HR-LFS Instructions-2005-hr - gesis.org Instructions...promatranja i koristi upitnik za dobivanje...

REPUBLIKA HRVATSKA UPUTE − ARS DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Zakon o službenoj statistici,

NN, br. 103/03.

METODOLOŠKE UPUTE

ZA ANKETU O RADNOJ SNAZI

ARS 2005.

2 ARS 2005. - METODOLOŠKE UPUTE

SADRŽAJ 1. OPĆA OBILJEŽJA ANKETE RADNE SNAGE ............................................................................................ 3 1.1. ŠTO JE ANKETA RADNE SNAGE? .................................................................................................... 3 1.2. KOJI SU CILJEVI ANKETE RADNE SNAGE? ..................................................................................... 3 1.3. NACRT UZORKA ................................................................................................................................. 3 1.4. JEDINICA PROMATRANJA .................................................................................................................. 4 1.5. RAZDOBLJE PROMATRANJA ............................................................................................................ 4 1.6. UČESTALOST PROVOĐENJA ANKETE ............................................................................................ 4 1.7. TKO SU KORISNICI REZULTATA ANKETE RADNE SNAGE ............................................................ 5 1.8. TAJNOST PODATAKA ........................................................................................................................ 4 2. OPĆE UPUTE ZA PROVEDBU ANKETE ................................................................................................... 6 2.1. DUŽNOSTI KONTROLORA ................................................................................................................. 6 2.2. DUŽNOSTI I PRAVILA PONAŠANJA ANKETARA .............................................................................. 7 2.2.1. OPĆE UPUTE ............................................................................................................................ 7 2.2.2. POSTUPAK KOD TRAŽENJA IZABRANE STAMBENE JEDINICE .......................................... 7 2.2.3. PRI DOLASKU U KUĆANSTVO ................................................................................................ 9 3. UPUTE ZA UPIS PODATAKA ................................................................................................................... 10 3.1. GRAFIČKI IZGLED UPITNIKA ........................................................................................................... 10 3.2. POSTUPAK UPISA PODATAKA ........................................................................................................ 10 3.2.1. UPUTE ZA UPIS PODATAKA O KUĆANSTVU (BLOK A) ...................................................... 10 3.2.2. UPUTE ZA UPIS PODATAKA O ČLANOVIMA KUĆANSTVA ................................................ 11 4. UPUTE ZA PITANJA O ČLANOVIMA KUĆANSTAVA .............................................................................. 12 4.1. P1 - P24 DEMOGRAFSKA I OBRAZOVNA OBILJEŽJA STANOVNIŠTVA ...................................... 12 4.2. P25 - P59 RADNA AKTIVNOST NA GLAVNOM POSLU U TJEDNU PROMATRANJA ................... 20 4.3. P60 - P67 RADNA AKTIVNOST NA DODATNOM POSLU I PROMJENA GLAVNOG POSLA ........ 27 4.4. P68- P72 PRETHODNI POSAO I NJEGOVE KARAKTERISTIKE ..................................................... 27 4.5. P73 - P93 NEZAPOSLENOST I TRAŽENJE POSLA ........................................................................ 30 4.6. P94 I P95 POLOŽAJ PREMA AKTIVNOSTI PRIJE GODINU DANA ................................................ 30 4.7. P97 - P98NETO MJESEČNI PRIHOD I FINANCIJSKA SITUACIJA KUĆANSTVA ......................... .. 31

ARS 2005. - METODOLOŠKE UPUTE 3

1. OPĆA OBILJEŽJA ANKETE O RADNOJ SNAZI

1.1. ŠTO JE ANKETA O RADNOJ SNAZI

Anketa u kojoj sudjelujete u našoj se zemlji provodi od 1996. Istraživanja ovog tipa dio su statističke tradicije

razvijenih zemalja već mnogo desetljeća, a i mnoge nerazvijene zemlje i zemlje u tranziciji također ih provode

unatrag nekoliko godina. Anketa je metoda istraživanja koja se pretežno temelji na uzorku jedinica

promatranja i koristi upitnik za dobivanje odgovora o predmetu istraživanja.

Anketom o radnoj snazi prikupljamo podatke o ekonomski aktivnom stanovništvu ili o radnoj snazi u

Hrvatskoj prema preporukama Međunarodne organizacije rada (International Labour Organisation - ILO).

Radnu snagu čine sve osobe koje rade ili traže posao u cilju stjecanja sredstava za život. Stoga su glavne

kategorije koje se istražuju ukupna zaposlenost, nezaposlenost te demografske, obrazovne, socio-

ekonomske i druge karakteristike pojedinaca koji se nalaze u svakoj od pojedinih skupina.

1.2. KOJI SU CILJEVI ANKETE O RADNOJ SNAZI?

Glavni je cilj ankete dobiti uvid u ponašanje pojedinih skupina na tržištu rada na način koji omogućava

primjenu modernih metoda analize s bilo kojeg znanstvenog područja: ekonomije, sociologije, psihologije i

drugih. Jedan je od glavnih ciljeva ankete da se pri definiranju ukupne zaposlenosti i nezaposlenosti primijene

međunarodni standardi kako bi se ove kategorije mogle uspoređivati s istovjetnim kategorijama u drugim

zemljama, osobito europskim zemljama. Anketa se, kako u postupcima izbora uzorka tako i kod definiranja

upitnika, oslanja na preporuke Međunarodne organizacije rada.

1.3. NACRT UZORKA

Uzorak za anketu je dvoetapni stratificirani slučajni uzorak. U prvoj etapi izbora izabrano je 717 segmenata.

Segmenti su teritorijalne jedinice koje se sastoje od jednog ili više popisnih krugova. Unutar svake

općine/grada u županijama ili gradske četvrti u Gradu Zagrebu može biti jedan ili više segmenata. U drugoj

etapi izbora, unutar svakog izabranog segmenta, izabrano je 12 stanova nastanjenih privatnim kućanstvima.

Prema podacima Popisa stanovništva 2001., u izabranih 8 604 stanova bilo je 8 888 privatnih kućanstava.

Stratumi su županije, a izbor uzorka unutar stratuma je proporcionalan.

Ako je redni broj stana na listi isti, tada znamo da se radi o jednom izabranom nastanjenom stanu i da se u

njemu nalazilo više privatnih kućanstava u vrijeme Popisa stanovništva 2001. Međutim, od Popisa

stanovništva prošlo je neko vrijeme, tako da u trenutku provedbe ankete u izabranim nastanjenim stanovima

ne moraju biti ista kućanstva niti isti broj kućanstava kao za vrijeme Popisa stanovništva 2001.

Pri provedbi ankete, u svakom izabranom nastanjenom stanu intervjuiraju se sva privatna kućanstva koja u

vrijeme provedbe ankete žive u tom stanu i svi njihovi članovi, vodeći računa o tome da je stan definiran

jednako kao u Popisu 2001. Pri tome se svako privatno kućanstvo smatra zasebnom jedinicom promatranja i

za njega se popunjava zasebni upitnik.

Ako na listi postoje podaci o više privatnih kućanstava u jednom izabranom nastanjenom stanu, tada je pri

slanju obavijesti o izboru nastanjenog stana u anketu, dovoljno poslati obavijest na ime nositelja jednog od

privatnih kućanstava, na primjer onog privatnog kućanstva koje je navedeno prvo na listi.


1.4. JEDINICA PROMATRANJA

Jedinica promatranja ankete je kućanstvo i svi pojedinci u njemu. Kućanstvo čine pojedinci koji žive zajedno i

dijele sve, ili veći dio ukupnih troškova života. Kućanstvo je, dakle, mala ekonomska zajednica koja nije

uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika. Unutar svakog kućanstva anketiraju se svi pojedinci bez

obzira na dob i trenutnu prisutnost. Naravno, za djecu a katkada i za starije osobe, odgovore daju drugi

članovi kućanstva.

1.5. RAZDOBLJE PROMATRANJA

Razdoblje promatranja ankete, odnosno referentno razdoblje u kojem se mjeri zaposlenost, nezaposlenost i

neaktivnost je TJEDAN KOJI PRETHODI POČETKU PROVOĐENJA ANKETE.

Većina se pitanja odnosi na ekonomsku aktivnost pojedinaca u tim tjednima, a samo se neka pitanja odnose

na druga razdoblja koja su u pitanjima jasno naznačena.

1.6. UČESTALOST PROVOĐENJA ANKETE

Od 1998., ARS se provodi kontinuirano tijekom godine u mjesečnoj periodici kako radi postizanja ažurnijih

rokova u dobivanju rezultata obrade tako i radi jednostavnije organizacije rada na terenu. Uzorak od 8 604

stambenih jedinica izabran je na temelju novog okvira za uzorak formiranog iz Popisa stanovništva,

kućanstava i stanova 2001., i u prvom polugodištu 2004. g. osigurat će se reprezentativnost podataka u

polugodišnjoj periodici na razini RH. Budući da tako formiran okvir za uzorak uključuje podatke o privatnim

kućanstvima, segment sadrži podatke o dva ili više kućanstava koja žive u istom stanu. Anketar je obavezan

anketirati sva ku ćanstva navedena na listi, ali u skladu s promjenama koje s u se mogle dogoditi od

vremena Popisa 2001.

1.7. TKO SU KORISNICI REZULTATA ANKETE O RADNOJ SNA ZI

Glavni su korisnici podataka vladina tijela, zavodi i druge državne institucije, zatim tijela jedinica lokalne

uprave i samouprave, sindikati, udruge poslodavaca, istraživači, znanstvenici, novinari, i međunarodne

organizacije kao što je Međunarodna organizacija rada, Svjetska banka, OECD, itd. Rezultati ankete o radnoj

snazi objavljivat će se u posebnim publikacijama Državnog zavoda za statistiku.

1.8. TAJNOST PODATAKA

Vrlo je važno imati na umu da su pojedinačni podaci (za osobe i kućanstva) dobiveni anketom službena tajna

te da su svi sudionici u anketi koji s njima dolaze u dodir dužni poštivati pravila koja će tu tajnost i očuvati.

Evo nekoliko naputaka o postupcima kojih se potrebno pridržavati:

a) Voditi računa da nitko, tko za to nije službeno zadužen, nema pristupa ispunjenim upitnicima. To

se naročito odnosi na pojedince u kućanstvima koji ne bi smjeli vidjeti ispunjene tuđe upitnike;


b) Ne ostavljati ispunjene upitnike na očigled drugim osobama, npr. na vidnom mjestu u automobilu,

odložene na javnom mjestu ili bilo gdje drugdje osim u za to određenoj prostoriji u županijskome

statističkom uredu;

c) Stečena saznanja o pojedinim kućanstvima i pojedincima koji u njima žive treba držati u tajnosti;

d) Odgovorno postupati s ispunjenim upitnicima kako ne bi došli u ruke osobama koje bi ih mogle

zloupotrijebiti U VAŠE IME;

e) Obavijestiti kontrolora o eventualno izgubljenim upitnicima ili drugim nepredviđenim okolnostima.

Ispitanicima tajnost podataka jamči Zakon o službenoj statistici (NN 103/03.). Rezultati će biti objavljivani u

agregiranom, zbirnom obliku kojim se onemogućava prikazivanje podataka o pojedincima, npr. ukupan broj

zaposlenih, nezaposlenih, itd.


2. OPĆE UPUTE ZA PROVEDBU ANKETE

ROKOVI:

2.1. DUŽNOSTI KONTROLORA

a) Priprema i organizacija provedbe ankete;

b) Upoznavanje s promjenama na upitniku;

c) Izbor anketara i održavanje instruktaže;

d) Suradnja s anketarima u tijeku anketiranja na dogovorenoj lokaciji i putem telefona;

e) Rješavanje svih problema s kojima se anketari susreću na terenu, a po potrebi kontaktiranje

koordinatora iz Državnog zavoda za statistiku;

f) Svakodnevno preuzimanje upitnika od anketara i provedba sljedeće kontrole:

PROVJERITI:

⇒ jesu li podaci uneseni na pravilan način;

⇒ je li pravilan tijek danih odgovora. NAPOMENA: Provjeriti kod pitanja P11 jesu li svi ispitanici koji

imaju više od 15 godina starosti nastavili intervju;

⇒ je li povučena vodoravna crta u svim poljima kod pitanja koja se ne odnose na pojedinog ispitanika;

⇒ je li dovoljan i primjeren opis djelatnosti, škole i zanimanja kako bi se moglo provesti šifriranje;

⇒ je li anketar korektno unio vrijeme anketiranja i ostale podatke koji se javljaju na prve dvije stranice

upitnika (skupina pitanja označena s A);

⇒ JE LI INTERVJU OBAVLJEN U SVIM IZABRANIM STAMBENIM JEDINICAMA. (PROVJERA

POTPUNOSTI OBUHVATA NAKON KONTROLE POJEDINAČNIH UPITNIKA)

Kontrolor prema potrebi vraća upitnik na teren, a po završetku polugodišnje provedbe ankete sastavlja

izvješće o tijeku provedbe. Izvješće se, između ostaloga, mora temeljiti na saznanjima dobivenim neposredno

od anketara u tijeku provedbe i na sastanku nakon završetka ankete, i mora sadržavati sljedeće informacije:


⇒ ocjenu rada anketara općenito, s preporukama za budući izbor anketara s obzirom na dob,

obrazovnu strukturu, zanimanje, itd. Potrebno je pribilježiti imena i prezimena anketara koji su se

pokazali izuzetno dobrima za predstojeće ankete;

⇒ ocjenu tijeka provedbe ankete s naznakom o eventualnim zastojima, poteškoćama, prijedlozima za

buduću organizaciju, itd.

⇒ primjedbe o upitniku, nekim njegovim nelogičnostima, pitanjima na koje ispitanici nisu htjeli

odgovarati, nejasno postavljenim pitanjima, o pitanjima s puno unaprijed ponuđenih odgovora, itd.

Kontrolor također vodi evidenciju i mjesečni obračun plaćanja anketara. Uredno ispunjene upitnike s

mjesečnim obračunom rada anketara na vrijeme šalje u DZS.

2.2. DUŽNOSTI I PRAVILA PONAŠANJA ANKETARA

2.2.1. OPĆE UPUTE

a) Anketar je dužan odgovorno i na vrijeme obaviti sve poslove koji su mu povjereni;

b) Anketar je dužan doći na instruktažu spreman, tj. prethodno proučiti sve materijale koje je

dobio (metodološke upute, upitnik), a ako je sudjelovao u prethodnoj anketi treba pažljivo

proučiti promjene na upitniku. Tijekom upoznavanja s upitnikom posebnu pozornost treba

posvetiti pitanju P25. Na temelju odgovora na to pitanje formiraju se skupine ispitanika od

kojih svaka ima svoj zaseban tijek u upitniku. Također treba izvršiti prethodno anketiranje

nekog kućanstva, po svom slobodnom izboru (može i vlastito kućanstvo) prije dolaska na

instruktažu. Treba pribilježiti sve nedoumice koje se eventualno pojavljuju i razjasniti ih u

tijeku instruktaže;

c) VAŽNO JE DOBRO SVLADATI UPITNIK, NAROČITO SKOKOVE ZA POJEDINE SKUPINE

ISPITANIKA. NA INSTRUKTAŽU JE POTREBNO DOĆI S ISPUNJENIM UPITNIKOM;

d) OBAVEZNO JE PRISUSTVOVANJE CJELOVITOJ INSTRUKTAŽI . TKO NE

PRISUSTVUJE INSTRUKTAŽI, NE MOŽE SUDJELOVATI U ANKETI!

e) Anketar je dužan svakodnevno kontroloru nositi ispunjene upitnike;

f) Ako upitnici nisu dobro ispunjeni, anketar je na nalog kontrolora dužan vratiti se u kućanstvo i

uspješno završiti intervju;

g) Anketar je dužan, za svaku nejasnoću u pogledu postupaka, metodologije ili neočekivanih

slučajeva na terenu, obratiti se kontroloru koji će mu biti stalno na raspolaganju;

h) Anketar mora intervjuirati kućanstv koje živi u izabranoj stambenoj jedinici, a ne smije

svojevoljno intervjuirati kućanstvo koje se ne nalazi u izabranoj stambenoj jedinici.

2.2.2. POSTUPAK KOD TRAŽENJA IZABRANE STAMBENE JEDI NICE

Anketari će dobiti liste po mjesecima anketiranja (01-06) izabranih stambenih jedinica, njihove adrese s

imenima nositelja kućanstava, te s ostalim identifikacijskim podacima koji se prenose na naslovnu stranicu

upitnika.


a) Anketari moraju podatke s te liste prije intervjua (kod kuće) upisati u prazna odgovarajuća

polja: razdoblje tj. mjesec npr. 01; 02 itd., zatim pitanje A1 − šifra županije; A2 − šifra

segmenta; A3 – redni broj popisnog kruga (sastoji se od četiri znamenke); A4 – redni broj

stana i popuniti tablicu s podacima na naslovnoj stranici upitnika. Pitanja A5 i A6 − broj

kućanstava u stanu i redni broj kućanstva, anketar upisuje na početku intervjua kad utvrdi

koliko kućanstava postoji na izabranoj adresi;

b) Ukoliko anketar u izabranoj stambenoj jedinici ne nađe nikoga kod kuće ili nađe samo osobu

koja ne može davati odgovore za ostale članove kućanstva, mora još četiri puta doći i

nastojati ostvariti intervju, tj. ukupno pet puta dolaziti na istu adresu u tijeku razdoblja

anketiranja. Dolaske mora zapisati na drugoj strani upitnika pod A7;

c) Ukoliko anketar na adresi izabrane stambene jedinice pored naznačenog, nađe još jedno

kućanstvo, potrebno je utvrditi je li promjena nastala nakon Popisa 2001.U tom slučaju za

svako kućanstvo ispunjava se poseban upitnik pri čemu se kod pitanja A6 upisuje redni broj

kućanstva unutar izabrane stambene jedinice. Anketar sam pridružuje redni broj svakom

kućanstvu prema redoslijedu anketiranja. Na naslovnoj stranici upitnika svakog kućanstva

upisuje ime njegova nositelja. Ako članovi jednog od kućanstava nisu prisutni kod prvog

anketarovog dolaska, tada će anketar u ponovljenim dolascima nastojati ostvariti intervju;

d) Ukoliko anketar na adresi izabrane stambene jedinice ne nađe naznačeno nego drugo

kućanstvo, intervjuira to kućanstvo, a na naslovnu stranicu upitnika upisuje ime njegova

nositelja u stupac “Novo stanje”;

e) Pri utvrđivanju broja kućanstava u stambenoj jedinici, anketar polazi od definicije kućanstva i

od objašnjenja koja su dana u ovim uputama;

f) Ukoliko anketar nakon višekratnih dolazaka utvrdi da je u stambenoj jedinici u kojoj je samo

jedno kućanstvo i koje je trajno odsutno, da je stambena jedinica nedostupna ili je nije

moguće pronaći, da je došlo do prenamjene stambenog prostora, odnosno da stambena

jedinica više ne postoji, upisuje odgovarajući razlog neprovedenog intervjua pod A9 (2 - 6);

g) Kada anketar utvrdi da se na naznačenoj adresi nalazi izabrana stambena jedinica tada

uspostavlja prvi kontakt sa stanarima ukoliko su prisutni ili kontaktira susjede kako bi saznao

informacije o njihovom prisustvu i na pitanju A10 bilježi informacije o prvom kontaktu sa

stanarima. Uz svaki ponuđeni modalitet, predviđeno je polje za upis broja kućanstava. Za

odsutna kućanstva kao i za ona koja odbiju kontakt, na A11 nastojimo dobiti podatak o broju

osoba;

h) Na A12, za svako kućanstvo utvrđujemo prihvaća li sudjelovanje u anketi. U slučaju

neprihvaćanja ili odsutnosti, ako je moguće saznati treba upisati i broj osoba;

i) Za kućanstvo koje nije prihvatilo sudjelovanje, na A13 se utvrđuje razlog;

j) Ako na listi uz naznačenu adresu nema imena nositelja kućanstva, anketar procijeni koliko

ima stanova u stambenom objektu i u dogovoru s kontrolorom slučajnim postupkom odabere

jednu stambenu jedinicu.


Molimo, prou čite priloženi "Primjer iz adresara" i postupite pre ma navedenome!

Općenito pravilo pri anketiranju stambenih jedinica jest da se anketiraju kućanstva koja stvarno

žive na odabranim adresama vodeći računa o tome da je stambena jedinica definirana jednako

kao u Popisu 2001.

U skladu s tim, ako su u Popisu popisana dva kućanstva na istoj adresi, u adresaru za ARS izlistana

su oba te se i anketiraju kao dva kućanstva, vodeći računa o promjenama koje su mogle nastati

nakon Popisa 2001.

U slučaju da nositelj kućanstva koji je naveden u adresaru već godinama ne živi na toj adresi,

anketar ne ispisuje prazni upitnik za to kućanstvo, već u polja za 'Novo stanje' unosi novo ime

nositelja kućanstva koje stvarno tamo živi.

VAŽNO: Uočili smo da u segmentima izabranim u naseljima gdje se nalaze obiteljske kuće, umjesto

12 ili 13 kućanstava, anketari anketiraju i do 19 kućanstava. To daje potpuno krivu sliku o broju

kućanstava u odnosu na Popis. Pravilo je: ako se na jednoj adresi nalazi obiteljska kuća s više

kućanstava, na listi su navedena sva; ako nisu navedena, znači da su se u Popisu izjasnili kao

kućanstva u posebnim stanovima te imaju jednaku vjerojatnost izbora u uzorak za ARS. U takvoj

situaciji, anketar treba anketirati samo ono kućanstvo koje je izabrano, odnosno navesti promjene

vezane uz to kućanstvo.

2.2.3. PRI DOLASKU U KU ĆANSTVO

1. Predstaviti se imenom i prezimenom i pokazati identifikacijsku iskaznicu - Punomoć

Državnog zavoda za statistiku za sudjelovanje u anketi;

2. Objasniti da se radi o istraživanju o ekonomskoj aktivnosti stanovništva koje provodi Državni

zavod za statistiku Republike Hrvatske kao jedno od svojih redovnih istraživanja.

3. Pitati je li kućanstvo primilo pismo kojim se najavljuje dolazak anketara. Ako nije, treba imati

spremnu kopiju toga pisma na kojem je jasno istaknut pečat Državnog zavoda za statistiku;

4. Objasniti da će intervju trajati oko 15 minuta;


3. UPUTE ZA UPIS PODATAKA

3.1. GRAFIČKI IZGLED UPITNIKA

Anketni upitnik sastoji se od 98 pitanja. Premda se može činiti vrlo opsežnim, valja znati da većina članova

kućanstva ne prolazi niti kroz 1/3 pitanja te njihovi intervjui vrlo kratko traju, npr. djeca mlađa od 15 godina.

U upitniku se sva pitanja nalaze u zaglavlju i tamnije su otisnuta. Velik broj pitanja ima ponuđene odgovore

koji se nalaze u kućicama odmah ispod pitanja ili u donjem dijelu stranice. Anketar upisuje šifru modaliteta

koji je ispitanik odabrao u odgovarajući redak, tj. u redak s rednim brojem tog ispitanika. Osim šifara, anketar

katkada unosi i podatke koje mu ispitanik daje kao odgovor na pitanje, npr. broj zaposlenika u poduzeću, ili

tekst kao kod opisa djelatnosti, škole i zanimanja. Ispod pitanja se često javljaju upute anketaru. Skokovi su

označeni strelicom u obliku trokuta >. Postoje dvije vrste skokova. Prvi je kada svi ispitanici s nekog pitanja

skaču na drugo pitanje. Tada je skok uokviren u veliki trokut, u kojem je i uputa o skoku. Druga je vrsta

skoka kada samo jedna skupina ispitanika skače. U tom slučaju skok je naznačen uz modalitet odgovora koji

je ispitanik odabrao. Primjer za prvi tip skoka je pitanje P10 nakon kojega svi koji su na njega odgovorili

skaču na kraj upitnika, u ovom slučaju osobe koje borave u drugom gradu ili državi dulje od 12 mjeseci i

nemaju čvrstu ekonomsku vezu s kućanstvom. Primjer drugog skoka je pitanje P25 u kojem osobe koje su

odgovorile s 01 − 07 idu na pitanje P26, a osobe koje su odgovorile s 08 − 12 idu na P27, itd.

Kod složenijih pitanja kao npr. P32 “Koji je vaš položaj u zaposlenju?” nužno je ispitaniku pročitati modalitete

kako bi bolje mogao razumjeti pitanje i odabrati odgovarajući modalitet. Pitanja za koja je čitanje modaliteta

posebno važno, u upitniku su označena slovom Č. Ako ispitanik sam ponudi odgovor ne dočekavši čitanje

do kraja, tada anketar pronađe odgovarajući modalitet, pročita ga ispitaniku i upiše odgovarajuću šifru. To,

naravno, ne znači da se drugi modaliteti ne smiju čitati. To ovisi o prosudbi anketara u svakome pojedinom

slučaju.

3.2. POSTUPAK UPISA PODATAKA

3.2.1. UPUTE ZA UPIS PODATAKA O KU ĆANSTVU (blok A)

Prema podacima na listi izabranih stambenih jedinica, anketar je prije dolaska u kućanstvo ispunio podatke

na pitanjima A1 − A6 u tabelici naslovne stranice upitnika.

Prije upisa podataka o kućanstvu, anketar će u razgovoru s osobom koja daje podatke utvrditi broj

kućanstava u stambenoj jedinici, pri čemu nije važan vlasnički odnos prema stambenoj jedinici, vremenska

duljina njenog korištenja, kao ni status stalnog stanovanja − prebivališta, ili privremenog stanovanja −

boravišta. U ovom postupku anketar se pridržava definicije kućanstva koja podrazumijeva zajednicu srodnika

i/ili nesrodnika koji zajednički troše sredstva za život. Podstanarska kućanstva, jednočlana ili višečlana,

obuhvaćaju se anketom jednako kao i vlasnici ili stanari stambenih jedinica. POTREBNO JE

INTERVJUIRATI SVA KUĆANSTVA U IZABRANOJ STAMBENOJ JEDINICI (po načelu jedno kućanstvo =

jedan upitnik).

U nekim se slučajevima mogu javiti nedoumice kod određivanja kućanstva, posebno kod osoba koje imaju

boravište u mjestu anketiranja, a prebivalište u drugom mjestu. Takve se osobe u boravištu, smatraju

zasebnim kućanstvom i odgovaraju na sva pitanja u upitniku. To su, na primjer, studenti, zatim osobe koje u


boravištu rade, a imaju prebivalište i obitelj u drugom mjestu u koje se ne vraćaju često, tj. nisu tjedni ili

dnevni migranti (tjedni i dnevni migranti smatraju se članom kućanstva u prebivalištu). Ako se za ove

kategorije osoba izaberu stambene jedinice u njihovu prebivalištu, tada se ubrajaju u članove kućanstva,

navode se u popisu osoba kod pitanja 1, ali se preko pitanja 9, tj. pitanja o trajnoj prisutnosti u mjestu

anketiranja isključuju iz ciljane populacije u prebivalištu, i za njih intervju završava na pitanju 10. Prognanička

i izbjeglička kućanstva koja žive u izabranima stambenim jedinicama, također se obuhvaćaju anketom.

Osobe koje su zatečene u kućanstvu a nisu članovi kućanstva u smislu gore navedene definicije, ne ulaze u

anketu. To su, na primjer, srodnici u posjeti itd.

Pitanja o kućanstvu A7 − A16, anketar ispunjava na početku intervjua, a pitanja A17 – A19 na kraju intervjua.

Kada su na pitanju A9 odgovori 2, 3, 4, 5 ili 6, tada na naslovnoj stranici upitnika, A5 i A6 ostaju prazni.

Na pitanju A20 upisuje se šifra anketara koju će kontrolor odrediti jednostavnim redoslijedom od 01 do n

unutar svoje županije. Kod pitanja A21 kontrolor će upisati svoju šifru koja će mu biti naznačena na popisu

kontrolora. Ove se šifre upisuju bez obzira na ispunjenost upitnika, što znači i onda kada intervju nije

proveden.

3.2.2. UPUTE ZA UPIS PODATAKA O ČLANOVIMA KU ĆANSTVA

a) Najprije upišite ime i prezime nositelja kućanstva, a zatim imena i prezimena svih ostalih

članova kućanstva u retke označene s 01 do 07 u pitanju P1. Pri tome poštujte sljedeći

redoslijed: nakon nositelja upišite najprije sve odrasle osobe, a zatim djecu. Nositelj

kućanstva je osoba na koju se kućanstvo vodi ili za koju se izjasne članovi kućanstva. Ako

se ne izjasne sami za nositelja, predložite da to bude osoba koja najviše doprinosi prihodima

kućanstva;

b) Na način opisan pod a) svaki član kućanstva je dobio svoj redni broj koji se ponavlja na

svakoj stranici upitnika, što olakšava pravilno upisivanje podataka;

c) PAZITE da pri upisivanju odgovora ne zamijenite retke. Pri tome vam pomažu izmjenično

zasjenčeni reci;

d) Kada završite s intervjuiranjem jednog ispitanika, morate se vratiti na po četak upitnika i

početi s novim intervjuom prema popisu članova kućanstva u pitanju P1;

e) Ako u kućanstvu ima više od 7 članova, uzmite novi upitnik i prepišite s naslovne stranice

prvog upitnika tog kućanstva podatke iz pitanja A1 do A6. Promijenite numeraciju rednog

broja člana kućanstva u pretkoloni svake strane upitnika, od 01 u 08 i nastavite s intervjuom;

f) Postupak kod modaliteta “Nešto drugo, što?”. U slučaju da odgovor ispitanika ne odgovara

niti jednom od ponuđenih modaliteta, postupite na sljedeći način:

• na odgovarajuće mjesto upišite šifru modaliteta “Nešto drugo, što?”;

• na slobodan prostor iste stranice napišite redni broj ispitanika, broj pitanja i šifru modaliteta

“Nešto drugo, što?” i tekst ispitanikovog odgovora, npr.:

02 - P46 (19) − Osoba je dala otkaz u proteklom tje dnu

02 = redni broj ispitanika; P46(19) = broj pitanja i šifra modaliteta “Nešto drugo, što?” i “Osoba je

dala otkaz u proteklom tjednu ”= tekst ispitanikovog odgovora;


g) Moguće je da ispitanik ne zna ili ne želi odgovoriti na neka pitanja. U tom slučaju za odgovor

NE ZNAM anketar će upisati šifru X, a za NE ŽELIM upisati će šifru N.

NAPOMENA: Anketar mora nastojati da odgovora NE ZNAM, tj. X bude što manje i inzistirati, ako je

potrebno i uz dodatna objašnjenja, da od ispitanika dobije odgovor;

h) Kod ispunjavanja upitnika, važno je kod polja koja se ne odnose na pojedinog ispitanika,

unijeti vodoravnu crtu kako bi se znalo da to pitanje ispitanik preskače. Kada se za pojedinu

kategoriju ispitanika u trokutu pojavi naputak P96 tada se više ne unose vodoravne crte jer je

ispitivanje za tu kategoriju završeno. Svi ispitanici odgovaraju na pitanje P96 bez obzira na

kojem pitanju je osoba završila intervju, dok na pitanja 97 i 98 odgovara samo nositelj

kućanstva. Na primjer, za osobe koje nisu prisutne u kućanstvu, tj. koje su na pitanje P9

odgovorile šiframa 5 ili 6, poslije pitanja P10 više se ne vuku vodoravne crte jer slijedi za sve

skok na kraj upitnika, tj. na P96;

i) U pitanjima u kojima se odgovori daju u vremenskim jedinicama (mjesecima, godinama),

potrebno je primijeniti pravilo zaokruživanja, npr. 5,5=6, a 5,4=5.

4. UPUTE ZA PITANJA O ČLANOVIMA KU ĆANSTAVA

4.1. P1 − P24 DEMOGRAFSKA I OBRAZOVNA OBILJEŽJA STA NOVNIŠTVA

Pitanje 1. Ime i prezime

Prema ranije opisanom redoslijedu, u odgovoru na ovo pitanje anketar upisuje jedno ispod drugoga imena i

prezimena svih članova kućanstva, pod kojima se oni vode u matičnim knjigama, osobnoj iskaznici ili drugim

osobnim ispravama.

Prema objašnjenjima koja se odnose na broj članova kućanstva, u popis članova kućanstva uključuju se svi

članovi bez obzira na to jesu li prisutni ili odsutni iz kućanstva.

Pitanje 2. Odnos prema nositelju ku ćanstva

U odgovoru na ovo pitanje anketar za svakog člana kućanstva utvrđuje odnos prema osobi koja je nositelj

kućanstva, a za samog nositelja kućanstva kojeg je već ranije odredio, upisuje šifru modaliteta (broj) 1. Ako

je potrebno, anketar može objasniti da je ovo pitanje nužno kako bi se utvrdio srodnički sastav kućanstva. U

stambenoj jedinici koju koriste (unajmljuju) više nesrodničkih osoba (podstanara), a izjašnjavaju se kao

zajedničko kućanstvo, potrebno je jednu od osoba odrediti kao nositelja.

Pitanje 3. Obiteljski odnosi u ku ćanstvu

Budući da postoji potreba za obradom podataka o položaju prema ekonomskoj aktivnosti i obiteljskim

odnosima u kućanstvu, ovo pitanje javlja se u upitniku ARS-a od 2002. godine. Kreirano je prema

Eurostatovom modelu koji omogućuje rekonstruiranje obiteljske jezgre. Čine ga tri potpitanja koja će za

svakog člana kućanstva identificirati njegovog/njezinog supružnika, oca i majku, ako su oni članovi

anketiranog kućanstva. Kod supružnika nije važan formalni bračni status pa iako nisu vjenč ispunjavaju

pitanje 3.

Prije ispunjavanja odgovora na ovo pitanje, treba obratiti pažnju na 'Redni broj osobe u kućanstvu' - nalazi se

ispred pitanja 1 i ima već upisane brojeve od 01 do 07 (odnosno do 14 ako je u kućanstvu više od 7 osoba,

pa za njihovo anketiranje koristimo drugi upitnik).


Prilikom upisivanja imena i prezimena, modaliteta odnosa prema nositelju i uvodnog razgovora s osobama

koje će anketirati, anketar će saznati obiteljske odnose u kućanstvu, te upisati modalitete na potpitanjima

prema logici opisanoj u sljedećem primjeru:

Kućanstvo Horvat peteročlano je i sastoji se od: gospođe Marije koja je majka gospođe Barbare, a koja je

udana za gospodina Josipa, te zajedno imaju sina Tomislava. S njima još živi i Karolina, kći gospođe Barbare

iz prvog braka.

Grafički ovu obitelj možemo prikazati na sljedeći način:

Marija

Barbara Josip

Karolina Tomislav

Za ovo kućanstvo, pitanje 3. popunit ćemo na sljedeći način:

Redni broj

osobe u

kućanstvu

Obiteljski odnosi u kućanstvu

Supružnik

redni broj

Otac

redni broj

Majka

redni broj

01. Marija (r. 1926.) - - -

02. Barbara (r. 1950.) 03 - 01

03. Josip (r. 1948.) 02 - -

04. Tomislav (r. 1982.) - 03 02

05. Karolina (r. 1979.) - - 02

Pri određivanju modaliteta ne treba praviti razliku između biološke i usvojene djece.

Pitanje 5. Državljanstvo

Anketar na temelju postavljenog pitanja o državljanstvu upisuje jednu šifru. Ako ispitanik ima više od dva

državljanstva, mora se odlučiti samo za jedno.

Modalitet 4 odnosi se na osobe koje uopće nemaju državljanstvo (npr. to može biti slučaj kod Roma) ili su u

postupku dobivanja državljanstva. Modalitet 5 odnosi se na osobe koje imaju državljanstvo jedne od zemalja

članica EU-a, a to su: Belgija, Danska, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg,

Austrija, Finska, Švedska, Nizozemska, Portugal i Velika Britanija.


Pitanje 6. Je li ovo mjesto vaše stalno prebivališt e?

Pod prebivalištem se podrazumijeva mjesto-naselje koje je navedeno u osobnim dokumentima (npr.

osobnoj iskaznici iako može biti odstupanja) odnosno gdje osoba provodi većinu svog vremena. Prema tome

ispitanik se ne određuje prema dijelu naselja npr. Trešnjevka ili Medveščak nego Zagreb, ne Srdoči nego

Rijeka.

Pitanje 7. Otkad živite u ovom mjestu?

Za osobe koje ne žive od rođenja u mjestu-naselju anketiranja treba upisati godinu (npr. 1965).

Šifra modaliteta 0 upisuje se za osobe rođene u mjestu anketiranja, kao i za osobe rođene izvan tog mjesta,

ako je majka u vrijeme njihovog rođenja imala prebivalište u mjestu anketiranja, a oni i dalje u njemu žive.

Pitanje 8. Otkuda ste došli?

Za osobe koje nisu rođene u mjestu anketiranja upisati šifru županije, šifru država s područja bivše

Jugoslavije ili druge države.

Pitanje 9. Prisutnost u mjestu anketiranja

Ovim se pitanjem utvrđuje ciljana populacija koja je predmet ovog istraživanja, na način da se ispitanici

razvrstavaju prema prisutnosti u mjestu anketiranja.

Kako bi se ispitanici jednoznačno razvrstali prema ovom kriteriju, navodimo najčešće razloge odsutnosti i

postupak klasificiranja:

1. ispitanici koji su odsutni zbog: liječenja, posjeta, putovanja bilo koje vrste, pohađanja osnovne ili srednje

škole, izdržavanja kazne, obavljanja sezonskih poslova ili bilo kojih drugih poslova nakon kojih se

svakodnevno ili jednom tjedno vraćaju u mjesto anketiranja ili iz drugih razloga kratkotrajne odsutnosti - NE

SMATRAJU SE ODSUTNIMA IZ MJESTA ANKETIRANJA (modalitet 1-DA).

2. ispitanici koji su odsutni zbog rada u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske, ili su

pomorci na našim brodovima, avionima i sl. - NE SMATRAJU SE ODSUTNIMA IZ MJESTA ANKETIRANJA

(modalitet 1-DA).

3. ispitanici koji su odsutni zbog obveznog služenja vojnog roka, mobilizacije ili obavljanja drugih poslova

vezanih uz vojnu obvezu - NE SMATRAJU SE ODSUTNIMA IZ MJESTA ANKETIRANJA (modalitet 1- DA)

4. ispitanici koji su odsutni zbog: studija u drugom mjestu RH ili u inozemstvu, osobe koje rade u drugom

mjestu RH ili su na privremenom radu u inozemstvu, osobe na radu u našim poslovnim jedinicama izvan

teritorija RH, osobe koje rade u međunarodnim organizacijama izvan RH - SMATRAJU SE ODSUTNIMA IZ

MJESTA ANKETIRANJA. Razlozi navedeni u ovoj skupini imaju trajniji karakter i ako su osobe odsutne dulje

od 12 mjeseci jer su u drugom mjestu pronašle neki, najčešće ekonomski interes, izabrati modalitete 5 ili 6.

Istovremeno ispitanicima treba uputiti pitanje o ekonomskoj vezi s ku ćanstvom . Ukoliko odsutna osoba

izjavi da ima čvrstu ekonomsku vezu, tj. financira obitelj iako ne živi s njom (npr. suprug radi u

inozemstvu ili u drugom mjestu u Hrvatskoj, ali vrlo često dolazi u prebivalište te uzdržava obitelj; sin koji radi

u gradu i uzdržava svoju obitelj na selu i sl.), na pitanju 9 dodijelit ćemo joj modalitet 4 . Ako je samo jedna

osoba u kućanstvu i odsutna je dulje od godinu dana iz mjesta anketiranja upitnik završava na pitanju A9

modalitet 3.

Prema tome, 6 modaliteta odgovora na ovo pitanje imaju dvije uloge. Prva je odrediti je li osoba trajno

prisutna u mjestu anketiranja. Ako anketar utvrdi da osoba nije prisutna, treba doznati koliko dugo je odsutna

(12 mjeseci smatramo graničnom vrijednošću, tj. kroz upitnik provodimo samo osobe koje su odsutne manje

od toga) i boravi li u drugom mjestu u Hrvatskoj ili u inozemstvu.


Pitanje 10. Trajanje odsutnosti iz mjesta anketiran ja

Ovim pitanjem i obveznim odgovorom na pitanje P96 intervju završava za ispitanike koji su dulje od 12

mjeseci odsutni iz mjesta anketiranja osim osoba koje su izjavile da imaju čvrstu ekonomsku vezu s

kućanstvom – njihovo anketiranje se nastavlja .

Pitanje 11. Datum ro đenja

U odgovoru na ovo pitanje upisuje se dan, mjesec i godina rođenja. Npr. ako je ispitanik rođen 1. ožujka

1976., u kućice se upisuje 01 03 1976. Ako je nepoznat točan datum rođenja, na mjesto dana i/ili mjeseca

upisuje se 00.

Za osobe koje u vrijeme provedbe ankete (u referentnom tjednu) nisu navršile 15 godina starosti tj. osobe

rođene tijekom 1989. i poslije, na ovom pitanju anketiranje završava, jer su dobne granice aktivnog

stanovništva u ovom istraživanju 15 i više godina starosti.

Pitanje 12. Bra čni status

Šifra modaliteta 5 upisat će se za ispitanike koji su u izvanbračnoj zajednici i žive zajedno, tj. u istom

kućanstvu bez obzira na njihov zakonski bračni status. Ako svaki član izvanbračne zajednice živi zasebno,

tada se za ispitanika upisuje formalni bračni status (neoženjen/neudana i sl.). Osobe koje nisu rastavljene,

dijele isti stambeni prostor, ali ne čine zajedničko kućanstvo, tretiraju se kao posebna kućanstva, a kod ovog

pitanja se razvrstavaju pod modalitet 6.

Pitanje 13. Ukupan broj godina školovanja

U ukupan broj godina školovanja ubrajaju se sve završene godine izuzev ponavljanih godina školovanja.

Tako npr. ako ispitanik u trenutku anketiranja pohađa drugi razred srednje škole upisuje se broj 9 (8 razreda

OŠ + 1 razred SŠ). Isto tako, ponavlja li drugi razred srednje škole, upisuje se broj 9. Za ispitanika koji je npr.

napustio fakultet na trećoj godini studija upisuje se broj 14 (8+4+2).

Godine paralelnog školovanja (studiranja) ne udvostručuju se (npr. istovremeno pohađanje gimnazije i

srednje muzičke škole).

Za osobe bez škole ili manje od 1 godine školovanja upisuje se šifra 0.

Pitanje 14. Najviša završena škola

Pojam najviše završene škole podrazumijeva najviši dostignuti stupanj školske spreme koji je stečen

školovanjem u redovnom ili izvanrednom programu obrazovanja u nadležnoj prosvjetnoj ustanovi. Stupanj

školske spreme utvrđuje se prema najvišem završenom stupnju, pa tako npr. ispitanici koji u vrijeme

anketiranja pohađaju srednju školu imaju završenu osnovnu školu, a apsolventi više škole ili fakulteta imaju

završenu srednju školu.

Potrebno je napomenuti da se kod završene škole priznaje onaj stupanj koji je u vrijeme školovanja ispitanika

vrijedio odnosno uzima se formalni kriterij svjedodžbe/diplome koju je ispitanik stekao. Tako se, npr. kod

starijih ljudi, 4 razreda osnovne škole (tada tzv. “pučka” škola) priznaje kao završena osnovna škola.

Ako je ispitanik završio srednju školu u trajanju dužem od 4 godine, upisuje se modalitet 6., npr. škola za

primijenjenu umjetnost koja je petogodišnja.

VAŽNO: Osobe koje su u ranijim obrazovnim sustavima završile zanatske škole i stekle kvalifikaciju KV ili

VKV radnika, tj. obrtnička ili industrijska zanimanja (npr. frizeri, strojobravari, limari, automehaničari i sl.),

razvrstavaju se pod modalitet 5, bez obzira na to jesu li pohađale srednju školu tri ili četiri godine. Dakle,


modalitet 6 dodjeljuje se osobama koje su stekle zvanje srednje školske spreme, tj. u nazivu imaju termin

’tehničar’, ’suradnik’ i sl. (npr. strojarski, građevinski, tekstilni tehničar – za razliku od strojobravara, zidara ili

konfekcionara).

Pitanje 15. Godina završetka najvišeg stupnja obraz ovanja

Ovim pitanjem započinje blok novih pitanja o obrazovanju prema preporukama Eurostata.

Potrebno je upisati godinu završetka obrazovanja osobe (4 znamenke). Za starije osobe koje se možda ne

mogu sjetiti, prihvatljivo je izračunati godinu, pazeći pritom da odgovor bude konzistentan s datumom

rođenja i odgovorom o najvišoj završenoj školi (stupnju obrazovanja).

Pitanje 16. Podru čje završenog stupnja obrazovanja

Ovim pitanjem nastojimo dobiti precizan odgovor o području obrazovanja. Umjesto dosadašnjeg naziva

završene škole i obrazovnog programa, uveli smo 15 modaliteta podru čja i polja obrazovanja prema

međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja ISCED 97. Područja i polja obrazovanja prilagođena

su tako da se izbjegnu preklapanja, a preporuka je interdisciplinarne i multitisciplirarne programe svrstati

prema pravilu pretežnosti, tj. u grupu gdje ispitanik izjavi da je proveo najviše vremena.

Uz troznamenkasti modalitet, anketar na ovom pitanju također treba upisati smjer/struku školovanja (npr.:

za obrtničke srednje škole: frizer, konfekcionar, strojobravar, elektroinstalater;

za tehničke srednje škole: ekonomski, građevinski, kemijski tehničar, medicinska sestra; za fakultet:

građevinski niskogradnja, strojarski, filozofski sociologija, engleski jezik i sl.). Na taj način ćemo u kontroli

upitnika utvrditi primjenjuju li se modaliteti područja i polja obrazovanja na ispravan način.

PODRUČJA OBRAZOVANJA − ZA PITANJA 16 I 19

001 OPĆI PROGRAMI

- Osnovni programi

osnovni opći programi predškolskog, osnovnog, srednjeg, itd. obrazovanja

- Programi za opismenjavanje

jednostavno i funkcionalno opismenjavanje i učenja brojeva.

- Osobni razvoj

poboljšanje osobnih sposobnosti: vještina odnosa s ljudima, komunikacijske vještine, programi za

traženje posla, timski rad, javni nastupi, organizacija osobnog života, programi za snalaženje u životu i

dr.

100 OBRAZOVANJE

- Znanost o obrazovanju

proučavanje procesa učenja i teorije, metode i tehnike prenošenja znanja drugima. Tu se

svrstavaju programi čiji su glavni predmeti didaktika, pedagogija, načini ispitivanja i mjerenja i sl.

- Obrazovanje u čitelja , nastavnika i profesora

obrazovanje odgajatelja i učitelja: za predškolski odgoj, vrtiće, osnovnu školu, škole za zanimanje,

praktičnu nastavu, predmete općeg obrazovanja, obrazovanje odraslih i učitelja za djecu s


teškoćama u razvoju, opći i posebni programi za obrazovanje učitelja.

Također se ovdje svrstavaju učitelji (profesori) sa specijalizacijom predmeta.

Primjer: osobu koja je završila matematiku nastavnički smjer svrstavamo u

područje 100-Obrazovanje, a ne u 460- Matematika i statistika

200 HUMANISTIČKE ZNANOSTI I UMJETNOST

- Umjetnost

likovna umjetnost: crtanje, slikanje, kiparstvo;

izvođačka umjetnost: glazba, drama, ples i balet, cirkus;

grafička i audiovizualna umjetnost: fotografija, filmska umjetnost, glazbena produkcija, radio i TV

produkcija, tisak i izdavaštvo;

dizajn;

umjetničko zanatstvo (rukotvorine), stvaralaštvo

- Humanisti čke znanosti

teologija i vjera; materinji jezik, komparativna književnost, lingvistika, povijest, arheologija, filozofija,

etika

222 strani jezici i kulture: živi i “mrtvi” jezici i pripadajuća književnost, kulturološke analize;

i pripadajuća književnost;

prevođenje

300 DRUŠTVENE ZNANOSTI, POSLOVANJE I PRAVO

- Društvene znanosti

ekonomija, povijest ekonomije, političke znanosti, sociologija, demografija, antropologija (osim

fizikalne antropologije), etnologija, futurologija, psihologija, geografija (osim fizikalne geografije),

studije o ratu i miru, ljudska prava.

- Novinarstvo i informacije

novinarstvo, knjižničarstvo kao struka i znanost; stručnjaci u muzejima i sličnim pohranilištima;

dokumentacijske tehnike; arhivske znanosti.

- Poslovanje i administracija

trgovina, marketing, prodaja, odnosi s javnošću, poslovanje s nekretninama; financije, bankarstvo,

osiguranje, analiza ulaganja; računovodstvo, revizija, knjigovodstvo; management, javna uprava,

institucijska administracija, kadrovski poslovi; tajnički i uredski poslovi.

- Pravo

sudstvo, javni bilježnici, pravo (opće, međunarodno, radno, pomorsko, itd.), pravosuđe, povijest

prava.

400 PRIRODNE ZNANOSTI

- 420 Biološke znanosti

biologija, botanika, bakteriologija, toksikologija, mikrobiologija, zoologija, entomologija, ornitologija,

genetika, biokemija, biofizika, druge srodne znanosti - osim kliničkih i veterinarskih znanosti.

- 440 Fizikalne znanosti

astronomija i znanost o svemiru, fizika i drugi srodni sadržaji, kemija i drugi srodni sadržaji,

geologija, geofizika, mineralogija, fizikalna antropologija, fizikalna geografija i druge znanosti o


zemlji, meteorologija i druge znanosti o atmosferi uključujući istraživanja klime, znanost o moru,

vulkanologija, paleoekologija.

- 460 Matematika i statistika

matematika, istraživanje operatora, numerička analiza, aktuarska znanost, statistika i druga srodna

područja.

- 481 Računarstvo- (znanost)

računarske znanosti: proučavanje dizajna i razvoj informatičkih sustava i okolina. Uključuje

projektiranje i održavanje sustava, integraciju programske podrške, npr. kompjutersko

programiranje, informatička znanost, analiza informatičkih sustava, informatika, administracija

informatičkih mreža, rad s operacijskim sustavima i programske jezike (Visual Basic, C++ itd.)

- 482- Korištenje računala (zasad nije u sustavu redovnog obrazovanja u Hrvatskoj)

proučavanje korištenja računala, softvera i aplikacija za različite svrhe. Uglavnom ovi programi

kratko traju i ubrajaju se u osposobljavanje. Odnose se na korištenje softvera kao što je Excel, Word i

ostalih programa koji omogućuju svakodnevno korištenje računala.

500 INŽENJERSTVO, PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA I GRA ĐEVINARSTVO

- Inženjerstvo i programi obrazovanja za tehni čka zanimanja

tehničko crtanje, mehanika, strojarstvo, metalurgija elektrika, elektronika, telekomunikacije,

energetsko i kemijsko inženjerstvo, kontrola i održavanje vozila.

- Prerađivačka industrija i obrada

prerada hrane i pića, tekstila, odjeće, obuće, kože, sirovina (drva, papira, plastike, stakla, itd.),

rudarstvo i kamenolomi.

- Arhitektura i gra đevinarstvo

arhitektura i urbanizam: građevinska arhitektura, planiranje prostora, urbanizam, kartografija;

građevinarstvo: visokogradnja, niskogradnja.

600 POLJOPRIVREDA

- Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

poljoprivreda, proizvodnja žitarica i stoke, agronomija, uzgoj stoke, hortikultura i vrtlarstvo, šumarstvo i

iskorištavanje šuma, vinogradarstvo i proizvodnja vina, parkovi prirode, uzgoj divljači, ribarstvo, lov.

- Veterina

veterinarsko liječenje i pomoć u veterini.

700 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

- Zdravstvo

medicina: anatomija, epidemiologija, citologija, fiziologija, imunologija i imunohematologija,

patologija, anesteziologija, pedijatrija, porodiljstvo i ginekologija, interna medicina, kirurgija,

neurologija, psihijatrija, radiologija, oftalmologija;

medicinske usluge: javne medicinske usluge, higijena, farmacija, farmakologija, terapeutika,

rehabilitacija, protetika, optometrija, nutricionizam;

njegovateljstvo: medicinske sestre i primalje;

stomatologija;

zubarske usluge: zubarski pomoćnici, zubarski higijeničari, zubarski laboratorijski tehničari.

- Usluge socijalne skrbi

socijalna skrb: skrb o invalidima, skrb i usluge za djecu i mladež, skrb i usluge za starije osobe;

socijalni rad: savjetovališta, usluge socijalne skrbi drugdje nespomenute.


800 USLUGE

- Osobne usluge

hoteli i ugostiteljstvo, putovanja i turizam, sport i rekreacija; čišćenje i pranje, kemijsko čišćenje,

kozmetičke, frizerske i pedikerske usluge, usluge u kućanstvu.

- Usluge prijevoza

pomorski, riječni, zračni, željeznički i cestovni promet i poštanske usluge.

- Zaštita okoliša

očuvanje, kontrola i zaštita okoliša, suzbijanje zagađivanja zraka i vode, zaštita i sigurnost na radu.

- Usluge zaštite

zaštita imovine i osoba: policija i srodne snage sigurnosti, kriminologija, zaštita od požara i borba

protiv požara, civilna zaštita; vojna zaštita i obrana zemlje.

Pitanje 17. Poha đanje redovnog programa školovanja?

Prema preporukama Eurostata, promijenjeno je referentno razdoblje za ovo pitanje te sada ispitanike

pitamo o pohađanju redovne škole u protekla 4 tjedna .

Važno! Za đake i studente koji ljeti čekaju nastavak školovanja upisujemo modalitet 1 - d a

Ovo pitanje obuhvaća sve redovne oblike školovanja, školovanje uz rad (npr. pohađanje večernje stručne

srednje škole za zanimanje), izvanredni studij i druge oblike obrazovanja koji su vezani za stjecanje

stupnja školske spreme (npr. poslijediplomski studij za stjecanje magisterija), a odvijaju se u obrazovnim

institucijama na svim obrazovnim razinama. Uz to je potrebno naglasiti da se pitanje odnosi na razdoblje

od 4 tjedna koji prethode anketiranju.

Pitanje 18.

Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe koje se školuju na svim razinama u obrazovnim institucijama.

Ponuđeni su modaliteti svih razina školovanja u našem obrazovnom sustavu.

Pitanje 19. Podru čje obrazovanja koje ispitanik trenuta čno poha đa

Ovo pitanje slijedi logiku pitanja 16 te je potrebno odrediti područje ili polje obrazovanja kojeg je ispitanik

pohađao u protekla 4 tjedna.

Pritom napominjemo da je nužno razlikovati tri vrste obrazovanja vezanih uz računala i informatiku: šifru

481 – Računarstvo koristimo kad govorimo o projektiranju, programiranju, obradi podataka i razvoju

softvera; šifru 482 – Korištenje računala koristimo kad govorimo o upotrebi računala u raznim vrstama

poslova; te šifru 500 – Inženjerstvo koristimo kad se ispitanik obrazovao za razvoj hardvera.

Pitanje 20. Poha đanje programa osposobljavanja/obrazovanja ili poduk e u protekla 4 tjedna

Ovdje je uključen svaki program osposobljavanja vezan uz postojeće zanimanje (dokvalifikacija) ili novo zanimanje (prekvalifikacija). Za osobe koje nisu nikada radile, dokvalifikacijom se smatra nastavak osposobljavanja u istoj struci, a prekvalifikacijom osposobljavanje za neku drugu struku. Također se ubrajaju tečajevi i seminari kojima se poboljšava opća osposobljenost u svakoj kvalifikaciji ili struci (npr. tečajevi za učenje stranih jezika, korištenje računala i sl.), kao i poduke na radnom mjestu od strane suradnika ili pretpostavljenog. Uključuju se i programi osposobljavanja za nezaposlene preko Zavoda za zapošljavanje ili drugih institucija.


Pitanje 21. Namjena osposobljavanja/obrazovanja

Na sljedeća četiri pitanja odgovaraju samo osobe koje su izjavile da se osposobljavaju/obrazuju odnosno

sudjeluju u nekoj vrsti poduke.

Ovim se pitanjem želi saznati razlog pohađanja osposobljavanja ili poduke. Ono može prethoditi prvom

zaposlenju, može se odnositi na poboljšanje znanja za rad u sadašnjem zanimanju ili za poslove vezane uz

drugo zanimanje. Napominjemo da su na ovo pitanje uvedena dva nova modaliteta : obrazovanje prema

specifi čnim mjerama zapošljavanja nezaposlenih osoba (koje može provoditi Hrvatski zavod za

zapošljavanje ili neko od Ministarstava) te osobni interes ( npr. učenje jezika koji nije potreban za obavljanje

posla).

Pitanje 22. Vrijeme održavanja programa obrazovanja , osposobljavanja ili poduke

Za ispitanike koji su izjavili da su se obrazovali odnosno osposobljavali, želimo saznati kada se održavao

obrazovani program/nastava: u okviru radnog vremena ili izvan, odnosno modalitet bez posla u to vrijeme

odaberite za sve osobe za koje utvrdite da nisu radile.

Pitanje 23. Ukupan broj sati obrazovanja, osposoblj avanja ili poduke u protekla 4 tjedna

Kako odgovorom na ovo pitanje želimo saznati ukupan broj sati obrazovnih aktivnosti u protekla četiri

tjedna , modalitet odgovora predviđen je s do tri znamenke. Ispitanicima treba naglasiti da se radi o

stvarnom broju sati pohađanja seminara, tečaja ili osposobljavanja na radnom mjestu. Anketari trebaju

paziti da odgovor na ovo pitanje ne dođe u koliziju s pitanjem 45 (Koliko ste sati radili proteklog tjedna).

Pitanje 24. Ukupno trajanje obrazovanja odnosno osp osobljavanja

Na ovom pitanju uveden je novi modalitet u cilju preciznijeg određivanja trajanja obrazovanja/osposobljavanja

ispitanika.

4.2. P25 − P57 RADNA AKTIVNOST NA GLAVNOM POSLU U T JEDNU PROMATRANJA

Pitanje 25. Položaj prema aktivnosti − trenuta čni status

OBVEZNO JE ČITANJE MODALITETA sa svrhom da se kod ovog pitanja ispitanicima ponude kategorije u

koje se sami razvrstavaju prema položaju u aktivnosti. Pročitajte ispitaniku pitanje i nastavite čitati modalitete

dok ispitanik ne shvati o kakvoj vrsti odgovora je riječ. Ako on sam ponudi modalitet koji mu još niste ponudili

tada ga ipak pročitajte, a ispitanik neka potvrdi svoj izbor.

Na temelju odgovora na ovo pitanje ispitanike se vodi na različita daljnja pitanja te je važno da se anketari

dobro upoznaju s ponuđenim kategorijama te njihovim grupiranjem prema naznačenim skokovima koji

određuju daljnji tijek intervjua.

Osobe koje se na ovom pitanju svrstavaju u modalitete 01 do 08, uključuju se u aktivno stanovništvo kao

zaposlene. Pod ovim modalitetima treba svrstati i osobe koje imaju posao ali trenutačno nisu radile tj. bile su

odsutne s posla iz bilo kojeg razloga (bolovanje, porodni dopust, njega člana obitelji, godišnji odmor,

korištenje slobodnih dana, i sl.). Kod nekih se kategorija ispitanika mogu javiti dileme pri razvrstavanju.


Ispitanici koji rade u vojsci razvrstavaju se u modalitet 1 bez obzira na to obavljaju li civilna zanimanja u vojsci

(npr. liječnik, kuhar, čistačica i sl.) ili isključivo vojna zanimanja.

Modaliteti 05 i 06 dodani su radi lakšeg svrstavanja onih kategorija aktivnih osoba koje za razne korisnike

obavljaju poslove za koje se isplata dobiva putem autorskog ugovora ili ugovora o djelu. Međutim, osobe

koje rade na odre đeno vrijeme i imaju pla ću i/ili druga prava, pogrešno je svrstati u modalit et rada na

ugovor o djelu, ve ć im se daje modalitet 01 . Naime, pogrešno je izjednačiti ugovor o djelu i ugovor o radu.

Na primjer: kuhar u hotelu koji radi jednu sezonu ima ugovor o radu i kao takav se svrstava u modalitet 01 -

isto kao i osoba koja je u poduzeću primljena na poslove ekonomista na određeno vrijeme. Za razliku od njih,

osoba koja radi kao honorarni suradnik ima ugovor o djelu/autorski ugovor.

Pod modalitetom 07 nalaze se osobe koje obavljaju posao za neposredno plaćanje u gotovini, naturi ili po

dogovoru (nošenje drva, šivanje, čuvanje djece nekoliko sati, davanje instrukcija i sl.).

Pomažući članovi su bitna kategorija radne snage na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu ili

poduzeću i koja radi redovito bez posebne naknade

Osobe koje se na ovom pitanju svrstavaju u modalitete 09 do 14, u najvećoj mjeri sačinjavaju kategoriju

nezaposlenih i neaktivnih osoba. Kućanice udovice koje primaju mirovinu po suprugu svrstavaju se u

modalitet 11 (umirovljenica). Osobe koje su dobile otkaz i koje nemaju status umirovljenika, a primaju

privremenu naknadu bilo od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ili Fonda mirovinskog osiguranja (invalidi

rada) razvrstavaju se pod modalitet 12 jer trenutačno ne rade.

Za ispitanike pod modalitetom 13 i 14, intervju završava (izuzev P94, P95 i P96).

Pitanje 26. Jeste li PROTEKLOG TJEDNA (BAREM JEDAN SAT) bili na poslu/obavljali aktivnost kojom stječete sredstva za život?

NAPOMENUTI ISPITANIKU DA SE POČEVŠI OD OVOG PITANJA PA NADALJE VEĆINA PITANJA

ODNOSI NA EKONOMSKU AKTIVNOST U TJEDNU PROMATRANJA. Time se misli na referentni tjedan

(od ponedjeljka do nedjelje) u svakom mjesecu kako je to navedeno u točki 1.5.

Ispitanici se u ovom pitanju određuju prema glavnom poslu. Ako osoba ima više od jednog posla, odabire kao

glavni onaj posao koji smatra važnijim za stjecanje sredstava za život i na sva pitanja koja slijede odgovara

sa stajališta toga odabranog posla.

Prema MEĐUNARODNIM STANDARDIMA koje koristimo u ovoj anketi, ZAPOSLENOST je svaka

ekonomska aktivnost od barem 1 sata rada u tjednu promatranja. To znači da zaposlenost NE

PODRAZUMIJEVA SAMO RADNI ODNOS NEGO I DRUGE OBLIKE RADA KOJIMA SE STJEČU

SREDSTVA ZA ŽIVOT. Prema tome, jednako je zaposlena osoba koja po dogovoru čuva tuđu djecu nekoliko

sati na tjedan, kao i osoba koja to radi u redovnom radnom odnosu u državnoj ustanovi tj. odgajateljica u

vrtiću; osoba koja radi u vlastitom poduzeću; poljoprivrednik koji obrađuje zemlju isključivo za svoje potrebe ili

i za svoje potrebe i za tržište, te radnik koji je zaposlen u državnom ili privatnom poduzeću s redovnim radnim

odnosom na neodređeno radno vrijeme kao i osoba koja obavlja posao po ugovoru o djelu, autorskom

ugovoru ili povremene poslove koji se najčešće plaćaju u gotovini.

VAŽNO je znati da stjecanje sredstava za život ne podrazumijeva isključivo rad za plaću ili neku zaradu.

Naknada može biti u naturi (plaćanje proizvodima), može biti razmjenski rad, što je vrlo čest slučaj u seoskim


sredinama kada susjed susjedu pomaže kod obrađivanja zemlje, izgradnje kuće i drugih većih poslova, stoga

se ispitanici koji su obavljali ovakve poslove također smatraju ekonomski aktivnim.

Poslovi kojima se stječu sredstva za život, isključuju svakodnevne poslove za vlastito kućanstvo, kao što su

čuvanje vlastite djece, kućanski poslovi domaćice, obrađivanje vrta ako značajnije ne doprinosi u ishrani

kućanstva, popravljanje vlastitog automobila i sl.

NAPOMENA: Osobe koje su tijekom cijelog tjedna promatranja bile privremeno odsutne s posla zbog bolesti

ili sličnih razloga razvrstavaju se pod modalitet 2 - “NE”. Ispitanici obično zaboravljaju da nisu radili, ako je taj

prekid bio kratak.

Pitanje 27. Premda ste pomažu ći član, u čenik, student, ku ćanica, umirovljenik, bez posla, jeste li PROTEKLOG TJEDNA BAREM 1 SAT radili ...?

Svrha je ovog pitanja da navedene kategorije ispitanika, koje su u pravilu neaktivne (student, umirovljenik,

kućanica), podsjeti na bilo kakvu aktivnost koju su možda ipak obavljali u tjednu promatranja makar i u

trajanju od jednog sata, u cilju stjecanja sredstava za život ili obiteljsku korist. Obvezna učenička praksa koja

je dio obrazovnog programa, ne smatra se aktivnošću u ovom smislu.

Pitanje 28. Imate li posao na koji ćete se vratiti?

Osobe koje nisu u proteklom tjednu radile niti jedan sat, ovim se pitanjem razvrstavaju na osobe s poslom, ali

ne na radu i na osobe bez posla u tjednu promatranja. Osoba ima posao na koji će se vratiti onda ako ima

zasnovan radni odnos ili u slučaju kad nema radni odnos, čvrsto obećanje ili dogovor da se nakon izbivanja

može vratiti na posao kod istog poslodavca.

Odsutna s posla može biti i osoba koja ima vlastito poduzeće, radnju ili poljoprivredno gospodarstvo ukoliko

su sredstva za rad, poslovni prostor, oprema i ostali proizvodni uvjeti u funkciji obavljanja aktivnosti.

Pitanja 29. i 30. Razlozi i duljina odsutnosti s po sla

Na ova pitanja odgovaraju osobe koje su odsutne s posla, odnosno osobe koje imaju posao na koji će se

vratiti, a pita ih se za razloge i duljinu odsutnosti koju iskazuju u mjesecima. Za osobe koje su se nakon

isteka porodnog dopusta odlu čile za mirovanje radnog odnosa, a osiguran im je po vratak na posao,

predvi đen je modalitet 03.

Pitanje 31. Prava koja ostvaruju osobe odsutne s po sla

Za osobe odsutne s posla, ovim se pitanjem žele utvrditi prava koja ostvaruju u vrijeme odsutnosti temeljem

posla s kojega su odsutne, a ne uključuju se prava koja osoba može imati po nekim drugim osnovama izvan

rada.

Pitanje 32. Položaj u zaposlenju

OBAVEZNO ČITANJE MODALITETA!

Pitanje se odnosi kako na osobe koje su obavljale posao u tjednu promatranja, tako i na osobe koje su bile

odsutne s posla, a izražava osnovno razlikovanje u statusu između plaćene zaposlenosti tj. zaposlenika koji

se svrstavaju u modalitete 5, 6 i 7, i samozaposlenosti tj. vlasnika koji se svrstavaju u modalitete 1, 2, 3 i 4.


Modalitet 8 odnosi se na osobe koje rade na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, u obiteljskom obrtu

ili poduzeću, bez posebne ili redovite novčane naknade za rad iako sudjeluju u ostvarivanju i trošenju

zajedničkog dohotka najčešće prikazanog kod vlasnika. Kao i na pitanju 25 i ovdje smo izdvojili modalitete 9 i

10 radi lakšeg svrstavanja onih kategorija aktivnih osoba koje za razne korisnike obavljaju poslove za koje se

isplata dobiva putem autorskog ugovora ili ugovora o djelu. Ovdje vrijedi ista opaska kao i za pitanje 25:

osobe koje rade na određeno vrijeme i imaju plaću i/ili druga prava pogrešno je svrstati u modalitet rada na

ugovor o djelu jer je to najčešće ugovor o radu, već im se daje modalitet 5, 6 ili 7. Modalitet 11 odnosi se na

osobe koje samostalno pronalaze i organiziraju u pravilu neregistrirane poslove npr: usluge instrukcija,

prijevoda, čuvanja djece, šivanja, prodaje proizvoda na tržnicama i sl.

Treba napomenuti da se ispitanik u ovom pitanju određuje prema poslu koji je obavljao u tjednu promatranja

odnosno prema poslu s kojeg je u tom tjednu bio odsutan.

Pri određivanju ispitanika prema položaju u zaposlenju, u nekim se slučajevima mogu javiti dileme, stoga

navodimo neke primjere:

• Položaj u zaposlenju žene na poljoprivrednom gospodarstvu − ako žena radi pretežito poljoprivredne

poslove na imanju (sije, žanje, hrani stoku i sl.) tada se ona svrstava pod modalitet 3. „Poljoprivrednik na

vlastitom gospodarstvu″ bez obzira na to tko je formalni vlasnik imanja. Ako je poljoprivredne poslove

obavljala u manjem obujmu i nije imala drugu pretežitu aktivnost, tada se treba svrstati pod modalitet 8,

tj. u pomažuće članove kućanstva.

• Pojedinci koji povremeno obavljaju razne poslove, npr. čišćenje po kućama, nošenje drva, davanje

instrukcija, vođenje knjigovodstva, prepisivanje i obrađivanje teksta, izrada proizvoda od raznovrsnih

materijala i sl., razvrstavaju se pod modalitet 11. Karakteristika ove kategorije ispitanika je da rade

uglavnom za gotovinu i nemaju prijavljenu djelatnost.

• Pomažući članovi su kategorija koja čini nezamjenjivi dio radne snage u obiteljskom poduzeću, obrtu ili

gospodarstvu i koji rade bez posebne i redovite naknade. Važno je istaknuti redovitost njihove aktivnosti

premda to ne mora biti svaki dan. Ako npr. student svakog vikenda pomaže u obiteljskom poduzeću i

računa se s njegovim radom, tada se može reći da je on pomažući član, ali ako ta osoba ne radi

redovito, i posao se može obavljati bez nje, tada se ne može smatrati pomažućim članom.

VAŽNO: Odgovori na pitanja 25 i 32 ne smiju biti u koliziji. Na primjer, ako je na pitanju 25 odabran modalitet

‘2 – Obavlja posao u vlastitom poduzeću’, na pitanju 32 osoba mora imati isti modalitet odgovora. Također, u

poljoprivrednom kućanstvu sa samo jednim članom, nije ispravno osobu svrstati u modalitet ‘Pomažući član’,

već ta osoba ‘Obavlja posao na poljoprivrednom gospodarstvu (vlastitom ili zakupljenom’).

Pitanje 33. Koliko radnika zapošljavate?

U odgovoru na ova pitanja poslodavac daje podatke o ukupnom broju radnika koje sada zapošljava. Ukupan

broj radnika daje bez obzira na njihov formalno-pravni status i prema stanju krajem tjedna promatranja

(nedjelja). U ovaj broj ne uključuju se pomažući članovi obitelji.

Pitanja 34. i 36. Jeste li koristili poticajna ili kreditna sredstva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje , te jeste li se zaposlili korištenjem tih sredstava?

Kako su sredstva HZZ-a mogli koristiti i poslodavci i zaposlenici, na pitanju 34., o korištenju tih sredstava pita

se poslodavce (nakon čega za njih slijedi skok na pitanje 41.), a na pitanju 36. zaposlenike.


• Hrvatski zavod za zapošljavanje sufinancira zapošljavanje nezaposlenih osoba iz evidencije kao što su:

osobe bez radnog iskustva, osobe na pripravničkom stažiranju i zapošljavanje hrvatskih branitelja.

• Sufinanciranje uvođenja u posao odnosi se na sufinanciranje doprinosa na i iz bruto plaće zaposlenika

poslodavcu, za razdoblje u kojem traje obrazovna aktivnost svladavanja poslova novog radnoga mjesta, a

najdulje do 12 mjeseci.

• Korisnici kredita za samozapošljavanje mogu biti nezaposlene osobe prijavljene Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje u cilju pokretanja samostalne djelatnosti (fizičke osobe, uključujući i neregistrirane vlasnike i

korisnike poljoprivrednog zemljišta i gospodarskih objekata koji se bave poljoprivrednom djelatnošću).

• Korisnici kredita za obrtna ili osnovna sredstva su pravne osobe, u svrhu poticanja zapošljavanja ili

zadržavanja postojeće zaposlenosti (rješavanje viška zaposlenika u suradnji s Hrvatskim zavodom za

zapošljavanje) i novog zapošljavanja.

Pitanje 37. Broj osoba koje rade u poduze ću, ustanovi, obiteljskom gospodarstvu, obrtu

U ovom pitanju ispitanik daje podatak o broju zaposlenih u poduzeću (ako radi u dislociranom dijelu

poduze ća ili u organizacijski izdvojenom dijelu subjekta, tada daje podatak za taj dio subjekta ),

ustanovi, obrtu, slobodnoj profesiji, gospodarstvu u kojem radi, prema kojem anketar određuje pripadajući

modalitet. Ako ispitanik ne zna točan broj zaposlenih, anketar mora ponuditi modalitete s razredima koji će

mu pomoći da se odluči o približnom broju.

U ukupan se broj zaposlenih u ovom pitanju uključuju i pomažući članovi.

Ako poduze će ima manje od 10 zaposlenih, upišite modalitet 1 u prvo polje, a broj osoba u drugo

polje koje ne smije ostati prazno. Ako osoba ne zna ili ne želi re ći broj osoba, upišite X ili N.

Pitanje 38. Trajanje rada

Pod sezonskim radom podrazumijeva se samo onaj rad koji se obavlja tijekom određene sezone, najčešće u

turizmu, ugostiteljstvu, poljoprivredi ili građevinarstvu. Shodno tome je i sezonski radnik onaj radnik koji radi

samo tijekom sezone, a u ostalo vrijeme je neaktivan.

Povremeni rad je oblik rada kojemu je glavno obilježje neredovitost. Osoba radi povremeno ako obavlja

razne poslove kada joj se nude, kada je prinuđena stjecati sredstva za život ili kada u obiteljskom poduzeću,

obrtu ili gospodarstvu povremeno ima potrebe za dodatnim radom.

Pomažući članovi koji trajno rade u obiteljskom gospodarstvu, obrtu ili poduzeću premda samo nekoliko sati

na dan ili na tjedan, ali redovito, ili osoba koja radi na poljoprivrednom gospodarstvu, također se smatra da

rade na neodređeno vrijeme. Student koji radi samo tijekom praznika u sezonskim djelatnostima, posao

obavlja sezonski, poslovi koje obavlja tijekom godine s poznatim rokom trajanja, smatraju se poslovima na

određeno vrijeme, a neredoviti poslovi studenta koji se najčešće odnose na pomoć u obiteljskom poduzeću,

obrtu ili gospodarstvu, smatraju se povremenim.

Pitanja 39. i 40. Zašto ne radite na neodre đeno vrijeme i koliko je trajanje vašeg ugovora/dogo vora o radu?

Pod pojmovima ugovor/dogovor misli se kako na formalni ugovor, tako i na usmeni dogovor radnika s

poslodavcem, što nije rijedak slučaj kod privatnih poslodavaca.

Pitanje 41. Gdje je vaše redovno ili uobi čajeno mjesto rada?


Prema novom teritorijalnom ustroju RH, pojam mjesto ne postoji. Zato je potrebno ispitati migraciju

zaposlenih osoba na razini naselja. Ako ispitanik nema redovito ili uobičajeno mjesto-naselje rada, tada se

odabire mjesto-naselje rada u proteklom tjednu.

Pitanje 42. Mjesto (lokacija) rada

Ovo je novo pitanje, a uvedeno je s ciljem boljih mogućnosti analiziranja zaposlenosti u neformalnom

sektoru gospodarstva. Anketar treba u razgovoru s ispitanikom saznati radi li u poslovnoj zgradi, tvornici,

na poljoprivrednom dobru, ulici, tržnici i sl.

Pitanje 43. UOBI ČAJENI sati rada

Ovim pitanjem želi se dobiti UOBIČAJENI broj tjednih sati rada ispitanika na glavnom poslu, a ispitanik se

određuje prema tjednu u kojem nema praznika, bolovanja i sl., i kada je poslovanje normalno. "Normalnim"

tjednim brojem radnih sati smatramo 36 do 42, te st oga ispitanici koji izjave da uobi čajeno rade u tom

rasponu sati ska ču na pitanje 45. Sve ostale ispitanike pitamo o razlogu zbog kojeg su radili manje ili više,

na pitanju 44.

Pitanje 45. Ukupan broj sati rada proteklog tjedna

Za sve ispitanike koji su radili treba upisati broj sati , a ako su radili manje od uobičajenog broja sati, na

pitanju 46 pitamo o razlogu. Za one koji su bili odsutni s posla u referentnom tjednu upisuje se 0 i slijedi skok

na P47.

Neki ispitanici neće moći točno odrediti koliko su sati radili u tjednu promatranja (npr. osobe koje obavljaju

poljoprivrednu aktivnost reći će da su radili “od jutra do mraka”). U tom slučaju broj tjednih sati rada se

određuje prema dnevnim satima rada kojih se ispitanik lakše prisjeti i odredi.

Pitanje 47. Biste li htjeli uobi čajeno raditi više sati nego što sada radite?

Ovo je prvo od tri pitanja kojima želimo utvrditi podzaposlenost. Njime se utvrđuje bi li ispitanik htio raditi više

sati na sadašnjem glavnom poslu, na dodatnom poslu ili na novome glavnom poslu.

Pitanje 48. Koliko biste sati tjedno htjeli ukupno raditi?

Upisuje se broj sati koliko osoba ukupno želi raditi, i koji mora biti ve ći od broja sati na pitanju 43.

Pitanje 49. Biste li bili spremni raditi više sati u idu ća dva tjedna?

Da bi se utvrdilo je li ispitanik podzaposlen, uz želju za većim brojem sati rada, potrebno je ispitati spremnost

na više sati rada u naredna dva tjedna.

Pitanje 50. Prava koja ispitanici ostvaruju na posl u

Moguća su najviše dva odgovora

Ovim se pitanjem žele utvrditi prava koja ispitanik ostvaruje temeljem posla kojeg je obavljao u tjednu

promatranja, a za ispitanike koji su bili odsutni s posla, prava koja bi ostvarili da su proteklog tjedna radili. Važno! Ako ispitanik ostvaruje sva prava upisuje se modalitet 5

Obratite pažnju na naknadu plaće za poljoprivrednike. Ukoliko se poljoprivrednik na pitanju 55 izjasni da ima

plaću ili zaradu, na pitanju 50 ne smije imati modalitet 4 nego modalitet 1.

Pitanje 51. Razlog neostvarivanja prava na glavnom poslu


Na ovo pitanje odgovaraju ispitanici koji su izjavili da ne ostvaruju sva prava (pravo na zdravstveno,

mirovinsko osiguranje ili plaću/naknadu), tj. na prošlom pitanju odgovorili su modalitetima 1 – 4.

Polazeći od stanovišta da svi ljudi žele (i trebaju) imati navedena prava, anketar treba nastojati saznati

zašto ih ispitanik na temelju svog glavnog zaposlenja ne ostvaruje. Pritom treba napomenuti da je

modalitet Ne znam prihvatljiv uglavnom u slučajevima kada na anketu odgovara neki drugi član kućanstva.

Ljude koji rade kao zaposlenici u malim poduzećima (ugostiteljski objekti, građevinsko poduzeće, obrti i sl.)

i koji mogu iz različitih razloga biti suglasni s time da ne ostvaruju navedena prava, treba podsjetiti da bi

zaposlenici trebali imati uplaćeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje te im odrediti modalitet Zato što mi

ih poslodavac ne uplaćuje.

Poljoprivrednici i ljudi koji rade na ulici i slično, pretežito će se izjasniti da ne zarađuju dovoljno da bi ih

uplatili.

Osobe koje su se u prijašnjim pitanjima izjasnile kao pretežito neaktivne, tj. pomažući članovi / kućanice /

na školovanju / bez posla, na ovom pitanju mogu odgovoriti da prava ostvaruju iz nekog drugog izvora.

Pitanje 52. Rad u smjenama, nave čer, po no ći, subotom i nedjeljom

Za svakog ispitanika potrebno je popuniti sve podstupce.

Rad nije u smjeni onda kada se odvija samo jedanput u tijeku 24 sata (najčešće 7 ili 8 sati) bez obzira na to

obavlja li se jednokratno ili dvokratno i bez obzira na to u koje doba dana (prijepodne, poslijepodne, noću) se

odvija. Važno je naglasiti da škole ne rade u smjenama .

Pitanje 53, 64, i 71. Djelatnost

A) Što se proizvodi ili koje se usluge pružaju u va šem poduze ću, obrtu, ustanovi, organizaciji,

odnosno vašoj djelatnosti

B) Naziv i adresa poduze ća, organizacije i radne jedinice

Ovo pitanje podijeljeno je na dva potpitanja, kako bi se dobio što potpuniji odgovor.

Pod A je potrebno što preciznije opisati vrstu proizvoda ili usluga kojom se bavi poduzeće, obrt, ustanova,

organizacija, slobodna profesija, poljoprivredno gospodarstvo gdje ispitanik radi, neovisno o poslu kojega

sam ispitanik obavlja.

Pod B se upisuje naziv i adresa sjedišta subjekta u kojem ispitanik radi.

Ako ispitanik radi u subjektu koji obavlja više djelatnosti na jednoj ili više lokacija, opisuje se djelatnost i

lokacija one radne jedinice, pogona i sl. u kojoj ispitanik radi. Ako se na jednoj lokaciji obavlja više djelatnosti

upisuje se glavna djelatnost kojom se ostvaruju najveći financijski rezultati (prihod, dobit, zarada, i sl.).

U odgovoru je potrebno što jasnije i pobliže opisati vrstu proizvoda ili usluga. Tako, npr. ako ispitanik radi u

tvornici hrane, potrebno je upisati koji se prehrambeni proizvodi proizvode, a ako radi u trgovini, također će

upisati vrste proizvoda koje prodaje.

Primjer: Neprecizno - trgovina (ne znamo je li trgovina na malo ili na veliko i kakvim proizvodima);

građevinske usluge; obrazovanje. Precizno - trgovina na malo odjećom; niskogradnja; obrazovanje učenika u

srednjoj školi.

Isti je pristup i kod opisivanja vrste usluga, npr. usluge prevođenja, veterinarske usluge, dječje jaslice i briga o

djeci, djelatnost bolnice i sl.

Za ispitanike koji samostalno obavljaju djelatnost kao slobodnu profesiju i radnici za vlastiti račun, upisuje se

što potpuniji opis profesionalne djelatnosti, npr. odvjetnik, liječnik, književnik, glazbenik i sl. ili opis posla koji


obavlja radnik za vlastiti račun, npr. šivanje, čišćenje, prenošenje tereta i sl. Ako obavlja više vrsta poslova,

tada i za ovog ispitanika vrijedi spomenuti kriterij najvećega financijskog rezultata.

Za individualne poljoprivrednike koji se bave raznorodnom poljoprivrednom proizvodnjom, potrebno je upisati

sve vrste poljoprivrednih djelatnosti na gospodarstvu, npr. ratarstvo, uzgoj stoke, voćarstvo, vinogradarstvo,

pčelarstvo, i sl.

Ispitanici koji su radili po ugovoru o djelu ili su pomažući članovi u obiteljskom poduzeću, obrtu,

poljoprivrednom gospodarstvu i sl., opisuju djelatnost poslodavca za koga su radili (poduzeća, obrta,

poljoprivrednog gospodarstva). Za ove, kao i za sve ostale ispitanike koji su u proteklom tjednu obavljali više

vrsta poslova, a kriterij glavne djelatnosti se ne može primijeniti, djelatnost se određuje prema poslovima na

koje su utrošili najviše vremena.

VAŽNO: Obratite pažnju na vezu između pitanja 53/54, 57/58/68 i 94/95.

• Ako je iz odgovora na pitanje 57 vidljivo da osoba na sadašnjem poslu radi dulje od 1 godine, modalitet

na pitanju 94 mora odražavati položaj prema aktivnosti jednak sadašnjem. Uz to, za zaposlenu osobu,

modalitet na pitanju 95 mora biti jednak djelatnosti sadašnjega glavnog posla na pitanju 53.

• Ako osoba na sadašnjem poslu radi kraće od jedne godine te se iz pitanja 58 vidi njen položaj prije ovog

posla, modalitet na pitanju 94 mora odražavati taj položaj.

• Ako osoba ne radi – što se vidi iz pitanja 68, 69 i 70, modalitet na pitanju 94 mora biti usklađen s tim

obilježjima prethodnog posla.

Pitanje 54., 65. i 72. Zanimanje

A) Opišite glavne poslove koje obavljate

B) Naziv vašega radnog mjesta

U cilju dobivanja što potpunijeg odgovora, ovo je pitanje kao i prethodno podijeljeno na dva potpitanja.

Pod A je potrebno što preciznije opisati glavne poslove koje ispitanik obavlja, a pod B upisati naziv radnog

mjesta ispitanika, neovisno o tome za što se ispitanik školovanjem obrazovao. Da bi se izbjeglo

poistovjećivanje ovih obilježja, ispitaniku se ne postavlja pitanje “koje je vaše zanimanje”. Tako na primjer,

osoba koja je završila pravni fakultet može obavljati poslove suca vrhovnog suda, odvjetnika, novinara,

profesora na fakultetu i sl., a može obavljati i poslove za koje nije potrebna fakultetska naobrazba, npr.

konobar, taksist, i sl.

Treba napomenuti da se ispitanik u ovom pitanju određuje prema uobičajenIm poslovima i zadacima koje je

obavljao proteklog tjedna, a ispitanik koji je tog tjedna bio odsutan s posla, određuje se prema poslovima i

zadacima koje inače obavlja, odnosno koje bi obavljao da je na poslu.

U slučajevima u kojima je ispitanikov posao povezan s različitim etapama procesa proizvodnje, u opisu je

često kao ključne riječi potrebno koristiti: strojeve, materijale, opremu, alate, i sl. ovisno o tome što je od

navedenog najbitnije za precizno određenje ispitanikovog posla, npr. vozač viličara, rukovatelj rudarskim

postrojenjem, radnik u šljunčari, operator brodskim telekomunikacijama, elektromehaničar za kućanske

aparate, rukovatelj vodnih turbina, sastavljač rasvjetnih tijela, i sl.


Ako ispitanik obavlja posao prodaje, trgovine proizvodima, bitno je da se u opisu odredi prema vrsti proizvoda

koje prodaje i prema mjestu prodaje, tj. u trgovini, na tržnici, ili na otvorenom prostoru, npr. prodavač

živežnim namiranicama u trgovini, prodavač povrća na tržnici, prodavač novina na ulici.

Ispitanici vlasnici individualnog poljoprivrednog gospodarstva s mješovitom proizvodnjom, u ovom pitanju

određuju se kao proizvođači raznovrsnih proizvoda. Međutim, pomažući članovi obitelji na takvom

gospodarstvu određuju se prema onoj aktivnosti koju su obavljali najveći dio vremena u proteklom tjednu,

npr. branje grožđa, čuvanje stoke i sl.

Sve ostale kategorije ispitanika koji su tijekom proteklog tjedna obavljali više vrsta poslova, u opisu glavnog

posla određuju se prema poslu na kojem su proveli najveći dio vremena rada.

Anketar ne smije prihvatiti uopćen odgovor kojim se ispitanik određuje kao npr. radnik, poslovođa, majstor,

službenik, referent, pomoćnik, upravitelj, asistent, poljoprivrednik i sl. jer su to nepotpuni odgovori. Za ove

primjere u tablici navodimo pravilne odgovore.

◊ NEPOTPUNI I UOPĆENI ODGOVORI ♦ PRAVILNI ODGOVORI

◊ radnik

◊ industrijski radnik

◊ metalski radnik

◊ obrtnički radnik

♦ rudarski radnik

♦ radnik na održavanju cesta

♦ radnik u preradi duhana

♦ alatničar

♦ pomoćni tesar

◊ poslovođa

◊ majstor

◊ predradnik

♦ poslovođa na preradi mlijeka

♦ poslovođa transporta plina

♦ majstor elektroinstalater

♦ majstor mesar

♦ predradnik u obradi kamena

◊ službenik

◊ referent

◊ savjetnik

♦ matičar

♦ stenodaktilograf

♦ upisivač podataka

♦ referent nabave veleprodaje

♦ referent za socijalnu zaštitu

♦ pravni savjetnik

♦ savjetnik geolog

◊ rukovoditelj

◊ predsjednik

◊ upravitelj

♦ rukovoditelj financijsko-knjigovodstvenog

sektora

♦ predsjednik suda

♦ upravitelj pošte

◊ asistent

◊ znanstvenik

◊ tehničar

◊ tehnolog

♦ nastavni asistent visokog učilišta strojarstva

♦ znanstveni asistent za tehnologiju proizvodnje piva

♦ znanstvenik biologije

♦ tehničar poljoprivredne mehanizacije

♦ drvni tehničar

♦ grafički tehničar

♦ diplomirani farmaceutski tehnolog proizvodnje lijekova


♦ tehnolog proizvodnje crne metalurgije

Pitanje 55. Pla ća ili zarada

Ovim se pitanjem želi utvrditi uobičajena mjesečna neto plaća ili zarada. Ispitanici koji su bili odsutni s posla

daju podatak o iznosu mjesečne neto plaće koju bi imali da su bili na poslu. Ako ispitanik kaže da nema

uobičajenu mjesečnu plaću ili zaradu (najčešće slučaj kod individualnih poljoprivrednika), treba inzistirati na

približnoj plaći ili zaradi, a u slučaju neodgovora upisati N ili X. Kod pomažućeg člana, koji ne prima plaću ni

zaradu, upisati 0, podatak se iskazuje u NETO iznosu, u kunama, bez lipa.

Obratite pažnju na naknadu plaće za poljoprivrednike. Ukoliko se poljoprivrednik na ovom pitanju izjasni da

ima plaću ili zaradu, na pitanju 46 ne smije imati modalitet 4 (nikakva prava) nego modalitet 1 (plaću, dio

plaće ili naknadu).

Pitanje 56. Vlasni čki status subjekta u kojem osoba radi

Ovim se pitanjem želi utvrditi vlasnički status subjekta u kojem ispitanik radi na svome glavnom poslu.

Anketar treba obratiti pažnju na to da odgovor ne bude u koliziji s pitanjem 32.

Pitanje 57. Po četak rada kod sadašnjeg poslodavca, odnosno bavljen ja samostalnom aktivnoš ću

Anketar na ovom pitanju treba zabilježiti točan mjesec i godinu početka rada kod sadašnjeg poslodavca (za

zaposlenike), odnosno početak samozaposlenosti (za samozaposlene i obrtnike).

Pitanje 58. Položaj prema aktivnosti prije sadašnje g posla

Ovim se pitanjem želi ustanoviti koji je bio ispitanikov položaj prema aktivnosti u određenom razdoblju prije

sadašnjeg zaposlenja. To se razdoblje može odrediti u trajanju od mjesec dana, pa je u tom slučaju npr.

osoba prije ovog zaposlenja bila zaposlena, ako je razdoblje između dva posla bilo kraće od 1 mjeseca. Ako

je to razdoblje bilo dulje od mjesec dana, onda se osoba mora opredijeliti prema drugim ponuđenim

modalitetima.

Položaj nezaposlene osobe prema aktivnosti prije traženja posla može biti “zaposlen” ako je unutar mjesec

dana prije početka traženja posla ta osoba radila. U protivnom je mogla biti nezaposlena ili neaktivna.

Pitanje 59. Ukupan broj godina rada

Potrebno je iskazati ukupne godine rada ispitanika, tj. sve godine rada kod poslodavca, i/ili u samostalnoj

aktivnosti, bez obzira na to uključuju li se u godine ispitanikovog mirovinskog staža i bez obzira je li ili nije

tijekom njihova trajanja uplaćivan doprinos za mirovinsko osiguranje. Za ispitanike koji svoju aktivnost

obavljaju na poljoprivrednom gospodarstvu, uključujući i pomažuće članove, i koji smatraju da rade “od

rođenja” iskazuje se broj godina rada od 15 godine starosti. Ako osoba obavlja zanimanje na kojem ima

beneficirani radni staž, iskazuje se stvarni broj g odina rada, a ne broj godina koje je ostvario pravo m

na beneficirani staž.


4.3. Pitanja 60 − 67. RADNA AKTIVNOST NA DODATNOM P OSLU I PROMJENA GLAVNOG POSLA

Pitanja od 60. do 65. Dodatni posao je onaj posao koji osoba obavlja pored svoga glavnog posla, i to

najčešće zbog dodatne zarade. Ako osoba ima više dodatnih poslova mora se odlučiti samo za jedan. Kod

popunjavanja ovih pitanja vrijede upute dane za glavni posao.

Pitanje 63. Sati rada na dodatnom poslu

Na ovom je pitanju potrebno upisati broj radnih sati koliko je ispitanik radio na dodatnom poslu u referentnom

tjednu.

Pitanja 66. i 67. Promjena glavnog posla, razlozi p romjene i želja za dodatnim poslom

Ovim se pitanjima ispituje ispitanikova želja i razlozi promjene glavnog posla i želja za obavljanjem dodatnog

posla. Prema naznačenim skokovima ove ispitanike pitamo i o prijavljenosti Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje. To može izgledati nelogično, međutim prema navedenoj međunarodnoj definiciji koja

zaposlenost definira s najmanje jednim satom rada u tjednu promatranja, u zaposlene su uključene i osobe

koje nemaju formalni ugovor o radu, ili od aktivnosti koju obavljaju ostvaruju primanja nedostatna za život, te

se iz ovih ili sličnih razloga prijavljuju Zavodu tražeći neki adekvatniji posao.

VAŽNO: Ovo pitanje tematski je vezano uz pitanje 47.

4.4. Pitanja 68 − 72. PRETHODNI POSAO I NJEGOVE KAR AKTERISTIKE

Pitanje 68. Kada ste zadnji puta radili?

Ovim pitanjem počinje blok pitanja o nezaposlenosti i neaktivnosti, a ispitanici se izjašnjavaju o poslu koji su

obavljali za naknadu, plaću ili obiteljsku korist bez obzira na duljinu trajanja i bez obzira na to je li posao bio

na određeno vrijeme, sezonski, ili je osoba radila kao pomažući član na obiteljskom gospodarstvu, obrtu i sl.

Obvezna učenička praksa ne smatra se aktivnošću.

Potrebno je upisati mjesec i godinu.

Pitanje 69. Razlog iz kojeg ispitanik ne radi

Kad je osoba bila vlasnik ili zaposlenik, a sad se izjašnjava kao nezaposlena, nelogičan je modalitet 4 –

osobni razlozi jer se iz ostalih odgovora vidi da je poduzeće otišlo u stečaj ili je zaposlenik dobio otkaz.

Pitanje 70. Položaj u zaposlenju na prethodnom posl u

Prema ponuđenim modalitetima potrebno je razvrstati osobe prema tome jesu li radili kao zaposlenici,

poslodavci ili pomažući članovi, a za poslodavce jesu li zapošljavali radnike ili ne.

4.5. Pitanja 73 − 93. NEZAPOSLENOST I TRAŽENJE POSL A

Pitanje 73. Stjecanje sredstava za život


Ovo pitanje sada ima 6 modaliteta. Modalitet 3 promijenjen je i glasi “Imate prihode od imovine (najamnina,

dividende, autorska prava, kamate na štedne uloge, vrijednosni papiri“. Na ovom pitanju dodan je novi

modalitet: “4 – Živite od ušteđevine prihoda stečenih radom za vrijeme aktivnosti”.

Pitanje 74. Traženje posla

Ispitaniku treba napomenuti da traženje posla nije strogo ograničeno na registriranje u Hrvatskom Zavodu za

zapošljavanje, podnošenje molbe za određeni posao ili neki drugi formalni postupak, nego traženje posla

uključuje i raspitivanje za posao kod prijatelja, znanaca, praćenje natječaja u novinama, ispitivanje

mogućnosti za obavljanje samostalne aktivnosti i sl.

Pitanje 75. Razlozi zbog kojih ispitanik nije traži o posao

Kod ovog se pitanja ČITAJU MODALITETI, kako bi ispitanika potaknuli da razmisli o pravom razlogu zbog

kojeg nije tražio posao.

Kada je kod ovog pitanja odgovor vezan uz modalitet 1 ili 2, tj. kada se radi o ispitaniku koji je našao posao i

očekuje da će uskoro početi raditi ili očekuje povratak na rad kod istog poslodavca, na istu aktivnost, tada na

pitanju P77 odgovara o kakvoj se vrsti posla ili aktivnosti radi.

Pitanje 76. Biste li htjeli raditi?

Ovim pitanjem važno je ispitaniku istaknuti da se radi o želji za radom u idealnom slučaju, tj. kada bi mogao

dobiti upravo onakav posao kakav njemu odgovara. Na primjer, ako se radi o ženi s malim djetetom možda bi

odgovarajući posao bio nekoliko sati rada dnevno na poslu koji je blizu mjesta stanovanja, ili za mlađe

ispitanike idealan posao bi bio dobro plaćen posao u punom radnom vremenu s mogućnošću napredovanja.

Dakle, kada bi ispitanik mogao dobiti upravo ono što želi, izjašnjava se o tome želi li raditi.

Pitanje 77. Kakav posao/aktivnost ste pronašli?

Ispitanike koji su na pitanju 75. odgovorili modalitetima 01 i 02, tj. koji su našli posao ili očekivali povratak kod

istog poslodavca, treba pitati kakav je to posao s obzirom na trajanje i radno vrijeme i prema tome odabrati

jedan od ponuđenih modaliteta.

Pitanje 78. Na čin traženja posla

Kod ovog pitanja ispitanik može odabrati najviše 2 modaliteta, iako je možda tražio posao na više od dva

načina, te će u tom slučaju odabrati one načine od kojih je najviše očekivao, ili na koje je utrošio najviše

vremena.

VAŽNO: Ukoliko su ispitanici prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje (modalitet 1 na pitanju 92), na ovom

pitanju mora biti modalitet 2.

Pitanje 80. Položaj prema aktivnosti

Ovim se pitanjem želi ustanoviti koji je bio ispitanikov položaj prema aktivnosti u određenom razdoblju prije

početka traženja posla. To se razdoblje može odrediti u trajanju od mjesec dana, pa je u tom slučaju npr.

osoba prije početka traženja posla bila zaposlena, ako je razdoblje između zaposlenja i početka traženja

posla bilo kraće od 1 mjeseca. Ako je to razdoblje bilo dulje od mjesec dana, onda se ta osoba treba odrediti

prema drugim ponuđenim modalitetima.


Dakle položaj nezaposlene osobe prema aktivnosti prije traženja posla može biti “zaposlen” ako je unutar

mjesec dana prije početka traženja posla ta osoba radila, kao u navedenom primjeru. U protivnom je mogla

biti nezaposlena ili neaktivna.

Pitanje 87. Preseljenje zbog posla

Ako je ispitanikov odgovor na ovo pitanje “NE”, tada mu treba ponuditi modalitet 1 i 2, a ako je odgovor “DA”

tada mu treba ponuditi modalitete 3, 4, i 5 kako bi se ispitanik precizno odredio.

U ovom se pitanju podrazumijeva da su odgovarajući uvjeti na novom poslu ispunjeni, te da je preseljenje

dodatni uvjet na koji ispitanik može, ali i ne mora biti spreman.

Pitanje 88. Minimalna neto mjese čna plaća (zarada)

Ovo se pitanje odnosi na realno stanje stvari, dakle očekivanje uz sva dana obilježja anketirane osobe

(obrazovna obilježja, sadašnji položaj u zaposlenju i sl.). Točnije rečeno, odgovor nije prihvatljiv ako se

odnosi isključivo na želju osobe, već se očekuje realna ocjena na temelju njegovog/njezinog cjelokupnog

položaja.

Pitanje 89. Raspoloživost za rad

Ovim se pitanjem ispituje raspoloživost za rad osoba koje su tražile posao ili bi željele promijeniti posao.

Važno je napomenuti da raspoloživost ne ovisi o vremenskim ograničenjima koja su objektivne prirode, npr.

ako osoba ne može početi s radom samo zato što čeka dozvolu ili rješenje nekog administrativnog postupka

vezanog uz posao, ona ipak jest raspoloživa za rad.

Osobe koje žele da im se, zbog razloga koji nisu vezani uz posao, početak ponuđenog posla odgodi za dulje

od 2 tjedna, ne smatraju se raspoloživim za rad, npr. student koji traži posao u tijeku pohađanja nastave koju

ne želi u naredna dva tjedna prekidati zbog ponuđenog posla, ne smatra se raspoloživim za rad.

Pitanje 92. Evidencija u Hrvatskom zavodu za zapošl javanje

Za ispitanike razvrstane pod modalitet 2 intervju završava (izuzev P94, P95 i P96).

Pitanje 93. Nov čana naknada i ostala prava/pogodnosti

Pitanje se odnosi na ostvarivanje prava i novčane naknade koji se dobivaju isključivo od Hrvatskog zavoda

za zapošljavanje.

4.6. Pitanja 94. i 95. Položaj prema aktivnosti pri je godinu dana

Pitanje 94. Položaj prema aktivnosti prije godinu d ana

Ovo je pitanje kojim se želi ustanoviti ispitanikov položaj prema aktivnosti prije godinu dana i na taj način

analizirati tokove radno sposobnog stanovništva. Osobe koje su svrstane u modalitete 01 − 08 odgovaraju i

na sljedeće pitanje.

VAŽNO: Ovo pitanje tematski je povezano s pitanjima 32/57/ 58 i 68/70 što znači da mora odražavati

položaj prema aktivnosti jednak onome koji je ustanovljen ranije tijekom intervjua, odnosno položaj u skladu s

odgovorima na pitanja 57/58 ili 68.


Pitanje 95. Šifra djelatnosti

Ovo pitanje postavlja se svim ispitanicima koji izjave da su prije godinu dana radili u bilo kojem od navedenih

položaja u zaposlenju. Njih treba pitati o djelatnosti poduzeća, odnosno poslovnog subjekta u kojem su radili

i svrstati u jedan od ponuđenih 17 modaliteta (pitanje se postavlja slično kao pitanja 53, 64 ili 71, a anketar

treba dobiti što je moguće detaljniji opis djelatnosti).

VAŽNO: Za osobe koje na svom sadašnjem poslu rade dulje od jedne godine, modalitet odgovora na ovo

pitanje mora odražavati djelatnost s pitanja 53.

Obaveza kontrolora je provjeriti modalitete odgovor a prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

Pitanje 96. Tko je dao odgovore na pitanja u anketi ?

Ovo je pitanje obvezatno za sve ispitanike.

4.7. Pitanja 97. i 98. Neto mjese čni prihod i financijska situacija ku ćanstva

Na posljednja dva pitanja odgovara samo nositelj kućanstva. Pojam neto mjesečnog prihoda kućanstva

označava ukupnu zaradu s kojom kućanstvo raspolaže mjesečno, a financijska situacija kućanstva ocjenjuje

se subjektivno, prema mišljenju nositelja.

HR-LFS Instructions-2005-hr - gesis.org Instructions...promatranja i koristi upitnik za dobivanje...

Documents

Transcript of HR-LFS Instructions-2005-hr - gesis.org Instructions...promatranja i koristi upitnik za dobivanje...