Ispravna Božija vjera
-
Upload
kenanvojic -
Category
Documents
-
view
21 -
download
0
description
Transcript of Ispravna Božija vjera
-
ISPRAVNA BOIJA
VJERA
Dr. Bilal Filips
Prijevod: Fejzo Radoni
Recenzija: Irfan Klica
2014 - 1436
-
2
:
:
2014 - 1436
-
3
Autorsko pravo 2005. godine.
Ova knjiga je zatiena autorskim pravom. Svaki dio ove
knjige moe se koristi u bilo kojoj svrhi osim u sluaju kada su
informacije upotrijebljene nedobronamjerno ili van konteksta.
elimo da se iskreno zahvalimo svima onima koji su
doprinijeli izdavanju ove knjige. Molimo Allaha da ih nagradi za
njihov trud. Ako imate pitanja ili komentare u vezi ovog izdanja,
molimo vas kontaktirajte nas na:
1436 H
[435]
Izdava:
Islamski centar za misionarstvo u Rebvi.
Tel. +4454900 - 4916065 Izlaz. 26 - 27
E-mail: [email protected]
www.islamhouse.com
-
4
Koja je ispravna Boija vjera?
Svaka osoba se raa u okolnostima i okruenju
koje sam nije birao. Religija njegove porodice ili
ideologija njegove drave je ono to nasljeuje i ono u ta
vjeruje od prvih dana njegovog ivota. I do vremena kada
dostigne punoljestvo, on je u potpunosti indoktriniran u
svojoj vjeri, vjerujui da je vjerovanje njegove zajednice i
drutva ispravno vjerovanje u koje svako treba da vjeruje.
Ipak, kada neke osobe postanu psihiki zrele i dou u
kontakt sa drugim vjerovanjima, ponu da ispituju
ispravnost svojih vjerovanja. Osobe koje trae istinu
esto dou do take zbunjenosti kada shvate da sve
religije, sekte, ideologije i filozofije tvrde da su samo oni
jedino najispravniji put za ovjeka. I zaista, svi oni
podstiu ovjeka da ini dobro. Pa, ko je onda u pravu,
ta je ispravno? Zasigurno ne mogu svi biti u pravu, zato
to svako tvrdi da su ostali u zabludi. Kako onda da onaj
koji trai istinu nae Pravi put?
Allah nam je podario razum i inteligenciju sa
kojom smo u mogunosti da spoznamo istinu i uinimo
ovu kritinu odluku. To je najkritinija odluka u ivotu
svakog ovjeka. Na osnovu te odluke zavisi njegova
budunost. Svjesno i nepristrasno svaka osoba mora da
istrai izloene dokaze u ivotu, i da izabere ono to
izgleda najispravnije sve dok se novi dokazi ne pojave.
-
5
Kao i sve ostale religije ili filozofije, islam
takoer tvrdi da je u islamu jedini pravi put koji vodi
Allahu. U ovoj tvrdnji islam se ne razlikuje od drugih
vjerskih sistema. Ova knjiica ima zadatak da prui neke
dokaze kojima e dati ispravnost tih tvrdnji. Ipak, uvijek
moramo da imamo na umu da osoba koja trai istinu i
koja eli da pronae Pravi put mora se uzdrati od
emocija i predrasuda, jer nas uglavnom one udaljavaju od
Istine. Tada, i samo tada moemo da budemo u
mogunosti da koristimo Bogom dat intelekt i uinimo
racionalne i ispravne odluke.
Postoje mnogi argumenti u korist islama, kojima
se moe podrati tvrdnja da je islam istinska Boija vjera.
Naveemo tri najoiglednija dokaza.
Prvi dokaz je zasnovan na boanskom porijeklu
imena religije i sveobuhvatnost znaenja imena islam.
Drugi dokaz je zasnovan na jedinstvenosti i
jednostavnosti uenja koji se tie odnosa izmeu Allaha,
ovjeka i stvaranja.
Trei dokaz proizilazi iz injenice da je islam
univerzalno dostupan svim ljudima i za sva vremena.
Ovo su tri osnovne komponente religije koje su
potrebne razumu i logici da prihvate religiju kao istinitu
-
6
Allahovu vjeru. Ove pojmove emo u detaljima razviti u
sljedeim redovima.
Naziv religije
Prva stvar koju svako treba da zna i da jasno
razumije u vezi islama jeste ta rije islam sama po sebi
znai? Arapska rije islam znai podiniti ili predati
svoju volju jedinom i istinskom Bogu, na arapskom
jeziku Allah. Osoba koja se svojevoljno preda i pokori
Allahu na arapskom se zove musliman. Religija islam
nije nazvana po osobi ili narodu, kao to je to sluaj kod
Kranstva koje je nazvano po Isusu Kristu, Budizam po
Guatama Budi, Konfuijanizam po Konfuiju,
Marksizam po Karl Marksu, Judaizam po plemenu Juda i
Hinduizam po Hindusu.
Islam (pokoravanje Allahovoj volji) je vjera koja
je data Ademu, prvom ovjeku i prvom Boijem
poslaniku, i islam je vjera svih Boijih poslanika koji su
slati ovjeanstvu. Takoer, ime islam je Allah lino
izabrao, kao to je to jasno spomenuto u posljednjoj
Svetoj knjizi koju je objavio ovjeanstvu. U posljednjoj
Objavi, koja se na arapskom zove Kur'an, Uzvieni Allah
je kazao:
Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat
Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam
-
7
islam bude vjera. (Kur'an, Al-Maida, 3)
A onaj ko eli neku drugu vjeru pored islama,
nee mu biti primljena, i on e na onom svijetu
nastradati. (Kur'an, Alu-Imran, 85)
Dakle, islam ne tvrdi da je nova religija donijeta od
poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na
arapskom poluostrvu u sedmom vijeku, nego tvrdi da je
obnovljena vjera u svom posljednjem obliku istinske
religije objavljena od Svemogueg Gospodara Allaha,
kao to je prvobitno objavljena poslaniku Ademu i
kasnijim poslanicima.
Sada bi mogli saeto komentirati dvije druge
religije koje tvrde da su na istinskom putu. Nigdje u
Bibliji neete nai da je Bog objavio narodu poslanika
Mojsija ili njihovim potomcima da se njihova religija
naziva Judaizam, ili sljedbenicima Krista da se njihova
religija naziva Kranstvo. Drugim rijeima, za nazive
Judaizam i Kranstvo ne postoji Boanski izvor ili
odobrenje. Tek dugo nakon odlaska Krista, kranstvo je
nazvano Isusovom religijom.
Odakle onda potie naziv Isusove religije?
Oigledno iz njegovog imena1. Isusova religija se
1 Imena Isus i Hrist porijeklom su iz hebrejskog jezika, preko
grkog i latinskog jezika. Isus u latinskom obliku rijei je Jeua,
-
8
ogledala u njegovim uenjima, u kojima je on podsticao
svoje sljedbenike da ih prihvate kao pravila upute u
njihovoj vezi sa Bogom.
U islamu, Isus je asni poslanik poslat od Allaha, i
njegovo ime na arapskom je Isa. Kao i poslanici prije
njega, i Isus je pozivao ljude da svoju volju predaju volji
Boijoj. Na primjer, u Novom testamentu nalazimo da je
Isus poduavao svoje sljedbenike da se mole na sljedei
nain:
Oe na koji si na nebesima, da se sveti ime
Tvoje; Da doe carstvo Tvoje; da bude volja Tvoja i na
zemlji kao na nebu. (Jevanelje po Mateju, 6:9-10)
Ovaj pojam je Isus naglaavao u mnogobrojnim
izjavama sauvanim u Jevaneljima. On je poduavao, na
primjer, da samo oni koji su predani mogu naslijediti Raj.
Nee svaki koji mi govori: Gospode! Gospode!
Ui u carstvo nebesko; no koji ini po volji Oca mog
koji je na nebesima. (Jevanelje po Mateju 7:21)
Isus je takoer ukazao da je on lino predan
ili Jehoua. Grka rije Hristos je prijevod hebrejske rijei
Mesaja to u prijevodu znai pomilovani, izabrani. Njegov naziv
na arapskom je Mesih Isa.
-
9
Boijoj volji.
Ja ne mogu nita initi sam od sebe; kako ujem
onako sudim, i sud je moj pravedan; jer ne traim volje
svoje nego volju Oca koji me je poslao. (Jevanelje po
Jovanu 5:30)
Postoje mnogi izvjetaji u Jevaneljima koji
ukazuju na to da je Isus jasno rekao svojim sljedbenicima
da on nije jedini istinski Bog. Na primjer, dok je govorio
o Sudnjem Danu, kazao je:
A o Danu tom ili o asu niko ne zna, ni aneli
koji su na nebesima, ni Sin, do Otac. Pazite, straite i
molite se Bogu; jer ne znate kad e vrijeme nastati.
(Jevanelje po Marku,13:32).
I zato je Isus, kao i poslanici prije njega kao i
poslanik koji je doao nakon njega, poduavao religiji
Islamu: predanost volji jedinom istinskom Bogu2.
Allah i Stvaranje
Budui da potpuna pokornost i predanost Allahu
2 Prva Boija zapovijest u Bibliji je: Ja sam Gospod Bog Tvoj, nemoj imati
drugih Bogova osim mene. Druga Boija zapovest je: Ne pravi sebi idola
niti kakva lika, nemoj im se klanjati niti sluiti. (op. prev.)
-
10
predstavlja smisao i temelj oboavanja, osnovna poruka
Allahove ispravne vjere, islama, jeste monoteizam
(tewhid) oboavanje jedino Allaha. Takoer, islam
zahtijeva odustajanje od oboavanja bilo koje osobe,
mjesta ili stvari, osim Allaha.
Tako da sve to postoji pored Allaha, Stvoritelja
svega stvorenog je Allahovo stvorenje, pa moemo
slobodno rei da islam, u biti, zahtijeva od ovjeka da
odustane od oboavanja stvorenja i poziva ga da oboava
samo svog Stvoritelja. On jedino zasluuje da bude
oboavan, jer jedino se On nadove odaziva i jedino su
Njegovom voljom dove usliane.
Dakle, ako se ovjek moli drvetu i njegove dove
nekad budu usliane, nije drvo to koje je uslialo dovu,
nego Allah, koji je dozvolio da se ostvare okolnosti za
koje se molilo. Neko e rei, To je oigledno. Naravno,
oboavatelji drveta ne gledaju na to tako. Slino tome,
molitve upuene Isusu, Budi, Krini, Deda Mrazu,
Svetom Nikoli, Svetom Iliji ili samom Muhammedu nisu
usliane od njih samih nego su usliane i ispunjene od
Allaha.
Isus nije kazao svojim sljedbenicima da ga
oboavaju, nego da oboavaju Boga, kao to je navedeno
u Kur'anu:
-
11
A kada Allah rekne: O Isa, sine Merjemin, jesi li
ti govorio ljudima: Prihvatite mene i majku moju kao
dva boga uz Allaha! on e rei: Hvaljen neka si Ti!
Meni nije priliilo da govorim ono to nemam pravo.
Ako sam ja to govorio, Ti to ve zna; Ti zna ta ja
znam, a ja ne znam ta Ti zna;Samo Ti jedini sve to je
skriveno zna. Ja sam im samo govorio ono to si im Ti
naredio: Klanjajte se Allahu, i mome i svome
Gospodaru! I ja sam nad njima bdio dok sam meu
njima bio, a kad si mi Ti duu uzeo, Ti si ih jedini
nadzirao; Ti nad svim bdi. (Kur'an, Al-Maida, 116.)
Niti je Isus oboavao sebe kada je oboavao, nego
je oboavao Allaha. Navedeno je u Jevaneljima da je
Isus kazao:
U pismu stoji:Klanjaj se Gospodu svom Bogu, i
Njemu jedino slui. (Jevanelje po Luki, 4:8).
Ovaj osnovni princip je sadran u prvom poglavlju
Kurana, poznato kao Sura al-Fatiha (Pristup), ajet 4:
Samo tebe oboavamo i samo od tebe pomo
traimo. (Kur'an, Al-Fatiha,4)
Takoer, u zadnjoj knjizi objavljenoj ljudima, u
Kur'anu, Allah je kazao:
Gospodar va je rekao: Pozovite Me i zamolite,
-
12
Ja u vam se odazvati! Oni koji iz oholosti nee da Mi
se klanjaju ui e, sigurno, u Pakao ponieni. (Kur'an,
Al-Mu'min, 60)
Bitno je napomenuti da osnovna poruka islama
(oboavaj jedino Allaha), takoer obznanjuje da se Allah
u poptunosti razlikuje od svojih stvorenja3. Allah nije
slian Svojim stvorenjima niti je dio njih, niti su Njegova
stvorenja slina Njemu, niti su dio Njega.
Moda je oigledno, ali ovjekovo oboavanje
stvorenja umjesto Stvoritelja je teak stepen neznanja,
nemarnosti i zablude. Vjerovanje da je dio Allahovog
bia prisutno u svim Njegovim stvorenjima ili vjerovanje
da je Njegovo uzvieno Bie prisutno ili je nekada bilo
prisutno u nekim Njegovim stvorenjima, dalo je za pravo
oboavanje Allahovih stvorenja nazivajui to
oboavanjem Allaha.
Meutim, poruka islama, dostavljena od Boijih
poslanika je ta da se samo Allah moe oboavati i da se
odustane od oboavanja Allahovih stvorenja, svejedno
bilo direktno ili indirektno.
U Kuranu uzvieni Allah jasno ukazuje:
Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi (Kur'an, A-ura,11.)
(op. prev.)
-
13
Mi smo svakom narodu poslanika poslali, sa
naredbom da Allaha oboavaju a lanih bogova da se
klone. (Kur'an, An-Nahl, 36.)
Kada upitate one koji oboavaju idole/ kipove
zato se klanjaju kipovima koje su ljudi napravili, njihov
konstantni odgovor je da oni u stvari ne oboavaju lik
isklesan od kamena, nego Boga, ali da taj idol predstavlja
posrednika izmeu ovjeka i Boga. Tvrde da kameni idol
koga oboavaju samo predstavlja Boije bie ali ono
samo nije Bog.
Onaj ko prihvati koncept da je Boije bie prisutno
na svaki nain u Njegovim stvorenjima, lahko e
prihvatiti ovaj argument za idolpoklonstvo. Dok onaj koji
je shvatio osnovnu poruku islama i ono to ta poruka
obuhvata,nee nikada prihvatiti idolpoklonstvo, kako god
ono bilo objanjeno.
Oni koji su kroz historiju za sebe tvrdili da
posjeduju Boiju uzvienost esto su svoje tvrdnje
zasnovali na pogrenom vjerovanju da je Allah prisutan u
ovjeku. Takoer, oni su tvrdili da je Allah vie prisutniji
u njima nego u nama svima, i da im se drugi ljudi zbog
toga trebaju pokoriti i oboavati ih kao Allaha u ovjeku
ili kao Allaha predstavljenog u njihovim linostima.
-
14
Slino tome, oni4 koji su proglasili boanstvenost
ili svetost u drugima nakon njihove smrti, nali su plodno
tlo meu onima koji su prethodno usvojili lano
vjerovanje Allahovog prisustva u ovjeku.
Trebalo bi da bude kristalno jasno da onaj koji je
shvatio osnovnu poruku islama i ono to ta poruka
obuhvata, nee nikada da prihvati da oboava drugog
ovjeka pod bilo kojim uslovima.
Allahova vjera, u biti, je jasan poziv za oboavanje
Stvoritelja i odbijanje i negiranje prava oboavanja
svakom stvorenju idolu, u bilo kojoj formi.
Ovo je znaenje naela slama:
Laa Ilaahe illa Allah - Nema drugog istinskog
boga koji je dostojan oboavanja osim Allaha.
Iskreno izgovaranje ovih rijei i prihvatanje svih
poslanika poslatih od Allaha, automatski uvodi tu osobu
pod okriljem islama, a istrajnost i iskreno vjerovanje u
ono to je posvjedoila osobi garantuje Dennet.
Prenosi se da je poslanik Muhammed, sallallahu
alejhi ve sellem, kazao:
Na primjer kada crkve proglase svecima neke od svojih uglednih pokojnih sljedbenika. (op.prev.).
-
15
Svako ko posvjedoi: 'Nema drugog Boga osim
Allaha' i umre na tom ubjeenju, ui e u Dennet.
Vjerovanje u naelo islama zahtijeva od osobe da se
preda i pokori Allahovoj volji na nain na koji su nas
poduili Allahovi poslanici. Takoer se zahtijeva od
vjernika da se odrekne vjerovanja u lane bogove.
Poruka lanih religija
Postoji toliko sekti, kultova, religija, filozofija, i
pokreta u svijetu, i svi oni tvrde da su oni na Pravom putu
i da je taj njihov put jedini istinski Boiji put. Kako osoba
moe razluiti ko je od njih ispravan, ili su moda svi
ispravni? Metoda po kojoj bi se mogao nai odgovor na
ovo pitanje jeste da otklonimo povrne razlike u uenju
razliitih pretendenata ka konanoj istini, i da oznaimo
glavno bie oboavanja na koje se pozivaju, direktno ili
indirektno.
Lane religije imaju zajedniki jedan osnovni
koncept verovanja u Boga: Svi tvrde da su svi ljudi
bogovi, ili da je neka odreena osoba bila Bog, ili da je
priroda Bog, ili da je Bog plod ljudske mate.
Tako da slobodno moemo rei da je osnovna
-
16
poruka lanih religija da se Bog moe oboavati u liku
Njegovih stvorenja. Lane religije pozivaju ovjeka da
oboava stvorenje tako to to stvorenje nazivaju Bogom.
Na primjer, poslanik Isa, alejhisselam, je pozivao
svoje sljedbenike da jedino oboavaju Allaha, ali oni koji
su nakon Isaa doli, tvrdei da su Isaovi sljedbenici,
danas pozivaju ljude da oboavaju Isusa, tvrdei da je on
bio Bog.
Takoer, Buda je bio reformator koji je uveo
mnogobrojne humanistike principe u indijskoj religiji.
Nikada nije tvrdio da je bog, niti je ikada predloio
svojim sljedbenicima da ga uzmu kao objekt oboavanja.
Meutim, veina budista koji se danas nalaze van Indije
klanjaju se idolima u liku Bude tj., njihovoj percepciji
Budinog lika.
Koristei se metodom oznaavanja glavnog
predmeta oboavanja na koje se pozivaju, moemo vrlo
lahko uoiti lane religije kao i izmiljene karakteristike
njenog porijekla. Kao to uzvieni Allah kae u Kur'anu:
Onima kojima se, mimo Njega, klanjate, samo
su imena koja ste im nadenuli vi i preci vai, - Allah o
njima nikakav dokaz nije objavio. Sud pripada jedino
Allahu, a On je naredio da se klanjate samo Njemu. To
je jedino prava vjera, ali veina ljudi ne zna. (Kur'an,
-
17
Jusuf, 40)
Neko se moe kao argumentom posluiti da sve
religije pripovjedaju injenje dobrih djela, pa zato bi
onda bilo bitno koju religiju slijediti? Odgovor je da sve
lane religije u stvari poduavaju najvee zlo
oboavanje stvorenja. Jer oboavanje stvorenja je najvei
grijeh koji ovjek moe poiniti zato to se suprostavlja
samom smislu njegovog stvaranja. ovjek je stvoren da
bi oboavao jedino Allaha, kao to to Uzvieni Allah,
jasno kae u Kur'anu:
Ljude i Dinne stvorih samo da bi me oboavali.
(Kur'an, Ad-Darijat, 56.)
Prema tome, oboavanje stvorenja, to je i osnova
idolpoklontva, je jedini neoprostivi grijeh. Onaj koji
umre u ovakvom stanju idolpoklonstva, zapeatio je
svoju sudbinu u buduem ivotu. Ovo nije samo puko
miljenje ve obznanjena injenica od uzvienog Allaha u
Njegovoj posljednjoj objavljenoj knjizi cijelom
ovjeanstvu:
Allah nee oprostiti da mu se neko drugi smatra
ravnim, a oprostie manje grijehe od toga, onome kome
On hoe. A onaj ko drugog Allahu smatra ravnim, ini,
izmiljajui la, grijeh veliki! (Kur'an, En-Nisa, 48)
-
18
Univerzalnost Boijih religija
Zbog toga to su posljedice za slijeenje lane religije opasne i ozbiljne, prava Allahova vjera je morala
biti univerzalno jasna, shvatljiva i svima dostupna u
prolosti i kao takva mora nastavati da zauvijek bude
jasna i dostupna cijelom svijetu.
Drugim rijeima, prava Allahova vjera ne moe
biti ograniena samo u jednom narodu, mjestu ili
vremenskom periodu. Kao to nije logino da takva
religija nametne uslove koji nemaju nita zajedniko i
koji su nebitni u odnosu ovjeka sa Allahom, kao to je
baptizam, ili vjerovanje u ovjeka kao spasitelja
ovjeanstva, ili posrednika izmeu ovjeka i Allaha. U
samom centralnom principu islama i njegove definicije
(predanost i pokornost Allahu) je izvor univerzalnosti
islama.
Jer kada ovjek shvati da je istinski Allah jedan, i
kada se udalji od oboavanja Njegovih stvorenja, i sebe
preda Allahovoj volji, postaje musliman tijelom i duom,
i dostojan je Denneta.
Prema tome, svaka osoba u svakom vremenu i u
najudaljenijim regijama svijeta moe postati musliman,
sljedbenik Allahove religije, islama, tako to bi
-
19
jednostavno odbio oboavanje stvorenja i okrenuo se
Allahu jedinom. Takoer treba spomenuti da bi se osoba
zaista pokorila Allahovoj volji, mora konstantno da bira
izmeu dobra i zla. Jer zaista, Allah je ovjeka osposobio
mogunou da razlui dobro od zla, i da izabere izmeu
njih. Ove, od Allaha date sposobnosti, sa sobom nose i
bitnu odgovornost, a to je: da je ovjek odgovoran Allahu
za odluke koje donese. A samim ti, ovjek mora da se
svim snagama trudi da radi dobro i da se kloni zla.
Ovo naelo je istaknuto u zadnjoj Allahovoj
objavi:
One koji su vjerovali, i oni koji su bili jevreji,
krani, i Sabijci oni koji su u Allaha i onaj svijet
vjerovali i dobra inili doista eka nagrada od
Gospodara njihova; niega se oni nee bojati i ni za im
nee tugovati! (Kur'an, El- Bekara, 62.)
Ako bi, iz bilo kojeg razloga, odbili da prihvate
posljednju poruku koja im je na jasan nain objanjena,
bili bi u ozbiljnoj opasnosti. Posljednji Boiji Poslanik je
kazao:
Ko god od krana i jevreja uje za mene i ne povjeruje
u ono sa ime me je Allah poslao, i umre u takvom
stanju, bie od stanovnika Vatre. (Muslim, br. 284)
-
20
Spoznaja Allaha
Pitanje koje se ovdje namee je: Kako se od svih
ljudi moe oekivati da vjeruju u jedinog istinskog
Allaha, sa obzirom na njihova razliita porijekla, drutva
i kulture? Da bi se ljudi mogli smatrati odgovornim za
oboavanje jedinog, istinskog Allaha, svi moraju imati
pristup spoznaje Allaha. Posljednja Allahova objava
ukazuje na to da svi ljudi imaju u svojim duama uroeno
znanje za spoznaju jedinog, istinskog Allaha, kao dio
njihove prirode na osnovu koje su stvoreni.
U sedmom poglavlju Kur'ana, Uzvieni Allah,
objanjava da kad je stvorio Adema, alejhisselam, da je
tada oivio sve Ademove potomke, i da je od njih uzeo
emanet pitajui ih:
Zar ja nisam Gospodar va? Oni su svi
odgovorili: Jesi, mi svjedoimo. (Kur'an, El- A'raf,
172.)
Allah objanjava zato je uinio da cijelo
ovjeanstvo posvjedoi da je On njihov Stvoritelj i
jedini istinski Bog vrijedan oboavanja. On je kazao:
I to je zato da vi (ovjeanstvo) na Sudnjem
danu ne kaete: Mi o ovome nita nismo znali.
(Kur'an, El- A'raf, 172.)
-
21
Time se eli kazati da na Sudnjem danu ne
moemo da kaemo da mi pojma nismo imali o tome da
je bio Allah na Bog, i da nas niko nije obavijestio da
smo trebali samo Allaha da oboavamo, jedinog,
uzvienog Boga.
Allah nam u istoj suri jo detaljnije pojanjava
razlog emaneta.
Ili da ne kaete: Nai preci su prije nas druge
Allahu ravnim smatrali, a mi smo pokoljenje poslije
njih. Zar e nas kazniti za ono to su laljivci inili?
(Kur'an, El- A'raf, 172.)
Takoer, svako dijete je roeno sa prirodnim
osjeajem za vjerovanje u Allaha i uroenoj sklonosti da
oboava jedino Njega. Ova uroena vjera i sklonost ka
njoj se na arapskom zove Fitrah.
Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
je prenio da je Allah rekao:
Ja sam stvorio moje robove u pravoj,
ispravnoj vjeri. Ali su ih ejtani zaveli i uinili da
zalutaju.
-
22
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je
takoer rekao: Svako dijete se raa u svojoj uroenoj,
prirodnoj vjeri, ali ga njegovi roditelji uine jevrejem,
kraninom ili vatropoklonikom.
Ako bi djecu u pogledu vjere prepustili samima
sebi, oni bi oboavali Allaha na neki svoj nain, ali sva su
djeca pod uticajem okoline. Tako da kao to se dijete
pokorava fizikim zakonima, koje je Allah odredio u
prirodi, njegova dua se takoer prirodno pokorava
injenici da je Allah njen Gospodar i Stvoritelj. Ali ako
njegovi roditelji pokuaju da svoje dijete uine
sljedbenikom drugaijeg puta, to dijete je nedovoljno
jako da se odbrani ili da se odupre volji svojih roditelja.
U tom sluaju, religija koju dijete slijedi je uobiajna i
nasljedna i ono na emu su ga odgojili, i Allah ga nee
zbog toga smatrati odgovornim, niti e ga kazniti zbog
njegove religije sve do odreenog perioda njegovog
ivota (do psihike zrelosti).
Allahovi znaci
Tokom ivota ljudi, od samog djetinjstva pa sve
do njihove smrti, ukazuju im se znaci jedinog i istinskog
Boga u svim religijama svijeta, kao i u njihovim duama,
sve dok im ne postane jasno da postoji jedan jedini
istinski Bog (Allah). Uzvieni Allah kae u Kur'anu:
-
23
Mi emo im pruati dokaze Nae u
prostranstvima svemirskim, a i u njima samima, sve dok
im ne bude sasvim jasno da je ovo istina. (Kur'an,
Fussilet, 53)
Ovo to u navesti je primjer kako Uzvieni
Allah, navodi znak jedne od greaka u njegovom
oboavanju idola.
U jugoistonoj regiji amazonske dungle u
Brazilu, u Junoj Americi, jedno tamonje primitivno
pleme je podiglo novu baraku kako bi u njoj smjestili
svog idola Skvota a koji je u liku ovjeka i koji
predstavlja uzvienog Allaha, Stvoritelja svega. Sljedeeg
dana jedan mladi je uao u kolibu da bi odao poast
svom bogu, i dok se klanjao neemu za ta je odgojen da
vjeruje da je to njegov Stvoritelj i Opskrbitelj, u kolibi se
uunjao stari prljavi ulini pas. Mladi ga je pogledao i
vidio da je pas podigao svoju desnu nogu i pomokrio se
na idola. Bijesan i ljutit, mladi ga je istjerao iz hrama;
meutim kada se smirio shvatio je da idol nikako ne
moe biti Gospodar svemira. Zakljuio je da Bog mora
biti negdje drugdje.
Koliko god to bilo udno, djelo koje je pas uinio
je bio znak od Allaha tom mladom ovjeku. Znak koji u
sebi sadri uzvienu poruku da je ono to je oboavao
-
24
lano. Oslobodilo ga je od slijepog slijeenja tradicije
koja ga je poduila da oboava lanog boga. Kao rezultat
svega, ovom ovjeku je ponuen izbor: da se potrudi i
istrai ko je istinski Bog, ili da nastavi pogrenim i
zabludjelim putem.
Allah nam spominje poslanika Ibrahima i njegovo
ukazivanje narodu ka jednoi Allaha, kao primjer onih
koji ako slijede Njegove znake bie upueni na pravi put:
I Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zemlje
da bi vrsto vjerovao. I kad nastupi no, On ugleda
zvijezdu i ree: Ovo je Gospodar moj! A poto zae,
ree: Ne volim one koji zalaze! A kad ugleda Mjesec
kako izlazi, ree: Ovo je Gospodar moj! A poto zae,
on ree: Ako me Gospodar moj na pravi put ne uputi,
biu sigurno jedan od onih koji su zalutali. A kad
ugleda Sunce kako se raa, on uzviknu: Ovo je
Gospodar moj, ovo je najvee! A poto zae, on ree:
Narode moj, ja nemam nita s tim to vi Njemu druge
ravnim smatrate! Ja okreem lice svoje, kao pravi
vjernik, prema Onome koji je nebesa i zemlju stvorio, ja
nisam od
onih koji Njemu druge ravnim smatraju!
I narod njegov se s njim raspravljao. Zar da se sa
mnom raspravljate o Allahu, a On je mene uputio?
ree on. Ja se ne bojim onih koje vi Njemu ravnim
smatrate, bie samo ono to Gospodar moj bude htio.
Gospodar moj znanjem Svojim obuhvata sve. Zato se
-
25
ne urazumite? A kako bih se ja bojao onih koje s Njim
izjednaujete, kada se vi ne bojite to Allahu druge
ravnim smatrate, iako vam On za to nije nikakav dokaz
dao? I znate li vi ko e, mi ili vi, biti siguran? Bie
sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s
mnogobotvom ne mijeaju; oni e biti na pravom
putu. (Kur'an, El- A'nam, 75-82.)
I kao to smo ve napomenuli, poslanici su slati
svakom narodu i plemenu kako bi osnaili ovjekovo
vjerovanje u Allaha i uroenost da oboava Njega, i da
osnae boanstvenu istinu u svakodnevnim ajetima, od
Allaha objavljenim. Iako su veina prethodnih
poslanikih uenja izobliena, dijelovi koji otkrivaju
njihove poruke inspirisane Bogom su ostali
nepromijenjeni sluei kao uputa ovjeanstvu u izboru
izmeu dobra i zla, ispravnog i neispravnog.
Kroz historiju ovjeanstva se moe vidjeti utjecaj
Bogom inspirisanih poruka, kao u deset Boijih
zapovjesti, u jevrejskom Starom Zavjetu Tevratu, a koje
su kasnije usvojene u kranskom uenju, kao i
postojanje zakona protiv ubistva, krae i bluda u veini
drutava drevnih i dananjih naroda.
Kao rezultat Allahovih znakova datih
ovjeanstvu tokom vijekova, zajedno sa Njegovim
objavama objavljivanim preko Njegovih poslanika,
-
26
cijelom ovjeanstvu je pruana prilika da shvate i
prepoznaju jednog i jedinog istinskog Boga.
I prema tome, svaka e dua odgovarati za njeno
vjerovanje u Allaha i njeno prihvatanje prave Allahove
vjere, to jest islama, to znai potpuna predaja Allahovoj
volji.
Zakljuak
Prethodna prezentacija nam je prikazala da naziv
religije islam predstavlja glavni princip islama, a to je
predanost i pokoravanje Allahu, i da sam naziv islam
nisu odabrali ljudi nego Uzvieni Allah, kako je
navedeno u erijatskim tekstovima islama. Takoer nam
je prikazano da jedino islam poduava o Allahovoj
jednoi i o Njegovim svojstvima i da nareuje da se
jedino oboava Allah, bez ikakvih posrednika. I na kraju,
zbog uzviene genetske uroenosti u ovjeku za
oboavanjem Allaha, kao i zbog Allahovih ajeta koji su
objavljivani tokom vjekova svakoj osobi, islam je uvijek
dostupan svima i obuhvata sve ljude u svakom vremenu.
Ukratko, znaajnost imena islam (predanost
Allahu), temeljito propovijedanje o Allahovoj jednoi,
kao i dostupnost islama cijelom ovjeanstvu u svakom
vremenu, uvjerljivo podrava tvrdnju islama da je jedina
ispravna Boija vjera. Od poetka vremena, sve jedno na
-
27
kojem je jeziku izraen, islam je jedino bio, i bie,
istinska Boija vjera.
Na kraju, molimo Allaha Uzvienog, da nas
sauva na Pravom putu na kojem nas je On uputio, i da
nam podari Njegov bereket i milost, jer On je zaista
Najmilostiviji. Slavljen neka je Allah, Gospodar svjetova,
i neka je milost i blagoslov na poslanika Muhammeda i
na sve Boije poslanike i na sve njihove estite
sljedbenike.
-
28
O Autoru:
Bilal Filips (Denis Bradlej Filips), roen je 6.
Januara 1946. godine na Jamajci u kranskoj porodici, a
odrastao u Torontu u Kanadi gdje je i preao na islam
1972. godine. Profesor je islamskih nauka i predava
irom svijeta. Diplomirao je na Islamskom Univerzitetu u
Medini, u Saudijskoj Arabiji. Magistrirao je islamsku
teologiju na Kralj Saud Univerzitetu u Rijadu, u
Saudijskoj Arabiji a doktorirao je na Univerzitetu Vales,
u Velikoj Britaniji.
-
29
Za vie informacija molimo vas kontaktirajte jednu
od sljedeih adresa:
Sjedinjene Amerike Drave
Islamsko vijee Sjeverne Amerike
Tel: (303) 745-9866
Engleska
Al-Muntada al-islami povjerilatvo
7 Bridges Place
Person Green
London SWB4HR
U.K
Saudijska Arabija
Islamski centar za islamsko misionarstvo- Rebva
P.O. Box 29465
Rijad 11457
Kraljevina Saudijska Arabija
Telefon: (01) 4454900
Faks: (01) 4916065
-
30
E-Mail:
www.islamhouse.com
mailto:[email protected]