranske i Zadar-ske. Uspoređujući podatke za početnu i krajnju godinu datog razdoblja može se zaključi da su Istra i Primorsko-goranska županija zadržale svoje strukturne udjele u ukupnoj po-nudi primorskih županija te da je Zadarska svoj udio povećala za 2,5 postotnih poena.

Podaci o ostvarenim noćenjima pokazuju tržišnu dominaciju h triju županija – 85% pro-meta u 2012. godini ostvareno je u njihovim kampovima.


No enja i kapaciteti u privatnom smještaju od 2005. do 2012.*/Overnights and accommodation capacities in private facilities, 2005 2012*



Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr* Vidjeti metodološke napomene u B1/ See Notes on Methodology in B1.

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Istarska/ Istria 13,1 14,1 14,1 14,7 16,1 15,4 16,7 16,2







0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

%

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Istarska/ Istria 17,8 21,5 22,6 20,5 21,7 18,9 19,8

Primorsko goranska/Primorje Gorski kotar County 18,9 19,0 18,7 20,4 19,4 16,4 17,5

Li ko senjska/ Lika Senj County 4,0 4,2 4,1 4,3 4,5 4,5 4,7

Zadarska/ Zadar County 16,1 16,5 16,4 15,6 13,0 17,3 15,6

Šibensko kninska/Šibenik Knin County 8,8 9,1 8,2 7,6 7,3 7,8 9,0

Splitsko dalmatinska/Split Dalmatia County 22,0 19,1 19,3 21,4 24,3 25,0 23,1

Dubrova ko neretvanska/Dubrovnik Neretva County 12,4 10,6 10,7 10,2 9,8 10,0 10,3

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

%

C4. TURIZAM U PRIVATNOM SMJEŠTAJU PRIMORSKIH ŽUPANIJA OD 2005. DO 2012./

C4. TOURISM IN PRIVAT ACCOMMODATION FACILITIES IN COASTAL COUNTIES, 2005-2012


Noćenja/ Nights

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

14.072 15.570 17.577 18.448 18.700 19.283 20.958 21.599


Postelje/ Bedss

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

175 204 222 233 223 216 231 204


Ponuda privatnog smještaja je ravnomjernije raspoređena među primorskim županijama nego što je to slučaj sa smještajem u hotelima i kampovima. Pet od sedam županija ima udjele veće od 10%, pri čemu najveći udio ima Splitsko-dalma nska županija (oko 23% u 2011). Samo dvije županije imaju udjele manje od 10%; Šibensko-kninska (9%) i Ličko-Senjska (oko 5% u 2011).

Udjeli u ostvarenim noćenjima u 2011. godini pokazuju da ostvareni rezulta ne prate pravilo “veći udio u strukturnoj ponudi ̶ veći udio u ostvarenom prometu“. Najbolje se to vidi kod Dubrovačko-neretvanske županije koja u strukturi ponude ima udio oko 10%, dok je njen udio u ostvarenim noćenjima u 2011. godini bio 7%.

Usporedba udjela na početku (2005.) i na kraju razdoblja (2011.) za Istru pokazuje porast kako udjela noćenja (za 3,6 postotnih poena) tako i udjela stalnih postelja u ukupnoj po-nudi privatnog smještaja (porast od 2 postotna poena).

D1. VODEĆE TURISTIČKE DESTINACIJE U 2012. D1. LEADING TOURIST DESTINATION IN 2012

D. VODEĆE TURISTIČKE DESTINACIJE I OTOCI/ LEADING TOURIST DESTINATIONS AND ISLANDS

Turisti ka mjesta s milijun i više no enja u 2012.Tourist destination with million and more than million overnights in 2012

2010. 2011. 2012. 2010. 2011. 2012.2011./2010.

2012./2011.

2012./2010.

Rovinj Rovigno 2.590 2.918 2.981 4,8 5,0 4,9 12,7 2,2 15,1Pore Parenzo 2.313 2.565 2.625 4,3 4,4 4,4 10,9 2,3 13,5Dubrovnik 2.037 2.155 2.374 3,8 3,7 3,9 5,8 10,2 16,6Medulin 1.827 1.963 1.920 3,4 3,4 3,2 7,5 2,2 5,1Mali Lošinj 1.723 1.839 1.774 3,2 3,2 2,9 6,7 3,5 3,0Umag Umago 1.678 1.752 1.726 3,1 3,0 2,9 4,4 1,5 2,9Tar Vabriga Torre Abreg 1.340 1.395 1.544 2,5 2,4 2,6 4,1 10,7 15,2Vrsar Orsera 1.297 1.327 1.429 2,4 2,3 2,4 2,3 7,7 10,2Funtana Fontane 1.264 1.318 1.388 2,3 2,3 2,3 4,3 5,3 9,9Crikvenica 1.229 1.326 1.366 2,3 2,3 2,3 7,9 3,1 11,2Pula Pola 1.083 1.197 1.259 2,0 2,1 2,1 10,5 5,2 16,3Labin 1.142 1.200 1.216 2,1 2,1 2,0 5,0 1,3 6,5Šibenik 994 1.027 1.118 1,8 1,8 1,9 3,4 8,8 12,5Novalja 999 1.052 1.115 1,8 1,8 1,8 5,4 6,0 11,6Opatija 1.024 1.056 1.067 1,9 1,8 1,8 3,0 1,1 4,2Rab 1.020 1.025 1.055 1,9 1,8 1,7 0,5 2,9 3,4Zadar 1.012 1.044 1.043 1,9 1,8 1,7 3,2 0,2 3,0Vodice 912 978 1.041 1,7 1,7 1,7 7,2 6,4 14,1

Ukupno (mjesta s milijun i više no enja)/Total (destinations with million or more nights)

25.483 27.137 28.041 47,0 46,8 46,5 6,5 3,3 10,0

Ostala mjesta/Other destinations

28.716 30.878 32.263 53,0 53,2 53,5 7,5 4,5 12,4

Ukupno primorske županije/Total coastal counties

54.199 58.016 60.304 100,0 100,0 100,0 7,0 3,9 11,3

No enja/ Nights(000)

Struktura/ Structure(%)

Stope / Rate of Change(%)



U 18 turis čkih mjesta je zabilježeno više od milijun noćenja u 2012. godini. Kako bi se bolje pra le promjene na lis vodećih, u tablici su da podaci za tri uzastopne godine: od 2010. do 2012.

U 2012. godini najviše noćenja je imao Rovinj (skoro tri milijuna ili točnije 2,98 milijuna), za m slijedi Poreč s 2,6 miijuna i Dubrovnik s 2,3 milijuna. Medulin, Mali Lošinj, Umag i Tar-Vabriga su sljedeća grupa mjesta na lis u kojima je ostvareno od 1,5 do 1,9 milijuna noćenja. Noćenja u ostalim mjes ma se kreću od jednog milijuna pa do 1,4 milijuna. Uku-pan broj noćenja u h 18 mjesta odgovara skoro polovici ukupnog turis čkog prometa u primorskim županijama u 2012. godini (46,5%).

Od osamnaest des nacija s milijun i više noćenja, njih devet je imalo iznadprosječne stope rasta u 2012. u odnosu na 2010. godinu. To su: Rovinj, Poreč, Dubrovnik, Tar-Vabriga, Crikvenica, Pula, Šibenik, Novalja i Vodice.

D2. PRVIH DESET OTOKA U 2012. D2. TOP TEN ISLANDS IN 2012.

Prvih deset otoka prema broju noćenja u 2012. godini su: Krk, Pag , Rab, Lošinj, Brač, Hvar, Cres, Korčula, Murter i Čiovo. Prvih sedam otoka ima preko milijun noćenja pri čemu treba istaknu da Krk sa skoro 4 milijuna noćenja daleko prednjači ispred svih ostalih. Če ri posljednja otoka na lis imala su ispod milijun noćenja u 2012. U toj grupi je najuspješniji otok Cres koji je prema ostvarenim rezulta ma bliži grupi s milijun i više noćenja nego Čiovu koji se nalazi na desetoj poziciji s 555 suća noćenja.

Prvih deset otoka prema ostvarenom broju no enja u 2012. godini/Top ten islands by overnights in 2012.

2010. 2011. 2012. 2010. 2011. 2012.2011./2010.

2012./2011.

2012./2010.

Krk 3.285 3.635 3.789 21,9 22,9 23,5 10,7 4,2 15,4Pag 2.016 2.122 2.117 13,4 13,4 13,2 5,3 0,2 5,0Rab 1.586 1.603 1.679 10,6 10,1 10,4 1,1 4,7 5,9Lošinj 1.526 1.627 1.552 10,2 10,2 9,6 6,6 4,6 1,7Bra 1.180 1.231 1.211 7,9 7,7 7,5 4,3 1,6 2,7Hvar 1.133 1.167 1.152 7,5 7,3 7,2 3,0 1,3 1,7

Cres 885 968 951 5,9 6,1 5,9 9,4 1,7 7,5

Kor ula 643 669 689 4,3 4,2 4,3 4,1 3,0 7,2Murter 646 681 684 4,3 4,3 4,3 5,4 0,5 5,9

iovo 566 533 555 3,8 3,4 3,4 5,8 4,2 1,8Ukupno prvih 10 otoka/Total top 10 islands

13.465 14.237 14.380 89,7 89,6 89,4 5,7 1,0 6,8

Ostali otoci /Other islands

1.549 1.659 1.714 10,3 10,4 10,6 7,1 3,3 10,7

Ukupno svi otoci/Total all islands

15.014 15.896 16.095 100,0 100,0 100,0 5,9 1,3 7,2

No enja/ Nights(000)

Struktura/ Structure(%)

Stope / Rate of Change(%)

Izvorni podaci DZS a/ Original data from Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia.Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/ Report: BIST System of business intelligence in tourism;


E1. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE/E1. CREDIT AND DEBIT FROM TRAVEL IN CROATIAN BALANCE OF PAYMENTS

U trećem tromjesečju 2012. godine neto prihod koji se vodi na stavci “Putovanja – turizam“ u Platnoj bilanci – robe i usluge, iznosio je 4.104 milijuna eura što je oko 2,8% više od prihoda trećeg tromjesečja 2011. godine. Rast prihoda od usluga pruženih putnicima i turis ma u Hrvatskoj u odnosu na treće tromjesečje 2011. iznosio je 3%. Prihodi trećeg tromjesečja uglavnom potječu od turista koji u ljetnoj sezoni borave u Hrvatskoj iz osob-nih razloga (prihod od 4.240 milijuna eura). U odnosu na treće tromjesečje 2011. ukup-ni rashodi su porasli za 13%. Na takvu stopu rasta direktno su utjecali troškovi hrvatskih građana na poslovnim putovanjima u inozemstvu (porast od oko 33%). Troškovi hrvatskih građana na putovanjima u inozemstvu iz osobnih razloga su također porasli za 7% u odno-su na isto razdoblje prethodne godine.

Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja u tre em tromjese ju 2012. godine (u milijunima eura)*/Travel credit and debit by purpose of travel, third quarter of 2012 (mil EUR)*

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.**2011.Q1**

2011.Q2**

2011.Q3**

2012.Q1**

2012.Q2**

2012.Q3***

1. Robni deficit/Trade deficit in goods

8.344,2 9.434,0 10.793,8 7.415,5 5.990,7 6.147,9 1.536,4 1.674,4 1.646,3 1.511,9 1.694,8 1.541,0

2. Putovanja turizam(neto prihod)/ Travel(net income)

5.708,7 6.035,2 6.694,0 5.655,8 5.600,8 5.984,5 143,3 1.457,0 3.991,0 144,8 1.467,6 4.103,8

2.1. Prihodi/Credit

6.293,3 6.752,6 7.459,4 6.379,7 6.230,0 6.600,0 274,5 1.611,0 4.169,8 294,5 1.671,7 4.306,0

2.1.1. Poslovni razlozi/Business

388,4 389,2 386,4 255,7 236,3 209,7 29,7 78,1 54,028,7 85,3 65,8

2.1.2. Osobni razlozi/Personal

5.904,9 6.363,4 7.073,1 6.124,0 5.993,6 6.390,3 244,8 1.532,9 4.115,8 265,8 1.586,4 4.240,2

2.2. Rashodi/Debit

584,6 717,3 765,5 724,0 629,2 632,4 131,3 153,9 178,8 149,6 204,1 202,2

2.2.1. Poslovni razlozi/Business

229,5 266,9 261,3 240,8 180,6 184,3 45,9 42,2 41,9 42,6 69,9 55,6

2.2.2. Osobni razlozi/Personal

355,1 450,4 504,2 483,1 448,6 448,1 85,4 111,7 137,0 107,0 134,1 146,6

** Revidirani podaci/ Revised data.

***Preliminarni podaci/ Preliminary data.

Izvor: Bilten HNB a 188, (I/2013.); www.hnb.hr/ Source: www.hnb.hr, Bulletin HNB 188 (January 2013); www.hnb.hr.

*Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance "putovanja, prihodi“, a obuhva aju sve transakcije potrošnje inozemnih turista i jednodnevnihposjetitelja na: smještaj, hranu i pi e, prijevoz u zemlji, zabavu, kupnju i sl. / Travel credit data are based on the balance of payment entry "travel, credit", includingall transactions of consumption of foreign travellers and same day visitors on accommodation, food and beverage, travel within the country, entertainment,shopping etc.

E. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA/ CREDIT AND DEBIT FROM TRAVEL

hrvatski turizamubrojkama croatian tourism in numbers 4 · PDF file1 hrvatski turizam u...

Documents

Transcript of hrvatski turizamubrojkama croatian tourism in numbers 4 · PDF file1 hrvatski turizam u...