Gustina, dimenzii i dlabo~ina na stomite kaj iglici na Pinus nigra vo zagadena...

69Proceedings of the 2nd Congress of Ecologists of Macedonia

Voved

Vo poslednite decenii od dvaesetiotvek so tehni~ko-tehnolo{kata ekspanzija, in-tenzivniot razvoj na soobra}ajot i urbaniza-cijata, zagaduvaweto na `ivotnata sredinapredizvikano od antropogenoto dejstvo stanu-va zna~aen i seriozen problem vo svetski ram-ki.

Zagaduvaweto na atmosferskiot vozduhnegativno vlijae na rastitelniot svet. Efek-tite na aerozagaduvaweto, osobeno na SO2 vrzrastenijata se pogolemi pri visoka vla`nostna vozduhot, zgolemen intenzitet na svetli-

GUSTINA, DIMENZII I DLABO^INA NA STOMITE KAJIGLI^KI NA Pinus nigra VO ZAGADENA I ^ISTA

@IVOTNA SREDINA

Sa{ko JORDANOV1 i Atanas GUDESKI2

1Ministerstvo za `ivotna sredina i prostorno planirawe, Slu`ba za `ivotna sredina, Drezdenskabr. 52, 1000 Skopje, R. Makedonija

2[umarski fakultet, Aleksandar Makedonski bb. P. fax 235 1000 Skopje, R. Makedonija

IZVOD

Jordanov S. i Gudedeski A. (2004). Gustina, dimenzii i dlabo~ina na stomite kaj igli~ki naPinus nigra vo zagadena i ~ista `ivotna sredina. Zbornik na trudovi od 2-ot Kongres na ekolozitena Makedonija so me|unarodno u~estvo, 25-29.10.2003, Ohrid. Posebni izdanija na Makedonskotoekolo{ko dru{tvo, Kn. 6, Skopje.

Istra`uvawata bea realizirani vo 1993 godina na dvegodi{ni iglici od Pinus nigra Arn.(crn bor) od zagadeni sredini (Aerodrom, ̂ air i Panorama-Skopje) i ~isti ̀ ivotni sredini (Tres-ka, Golak i Ablanica. Vo trudot se prezentirani podatocite od analizata na stominiot aparat odliceto i opa~inata na iglicite od crniot bor. Za analiza na stominiot aparat napraveni se po-lutrajni glicerinski preparati. Brojnosta na stomite na mm2, nivnite dimenzii vo µm seprou~uvani na nadol`en presek (maceriran), dodeka dlabo~inata vo µm na popre~en presek. Ana-lizirani se preparati na zgolemuvawa od 50x do 1000x, praveni po standardni metodi.

Klu~ni zborovi: Pinus nigra, igli~ki, stomi, gustina, dol`ina, {irina, dlabo~ina, zagadena sredina, ~istasredina.

ABSTRACT

Jordanov S. & Gudeski A. (2004). Density, dimensions and depth of stomata in the needles of Pinus nigra inpolluted and in clean environment. Proceedings of the 2nd Congress of Ecologists of the Republic of Macedonia withInternational Participation, 25-29.10.2003, Ohrid. Special issues of Macedonian Ecological Society, Vol. 6, Sko-pje.The research was conducted in 1993, on 2 years old needles of the Pinus nigra Arn. (black pine) in polluted areas(Aerodrom, Cair and Panorama, Skopje, Republic of Macedonia) and clean environment areas (Treska, Golak andAblanica.). The work presents the data of the analysis of the stomatal apparatus on the face and back side of theneedles. For the purpose of the stomatal apparatus analysis, semi-permanent glycerine slides were made of the faceand back side of the needles. The number of stomata per mm2 and their dimensions in µm were studied on lengthsection (macerated), while the depth of stomata in µm on a cross section. Slides were analysed on enlargements of50-1000x prepared according to the standard methods.

Key words: Pinus nigra, needles, stomata, density, length, width, depth, polluted environment, clean environment.

na i prisustvo na drugi polutanti vo atmos-ferata. Spored Dässler (1976) pri otvorenostna stomite i prisustvo na svetlina SO2

e asim-ilacionen retardant koj ja naru{uva fotosin-tezata. SO2 predizvikuva naru{uvawe vofunkcioniraweto na stominiot aparat. Kon-centracija od 0,1-0,5 ppm inducira otvarawena stomite. SO2 predizvikuva otvarawe na st-omite vo mrak, a toa doveduva do naru{uvawena dnevno-no}niot ritam na otvarawe i zat-varawe na stomite, vodniot bilans i razme-nata na materiite so nadvore{nata sredina.

SO2 i ~adot predizvikuvaat odredeninaru{uvawa na biohemisko-fiziolo{kite

Sa{ko JORDANOV i Atanas GUDESKI

70 Zbornik na trudovi od 2-ot Kongres na ekolozite na Makedonija

procesi i anatomsko-morfolo{kata gradbana rastitelnite organi. ^adot vlijaeinhibira~ki na svetlata faza na fotosin-tezata so namaluvaweto na prodorot nasvetlina, a so toa ja inhibira sintezata nahlorofilot-a. Spored podatocite na Jordanovi sor. (1997) kaj crniot bor od urbaniot delna gradot Skopje, karotenoidite se dobri in-dikatori za stepenot na atmosfernoto zagadu-vawe so ~ad.

Spored podatocite na Caiazza i Quinn(1980) citat na Dimitriva & Ninova (1994), bro-jot na stomite na mm2 kaj nekoi rastitelnividovi e dobar pokazatel za zagaduvaweto na`ivotnata sredina.

Vo ponovo vreme istra`uvawata koi seodnesuvaat na vlijanieto na zagadeniot vozduhvrz anatomsko-morfolo{kata struktura kajpoedini rastitelni vidovi od urbani sredi-ni se vr{eni od Kosev & Čakalova (1992), Koev& Ninova (1994), Dimitriva & Ninova (1994), Ko-sev (1994) i dr.

Vo Makedonija istra`uvawa na stomin-iot aparat na crniot bor od ~ista sredina sevr{eni od Gudeski i sor. (1978), Gudeski & Sta-menkov (1991) i D•ingov & Gudeski (1993).

Materijal i metodi

Istra`uvawata bea vr{eni nadvegodi{ni igli~ki od Pinus nigra Arn. (crnbor) vo 1993 godina od mernite to~ki: Aero-drom, ̂ air i Panorama-urbani delovi od gra-dot Skopje koi se odlikuvaat so visok stepenna atmosferno zagaduvawe so SO2 i ~ad. Kakolokaliteti od ~ista sredina bea zemeni: Tres-ka-15 km odale~ena od Skopje, Golak-Del~evsko i Ablanica-Berovsko, locirani voisto~niot del na na{ata zemja, na nadmorskavisina od 900-1500 m.

Za analiza na stominiot aparat prave-ni se polutrajni glicerinski preparati odpopre~en presek, od vtorata tretina oddol`inata na 5-7 igli~ki od steblo. Pre-

secite se praveni so ra~en mikrotom vo de-belina od 15-25 µm.

Nadol`nite preseci se praveni od is-tiot del na igli~kite, pri {to iglicite sese~eni nadol`no po nivnite rabovi, a polov-inkite (lice i opa~ina) se macerirani po[ulcova metoda na peso~na grealka. Vo epru-veti se stava 2-4 ml 8% HNO3 i desetina zrncaBertoletova sol-KClO3, potoa se zagreva sedodeka materijalot ne omekne i sne`no obe-li, {to e znak deka subepidermalnite tkivalesno }e se otstranat-oddelat od epidermisotso ne`no ~et~e.

Dlabo~inata na stomite e prou~uvanana preparati od popre~en presek. Broj na re-dovi na stomi, gustinata na stomi na mm2 inivnite dimenzii vo µm se analizirani nanadol`en presek (maceriran) od dvete stra-ni na igli~kite (lice i opa~ina).

Analizata na stominiot aparat kaj ig-lici od crnot bor e izvr{ena na polutrajniglicerinski preparati. Presecite se oboeniso diferencijalna boja (safranin), dodekabroewata i merewata se izvr{eni so mikrosk-op „Reichert“ na zgolemuvawa od: 50, 100, 400 i1000 pati. Analizata na stominiot aparat naiglici od Pinus nigra e izvr{ena na 7-8 mik-roskopski preparati. Analiziraniteparametri se odreduvani na 10 vidni poliwana sekoj mikroskopski preparat zaradistatisti~ka obrabotka na podatocite.

Istra`uvawata se sprovedeni na lice(ramna) i na opa~ina (ispup~ena) strana naiglici od Punus nigra bidej}i ovoj drvenest vide amfistomati~en.

Rezultati i diskusija

Analiza na stominiot aparat kaj iglicina Pinus nigra

Na mikroskopski preparati odpovr{inski presek na iglici od Pinus nigra sezabele`uva deka stominite kletki se

Sl. 1. Redovi i gustina na stomi (50 x)Fig. 1. Rows and density of stomata (50 x)

Gustina, dimenzii i dlabo~ina na stomite kaj iglici na Pinus nigra vo zagadena...

71Proceedings of the 2nd Congress of Ecologists of Macedonia

opkru`eni so po 4 do 5 retko 6 pomo{ni klet-ki. Stomite se rasporedeni vo pravoliniskinadol`ni redovi od dvete strani na igli~kite(Sl. 1).

Vo istra`uvanite merni to~ki kaj ig-lici na Pinus nigra na osnova prose~nite vred-nosti za brojot na redovite na stomite eutvrdeno deka na opa~inata (ispup~enatastrana), redovite na stomite se pobrojni vosporedba so liceto (ramnata strana) na iglic-ite (Tab. 1).

Vo odnos na mernite to~ki koi se op-fateni so istra`uvawata od Tab.1 se zabele-`uva deka vo lokalitetite od ~ista sredina(Treska, Golak i Ablanica), brojot na re-dovite na stomi na liceto na iglicite var-ira od 7-11 (prose~no 8,5-9,1), dodeka naopa~inata se dvi`i vo granici od 7-16(prose~no 13,5-14,3).

Vo mernite to~ki od zagadena sredina(Aerodrom, ^air i Panorama-Skopje) na lic-

eto na iglicite od Pinus nigra brojot na re-dovite na stomi varira od 7-10 (prose~no 8,1-8,4), dodeka na opa~inata se dvi`i od 10-16(prose~no 11,4-12,9).

Istra`uvawata na Gudeski i sor. (1978)i D`ingov & Gudeski (1993) kaj crniot bor od~isti sredini, poka`uvaat pomali vrednostiza redovite od stomi na dvete strani od igli~-kite vo sporedba so na{ite naodi od zagade-nite i ~istite lokaliteti.

Kaj Pinus nigra vo ispituvanite mernito~ki prose~no pogolema gustina, t.e. brojstomi na mm2 ima na liceto na iglicite.

Od Tab.2 se zabele`uva deka vo lokali-tetite od zagadena sredina, prose~no najmalbroj na stomi (62,5 na mm2) na liceto i (58,7na mm2) na opa~inata na iglicite e utvrdenokaj crniot bor od mernata to~ka ^air.Prose~nite vrednosti na brojot na stomiteod Aerodrom i Panorama variraat od 63,0-68,0na mm2 na liceto i od 62,3-62,8 na mm2 na

Tab. 1. Minimalni, maksimalni i prose~ni vrednosti na broj na redovi na stomi na lice iopa~ina na iglici od Pinus nigra

Tab. 1. Minimum, maximum and average values of the number of stomata rows on the face and backside ofPinus nigra needles

Tab. 2. Minimalni, maksimalni i prose~ni vrednosti na broj na stomi na mm2 na lice i opa~inana iglici od Pinus nigra

Tab. 2. Minimum, maximum and average values of the number of stomata per mm2 on the face and back side ofPinus nigra needles

Sa{ko JORDANOV i Atanas GUDESKI

72 Zbornik na trudovi od 2-ot Kongres na ekolozite na Makedonija

opa~inata na iglicite.Vo mernite to~ki od ~ista sredina

(Treska, Golak i Ablanica) na liceto naigli~kite, brojot na stomite varira od 60,5-92,2 (vo prosek 71,4-76,1 na mm2), a naopa~inata od 49,0-80,6 (prose~no 65,0-68,5 namm2).

Sli~ni istra`uvawa se realizirani odGudeski i sor. (1978). Vo ~isti sredini na dve-te strani od igli~kite na Pinus nigra, brojotna stomite se dvi`i od 33-110 na mm2, dodekaprose~nite vrednosti variraat od 68,2-73,4 namm2 na liceto i od 62,7-69,7 na mm2

naopa~inata na iglicite. Vo na{ite istra`uva-wa kaj Pinus nigra od ~istite lokalitetiprose~nite vrednosti za brojot na stomite namm2 se relativno bliski, a od zagadenitelokaliteti se poniski vo sporedba so vred-

nostite dobieni od istra`uvawata na Gudes-ki i sor. (1978).

Vo istra`uvawata na Kosev (1994) kajlistovi od Taxus baccata vo uslovi na atmos-ferno zagaduvawe brojot na stomite variralod 126,03-218,17 na mm2. Spored Antipov (1979)citat na Kosev (1994) ovoj rastitelen vid e rez-istenten na vlijanieto na toksi~nite gasovi.

Na Tab. 3 se dadeni vrednosti za dol`i-nata na stomite na iglici od Pinus nigra na kojase zabele`uva deka vo ispituvanite mernito~ki, dol`inata na stomite na liceto iopa~inata na iglicite e varijabilna.

Vo mernite to~ki od zagadena sredinana liceto i opa~inata na iglicite dol`inatana stomite varira od 28,8-45,6 µm. Prose~nonajdolgi se stomite kaj crniot bor odlokalitetot ^air (39,8 µm) na liceto i (39,6

Tab. 3. Minimalni, maksimalni i prose~ni vrednosti na dol`ina na stomite vo µm na lice iopa~ina na iglici od Pinus nigra

Tab. 3. Minimum, maximum and average values of the stomata length in µm on the face and the back side ofPinus nigra needles

Tab. 4. Minimalni, maksimalni i prose~ni vrednosti na {iro~ina na stomite vo µm na lice iopa~ina na iglici od Pinus nigra

Tab. 4. Minimum, maximum and average values of the stomata width in µm on the face and the back side ofPinus nigra needles

Gustina, dimenzii i dlabo~ina na stomite kaj iglici na Pinus nigra vo zagadena...

73Proceedings of the 2nd Congress of Ecologists of Macedonia

µm) na opa~inata na iglicite.Kaj lokalitetite od ~ista sredina sko-

ro izedna~eni se vrednostite za dol`inata nastomite od opa~inata na igli~kite, dodeka naliceto od igli~kite prose~no najkusi stomiima crniot bor od Treska (33,3 µm), a najdol-gi crniot bor od Golak (35,7 µm).

Spored podatocite na Gudeski i sor.(1978) vo ~isti sredini na liceto na iglic-ite od Pinus nigra dol`inata na stomite var-irala od 22-47 µm (vo prosek od 33,5-34,8 µm).

[iro~inata na stomite kaj Pinus nigra edadena na Tab.4 od koja se zabele`uva deka voodnos na stranite na iglicite, {iro~inataprose~no e pogolema na opa~inata.

Kaj steblata od lokalitetite od zagade-na sredina na liceto na iglicite ekstremnitevrednosti na {iro~inata na stomite variraat

od 10,8-19,2 µm, dodeka prose~nite od 14,3-15,2µm, a na opa~inata od 12,0-20,4, prose~no 15,3-16,5 µm. Stomite se so najmala prose~na {iri-na vo lokalitetot ^air (14,3 µm) na liceto i(15,3 µm) na opa~inata na iglicite. Prose~nonaj{iroki se stomite kaj crniot bor od Pan-orama (15,2 µm) na liceto i (16,5 µm) naopa~inata na igli~kite.

Kaj steblata od lokaliteti od ~istasredina, {irinata na stomite varira od 10,8-20,4 µm na liceto i od 12,0-21,6 µm naopa~inata na iglicite. Najniska prose~navrednost na {iro~inata imaat stomite odTreska (15,3 µm) na liceto i (16,5 µm) naopa~inata na iglicite. Najgolema prose~na{iro~ina na stomite na liceto na iglicite(16,4 µm) se utvrdeni vo mernata to~ka Ablan-ica, a na opa~inata (16,8 µm) vo Golak.

Sl. 2. Popre~en presek-dlabo~ina na stoma (1000 h)Fig. 2. Cross section-depth of stomata (1000 h)

Tab. 5. Minimalni, maksimalni i prose~ni vrednosti na dlabo~ina na stomite vo µm na lice iopa~ina na iglici od Pinus nigra

Tab. 5. Minimum, maximum and average values of the stomata depth in µm on the face and the back side ofPinus nigra needles

Sa{ko JORDANOV i Atanas GUDESKI

74 Zbornik na trudovi od 2-ot Kongres na ekolozite na Makedonija

Istra`uvawa na {iro~inata na sto-mite na iglici od Pinus nigra vo ~isti sredinise vr{eni od Gudeski i sor. (1978), pri {to{irinata na stomite na liceto na igli~kitevarirala od 6-22 (prose~no 13,2-14,0 µm).

Vo vrska so dlabo~inskata postavenostna stomite vo odnos na epidermisot (Sl. 2) voiglici na Pinus nigra na osnova prose~nitevrednosti prika`ani vo Tab. 5, se zabele`uvadeka vo pogled na stranite na iglicite,dlabo~inata na stomite e pogolema naopa~inata.

Od Tab. 5 se zabele`uva deka vo merniteto~ki od zagadena sredina dlabo~inata na st-omite na liceto na iglicite varira od 26,4µm vo Aerodrom i Panorama do 43,2 µm vo^air, pri {to prose~no najplitko postavenise stomite kaj crniot bor od Panorama (32,4µm), a najdlaboko vo ^air (35,9 µm). Naopa~inata na iglicite dlabo~inata na sto-mite varira od 31,2-50,4 µm, dodeka prose~nonajplitko se postaveni stomite vo Panorama(37,6 µm), a najdlaboko kaj crniot bor od mer-nata to~ka ^air (40,3 µm).

Na liceto na igli~kite od crniot borod lokalitetite od ~ista sredina dlabo~inatana stomite varira od 26,4-50,4 µm. Prose~natavrednost na dlabo~inata na stomite e najma-la vo Treska (32,2 µm), dodeka najgolema e vomernata to~ka Golak (37,7 µm). Isto i naopa~inata na iglicite, prose~no najplitko sepostaveni stomite kaj crniot bor od Treska(35,9 µm), a najdlaboko vo mernata to~ka Go-lak (43,0 µm), dodeka ekstremnite vrednostivariraat od 28,8-52,8 µm.

Zaklu~oci

Na osnova prose~nite vrednosti odistra`uvawata na stominiot aparat kaj igli-ci od Pinus nigra na lokaliteti od zagadena i~ista `ivotna sredina, mo`e da se donesatslednite zaklu~oci:

1. Redovite na stomi na dvete straniod iglicite prose~no se pobrojnikaj crniot bor od ~ista sredina.

2. Gustinata na stomite na mm2

prose~no e pomala na dvete straniod iglicite kaj crniot bor od za-gadena sredina vo sporedba so ~istasredina.

3. Kaj crniot bor od zagadena sredinana dvete strani od iglicitedol`inata na stomite prose~no epogolema vo sporedba so ~ista sre-dina, {to verojatno e posledica odvlijanieto na ekolo{kite faktori(svetlina, vla`nost na vozduhot ipo~vata, temperatura, sostav na

po~va i dr.).4. [iro~inata na stomite prose~no e

pomala na dvete strani na iglicitena crniot bor od zagadena sredina.

5. Za dlabo~inata na stomite od dve-te strani na iglicite, ne postoiodredena zakonitost vo odnos nalokalitetite od zagadena i ~istasredina.

Referenci

Dässler, H.-G. (1976). Vli®nie zagr®zneniivozduha na rastitelnost.

Dimitriva, I.., Ninova, D. (1994), Histological changesin leaves of herbaceous plants in response to emis-sions of metallurgical industry. I. Epidermal anal-isys. God. Zbor. na SofiŸski® Universitet„Sv. Kliment Ohridski“ Kn. 2-Botanika,Tom 85, 137-145.

Gudeski, A., Stamenkov, M., Gorgeva, M. (1978).Anatomska gradba na iglicite na crniotbor vo submediteranskoto podra~je na SRMakedonija kako osnova za negovata sub-taksonomska pripadnost. God. 3bor. [umar.fak. Kn. 28, 25-43.

Gudeski, A., Stamenkov, M. (1991). Subtaksonom-ska pripadnost na crniot bor (Pinus nigraArn.) vo SR Makedonija vrz osnova na ana-tomskata gradba na igli~kite. God. 3bor.[umar. fak. Kn. 34, 3-27.

Dzingov, A., Gudeski, A. (1993). Broj na stomi namm2 kaj taksonite od crniot bor (Pinus ni-gra Arn.) vo Republika Makedonija. God.3bor. [umar. fak. Kn. 35, 25-35.

Jordanov, S., Mulev, M., Melovski, Lj., Derlieva,L.(1997). Karotenoidite vo iglici na Pinusnigra kako bioindikatori za stepenot nazagaduvaweto na atmosferskiot vozduh voSkopje. Ekol.Za{t.@ivot.Sred. Tom 5, br.2, 85-92.

Kosev, K., Čakalova, E. (1992). Strukturni izme-neni® na fotosinteti~ni® aparat na kons-ki kesten (Aesculus hippocastanum L.) prigradski uslovi®. God. Zbor. na SofiŸski®Universitet „Sv. Kliment Ohridski“Kn.2-Botanika, Tom 82, 123-136

Koev, K., Ninova, D. (1994). Structural reactions ofthe leaves of ligneous species under the conditionsof technogenic pollution. God. Zbor. naSofiŸski® Universitet „Sv. KlimentOhridski“ Kn. 2-Botanika, Tom 85, 125-135.

Kosev K. (1994). Anatomic changes of the photo-synthetic apparatus of jew (Taxus Baccata L.)under the conditions of atmospheric pollution inthe city of Rousse (Bulgaria). God. Zbor. naSofiŸski® Universitet „Sv. KlimentOhridski“ Kn. 2-Botanika, Tom 85, 147-153.

Gustina, dimenzii i dlabo~ina na stomite kaj iglici na Pinus nigra vo zagadena...

75Proceedings of the 2nd Congress of Ecologists of Macedonia

DENSITY, DIMENSIONS AND DEPTH OF STOMATA IN THE NEEDLES OF Pinus nigraIN POLLUTED AND IN CLEAN ENVIRONMENT

S. JORDANOV1 & A. GUDESKI2

1Ministry of Environment and Physical Planning, Agency of Environment, Skopje, R. Macedonia2Faculty of Forestry, Skopje,R. Macedonia

Summary

The investigation was conducted in 1993, on 2 years old needles of the Pinus nigra Arn. (black pine) in pollutedareas (Aerodrom, Cair and Panorama, Skopje, Republic of Macedonia) and clean environment areas (Treska,Golak and Ablanica.). The work presents the data of the analysis of the stomatal apparatus on the face and backside of the needles.The width and depth of stomata and the number of their rows on average are bigger on the back side (the convexside), and the density of stomata per mm2 is bigger on the face (flat side) of the needles. The length of stomata inrelation to the sides of the needles is variable.In the case of the black pine from polluted areas, we found lower average values in rows of stomata, number ofstomata per mm2 and in the width of stomata, compared to the same parameters from the clean areas. The lengthof the stomata is an average bigger in polluted environment, while with regard to the stomata depth, no relation-ship between polluted and clean environment was established.