HAKSP Mladost, Antropološko Istraživanje Grupne Dinamike

8/16/2019 HAKSP Mladost, Antropološko Istraživanje Grupne Dinamike

1/32

Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju

''Diplomski rad''

Hrvatski akademski klub sinkroniziranog

plivanja Mladost: antropološko istraživanje

grupne dinamike

Tea Hri!a

"entor# dr$ s!$ %oran &avel antek


2/32

(zjavljujem pod punom moralnom odgovornoš)u da sam diplomski rad ''Hrvatski akademski

klub sinkroniziranog plivanja "ladost# antropološko istraivanje grupne dinamike'' izradila

potpuno samostalno uz stručno vodstvo mentora dr$s!$ %orana &avela anteka$ Svi podat!i

navedeni u radu su istiniti i prikupljeni u skladu s etičkim standardom struke$ *ad je pisan u

du+u dobre akademske prakse koja izričito podrava nepovredivost autorskog prava te

ispravno !itiranje i referen!iranje radova drugi+ autora$

Tea Hri!a


3/32

SADRŽAJ

, -.OD$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$,

/ (ST*01(.0234$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$5

6 Z0783-907$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$/:

: &O&(S 8(T4*0T-*4$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$/;

; S014T07 *0D0$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$/5


4/32

!"#D

Sinkroniziranim plivanjem bavim se ve)inu svog ivota< točnije ,= godina< smatram taj sport

jednom od svoji+ najve)i+ ivotni+ radosti i ljubavi< apsolutno sam mu predana tj< >ivim? tajsport @s time bi se svaki sportaš mogao poistovjetitiA te je s vremenom postao i izvorom

pri+oda< tako da je bilo nekako prirodno da se tom temom bavim i kroz svoj diplomski rad$

2a taj me korak potaklo razmišljanje da ako to ve) ivim godinama< i s tom temom sam na ti<

imam dovoljno iskustava kojima bi+ mogla ispisati nebrojne strani!e knjiga< pa samim time i

jednog diplomskog rada$ - to još treba ubrojati i osje)aj uzbuBenja otkrivanja podataka i

rezultata koje još nitko @s naši+ prostoraA analizirao< te činjeni!u da tema sama nije detaljno

istraivana$

2o prije nego što )u zasukati rukave i umočiti pero u tintu na meni je da razriješim bilo

kakve nedoumi!e u vezi svog rada$ Sinkronizirano plivanje je opširna tema iz koje bi se

moglo izvu)i mnogo podtema< stoga da bi+ suzila izbor i izoštrila vlastiti fokus< usmjerila sam

svoj interes ka temi grupne dinamke$ Cudu)i da se radi o timskom sportu< varija!ije na temu

su se samo počele slagati preda mnom poput nekog mozaika< te sam nakon dueg

promišljanja odlučiti napraviti prikaz razvoja vlastitog tima kroz jednu koreografiju$ Odlično

se poklopilo to da prikazujem evolu!iju tima kroz našu koreografiju >4volu!ija čovječanstva?koju smo radile tri sezone @/,/$ E /,:$A$

*azvoj koreografije iznimno je interesantno područje istraivanja jer je opipljivo i razlike su

vidljive i naglašene# od klimavi+ početaka puni+ prepiranja i navlačenja do vr+una!a izvedbe

kada sve dišemo kao jedna i mirečki neometano klizimo kroz vodu puni+ jedara$ 7ako )u

pisati o razvoju koreografije tako )u istodobno i povlačiti paralelu s prikazom meBusobni+

odnosa i promjena unutar tima kao društvene zajedni!e$ - središtu rada i njegova glavna bit je

razlika izmeBu osam ivopisni+ enski+ karaktera koji uspijevaju nadi)i sve svoje probleme i

različitosti radi jednog višeg< zajedničkog !ilja koji i+ sve spaja$ Teren se posloio sam< a o

kazivačima nisam trebala ni razmišljati jer su to !ure s kojima sam proivjela ve)i dio svoje

mladosti i s kojima sam prošla kroz sve ivotne situa!ije< one dobre i one loše$

-z iščitavanje literature koristit )u se i metodom intervjua te auto refleksije i retrospek!ije jer

sebe stavljam u pozi!iju ispitivača i kazivača$ Cudu)i da pišem o nečemu meni jako bliskom i

dragom pokušat )u biti što objektivnija u prikazima razvoja i op)eg stanja sinkroniziranog

plivanja u Hrvatskoj< te u obradi intervjua kazivača i nji+ovoj kompara!iji< dok )e refleksivne

1


5/32

misli i sje)anja ipak zadrati notu subjektivnog u sebi$ - nastavku )u predstaviti sport te

postaviti osnove rada koje )e sluiti kao smjerni!e za lakše razumijevanje daljnjeg teksta$

Sinkronizirano plivanje< poznato i pod nazivima vodeni balet< vodene akroba!ije< vodena

gimnastika< vodeni s+o itd$< je sport koji se odvija u posebnom mediju vodi< što ga kao

takvim izdvaja i razlikuje od ostali+ sportova$ Sinkroniza!ija u ovom kontekstu znači biti u

skladu s drugima i glazbom$ @SGndor //# /6A To je sport koji se sastoji od estetski

oblikovani+ i plivački+ pokreta< poloaja< figura te obavezni+ i slobodni+ sastava koje

plivači!e izvode u sinkroniza!iji jedna s drugom i u skladu s glazbom$ @%ričar< Skender i

%rči) Zubčevi) /I# ,IA "oe se re)i da je to kombina!ija plivanja< sportske i ritmičke

gimnastike< baleta i plesa u vodi$ Ono u što sam uvjerena je da je sinkronizirano plivanje

umjetnost u vodi< budu)i da plivači!e moraju izgledati kao da su u+va)ene u trenutku teizvesti koreografiju istkanu od mnogi+ takvi+ momenata$ Zbog toga je sinkronizirano plivanje

uvršteno u meBu najtee sportove na svijetu$ Da bi sinkronizirana plivači!a izvela sve

potrebne elemente i figure u koreografiranom sastavu< prvenstveno mora biti dobra plivači!a$

''Zbog toga se treninzi sinkroniziranog plivanja sastoje od plivački+ treninga< te+nički+

elemenata i figura spe!ifični+ za sinkronizirano plivanje< a koji se u finalnoj fazi trenanog

pro!esa kombiniraju u koreografiju'' @%ričar< FurjanE"andi) i Skender /=# /=:A$

(ako je na ve)ini natje!anja pravilima dozvoljen nastup i muškar!ima @od Svjetskog

prvenstva u 7azanu< /,;$g$< čak i u dis!iplini mješoviti+ parovaA< sinkronizirano plivanje se

uglavnom smatra enskim sportom te ga u velikoj ve)ini prakti!iraju i u njemu se natječu

samo ene$ Tijekom natje!anja pojedina! ili momčad izvode program koji se sastoji od niza

ritmički povezani+ plivački+ pokreta i figura u vodi< i to sve u ritmu glazbe$ 2astup o!jenjuju

su!i na osnovu čiji+ o!jena se ustanovljuje poredak$ 2ajčeš)e se na jednom natje!anju izvode

po dva programa< obavezni i slobodni$ Dis!ipline su pojedinačni nastup< nastup u paru @duoA

te nastupi u grupi @tim< kombina!ijaA< koje najčeš)e imaju : E , natje!atelji!a$ Ovaj vrlo

za+tjevni sport od natje!atelji!a trai snagu< odličnu plivačku te+niku< fleksibilnost te osje)aj

za ritam i prostor$ 7ako se dio figura izvodi s glavom ispod vode< potrebna je i sposobnost

dueg zadravanja da+a$ @Sinkronizirano plivanje /,A

Trening sinkronizirani+ plivači!a odvija se u vodi i izvan vode$ Da bi sinkronizirana plivači!a

izvela sve potrebne elemente i figure u koreografiranom sastavu< prije svega mora biti dobra

plivači!a$ Zbog toga se treninzi sinkroniziranog plivanja sastoje od plivački+ treninga<te+nički+ elemenata i figura spe!ifični+ za sinkronizirano plivanje< a koji se u finalnoj fazi

2


6/32

trenanog pro!esa kombiniraju u koreografiju$ 2o< u svim fazama spe!ifične pripreme<

plivači!e uvjebavaju koreografije izvan vode sa i bez glazbe koje se kasnije izvode u bazenu$

2atje!anja se u ovom sportu sastoje od figura< obvezni+ i slobodni+ sastava< a odravaju se u

dis!iplinama# pojedinačno @soloA< parovi @duoA i grupe @timA< i kombiniranoj dis!iplini$ %rupe

se sastoje od najmanje :< a najviše od = plivači!aJ kombinirana rutina od , plivači!a$ Dobne

kategorije su# D @kadetkinje E ,/ god$ i mlaBeA< K @mlaBe juniorke E ,6 i ,: god$A< 3uniorkeE,;<

,L< ,5 god$< Seniorke E ,5 i starije$

2atje!atelji!e se o!jenjuju o!jenama od E , i imaju !rne kostime i bijele kape na sebi pri

izvoBenju figura$ 7ada se izvodi slobodni sastav< kupa)i kostimi su ukrašeni šljoki!ama< a

djevojke nose izraenu šminku$

Sve figure sinkroniziranog plivanja kombina!ije su različiti+ poloaja i prijelaza izmeBu

odreBeni+ poloaja$ "oraju se izvoditi visoko i kontrolirano< ujednačenim kretanjem tijekom

!ijele figure i sa jasno definiranim svakim njenim dijelom$ Dobro izvedena figura za+tijeva

visok stupanj fleksibilnosti i visok nivo fizičke spremnosti$ 0be!edu sinkroniziranog plivanja

sačinjavaju osnovni poloaji koji+ u sinkroniziranom plivanju ima ,I$ Savladanost poloajaomogu)uje učenje prijelaza< a više prijelaza čini odgovaraju)u figuru$ Tu takoBer treba

istaknuti ulogu velikog broja različiti+ zaveslaja bez koji+ nije mogu)e izvoditi niti poloaje<

niti prijelaze< a time niti figure$ Osnovni poloaji i osnovni zaveslaji meBusobno se

nadopunjuju< što znači da nema poloaja bez zaveslaja< a ni zaveslaja bez poloaja$ - pro!esu

učenja potrebno je istovremeno razvijati oba područja< no smatra se da najprije treba naučiti

pravilan poloaj kako bi odgovaraju)i zaveslaj bio učinkovit$ .ano je odabrati plivači!e sa

što boljim predispozi!ijama za taj sport< poznavati so!ijalnu sredinu iz koje dolaze i na kraju< potrebno je programirati transforma!ijski pro!es individualno< što znači za svaku plivači!u

posebno prema njezinim sposobnostima i osobinama$

''Za ostvarivanje uspje+a i što bolji+ rezultata u sinkroniziranom plivanju< potrebno je

odabrati plivači!e sa što boljim predispozi!ijama za taj sport te se iz toga razloga čini

selek!ija$ Zbog toga je nuno razraditi poseban sistem selek!ije$ Selek!ioniranje u

sinkroniziranom plivanju je kompleksan i kontinuiran pro!es kod kojega se treba uzeti u

obzir najrazličitije dimenzije psi+osomatskog statusa za selek!iju mladi+ plivači!a$ Za

3


7/32

nji+ovo usavršavanje bitne su motoričke predispozi!ije i nji+ove primjene u toku

sportske karijere koje u prvoj selek!iji i tokom treninga treba sistematski vrednovati''

@Teorija sinkroniziranog plivanja /,A$

Osim spe!ifični+ motorički+ sposobnosti< za dobar rezultat u tom sportu je potreban i visoki

nivo razvijenosti bazični+ motorički+ sposobnosti i koordina!ije$ (stovremeno taj sport

za+tijeva !jelokupnu snagu tijela< eksplozivnu snagu< spretnost< brzinu< pravovremenost

pokreta< fleksibilnost i kreativnost< sposobnost izraavanja glazbe tijelom te uroBenu

sposobnost za dramatičnost$

- svr+u bazične kondi!ijske pripreme vano je provoditi vjebe snage i izvan vode$ Da bi

sinkronizirane plivači!e mogle izvesti akrobatske elemente u vodi< u koje se ubrajaju nekielementi sportske i ritmičke gimnastike< nuno je da i+ mogu izvesti i u dvorani$ Za razvoj

fleksibilnosti i ravnotee takoBer je< u kondi!ijskoj pripremi< potrebno provoditi treninge s

elementima ritmičke gimnastike i baleta$

''7od sinkroniziranog plivanja se odreBene figure @pozi!ije tijelaA komponiraju u

koreografski sastav< no u mediju< gdje je oslona!< mnogo labilniji od onog u dvorani gdje

je vjebači!a u kontaktu s tlom$ Zbog toga je statika trupa vrlo vana< kako bi se što

lakše koristila gusto)a vode u smislu oslonačne podloge koja je u ve)ini elemenata

kontakt dlanEvoda$ Svaki stav zauzet visoko u usponu< u nekom srednjem poloaju ili u

poloaju na tlu< zadran due vrijeme moe se upotrijebiti za početak vjebe<

koreografije< dok u tijeku vjebe u sinkroniziranom plivanju statika trupa je vana za

pravilan poloaj pri izvoBenju odreBene figure u vodi$ .jeba se sastoji od niza stavova

dok je izmeBu ti+ stavova pokret koji ?tečeM< pa se govori o prijelazima unutar odreBene

figure< elementa'' @Teorija sinkroniziranog plivanja /,A$

7orijeni sinkroniziranog plivanja nalaze se u staroj %rčkoj i *imu< gdje su izvoBene

umjetničke figure u vodi kao uvertira raznim sportskim igrama i proslavama$ @%ričar< FurjanE

"andi) i Skender /=# /=:A 7rajem ,I$ i početkom /$ stolje)a započinje ve)i interes za

takvim plivanjem kad su se engleske i australske plivači!e prve započele baviti akrobatskim

plivanjem uz glazbenu pratnju$ &rvi klub sinkroniziranog plivanja otvoren je u S0D u ,I/6$

g$ pod nazivom Tarpon Club, kasnije poznat kao Century of Progress Modern Mermaids

Club, pod ravnanjem 7at+erin N+itneG Kurtis$

4


8/32

''Spominje se< da su u "ontrealu na bazenu ,I/$ godine na tečaju za spasio!e u

program uključene mnoge akrobatske figure< te su tada formirane i neke figure

sinkroniziranog plivanja$ Trideseti+ godina /$ stolje)a figurativno plivanje se

proširilo u Celgiju< 2izozemsku< 2jemačku< 7anadu i druge zemlje< a u Fran!uskoj su

takvo plivanje nazvali vodeni balet$ 2ji+ove plivači!e su prve izvodile figure dizanjem

noge iznad površine vode< a ve) na meBunarodnom industrijskom sajmu u K+i!agu

,I6:$ godine grupa studenata iz koleda je izvela kvalitetan nastup u vodi$ 0krobatsko

vjebanje< ples i različite forme na vodi nastojalo se sve više popularizirati< a prva

prekretni!a je bila nastup engleski+ plivači!a 4leonore Holm i 4ster Nilliams na

filmu< što je omogu)ilo bri razvoj vodenog baleta'' @Sinkronizirano plivanje /,A$

&rvo natje!anje u Fran!uskoj odrano je ,I;/$ godine na kojem je sudjelovalo pet klubova< ato je ujedno i prvo natje!anje koje je izvedeno uz glazbenu pratnju$ Takvo plivanje je dobilo i

novi naziv sinkronizirano plivanje< a i slubeno meBunarodno priznanje ,I;/$ godine$

2a . Olimpijskim igrama u Helsinkiju meBunarodna plivačka federa!ija F(20 je formirala

komitet sinkroniziranog plivanja i utvrdila prva meBunarodna pravila$ &redloen je obavezni

program kvalifika!ijske figure i slobodni program nastup uz glazbenu pratnju za :E=

plivači!a u timu$ .e) ,I;=$ godine u 0msterdamu je odran prvi meBunarodni susret na

kojem su nastupile plivači!e iz devet zemalja 4urope$ Sinkronizirano plivanje je u to vrijemeslubeno priznato u 2jemačkoj< a ve)u popularnost dobiva u 7anadi< "eksiku< 7ubi i S0DEu$

''&rva natje!anja koja su se odrala po propisanim pravilima bila su# ,I;:$ u

2jemačkoj< ,I;=$ u 2izozemskoj i ,IL6$ godine u 0ustriji$ 2a Svjetskom prvenstvu u

Ceogradu ,I56$< u 7aliju @7olumbijaA ,I5;$< u Zapadnom Cerlinu ,I5=$< i ,I=/$

godine u %uakili @4kvadorA uz plivanje< vatrepolo i skokove u vodu odrana su i

natje!anja u sinkroniziranom plivanju$ 2a 4uropskom prvenstvu vodeni+ sportova u

vedskoj ,I55$ godine i ,I=,$ godine u Splitu taj sport je takoBer prisutan< a od tada

je redovito i ravnopravno zastupljeno na svim Svjetskim i 4uropskim prvenstvima

vodeni+ sportova$ Sinkronizirano plivanje proglašeno je olimpijskim sportom ,I=$

godine na ((($ Olimpijskim igrama< a u program je uvršteno ,I=:$ godine u 8os

0ngelesu na (.$ Olimpijskim igrama @no pitanje koliko dugo )e to još bitiA''

@Sinkronizirano plivanje /,A$

- Hrvatskoj se prvi puta taj sport demonstrira u Zagrebu ,I;/$ godine na plivačkom susretureprezenta!ije bivše drave i reprezenta!ije Fran!uske< a drugi puta ,IL/$ godine na susretu

5


9/32

gradski+ plivački+ reprezenta!ija S!+einfurt+a i Zagreba$ Diplomski rad koji je obranjen

,I=/$ godine na 7ineziološkom fakultetu @Sinkronizirano plivanje< D$ Culove!< Zagreb<

,I=/$A je prvi pisani dokument o tom sportu u Hrvatskoj< a na ini!ijativu profesora Corisa

.olčanšeka sa istog fakulteta napisani su mnogi znanstveni radovi koji obraBuju tu temu$

Studenti!e 8jiljana poljari) i 7armen Neber su u siječnju ,I==$ godine uz pomo) uprave

kluba osnovale sek!iju sinkroniziranog plivanja pri vatrepolo klubu ?"ladostM< a djevojči!e

koje su počele trenirati bavile su se baletom na vodi$ @%ričar< FurjanE"andi) i Skender /=#

/=:A &rvi samostalni sportski klub ?"ladostM osnovao se /I$ veljače ,II/$ godine$ &rvo

otvoreno prvenstvo grada Zagreba u solu za sve natje!ateljske kategorije odrano je :$< ,,$ i

,=$ lipnja ,II6$ godine< a &rvo otvoreno prvenstvo Hrvatske u solu i duu za juniorsku i

seniorsku kategoriju odralo se /$ i /,$ studenog ,II6$ godine u Zagrebu$ Dolazi i doodravanja prvi+ sudački+ seminara za su!e sinkroniziranog plivanja$ Seminar je sproveden u

Zagrebu ,6$< /$ i /5$ oujka ,II6$ godine< a ve) 6$ travnja iste godine ispit je poloilo ,;

suda!a$ - lipnju iste godine na prvoj skupštini zbora suda!a izabrano je predsjedništvo$

(ako u Hrvatskoj postoji ve) gotovo 6 godina< bez obzira na kontinuitet u radu<

sinkronizirano plivanje je u nas još uvijek sport bez velike tradi!ije kao i bez neki+ vr+unski+

rezultata$ *azlozi su brojni< počevši od neadekvatni+ uvjeta i sistema školstva koji sve manje

omogu)uje neko konkretno bavljenje sportom< a budu)i da je sinkronizirano plivanje sport

koji za vr+unske rezultate za+tijeva minimalno = + treninga dnevno< ne čudi da su rezultati

osrednji te da nema iznimaka koje odskaču$ 2a natje!anjima su sve plivači!e na istoj razini te

su razlike u te+ničkom i umjetničkom sadraju minimalne< tako da razliku u rangu čini

isključivo grupna utreniranost$ 2o ono što najviše koči razvoj ovog sporta je< kao i u svim

drugim malim sportovima @u maloj draviA< jal< ljubomora i podmetanje$ %enera!ijama se<

naalost< prenosi meBusobna netrpeljivost klubova te zbog nerazriješeni+ sukoba u prošlosti

pate današnje genera!ije plivači!a zbog čega broj dje!e koja se upisuju na sport opada< što i

ne čudi$

(z pozi!ije bivše plivači!e mogu re)i koliko je demoraliziraju)e dolaziti na natje!anja i

unaprijed znati koje )ete mjesto osvojiti< neovisno o onome što )ete napraviti$ Osobno mi se

dogodilo da sam kroz jednu !ijelu kategoriju< na prvom dijelu dravnog natje!anja popularno

zvanom figure bila rangirana sedamnaesta tri godine za redom$ (ako postoje šanse da se tako

nešto dogodi< realna mogu)nost da je plasman isti tri godine za redom gotovo da ne postoji$Dogodilo se i to da smo nakon osvajanja zlata na gradskom natje!anja i po dolasku u *ijeku

6


10/32

na dravno natje!anje nastupale prve u gotovo svim natje!ateljskim dis!iplinama# solo< duo<

tim i kombina!ija< jer je svima poznato da onaj koji nastupa prvi dobije loše o!ijene jer se su!i

još ''uštimavaju''$ Cudu)i da je *ijeka bila pretendent na zlato i da je ;P sudačkog zbora bilo

iz *ijeke u startu nismo imali šanse$ Dokle god meBu plivači!ama ne postoje značajne razlike

postoji teren za pristrano suBenje i podmuklost$ 7ao što je naša treneri!a uvijek govorila#

''Kure moramo biti bar tri koplja iznad svi+ da nas se te stvari ne bi ti!ale$''

$ %S&RAŽ%"A'J(Ono što je karakteristično za sinkronizirano plivanje je tim< tj$ grupa od :E , plivači!a koje

rade zajedno$ (ako postoje dis!ipline s manjim brojem plivači!a kao što su duo i solo< timske

rutine su u !entru pozornosti @primjeri!e solo rutina nije jedna od dis!iplina na O( budu)i da

plivači!a radi sama i jedino se treba uskladiti s glazbomA$ Dakle radi se o grupi kao ljudskojskupini u kojoj odreBen broj plivači!a ima zajednički !ilj te provodi slobodno vrijeme u

meBusobnoj interak!iji i planiranju kako dosti)i zadani !ilj$

''%rupa< u širokom značenju< jest svako sabiranje ljudi ili stvari na način da tvore jednu

!jelinu$ Ovdje nas grupa zanima jedino kao ljudska skupina$ Odma+ naglašavamo da

nju treba razlikovati od gomile @gdje mnoina ljudi stoji jedan pored drugoga< bez !ilja

i vezeA i mase @gdje je mnoštvo skupa< ali ne tvori zajedni!uA$ %rupa je maleni broj

ljudi koje okuplja zajedno isti !ilj< odreBene zajedničke vrednote i skupno nastojanje

da i+ ostvare$ Opširnije rečeno# grupa je skup osoba koje se trajno ili za neko vrijeme

sastaju s odreBenim svr+ama< meBusobno usko komuni!iraju te< voBeni istim idealom i

poštuju)i iste norme vladanja< ostvaruju neku zajedničku ak!iju$ Da se moe stvoriti

grupa< potrebna je dakle prostorna< vremenska i du+ovna povezanost jedne male

ljudske zajedni!e'' @Cezi) ,I5;# 6,;A$

Cezi) kao glavne karakteristike grupe navodi sljede)e @usp$ ,I5;# 6,;A#

,$ Zajednički !ilj @interesA oko kojega se okupljaju svi članovi grupe$ Ces!iljno okupljanje

nikako ne tvori skup @gomilaA$

/$ Suglasnost oko odreBeni+ vrednota i normi koje su svima zajedničke @inače nema ko+ezije i

trajnosti okupaA$

6$ 1iva meBusobna komunika!ija @kontaktiA misli i emo!ija svi+ članova< što stvara osje)ajmeBusobne pripadnosti i povezanosti$

7


11/32

:$ &odjela uloga u svestranoj interak!iji$

;$ "aleni broj članova< jer jedino on omogu)uje aktivnu komunika!iju pripadnika$ to je

grupa manja @6 do ,/ članovaA< to je efikasnija$ &ripadni!i grupe moraju se osobno poznavati i

sa svakim komuni!irati @fa!e E to E fa!e E relationA$

''Strukture grupe mogu biti formalne ili neformalne< ve) prema tome kakve su norme

organiza!ije usvojene$ Cilo da pripada jednom ili drugom tipu< ustrojstvo grupe se

očituje u slijede)im komponentama# tenja za zajedništvom< efektivna povezanost

članova< stalna meBusobna komunika!ija< status i uloga< podjela zadataka E task

structure, i vršenje vodstva$ -z ove glavne strukture postoje i mnoge daljnje

infrastrukture$ &ro!es pri+va)anja jedan drugoga i afektivne povezanosti članovazavisi o više faktora# ,$ o načinu kojim gledamo grupu i njezine pripadnike< /$ o

načinu kojim vodimo svoj vlastiti poloaj u grupi< 6$ o stavu koji zauzimamo prema

ostalim drugovima< :$ o načinu kako smo pri+va)eni od svi+ članova'' @Cezi) ,I5;#

6,5A$

(zvršeni so!iogrami pokazuju da se meBu članovima skupine uglavnom razlikuju tri klase# ,$

zvijezde< tj$ oni najpopularniji i koji zauzimaju glavne poloaje u grupi< /$ sateliti koji imaju

podreBenu ulogu i vrte se oko istaknuti+ zvijezda< 6$ osamljeni ili isključeni @marginalniA< koji

ne pripadaju nijednoj konstela!iji i ne igraju nikakvu ulogu u grupi$

Osim te klasifika!ije razlikuju se i drugačiji tipovi članova# aA prema individualnim radnim

osobinama# planski< aso!ijativni< ustrajni< neustrajni i nestalni tip< bA prema komunikativnim

svojstvima# stimulirani< in+ibirani< plastični< rezistentni< komunikativni ili nekomunikativni

tip< !A prema udjelu u radu grupe# ini!ijatori< organizatori< izvršio!i< suputni!i i solitar!i$ -

odnosu na voBu pojedini članovi mogu zauzeti ovakve stavove# ovisni< neovisni i opozi!ioni$

-spje+ grupe je nemogu) bez unutarnje izmjene informa!ija< interak!ije i komunika!ije$

7omuni!iranje se vrši pomo)u vanjski+ znakova @simbolaA< a teče od poručitelja prema

obavješteniku$ 2ajbolje je kad se ono obavlja u dvosmjernom prav!u< tako da poručitelj i

primatelj stalno izmjenjuju uloge$ (nterak!ija moe biti ne samo verbalna ve) i nonverbalna

@dopisivanja< geste< plač< mimika< signaliza!ijaA$ 2aravno da je vrlo vaan i sadraj razgovora

ili poruke$ %ovor koji ne izaziva odgovor ve)inom ostaje neplodan$

8


12/32

9


13/32

3ednom osnovana i dobro utemeljena grupa potom prolazi kroz različite faze razvoja @treba

uzeti u obzir kako su to najčeš)e djevojči!e u tinejderskim godinama koje prolaze kroz fazu

puberteta i odrastanja< kreiranja vlastitog karaktera< prkosa i inata< te su fluktua!ije i promjene

u raspoloenju i karakteru iz godine u godinu gotovo pa nevjerojatneA te se unutar grupe

dogaBaju različite promjene koje klasifi!iramo kao grupna dinamika$

''Svi pro!esi što se zbivaju u ivotu jedne skupine zovu se dinamika grupe$ Ova riječ je

postala i op)im nazivom za nauku koja se bavi fenomenom grupa$ - prvom redu se

zanima za psi+oso!ijalne zakone koji vladaju ivotom skupine< a onda za metode i

te+nike kojima se jedna grupa osniva i vodi< te kako se moe utje!ati na grupne

pro!ese$ Odnosi meBu članovima< struktura grupe< status i uloge pojedina!a<

emo!ionalni QfeedEba!kR i činio!i koji utječu na razvoj i opadanje skupine @uvjeti i

zaprekeA sve je to predmet proučavanja grupne dinamike'' @Cezi) ,I5;# 6,LA$

-nutar svake grupe postoje otvoreni ili latentni sukobi< pozitivne i negativne napetosti<

prevladavanje tjeskobe i nesigurnosti< borba za vlast i poloaj u grupi< stvaranje opozi!ija itd$

''9injeni!a je da su sportaši ekipni+ sportova veliki dio svog vremena prisiljeni

provoditi kao članovi grupe< što ne znači nuno da vole provoditi svoje vrijeme s

kolegama< niti da im svi odgovaraju kao osobe$ - brojnim je istraivanjima dokazano

da motiva!ijska klima u ekipi i timska ko+ezivnost u velikoj mjeri determiniraju

motiva!iju sportaša i sportska postignu)a @Duda< /,< *oberts< /,< Orli!k< ,IIIA$

Osnovni preduvjet 'dobrog timskog funk!ioniranja' jest sklad izmeBu članova ekipe i

trenera< a njega je mogu)e razviti samo u pozitivnom i poti!ajnom timskom okruenju$

TakoBer je vano pratiti i modulirati obras!e komunika!ije trenera i sportaša'' @Cari)

/L# ,A$

Cezi) napominje kako se na taj način u skupini stvara iva i aktivna dinamika koja

karakterizira svaki grupni pro!es te da taj pro!es teče u više faza$ @usp$ Cezi) ,I5;# 6,5A

Te faze )u predstaviti kroz 6 godine tima zvanog 4volu!ija @radi se o koreografiji koja

prikazuje razvoj čovječanstva< /,/$ E /,:$A i !itate moji+ L suplivači!a @uključuju)i i mene

5 plivači!a koje su se najdue drale skupa te prošle sve dalje navedene fazeA koje sam

prikupila kroz neku vrstu pisanog intervjuaankete$

Faze grupnog pro!esa#

10


14/32

($ &rva je početna ili orijenta!ijska faza< u kojoj se članovi meBusobno upoznaju<

odmjeravaju< uspostavljaju kontakte< stvaraju emo!ionalne odnose< iznose iskustva i

mišljenja i trae sebi voBu$ Cudu)i da se radi o timu od = !ura velikog genera!ijskog

jaza @,; /:A samo formiranje grupe nailazi na zapreke te se mnoge individue teško

adaptiraju i pri+va)aju druge$

(spitivač# '' SuraBivati s osobama koje mimo bazena ne bi izabrala za svoje prijatelje

zna biti teško i za+tjevno$ to je tebi bilo najtee po tom pitanjuU''

''2ajtea mi je bila svojevrsna tvrdoglavost koju je svaka imala pa su često puta bila

prisutna >vrebalna nadmudrivanja?$'' @0ntonija &ain< ,=$:$/,L$A

''2edostatak iskrene komunika!ije$ 7oliko god smo mi bile tim< bile smo podijeljene umanje grupi!e po osobnim interesima prijatelja$ &a je tako često bilo sukoba izmeBu

grupi!a< nebitno slaeš li se sa svojom >grupom? ili ne$'' @22< /:$:$/,L$A

''2ajtea stvar po tom pitanju je bila pri+vatiti nekoga takvim kakav jest$ -pravo iz

razloga što znaš da ga nisi ti >birao?< a moraš pri+vatiti sve njegove mane i vrline kako

bi tim dobro funk!ionirao< to stvara veliki izazov$ Trebalo je doista puno vremena da

naučimo !ijeniti naše različitosti< i izmeBu ostalog< iskoristi i+ kao prednost našeg

tima$ Spoj sličnosti i različitosti @što se dogodilo u slučaju našeg timaA je bio naša prednost koju smo iskoristile i koja je imala smisla tek kada smo se mi meBusobno

pri+vatile$ Cilo je teško na početku< a poslije samo uitak kada znaš kako sa kime$''

@8u!ija Zadelj< /6$:$/,L$A

''Smatram da bi se s ve)inom druila i izvan bazena< kao što je i danas$ (pak< moda mi

najtee bilo odvojiti to privatno druenje i bazen< jer ponekad jedno nema veze s

drugim$'' @2ika Drobnjak< /6$:$/,L$A

''2e sje)am se ničega što mi je bilo najtee po tom pitanju< tj$ to mi nije stvaralo neke

probleme što se treniranja tiče$'' @&&< /:$:$/,L$A

''SuraBivati s osobama različiti+ karaktera je problem sve dok se ne navikneš$ Smatram

da smo najbolje funk!ionirale kada smo odrasle i pri+vatile različitosti$ Svaka ima i

vrlina i mana< te mora pro)i neko vrijeme da bi = !ura našlo zajednički jezik< posebi!e

ako se radi o teškim karakterima$ "islim da smo kao tim dobro funk!ionirale jer smo<

bez obzira na različitosti< imale zajednički !ilj$'' @Tena 7urjakovi)< ,I$:$/,L$A

11


15/32

S vremenom svaki član grupe preuzima svojevrsnu ulogu @vođa, opozicija, crna ovca,

diplomat A čak i ako je član koji se ne ističe ve) samo sudjeluje< te sa tom ulogom doprinosi

razvoju grupe ka zajedničkom !ilju$

(spitivač# '' 2aš tim bio je zajedni!a sasvim različiti+ i zanimljivi+ karaktera< te je

svaki karakter sukladno tome odigrao i odreBenu ulogu< primjeri!e vođa tima, crna

ovca, kreativac, ona koja vodi, ona pravedna, ona koja miri zavađene strane itd$ to

misliš koja je bila tvoja uloga i zaštoU''

''&ortvovnost za tim$ (ako mislim da je svaka to imala u odreBenoj dozi @inače ne bi

izabrala ovaj sport i tako dugo se bavila njimeA$ "islim da sam op)enito portvovna za

ljude do koji+ mi je stalo pa se vjerojatno to istaknulo i u ovom slučaju$'' @0ntonija

&ain< ,=$:$/,L$A

'' "islim da sam bila člani!a tima< bez ikakve dodatne uloge$'' @22< /:$:$/,L$A

''Smatram da je moja uloga u našem timu jednim djelom bila uloga onoga koji vodi$

Do toga je< iz moje perspektive< moda došlo iz razloga što su se mlaBe !ure

>pripojile? nama starijima te je ta uloga u početku bila više izraena< zatim se

smanjivala na način da je tim prestao imati generalnog voBu i svi su ga počeli voditi$

Stvorila se ko+ezija< razlika u godinama više nije bila toliko bitna @nije više postojalomlaBestarijeA i mlaBe djevojke su stvorile osje)aj pripadnosti timu što je bitno za

izraavanje >du+a? voBa$'' @8u!ija Zadelj< /6$:$/,L$A

''"islim da je moja uloga u timu bila da motiviram druge$ 7ada se ve)ini nešto nije

dalo ja bi bila ta koja bi rekla# >ajmo !ure to odraditV?$ Sje)am se priprema na 8ošinju

kad smo sve spavale u sobi i ja sam vas svako jutro budila i nisam vam dala da

zakasnite na trening$'' @2ika Drobnjak< /6$:$/,L$A

12


16/32

''"islim da sam bila uglavnom pravedna< radišna i šutljiva zato jer se nisam +tjela

svaBati oko gluposti< te nisam nametljivog karaktera u grupi$'' @&&< /:$:$/,L$A

''"islim da sam bila vesela u našem timu$ Trudila sam se podizati atmosferu i biti

nasmijana$ 2asmijana sam bila i u koreografijama i uvijek smo se rugale kako sekesim$'' @Tena 7urjakovi)< ,I$:$/,L$A

7ao što se vidi iz priloenog< svaki član grupe odabrao je zasebnu ulogu< tj$ dunost koju je

obavljao do kraja< tj$ raspada same grupe$ 2akon što se grupa oformila i nakon što su uloge

preuzete započinje pro!es smišljanja i učenja koreografije$ Smišljanje koreografije je sloen

pro!es koji se najčeš)e prepušta kreativ!ima u grupi uz povremena priključenja drugi+

članova$ 2o ona je i vrlo transparentna pokazatelj meBusobni+ odnosa i dokaz razine

povjerenja$

(spitivač# ''.ratimo se u /,/$ godinu kada smo počele smišljati i razvijati tim

4volu!iju$ 7akvi su bili odnosi unutar tima< je li bilo neki+ razmiri!a< ispada ili smo se

slagaleU''

''-ff jako teško pitanje jer se< na moje @vjerojatno i tvojeA čudo< ne sje)am$ Sje)am se

da ste ti i 2ika traile glazbu za isto i imale najviše ideja i da je bilo glazba oko koji+

se nismo slagale u potpunosti< ali se ne sje)am nekog velikog negodovanja s bilo čije

strane$ "islim da smo se generalno slagale$'' @0ntonija &ain< ,=$:$/,L$A

''2e sje)am se baš početka$ Sje)am se samo da nisam sudjelovala u samom smišljanju

koreografije$ To sam ostavila kreativnijim osobama$ Sje)am se i da smo provodile

svaku slobodnu minutu u danu da negdje odradimo trening @pa makar to i u L#,;

ujutroA$ Cile smo @ako se dobro sje)amA jako nabrijane na to da osvojimo zlato< da se

napokon maknemo s mrtve točke< da pokaemo što znamo i moemo$ To je bio

početak$ S vremenom @iste te godine dok smo još smišljale timA nam je ponestaloideja< grupi!e su postale očitije i došlo je do svaBa$ 2e veliki+< ali dovoljno jaki+ da

nam volja malo padne$ Cilo je tu i drugi+ problema$ 2ama bazen nije bio jedina

obaveza< iako< u našim glavama< je poprilično bio !entar svijeta$ ( nismo pri+va)ale da

svaka od nas ima problema kod ku)e< u školi< na faksu< ljubavne problemeW Tako

smo se i grupirale$ >Ova mi je digla tlak< pa )u ju tračati danas s onom drugom koja mi

nije digla tlak< ali sutra )u promijeniti ploču jer mi tako odgovara? i slične situa!ije$

0li kao što sam ve) rekla< nije se to toliko /,/$ vidjelo u samoj izvedbi koreografije$

3oš uvijek smo bile dosta čvrste zajedno$'' @22< /:$:$/,L$A

13


17/32

''7ada smo počeli smišljati 4volu!iju< koliko se sje)am< bile smo entuzijastične i u

dobrim odnosima$ To nas je jako veselilo i drale smo se skupa kao tim$ Tada smo se

>borile? protiv treneri!e i nisu nam se svidjele njezine ideje za tim< mislim da nas je to

još više povezalo kao grupu jer smo bile >mi? protiv >nje?$ 4ntuzijazam i poletnost su

trajali dok nam se nije počela ne sviBati više novo osmišljena koreografija te su tada

krenula poriječkavanja zbog nervoze kako )e to izgledati i +o)emo i sti)i$'' @8u!ija

Zadelj< /6$:$/,L$A

''(skreno< ni bi rekla da je bilo ve)i+ problema unutar tima$ "islim da smo se sve dosta

dobro slagale i da smo bile >nabrijane? na rad zbog nastupa na 4uropskom vaterpolo

prvenstvu i zbog svi+ dobri+ stvari koje su nam se dogaBale$'' @2ika Drobnjak<

/6$:$/,L$A

''-vijek je bilo razmiri!a tako da ne mogu povezati je li to bilo tada< ali kolko se

sje)am smišljanje 4volu!ije je slono prošlo$ Cile smo rasporeBene po grupama za

odreBene dijelove$ Tea je najviše u smišljanju pridonijela< a ostali kolko su znali< +tjeli

i mogli$'' @&&< /:$:$/,L$A

''7ada smo smišljali 4volu!iju bile smo u dobrim odnosima kao tim$ Same smo našle

muziku i došle na tu ideju @ili nismoUA$ Sje)am se da nam prva muzika nije bila kaotimu po volji< no treneri!a je odlučila da )e tako biti$'' @Tena 7urjakovi)< ,I$:$/,L$A

Dakle iako smo se mi poznavale i prije toga< te zajedno trenirale kao grupa @brojem vrlo

proširena te emo!ionalno nepovezanaA ve) par godina prije toga< /,/$ g$ smo se konačno

ustalile kao grupa = izabrani+ !ura bez odstupanja i promjena$ 7oreografija je nova i kako

nastaje ona tako nastaju i novi odnosi u grupi< kako smo učile nju istovremeno smo se i učile

jedna na drugu$ %eneralni utisak je da smo se dobro slagale< iako postoje naznake da su ve) u

toj fazi nastajale podgrupe i klike koje su u nadolaze)oj fazi izišle na površinu te promijenile

strukturu grupe$

(($ Drugu fazu bismo mogli nazvati borbenom ili agresivnom$ Dolazi do otvorene borbe

mišljenja< raBaju se podsvjesne ili svjesne simpatije< odnosno antipatije< izrečene ili

neizrečene napetosti< bude se obrambeni me+anizmi< nastaju osobni sukobi< razvija se

borba za status u grupi ili za vlast nad njom$ - samoj grupi nastaju klanovi i klike$

(spitivač# ''/,6$ g$ je bila pomalo turbulentna$ to se dogaBalo izmeBu nas i kojerazmiri!e su< ako uop)e jesu< isplivale na površinuU''

14


18/32

''Od toga je prošlo evo 6 godine$ (ako su sje)anja dovoljno svjea< ne volim previše o

tome$ "islim da smo sve odrasle u nekom pogledu i da su neke stvari morale iza)i na

površinu< a to su vjerojatno bile naše mane$ 2aravno< kod neki+ su bile >ve)e? kod

neki+ >manje? i neki su se znali nositi s tim< neki nisu$'' @0ntonija &ain< ,=$:$/,L$A

''"eni nije bila grozna ni turbulentna$ "islim da sam oduvijek imala dosta čisti odnos

sa svakom člani!om tima i da sam sa svakom mogla na)i zajednički jezik$ Da<

naslušala sam se svega i svačega od svake posebno< ali ne mogu re)i da sam ja imala

problema s ikime$ 2e do te mjere do koje nas je to sve dovelo$ 2aalost< 0rgentina je

bila naš vr+una! i od tada je sve išlo nadolje$ S tim da se u obzir mora uzeti i naše

odrastanje$ Sazrijevaš< mijenjaju ti se interesi< upisuješ se na faks< gledaš drugačije na

svijet oko sebe i više ti nisu >!ool? stvari koje su ti prije godinu dana bile$ 2e veličašviše iste osobe< ne traiš "esiju u jednoj od nji+< ne stavljaš na pijedestal jednu osobu$

&očele smo nas gledati kao ravnopravne< izgubio se i onaj osje)aj razlike u godinama i

nismo se više dale vu)i za nos$ (splivalo je štošta na površinu< ali mislim da je i bilo

vrijeme za to$'' @22< /:$:$/,L$A

''2e sje)am se što je točno bilo /,6$ godine< ali ono što mi moda pada na pamet< je

onaj razgovor u sobi za sastanke gdje smo si sve i svašta rekle$ Tada je prošla

0rgentina< nije više bilo ništa veliko za što treniramo< ivimo$ "islim da je to bio

razlog pada entuzijazma i samo su mogle isplivati razmiri!e$ 2ije postojao veliki

zajednički !ilj koji bi nas usmjerio na pozitivu i >prikrio? naše različitosti nesviBanja

kao što su do tada napravili dravno i 0rgentina$'' @8u!ija Zadelj< /6$:$/,L$A

''Sje)am se da je to bila moja /$ godina faksa @par!ijalaA< a Teni i 0ntoniji ,$ 7ada

kreneš na faks potrebno je neko vrijeme da se priviknemo na nove obaveze< a meni da

popravim svoj uspje+ na faksu što je značilo da nismo mogle biti tako često na

treningu kao i neki drugi članovi tima koji na kraju za to nisu imali razumijevanja$''

@2ika Drobnjak< /6$:$/,L$A

15


19/32

''Tada smo se najviše razišle što se razmišljanja i stavova tiče$ "eBusobno smo bile

grupirane i svadljive$ Sje)am se da sam si tada bila najbolja s 8u!ijom i Teom$ 2iku<

0ntoniju i Tenu sam tada manje viBala jer su imale obaveze oko faksa< ako se dobro

sje)am$ To smo im 8u!ija i ja dosta zamjerile jer i+ nije bilo baš na treninzima$ To mi

je najviše ostalo u sje)anju jer se ti!alo moje razmiri!e sa njima$'' @&&< /:$:$/,L$A

''/,6$ godine smo imale razmiri!a$ 2eke od nas su krenule na faks< neke su još bile u

srednjoj< a neke su studirale ve)$ Cilo je problema oko dolazaka na trening i oko volje

za treniranjem$ Smatram da je tada bio početak kraja mog treniranja$'' @Tena

7urjakovi)< ,I$:$/,L$A

Druga faza razvoja našeg tima bila je puna trzavi!a< razmiri!a i nesuglasi!a koji su rezultirali

velikom svaBom i promjenom u odnosima$ Cilo je izneseno jako puno različiti+ mišljenja te

se mlaBe !ure više nisu ustručavale odgovarati starijima što je takoBer utje!alo na dinamiku

grupe$ Dogodilo se to da se središnji dio grupe core< koji je sačinjavalo ; djevojaka< raspao

na više manji+ grupi!a koje su se potom meBusobno povezale na drugačije načine$

7oreografija je doivljavala brojne promjene< ponekad od danas do sutra< mnogo toga je bilo

nejasno i jako puno se trebalo objašnjavati i tumačiti što je bilo izrazito umaraju)e i

frustriraju)e$ 7oreografija i uvjebavanje bili su jako turbulentni i nečisti< kao i naši odnosi$

((($ Tre)e razdoblje u ivotu skupine je faza dozrijevanja i kristaliza!ije odnosa i uloga$

9lanovi postaju samokritični< smiruju se napetosti< nesporazumi se izglaBuju< emo!ije

se pročiš)uju< kontakti učvrš)uju< ličnosti afirmiraju< uspostavlja se klima povjerenja$

(spitivač# ''/,:$ g$ je zadnja sezona 4volu!ije$ Croj nam se osuo< te nas je radilo samo

;$ to misliš da je bio uzrok tomeU 7ako si se osje)ala trenirati s ''malim'' !urama s

kojima na kraju nismo ni radile 4volu!ijuU "isliš li da smo ipak trebale i bi li to

utje!alo na krajnji is+odU''

''Oprosti+ se od treniranja sinkra u rujnu /,6$ godine$'' @0ntonija &ain< ,=$:$/,L$A

''2isam bila člani!a /,:$< te ne mogu sve komentirati< ali mislim da su >male? !ure

trebale sudjelovati u timu i jako me smetalo razmišljanje člani!a >starijeg? tima koje

su odlučile izba!iti i+$ Croj se osuo iz jednog jedinog razloga$ *azličiti interesi$'' @22<

/:$:$/,L$A

''Dobro smo se nas ; slagale< stvarno jesmo$ Cile smo mala grupa pa je bilo lakše posti)i privrenost i ko+eziju$ "ale mi nisu smetale< ali i+ nismo smatrale doraslima

16


20/32

našem timu$ To je ipak bilo 204$ - to se ne dira< tamo se ne dovode drugi< to je ono

što smo stvorile< odgojile< modifi!irale samo za nas$ 2aš tim smo bile mi$ "islim da je

bolje da smo radile samo nas ;< inače da nije bilo dobro< krivile bi male$ 3ako smo

dobro napravile @mislim da najviše zbog toga što stvarno nismo imale razmiri!e

izmeBu nasA< i znale smo da je to zadnji put< da je to kraj našeg tima$'' @8u!ija Zadelj<

/6$:$/,L$A

''"islim da je na broj jednim djelom utje!ala sezona ranije< a drugim djelom što su

neke diplomirale< a tre)e upisale faks u drugom gradu$ Cilo mi je jako teško raditi s

novim !urama jer nisam bila na nji+ navikla kao na pret+odne !ure$ "i se puno stvari

nismo niti trebale dogovarati da bi funk!ionirale što sa malim !urama nije bio slučaj$

"islim da nismo trebale nastupati s malim !urama jer bi onda izvedba tima bila punogora nego što je to bio slučaj< jer na gradskom je bio kaos< a gradsko je samo tjedan

dana prije dravnog$'' @2ika Drobnjak< /6$:$/,L$A

''Ostalo nas je ; jer smo se polako počele raspadati$ 2eki zbog faksa< neki zbog op)eg

nezadovoljstva< ili jednostavno nisu vidjele svr+u treniranja @ svi smo pomalo bile u

tom ugoBaju< ali je elja i ljubav prevladalaA$ S malim !urama je bilo okej raditi i

trenirati< no naš tim je falio$ 2aše ekipe nije više bilo i to se nikako ne moe

usporediti$ Cile smo daleko utreniranije i bolje od mali+ !ura te je jednostavno bilo

puno bolje da smo samo nas ; radile 4volu!iju$'' @&&< /:$:$/,L$A

''/,:$ smo najbolje izvele tim< po meni$ 2a početku smo trenirale s 'malim !urama'<

jer nam se broj smanjio @0ntonija je prestala< a Dora otišla u Zadar< 0nja je prestala

još prijeA$ S malim !urama u početku nam je bilo teško< nismo mogle na)i zajednički

jezik$ "i smo bile u+odana ekipa i teško smo pri+va)ale nove člani!e$ S vremenom je

to išlo na bolje< no na kraju male !ure nisu radile s nama evolu!iju$ Htjele smo zazadnji put napraviti same< izmeBu ostali+ razloga$ 4volu!ija /,:$ bila je nas zadnji

nastup$ Cilo je tu emo!ija< smije+a< suza$ &uno smo proivjele skupa< a s 4volu!ijom

smo nekako i završile$ (zvedba je bila dobra< dale smo se !ijele u taj tim$'' @Tena

7urjakovi)< ,I$:$/,L$A

Tre)a faza bila je smirena< nije bilo sukoba i zajednički jezik je prevladao$ (ako smo izgubile

dvije plivači!e petorka je ostala i završila posao$ 2ajve)i sukobi nastajali su oko pokušaja

adaptiranja i pri+va)anja mlaBi+ plivači!a koje nisu bile na istoj te+ničkoj i kondi!ijskoj razini

17


21/32

kao i mi te je stoga s njima bilo vrlo teško za raditi$ "i smo bile u+odana ekipa i znale kako

koja diše i kako radi$ 9esto smo se sporazumijevale samo pogledima što je bilo dovoljno da se

razumijemo$ To je bio glavni razlog zašto nas je odlučilo raditi samo ;$ Htjele smo završiti

priču na svoj način$ 7oreografski se ništa nije mijenjalo< napokon nam je >sjela? odreBena

verzija tima te se radilo samo na uvjebavanju do savršenstva< bez frustra!ija i

nezadovoljstva$ 7oreografiju smo drale čistom kao i odnose< te je sve išlo glatko$

(.$ ''9etvrto razdoblje naziva se izvedba E stadij izvedbe i uspostave funk!ionalni+

odnosa$ 4kipu tijekom ovog stadija karakterizira jedinstvo i snana usmjerenost i

predanost ka postizanju zajedničkog !ilja$ 2aime< javljaju se prvi učinkoviti rezultati$

9lanovi postaju uspješniji i učinkovitiji pri rješavanju mogu)i+ problema i

pronalaenju zadovoljavaju)i+ rješenja$ &ostaju kompetentniji i autonomniji uodlučivanju$ Trener prati napredak i postignu)a te potiče na neovisnost i samostalnost

pri donošenju odluka te postavlja pred članove nove izazove$.$ &eto razdoblje naziva se odgaBanje E stadij odgaBanja raspada skupine$ 2akon stadija

učinka< koji moe trajati tjednima ili mjese!ima< dolazi stadij u kojem članovi ekipe

više nisu u mogu)nosti zajedno djelovati zbog različiti+ razloga @odlazak neki+ igrača

u druge ekipe< završetak karijere< smjena trenera< i sl$A &ri tome se ne misli na konačni

raspad ekipe ve) smatra da je ivot ekipe dinamičan pro!es i da kraj jednog perioda

razvoja moe biti početak drugog pro!esa ekipne izgradnje$ - ovom stadiju često se

zna pojaviti alovanje zbog >raspada? grupe< a uloga trenera je da same i predstavi

dostignu)a !ijele grupe i doprinose svakog pojedin!a te odreBenim metodama zaključi

druenje$'' @"artinovi)< Cari) /,/# ,66A

Te su dvije faze bile usko vezane za tre)u fazu koja je detaljnije obraBena$

Cennis i S+epard su grupni pro!es podijelili na dvije faze< koje su nazvali fazama ovisnosti i

meBuovisnosti$ - prvom razvojnom stupnju pripadni!i grupe ovise potpuno o voditelju @naša

prva faza< /,/$ kada smo imale kapetana i kada smo jako ovisile o treneruA< a u drugome se

razvija demokratsko odlučivanje @naša tre)a faza< /,:$ g$ kada smo svi odlučivali i kada smo

funk!ionirale i bez treneraA$ %rupa je došla do svijesti i sigurnosti kao grupa# kadra je riješiti

svoje sukobe i napetosti< sposobna je sve priznati i iskreno re)i< bez stra+a za svoj opstanak$

*azvoj se moe vidjeti i kroz strukturalnu ski!u meBusobni+ odnosa$ Označeno s su starije

!ure< s O mlaBe< a s X najmlaBe pripojene !ure u zadnjoj fazi$

18


22/32

Faza ($ /,/$ g$ Faza (($ /,6$ g$ Faza ((($ /,:$ g$

O EEE O O O O

# # #

O O O O O O O O X X X X

7ao što se vidi iz u prvoj fazi postoje tri od prije meBusobno povezane starije plivači!e koje

se spajaju sa ; novi+ plivači!a$ *azlika je osjetna te se mlaBe plivači!e trude zadobiti

povjerenje stariji+ koje ne popuštaju lako$ - drugoj fazi razbija se petorka meBu kojom

nastaje razdor te se dvije od petorke povezuju s preostale dvije starije plivači!e koje su u

meBuvremenu ''popustile'' i pri+vatile mlaBu genera!iju$ %rupirale su se u dva para< jedna

starija i jedna mlaBa plivači!a što je rezultiralo s dva meBusobno povezana para< ujedno i dua<

te se dogodila opreka izmeBu ta dva dua i preostale trojke$ - zadnjoj fazi sve su plivači!e na

istoj razini< ne postoji razlika mlaBe i starije ve) se nji+ pet preostali+ suprotstavlja skroz novo

pridošlim plivači!ama$

&itanje koje me najviše zanima jest kako meBusobni odnosi utječu na koreografiju i njenu

izvedbu i u kolikoj mjeri< je li to presudan faktor ili samo jedan od čimbenika i što o tome

misle moje kazivači!e$

(spitivač# ''"isliš li da je izvedba povezana s odnosima unutar tima$ 3esmo li radile

bolje tj$ 'kao jedna' kad smo se dobro slagale ili kada je bilo odreBene napetostiU''

''&uno faktora utječe na izvedbu< ali mislim da ipak vrijedi ona stara narodna # >- mu!i

se poznaju jun!iV?'' @0ntonija &ain< ,=$:$/,L$A

''2aravnoV Sinkronizirano plivanje je grupni sport$ "oeš ti = osoba naučiti da digne

nogu< ali probaj i+ sinkronizirati ako one nisu slone$ 2ama je trebala zajednička

ambi!ija< zajednička volja< zajednička ideja o dobrom timu$ 9im je samo jedna osoba

iskakala iz te zajedni!e< to se vidjelo i na našim izvedbama$'' @22< /:$:$/,L$A

19


23/32

''Definitivno smatram da je izvedba bila povezana s odnosima u timu$ ( kada god se ne

bi slagalesvaBale seproturječilepametovale< ne bi bilo dobro$ S obzirom da je kod

nas bio bitan timski rad @povu!i ovu< gurni onu< daj snage za drugu kada je ona

nema


24/32

&rema dobivenim podat!ima slijedi zaključak# svaka člani!a tima izabrala je drugačiju ulogu<

od čega je nji+ ; aktivni+< a / pasivne @koje su k tome i najmlaBeA$ 3ednoglasno je izglasano

da je sezona /,/$ g$ najbolja po pitanju meBusobni+ odnosa te je ta sezona proglašena i

vr+un!em tima< najviše zbog naporni+ priprema i treninga koje smo prolazile uvjebavaju)i

novu koreografiju$ Te smo godine bile i gradske prvakinje< nakon čega je slijedilo apsolutno

ne fer natje!anje i suBenje na dravnom prvenstvu u *ije!i$ -natoč razočaranju grupa je

ostala čvrsta zbog meBunarodnog natje!anja u 0rgentini u jesen /,/$ godine$ .elik broj

kazivači!a naveo je baš 0rgentinu kao zlatan trenutak u našem timu$

21

)A*%"A+

!,#-A! &%M!

'AJ.#,J% #D'#S%

'AJ.#,JA

%*"(D.A

!&J(+( ,%#D'#S 'A%*"(D.!/

"RH!'A0 &%MA

0ntonija&ain

&redanost i portvovanost

/,/$ g$

/,6$ g$

D0

/,,$/,/$g$

2 2

Običan član

/,/$ g$

U

D0

/,/$g$

8u!ijaZadelj

.oBa

/,6$ g$

/,:$ g$

D0

/,/$g$

2ika

Drobnjak

"otivato

r

/,

/$ g$

/,

:$ g$

D0

/,,$/,/$g

$

&&

Ona šutljiva iradišna

/,/$ g$

/,:$ g$

D0

/,/$ g$

Tena7urjakovi)

Ona vesela

/,/$ g$

/,:$ g$

D0

/,/$ g$

TeaHri!a

7retiva!

/,/$ g$

/,:$ g$

D0

/,/$ g$


25/32

2o iako je /,/$ godina izabrana kao najbolja po pitanju meBusobni+ odnosa< pet od sedam

plivači!a izabralo /,:$ godinu i natje!anje u Zagrebu kao godinu s najboljom izvedbom

koreografiju$ *azlog tome je što je /,/$ g$ ta koreografija bila nova i koliko god su odnosi

bili čvrsti nismo imali toliki broj sati uvjebavanja kao što smo imale nakon ekstra dvije

godine< tj$ /,:$ g$ (pak treba uzeti u obzir kako niti jedna kazivači!a nije navela /,6$ g$ kao

godinu s najboljom izvedbom te su je mnoge svrstale na zadnje mjesto zbog loši+ meBusobni+

odnosa$ (ako su mnoge potvrdile kako je /,6$ g$ na dravnom natje!anju u Splitu

koreografija izgledala čiš)e i uvjebanije nego godinu prije u *ije!i< mnoge su ipak svrstale

*ijeku ispred Splita$ *azlog tome je atmosfera i energija$

9esto kada pričamo o izvedbama pričamo o energiji kojom zračimo dok radimo i koju

prenašamo na su!e i gledatelje$ 4nergija ne moe biti eksplozivna i zarazna kada sve nedišemo kao jedna jer je to ono što izvire iz nas kao pojedina!a i pomae nam posti)i tzv$

kolektivnu svijest$ &ostoje ti trenut!i u kojima smo sve bile apsolutno svjesne svoji+

suplivači!a i bez gledanja ili ikakve interak!ije znale što slijedi i što treba napraviti te na koji

broj @budu)i da se kao i u svim plesnim sportovima ritam odrava brojanjem od , do =A$ Kilj

je oduvijek bio postati ''jednim tijelom'' sačinjenom od više individua< a takvo što se nikada

nije uspjelo posti)i dokle god su postojale trzavi!e i nesuglasi!e izmeBu nas< člani!a tima$

Osim što se radi na brisanju fizički+ grani!a< radi se i o mentalnom treningu te brisanjurazličitosti izmeBu plivači!a$ Cit je dobiti = fizički i kondi!ijski super izdrljivi+ plivači!a

koje se toliko dobro poznaju da i+ ništa više ne iznenaBuje i meBusobno se potpuno

pri+va)aju$ Cit je dobiti grupu koja ne robuje vlastitim +irovima i ne trpi gotovo nikakve

promjene u dinami!i grupe$ Tek tada moemo govoriti o kvalitetnom timu sinkroniziranog

plivanja koji je sposoban istaknuti se i nadi)i okolinu koja sabotira$ Op)enito govore)i radi se

o grupi koja moe ostvariti pret+odno zadani zajednički !ilj$

- sinkroniziranom plivanju se ve)ina takvi+ grupa raspadne izmeBu druge i tre)e faze ili pred

četvrtu fazu grupnog pro!esa @zvana izvedbaA$ *adi se o tome da tek u tre)oj fazi grupnog

pro!esa ta grupa zbilja napreduje i sposobna je ostvarivati konkretne rezultate$ ( prva i druga

faza grupnog pro!esa samo su etape koje odreBena grupa prolazi do te tre)e faze u kojoj

zapravo započinje pravi posao$ Tek kad je grupa staloena i nadišla meBusobne probleme i

trzavi!e @što je prirodno i mora se dogoditiA započinje sveobu+vatni razvoj i dolaze rezultati$

Za to< kao i za sve< treba vremena koje u danim uvjetima presudi na način da !ure odustanu

točno u trenutku kada bi se nešto moglo napraviti$

22


26/32

2ije stvar samo ovog proučavanog tima< moe se preslikati na gotovo svaki tim u zemlji$

&livači!e se zasite loši+ uvjeta< negativne okoline i odustanu početkom ili tijekom

fakultetskog obrazovanja< u ranim ili srednjim /tim godinama koje su u ovom sportu

najoptimalnije godine za treniranje jer se radi o fizički spremnim plivači!ama koje još imaju

prostora za napredak$ 2o bit je karakter< svjesnost o vlastitom tijelu i savjesnost prema radu

koji se razviju u tim godinama i tada pričamo o kvalitetnim plivači!ama koje su izvrstan

materijal za daljnji rad$

*aspad grupe takoBer je faza grupnog pro!esa< faza koja je predvidiva i mora kad E tad do)i$

9esto do nje dolazi spontano< rijetko kada naglo< članovi gube motiva!iju i polako jedan po

jedan odustaju$ Tom putanjom je išao i naš tim< izmeBu prve i druge faze odustala je jedna

člani!a tima @s kojom danas svi imamo smanjeni kontakt baš iz razloga što je ranije od svi+odustalaA< izmeBu druge i tre)e faze dvije< i po dolasku u tre)u fazu tri< tako da su ostale samo

dvije plivači!e koje su i dalje nastavile plivati priključivši se drugom timu mlaBi+ !ura$

(spitivač# ''Zašto više nisi +tjela treniratiU 3esu li razlozi leali samo u tvojim

suplivači!ama ili je prevagnulo više različiti+ faktora< te koji su oni biliU''

''&uno različiti+ faktora sigurno$ 2ajve)i faktor bila je tadašnja moja nemo) nošenja u

teškim situa!ijama koje bi se dogaBale unutar tima< ali uz to bi došla i česta

neobjektivna slika koju bi nam su!i na doma)im natje!anjima dali i nji+ove povratne

informa!ije o istom$ TakoBer< obaveze na fakultetu kao i usklaBivanje fakulteta s

treniranjem mi je tada zadavalo poteško)e$ "islim da se čovjek zasiti u jednom trenu

pa onda i doBe više različiti+ okolnosti$'' @0ntonija &ain< ,=$:$/,L$A

'' &restala sam trenirati zbog fakulteta$'' @22< /:$:$/,L$A

''Odustala sam /,:$ g$ kada sam se preselila$ "islim da nije to ključan razlog< čak niti

završetak faksa< ve) raspad grupe< nije više bilo motiviranosti za dalje$ Svi su odustalii nije više imalo smisla$'' @8u!ija Zadelj< /6$:$/,L$A

''&restala sam plivati jer nisam više imala motiva!iju za treniranje$ Situa!ija u sinkru u

Hrvatskoj mi je previše odbojna da bi ja ponovo ušla u vodu i dopustila nekim ljudima

da mi ponovo sude$ 0 još jedan dodatan podErazlog bio je taj što je ve)ina moji+

suplivači!a takoBer prestala trenirati$'' @2ika Drobnjak< /6$:$/,L$A

''2akon što su sve odustale< ostale smo samo Tea i ja$ .iše nisam istim osje)ajem

trenirala< nije bilo više plivači!a koje su bile te+nički dobre kao Tea i ja< te sam znala

23


27/32

sa ne moemo ostvariti vr+unski rezultat$ (mala sam sve više obaveza u vezi faksa

koje sam stavila na prvo mjesto te više nisam +tjela odvajati toliko vremena za

plivanje$ &olako mi je sve to gubilo smisao$ &uno je faktora utje!alo< iako ne bi nikad

prestala trenirati$'' @&&< /:$:$/,L$A

'' 2isam više imala volje za dolaske na trening< za bilo koji oblik treniranja niti išta što

je bilo povezano sa sinkro plivanjem$ *azni faktori su utje!ali na zasi)enje$

&rvenstveno atmosfera na +rvatskim natje!anjima< za koju mogu re!i da me nije

nimalo poti!ala na nastavak treniranja$ Drugi razlog bio je faks< koji od mene trai u

prosjeku = sati učenja i uz koji nisam nasla dovoljno volje da bi organizirala dan da

stignem i učiti i trenirati$ Osim navedeni+ razloga koji su prevladali< polako smo i

jedna po jedna prestajale trenirati< a 2ika i ja smo +tjele raditi s dje!om< pa smo takoipak ostale na bazenu u drugačijem obliku$'' @Tena 7urjakovi)< ,I$:$/,L$A

%lavni razlozi odustajanja su loša atmosfera na doma)im natje!anjima< te pristrano i

nepošteno suBenje$ 2akon godina i godina podnošenja takvog načina suBenja mnoge djevojke

se zasite< neke prije< neke poslije< ovisno o tome koliki je kapa!itet svake osobe za nositi se sa

takvim situa!ijama$ - to treba uračunati i fakultetske obaveze< te ivot van bazena< budu)i da

i dalje pričamo o sportu na amaterskoj razini< neovisno o količini treninga$ Djevojke se više

posve)uju učenju< zanatima i poslovima od koji+ )e u budu)nosti ivjeti te sport postaje +obi ismanjuju se sati treninga$ TakoBer treba spomenuti i meBusobnu motiva!iju$ "noge su člani!e

našeg tima prestale trenirati kada su vidjele da i druge člani!e odustaju jer više nisu vidjela

smisla u tome da treniraju vanmimo svoje grupe< posebi!e kao člani!e nove grupe$

24


28/32


29/32

H07S& "ladost dok / rade u drugim klubovima radi preseljenja$ Tako da i dalje postojimo

kao tim< ali smo trenutno u novo nastaloj fazi grupnog pro!esa# ivot grupe nakon grupe$

26


30/32

2 3#3%S ,%&(RA&!R(

C40-KH0"&< "ark *$ i "ark 0$ 4XS< ur$ /,:$ Group Dynamics in !cercise and "port

Psyc#ology$ 2e Xork# *outledge$

C4S&08O.< Coris ($ i SergeG .$ 84O2O.$ /,/$ K+ara!teristi!s of silent !ounting

sGn!+ronizes simmers$ Psyc#ology in %ussia& "tate of 'rt& :I= ;,

C4Z(Y< 1ivan$ ,I5;$ Fenomen grupa$ Crkva u svijetu (ol$ )* +o$ & 6,: E 6/5

%*(90*< (va< %ordana F-*302 "02D(Y i 2ikolina S742D4*$ /L$ &rijedlog razvoja

sinkroniziranog plivanja u Hrvatskoj$ -bornik radova ).$ ljetne /kole kineziologa %epublike

0rvatske& /=: E /=5$

"0*T(2O.(Y< Dubravka i *enata C0*(Y$ /,/$ 7o+ezivnost u ekipnom sportu vaan

faktor sportske pripreme$ -bornik radova )*$ godi/nje međunarodne konferencije

12ondicijska priprema sporta/a1& ,6/ ,6;$

S742D4*< 2ikolina< 2ada %*9(Y Z-C94.(Y i (va %*(90*$ /I$ &rogramme of

sGn!+ronized simming during s!+ool va!ation$ Proceedings of t#e 3nternational

Conference Managing free time 4it# sports and recreation# /:6 E /:I$

S742D4*< 2ikolina< 2ada %*9(Y Z-C94.(Y i (va %*(90*$ /I$ -tje!aj neki+

spe!ifični+ testova na uspješnost izvoenja figura u sinkroniziranom plivanju$ -bornik radova

5*$ ljetne /kole kineziologa %epublike 0rvatske& ,I ,I;$

SXD2O*< SGnt+ia$ /,:$ 0 HistorG of SGn!+ronized Simming$ 6ody Politics 5, 0eft 7, "$&

/, 6=

TH4C4*%4< 2an!G$ ,II;$ %ender< Sport< and t+e Konstru!tion of KommunitG# 0 Kase StudG

From Nomen's (!e HokeG$ "ociology of "port 8ournal )5& 6=I :/

Z0%*4C097( S(27*O 78-C$ /I$ ''Sinkronizirano plivanje''$ %ekreacija$#r$

+ttp#$rekrea!ija$+r!lan!isinkroniziranoEplivanje @pristup 6$;$/,L$A

Z0%*4C097( S(27*O 78-C$ /I$ ''Teorija sinkroniziranog plivanja''$ %ekreacija$#r$

+ttp#$rekrea!ija$+r!lan!iteorijaEsinkroniziranogEplivanja @pristup 6$;$/,L$A

27

http://www.rekreacija.hr/clanci/sinkronizirano-plivanjehttp://www.rekreacija.hr/clanci/sinkronizirano-plivanjehttp://www.rekreacija.hr/clanci/teorija-sinkroniziranog-plivanjahttp://www.rekreacija.hr/clanci/teorija-sinkroniziranog-plivanjahttp://www.rekreacija.hr/clanci/sinkronizirano-plivanje


31/32

3#3%S )A*%"A+A

0ntonija &ain< // godine< studenti!a< Zagreb$

22< /, godina< studenti!a< Zadar$

8u!ija Zadelj< /L godina< psi+olog< Zagreb$

2ika Drobnjak< // godine< studenti!a< Zagreb$

Tena 7urjakovi)< /6 godine< studenti!a< Zagreb$

&&< /, godina< studenti!a< Zagreb$

28


32/32

4 SAŽ(&A) RADA

Hrvatski akademski klub sinkroniziranog plivanja "ladost# antropološko istraivanje grupne

dinamike

Ovaj rad proučava jedan tim sinkronizirani+ plivači!a kroz sferu razvoja grupe i grupne

dinamike$ %lavni fokus je prona)i povezanost izmeBu meBusobni+ odnosa člani!a tima i

izvedbe koreografije te koliko je dobar odnos bitan za kvalitetnu izvedbu$

7ljučne riječi# sinkronizirano plivanje< grupa< dinamika< koreografija< izvedba

Kroatian 0!ademi! !lub of sGn!+ronized simming "ladost# ant+ropologi!al resear!+ of

group dGnami!s

T+is paper eamines one team of sGn!+ronized simmers t+roug+ t+e sp+ere of group

development and group dGnami!s$ T+e main fo!us is to find t+e link beteen group member

interrelations and !+oreograp+G preforman!e$ (t eamines +o mu!+ do good

interrelations+ips affe!t team's preforman!e and ee!ution$

7eG ords# sGn!+ronizes simming< group< dGnmai!s< !+oreograp+G< ee!ution

HAKSP Mladost, Antropološko Istraživanje Grupne Dinamike

Documents

Transcript of HAKSP Mladost, Antropološko Istraživanje Grupne Dinamike