H R A N I D B A K R A V A

2

Hranidba krava je prvi priruËnik iz nizakoji izdaje Veepro Holland i prvi dio ohranidbi krava. Cilj je ovih priruËnika dativam korisne informacije o nadzorugoveda. Æelimo li postiÊi odgovarajuÊerezultate, neophodan je struËan nadzor.Nadamo se da Êe vam ovaj priruËnikpomoÊi pri upravljanju va{im stadom.MlijeËnim je stadom potrebno dobroupravljati kako bi se njegov potencijalmogao u potpunosti iskoristiti.

Jedna knjiæica ne bi mogla pokriti temutoliko raznoliku i sloæenu kao {to je mlijeËnogovedarstvo, niti Êe svi koji se bavemlijeËnim govedarstvom biti suglasni sasvime {to se u jednom izdanju izlaæe. No, miiz firme Veepro Holland vjerujemo da vamovaj priruËnik u kombinaciji sa drugimizdanjima na istu temu moæe pro{iriti znanjeo rukovo¦enju. Svako mlijeËno govedo

zahtijeva odgovarajuÊu njegu kako bi senjegov potencijal mogao iskoristiti.

Veepro Holland zahvaljuje onima koji supridonijeli ovom priruËniku, osobito ing.Bobu Subnelu iz Stanice za istraæivanjegovedarstva, ovËarstva i uzgoj konja uLelystadu i ing. Wilfriedu van Stralenu saCLO instituta za prehranu æivotinja DeSchothorst u Lelystadu, na konstruktivnojkritici.

Autori se mnogo zahvaljuju Centru zauzgajanje mlijeËnih goveda Friesland uOenkerku na njihovoj vrijednoj pomoÊi pripripremi ovog priruËnika.

Tako¦er se zahvaljujemo onim poduzeÊima i izdavaËima koji su nam dali naraspolaganje razne ilustracije i podatke.

Veepro Holland

PREDGOVOR

Izdava~/ urednik: VEEPRO HOLLAND Information centre for Dutch Cattle P.O.Box 454 6800 AL ARNHEM HOLLAND/Tlk: 45541 NRS NL/ telefon: 31 26 3898740/ fax: 31 26 3898744Dizajn i uredni{štvo: D visionCopyright VEEPRO HOLLAND. Izdavanje ovog priru~nika dozvoljeno je samo uz dozvolu VEEPRO HOLLAND

i uz uvjet da se navede izvorni.

Dobrom prehranom mlije~ne krave mogu potvrditisvoj genetski potencijal.

3

Hranidba `ivotinja ima veliki utjecaj naprofitabilnost farmi muznih krava.Krave treba hraniti dobro odmjerenimobrocima. To je preduvjet za optimalnuproizvodnju mlijeka. Dobrom prehranommo`emo dobro iskoristiti genetskipotencijal krava, a pritom ih odr`atidobrog zdravlja. Obrok bi trebaozadovoljiti uzdr`ne energetske iproteinske potrebe, potrebe zaproizvodnju mlijeka, za rast i reprodukciju.Uspje{šan obrok trebao bi biti potpun, sodgovaraju}om koli~inom minerala ivitamina.

Izdana su dva priru~nika o prehrani kaopripomo} za ispravnu hranidbu vaš{ihkrava. Prvi priru~nik razla`e sastav hrane idaje opis hrane koja se daje mlije~nomgovedu. Drugi opisuje balansiranjeobroka i opisuje kako hraniti krave tijekom

razli~itih razdoblja laktacije.Raspolo`ivost razli~itom prehranom injen sastav, kao i prehrambene potrebemlije~nih goveda razlikuju se uvelike odjednog kraja do drugog. Faktori koji utje~usu klima, razina proizvodnje mlijeka igenetski potencijal krava. Zato je teš{kodati brojke i primjere koji bi bili prikladni usvim uvjetima. U ovom priru~niku date suprosje~ne vrijednosti hranidbenogsastava u svrhu kvalitetne prehrane. No,preporu~ljivo je da se primjerciprehrambenih artikala daju na analizukako bi se osiguralo `eljeni sastav.

SASTAV HRANE

Da bismo dobili pregled hranidbe`ivotinja, trebali bismo imati osnovnoznanje o tome kako se razli~ita hranadijeli na razli~ite prehrambene grupe ikako one pridonose prehrani `ivotinja.Shema 1 daje shematski prikaz podjele

UVOD

4

Shema 1: sastav krmiva

sastava krmivaVodaVoda je bitan sastav prehrane zamlije~na goveda zato {što ~ini 55-60%njihove te`ine. Voda je potrebna zaodr`avanje razine tjelesnih teku}ina, zaprobavni i metaboli~ki sustav, zaproizvodnju mlijeka i tako dalje. Nadalje,unos vode ovisi o sastavu suhe tvari kojase unosi, o koli~ini proizvedenog mlijekai o klimatskim uvjetima.Voluminozna krma ima relativno visokudio vode u usporedbi sa sastavom suhetvari, dok `itarice i njihovi sekundarniproizvodi imaju relativno nizak sadr`ajvode. Voda bi uvijek trebala biti svje`a ilako dostupna. Na viskimtemperaturama, visokobre|a kravamogla bi zahtijevati i vi{še od 100 litarasvje`e vode na dan.

Suha tvarSuha tvar je ono š{to ostane nakon {što seizlu~i voda iz prehrane. Dnevni unossuhe tvari kod muznih krava je oko 3-4%njihove teæine. Krave same regulirajuunos suhe tvari i vode. Unos suhe tvariovisi, izme|u ostalog, o postotku suhetvari u obroku, o proizvodnji mlijeka i

klimi. Ovi se faktori mogu podijeliti nafaktore `ivotinje i faktore same prehrane(vidi tablicu 1).

Suha tvar mo`e se dijeliti na organsku tvar ina neorgansku tvar. Organska tvar sadr̀ i

Zdrave krave uzimaju onoliko suhe tvari koliko jenjima potrebno kako bi uta`ile svoj apetit.

krmivo

voda suha tvar

organska tvar anorganska tvar

du{ši~nekomponente

sirovi proteini

neduš{i~nekomponente

NFE

makroelementi

mikroelementi

Ca,P,Na,ClK,Mg,S

Fe,CU,Co,Mn,Zn,I,Mb,Se

praviproteini

amidiNPN

mast (ulje)EE

ugljikohidrati

nestrukturni strukturni

š{krob/{še}eri (hemi)celuloza/pektin

5

proteine, masti, ugljikohidrate i vitamine.Neorganska tvar sastoji se od makro i mikroelemenata (provjerite shemu 1). Uzdr̀ neenergetske potrebe, energetske potrebe zaproizvodnju mlijeka, rast i reprodukcijudobivaju se od organske tvari u obroku.

ProteiniProteini i njihove strukturne jedinice,aminokiseline, va`an su dio prehrane.Sirovi proteini (CP) su zapravo sve duš{i~nemješ{avine u hrani i sastoje se od pravihproteina i neproteinskog du{šika (NPN). Toje ukupna koli~ina du{šika koja semno`enjem sadr`aja du{šika sa 6,25pretvara u proteinsku bazu. Prosje~anduš{i~ni sastav u sirovim proteinima je 16%(100 podijeljeno sa 16 jednakih dijelova od6,25).Mo`e se napraviti i daljnja podjela narazgradive i nerazgradive proteine (bypass proteini). Uneseni razgra|eniproteini dijele se u buragu. Narazgra|eni

Visokobre|e krave muzare zahtijevaju velike koli~ineenergije i proteina kako bi se omogu}ila proizvodnja.

crijevnom traktu. Tablica 2 daje popishrane s postotkom nerazgradivihproteina. U Nizozemskoj je razvijen DVEsistem za prora~unavanje koli~ineproteina na raspolaganju za probavljanjeu tankom crijevu. Sastoji se od unosanerazgradivih proteina koji se nalaze uobroku, uz mikrobne proteine koji seproizvode u buragu. DVE sistem razlo`enje u ~asopisu Veepro 16. I 17. izdanje.

UgljikohidratiKrava muzara svoju energiju uglavnom

proteini izbjegnu fermentaciji u buragu.Djelomi~no se upiju u ni`em probavnomtraktu i zovu se nerazgradivi uneseniproteini (by pass proteini). Visokobre|ekrave zahtijevaju vrlo veliku koli~inuproteina koja }e pro}i kroz burag(nerazgradivih proteina) {što }e se upiti u

Tablica 1: Faktori koji utjeËu na unos suhetvari

Prehrambeni faktori- palatalni sadr`aj suhe tvari- probavljivost- sadr`aj sirovih proteina- sadr`aj sirovih vlakana- sadr`aj ulja- energetska vrijednost- kvaliteta sila`e (miris)- struktura svje`eg zelenila- omjer svje`eg zelenila i

koncentrata

Æivotinjski faktori- genetska sposobnost

unosa hrane- proizvodnja mlijeka- teæina- rast- stupanj laktacije- stupanj gravidnosti- starost- opÊa kondicija- zdravlje

Tablica 2: Nerazgadivi proteini u buragu u odabranoj vrsti hrane (uzeto iz Prehrambene potrebe muznih krava,6.obnovljeno izdanje, 1989, NCR)

% neiskoristivih proteina Vrsta hraneVrsta hrane

Lucerna peletiranaKrmna smjesaSuhi pivski tropSjemenje pamukaKukuruzRiblja smjesaSvje`a travaMesno-ko{tano bra{noSirak[Še}erna repa

59824940526040

495445

Svjeæa lucernaJeËamMelasaKukuruzna silaæasjenaæaZobSojaSuncokretovasaËmaTapiokina aËmaP{eniËne posije

% nerazgradivih proteina

28273531291726

263629

6

crpi iz ugljikohidrata. To su ugljikohidratikoji se brzo upijaju, npr.topljivi {še}er, lakorazgradivi i nerazgradivi š{krob, sirovivlaknasti ugljikohidrati, š{to se vrlopolagano razgra|uju (premda ve}i diopro|e kroz crijeva nepromijenjeno),npr.celuloza i hemiceluloza.Ugljikohidrati se u velikoj mjeriprobavljaju mikrobima u buragu.Pre`iva~i trebaju veÊe koli~ine vlakana zaispravan rad buraga. Sirova vlaknausporavaju prolaz hrane u buragu, patako burag dobiva neutralni pH, a time i

{škroba, ove aminokiseline mogu se rabitikao alternativni izvor energije.Topljivi š{e}er obi~no ima pozitivan utjecajna postotak mlije~ne masti, ali prevelikadoza tih komponenata dovest }e do ve}ekoli~ine mlije~ne kiseline u buragu. Time}e se manje vlakana razgraditi. Drugimrije~ima, velike koli~ine lako probavljivihugljikohidrata poremetit }e fermentacijuburagu.

MastMast sadr`i najve}u koli~inu energije po

mjernoj jedinici. To jenajva`niji izvorrezervne energije za`ivotinje. Nadalje,funkcionira kaonositelj drugihhranjivih sastojaka,npr. vitamina topljivihu masti. Nekolikoprijeko potrebnihnezasi}enih masnihkiselina trebaju sedati u obroku kako bise osigurala visokaproizvodnja mlijeka iuspje{šna oplodnja.Obrok koji se sastojiod maksimalno 50grama biljnih mastipo kg suhe tvari kodnovooteljenih krava i40 grama pokilogramu suhe tvaripri kraju razdoblja

laktacije ove }e potrebe uglavnomzadovoljiti.

Voluminozna krma obi~no sadr`i malomasti. Iznimka je svje`a trava koja je va`anizvor osnovnih masnih kiselina. Smjesekoncentrata mogu sadr`avati vi{še masti.Me|utim, kao {što je gore spomenuto,visoka razina masti mo`e dovesti do visokerazine masnih kiselina u buragu, pa tako ido smanjene fermentacije sirovih vlakana.

MineraliMinerali su potrebni za jaËanje kostura isvih vrsta vitalnih funkcija. Tako|er slu`e

mikrobi funkcioniraju optimalno. Ovorezultira boljom iskori{tenosti hrane.

Treba spomenuti da nerazgradivi {škrobmo`e imati pozitivan utjecaj ili naproizvodnju mlijeka ili proteina. Dijeli se uglukozu u tankom crijevu i vrlo je va`anizvor energije za proizvodnju mlijeka.Velika koli~ina nerazgradivog š{kroba napo~etku laktacije rezultirat }e boljomiskoristivosti aminokiselina u tankomcrijevu za proizvodnju mlije~nih proteina.Ako krava u laktaciji ne dobiva dovoljnukoli~inu energije iz nerazgradivog

Minerali i vitamini vrlo su van`i za cjelokupno zdravljekrava.

7

sastav naj~eš{}e kvalitete hrane nafarmama po kg svje`eg proizvodaprikazan je u tablicama 3 i 4. Ovi supodaci dobar prakti~an vodi~, premda ihse mo`e prilagoditi `eljenoj vrijednosti.

U priru~nicima o prehrani kori{štena jeme|unarodna terminologija za pojamukupne probavljive hranjive tvari (TDN -Total Digestible Nutrients) i za netoenergiju obroka (NEL - Net Energy forLactation). Utvr|ivanje energije unutarukupne probavljive hranjive tvari (TDN -

Potpun uvid u sastav hrane je nezaobilazam kako bise kravu nahranilo prema njezinim potrebama.

Total Digestible Nutrients) izra~unava sedodavanjem razina hrane probavljivihsirovih proteina, sirovih vlakana,ekstrakta bez duš{ika (koji su topljivi uš{krobu) i masti. Postotak masti se dijeli sa2,25 kako bi se udovoljila potreba zaenergijom iz masti.

Neto energija obroka (NEL - Net Energyfor Lactation) je koli~ina energijepotrebne za proizvodnju mlijeka i uzdr`nepotrebe. Prehrana se po razini suhe tvarine razlikuje mnogo u ukupnom sadr`ajuenergije, ali jako varira u omjeru ukupnekoli~ine energije koja se rabi za

kao sastavni dio organskih spojevapotrebnih za formiranje tjelesnog tkiva ienzima.Mogu biti podijeljeni u dvije skupine, a tosu makro i mikrominerali: natrij (Na), klor(Cl), kalcij (Ca), fosfor (P), kalij (K),magnezij (Mg), i sumpor (S).Minerali koji su potrebni u manjimkoli~inama, tzv.mikro minerali, a uklju~uju`eljezo (Fe), bakar (Cu), kobalt (Co),mangan (Mn), cink (Zn), jod (I), molibden(Mo), i selen (Se). Ovi su minerali prijekopotrebni za zdravlje krava. Prekomjernouzimanje nekih minerala (npr.Cu, Mo iSe) mo`e dovesti do toksi~nih efekata.

Krave muzare koje su izlo`ene visokimtemperaturama okoline zahtijevaju vi{šeminerala (gove|u sol) nego one koje suizlo`ene umjerenim temperaturama.Visokobre|e krave gube velike koli~inenekih minerala tijekom perioda laktacije.Dakle, mješ{avina minerala sodgovaraju}im koli~inama natrija, klora,kalcija, fosfora, magnezija i ograni~enekoli~ine selena i joda trebale bivisokobre|im kravama biti naraspolaganju po potrebi.

VitaminiVitamini su ili topljivi u vodi ili su topljivi umasti. Vitamini koji su topljivi u masti (A,D, E, K) va`ni su za optimalan radspecifi~nih struktura kravljeg tkiva.Vitamini koji su topljivi u vodi (B, C)djeluju kao spojevi ili aktivatori enzima nabiokemijskoj razini. Vitamini u malimkoli~inama va`ni su za sveukupnozdravlje, za odr`avanje tjelesne strukture,za proizvodnju mlijeka, za rast i zareprodukciju. Vitamini A i D su jedinivitamini koje krava sama ne mo`e stvoriti imoraju se nadoknaditi u obroku. Ostalidodatni vitamini }esto se dobivaju ukomercijalnim koncentratime smjese.

HRANIDBENI SASTAV HRANE

Na hranidbeni sastav hrane utje~u mnogi~imbenici. Tu je uklju~ena kvaliteta istupanj plodnosti zemlje, stadij rasta pri`etvi ili ispa{ši i klimatski uvjeti. Prosje~an

8

proizvodnju mlijeka i za uzdr`avanje.Ostatak energije iz hrane gubi se uizmetu, urinu, plinu (metan) koji se ispu{štaiz buraga i kroz vi{šak topline. Netoenergija tako|er je potrebna zapodr`avanje rasta fetusa. Svaki kilogramproizvedenog mlijeka zahtijeva odre|enurazinu neto energije (Hranidba krava,drugi dio).

S obzirom na raznolike cijene razne vrstehrane, jedna jedinica sirovih proteina (CP)ili ukupnih probavljivih hranjivih tvari (TDN Total Digestible Nutrients) trebala bi seusporediti na temelju % suhe tvari. To }epokazati koja vrsta prehrane ima najboljukvalitetu u odnosu na cijenu.

OPIS KRMIVA

VOLUMINUZNA KRMIVAU voluminoznoj krmi dobre kvalitetenalaze se najbolji izvori vlakana zaoptimalno funkcionairanje buraga. Ovo jevezano za njezin utjecaj na floru uburagu. Va`no je voluminoznu krmusabrati (dati na ispa{šu) u odgovaraju}emstadiju zrelosti. Gotovo sva krma imavisoku prehrambenu vrijednost u stadiju

Trava bi se trebala kositi u pravom stadiju zrelostiradi garancije kvalitete travnate silae.

neposredno prije cvatnje. Prehrambenavrijednost kao i probavljivost pada nakonovog stadija. Kukuruz / sirak koji se siliratrebao bi se pobrati kada su zrna još{ljepljiva kako bi se izvukla najvi{šaprehrambena vrijednost.Vlaæni pivski trop je proizvod pivovarskeindustrije. Ova vrsta prehrane je odsrednje energetske vrijednosti. Kravamaprija okus i najbolje je davati od 5 do 10 kgsvakoj kravi muzari. Treba se dati svje`e

Tablica 3: Primjerci svje`e krme i njihov prehrambeni sastav po kg svje`eg proizvoda (g/kg)

Naziv STg

SVg

TDNg

NELMcal

SPg

Cag

Pg

max.kg uobroku

200200200180240

220

450300300

900920900880

910850920900

5065754555

30

1007580

200240240250

380300375375

210110150110140

150

280180170

540550510530

430510460400

0,300,250,300,250,35

0,35

0,600,350,40

1,301,251,151,20

0,901,151,050,85

4518202025

55

752020

200175

7075

40504030

4,401,201,30

-0,90

0,60

2,500,800,70

13,4014,00

4,50-

2,704,90

1,60

0,700,501,00-0,40

1,20

1,000,700,50

3,002,303,50-

0,700,800,600,50

-----

10

---

-10--

----

svje`a lucernanapierska travarhodska travaljuljzeleni sirak(vla`ni) fermentiranipivski trop

sila`a trave (nizoz.)sila`a kukuruzasila`a sirka

sijeno lucernezrna lucernesijeno rhodske travesijeno ljulja

slama je~makukuruzovinaslama zobipš{eni~na slama

9

ili silirano. U slu~aju da je silirano, vla`nipivski trop zahtijeva rok od 4 do 6 tjedanada se ispravno fermentira. Vrlo je va`noda sila`na hrpa ima odgovaraju}i odvodkako ne bi doš{lo do truljenja.HRANA BOGATA ENERGIJOM@itarice imaju visok sadr`aj energije, amali sadr`aj proteina. U tablici 4prikazane su maksimalne koli~inekoncentrata koji se mogu rabiti.

Je~amJe~am bi trebalo samljeti srednje fino iliga izvaljati kako bi se maksimalno

iskoristio, ina~e }e pro}i kroz probavni traktdjelomiËno neprobavljen. Ima oko 95%energetske vrijednosti kukuruza i vrlo dobroprija kravama. Idealna je hrana za stoku.KukuruzKukuruz je vrlo prihvatljivog okusa iekonomski je od velike energetske vrijednosti.Me|utim, ima nizak sadr`aj proteina, sirovihvlakana i minerala. Kukuruz se mo`e rabiti kaoglavni izvor energije. Kukuruz treba mije{šati sadrugim primjesama kako bi se njegova visokaenergetska vrijednost u potpunosti iskoristila.Kukuruz bi se trebao rabiti mljeven ili izvaljanili pak kao sila`a `itarica s mnogo vlage.

Tablica 4: primjerci hrane bogate energijom i/ili proteinima i njihov prehrambenisastav po kg svje`eg proizvoda (g/kg)

Prehrana bogata energijom:Je~amKukuruzZobSirakSmjesa kukuruza i klipa

Kukuruzna ka{šaPosije od ri`e

Posije od `itaPulpa od š{e}erne repe

Braš{no tapiokeMelasa od {še}erne trske

Hrana bogata energijomI proteinima:HmeljOtpaci od sjemenki pamuka

Poga~e od sjemenki pamukaSjemenke sojePoga~e od sjemenki sojePoga~e od sjemenki SuncokretaPoga~e od sjemenkisuncokreta s ljuskom

Proteini `ivotinjskog porijekla iPoluproizvoda:Krvno braš{noMasti (loj)Riblje braš{noMesno koš{tano bra{šno

]isti mineralni dodaci:Ko{štano bra{šno (prokuhano)Dikalcijski fosfatVapnenac (samljeven)Vapnenac (dolomit)

900900900900900

900900

900900

900750

920910

910920900920

920

910990910930

970970

10001000

5025

1052585

55120

100160

30-

130195

1205560

110

240

10-

1020

20---

750800690670720

840640

630700

740540

650870

680840760700

450

6101750

730630

155---

1,801,801,551,201,70

2,001,20

1,401,55

1,651,20

1,502,00

1,601,901,651,60

1,00

1,355,751,651,85

0,40---

11595,00

120,0011580

100130

15590

2030

275215

410380440450

290

800

650460

120---

0,500,500,800,500,60

0,500,70

1,305,60

1,808,00

3,001,40

1,702,503,503,80

3,80

2,90

40,00110,00

240,00165,00370,00200,00

3,402,803,40

3,2002,50

5,0014,40

11,600,90

1,800,80

5,006,90

11,006,006,40

10,00

9,70

2,50

28,5054,00

120,00120,00

2,10-

7050252520 (obroku)

5025

2515 (ubroku)

2510

1010 (ubroku)

1520

20

20

2,52,52,52,5

5---

Naziv STg

SVg

TDNg

NELMcal

SPg

CAg

Pg

Max. % ukoncentratima

10

Kukuruz se mo`e upotrijebiti kao glavni izvorenergije pri obroku krava.

Nutrients) i sirovih proteina je u kukuruzu naklipu mnogo ni`a nego kod samog kukuruza,ali je poznata po visokom sadr`ajuprobavljivih sirovih vlakana.

Kukuruzna kaš{a (smjesa od kukuruznogzrnja i posija)Ovo je nusproizvod od suhog mlinskimljevenog kukuruza, a sastoji se od slojaposija i ljuske. Kukuruzna je kaš{a dobrogokusa, a prehrambeni sadr`aj je gotovo istikao kod kukuruznog zrnja. Medutim, sadr`ajulja je ve}i kada sadr`i i ljuske.

Posije od ri`ePosije od ri`e su nusproizvod koji proizvodemlinovi ri`e. Sastoji se od sloja posija i ljuskei komadi}a raskomadane ri`e. Sastav sirovihproteina u posijama od ri`e sli~an je sastavusirovih proteina, energije, ulja i sadr`ajusirovih vlakana u zobi, no sadr`i viš{e fosfora.

Posije od pš{eniceOvo je nusproizvod od mljevenja braš{na ivrlo je prihvatljivog okusa. Ima nisku razinukalcija, ali sadr`i viš{e fosfora nego ve}ina`itarica i njihovi nusproizvodi. To jevoluminozna hrana bogata sirovim vlaknimai ima laksativni efekt.

Rezanci od š{e}erne repeSuha {še}erna repa mo`e se dobiti upeletama. To je idealan izvor energije zakrave muzare koje proizvode velike koli~inemlijeka jer sadr`i visok postotak (45%)neprera|enih proteina. Melasa se mo`epovremeno dodavati kako bi se poboljš{aotek. Sirova su vlakna vrlo probavljiva, a

Kukuruzna prekrupa ne bi se smjelaskladi{štiti predugo jer se lako kvari i sadr`avakaroten koji }e se time znatno umanjiti.Kukuruz sadr`i veliku koli~inunerazgra|enog š{kroba.

ZobZob je vrlo bogata sirovim vlaknima; zato jepreporu~ljivo da se miješ{a sa drugim`itaricama u preš{anom obliku zamaksimalnu iskoristivost. Zob ima pozitivanu~inak na mlijeko i proizvodnju mlije~nemasti. Zob u valjanom obliku vrlo je dobrahrana za telad. Visok sadr`aj sirovih vlakanapridonosi ranom razvitku buraga.

SirakZrna sirka izuzetna su hrana za stoku kadase daju uz drugu hranu prihvatljivog okusa.Trebalo bi ga samljeti srednje fino, jerpreglatko samljeveni sirak rezultirasmanjenom konzumacijom. Vrlo je va`noprisjetiti se da crvena sorta sirka ima visoksadr`aj tanina i manjak karotena. Kada sejede u velikim koli~inama, tanin je toksi~an.

Prekrupa od kukuruza na klipuprekrupa od kukuruza na klipu proizvod jeod mljevenog kukuruza s listovima, zrnjem iklipom. Koli~ina ukupnih probavljivihhranjivih tvari (TDN - Total Digestible

Sirovi sirak je hrana bogata energijom.

11

rezance od {še}erne repe mo`e se datikravama muzarama u omjeru do 3 kg nadan.

TapiokaTapioka se proizvodi u tropskim isuptropskim krajevima. To je tvar koja ostajenakon š{to se {škrob izlu~i iz korijena. Tapiokaje vrlo dobrog okusa i vrlo jeftina. Vrlo jevisoka u sadr`aju ukupnih probavljivih

Slika: Sirovi sirak je hrana bogata energijom

hranjivih tvari (TDN - Totak DigestibleNutrients), ali niska u proteinima. Njezin ješ{krob vrlo dobrog okusa i brzo se razgra|uje.

Melasa od š{e}erne trskeMelasa od š{e}erne trske daje hrani boljiokus i slu`i za povezivanje suhe hrane. To jejeftin i izvrstan izvor energije. Do 10% pokila`i mo`e se dati u smjesama.

HRANA BOGATA PROTEINIMA /ENERGIJOMVe}ina krmiva bogatih proteinima dobivajuse od sjemenki uljarica. Sastoje se odostataka preostalih nakon ekstrakcije ulja.Cijele sjemenke tako|er se mogu koristitikao krma.

Pelete lucernePelete lucerne proizvedene su u suš{aramagdje se su{ši svje`a lucerna. Proteini odpeleta lucerne manje se razgra|uju uburagu nego proteini sijena lucerne, tako dasu pelete lucerne dobar izvor za opsrkbu bypass proteinima.

Suhi pivski tropProteini od suhog pivskog tropa razgra|uju

se u buragu vrlo polako. Mo`e se dati do 2 kgsuhog tropa po muznoj kravi na dan. Sadr`ioko 49% by pass proteina.

Sjemenje pamukaCijelo zrnje pamuka bez nusproizvoda(pahuljsti pamuk) mo`e se rabiti kao dobrahrana za odraslu stoku. Ova se hrana ~estokoristi u tropskim i suptropskim podnebljima.Bogata je proteinima, uljem, sirovimvlaknima i energijom. Kravama sa visokomproizvodnjom mo`e se dati koli~ina do 2,5kilograma na dan. Ima pozitivan efekt napostotak mlije~ne masti i poznat je podugotrajnom u~inku na proizvodnju mlijeka.

Poga~e od sjemenki pamukaPoga~e od sjemenki (mljevene) izvrstan suizvor proteina za mlije~na goveda. Vrlo jeva`no izbje}i prekomjerno hranjenje kravaovim poga~ama zato {što one mogusadræavati toksi~nu tvar koja se zove gosipol.Gosipol spre~ava probavu enzima ucrijevima krava. Zagrijavanjem natemperaturu od 100ºC mijenja se kemijskisastav gosipola i otklanja se toksi~nost.

Lucena je bogata proteinima i energijom.

Pamuk daje odstranjene sjemenke pamuka kojesadr`i mnogo proteina i energije.

12

Sjemenke soje bogate su proteinima, uljem i nergijom.

Sjemenke sojeSjemenke soje bogate su proteinima,uljem i energijom. Sjemenke bi trebale bitisamljevene ili izvaljane i ne bi ih se smjelou skladi{štu dr`ati du`e od tjedan dana.Mlinski samljevene ili izvaljane sjemenkebrzo }e se kvariti zbog sadr`aja lipida.Nadalje, sjemenke soje sadr`e enzimzvan ureaza, koji pretvara mokra}u uamonijak i mo`e imati nepo`eljan utjecajna probavu krava. Lipaza i ureazaaktiviraju se toplinom. Krave muzare kojese hrane pre{šanim sjemenkama soje(tretiranim toplinom) proizvode vi{šemlijeka nego krave koje se hrane sirovim

sjemenkama soje.Poga~e od sojePoga~e od soje (mljevene) su jedan odnajvrijednijih probavljivih izvora biljnihproteina i energije. Vrlo su dobrog okusa imogu se rabiti kao glavni izvor proteina udnevnoj prehrani bez ograni~enja.

Poga~e od suncokretaPoga~e od suncokreta (mljevene) sunusproizvod koji ostaje nakon {to se ve}inaulja izdvoji iz sjemenki. Hranidbeni sastavuvelike se razlikuje zbog koli~ine ljuski(vlakana). PogaËe od sjemenki bez ljuskivrlo su vrijedan izvor proteina za kravemuzare.

IZVORI PROTEINA U HRANI@IVOTINJSKOG PODRIJETLA I NJIHOVINUSPROIZVODIOvi su proizvodi vrlo bogati proteinima injihovi nusproizvodi mogu se nabaviti uklaonicama i industriji morskih prehrambenihproizvoda. Neki od tih proizvoda su manjeprivla~nog okusa i trebaju se koristiti uograni~enim koli~inama, kao š{to jenavedeno u tablicama. Preporu~uje se oprezzbog rizika od zaraze salmonelom kod nekihproizvoda.

^ESTI MINERALNI DODACIOvi se dodaci koriste uglavnom zabalansiranje i za zadovoljenje potrebe zamineralima u obroku i treba ih koristiti premanjihovim specifikacijama.

Odgovaraju}a prehrana preduvjet je za profitabilnuproizvodnju mlijeka.

13

OdgovarajuÊe razumijevanje osnovnih principa hranidbe mlijeËnih goveda nuæno je zaoptimalnu proizvodnju mlijeka i za odræavanje zdravlja æivotinja. Nezaobilazanpreduvjet za profitabilnu proizvodnju mlijeka je osnovno znanje o karakteristikamarazliËite hranidbe mlijeËnih goveda za vrijeme laktacije. Hranidba krava drugi dio datÊe temeljni osvrt na sastav dobro odmjerenog obroka i na primjese koncentrata za kravemuzare.

SAÆETAK

PREPORU^ENA LITERATURA:- An introduction to Animal Nutrition, predavanja DTC-a Friesland:- Cattle Feeding, Predavanja DTC-a Friesland.- Relationship between Energy Values of Feedstoffs predicted with thirteen Feed

Evaluation Systems for Dairy cattle, Van der Honing and Steg, IVVO-DLO, report 160 (1984).- Feeds and Nutrition Digest, Ensminger, Oldfield and Heineman, 2nd edition (1990).- Nutrient Requirements ofDairy Cattle, NRC, &th revised edition, update 1989.- Tropical feeds, by BO GØhl, FAO (1981).- Dairy Forage Guide, Hoards Dairyman (1984).- Directory of Feeds & Feed Ingredients, by Charles A. MacGregor, Hoards Dairyman (1989)- Total Mixed Rations & Supercows, by Marshall E. McCollough, Hoards Dairyman (1991).- Principles and Practice of Feeding Dairy Cows, Broster, Phillips and Johnson, NIRD (1986).- Feeding Dairy Cattle, Dairy Handbook, NADF of Zimbamwe (1987).

Ranije publikacije:

· Reprodukcija management· Vzgoj podmlatka· Njega papaka

14

- MlijeËno govedarstvoStrojna i ruËna muænja, strojevi za muænju, higijena mlijekaProraËunavanje hranidbene vrijednosti obroka, planiranje obroka, kvaliteta hraneOplodnja, otkrivanje znakova tjeranjaPlodnost, pomoÊ struËnjaka, klanje, gra¦a tijela govedaNastamba: vezanje i/ili sistem slobodnog dræanja, higijena nastambeZdravlje, kontrola mastitisa, njega papakaUzgoj podmlatkaPoljoprivredna ekonomikaPoljoprivredna administracija

- Proizvodnja stoËne hranePostupak sa pa{njacimaKrmno biljeProizvodnja silaæePoljoprivredna mehanizacija

- Prerada mlijekaProizvodnja sira, maslaca, jogurta,sladoleda itd.Sakupljanje mlijeka i sistem plaÊanjaMarketingManagement mljekarske jedinice

- Uzgoj ovaca- Uzgoj mlijeËnih koza- Intenzivna proizvodnja junadi- Uzgoj konja i æivotinja za vuËu- Metodologija uËenja

Posjete poljoprivrednim organizacijama, stanicama za umjetno osjemenjivanje,veterinarskim i savjetodavnim sluæbama itd. ukljuËene su u teËajeve kako bi se dobilapotpuna slika o mlijeËnom sektoru u Nizozemskoj.

Farmu za uzgoj muznih krava Friesland (DTC- Friesland) osnovalo je vi{e nizozemskihpoljoprivrednih organzacija i pod nadzorom je Ministarstva poljoprivrede. Ovaj centarizvodi niz me¦unarodnih programa i teËajeva uzgoja. Tako¦er pruæamo uslugesavjetovanja i usluge managementa.

Svi teËajevi imaju veliki naglasak na praktiËnom uËenju po konceptu praktiËnenastave. PraktiËna je nastava vrlo zahtjevna; jedan instruktor radi s grupom od 6polaznika, a za predmete poput Muænje s grupom od 3 polaznika. DTC-Friesland nuditeËajeve iz slijedeÊih predmeta:

Farma za uzgoj muznih krava FRIESLAND

Hranidba krava muzara jedan je od glavnihzadataka na modernoj farmi mlijecnih goveda.

15

AD HOC TE^AJEVI

Na{a glavna aktivnost je organiziranje ad hoc teËajeva na zahtjev, po moguÊnosti zagrupe od 6 polaznika. Ti programi obuke napravljeni su po mjeri i potpuno dizajniraniprema zahtjevima klijenta. TeËajevi se bave jednim ili vi{e ranije spomenutih predmeta.Trajanje teËajeva varira od jednog tjedna do nekoliko mjeseci.TeËajevi se odræavaju na engleskom jeziku. Za neke od posebnih predmeta teËaj semoæe organizirati tako¦er i na francuskom, {panjolskom ili njemaËkom jeziku.Ako postoje uvjeti, na{e osoblje moæe organizirati teËajeve tako¦er i u inozemstvu.

[ŠESTOTJEDNI TE^AJ: MODERNO GOSPODARENJE FARMOM

Ti teËajevi naroËito su pripremljeni za odgovorne osobe na velikim gospodarstvima, iukljuËuju sve aspekte koji se javljaju u gospodarenju mlijeËnim stadom. TeËaj nudi dobrupriliku za podsjeÊanje na nauËeno i uËenje o nedavnom razvoju u gospodarenju farmom.TeËaj se organizira godi{nje u rujnu / listopadu.Me¦utim, za grupe od barem 6 osoba moæe se organizirati u bilo koje vrijeme tijekomgodine.

Proizvodnja sira, sastavni dio tecaja o preradi mliejka.

NASTAVNE PROSTORIJE IOSOBLJE

Centar posjeduje 4 farme, svaka sarazliËitim sistemom upravljanja.Jedna je farma specijalnoopremljena za me¦unarodneteËajeve. Ukupni broj stoke na sve 4farme ukljuËuje 250 mlijeËnihkrava, 50 bikova za tov, 45 mlijeËnihkoza, 85 ovaca i 12 Frizijskih konja.Dodatno, centar odræava bliskeveze sa 20 susjednih farmi koje sekoriste za praktiËnu nastavu. Na{eosoblje sastoji se od 50 predanih idobro uvjeæbanih nastavnika. Sviraspolaæu suvremenim znanjem umodernom gospodarenju mlijeËnim farmama, i preko 70 ljudskih godina iskustvaprisutno je u razliËitim projektima razvoja mljekarstva {irom svijeta.

SMJE[TAJ

Novoizgra¦eni hostel pruæa puni smje{taj i prehranu u jednokrevetnim ili dvokrevetnimsobama. Hostel pruæa me¦unarodnu kuhinju, i mnoge rekreativne sadræaje. Dru{tveneekskurzije organiziraju se tijekom vikenda da bi se omoguÊilo studentima upoznavanjesa nizozemskom kulturom.

Telefon: +31 582561562Telefax: +31 582561628E-mail: info@oenkerk.ipcagro.nl

Za detaljnije informacije o na{im aktivnostima, molimo kontaktirajte:

IPC - Livestock / DTC FrieslandP.O.Box 859062 ZJ OenkerkThe Netherlands