Pitka voda je dragocjena vodaU jednom indijanskom selu koje se nalazi u predjelu Arizone (SAD) koji je oskudan sa pitkom vodom, ljudisvakodnevno moraju preko jednog sata pješačiti da bi donijeli pitku vodu. Ovi ljudi uporno su odbijali pomoćureda koji se bavi pitanjima Indijanaca,a koji je želio izgraditi vodovod do sela. Njihovo obrazloženje zaodbijanje ovog vodovoda bilo je :"Voda je tako dragocjena tako da bi mi bili vrijedni nje moramo se dobro potruditi za nju. Samo onaj konajprije jedan sat dugo nosi težak kanister za vodu i znoji se na suncu osjeća koliko je voda dragocjena iodnosi se pažljivo prema njoj.

EUROPSKA POVELJA O VODI1.Bez vode nema života. Ona je dragocijeno dobro, prijeko potrebno u svakoj ljudskojdjelatnosti.2.Slatkovodni resursi vode nisu neiscrpni.3.Mijenjati kvalitet vode znači ugrožavati život čovjeka i ostalih živih bića koja od vodeovise.4.Kvalitet vode mora se čuvati do nivoa prilagođenog njenom korištenju koji predviđa izadovoljava posebne zahtijeve zdravlja stanovnišva.5.Ako se voda po upotrebi vraća u prirodnu sredinu, to ne smije biti na štetu drugihkorisnika, javnih ili individualnih.6.Održavanje odgovarajućeg biljnog pokrivača, prvenstveno šumskog, od velike jevažnosti za očuvanje vodenih resursa.7.Vodeni resursi se moraju stalno inventirati.8.Dobro upravljanje vodama mora se planirati i registrirati zakonom preko nadležnihinstitucija.9.Zaštita voda traži značajan napor u znanstvenom istraživanju i u stvaranju specijalistaza javno informiranje10.Voda je zajedničko nasljedstvo i njenu vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak jesvakoga da vodom ekonomira i da je racionalno koristi.11.Upravljanje vodenim resursima mora se prije svega vršiti u sklopu sliva, a ne unutarupravnih i političkih granica.

12.Voda ne zna granice. Već milionima godina na Zemlji postoji ista količina vode,koja se nesmanjuje,ali i ne povećava.

Njen kvalitet ovisi od našeg ophođenja prema njoj.

Što je otpadna voda?To je upotrijebljena voda iz naselja i industrije kojoj su promijenjena fizikalna, kemijska ibiološka svojstva tako da se ne može koristiti u poljoprivredi niti u druge svrhe. Ova voda sedo postrojenja za pročišćavanje odvodi kanalizacijom. Ona sadrži: prljavu vodu, "stranu vodu" ikišnicu.Što je prljava voda?To je sva otpadna voda iz domaćinstava, privatnih preduzeća i industrije kao i kišnica sa jakoprometnih dijelova ulica koja mora biti odvedena do postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.Što je "strana voda"?To je čista voda koja završava u kanalizaciji i zbog svoje čistoće u odnosu na druge vode kojese odvode kanalizacijom je "strana". Ona dospijeva u kanalizaciju iz podzemnih voda, bunara,drenaža, kao višak iz bazena pitke vode ili kao rashladna voda.Što je to kišnica?To je voda koja nastaje iz padavina. Prema mjestu dospijevanja razlikujemo prljavu (npr.saautocesta) i čistu (npr. sa krova) kišnicu.

Otpadne vode se od mjesta nastajanja do postrojenja za pročišćavanje,odnosno do ispuštanja u vodotoke, odvode kanalizacijom koju činisuistem cijevi, kanala i uređaja.Kanalizacije nisu izum novijeg doba. Još u staroj Indiji za vrijeme tkz.Indus kulture bila su u upotrebi moderna postrojenja (3000 p.n.e.).

Kao pravi majstori za kanalizacije dokazali su se Rimljani. Odvod otpadnih voda starog Rimauslijedio je u poznatoj "Cloaca maxima".Tek u novije vrijeme čovjek je primjetio da odvod otpadnih voda u rijeke ili njihovo poniranje utlo može imati štetne posljedice za pitku vodu. Nehigijenska, zagađena voda je često bila uzrokvelikih tragedija i epidemija u srednjem, ali i kasnije sve do kraja XIX stoljeća (npr. velikaepidemija kolere 1854 godine koja je zadesila London i od koje je umrlo oko 5 000 ljudi iliepidemija kolere u Hamburgu 1892 godine od koje je umrlo 10 000 ljudi).

Izgradnja vodovoda je utjecala na količinu otpadne vode, koja se naglo povećala, i koja je putemkanalizacije odvođena u rijeke tako da je nivo samopročišćavanja vodotoka bio brzo dosegnutusljed čega je proistekla nužnost izgradnje postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

Danas većina kanalizacionih mreža u svijetu je tzv. miješanog tipa gdje se čista kišnica odvodi upostrojenja za pročišćavanje otpadnih voda zajedno sa prljavom vodom. Kod jakih kiša, sva ovavoda nema dovoljno mjesta u pročišćivaču, tako da velika količina nepročišćene otpadne vodezavrši direktno u vodotocima. Osim toga otpadne vode bivaju jako razrijeđene tako da se procesipročišćavanja usporavaju.

U budućnosti je neophodno "stranu" vodu (kišnicu sa krovova, pješačkih staza ili ne zagađenihdijelova ulica) odvoditi u tlo ili ako to nije moguće, direktno u vodotoke posebnim sistemima.

Postoje različite vrste postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koji se mogu vidjetina slijedećim slikama:

Mehaničko-biološka postrojenja

Mehaničke metode pročišćavanja otpadnih voda: sastoje se u uklanjanju mikro i makrosuspendiranih čestica iz vode, organskog i anorganskog porijekla. U tu svrhu služe rešetke, sita,taloženje, flotacija, filtriranje, centrifugiranje. Princip rada ovih uređaja bazira se na različitimspecifičnim težinama suspendiranih čestica i vode. Prije nego što voda dođe u te uređaje, iz njese uklanjaju sve plivajuće makrotvari. Naprimjer, flotatori uglavnom služe za odvajanje tvarilakših od vode, kao što su sve vrste ulja i masti.

Biološko-biljno postrojenje

Biološki postupci pročišćavanja obuhvaćaju samo obradu organskih tvari. Razgradnja organskihspojeva događa se pod utjecajem bakterija. U aerobnom postupku se biodekompozicija organskihtvari dogadja uz prisustvo kisika, a u anaerobnom bez prisustva kisika u vodi.

Biološko postrojenje sa prokapnim filterom

Mehaničko-kemijsko-biološko postrojenje

Dugo vremena se kod nas i u svijetu vodno bogatstvo ocijenjivalo prema ukupnoj količini vode teraspoloživom energetskom potencijalu. Nakon sve učestalijih incidenata nastalih kao posljedicaonečišćenja otpadnim tvarima došlo se do saznanja da je kvalitet vode bitan elemenat za procijenumoguće raspoložive količine od ukupne vodne mase.Za kvalitet voda od posebnog je značaja ispuštanje tekućih i krutih razgradivih otpadnihtvari te unošenje topline, radioaktivnih i nerazgradivih otpadnih tvari.Glavni trendovi u BiH

• U 2000, ukupni godišnji obnovljivi izvori vode po glavi stanovnika iznosili su8.938 kubnih metara, što je više od europskog prosjeka, koji iznosi 3.981 kubnihmetara (WRI 2001).

• Uprkos dramatičnog pada emisije zagađivača u vodu i očiglednog poboljšanjakvaliteta vode u toku rata, trenutno je samo 3% rijeka u BiH potpunonezagađeno a skoro 30% je eutrofikovano (REC, 2000).

• Ukupna emisija organskih zaga đivača vode u 1996. iznosila je 3.217 kg na dan,što je 250 puta niže nego u Njemačkoj (811.315). Ta emisija po radniku (0,19 kg)bila je, međutim, 1,5 puta viša nego u Njemačkoj (0,12) (World Bank, 1999).

Pozadina problemaDva su glavna problema povezana sa vodama: zagađenje i nedostatak vode. Globalnogledajući, vode ima više nego dovoljno; međutim, postoji značajan nedostatak vode nalokalnim nivoima. Najveći potrošači vode u svjetskim razmjerama su poljoprivreda iindustrija.Zagađenje vode je uglavnom prouzrokovano komunalnim otpadnim vodama uslučajevima kada kanalizacioni sustavi ne funkcioniraju kako treba, kao i otpadnimvodama od poljoprivrede. Ovo prouzrokuje uglavnom organsko zagađenje vode ieutrofikaciju. Ostali bitni zagađivači vode su industrija i proizvodnja energije. Industrijamože da izazove zagađenje teškim metalima, a proizvodnja energije često izazivatermalno zagađenje.Podzemne vode su često jedini izvor vode za neke zemlje. U većini slučajeva, podzemnevode se obnavljaju mnogo sporije nego što se troše, što na kraju dovodi do nedostatkapodzemnih voda i dodatnih problema, kao što su slijeganje tla iznad podzemne vode,prodiranje morske vode i opadanje vodenih stubova. Nedostatak vode u budućnostimogao bi imati utjecaj na ljudsko zdravlje, privredu i okoliš, a mogao bi dovesti i dooružanih sukoba u i među državama (OECD, 2001).

Političke opcijePolitika bi trebala biti usmjerena na smanjenje subvencija za korištenje vode upoljoprivredi, na sprječavanje zagađenja vode, kao i opravku postrojenja zasnabdijevanje i tretman vode kako bi se smanjili gubici. Mnoge OECD zemlje supoboljšale svoju industrijsku efikasnost (kroz bolje recikliranje i ponovnu upotrebu) ismanjile količinu vode koja se koristi u industriji. Ovo su postigle uglavnom zahvaljujućivećim cijenama vode i striktnijim industrijskim standardima (OECD, 2001).U mnogim državama odgovornost za upravljanje vodom je podijeljena između raznihlokalnih vlasti, što nije dobro, jer je potrebno da postoji integrirani pristup upravljanjuna državnom i međunarodnom nivou. Iskustva pokazuju da uvođenje vodomjera udomaćinstva doprinosi boljoj naplati i manjoj potrošnji. Naplata za otpadne vode računase na osnovu utroška vode za domaćinstva i na osnovu toksičnosti za industriju.Neke države su uvele naplatu u poljoprivredni sektor na bazi ukupne potrošnje đubrivai dušika. Ova naplata bi mogla biti značajna za smanjenje zagađenja vode. U nekimzemljama postoje limiti na količinu vode koja se uzima iz izvora u onim obastima kojepate od nedostatka vode (OECD, 2001).Globalni trendovi i projekcije

• Potrošnja vode će porasti za 31% od 1995. do 2020. Značajan manjak vodepostoji na lokalnom nivou; očekuje se da će, do 2020, u 25 zemalja u razvojudoći do znatnih poteškoća u snabdijevanju vodom.

• Do dramatične redukcije raspoložive vode po glavi stanovnika došlo je u zadnjih50 godina (sa 17.000 metara kubnih godišnje po glavi stanovnika u 1950. na7.300 kubnih metara godišnje po glavi stanovnika u 1995). Jedan razlog jeporast stanovništva, a drugi zagađivanje vode. Za očekivati je da će raspoloživavoda i dalje opadati te će do 2020, 250 miliona ljudi biti pogođeno nestašicomvode, što je 75% više nego 1995.

• U manje razvijenim zemljama, najviše vode koristi se za poljoprivredu, dok se urazvijenim zemljama više vode koristi za industriju. Očekuje se da će u većinizemalja širom svijeta, poljoprivreda i dalje koristiti najveće količine vode, dok ćeindustrijski sektor rasti najbrže.

• Zagađivanje vode uzrokovano gradskim otpadnim vodama znatno je smanjenosa porastom broja domaćinstava koja su se priključila na kanalizaciju, kao i saboljim prečišćavanjem otpadnih voda. Procenat stanovnika priključenih napostrojenja za prečišćavanje otpadnih voda porastao je sa 51% u 1980. na skoro60% u toku 90-ih. Međutim, stanje je mnogo gore u zemljama u razvoju (OECD,2001).

ZAŠTITA VODA

Članak 120.Zaštita voda, uključujući i zaštitu obalnog mora, provodi se radi osiguranja neškodljivog i

nesmetanog korištenja voda, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i zaštiteprirodnog okoliša. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće tih voda i izvorimaonečišćavanja, kontroliranjem odvodnje otpadnih voda i njihovim pročišćavanjem,sprječavanjem, ograničenjem i zabranjivanjem radnji i ponašanjem koja mogu utjecati naonečišćenje voda i stanje okoliša u cjelini, kao i drugim djelovanjem usmjerenim na očuvanje ipoboljšanje kakvoće i namjenske uporabljivosti voda.

Članak 121.Zaštita voda provodi se zabranom, ograničavanjem i sprječavanjem unošenja u vode, javnovodno dobro, poljoprivredno, šumsko i građevno zemljište i u atmosferu opasnih i štetnih tvari,propisivanjem i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje kakvoće voda.Opasnim tvarima, prema ovome zakonu, smatraju se tvari, energija i drugi uzročnici kojisvojim fizičkim, kemijskim i dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi i opstanak životinjskogodnosno biljnog svijeta i stanje okoliša.Štetnim tvarima, prema ovome zakonu, smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjenekemijskih, fizičkih i bioloških osobina vode zbog čega se ograničava ili onemogućavaiskorištavanje voda u korisne svrhe .

Članak 122.Opasne i štetne tvari zabranjeno je ispuštati ili unositi u vode, javno vodno dobro, građevno,poljoprivredno ili šumsko zemljiš te ili u atmosferu ili odlagati na područjima gdje postojimogućnost onečišćenja voda, osim pod uvjetima propisanim ovim zakonom ili propisimadonesenim na osnovi ovog i drugih zakona. Pravne osobe i građani koji u svezi s obavljanjemdjelatnosti ispuštaju opasne ili štetne tvari koje mogu onečistiti vode dužne su ih prije ispuštanjau prijamnike ili javni kanalizacijski sustav ili u atmosferu djelomično ili potpuno pročistiti uskladu s vodoprivrednom dozvolom.

Članak 123.Radi utvrđivanja uporabljivosti voda za određene namjene vrši se klasifikacija voda i

kategorizacija voda.

Klasifikacijom voda utvrđuje se podjela voda po vrstama, karakteristike pojedinih vrsta voda inamjena za koju se mogu upotrebljavati, dopušteni stupanj onečišćenja iznad kojeg je voduopasno upotrebljavati ili je za pojedine korisnike onemogućeno njihovo korištenje:

• Vode I kategorije:najčistije prirodne vode,izvorišta rijeka I njihovi gornjitokovi.Nemaju miris,vidljivu boju niti otpadne tvari,a koriste se za piće I uprehrambenoj industriji.

• Vode II kategorije:još su uvijek relativno čiste.Mogu se koristiti za rekreaciju i uzodređeno pročišćavanje za snabdijevanje grada vodom.Ne smiju imati niti miris nitiboju.

• Vode III kategorije: su zagađene prolaskom kroz gusto naseljene i industrijske oblasti.Imaju miris i vidljivu boju, ali se još uvijek mogu koristiti u poljoprivredi i nekimgranama industrije. Pokazatelji za ovu kategoruju voda imaju znatno više graničnevrijednosti.

• Vode IV kategorije:vrlo su zagađene i MORAJU se pročišćavati,ukoliko se želeupotrebljavati u određene svrhe.

Tabelica.1. Pokazatelj kvaliteta vodaKlasa vode

I II III IV

Otopljeni O2 mg/l >8 >6 >4 >3

Zasićenost sa O2

saturacija 90 -105 75 - 90 50 -75 30 -50

supersaturacija - 105 - 115 115 -125 125 -130

BPK5 mgO2/l <2 >4 <7 <20

KPK iz utroška

KMnO4mgO2/l <10 <12 <20 <40

Nefiltrirajući

ostatakmg/l <10 <30 <80 <100

pH vrednost - 6,8 - 8,5 6,8 - 8,5 6,0 – 9,0 6,0 – 9,0

Kategorizacijom voda utvrđuje se kakvoća i namjena voda u pojedinim vodotocima,akumulacijama, podzemnim vodama i vodama obalnog mora.Klasifikaciju i kategorizaciju voda propisuje Vlada Federacije.

Članak 124.Radi sprječavanja pogoršanja kakvoće voda i zaštite okoliša u cjelini, propisuju se graničnevrijednosti opasnih i štetnih tvari:1. za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno udrugi prijamnik;2. za vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne kanalizacije u prirodniprijamnik;3. za otpadne vode i tvari koje se ispuštaju u septičke i druge sabirne jame;4. za opasne i štetne tvari koje se ispuštaju u atmosferu;5. za opasne tvari (sredstva za zaštitu bilja) koje se ispuštaju na poljoprivredno zemljište.

Članak 125.Zaštita voda provodi se sukladno vodoprivrednoj osnovi i planu za zaštitu voda od onečišćenja.Planom za zaštitu voda od onečišćenja utvrđuju se osobito: potrebna istraživanja i ispitivanjakakvoće voda, mjere zaštite voda uključujući i mjere u slučaju izvanrednih i iznenadnihonečišćenja voda, planovi gradnje objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda unaseljima i gradovima, potrebna financijska sredstva, izvori i način financiranja, osobe koje sudužne provoditi plan i njihove ovlasti i odgovornosti.Plan za zaštitu voda od onečišćenja donosi Vlada Federacije. Plan za zaštitu voda od onečišćenjaobjavljuje se u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Članak 126.U slučaju havarijskih onečišćenja, havarije i drugih izvanrednih okolnosti koje prijete

opasnošću za pogoršanje kakvoće voda, Ministar može, na prijedlog Javnog poduzeća za vodnopodručje ili druge pravne osobe, zabraniti ili ograničiti ispuštanje tehnoloških otpadnih voda naodređenom području osobama koje obavljaju određene djelatnosti.

ZAKON

O ZAŠTITI VODA

I – OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se zaštita voda, obala i vodnog zemljišta; planiranje i programiranjezaštite voda, organizacija zaštite voda, nadzor, finansiranje i kazne za prekršaje za pravna ifizička lica.Zaštita voda, obala i vodnog zemljišta obuhvata očuvanje i reguliranje količine vode, održavanjeobale i vodnog zemljišta i donošenje odluka o upotrebi i opterećenju voda.

Članak 2.Cilj zakona

Cilj ovog zakona je osiguranje održivog korištenja voda u cilju očuvanja i poboljšanja njihovogkvaliteta, osiguranje očuvanja prirodnih procesa i prirodne ravnoteže voda, akvatičnih isemiakvatičnih ekosustava i pejzažnih karakteristika voda, i u suradnji sa organima nadležnim zaupravljanje vodama, očuvanje i reguliranje količine voda za razne vrste korištenja u ciljuprovođenja njihovih ekonomskih, društvenih i ekoloških funkcija.

Članak 3.Načela zaštite voda

Načela zaštite voda, obale i vodnog zemljišta baziraju se na:a) integritetu područja riječnih slivova, uzimajući u obzir kretanje voda i prirodnih procesa isklad i međuovisnost akvatičnih i semiakvatičnih ekosustava u skladu sa pristupom području

riječnog sliva;b) održivom korištenju voda koje se bazira na osiguravanju, funkcionalnosti prirodnih procesa iodržavanju prirodne ravnoteže akvatičnih i semiakvatičnih ekosustava i na dugotrajnoj zaštiti iracionalnoj upotrebi raspoloživih vodnih resursa;c) sprečavanju prekomjernog opterećenja voda i unapređivanju održivog korištenja voda, obale ivodnog zemljišta;d)ekonomskoj procjeni voda i provođenju načela naknade troškova korištenja i zagađivanjavoda;e) sudjelovanju javnosti;f) primjeni najboljih raspoloživih tehnika i novih znanstvenih saznanja u oblasti okoliša,g )principu predostrožnosti, što znači da se nedostatak potpune zmastvene podloge neće koristitikao razlog za odlaganje mjera za sprečavanje degradacije okoliša tamo gdje postoje prijetnje odozbiljnih i nepopravljivih oštećenja.

Članak 4.Teritorijalna osnova

U cilju osiguranja integrirane i dosljedne zaštite voda, uzimajući u obzir hidrografskekarakteristike, jedinstvenost i koherentnost vodnog režima, područje riječnog sliva Dunava ipodručje riječnog sliva Jadanskog mora smatraju se osnovnim područjima riječnih slivova nateritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 5.Riječni podslivovi

Područja riječnih slivova iz člana 4. ovog zakona obuhvaćaju podslivove Une, Sane,Save, Vrbasa, Bosne Drine i dijelove riječnih slivova Trebišnjice, Neretve, Cetine i Krke.

Područja riječnih slivova, riječni podslivovi i dijelovi riječnih podslivova sa podzemnimvodama koje im pripadaju utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra.

Članak 6.Nadležnost

Poslove zaštite voda iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine vrši Federalno ministarstvoprostornog uređenja i okoliša. U cilju zaštite voda, obala i vodnog zemljišta u okviru Federalnogministarstva uspostavljaju se federalne uprave područja riječnog sliva:- Federalna uprava područja riječnog sliva Dunava- Federalna uprava područja riječnih slivova Jadranskog mora.

Članak 7.Odobravanje korištenja i zagađivanja voda, obala

i vodnog zemljišta kao i ostalih tipova zemljišta

Opterećenje, korištenje i zagađivanje voda, obale i vodnog zemljišta i zemljišta koje se nalazi uzaštićenim i ugroženim područjima mora biti programirano, isplanirano i provedeno na takavnačin da osigura očuvanje prirodnih procesa, prirodne ravnoteže akvatičnih i semiakvatičnihekosustava, prirodnih dobara i područja koja su zaštićena u skladu sa propisima o očuvanjuprirode, kao i očuvanje pejzažnih karakteristika voda i zaštita od štetnih uticaja voda.

Svaki pojedinac dužan je da zaštiti kvalitet i količinu voda i koristiti ih na takav način da se unajmanjoj mogućoj mjeri utiče na ravnotežu akvatičnih i semiakvatičnih ekosustava u skladu sauvjetima utvrđenih ovim zakonom i drugim propisima.

Federalni ministar prostornog uređenja i okoliša za svako područje riječnog sliva ili diomeđunarodnog riječnog sliva koji pripada teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine propisatiaktivnosti koje imaju negativan uticaj na stanje površinskih i podzemnih voda.

Članak 8.Naknade za opterećenje voda

Naknade za vodu za svako opterećenje, korištenje i zagađivanje vode i vodnih dobaraizuzev korištenja vode za opću upotrebu regulirat će se zakonom o Federalnom fondu zazaštitu okoliša.

II - DEFINICIJE

Članak 9.

U smislu ovog zakona sljedeći izrazi imaju značenje:

1. vode su sve površinske i podzemne vode;2. površinske vode su mora i unutrašnje vode, izuzev podzemnih voda;3. podzemne vode su:a) podzemne vode koje slobodno teku u područjima prožetim poroznim stijenama,b) podzemne vode koje se nalaze u konvejerima površinskih voda,c) vodni resursi kao prirodna ispuštanja podzemnih voda,d) mineralne, termalne i termo-mineralne vode.4. unutrašnje vode su tekuće i stajaće vode na površini zemljišta i sve podzemne vode na straniokrenutoj kopnu od osnovne linije od koje se mjeri širina teritorijalnih voda;5. tekuće vode su prirodni vodotokovi kao što su bujice, potoci i rijeke sa stalnim ili periodičnimtokom i vodotokovi koji se formiraju kao rezultat transfera nekog prirodnog vodotočja ilinjegovog geografskog pložaja;

6. stajaće vode su prirodna jezera uključujući jezera koja se povremeno javljaju, ribnjaci,pojilišta i ostali vodni bazeni koji imaju stalno ili periodično uticanje ili isticanje tekućih ilipodzemnih voda. Stajaće vode također označavaju i vodne bazene koji se formiraju kao rezultatpostavljanja brana na tekuće vode ili drugog korištenja prostora.7. vodno zemljište je zemljište stalno ili periodično prekriveno unutrašnjim vodama, koje prematome, znači posebne hidrološke, geomorfološke i biološke uvjete koji definiraju akvatične isemiakvatične ekosustave i koje dopire do obale.8. vodni režim je skup prirodnih ili umjetnih hidroloških, kemijskih i bioloških karakteristikakoje se odnose na površinske i podzemne vode u određenom području u tijeku određenogvremenskog perioda.9. riječni sliv je područje zemljišta iz koga sve površinske vode polaze u serijama tokova,struja, rijeka i moguće jezera u more u jednom riječnom ušću, rukavcu ili delti.10. podsliv područje zemljišta sa koga sve površinske vode teku kroz niz potoka, rijeka i mogućejezera u određenu točku vodotoka (obično u jezero ili riječni sliv).11. područje riječnog sliva je područje kopna ili mora koje se sastoji od jednog ili višesusjednih riječnih slivova zajedno sa njihovim podzemnim i obalnim vodama.12. međudržavne vode su površinske ili podzemne vode koje teku duž granične linije izmeđudvije ili više država ili koje teku preko granične linije13. voda za piće je voda koja ispunjava propisane standarde kvaliteta i koja se možekoristiti za piće i proizvodnju i pripremu hrane i snabdijevanje.14. mineralna voda je podzemna voda koja ispunjava propisane kriterije za piće i koja se izvlačiiz bunara, vodnih izvora ili slivova.15. termalna voda je podzemna voda iz bunara, vodnih izvora ili slivova koja ispunjavapropisane kriterije.16. termomineralna voda je termalna voda sa karakteristikama mineralne vode.17. ekološko stanje površinske vode je definirano kvalitetom vodnog ekosustava s obziromna njegovu strukturu i funkcioniranje.18.kemijsko stanje vode je definirano koncentracijom supstanci i drugih vodnih fenomena19. kvantitativno stanje je izraz stepena do koga je podzemna voda pod uticajem direktnihili indirektnih apstrakcija.20. ispitivanje podzemnih voda je određivanje geološke strukture i hidrodinamičnihparametara vodnih konvejera, primjena mjera i uzimanje uzoraka vode za analizukemijskih, fizičko-kemijskih i mikrobioloških svojstava vode.21. eutrofsko područje je područje u kojem je moguće odrediti ili očekivati zasićenost vodahranljivim materijama, posebno spojevima dušika i fosfora koje ne ubrzavaju rast algi i višihoblika vodenih biljaka i na taj način prouzrokuju neželjeni poremećaj ravnoteže organizama kojisu prisutni u vodi i poremećaj kvaliteta vode.22. isprana materija je čvrsta mineralna čestica koju more ili unutrašnje tekuće vode ispiraju sapovršina i nose ih duž korita vodnih izvora ili koje plutaju vodenom strujom.23. plutajući materijal su organski i drugi plutajući materijali (balvani, grane, lišće, otpad islično)24. voda za kupanje je voda u kojoj je dozvoljeno kupanje na osnovu pravnog akta koji jeizdao nadležni organ ili voda u kojoj kupanje nije zabranjeno i u kojoj se obično kupaveliki broj ljudi25. štetni utjecaji vode su oni utjecaji vode koji predstavljaju prijetnju po živote ljudi ili njihovu

imovinu, kao i na okoliš i ljudsko zdravlje.26. pravo na vodu je pravo na posebno korištenje vode ili morskih dobara27. opterećenje voda je emitiranje supstanci ili energije u vodu.28. opasne supstance su supstance ili grupe supstanci koje su toksične, postojane i podložnebioakomulaciji i ostale supstance i grupe supstanci koje prouzrokuju isti nivo rizičnosti29. direktno ispuštanje u podzemne vode je ispuštanje zagađujućih materija u podzemnu vodubez prehodnog filtriranja kroz tlo ili podtlo30. zagađivanje je direktno ili indirektno uvođenje supstanci ili toplote u vazduh, vodu ilizemljište, koje je rezultat ljudskih aktivnosti, i koje može biti štetno po ljudsko zdravlje ilikvalitet akvatičnih ekosustava ili zemnih ekosustava koji direktno ovise od akvatičnimekosustava, što rezultira oštećenjima materijalne svojine ili koje narušava ili utječe na uživanjeili druge vrste zakonske uptrebe životne sredine.31. standard kvaliteta okoliša je definiran kao koncentracija određene zagađujuće materijeili skupine zagađujućih materija u vodi, sedimentu ili bioti koja ne bi trebalo da budeprekoračena kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i okoliš32. opće korištenje vode je korištenje vode na koje se ne primjenjuju specifične zabraneuvedene ovim zakonom (na primjer kupanje)33. korištenje vode je aktivnost koja izaziva promjene vode, korištenje vode kao prirodnogresursa ili emitiranje supstanci ili energije u vodu.34. monitoring voda je sustav praćenja utjecaja na vode, stanje vode i efekte upravljanjavodama

IV - ZAŠTITA VODA I VODENIH EKOSUSTAVA

Članak 18.

Zaštita voda i vodnih ekosustava uključuje klasifikaciju površinskih i podzemnih voda,zabranu i ograničenja koja se odnose na opterećenja voda, listu zabrana i ograničenja uzaštićenim područjima, uključujući kontrolu i prikupljanje podataka za zaštitu voda.

Članak 19.Ciljevi kvaliteta za površinske i podzemne vode

Radi zaštite ljudskog zdravlja, ispunjavanja različitih zahtjeva potrošača i osiguranjadobrog stanja okoliša ovim zakonom utvrđuju se ciljevi kvaliteta za površinske i podzemnevode.

Članak 20.

Cilj kvaliteta za površinske i podzemne vode je postizanje dobrog stanja vode.Dobro stanje za površinske vode označuje dobro ekološko i kemijsko stanje.Dobro ekološko stanje postoji ukoliko uvjeti na određenoj lokaciji samo neznatno odstupaju odčistih/prvobitnih stanja koja odgovaraju određenom tipu vode. Ovi čisti/prvobitni uvjeti se

utvrđuju i klasifikuju na osnovu abiotičkih kriterija kao što su visina, ispuštanje, režim protoka isl. koji se zasnivaju na izabranim referentnim lokacijama.Dobro kemijsko stanje/karakteristike postoji ukoliko kemijske supstance koje se nalaze u vodi,sedimentima i bioti ne utječu na ljudsko zdravlje, raznolike zahtjeve potrošača i posebno nadobro ekološko stanje/karakteristike utvrđene stavom 3. ovog člana.Dobro stanje/karakteristike podzemnih voda označava dobro kvantitativno i kemijskostanje/karakteristike.Dobro kvantitativno stanje/karakteristike označava stalan nivo podzemnih voda u dužemvremenskom periodu u cilju sprečavanja štetnih uticaja na povezane površinske vode i kopneneekosustave.

Članak 22.Ispuštanje otpadnih voda

Ispuštanje otpadnih voda, emisija topline u površinske vode i apsorpcija topline sapovršinskih voda dopuštena je na način i pod uvjetima propisanim ovim zakonom ipropisima iz oblasti zaštite okoliša.Zabranjeno je direktno ispuštanje otpadnih voda u podzemne vode.Zabranjeno je ispuštanje otpadnih voda u prirodna jezera, ribnjake, pojilišta ili prirodnevodne bazene sa stalnim ili periodičnim ulijevanjem ili izlijevanjem kopnenih podzemnihvoda i ispuštanje u vodne bazene koji nastaju vađenjem ili korištenjem sirovih minerala,kao i druge slične upotrebe voda.Zabranjeno je korištenje voda koje degradira kemijsko ili ekološko stanje voda uprirodnim jezerima, ribnjacima, pojilištima i drugim prirodnim vodnim bazenima sastalnim ili periodičnim ulijevanjem i izlijevanjem kopnenih i podzemnih voda.

Članak 23.Ograničenje upotrebe đubriva i sredstava za zaštitu biljaka

Zabranjeno je đubrenje ili korištenje sredstava za zaštitu biljaka na obalnom zemljištu u širinizemljišta od deset metara od granice obale unutrašnje vode.U osjetljivim zonama obavezan je monitoring voda.

Članak 24.Plovidba i zagađenje voda

Zabranjen je prijevoz tereta plovilima na naftu (gorivo) na kopnenim vodama osim ako jedrugačije uređeno za slučajeve zaštite voda, spašavanja ljudi, životinja i imovine, provođenjapolicijskih zadataka i u slučaju vojne odbrane.

Zabranjen je ispuštanje otpadnih voda koje se stvaraju u plovilima direktno izplovila, osim nezagađene vode za hlađenje.

Članak 25.Zabrana pranja vozila

Zabranjeno je prati vozila i druge mašine i uređaje u površinskim vodama, na obalnomili vodnom zemljištu.

Članak 26.Nagomilavanje ili odlaganje materija ili objekata

Zabranjeno je ispuštanje, polaganje i odlaganje u vode supstanci ili objekata koji zbog svojeforme, fizičkih, kemijskih ili bioloških karakteristika ili drugih osobina mogu ugroziti život ilizdravlje ljudi, akvatične i semiakvatične organizme, otežati tok voda ili ugroziti vodoprivredneobjekte i uređaje.

Zabranjeno je deponovanje i pretovar opasnih materija u čvrstom, tečnom ili plinovitomstanju, odlaganje ili deponovanje ekstrahiranih ili otpadnih materija ili drugih sličnih supstanci iodlaganje otpada na vodnom i obalnom zemljištu.

Članak 27.Izgradnja postrojenja, prijevoz, pretovar i skladištenje opasnih supstanci

Zabranjena je izgradnja postrojenja ili uređaja namijenjenih proizvodnji opasnih supstanci,proizvodnom procesu koji uključuje opasne supstance, izgradnja postrojenja ili uređaja zarukovanje opasnim supstancama ili za njihovo skladištenje i izgradnja postrojenja ili uređaja zaodlaganje otpada na vodnom zemljištuPrijevoz i pretovar opasnih materija na kopnenim rijekama i moru regulira se posebnim

propisima koji uređuju prijevoz opasne robe i pomorskkog prijevoza, kako bi se mogućnostnekontroliranog ispusta isključila ili svela na najmanju moguću mjeru..

Članak 34.

Obaveze kantonalnih zakonodavnih tijelaZakonodavna tijela kantona na čijoj je teritoriji zaštićeno vodno područje u općini u

kojoj se crpi voda za piće namijenjena za opskrbu vodom druge općine, dokumentima prostornoguređenja osigurava mogućnost izgradnje postrojenja i uređaja za snabdijevanje vodom za piće zapodručja druge općine.

Zakonodavno tijelo kantona osigurava da općina, na čijoj se terotoriji nalazi osetljivopodručje, usvoji Akcijski plan koji osigurava mogućnost izgradnje postrojenja i uređaja zatretman otpadnih voda u skladu sa zahtjevima Plana zaštite područja riječnog sliva.

Članak 36.Režim zaštite voda

U zaštićenom vodnom području mogu se ograničiti ili zabraniti aktivnosti koje moguugroziti kvantitativno ili kvalitativno stanje izvora voda.

Vlasnicima ili drugim posjednicima zemlje u zaštićenom vodnom području utvrđuju seobaveze provođenja ili dozvoljavanja provođenja mjera za zaštitu kvantiteta i kvaliteta izvoravode.Ograničenja iz st. 1. i 2. ovog člana se odnose na:- zabranu ili određivanje posebnih uvjeta korištenje prostora;- zabranu ili ograničenje izvođenja određenih aktivnosti i- zabranu ili ograničenje prijevoza roba ili ljudi.

Ukoliko je nemoguće postići zaštitu kvaliteta i kvantitete izvora vode na osnovuograničenja i zabrana iz stava 2. ovog člana, pravo vlasništva na zemljištu unutar zaštićenogvodnog područja za snabdijevanje vodom za piće, može se izuzeti ili ograničiti u skladu saposebnim propisom.

Članak 47.Baza podataka i monitoring zaštite voda područja riječnog sliva

Federalna uprava nadležna je za izradu i održavanje informacionog sustava zaštitevoda na svojoj teritoriji.Informacioni sustav zaštite voda područja riječnog sliva bazira se posebno na:- stalnom monitoringu kvaliteta i kvantiteta voda;- informacijama koje se sakupljaju putem izdavanja dozvola i saglasnosti;- podacima iz monitoringa koji vrše sami korisnici voda;- javnom monitoringu.Sustav monitoringa kojim upravlja federalna uprava sadrži najmanje sljedeće elemente:- za površinske vode ekološko i kemijsko stanje, ekološki potencijal, volumni nivo ili opsegprotoka do opsega koji je relevantan za ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal;- za podzemne vode kemijsko i kvantitativno stanje i- za zaštićena vodna područja, pored elemenata iz alinaje 1. i 2. ovog stava, specifične elementesadržane u propisima kojima su proglašena pojedinačna zaštićena vodna područja.Bazom podataka o zaštiti voda rukovodi se putem kompjuteriziranog Geografskoginformacionog sistema (GIS) i svima je dostupan putem interneta.

V - ORGANIZACIJA ZAŠTITE VODA

Članak 48.Federalna uprava područja riječnog sliva

U sastavu Federalnog ministarstva osnivaju se federalne uprave i to:

- Federalna uprava područja riječnog sliva Dunava,- Federalna uprava područja riječniih slivova Jadranskog mora.Federalnom upravom rukovodi direktor federalne uprave. Direktora federalne uprave postavlja ismjenjuje Vlada federacije BiH, na prijedlog federalnog ministra

Članak 49.

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova u zaštiti voda u sastavu federalnih upravauspostavljaju se najmanje dvije organizacione jedinice:-organizaciona jedinica za izdavanje vodenih saglasnosti i-organizaciona jedinica za inspekcijski nadzor.

Unutarnja organizacija federalne uprave utvrđuje se kao poseban dio Pravilnikom ounutrašnjoj organizaciji Federalnog misitarstva.

Federalno ministarstvo rješava žalbe na prvostupanjska rješenja federalne uprave kaodrugostupanjski organ.

Rješenje po žalbi je konačno i na njega se ne može uložiti žalba,ali se može pokrenutiupravni spor pred Vrhovnim sudom Federacije.

VI - NADZOR

Članak 50.

Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovogzakona vrši Federalno ministarstvo.

Članak 51.Inspekcijski nadzor

Inspekcijski nadzor vrši Federalna uprava područja riječnog sliva putemorganizacione jedinice za inspekcijski nadzor.

Članak 52.Prava i obaveze inspektora

Prava i obaveze inspektora su:- kontrola stanja voda i vodnog režima;- kontrola primjene standarda emisija i zabrana,- utvrđivanje stvarnog stanja voda i vodnog režima u slučaju kršenja zabrana određenih ovimzakonom, provedbenih propisa donesenih u skladu sa ovim zakonom i ostalih propisa iz oblasti

zaštite okoliša koji se primjenjuju na opterećenje voda kao i kršenja propisa iz područjaobavještavanja inspekcijskih organa.Žalba na rješenje inspektora podnosi se Federalnom ministarstvu.Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Članak 54.

Inspektor zaštite voda ima pravo:- na nesmentan pristup obali ili vodnom zemljištu;- na ulazak u vodoprivredna postrojenja koja su namijenjena posebnoj upotrebi ili korištenjuvode i vodnih dobara,- zahtijevati od vlasnika, ostalih korisnika ili upravnika vodoprivrednih postrojenja ili uređaja damu osiguraju pristup ličnim dokumentima lica, dokumentima o korištenju vode i dokumentujubilo koje kršenje odredbi ovog zakona ili provedbenih propisa donesenih u skladu sa ovimzakonom.

Članak 55.Uvjeti za inspektore zaštite voda

Za inspektora zaštite voda može se postaviti lice sa visokom stručnom spremom,položenim stručnim ispitom i najmanje pet godina radnog iskustva na tim i sličnimposlovima. Inspektori zaštite voda nose službenu iskaznicu.

IX - KAZNENE ODREDBE

Članak 58.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršajsvako pravno lice koje:- koristi vodu za opću upotrebu u području u kome je takva upotreba zabranjena ili ograničena ilije u suprotnosti sa propisima;- ne omogući privremeno korištenje svoga zemljišta;- ometa slobodan prilaz vodi ili vodnom dobru preko svog zemljišta ili onemogućava općuupotrebu vode ili vodnog dobra;- podiže privremene ili stalne prepreke na obali ili vodnom zemljištu čime se sprečava slobodanprilaz vodi ili vodnom dobru;- onemogućava slobodan prilaz obali ili vodnom zemljištu javnim službama;- onemogućava rad postrojenja i mjerne opreme za istraživanje, iskopavanje i bušenje, testirnopumpanje, uzimanje uzoraka zemljišta i ostale radove koji se odnose na testove monitoringa i

mjerenje supstanci;- ispušta otpadne vode direktno u podzemne vode;- indirektno ispušta otpad i emituje toplinu u podzemne vode ili apsorbuje toplotu iz podzemnihvoda suprotno odredbama ovog zakona;- ispušta otpadne vode u prirodna jezera, ribnjake, pojilišta i ostale prirodne vodne rezervoarekoji imaju stalno ili privremeno ulijevanje i odlijevanje unutrašnjih ili podzemnih voda i u vodnerezervoare koji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili korištenja mineralnih sirovina ili na drugeslične načine korištenja;- koristi vode iz vještačkih jezera, ribnjaka, pojilišta i ostalih prirodnih vodnih rezervoara kojiimaju stalno ili privremeno ulijevanje i odlijvanje unutrašnjih ili podzemnih voda na takav načinda se unazađuje njihovo ekološko i hemijsko stanje;- đubri ili koristi sredstva za zaštitu bilja na obalnom zemljištu u suprotnosti sa odredbama ovogzakona;- prijevozi teret i vrši plovidbu na naftni pogon na unutrašnjim vodama u suprotnosti saodredbama ovog zakona;- ispušta otpadne vode iz plovila direktno u vodu;- vrši pranje vozila i ostalih mašina i uređaja u površinskim vodama ili na vodnom zemljištu;- ispušta ili odlaže supstance ili predmete u vodu ili ispušta otpadne vode što bi moglo ugrozitiživote i zdravlje ljudi, akvatičnih i semiakvatičnih ekosistema, otežati proticanje voda ili ugrozitivodoprivredna postrojenja i uređaje;- odlaže ili pretovara opasne supstance u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju;- odlaže ekstrahovane ili otpadne materijale ili ostale slične supstance;- koristi ili provodi aktivnosti na prirodnim vodnim rezervoarima uključujući močvare što bimoglo ugroziti njihov vodni režim ili prirodne karakteristike;- uklanja aluvijume u suprotnosti sa propisanim uvjetima, načinima i kriterijima ili krši obavezeili načine povrata aluvijuma u unutrašnje vode;- djeluje u eutrofskom području u suprotnosti sa odredbama ovog zakona;Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM za prekršaje iz stava 1. ovog članakaznit će se fizičko lice.Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM za prekršaje iz stava 1. ovog članakaznit će se odgovorno lice u pravnom licu.

Stanje kvaliteta površinskih vodaRadi lakšeg sagledavanja stanja kvaliteta površinskih voda, treba reći da vodni režim na području

Kantona karakterzira slijedeće:- razgranata mreža površinskih vodotoka,- relativno visoke padavine ali sa značajnim varijacijama u toku hidrološke godine, što dovodi doneravnomjernosti proticaja vodotoka i to od kratkotrajnih velikih voda, do dugotrajnih malih i vrlo malihvoda,- prirodni režimi vodotoka nisu u skladu sa potrebama i zahtjevima ovog područja.Postojeće površinske vode u području Kantona, na osnovu Uredbe okategorizaciji vodotoka i Uredbe o klasifikaciji voda ("Službeni list SRBiH" broj:2/67 i 19/80), svrstane su u slijedeće kategorije:- rijeka Spreča uzvodno od akumulacije Modrac II kategorija- rijeka Spreča od akumulacije Modrac do ušća u Bosnu III kategorija

- akumulacija Modrac II kategorija- rijeka Jala do kolektora kanalizacije grada Tuzle II kategorija- rijeka Jala od kolektora kanalizacije do ušća u Spreču III kategorija- rijeka Sava od ušća Tolise do ušća rijeke Drine II kategorija- svi ostali vodotoci područja kantona II kategorija

Prema podacima istraživanja na površinskim vodama na području Kantona, koja suobavljena do početka rata, ovo područje imalo je najzagađenije površinske vode u BiH.Osnovni izvori zagađenja bili su prije svega kanalizacija većih naselja, veći i manjiindustrijski kapaciteti, energetska postrojenja i rudnici locirani na ovom području,

Treba konstatirati da je naprijed navedeno posljedica što su se, i pored pozitivnih zakonskihpropisa koji su se odnosili na očuvanje kvaliteta površinskih voda, sve otpadne vode izkanalizacije gradova i naselja kao i otpadne vode iz industrijskih pogona i od ostalih zagađivača,direktno bez pročišćavanja upuštale u otvorene vodotoke. Izuzetak od ove konstatacije je to da jeopćina Gradačac imala izgrađeno postrojenje za pročišćavanje komunalnih i industrijskihotpadnih voda kao i da su neki industrijski pogoni imali predtretmanska pročišćavanja otpadnihvoda,ali u većini slučajeva nisu korištena.

Uspoređujuči utvrđeni kvalitet voda u vodotocima, na osnovu objavljenih istraživanja, sapropisanim kategorijama, proizlazi da su skoro svi vodotoci bili u daleko lošijem stanju odzakonom propisanog.Većina površinskih voda-vodotoka bila je potpuno degradirana i smatrala se "mrtvim"vodotocima. Kritični vodotoci po svim pokazateljima kvaliteta voda bili su:- vodotok Jala nizvodno od grada Tuzle,- vodotoci Litva, Oskova i Gostelja po prijemu otpadnih voda separacija uglja u Banovićima iĐurđeviku,- vodotok Spreča nizvodno od ušća vodotoka Gostelje i- vodotok Spreča po prijemu vodotoka Jale i otpadnih voda industrije u Lukavcu.

Prema planu zaštite kvaliteta voda, koji je urađen za slivno područje rijeke Spreče ikatastru zagađivača koji je vođen pri JP"Vodoprivreda BiH", zagađivači voda u područjuKantona su:općina Tuzla- kanalizacija grada (otpadne vode domaćinstava, Pivare, Klaonice, Industrije kvasca, Industrijemlijeka, Kliničkog centra, Servisa i remonta putničkih automobila, Servisa i remonta autobusa iteretnih vozila i dr.),- fabrika za preradu voća i povrća "Majevičanka" G. Tuzla,- rudnik kamene soli "Tušanj",- Fabrika soli,- "Siporex",- "Izohem" izocijanatna hemija,- "Dita" industrija detrdženata,- termoelektrana "Tuzla",

Radi uvida u teret zagađenja koji se unosio u vodotoke na području Kantona, tablicom 1., dajese pregled većih zagađivača sa količinama, teretom organskog zagađenja i ekvivalentnim brojemstanovnika na bazi podataka i ispitivanja iz perioda od 1981.-1985. godine.Tablica 2.Količine i teret zagađenja otpadnih voda u vodotocima na području Kantona

ZagađivačKoličina otpadnevode (m3/d)

Teret organskog za-gađenja (kg/d)

Broj ekvivalentnihstanovnika (ES)

Kanalizacija grada Tuzle 31450 11681 194683Poliuretanska hemija 11500 5050 97286Izocijanatna hemija 4320 650 -Termoelektrana 59150 1150 172208Fabrika sode 57700 - 136768Koksno hemijski kombinat 25500 7900 132815Rudnik "Banovići" 12701 - 62870Farma krava "Vukovije" 363 645 23294Rudnik "Đurđevik" 7284 - 486268

Potrebne mjere na poboljšanju kvaliteta vodaU izvještaju je pomenuto da većina površinskih voda na području Kantona nije u skladu sa

važećim zakonski propisanim kategorijama, što ima velike posljedice na opće stanje okolice.Posebno teško stanje je u slivu rijeke Jale i Spreče, gdje već pojedini vodotoci mogu imatiutjecaj na zdravlje stanovništva.Zbog takvog stanja mora se u napraviti program aktivnosti u cilju smanjenja zagađenja voda upodručju Kantona kojim bi trebalo obuhvatiti:- obnoviti plan zaštite sliva rijeke Spreče kao i plan zaštite za ostale slivove u području Kantona.

Planom je neophodno utvrditi uvjete pod kojim se industrijske i otpadne vode mogu ispuštati uotvorene vodotoke, odnosno neophodno je utvrditi mjere za dovođenje kvaliteta voda vodotokado propisanih kategorija. U planu zaštite neophodno je insistirati da se vodotoci Spreča i Jala kaonajugroženiji prioritetno saniraju, a to znači da se svim zagađivačima ovih vodotoka uveduoštrije kaznene mjere za ispuštanje otpadnih voda bez prethodnog prečišćavanja kao i to da seutvrde vremenski rokovi za izgradnju odgovarajučih uređaja za prečišćavanje otpadnih voda,- u najkraćem roku neophodno je napraviti plan zaštite kvaliteta voda jezera Modrac, obzirom daje ova akumulacija predviđena kao izvor za snabdjevanje pitkom vodom šire regije. Istovremenoneophodno je poduzeti sve mjere na zaštiti akumulacija: Hazna, Vidara i Snježnica budući da suto vodni objekti od posebnog interesa,

- neophodno je organiziratii sve aktivnosti na pripremi i izradi potrebne dokumentacije zaizgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i to za komunalne i industrijske objektekoji su registrirani kao zagađivači površinskih voda,- napraviti katastar svih efluentnih tokova koji se ispuštaju u vodotoke po registriranimzagađivačima i vodotocima.

Kakvu vodu pijemo

Sarajevska voda je savršena, a u 10 bh. gradova nije za piće

Nakon brojnih medijskih natpisa o kvalitetu vode za piće u Kantonu Sarajevo, novinarimagazina Start BiH uzorak problematične vode odnijeli su na analizu u Zavod za javno zdravstvoKantona Sarajevo. Rezultati kažu kako je naša voda skoro pa savršenaPiše: Branka Mrkić-RadevićFoto: Haris Čalkić i arhiv StartaVoda koju piju stanovnici Sarajeva ne samo da zadovoljava osnovne Pravilnike o higijenskoj ispravnosti vodeveć je po svim parametrima savršena. Nakon brojnih medijskih natpisa o kvalitetu vode za piće u KantonuSarajevo, novinari magazina Start BiH uzorak problematične vode odnijeli su na analizu u Zavod za javnozdravstvo Kantona Sarajevo. Rezultati koje potpisuju mr. sci. Abdulfetah Hadžić, dipl. ing. chem., i MerimaAbazović, te rukovodilac prim. dr. Ines Rodinis-Pejić pokazuju minimalne vrijednosti rezidualnog hlora - 0,2(dozvoljene vrijednosti su od 0,2 do 0,5). Primjera radi, normalna vrijednost mutnoće u vodi za piće je do 2,4 a uflaširanim vodama do 0,6. Mutnoća vode koju smo odnijeli na analizu iznosila je 0,55, pa bi se po tom parametruvoda iz gradskog vodovoda mogla flaširati, s tim što u flaširanim vodama nema hlora. U testiranoj vodi nisupronađene bakterije.Sarajevo pliva na fekalijamaNakon što se djelimično slegla prašina koja se podigla oko toga da li je voda iz gradskog vodovoda u Sarajevudobra za piće ili ne, postavlja se pitanje kome je i zašto sve to uopće trebalo. Nazim Mahmutović, rukovodilacStručne službe za koordinaciju rada mjesnih zajednica Općine Ilidža, prvi je u decembru upozorio javnost nastanje sa vodom za piće u Kantonu Sarajevo. Osim na nedostatak kanalizacione mreže i činjenicu da prijeratnikolektori i prečišćači vode ne rade, izjavio je:Vodovod stavlja pet puta više hlora u vodu nego što je standard kako bi se uništile silne bakterije i zbog toga sene može utvrditi stvarno stanje kvaliteta vode. Zbog toga imam pravo da kažem da ne pijem vodu sa česme.- Grad Sarajevo zajedno sa Ilidžom ima 400 kilometara neizgrađene kanalizacije, u opštinama RS-a kojegravitiraju ka Ilidži nedostaje preko 500-600 km kanalizacije. Umjesto mreže imamo 30 do 40 hiljada septičkihjama, uglavnom improvizovanih, koje tonu u vodozaštitnu zonu. Sada sve to ide prema Ilidži. Fekalnekanalizacije sa 11 općina, uključujući i one iz RS-a direktno zagađuju rijeke i vodotoke općine Ilidža. Bez

ikakvog tretmana pročišćavanja prelaze preko 800 ha vodozaštitne zone prema rijeci Bosni i dalje prema slivuSave - tvrdi Mahmutović i kaže da se, uvažavajući podatak da su kišni kolektori zagađeni fekalijama te dazamjena dotrajalog ulja iz automobila sa područja KS-a završi u kišnim i fekalnim kanalizacijama, dalje spojeneu rijeke i vodotoke općine Ilidža, može ustvrditi:- Sarajevo pliva na fekalijama.Na komentare koji su se mogli čuti kako je sva priča o zagađenoj vodi u interesu proizvođača flaširane vode iliinteresa privatnika koji na Ilidži žele graditi poslovne objekte a trenutno ne mogu jer je riječ o vodozaštitnojzoni, Mahmutović kaže:-To nema nikakve veze sa tim. Ja sam imao hrabrosti, iznio sam svoje teze i očekivao da će sada reagovatistručnjaci, ispitati ono što govorim. To se nije desilo, napadnut sam sa svih strana. Nema ekspertnog tima, nemastrategije, nema stručnjaka koji bi barem provjerili moje navode, pa iznijeli činjenice i istinu.Smatra kako je problem u tome što su sve naučne i stručne institucije pod političkim pritiskom:- Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša je kapa svim javnim i komunalnim preduzećima, oni ne smijudisati. Imaju svoje akcione planove ali zavise od ministra prostornog uređenja da li će ih skinuti ili postaviti nafunkciju, nalaze se u nekom poniznom položaju. Nema struke, politika rješava sve.Obrazlažući ovakve tvrdnje, kao argument iznosi i to da se, prema njegovim riječima, u Prostornom planu KS-aza period 2003-2023. ne planira rješavanje problema Rakovice:- Nije tretiran program Rakovice, koja nema ni vodu ni kanalizaciju, to je petina ili šestina općine Ilidža.U Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša KS-a ovakve informacije demantiraju. Kako kažu ministarZlatko Petrović i sekretar Ministarstva Jovo Andrić, planirano je rješavanje problema nedostatka kanalizacije uRakovici. U odštampanoj mapi Prostornog plana KS-a od 2003-2023. koja nam je data na uvid jasno jeprecizirano kako se planira izgradnja transportnog cjevovoda za Rakovicu:- U toku 2005. i 2006. realizovan je projekat F.P. Bosna, II faza (vrijednost 4 miliona KM) sa ciljem da seobezbijede dovoljne količine vode na izvorištu, prije svega za potrebe šireg prostora Rakovice. Vlada KS-a jeprije toga izdvojila 300 hiljada KM i doznačila Općini Ilidža u svrhu izgradnje dijela potisnutog cjevovodaprema budućem rezervoaru Blažuj, koji se nalazi u okviru budućeg vodovodnog sistema Rakovica - stoji uodgovoru koji je za Ministarstvo pripremilo KJP Vodovod i kanalizacija Sarajevo. Uz podatak kako se očekujeizdvajanje sredstava za izgradnju rezervoara Blažuj, iz ovih ustanova tvrde:- Sasvim je jasno da će vodosnabdijevanje Rakovice biti riješeno znatno prije 2023. godine, odnosno, vrlovjerovatno za dvije ili tri godine.Nazim Mahmutović kaže kako je 350.000 KM, koliko je Ministarstvo izdvojilo u maju prošle godine, dovoljnoza izgradnju 1,5 km kanalizacione mreže:- KJKP Vodovod i kanalizacija, iako su imali akcioni razvojni plan za poboljšanje vodosnabdijevanja ikanalizacije na iznos od 817.000.000 nisu bili u stanju to ugraditi u dugoročni prostorni plan KS-a. Njihovaindolentnost na ovakvo stanje je neprimjerena.Iz Vodovoda tvrde drugačije i kažu kako raspolažu sa vrlo respektabilnom dokumentacijom:- To su Master plan i Studija izvodljivosti dugoročnog rješavanja. Primarna mreža izgrađena je sasvim u skladusa planiranim razvojem Sarajeva, pri čemu ostaje prioritetan zadatak da se oko 200 km tzv. mješovitih kanala(fekalni iatmosferski), zamjene sa separatnim kanalima - ali je problem, smatraju, u bespravnoj gradnji:- Izgrađena su kompletna naselja, pa se onda traže rješenja za infrastrukturu, pri čemu se u velikoj mjeri izgradivodovodna i kanalizaciona mreža u izvedbi od strane bespravnih graditelja. Rješenje je uspostaviti kontrolu nadtakvim prostorima i organizirano raditi na povezivanju takvih naselja sa centralnim kanalizacionim sistemom -stoji u dopisu sa potpisom Fahrudina Pilavdžića, direktora JKP Vodovod i kanalizacij.Bakterije u salati

Nazim Mahmutović upozorava kako su u analizama koje su vršene u vodotocima Tilave u Donjem Kotorcu iZujevine u MZ Osjek pokazali prisustvo kalifornih bakterija, fekalnih streptokoka i E. Coli:- Takvom vodom se zalijevaju bašte u Sarajevskom polju i salata se prodaje na sarajevskim pijacama. Uposljednjih pet godina u KS-u nije zanemariv broj oboljelih od raznih crijevnih zaraznih bolesti - 5.342.Podaci o povećanju oboljelih u KS-u različiti su. Kako je medijima rekla Biljana Jandrić, portparol KCUS-a, uovom centru nije zabilježeno nijedno oboljenje uzrokovano nekvalitetnom vodom za piće, niti hidričnaepidemija.No, broj oboljelih od entamebe histolitike, oboljenja koje se u čovjekov organizam prenosi posredstvomnekvalitetne vode za piće, u Sarajevu je u 2006. godini povećan za 30 posto u odnosu na prethodno razdoblje -za Nezavisne novine rekao je Rusmir Mesihović, zamjenik direktora Klinike za gastroenetrohepatologiju KCUS-a: Ovu bolest uzrokuje ameba, koje u organizam dospijeva konzumiranjem nekvalitetne vode za piće. Uposljednjih pola godine zabilježeno je 50 novih oboljelih od entamebe histolitike. Prema podacima Nezavisnihnovina, u 2006. godini u privatnoj ljekarni Dina i apotekama JU Apoteka Sarajevo izdatao je oko 100 lijekova zaliječenje ove bolesti.

Gradovi u BiH gdje voda iz gradskog vodovoda nije za pićeAlternativnim metodama, kontaktiranjem sa radiostanicama, novinari Starta napravili su listu mjesta u kojima sevoda iz gradskog vodovoda nikada ili povremeno ne konzumira, ali ne zbog upozorenja ustanova već vlastiteodluke građana (izuzev Prnjavora):1. Kalesija2. Kiseljak3. Rakovica4. Brčko5. Lukavac6. Nezuci (Višegrad)7. Kostajnica8. Bosanska Krupa9. Maglaj10. Prnjavor.Prema informacijama iz Instituta za javno zdravstvo RS-a voda iz gradskog vodovoda u Prnjavoru se ne pije od2002:- U avgustu 2002. godine inspektori su zabranili upotrebu vode iz gradskog vodovoda za piće jer je opterećenaorganskim materijama zbog kojih se ne smije hlorisati. Ukoliko bi se dodao hlor došlo bi do stvaranjatrihlormetana - kaže Desimir Miljić, glavni republički zdravstveno-sanitarni inspektor. Napominje također daproblem postoji i u seoskim vodovodima jer se tačan vlasnik tih vodovoda ne zna pa inspektori nemaju komenarediti kontrole.Čini se ipak da cijela BiH u budućnosti može očekivati probleme sa kvalitetom vode za piće zbog katastrofalneekološke situacije. U velikom broj mjesta u posljednjih nekoliko godina zabilježeno je pogoršanjefizičkohemijske kvalitete vode:- Iako je na području Zeničko-dobojskog kantona stanje sa vodom za piće za sada zadovoljavajuće, pogoršava sefizičkohemijski kvalitet usljed pogoršanja ekološke situacije i karakteristika vodnih objekata, neuređenoguklanjanja tečnih i čvrstih materija, nepostojanja septičkih jama, opterećenja hemijskim kontaminantima. Tajnedostatak kod vode je daleko teže popraviti nego bakterijsku kontaminaciju, tu ne pomaže hlor - kaže doc. dr.Smajil Durmišević, prim. dr. med. spec., načelnik Službe za higijenu i zdravstvenu ekologiju Ze-do kantona.

U ovom kantonu u decembru 2006. najveći broj nezadovoljavajućih uzoraka kada je riječ o bakteriološkimanalizama pronađen je u Maglaju - 19,2 posto. Kada je riječ o hemijskim analizama prednjači Olova sa čak 58,3neispravnih uzoraka. Preko 50 procenata uzoraka hemijski je neispravno i u Zavidovićima i Žepču, a u Tešnju41,2 posto. Slijede Visoko, Breza i Maglaj, a najmanje neispravnih uzoraka pronađeno je u Doboju 2,78 posto.Zbirne analize gotove su za 2005.: 12,3 posto uzoraka bilo je bakteriološki neispravno, a prednjačio je Kakanj:- Bez poduzimanja značajnih mjera u sanaciji ekološke situacije ne možemo očekivati ni poboljšanje hemijskekvalitete. Zbog deponija i septičkih jama postoji realna mogućnost da se pojave bolesti koje su relevantne zaopskrbu vodom čak i u epidemiološkom smislu. Imamo ogromne rezerve vode ali manje od dva posto su vodekoje se mogu koristiti za piće, a još je manji procenat koji se može koristiti bez prečišćavanja, a i taj procenat sestalno smanjuje. Situacije je mirna ali nesigurna - zaključuje dr. Durmišević.Specifičan primjer je i Brčko. Iako većina građana ne pije vodu iz gradskog vodovoda jer se u njoj nalazipijesak, a u cijevima se gomilaju naslage amonijaka i željeza, nadležni nisu izdali saopćenje kako vodu ne trebapiti.