Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]
-
Upload
tiskarnica -
Category
Documents
-
view
241 -
download
1
Transcript of Green Garden [broj 88, septembar-oktobar 2013.]
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 152
- Maćuhice- Jesenska sadnja luka
- Rukola
- Mane vina
- Oprez kod prihranjivanja pčela
wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
G r e e n G a r d e n bull b r o j 8 8 bull r u j a n l i s t o p a d 2 0 1 3 bull g o d i n a X I I I
Bosnia a nd Her z eg ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 252
K L U B
wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
BODOVNA GREEN GARDEN KARTICAUskoro Uskoro Uskoro
Prikupljajte bodove i uživajte u pogodnostima Green Garden klubaBrzo jednostavno i besplatno preuzmite Vašu bodovnu karticui u samo nekoliko koraka ostvarite pogodnosti i znatne uštedeSvaki novi prikupljeni bod povećat će Vaš bonitetni popust
hellip jer Sjemenarna daje više
fiksni popust na preko 95 artikala
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 352
U jesenjem smo ozračju i u Sjemenarna Agrocentrima možete pronaći sve
što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimuhellipOd jesenje sjetve
do jesenje žetve i još puno više
Izaberite najbolje za sebe i to uz razne popuste i pogodnosti koje imate kao
član kluba Green Garden A o novitetima ponudi proizvodima savjetima
informacijama pročitajte i uživajte u nastavku
Ne zaboravite obnoviti svoje članstvo u klubu Green Garden a ako još uvijek
niste član vrijeme je da i Vi upoznate pogodnosti koje nudimo
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kaonjegov član jednostavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljite
dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam do-
nosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima Sva Vaša pi-
tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail
greengardenglasilosjemenarnacom
Glasilo GREEN GARDEN
NakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom
Glavni urednikdr Ivan Ostojić
Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić
MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec
Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof
Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet
Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovimavoćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni početkom jese-ni u vinogradima počinje berba grožđa u voćnjacima berba jabukakrušaka i drugih voćnih vrsta a u vrtovima sjetva i sadnja mnogihpovrtnih kultura
Tako sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasiladonosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu
za period jeseni Svakako jesen je vrijeme sadnje lukovica koje ćepočetkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa Koje lukoviceodabrati za sadnju kako obaviti sadnju te kako napraviti kombina-ciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjet-nim vrstama Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivihpriloga od kojih izdvajamo priloge o radiču rukoli luku i ozimomčešnjaku Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovombroju glasila tako da i oni mogu saznati više o novim sortama treš-nje zaštiti masline od bolesti i drugim zanimljivim temama Straniceposvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pče-lari u svojim pčelinjacima početkom jeseni
Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našegali i vašeg glasila Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitatesve priloge ovog jesenjeg broja Green Gardena koji uistinu obilujemnoštvom korisnih i zanimljivih priloga
Uredništvo
Riječ urednikaAfter a hot and dry summer during which all activities in gardens
orchards and vineyards were temporarily paused at the beginning ofautumn in the vineyards began vintage in orchards harvest of ap-ples pears and other fruits and in gardens sowing and planting ofdifferent vegetable crops
So according to calendar period of a year this issue of Green Gar-den brings you many interesting articles about autumn season in the
garden By all means autumn is the right time for planting flowerbulbs that will show all the richness of their colours and smells in thebeginning of spring What flower bulbs choose for planting how toplant and how to make a combination of flower bulbs The answersto these questions you will find in article dedicated to this topic Forvegetable lovers we prepared few interesting articles like articlesabout chicory salad rocket onion and winter garlic We didnrsquot forgetfruit growers so we have several articles from which they can learnmore about new varieties of cherries protection of olives from dis-eases and other interesting topics Pages dedicated to bee keepersalso provide you insight in activities in apiaries in autumn
And this is only a part of everything that you can find in this issueof our and your Green Garden newsletter So we recommend that youread carefully all articles in this autumn issue of Green Garden whichreally offers a lot of useful and interesting articles
Editorrsquos office
Editorrsquos word
Sadržaj
Novosti obavijesti najave
Maćuhice - ljepotice jeseni 4Oleander - simbol Sredozemlja 5Ljepota sjećanja 7
Jesenska sadnja luka 8
Jesen u vrtu 10Dani polja dinje i lubenice 11
Jesenska sadnja češnjaka 12Žuta kukuruzna sovica ugrožavaproizvodnju povrća na područjuHercegovine 14Kako izbjeći raquokureljenjelaquo luka 15
Šparoga - povrće visokog standarda 16Rukola - sve popularnija povrtnica 18Gnojidba lisnatog povrća 20Radič ndash zimska salata 22Fiziološki poremećaji koji se mogu
dogoditi pri proizvodnji salate 23Luk vlasac ndash nedovoljno cijenjenaljekovita biljka 24Suzbijanje miševa i štakora 26
Jesen u znaku zimnice 28Utjecaj suše na voćke 32Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze 34
Pitanja i odgovori 36Vulkano 38Neobične vrste voća 39Zaštita masline od paunova oka 40Dunja 41
Prima Giant i Isabella - najpopularnijhercegovački par među trešnjama 42Kada brati plodove kiwi-a 43Mane vina 44Divlja ruža - šipurak 45Oprez kod prihranjivanja pčela 46
Jesenska cvatnja voćaka 48
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 452
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Maćuhica je dvogodišnji cvijetkoji se sadi u jesen i traje svedo idućeg ljeta a može se sadi-
ti i u proljeće ali savjetuje se da u jesendok je zemlja topla i može se bolje bilj-ke razviti za zimu i da u proljeće budebujnija i puna cvjetova
Gotovo se ne može ući u trag puto-vima uzgoja i križanja maćuhice Na tr-žištu je prisutan veliki broj sorata nekeod njih grupirane su i čine tzv serije
Serije se sastoje od nekoliko sorata kojese razlikuju u boji cvijeta ali imaju istekarakteristike npr oblik otpornost i sl
Dobro podnose niže temperature
Maćuhice se uzgajaju kao jednogo-dišnje ili dvogodišnje biljke a zapravose radi o kratko živućim trajnicamaMnogobrojne vrste su otporne na mrazi cvatu u brojnim tonovima od jeseni doproljeća a u svježijoj klimi čak i ljetiPrikladne su u cvjetnjacima i gredica-ma na terasama i balkonima u po-sudama i prozorskim kutijama te kaoobrubne biljke uz staze Kompaktnesorte su prikladne za hladnija i vlažnijamjesta u kamenjaru a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova
Cvjetovi su joj veliki sastavljeni odpet baršunasti latica plosnato poreda-nih široka je paleta boja cvjetova maću-
hica u raznim kombinacijama crvenepurpurne plave brončane ružičastetamno-ljubičaste žute bijele boje bre-skve i lavande Postoje sorte sa ldquookomrdquoi ldquobez okardquo Veličina cvjetova varira a nacijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-
tova oko 10 cm Cvjetovi nekih sorataimaju blag miris Listovi su naizmjenič-no duguljasti i nazubljeni dugački od 5ndash 25 cm zelene boje Stabljika uglata ilomljiva Visina biljke je od 15 ndash 30 cm
Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za jesensku
cvatnju i kolovozu ndash rujan za proljetnucvatnju Sije se najčešće u sandučićimaa kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu
treba pikirati Klija pri temperaturi 15ndash 20˚c u mraku s dovoljno vlage Zanicanje treba 8-10 dana Temperaturanicanja ne smije prijeći 22˚C Da bi sespriječilo izduživanje tek izniklih biljčicapotrebno je osigurati dovoljno svijetla
bull Izbjegavajte zalijevanje u ve-černjim satima kako se vlaga nebi zadržavala na listovima i okobiljke Mladi listovi tek posađenihbiljaka poslastica su puževimapogotovo onima bez kućice Upra-vo zbog toga dok se ne ukorijenemaćuhice zaštitite malčem ili sa-dite za suha vremena kada je opa-snost od pojave puževa manja
bull U vrijeme cvatnje biljci trebaredovito skidati ocvalo lišće kakose ne bi uzaludno opterećivalastvaranjem sjemenja nego raslau nove cvjetove i time produžilavrijeme cvatnje
4
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
MAĆUHICE - ljepotice jeseni
Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti baš tada šarene ma-ćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimiKarakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati ti- jekom cijele jeseni i zime pa sve do početka pojave visokih ljetnihtemperatura kada njihova cvatnja prestaje
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552
OLEANDERsimbol Sredozemlja
5
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima
Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom
zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je
taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-
terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako
Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta
Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-
kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila
da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine
te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje
Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-
stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander
razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa
taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-
državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
201112201112
Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Ljepota sjećanja
Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-
turom njegovanja zelenila Od biljnih
vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-
šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim
svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši
mogući način oživljavaju trgove terasei balkone
Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina
u kojoj su bile poznate još prije Kristo-
va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan
gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-
pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-
tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja
Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome
civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-
kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego
uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki
način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-
kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje
grobnica udaljiti od boli što je izazva-
la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-
mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo
7
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-
potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852
Jesenska sadnja luka8
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma
Koju sortu luka odabrati
U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju
Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-
snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-
Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju
Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca
dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period
snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje
Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-
rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata
Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i
osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-
dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 252
K L U B
wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
BODOVNA GREEN GARDEN KARTICAUskoro Uskoro Uskoro
Prikupljajte bodove i uživajte u pogodnostima Green Garden klubaBrzo jednostavno i besplatno preuzmite Vašu bodovnu karticui u samo nekoliko koraka ostvarite pogodnosti i znatne uštedeSvaki novi prikupljeni bod povećat će Vaš bonitetni popust
hellip jer Sjemenarna daje više
fiksni popust na preko 95 artikala
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 352
U jesenjem smo ozračju i u Sjemenarna Agrocentrima možete pronaći sve
što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimuhellipOd jesenje sjetve
do jesenje žetve i još puno više
Izaberite najbolje za sebe i to uz razne popuste i pogodnosti koje imate kao
član kluba Green Garden A o novitetima ponudi proizvodima savjetima
informacijama pročitajte i uživajte u nastavku
Ne zaboravite obnoviti svoje članstvo u klubu Green Garden a ako još uvijek
niste član vrijeme je da i Vi upoznate pogodnosti koje nudimo
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kaonjegov član jednostavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljite
dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam do-
nosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima Sva Vaša pi-
tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail
greengardenglasilosjemenarnacom
Glasilo GREEN GARDEN
NakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom
Glavni urednikdr Ivan Ostojić
Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić
MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec
Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof
Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet
Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovimavoćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni početkom jese-ni u vinogradima počinje berba grožđa u voćnjacima berba jabukakrušaka i drugih voćnih vrsta a u vrtovima sjetva i sadnja mnogihpovrtnih kultura
Tako sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasiladonosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu
za period jeseni Svakako jesen je vrijeme sadnje lukovica koje ćepočetkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa Koje lukoviceodabrati za sadnju kako obaviti sadnju te kako napraviti kombina-ciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjet-nim vrstama Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivihpriloga od kojih izdvajamo priloge o radiču rukoli luku i ozimomčešnjaku Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovombroju glasila tako da i oni mogu saznati više o novim sortama treš-nje zaštiti masline od bolesti i drugim zanimljivim temama Straniceposvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pče-lari u svojim pčelinjacima početkom jeseni
Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našegali i vašeg glasila Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitatesve priloge ovog jesenjeg broja Green Gardena koji uistinu obilujemnoštvom korisnih i zanimljivih priloga
Uredništvo
Riječ urednikaAfter a hot and dry summer during which all activities in gardens
orchards and vineyards were temporarily paused at the beginning ofautumn in the vineyards began vintage in orchards harvest of ap-ples pears and other fruits and in gardens sowing and planting ofdifferent vegetable crops
So according to calendar period of a year this issue of Green Gar-den brings you many interesting articles about autumn season in the
garden By all means autumn is the right time for planting flowerbulbs that will show all the richness of their colours and smells in thebeginning of spring What flower bulbs choose for planting how toplant and how to make a combination of flower bulbs The answersto these questions you will find in article dedicated to this topic Forvegetable lovers we prepared few interesting articles like articlesabout chicory salad rocket onion and winter garlic We didnrsquot forgetfruit growers so we have several articles from which they can learnmore about new varieties of cherries protection of olives from dis-eases and other interesting topics Pages dedicated to bee keepersalso provide you insight in activities in apiaries in autumn
And this is only a part of everything that you can find in this issueof our and your Green Garden newsletter So we recommend that youread carefully all articles in this autumn issue of Green Garden whichreally offers a lot of useful and interesting articles
Editorrsquos office
Editorrsquos word
Sadržaj
Novosti obavijesti najave
Maćuhice - ljepotice jeseni 4Oleander - simbol Sredozemlja 5Ljepota sjećanja 7
Jesenska sadnja luka 8
Jesen u vrtu 10Dani polja dinje i lubenice 11
Jesenska sadnja češnjaka 12Žuta kukuruzna sovica ugrožavaproizvodnju povrća na područjuHercegovine 14Kako izbjeći raquokureljenjelaquo luka 15
Šparoga - povrće visokog standarda 16Rukola - sve popularnija povrtnica 18Gnojidba lisnatog povrća 20Radič ndash zimska salata 22Fiziološki poremećaji koji se mogu
dogoditi pri proizvodnji salate 23Luk vlasac ndash nedovoljno cijenjenaljekovita biljka 24Suzbijanje miševa i štakora 26
Jesen u znaku zimnice 28Utjecaj suše na voćke 32Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze 34
Pitanja i odgovori 36Vulkano 38Neobične vrste voća 39Zaštita masline od paunova oka 40Dunja 41
Prima Giant i Isabella - najpopularnijhercegovački par među trešnjama 42Kada brati plodove kiwi-a 43Mane vina 44Divlja ruža - šipurak 45Oprez kod prihranjivanja pčela 46
Jesenska cvatnja voćaka 48
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 452
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Maćuhica je dvogodišnji cvijetkoji se sadi u jesen i traje svedo idućeg ljeta a može se sadi-
ti i u proljeće ali savjetuje se da u jesendok je zemlja topla i može se bolje bilj-ke razviti za zimu i da u proljeće budebujnija i puna cvjetova
Gotovo se ne može ući u trag puto-vima uzgoja i križanja maćuhice Na tr-žištu je prisutan veliki broj sorata nekeod njih grupirane su i čine tzv serije
Serije se sastoje od nekoliko sorata kojese razlikuju u boji cvijeta ali imaju istekarakteristike npr oblik otpornost i sl
Dobro podnose niže temperature
Maćuhice se uzgajaju kao jednogo-dišnje ili dvogodišnje biljke a zapravose radi o kratko živućim trajnicamaMnogobrojne vrste su otporne na mrazi cvatu u brojnim tonovima od jeseni doproljeća a u svježijoj klimi čak i ljetiPrikladne su u cvjetnjacima i gredica-ma na terasama i balkonima u po-sudama i prozorskim kutijama te kaoobrubne biljke uz staze Kompaktnesorte su prikladne za hladnija i vlažnijamjesta u kamenjaru a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova
Cvjetovi su joj veliki sastavljeni odpet baršunasti latica plosnato poreda-nih široka je paleta boja cvjetova maću-
hica u raznim kombinacijama crvenepurpurne plave brončane ružičastetamno-ljubičaste žute bijele boje bre-skve i lavande Postoje sorte sa ldquookomrdquoi ldquobez okardquo Veličina cvjetova varira a nacijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-
tova oko 10 cm Cvjetovi nekih sorataimaju blag miris Listovi su naizmjenič-no duguljasti i nazubljeni dugački od 5ndash 25 cm zelene boje Stabljika uglata ilomljiva Visina biljke je od 15 ndash 30 cm
Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za jesensku
cvatnju i kolovozu ndash rujan za proljetnucvatnju Sije se najčešće u sandučićimaa kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu
treba pikirati Klija pri temperaturi 15ndash 20˚c u mraku s dovoljno vlage Zanicanje treba 8-10 dana Temperaturanicanja ne smije prijeći 22˚C Da bi sespriječilo izduživanje tek izniklih biljčicapotrebno je osigurati dovoljno svijetla
bull Izbjegavajte zalijevanje u ve-černjim satima kako se vlaga nebi zadržavala na listovima i okobiljke Mladi listovi tek posađenihbiljaka poslastica su puževimapogotovo onima bez kućice Upra-vo zbog toga dok se ne ukorijenemaćuhice zaštitite malčem ili sa-dite za suha vremena kada je opa-snost od pojave puževa manja
bull U vrijeme cvatnje biljci trebaredovito skidati ocvalo lišće kakose ne bi uzaludno opterećivalastvaranjem sjemenja nego raslau nove cvjetove i time produžilavrijeme cvatnje
4
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
MAĆUHICE - ljepotice jeseni
Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti baš tada šarene ma-ćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimiKarakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati ti- jekom cijele jeseni i zime pa sve do početka pojave visokih ljetnihtemperatura kada njihova cvatnja prestaje
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552
OLEANDERsimbol Sredozemlja
5
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima
Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom
zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je
taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-
terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako
Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta
Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-
kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila
da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine
te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje
Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-
stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander
razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa
taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-
državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
201112201112
Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Ljepota sjećanja
Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-
turom njegovanja zelenila Od biljnih
vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-
šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim
svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši
mogući način oživljavaju trgove terasei balkone
Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina
u kojoj su bile poznate još prije Kristo-
va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan
gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-
pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-
tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja
Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome
civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-
kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego
uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki
način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-
kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje
grobnica udaljiti od boli što je izazva-
la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-
mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo
7
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-
potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852
Jesenska sadnja luka8
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma
Koju sortu luka odabrati
U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju
Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-
snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-
Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju
Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca
dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period
snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje
Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-
rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata
Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i
osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-
dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 352
U jesenjem smo ozračju i u Sjemenarna Agrocentrima možete pronaći sve
što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimuhellipOd jesenje sjetve
do jesenje žetve i još puno više
Izaberite najbolje za sebe i to uz razne popuste i pogodnosti koje imate kao
član kluba Green Garden A o novitetima ponudi proizvodima savjetima
informacijama pročitajte i uživajte u nastavku
Ne zaboravite obnoviti svoje članstvo u klubu Green Garden a ako još uvijek
niste član vrijeme je da i Vi upoznate pogodnosti koje nudimo
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kaonjegov član jednostavno ndash preuzmite pristupnicu ispunite i pošaljite
dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM a članstvo Vam do-
nosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima Sva Vaša pi-
tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail
greengardenglasilosjemenarnacom
Glasilo GREEN GARDEN
NakladnikSJEMENARNA dooObilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg BiHTel + 387 (39) 700 000Fax + 387 (39) 706 572infosjemenarnacomgreengardenglasilosjemenarnacomwwwsjemenarnacom
Glavni urednikdr Ivan Ostojić
Redakcijski kolegijIvana Markota Ivan Perić Nino Rotim MateaPehar Danko Tolić Mario Ćubela Ivica DokoVelimir Lasić
MarketingValentina Vrljić Mićić dipl oec
Andrea Šaravanja mr oecLektorBlanka Kraljević prof
Fotografija na naslovniciIvan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanjanauke kulture i športa broj 05-15-592004od 31 12 2004 godine časopis Green Gardenoslobođen je plaćanja poreza na promet
Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovimavoćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni početkom jese-ni u vinogradima počinje berba grožđa u voćnjacima berba jabukakrušaka i drugih voćnih vrsta a u vrtovima sjetva i sadnja mnogihpovrtnih kultura
Tako sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasiladonosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu
za period jeseni Svakako jesen je vrijeme sadnje lukovica koje ćepočetkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa Koje lukoviceodabrati za sadnju kako obaviti sadnju te kako napraviti kombina-ciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjet-nim vrstama Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivihpriloga od kojih izdvajamo priloge o radiču rukoli luku i ozimomčešnjaku Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovombroju glasila tako da i oni mogu saznati više o novim sortama treš-nje zaštiti masline od bolesti i drugim zanimljivim temama Straniceposvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pče-lari u svojim pčelinjacima početkom jeseni
Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našegali i vašeg glasila Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitatesve priloge ovog jesenjeg broja Green Gardena koji uistinu obilujemnoštvom korisnih i zanimljivih priloga
Uredništvo
Riječ urednikaAfter a hot and dry summer during which all activities in gardens
orchards and vineyards were temporarily paused at the beginning ofautumn in the vineyards began vintage in orchards harvest of ap-ples pears and other fruits and in gardens sowing and planting ofdifferent vegetable crops
So according to calendar period of a year this issue of Green Gar-den brings you many interesting articles about autumn season in the
garden By all means autumn is the right time for planting flowerbulbs that will show all the richness of their colours and smells in thebeginning of spring What flower bulbs choose for planting how toplant and how to make a combination of flower bulbs The answersto these questions you will find in article dedicated to this topic Forvegetable lovers we prepared few interesting articles like articlesabout chicory salad rocket onion and winter garlic We didnrsquot forgetfruit growers so we have several articles from which they can learnmore about new varieties of cherries protection of olives from dis-eases and other interesting topics Pages dedicated to bee keepersalso provide you insight in activities in apiaries in autumn
And this is only a part of everything that you can find in this issueof our and your Green Garden newsletter So we recommend that youread carefully all articles in this autumn issue of Green Garden whichreally offers a lot of useful and interesting articles
Editorrsquos office
Editorrsquos word
Sadržaj
Novosti obavijesti najave
Maćuhice - ljepotice jeseni 4Oleander - simbol Sredozemlja 5Ljepota sjećanja 7
Jesenska sadnja luka 8
Jesen u vrtu 10Dani polja dinje i lubenice 11
Jesenska sadnja češnjaka 12Žuta kukuruzna sovica ugrožavaproizvodnju povrća na područjuHercegovine 14Kako izbjeći raquokureljenjelaquo luka 15
Šparoga - povrće visokog standarda 16Rukola - sve popularnija povrtnica 18Gnojidba lisnatog povrća 20Radič ndash zimska salata 22Fiziološki poremećaji koji se mogu
dogoditi pri proizvodnji salate 23Luk vlasac ndash nedovoljno cijenjenaljekovita biljka 24Suzbijanje miševa i štakora 26
Jesen u znaku zimnice 28Utjecaj suše na voćke 32Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze 34
Pitanja i odgovori 36Vulkano 38Neobične vrste voća 39Zaštita masline od paunova oka 40Dunja 41
Prima Giant i Isabella - najpopularnijhercegovački par među trešnjama 42Kada brati plodove kiwi-a 43Mane vina 44Divlja ruža - šipurak 45Oprez kod prihranjivanja pčela 46
Jesenska cvatnja voćaka 48
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 452
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Maćuhica je dvogodišnji cvijetkoji se sadi u jesen i traje svedo idućeg ljeta a može se sadi-
ti i u proljeće ali savjetuje se da u jesendok je zemlja topla i može se bolje bilj-ke razviti za zimu i da u proljeće budebujnija i puna cvjetova
Gotovo se ne može ući u trag puto-vima uzgoja i križanja maćuhice Na tr-žištu je prisutan veliki broj sorata nekeod njih grupirane su i čine tzv serije
Serije se sastoje od nekoliko sorata kojese razlikuju u boji cvijeta ali imaju istekarakteristike npr oblik otpornost i sl
Dobro podnose niže temperature
Maćuhice se uzgajaju kao jednogo-dišnje ili dvogodišnje biljke a zapravose radi o kratko živućim trajnicamaMnogobrojne vrste su otporne na mrazi cvatu u brojnim tonovima od jeseni doproljeća a u svježijoj klimi čak i ljetiPrikladne su u cvjetnjacima i gredica-ma na terasama i balkonima u po-sudama i prozorskim kutijama te kaoobrubne biljke uz staze Kompaktnesorte su prikladne za hladnija i vlažnijamjesta u kamenjaru a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova
Cvjetovi su joj veliki sastavljeni odpet baršunasti latica plosnato poreda-nih široka je paleta boja cvjetova maću-
hica u raznim kombinacijama crvenepurpurne plave brončane ružičastetamno-ljubičaste žute bijele boje bre-skve i lavande Postoje sorte sa ldquookomrdquoi ldquobez okardquo Veličina cvjetova varira a nacijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-
tova oko 10 cm Cvjetovi nekih sorataimaju blag miris Listovi su naizmjenič-no duguljasti i nazubljeni dugački od 5ndash 25 cm zelene boje Stabljika uglata ilomljiva Visina biljke je od 15 ndash 30 cm
Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za jesensku
cvatnju i kolovozu ndash rujan za proljetnucvatnju Sije se najčešće u sandučićimaa kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu
treba pikirati Klija pri temperaturi 15ndash 20˚c u mraku s dovoljno vlage Zanicanje treba 8-10 dana Temperaturanicanja ne smije prijeći 22˚C Da bi sespriječilo izduživanje tek izniklih biljčicapotrebno je osigurati dovoljno svijetla
bull Izbjegavajte zalijevanje u ve-černjim satima kako se vlaga nebi zadržavala na listovima i okobiljke Mladi listovi tek posađenihbiljaka poslastica su puževimapogotovo onima bez kućice Upra-vo zbog toga dok se ne ukorijenemaćuhice zaštitite malčem ili sa-dite za suha vremena kada je opa-snost od pojave puževa manja
bull U vrijeme cvatnje biljci trebaredovito skidati ocvalo lišće kakose ne bi uzaludno opterećivalastvaranjem sjemenja nego raslau nove cvjetove i time produžilavrijeme cvatnje
4
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
MAĆUHICE - ljepotice jeseni
Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti baš tada šarene ma-ćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimiKarakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati ti- jekom cijele jeseni i zime pa sve do početka pojave visokih ljetnihtemperatura kada njihova cvatnja prestaje
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552
OLEANDERsimbol Sredozemlja
5
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima
Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom
zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je
taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-
terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako
Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta
Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-
kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila
da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine
te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje
Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-
stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander
razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa
taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-
državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
201112201112
Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Ljepota sjećanja
Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-
turom njegovanja zelenila Od biljnih
vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-
šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim
svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši
mogući način oživljavaju trgove terasei balkone
Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina
u kojoj su bile poznate još prije Kristo-
va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan
gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-
pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-
tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja
Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome
civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-
kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego
uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki
način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-
kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje
grobnica udaljiti od boli što je izazva-
la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-
mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo
7
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-
potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852
Jesenska sadnja luka8
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma
Koju sortu luka odabrati
U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju
Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-
snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-
Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju
Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca
dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period
snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje
Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-
rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata
Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i
osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-
dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 452
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Maćuhica je dvogodišnji cvijetkoji se sadi u jesen i traje svedo idućeg ljeta a može se sadi-
ti i u proljeće ali savjetuje se da u jesendok je zemlja topla i može se bolje bilj-ke razviti za zimu i da u proljeće budebujnija i puna cvjetova
Gotovo se ne može ući u trag puto-vima uzgoja i križanja maćuhice Na tr-žištu je prisutan veliki broj sorata nekeod njih grupirane su i čine tzv serije
Serije se sastoje od nekoliko sorata kojese razlikuju u boji cvijeta ali imaju istekarakteristike npr oblik otpornost i sl
Dobro podnose niže temperature
Maćuhice se uzgajaju kao jednogo-dišnje ili dvogodišnje biljke a zapravose radi o kratko živućim trajnicamaMnogobrojne vrste su otporne na mrazi cvatu u brojnim tonovima od jeseni doproljeća a u svježijoj klimi čak i ljetiPrikladne su u cvjetnjacima i gredica-ma na terasama i balkonima u po-sudama i prozorskim kutijama te kaoobrubne biljke uz staze Kompaktnesorte su prikladne za hladnija i vlažnijamjesta u kamenjaru a puzeće su skro-mni pokrivači tla ispod drveća i grmova
Cvjetovi su joj veliki sastavljeni odpet baršunasti latica plosnato poreda-nih široka je paleta boja cvjetova maću-
hica u raznim kombinacijama crvenepurpurne plave brončane ružičastetamno-ljubičaste žute bijele boje bre-skve i lavande Postoje sorte sa ldquookomrdquoi ldquobez okardquo Veličina cvjetova varira a nacijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-
tova oko 10 cm Cvjetovi nekih sorataimaju blag miris Listovi su naizmjenič-no duguljasti i nazubljeni dugački od 5ndash 25 cm zelene boje Stabljika uglata ilomljiva Visina biljke je od 15 ndash 30 cm
Vrijeme sjetveMaćuhice se siju u srpnju za jesensku
cvatnju i kolovozu ndash rujan za proljetnucvatnju Sije se najčešće u sandučićimaa kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu
treba pikirati Klija pri temperaturi 15ndash 20˚c u mraku s dovoljno vlage Zanicanje treba 8-10 dana Temperaturanicanja ne smije prijeći 22˚C Da bi sespriječilo izduživanje tek izniklih biljčicapotrebno je osigurati dovoljno svijetla
bull Izbjegavajte zalijevanje u ve-černjim satima kako se vlaga nebi zadržavala na listovima i okobiljke Mladi listovi tek posađenihbiljaka poslastica su puževimapogotovo onima bez kućice Upra-vo zbog toga dok se ne ukorijenemaćuhice zaštitite malčem ili sa-dite za suha vremena kada je opa-snost od pojave puževa manja
bull U vrijeme cvatnje biljci trebaredovito skidati ocvalo lišće kakose ne bi uzaludno opterećivalastvaranjem sjemenja nego raslau nove cvjetove i time produžilavrijeme cvatnje
4
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
MAĆUHICE - ljepotice jeseni
Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti baš tada šarene ma-ćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimiKarakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati ti- jekom cijele jeseni i zime pa sve do početka pojave visokih ljetnihtemperatura kada njihova cvatnja prestaje
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552
OLEANDERsimbol Sredozemlja
5
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima
Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom
zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je
taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-
terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako
Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta
Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-
kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila
da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine
te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje
Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-
stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander
razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa
taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-
državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
201112201112
Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Ljepota sjećanja
Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-
turom njegovanja zelenila Od biljnih
vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-
šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim
svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši
mogući način oživljavaju trgove terasei balkone
Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina
u kojoj su bile poznate još prije Kristo-
va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan
gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-
pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-
tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja
Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome
civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-
kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego
uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki
način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-
kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje
grobnica udaljiti od boli što je izazva-
la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-
mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo
7
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-
potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852
Jesenska sadnja luka8
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma
Koju sortu luka odabrati
U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju
Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-
snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-
Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju
Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca
dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period
snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje
Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-
rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata
Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i
osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-
dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 552
OLEANDERsimbol Sredozemlja
5
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođajSredozemlja kao što to čini oleander Međutim iako je oleanderosjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati iu kontinentalnim područjima
Vrijeme godišnjih odmora je izanas Duge noćne šetnje po rivi iuživanje u tipičnom dalmatinskom
zraku svima ostaju u dubokom sjećanjuAli jeste li se ikada zapitali po čemu je
taj zrak toliko specifičan Razumljivougođaj i blizina mora je nešto neopisivoi nadasve utjecajno na okolinu Među-tim u tomu svemu značajnu ulogu ima ioleander Gotovo u svakoj dalmatinskojokućnici dominantno mjesto zauzimaovaj prekrasni zimzeleni grm Razlogleži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnjikoja se proteže kroz cijelo ljeto sve do jeseni Ipak po mnogima najveća vrijed-nost ovog grma leži u njegovom karak-
terističnom opojnom mirisu Čak međuljubiteljima grmova miris oleanderaspada u najljepše cvjetne mirise Kakooni vole reći-miris toliko lagan ali opetdovoljno snažan I doista je tako
Je li oleander zahtijevna grmolikavrsta
Često se susrećem sa sličnim upitimai to prije svega od strane vlasnika vi-
kendica na moru Odgovaram im da nijelagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstubez redovitog zalijevanja prihranjivanjai održavanja Ali isto tako volim napo-menuti da je oleander toliko jednosta-van i nezahtijevan da dobro uspijeva ina siromašnim tlima kao i bez odgova-rajuće njege Ipak da bi njegova sadnjaprošla bez dodatnih stresova potrebno je poštivati i određena pravila Stogabih svim vikend vrtlarima preporučila
da sadnju oleandera prakticiraju kon-cem ljeta kako bi se mlada biljka baremzalijevala dok su vlasnici još na godiš-njim odmorima Kasnije dolaze i neštoniže temperature kao i češće padavine
te ne bi trebalo biti nikakvih problemas ukorijenjavanjem i primanjem biljakaAli to ne znači da ovu predivnu grmo-liku biljku treba potpuno zapostavitiZato bih i napomenula da u pravilu ole-ander zahtijeva dosta vlage od proljećado jeseni kao i redovito orezivanje iprihranjivanje
Raskoš bojaCvjetovi oleandera mogu biti jedno-
stavni ili puni u različitim nijansamabijele žute ružičaste crvene i purpurneboje Ali ukoliko u vrtnim rasadnicimane možete pronaći željenu boju možetese poslužiti činjenicom da se oleander
razmnožava u ljetnom razdoblju i toreznicama Dakle ljeti dok još cvijetapronađite grm željene boje cvjetova iotkinite vršne ili postrne izboje (duljine20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pribazi Odstranite listove na donjem dijeluizboja i stavite ih u staklenku s vodomZa mjesec dana biljka će razviti velikibroj korjenčića što je ujedno i znak da jemožete posaditi u tlo I vjerujte primi-tak će vjerojatno biti iznad 90 postoNa
taj način možete i u svoj dom prenijetibarem djelić morskog ugođajaI još nešto svi dijelovi oleandera sa-
državaju otrovne tvari na što je nužnoupozoriti djecu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
201112201112
Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Ljepota sjećanja
Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-
turom njegovanja zelenila Od biljnih
vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-
šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim
svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši
mogući način oživljavaju trgove terasei balkone
Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina
u kojoj su bile poznate još prije Kristo-
va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan
gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-
pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-
tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja
Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome
civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-
kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego
uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki
način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-
kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje
grobnica udaljiti od boli što je izazva-
la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-
mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo
7
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-
potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852
Jesenska sadnja luka8
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma
Koju sortu luka odabrati
U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju
Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-
snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-
Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju
Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca
dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period
snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje
Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-
rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata
Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i
osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-
dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 652
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
201112201112
Atraktivne ukrasne lukovice sa cvjetovima živopisnih boja različitimoblicima te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtui uljepšati ga U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovicaizaberite za svoj vrt razne vrste tulipana zumbula ljiljana crocusairisa narcisa i mnogih drugih
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Ljepota sjećanja
Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-
turom njegovanja zelenila Od biljnih
vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-
šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim
svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši
mogući način oživljavaju trgove terasei balkone
Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina
u kojoj su bile poznate još prije Kristo-
va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan
gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-
pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-
tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja
Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome
civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-
kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego
uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki
način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-
kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje
grobnica udaljiti od boli što je izazva-
la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-
mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo
7
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-
potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852
Jesenska sadnja luka8
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma
Koju sortu luka odabrati
U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju
Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-
snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-
Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju
Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca
dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period
snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje
Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-
rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata
Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i
osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-
dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 752
M983137983156983141983137 Ć983151983154983145ć 983149983137983155983156983141983154 983155983156983154983157983147983141
Ljepota sjećanja
Doista možemo ustvrditi kako seposljednjih godina hortikulturagroblja razvila usporedo s kul-
turom njegovanja zelenila Od biljnih
vrsta u tom pogledu prednjače krizan-teme koje se koriste za pravljenje vije-naca kita cvijeća i drugih ukrasa radiuljepšavanja grobova za blagdanSvih svetih I dok se u razvije-nim europskim zemljama nagrobove donosi sve rezanocvijeće pa čak i ukra-sno povrće kod nastaj trend ukrašavanjanije još uvijek na-
šao plodno tlo Zbogtoga se za blagdanaSvih svetih isključivotraži krizantema koja je htjela to ili ne silomprilika postala grobnimcvijećem A u razvijenom svi- jetu ta ista krizantema se koristii za uređenje unutrašnjeg prostorate za ukrašavanje stolova u različitim
svečanim prigodama Na otvorenompak prostoru krizanteme posađeneu lonce ili druge posude na najljepši
mogući način oživljavaju trgove terasei balkone
Krizantema-simbol čestitostiDomovina krizantema je istočna Kina
u kojoj su bile poznate još prije Kristo-
va rođenja Iz Kine je prenesena u Japan
gdje je za kratko vrijeme postala carskoobilježje Tako je danas krizantema Ja-
pancima sveti cvijet i simbol smionostičestitosti i odanosti te se najviše koristiza ukrašavanje hramova Zanimljiv je ipodatak da su Europljani krizantemenajprije upoznali s oslikanih svilenihkimona dok su koncem 17 stoljeća uEuropu došli i prvi oblici laquoživihraquo krizan-
tema Međutim krizantema u Europinije odmah prihvaćena već je trebaloproći čak stotinu godina da se njenomuzgoju i širenju prida veća pažnja U no-vije vrijeme se pak na njenoj selekciji ioplemenjivanju radi puno više a rezultattakvog rada je mnoštvo kultivara kojihdanas ima više od pet tisuća Uostalomod svega ukrasnog bilja za rez jedina jekrizantema selekcionirana u toliko veli-kom broju raznolikih oblika cvata i boja
Cvijet sjećanja i tugeDrevni su i raznovrsni običaji sje-ćanja na pokojnike U zapadnome
civilizacijskom krugu kršćan-skome a osobito katolič-
kom Svi sveti dan su kadagrobne humke uređujui oni koji to tijekomostalih trista i neštodana nemaju običajkoji to ne vezuju uzreligiju i vjerovanje uživot poslije smrti nego
uza sjećanja na najbližekojih više nema Na neki
način nastojimo se iz za-hvalnosti sjetiti dragih po-
kojnih te se nadamo da će nasi to malo kratkotrajno ukrašavanje
grobnica udaljiti od boli što je izazva-
la smrt nama bliskih osoba Bilo kakobilo lijepo se sjetiti naših pokojnih i li- jepo je vidjeti kako se masa ljudi slijevana groblja koja tih dana bivaju ukraše-nija nego ikada Upravo tu primat nadostalim cvijećem preuzima krizantemakoja svojom raskošnom a opet skro-mnom cvatnjom govori više od ičegaMeđutim grobove treba uređivati i nje-govati tijekom cijele godine kroz svagodišnja doba i različite prigode pri-
mjerice obljetnice Ali ni u ukrašavanjugrobova ne treba pretjerivati jer trebaznati kako su sjećanja ipak trajnija i odmramorna spomenika i od sezonskogzelenila a napose od jeftinog plastič-nog svilenog i papirnatog laquocvijećaraquo
7
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Hladni mramor kamen i željezo zagrijte toplinom srca svijeća i lje-
potom raznovrsnih cvjetnih aranžmana Jesenski aranžmani moguizgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od kri-zantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852
Jesenska sadnja luka8
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma
Koju sortu luka odabrati
U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju
Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-
snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-
Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju
Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca
dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period
snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje
Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-
rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata
Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i
osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-
dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 852
Jesenska sadnja luka8
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnjeluka povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature Osim toga svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Luk je stekao status vrlo zdravog iljekovitog povrća koje se tijekomcijele godine koristi kao mladi luk
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrelalukovica Osim toga u prehrani se možekoristiti na raznorazne načine svjež ilikonzerviran kao temeljna namirnicaili kao dodatak jelima S druge stranenarodna medicina luk smatra više negokorisnim povrćem koje se koristi kaolijek protiv crijevnih bolesti odnosnoopćenito bolesti koje izazivaju bakterijezatim za poboljšanje rada srca za regu-liranje šećera u organizmu te kao oblogkod upalnih procesa i reumatizma
Koju sortu luka odabrati
U poljoljekarnama se može pronaćinekoliko različitih sorti luka Koju sor-tu odabrati najčešće ovisi od vlastitihprohtjeva i obiteljskog jelovnika ali isamog djelatnika poljoljekarne Ipakkako bih vam olakšali izbor odgovara- juće sorte predočiti ćemo vam osnovnekarakteristike najčešćih sorti luka kojese sade u ovom razdoblju
Holandski žuti (Stuttgarter) je naj-češća sorta koja se odlikuje čvrstim plo-
snatim glavicima slamnatožute boje sdobro zatvorenim vrhom Unutrašnjostglavice je bijele boje a prosječna težinaglavica iznosi 80-100 grama Sorta seodlikuje umjerenom ljutinom Nave-
Majski srebrenjak je sorta koja seza ranu proizvodnju najviše uzgajaSorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
bull Izborak predstavlja lučicekrupnije kalibraže sorte Stutt-garter koji se uzgaja isključivoza korištenje u zelenom stanju
Zbog svojih karakteristika uz jednu od gore navedenih sortiluka redovito se uzgaja u obi-teljskim vrtovima U toplijimkrajevima (južna Hercegovina)Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca
dena sorta se svakako preporuča zasadnju u jesenskom razdoblju Dobrospremljene glavice mogu se koristitiduži vremenski period
snatim glavicama Najviše se upotre-bljava za pripremanje salata Glavicesu slatkastog okusa i prosječne težine80-90 grama Nije pogodan za duljeskladištenje
Ptujski crveni je kvalitetna sorta lukakoja jednostavno predstavlja crvenu va-
rijantu srebrenjaka Dakle glavice imajucrvenu boju ali i lagani slatkasti okusZbog toga ova sorta luka nalazi sve većuprimjenu u obiteljskim povrtnjacima ikuhinjama Kao i srebrenac pretežno sekoristi za pripremanje salata
Sturon je sorta luka čije se glavicemogu čuvati dulji vremenski periodGlavice imaju duguljasti oblik što je i
osnovni razlog njegovog manjeg uz-goja Pošto se u našim krajevima tra-
dicionalno uzgajaju sorte s plosnatomglavicom (tzv pogačari) izbija u drugiplan Međutim treba znati da se radio također kvalitetnoj sorti za koju imaprostora na tržištu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 952
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1052
Jesen u vrtu10
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijatiili saditi različite vrste povrća Ali ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje iova godina
Nezapamćene vrućine i dulja suš-na razdoblja tijekom srpnja ikolovoza u velikoj su mjeri po-
remetili planove mnogih povrćara Ipakstatistički podaci pokazuju da je zamjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika Podtim podrazumjevamo sve učestalijeoborine koje u dobroj mjeri umanjujunegativne posljedice koje prouzrokujenedostatak vlage u tlu i zraku
Osim sjetve povrća tijekom jesenivećina povrtlara priprema zemlju zanarednu sezonu Pod tim podrazumje-vamo gnojenje odnosno razbacivanjestajskog gnoja ili organskih peletiranihgnojiva Međutim ukoliko želimo mak-simalno iskori-stiti njegovuvrijednost nuž-no ga je odmahpo razbacivanjuukopati tj za-orati u tlo Čaksu i znanstve-nici dokazali dastajski gnoj koji
ostaje nezašti-ćen u vrtu zasamo tri danaizgubi četvrtinusvoje vrijednosti
VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVEZIMSKI ŠPINAT 3 g 0109-3110ZIMSKA SALATA 3 g 0109-2009
MRKVA 4 g 0109-3110PERŠIN 5 g 0109-3110RADIČ 8 g 0109-1009
MATOVILAC 5 g 1010-3110
Dakle kada smo pripremili tlo i uko-liko nam klimatske prilike to dozvolja-vaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvuodnosno sadnju povrća Rokove sjetvetrebamo poštivati jer o njima ovisi vi-sina uroda vodeći računa da u slučajuekstremnih temperatura sjetvu povrćaipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana
Sjetva povrća u toplijim područjima
Osim navedenih kultura obavlja sei sjetva blitve rotkvice te sadnja pri- jesadnica artičoke endivije porilukaraštike ljutike-kozjaka i mlade kapulePored toga tijekom listopada obavljase sadnja češnjaka čije je češnjeve prijesame sadnje potrebno potopiti u otopi-nu fungicid ndash botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta Na taj način češnjaksmo u startu zaštitili od truleži
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1152
Dani polja dinje i lubenice
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
D
ani polja su prilika da se proizvo-đačima ali i drugim zainteresira-
nim subjektima na polju pokažuodređene sorte poljoprivrednih kulturaagrotehnika i drugi čimbenici vezani zaproizvodnju
Shodno tome Syngenta Agro doo je2008 2013 godine na lokalitetu vrgo-račko polje (Vrgorac) organizirala bdquoDanepolja dinje i lubeniceldquo Obzirom da jeSyngenta jedan od najvećih proizvođa-ča i distributera sjemena dinje i lubeni-ce ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovnekarakteristike Syngentinih sorti dinje ilubenice ali i sorti od drugih proizvođa-ča Na ovogodišnjim danima polja dinjei lubenice okupio se veliki broj proizvo-đača distributera sjemena i kemijskih
pripravaka proizvođača presadnica ipredstavnika otkupljivača
Nakon što je zaželio dobrodošlicui pozdravio sve prisutne mrsc Danko
Tolić je predstavio osnovne karakte-ristike sorti dinje i lubenice te onošto je posebno interesiralo okupljeneučesnike izmjerio slador svake sortekako dinje tako i lubenice Nakon toga
mrsc Danka Tolić se ukratko osvrnuona agrotehniku te posebno na primjenukemijskih pripravaka u dinji i lubeniciSvi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organiza-ma na dinji i lubenici Nakon obilaskapolja i razgledavanja sorti dinje i lube-nice svi učesnici su nastavili druženje urestoranu laquoPilačraquo u Vrgorcu
11
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1252
Jesenska sadnja češnjaka
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Češnjak potječe iz središnje Azije odakle se proširio po cijelom svijetu Odavnina se upotrebljava kaolijek a suvremena znanost to je i potvrdila Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučujese alilsulfid koji daje neugodan miris
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjevaprema tlu i plodoredu Uzgaja seiza okopavina koje su obilno gno-
jenje stajskim gnojem Na istoj površinimože se uzgajati svake 3-4 godinePriprema tla za sadnju ista je kao i kodproizvodnje luka Kako češnjak ima malibroj selekcioniranih sorti za proizvod-nju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka
Kultivari i ekotipoviProsječna masa lukovice naših do-
maćih ekotipova obično je 30 - 40 ga francuski kultivari oslobođeni virusa(virus free) imaju prosječnu masu luko-vice 70 - 100 g što je dovoljno ilustra-tivan primjer Kultivari i ekotipovi moguse podijeliti u tri osnovne skupine i to- jesenski češnjak proljetni češnjak i
alternativni češnjak Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen pre-zimljuje i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu Ima kraćerazdoblje mirovanja pa se repromaterijalne može čuvati do proljeća iduće godineVećina ovih ekotipova ima krupnije i širelistove krupniju lukovicu s manjim bro- jem krupnih češnjeva u lukovici
Sadnja češnjakaSadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće Jesenskom se sadnjom posti-žu veći prirodi glavice su krupnije ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenihproljetnom sadnjom Jesenska sadnjačešnjaka obavlja se u listopadu a pro-ljetna čim ranije u proljeće kad to ze-mljišni uvjeti dopuste Češnjak se sadina dubinu 4-5 cm u jesen a u proljećena dubinu 2-3 cm Za sadnju se uzimajuvanjski češnjevi s glavice češnjaka jer sukrupniji i razvijeniji Unutarnji češnjeviimaju tanji i slabiji ovojni listić nejed-
naku krupnoću pa se stoga ne postižeodgovarajući učinak Za četvorni metarpotrebno je posaditi 6-8 dekagramačešnjeva
Češnjevi se prije sadnje zbog zaštite
od bolesti potapaju u otopinu nekogbotriticida u trajanju desetak minuta
Češnjak je tehnološki sazorio kadališće požutia stabljika se počinje sušitiVađenje se obavlja po suhom i lijepomvremenu kad je tlo umjereno prosuše-no Najpovoljniji rok vađenja je kada je30-70 listova suho Nakon vađenjačešnjak se smješta u prostor zaštićenod sunca u tankom sloju da se prosuši
a poslije se čisti i sprema za čuvanjeU skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 da se izbjegne tjeranje korjenčića i po- java površinske plijesni
Prema normama kvalitete na Eu-ropskom tržištu češnjak ekstra klasemora biti karakteristične boje za tipcijele lukovice pravilnog oblika dobroočišćen korijeni moraju biti glatko
odrezani a češnjevi moraju biti čvrstovezani u lukovici Dopušten je najma-nji promjer lukovice 45 mm a razlikaizmeđu najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm
12
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1352
SJEMENSKI ČEŠNJAKVisokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji Sorta se odlikuje relativno krupnomglavicom i manjim brojem krupnih češnjeva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1452
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1552
Kako izbjeći
raquokureljenjelaquo luka
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Pojedinih godina zbog određenih razloga dolazi do toga da lukprijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-ldquoda dođe dokureljanja lukardquo I kako to biva za sve je krivo sjeme koje je po neu-pućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa Ali usvemu postoji i ona druga strana priče a tako je i u ovom slučaju
Istina je da struka navodi ali i pokusipotvrđuju da jedan od razloga ldquoku-reljirdquo može biti korištenje prekru-
pnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnustabljiku A spomenuta jarovizacijanije nikakva bolest već predstavljahladno razdoblje sjemena koje moraproći određena kultura kako bi prešlau reproduktivnu fazu Međutim i kodkorištenja sitnijih lučica može doći doformiranja biljaka sa cvjetnim stablomsamo što je tada ldquokureljrdquo izražena upuno manjem postotku Dakle ovaneželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju sene može bitnije utjecati
Žašto luk bdquokureljaldquo Ali struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok ldquokureljanjalukaldquo nešto ranija sadnja u jesen kojauz djelovanje ekstremnih temperaturadovodi do neželjene pojave Ustvari utome bitnu ulogu igraju visoke tempe-rature i duljina dana tijekom proljećakoje jednostavno primoravaju luk naformiranje cvjetne stabljike Jednostav-no rečeno ako luk posadimo nešto ra-nije od optimalnog roka i ako se nakontoga dogode i poklope odgovarajućetemperaturne i svjetlosne prilike do-lazi do laquokureljanjaraquo luka Međutimdo kureljanja luka može doći i ukolikolukovica nakon sadnje doživi neki stresnpr ukoliko dođe do suše i visokih tem-
peraturaDakle kako bi se izbjegla kurelj luk je poželjno saditi u optimalnom roku
što znači da u tom pogledu nikakone trebamo žuriti Ali kao što smo
i naveli u nastanku ldquokureljirdquo bitanelemenat čine nepoželjne klimatskeprilike tijekom razvoja same biljkeRazumljivo je da na klimatske prilikene možemo pretjerano utjecati alibarem možemo imati razumijeva-nja i volje shvatiti da neki prirodniprocesi nisu jednostavno i praktičnoobjašnjivi
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacimabilo da se radi o manjim ili većimpovršinama vodi borba s neželje-nim korovskim vrstama Pa doistamožemo tvrditi da je prošlo vri- jeme ručnog plijevljenja a što je irazumljivo kada danas na tržištuimamo herbicide kojima navedenipostupak možemo doslovce oba-viti u jednom navratu Nakon sad-
nje a prije nicanja možemo koristi-ti Stomp 330 E odnosno kad lukformira 3-4 lista pripravak Goal
15
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1652
I983158983137983150 P983141983154983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
16
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svoj-stvima Uvijek je bila povrće visokog standarda Tome je glavni razlogvelika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine
Potječe iz zapadnog Mediterana auzgaja se od pradavnih vremena
Iz južne Europe proširila se nasrednju i sjevernu Europu U Europi sunajveće površine šparoge u ŠpanjolskojFrancuskoj Njemačkoj i Nizozemskoj
Kod nas je šparoga malo zastuplje-no povrće i to uglavnom u obiteljskimvrtovima U zadnje vrijeme u dolini Ne-retve ima pokušaja zasnivanja nasadas proizvodnjom za tržište
Šparoga je trajnica sa životnim vije-kom 15 i više godina Ima sposobnostda u nepovoljnim uvjetima uđe u mi-rovanje i odbaci nadzemne dijeloveŠparoga je jednospolna dvodoma bilj-ka koja počinje cvasti u drugoj ili tre-ćoj godini a zatim cvate svake godineBiljke koje nose muške cvjetove običnoimaju više tanjih izboja dok one s žen-skim cvjetovima imaju manje izboja alikoji su deblji
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak šparoga ulazi u mirovanje Nadze-mni dijelovi požute i odumiru a životniprocesi u rizomu i korijenju svode se nanajmanju mjeru
Uzgoj šparogeZa uzgoj šparoge treba birati lakša
tla gdje zimi nije visoka podzemnavoda a ljeti se može navodnjavatiŠparoga voli organska gnojiva tako dapri zasnivanju šparožišta o tome trebavoditi računa posebice oko se radi ouzgoju na pjeskovitim tlima Organskagnojidba preporuča se svake treće godi-ne Šparožište se može zasnovati izrav-nom sjetvom što se primjenjuje samou proizvodnji zelene šparoge Kod ta-kvog uzgoja berba je u trećoj godini Ve-ćina proizvođača odlučuje se za uzgoj izpresadnica Takav nasad se može početibrati već u drugoj godini nakon sadnjeGlavna je prednost uzgoja iz presadnicašto se trajni nasad zasniva izabranimujednačenim kvalitetnim biljkama
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju Najviše se ko-risti kuhana ili kuhana u pari začinjenaumacima Posebno je cijenjena juha odšparoge Šparoga se najviše konzervirazamrzavanjem i tako najbolje sačuvaaromu U Europi se najviše cijeni bijelašparoga iako zelena ima bolju hranid-benu i zdravstvenu vrijednost
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1752
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1852
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
RUKOLA - sve popularnija
povrtnicaRukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u sala-tama i toplim jelima Raste veoma brzo i svojim nazubljenimlistićima različitim salatama daje novi okus
Rukola spada u grupu lisnatog po-vrća sa listom specifična oblikazbog čega je Englezi i zovu roc-
ket Potječe iz centralne i južne Evropea veoma je raširena u Sjevernoj Africi iAmerici kao i na Bliskom istoku Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrćesa dosta vitamina C mnoštvom mine-rala a posebno je bogata željezom Imai drugih korisnih sastojaka od kojih seposebno izdvajaju vlakna
Njen gorak i aromatičan ukus poti-če od glukozinolata izotiocianata kojise nalazi i u drugim srodnim biljkamaIpak specifičan ukus rukole dolazi odestri buterne kiseline i jedinjenja sasumporom
Rukola je jednogodišnja ili dvogodiš-nja zeljasta biljka Uzgaja se zbog lišćaoštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima Ima stimulativno djelovanje naljudski organizam naročito za želudaci crijeva
Povrtnica skromnih zahtjevaRukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve
Zato se može proizvoditi tijekom cijelegodine Uspijeva na gotovo svakom tluRukola treba bogato tlo koje zadržavavlagu i djelomično zasjenjeno mjestoza sadnju Tijekom vrućina možda ćetrebati dodatnu sjenu jer će u suprot-nom proizvoditi listove lošijeg okusaOva biljka najbolje uspijeva na lakimpjeskovitim i srednje teškim tlima pHneutralne ili alkalne reakcije
Vodimo računa da listove duljine de-
setak cm ne režemo preduboko kako binam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe Ali trebamo zna-ti kako ne moramo čekati proljeće jerrikolu slobodno možemo sijati već odpočetka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorimai tijekom cijele godine
Rukola je izuzetno ukusna i aro-matična salata Može da se jede samazačinjena dresingom ili uljem i octommada se u mediteranskim zemlja-ma najčešće priprema sa maslinovim
uljem octom parmezanom ili moca-rela sirom Zavisno od doba godinesalata od rukole može da se sprema saisjeckanim crnim ili bijelim lukom ma-slačkom rajčicom Može da se kuha iliblanšira ali pritom gubi karakterističangorkast ukus
Osim toga u vrijeme starog Rima ru-kola je vrijedila i kao učinkovita afrodizi- jačka biljka Uz ovo svojstvo pokazala sedobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja Dakle stari Rimljani su rikoluiznimno cijenili ne samo zbog gastro-nomskih već i zbog ljekovitih svojstavaStoga zašto ne pokušati jer gurmaniuporno tvrde da je svako jelo u kombi-naciji s rikolom užitak za sva čula
18
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 1952
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011122011 12
Jesen u vašem povrtn jaku svaka
ko može biti bog ata
raznim plodovima zato s
u tu razne vrste Green Garden
s jemena za jesen ju s jet
vu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2052
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu li-snatog povrća prije svega blitve špinata i salate Međutim često sepostavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura
Tako se u posljednje vrijeme često utisku i medijima postavlja pitanjelaquozdrave hraneraquo i štetnih nitrata i
nitrita A sve je to vezano za gnojidbu
Stoga kako bi razjasnili eventualnedvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspektproizvodnje povrća
Dobro je poznato kako naši poljopri-vrednici vole u svom vrtu vidjeti povrćebujnih listova i zavidnih prinosa Među-tim potrebno je voditi računa o izborugnojiva te posebice o njegovim primije-njenim količinama Tako je dokazano das povećanjem količine gnojiva posebicedušičnih dolazi do nagomilavanja štet-
nih nitrata i nitrita Dakle bujni i isforsi-rani listovi povrća nisu znak dobrog većnestručnog i nekontroliranog vrtlarenja
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organskapeletirana gnojiva kao što su BiorexFruttorto PIC u dodatak mineralnihgnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najče-šće uzgaja tek nakon skidanja kulturagnojenih stajnjakom S druge strane uvrtu se pred sjetvu po četvornom me-tru gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uzdodatak 15 grama UREE 46 N Osimnavedene možemo upotrijebiti i nekedruge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vršiprihrana KAN-om u količini 10 grm2 ito 20-tak dana prije berbe Kod gnojid-
be špinata prednost se daje kloridnimformulacijama jer se smanjuje naku-pljanje nitrata u lišću
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špi-nata a posljedica su prekomjerne gno- jidbe stajskim gnojem
Gnojidba blitveBlitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu po četvor-nom metru u tlo unosi 50 grama NPK7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz doda-tak 20 grama UREE 46 N Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati Ukoliko smo jepak izostavili onda se blitva prihranjujes 06-12 dekagrama po m2 i to nakonsvake druge ili treće berbe listova Nave-denim postupkom prihranjivanja blitvase uz natapanje stalno nalazi u visokojrodnosti
Gnojidba salatePri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva navisoku koncentraciju soli u tlu što kodnje može izazvati rubnu palež listakasnije glavičenje i rahle glavice salatePa stoga treba koristiti sulfatna gnojivakao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u ko-ličini od 50 gm2 ili isto tako sulfatnognojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 ukoličini od 70 gm2 Pred sadnju tako-đer treba dodati i 15-20 gm2 UREE 46 N Prvo prihranjivanje salate dolazi ustadiju 6-7 listova kada se koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO a drugaprihrana je 2-3 tjedna prije berbe kadase također koristi 10 gm2 KAN-a 27 N + 48 MgO Znači sveukupno u objeprihrane koristi se 20 gm2 KAN-a
20
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2152
ULTRAZVUČNIRASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
201112201112
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
bull Jednostavnaprimjena
bull 24-satna zaštita
bull Bez rodenticida imehaničkih klopki
bull Nema čišćenjauginulih glodavaca
Rješite se štetnih glodavaca na human način
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost te oni na-
puštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj a
koja je nečujna za ljudsko uho ne smeta kućnim ljubimcima
niti biljkama i ne ometa rad električnih uređaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2252
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
Gorki okus radiča ponekad jeuzrok što ga češće ne konzu-miramo međutim baš zahva-ljujući spojevima koji daju tajspecifičan okus ova biljka imasnažno ljekovito djelovanje naorgane probavnog sustava
Tamnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastavšto potvrđuju iznenađujući rezul-
tati nedavne studije Sveučilišta Urbinoobjavljene u British Journal of Nutritionkoja ga stavlja u rang s borovnicama išpinatom
Uloga antioksidansa u našem orga-nizmu od velike je važnosti jer sprečavaštetno djelovanje slobodnih radikala nastanice što može dovesti do vrlo oz-
biljnih oboljenja kardiovaskularnog su-stava dijabetesa ili raka Antioksidansitakođer imaju moć da na prirodan načinuspore starenje Stoga nam svakodnev-na prehrana treba biti bogata šarenimpovrćem i voćem koji su najbolji izvorovih vrijednih i ljekovitih spojeva
Gorki okus radiča ponekad je uzrokšto ga češće ne konzumiramo među-tim baš zahvaljujući spojevima kojidaju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organeprobavnog sustava Radič djeluje na jačanje apetita kao diuretik laksativtakođer vrlo učinkovito potiče rad jetre islezene Osim toga ublažava žgaravicusmanjuje pojavu nadutosti i potiče izlu-čivanje žuči što pomaže kod razgradnjemasti Radič nadalje sadrži veliki udioinulina koji se u probavi pretvara u oblikkoji pomaže u sporijem rastu šećera ukrvi što je vrlo korisno za osobe obolje-le od dijabetesa
Sjetva sadnja radičaZa berbu mladih listova radič se re-
dovito izravno sije na gredice uz razmakredova 10 ndash 15 cm ili omaške (širom)
s 3 ndash 10 g sjemena po m 2 Sijati trebašto pliće (05 ndash 1 cm) i lagano povaljatiAko se sije mehanizirano sijačicamatada se sije u lipnju ili srpnju u redovena međuredni razmak od 30 ndash 50 cms 1 - 15 kgha sjemena Radič se možeuzgajati kao presadnica u zaštićenomprostoru pri temperaturi višoj od 10 ordmCuz sjetvu u veljači ili ožujku Presađuje
se u ožujku ili travnju a berba počinjekrajem svibnja ili početkom lipnjaRadič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ordmC za 5 ndash 6 dana a pri 10 ordmC do
nicanja prođe i 15 dana Za vegetativnirast optimalna je temperatura 15 ndash 18ordmC a minimalna 6 -8 ordmC Može podni-
jeti niske temperature od -3 ordmC do -5ordmC ovisno o tipu i kultivaru Radič voliotvoreno osunčano stanište ali tolerirai malo sjene Preporučuje se ne uzga- jati radič na istoj površini najmanje 3do 4 godine Uzgaja se nakon kulturagnojenih organskim gnojivima (rajčicakrumpir krastavci) Dobra je pretkultura jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dostaorganske mase korijenja i lišća
Berba i skladištenje radičaAko se sije rano u proljeće u veljači ili
ožujku do nicanja treba 2 do 3 tjedna anakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovirozete dostignu visinu 10 ndash 15 cm kadase mogu brati Bere se rezanjem lišćaali tako da se ne ošteti vegetacijski vrhNakon berbe prema potrebi se zalije anovi listovi ponovno su spremni za ber-bu za oko mjesec dana Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ilikombiniranim gnojivom Tijekom ljetasve do jeseni usjev se može brati višeputa ali postupno biva sve slabiji
ndash zimska salata
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
22
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2352
Fiziološki poremećajikoji se mogu dogoditipri proizvodnji salate
Prilikom uzgojasalate često putase dogode različitifiziološki poremećajikoji se nekada
zamjene sasimptomima uzročnikabiljnih bolesti
Suha rubna paležSimptomi se javljaju na rubu sta-
rijeg lišća a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća Početni simptom je kovrčanje lišća tako da se vidi donjastrana lista Ova pojava je najčešća uzaštićenim prostorima na jesenskimi zimskim hibridima nakon tmurnog i vlažnog vremena kad nastupe vedri dani U takvimuvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode jer je u prethodnom razdoblju bila slabaaktivnost korijena Listovi u glavici imaju još dovoljno vode ali stariji listovi rozete trpe ma-njak vode što uvjetuje sušenje rubova lista Bujnije biljke su više osjetljive
Obična rubna paležSimptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljajuse mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista Rubovi listova postaju žućkasti a poslijeposmeđe Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velikatranspiracija Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu
Mliječna rubna paležSimptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa uzrokuju-ći visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice Simptomise pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima naotvorenom U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa) Mlijeko oksidi-ra i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice Tkivo brzo propada a zbogvisoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi
StaklavostOva pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uz-
goja u zaštićenim prostorima nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog nisketranspiracije Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori senapune vodom umjesto zrakom pa taj dio lista djeluje staklasto Pri višim temperaturamastaklasto tkivo brzo odumire
Oštećenja od niskih temperaturaSimptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnoguzgoja na otvorenom Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostori-ma presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja Površinalista se nabora a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice Na tom dijelu tkivo po-staje krhko i može napuknuti
I983158983145983139983137 D983151983147983151 983140983145983152983148 983145983150983143
23
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2452
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
LUK VLASAC ndash Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljkaLuk vlasac ili sitni luk (Allium schoe-
noprasum) je tanka zelena višego-dišnja biljka s dugom tradicijom a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporu-čio ga je već Karlo Veliki u 9 stoljećuVlasac potječe iz hladnijih područja Eu-rope i Azije a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je MarkoPolo donio iz Kine u Europu Danas seuzgaja u mnogim dijelovima svijeta
Opis i uzgojZbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk vlasac pripadarodu lukova (Allium) Međutim oddrugih vrsta lukova se razlikuje oblikomlistova Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu a po obliku idužini jedva da se razlikuju od cvjetnihstabljika Cvjetovi vlasca su ružičaste ilipurpurno-ružičaste boje objedinjeni uelegantne kuglaste glavice koje imajusimpatičan dekorativni efekt Vlasacmože narasti do visine od pola metraCvijeta od travnja do lipnja ovisno o lo-kaciji na kojoj se uzgaja Dobro uspijevana sunčanom i suhom tlu ali lako će seprilagoditi svim uvjetima Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja Na otvorenomse sije izravnom sjetvom u proljećekrajem ožujka ili početkom travnja ili udrugoj polovici rujna a može se uzgajatii u zatvorenim i zaštićenim prostorimaPrikladniji je uzgoj iz presadnica proi-zvedenih u kontejnerima Za jesenskusadnju sredinom listopada koriste seoko 60 dana stare presadnice proizve-dene na otvorenom na isti način Svake2-3 godine u listopadu buseni biljke serazdvajaju i presađuju Vrlo je otporanna niske temperature i može podnijeti utlu i vrlo oštre kontinentalne zime Kadase dužina dana smanji ispod 14 sati atemperatura padne ispod 16 degC asimi-lati iz lišća premještaju se u lukovice a
lišće žuti i odumire što je znak prelaskau mirovanje Luk vlasac vrlo lako može-te uspješno uzgojiti i u posudi za cvijećena vašem balkonu
Ljekovita svojstvai primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blagosnižava krvni tlak Dobar je izvor vitami-na C posebno zimi kada on nedostaje uhrani pa ga treba što više svježeg doda-vati jelima On sadrži mnogo vitaminaC vitamin A B1 i B2 eterično ulje sasumpornim spojevima te važne mine-ralne tvari poput kalija kalcija magne-
zija željeza bakra i fosfora Zbog važ-nih mineralnih tvari te obilja vitaminavlasac jača apetit pospješuje probavu iizlučivanje mokraće Osim toga vlasacse uz drugo bilje često upotrebljava uproljetnim kurama čišćenja krvi i or-ganizma Vlasac poput luka i češnjakasadrži alicin koji pomaže u snižavanjupovećane razine kolesterola i povišenogkrvnog tlaka
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljavasam ili u kombinaciji s drugim začin-skim biljkama Dodaje se pikantnim jelima kuhanim krumpirima (nprkrumpir salata) salatama i preljevimaza salatu namazima juhama mesnimi ribljim jelima jajima Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr na ku-hanim krumpirima i punjenim jajima) snjime se priprema poseban ocat Čestose dodaje u jela s vrhnjem gdje daje la-
ganu aromu pa takva jela čini ukusni- jim S obzirom da je vlasac osjetljiv natoplinu najbolje ga je dodati jelu nasamom kraju njegove pripreme ili prijesamog serviranja Vlasac je dostupantokom cijele godine a u trgovinamamožete naći svježe listove svezane ubukete i osušene listove vlasca Kadakupujete svježi vlasac odaberite onaj sa jakom zelenom bojom Ako želite blagiokus vlasca odaberite manji i mlađi a
jači okus će vam osigurati veći i starijivlasac Svježe listove vlasca možetečuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku
24
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2552
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2652
V983141983148983145983149983145983154 L983137983155983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Dolaskom hladnijih dana miševi štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se uštale tavane podrume i skladišta hrane u domaćinstvima S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Osim nelagode miševi i ostaliglodavci mogu izazvati nepro-cjenjive štete u domaćinstvima
Prije svega nastanjuju skladišta hrane(zalihe žita i ostale namirnice) koju za-gađuju svojim izmetom čineći je pot-puno neuporabljivom Ali pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drvenipredmeti koji bivaju potpuno izgrizeniZanimljiv je i podatak da štakor zasamo godinu dana može pojesti do 25kg žitarica a još više hrane uništi njenimrazvlačenjem i onečišćenjem izmetomIpak prava opasnost prijeti od niza bo-lesti a utvrđeno je da štakori prenoseviše od 20 bolesti ljudi i životinja
Izravna opasnost prijeti od mišje gro-znice i kuge ali i od bjesnoće-ukolikozaraženi štakor ugrize čovjeka Pojedinevrste su posebice agresivne (sivi štakor)što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca teu prigradskim naseljima sitnija stokaperad čak i mačke Također postoji re-alna opasnost i od trihineloze kod kojese čovjek zarazi preko inficiranog svinj-skog mesa kao i leptospiroze gdje izvorzaraze predstavlja goveđe meso Dakleriječ je o vrlo opasnim životinjama čijeprisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim
Koji su mamci najpodesniji zaobiteljska gospodarstva
Iako danas na tržištu možemopronaći veliki broj različitih kemijskihpripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca ne znači da su ti pripravci inajpodesniji za domaćinstva Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacatina skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću hrane i gnijez-de Takva mjesta se lako uočavaju poostacima izmeta načetim dijelovimasjemenki i po ostalim otpacima hraneMeđutim od velike je važnosti i saminadzor mamaca što podrazumijevanjihovo nadopunjavanje i to sve dok ihglodavci ne prestanu jesti
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazalimamci na osnovi bromadilona brodi-fakuma flokumafena i diefetialonaSpomenute mamce možete nabaviti umanjim praktičnim pakiranjima i to usvakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarniAli svakako potražite i odgovarajućustručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim izatvorenim prostorijama za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgrada-ma kao i mamci namijenjeni za vlažneprostorije
Za domaćinstvasu se posebno dje-lotvornim pokazali
meki mamci tipaMURIN-MIŠOMOR
Danas na tržištu po-stoje posebne laquoza-ključane kutijeraquo u koje
se postavljaju mamcikako bi se otklonila isvaka mogućnost ne-željenog trovanja sto-
ke kućnih ljubimaca
26
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2752
Bosnia a nd Her z e g ov i na rsquo s Choice
2011 12201112
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakoraZa unutarnju i vanjsku upotrebu
Dostupno u pakiranjima 100g 150g 250g i 500g
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2852
Jesen u znaku zimniceM983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubi-ranja plodova i razdoblje najbo-
gatije i najraznovrsnije trpezepočevši od mesnih mliječnih voćnih pado povrtnih plodova Međutim pošto jerok uporabe većine ovih proizvoda do-sta ograničen i kratak moralo se iznaćinačina da se spomenuti proizvodi dora-de prerade ili konzerviraju a sve kakobi se sačuvali za uporabu u kasnijemrazdoblju tijekom zime i proljeća
Tako je uostalom i nastala tradicijapripremanja zimnice No ljetne laquosla-stiraquo nije baš uvijek moguće upakiratii sačuvati za zimu Jer ipak treba bitisvjestan činjenice kako su svježe namir-nice podložne kvarenju Mikroorganiz-mi u njima i na njima razvijaju se raz-mnažaju pod utjecajem zraka topline ivlage te time izazivaju njihovo truljenjegnjiljenje i fermentaciju Na taj načinnamirnice ne samo da postaju neupo-rabljive već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje
Prirodno kiseljenjeRadi se o jednom od najstarijih na-
čina konzerviranja povrća Sami proceskonzerviranja odvija se pod djelova-njem mikroorganizama koji u ovomslučaju iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao kon-zervans povrću A osnova konzervansaodnosno inicijator konzerviranja jekuhinjska sol koja se dodaje povrću pri-
likom kiseljenja Ustvari ona pospješujeizlučivanje sokova iz povrća tj sokovau kojima se sada razvijaju bakterijemliječnog kiseljenja Mliječna kiselinakonzervira povrće i pri povoljnim uvjeti-ma onemogućava razvoj drugih štetnihbakterija koje mogu izazvati kvarenjeMeđutim za uspjeh prirodnog kise-ljenja moraju se osigurati optimalneprilike koje podrazumijevaju dva os-
novna uvjeta Prvi je da se sol dodajepovrću u količini od 12 posto dok jedrugi vezan za sami pribor i ambalažukoja pak mora biti besprijekorno čistaPored toga za uspjeh samog kiseljenjatijekom 4-6 tjedana (koliko i postupaktraje) temperatura u prostoriji mora biti22 stupnja C Kasnije je za čuvanjenamirnica najbolja temperaturaod 10-12 stupnjeva C Povrćese može kiseliti cijelo nare-
zano ili naribano Osnova jeda bude zdravo i temeljitooprano S druge strane naj-češće se za kiseljenje koristesljedeće vrste povrća kupuskrastavac zelena rajčica ma-hune lučice miješane salate i sl
Ambalaža za spremanjezimnice
Ambalaža za spremanje zi-mnice ovisi o postupku koji seprimjenjuje u procesu konzervi-ranja premda njen izbor ovisi i ovrsti namirnice Tako se za ukuhanuzimnicu u kućanstvu najčešće rabe sta-klenke Za voće ukuhano sa šećerom ili
voće u alkoholu te za ukiseljeno povr-će koriste se obične staklenke koje senakon punjenja zatvaraju celofanomili pergamentnim papirom Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre tako da se nakon otvaranjasadržaj što prije i potroši Za ukiseljenopovrće mogu se koristiti i nešto većestaklenke te posebne staklene pletaresa širokim grlom zapremine od 5 i 10litara
Na navedene staklenke se trebajustaviti i odgovarajuće naljepnice kojesadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja Zbog svega togao zimnici morate razmišljati nešto rani- je a sve kako bi uspjeli nabaviti odgo-varajuću ambalažu za njeno spremanjute kako bi na taj način u spremljenompovrću i voću mogli uživati tijekomhladnih zimskih dana
28
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 2952
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
široka ponuda bocaukrasnih boca teglačepova poklopacahellip
sve što Vam je potrebnood staklene ambalaže
možete pronaći uhome asortimanu
STAKLENAAMBALAŽA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3052
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta gorivaKAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3152
DIAVOLINAprah za dimnjakeJednostavno i bez prljanjaVaš dimnjak će opetprodisati
Kemijski uništava čađ čisti peći na ugljen i drva
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe
Za peći peći na drva ili kamine
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3252
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Uz svjetlost i biljna hranjiva opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjetaza njihov pravilan rast i zdravstveno stanje Plodovi mnogih vrsta voćaka sadržei više od 80 vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći
Pod pojmom suše obično se sma-tra nedostatak vode ali zapravose najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što suvjetar visoka temperatura zraka i nedo-statak vode Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kadapadne manje od 75 padalina u odno-su na tridesetogodišnji prosjek
Kako prepoznati simptome sušeAko je voćka izložena suši u počet-
ku vegetacije mladice slabo rastu acvjetovi slabo opadaju Suša u drugomdijelu vegetacije ima za posljedicu slabrast plodova prisilno dozrijevanje i lošenakupljanje rezervnih tvari potrebnih zauspješno prezimljavanje
Simptomi suše na plodovima jabuka javljaju se u obliku pjega na čašičnomdjelu ploda Ove pjege nastaju zbogodumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su poslje-dica nedostatka kalcija u plodu Pjegeizazvane sušom javljaju se tek oko šesttjedana nakon pojave stresa zbog ne-dostatka vode Tako je nemoguće učinitibilo što da se stanje popravi
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju krozopadanje cvjetova smanjenu veličinui kakvoću plodova kao posljedicu dje-lovanja suše tijekom diferencijacijerodnih pupova povećano raspucavanjekoštica u plodu i td
Simptomi suše na području Herce-govine posebno su uočljivi na listovimakiwia Naime kiwi ima relativno plitakkorjenov sustav pa svako pomanjkanjevode biljka itekako osjeća Simptomisu posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru uvijaju se i ukonačni se potpuno osuše Takvi listoviotpadaju sa stabla Upravo takva stablakiwia koja se ne redovito zalijevaju ti- jekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća
Nedostatak vode ne mora uvijekimati negativne posljedice za rast irodnost voćke Uobičajena je praksazasušivanja agruma kako bi se potaklozametanje rodnih pupova Voćke izlože-ne suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da pove-ćavaju volumen korijena Takve voćkestvaraju više hormona citokinina koji ukombinaciji s hormonom giberelinompozitivno djeluje na zametanje rodnihpupova
32
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3352
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3452
D983151983139 983140983154 983155983139 A983140983154983145983146983137983150983137 F983145983148983145983152983151983158983145ć
Vinova loza tijekom rasta i razvojaoblikovanja vegetativnih i genera-tivnih organa mora imati u tlu u
zoni korijenova sustava na raspolaga-nju potrebna biljna hranjiva Pri dobrojopskrbljenosti tla hranivima i hranidbaloze može biti dobro uravnotežena štoosigurava redovite i stabilne prirodedobre kakvoće naravno uz primjenuostalih agrotehničkih i ampelotehničkihmjera održavanja
Moderna proizvodnja vinove lozeznačajno se razlikuje od perioda prije20-tak godina Veliki broj vinogradarasa manjim površinama prihvatila je mo-derna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina Degustacije i izložbe uka-zuju na kvalitativne nedostatke vinaPojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj gnojidbom u tijeku ve-getacije i njih nije moguće nadomjestitiu podrumu Ishrana vinove loze sa svimbiogenim elementima izrazito je važnaza krajnji rezultat -količinu i kakvoćuvina
U otopini tla i u zraku nalaze semnogobrojna biljna hranjiva koje lozausvaja u većim količinama kao makro-elemente i to dušik (N) fosfor (P) kalij(K) magnezij (Mg) kalcij (Ca) sumpor(S) ugljik (C) vodik (H) i kisik (O)
U mikroelemente koje loza prima umanjim količinama ubrajaju se željezo(Fe) bor (B) mangan (Mn) cink (Zn)bakar (Cu) molbiden (Mo) klor (Cl) inikal (Ni) Makroelementi i mikroele-menti imaju zajednički naziv biogeni
elementi a u životu biljke su nezamje-njiviOd mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa proble-mima nedostatka željeza i bora Željezosudjeluje u sintezi klorofila u fotosin-tezi i drugim metaboličkim procesimaNedostatak ovog hranjiva očituje se uvidu kloroza Bor je lozi najpotrebnijiu fazi cvatnje i oplodnje vjerojatno jer je sastavni dio hormona rasta U ne-dostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru rast trsa je metličast maldicekratke krhke s debelim koljencima itdNedostatak ostalih mikrohranjiva tako-đer se očituje karakterističnim simpto-mima a uglavnom možemo reći da sunajčešće vidljivi simptomi nedostatkanekog hranjiva jer je višak nekog mi-kroelementa relativno rijedak
Nedostatci Mn kod vinove loze seočituju na lišću kao prugasta klorozagdje su samo lisne žile normalo zelenoobojene a njegov nedostatak je uočlji-viji u sušnijim godinama Nešto rjeđese mogu opazit simptomi nedostatkaZn koji se manifestiraju kao međužilnakloroza lišća sitnolisnatost i rozetastaforma mladog lišća
Simptomi nedostatka Cu očituju sekao kloroza i nekroza lišća odumiranjevršnih izdanaka venuće uvijanje i odu-miranje mladog lišća
Pri nedostatku Mo listovi loze po-staju klorotični sa smotanim ili kupa-sto izbočenim rubovima a nedostatakmolbidena u biljkama često rezultira inedostatkom N
Suvišak Cl dovodi do porasta turgorai smanjenja transpiracije uz pojavu sit-nih i deformiranih listova dok simpto-mi nedostatka nisu zapaženi u prirod-nim uvjetima jer se klor lako usvaja iztla ali i atmosfere
Nikal je posljednji stekao statusesencijalnog mikroelementa a kemij-ski je sličan Fe i Co Nikal je značajanza usvajanje Fe a kod slabe opskrbeniklom biljke kasnije prelaze u repro-duktivnu fazu
34
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3552
NAM J E N S K O
g no j i vo z a v i nog r a de
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3652
PITANJA I ODGOVORISušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiriaktinidije koje su dosta dobro napre-
dovale Međutim unatrag mjesec danaprimijetio sam kako se obodi listovapočinju sušiti a pojedini listovi čak pot-puno otpadaju Zbog toga vam šaljemove uzorke da mi precizno možete reći očemu se radi
Detaljnim pregledom listova aktini-dije utvrdili smo da se ne radi o bolestiili štetniku već je riječ isključivo o fizio-loškom poremećaju Navedena pojava jeldquoredovitardquo na širem mostarskom područ-
ju i javlja se najčešće u ljetnom razdobljuposebice u mjesecu kolovozu Izraženija je u danima kada se relativna vlaga zrakaznatnije spušta uz istodobne nalete to-plih vjetrova Sve to dovodi do navedenepojave sušenja periferije lista a što možeimati za posljedicu formiranja sitnijih plo-dova lošijeg okusa Kako bi to ipak izbjeglipreporučam da kasno uvečer ili rano uju-tro aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje Na taj način povećati ćetevlažnost zraka i te izbjeći neželjenu poja-vu sušenja lisnog ruba
Dado Marićdipling
Jesenska zaštita pšeniceod korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sje-tvu pšenice dosta je zakorovljena Odkorovskih vrsta prisutni su i uskolisniali isto tako i širokolisni korovi Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitupšenice Postoji li herbicid ili još boljekombinacija herbicida koja bi pokrila štoveći spektar korova u pšenicikojim zašti-tu mogu obaviti u jesen jer na proljećeteško mogu ući na njivu
U vašem slučaju prije bilo kakve obra-de zemlje potrebno je obaviti suzbijanjekorova jednim od totalnih herbicidaprimjerice pripravkom Herkules Super iliOuraganom System 4 Nakon uništenjakorova možete pristupiti pripremi tla zasjetvu pšenice
Što se pak tiče zaštite pšenice od ko-rova u jesen na tržištu pesticida postojedosta efikasni pripravci koji osiguravajudobru zaštitu pšenice od korova ali u
vašem slučaju preporučam kombinacijudva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WGOva kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice u fazi 2-4 lista i to 3 lit Filona +37 gr Lograna po hektaruMario Ćubela dipling
Sorte malinePlaniram zasaditi jedan manji komerci-
jalni zasad crvene maline Kako ne pozna- jem sortiment ove voćne vrste ne znamkoje sorte posaditi Budući malinjak je nanadmorskoj visini oko 700 metara
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte Vilamet (Willa-mette) i Miker (Meeker) koje čine najvećipostotak površina pod malinom
Sorta Vilamet je vodeća u proizvod-nji crvene malineSorta je bujna i stvaraveći broj uspravnih izdanaka koji noserodne grančice Plod je krupan (oko 4grama) čvrst tamnocrven statkasto-kiselog okusa i vrlo aromatičan Plod sekoristi za svježu uporabu za smrzavanjei preradu Zrioba počinje sredinom lipnjai traje nešto dulje od mjesec dana Dobre je otpornosti prema najvažnijim virusnimoboljenjima ali umjerene otpornosti pre-ma uzročniku venuća pupoljaka i rodnihgrančica (Didymella applanata)
Sorta Miker polagano potiskuje sortuVilamet Sorta je bujna i daje manji brojizdanaka Plod je krupan i ujednačen jarkocrvene boje slatkog do kiselkastogokusa i vrlo aromatičan Sorta Miker do-
zrijeva krajem lipnja Samooplodna jeSorta je osjetljiva na uzročnika venu-ća pupoljaka i rodnih grančica (Didymllaapplanata)
Mladen Karačićdipling
Nova biljka u kućiKao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajaolatinski naziv Aphelandra squarrosa Sobzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtje-ve za održavanje Osim toga zanima meima li navedena biljka i naš naziv
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zva-noj Afelandra ili zebrasta biljka Kompak-tnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu
Krupni listovi tamnozelene boje s žućka-stokrem istaknutim žilama privlačni sucijele godine Od lipnja do listopada druš-
tvo im prave čunjasti cvatovi s braktejamaboje zlata A da bi se osjetljivi listovi odr-žali u sobnim uvjetima ne smijete zabora-viti na redovito prihranjivanje zalijevanjei rošenje navedene zebraste biljke Voditeračuna i da biljku zaštitite od izravna sun-ca tijekom ljeta dok u zimskom periodutemperatura prostorije ne smije biti ma-nja od 20 stupnjeva C Afelandra se zalije-va odstajalom vodom sobne temperaturedok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flor-tis tekućim hranjivom za cvjetajuće lonča-nice Želite li pak da vaša nova biljka cvatei iduće godine ne zaboravite joj omogućitimaksimalno osvjetljenje tijekom zime teredovito proljetno orezivanje Ukoliko jepotom presadite u tresetni supstrat zalončanice afelandra će dugi niz godinakrasiti vaš kućni ambijent
Matea Pehar dipling
Naknadno vrenje vinaZanima me na koji način mogu po-
krenuti naknadno vrenje vina koje je izodređenog razloga prekinuto
Prije svega pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nijebolesno tj octikavo Dakle zdravo vinomožete pokrenuti tako da mu dodate 30grama selekcioniranog vinskog kvasca nasvakih 100 litara Prije dodavanja kvasca
isti treba bdquopripremitildquo a to se obavlj nanačin da potrebnu količinu kvasca prelijtesa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajteu vaše vino koje se nalazi u bačvi Ipakvodite računa da temperatura vina u bačvine smije biti manja od 18 stupnjeva C jeru protivnom nećete uspjeti pokrenuti vre-nje Drugim riječima morate strogo voditiračuna i o temperaturi samog podrumaPostoji još nekoliko načina za pokreta-
nje prekinutog vrenja (usisavanje zrakau vino putem crijeva ili istakanje-utaka-nje vina) pa me za dodatne informacijemožete slobodno potražiti u AgrocentruSjemenarne u Mostaru
Vlado Mandić master struke
36
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3752
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
Potražite u
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255
Bosnia a nd Her z e g o v i na rsquo s Choice
2011 122011 12
Voćarski vosak se koristiprilikom svih oblikakalemljenja Voskom sepremazuju presjeci granaza vrijeme zimske rezidbeu vrijeme mirovanjavegetacije kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbeVoćarskim voskomse premazuju rane nastablima nastale odmraza ili drugih klimatskihnepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem granaVoćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterijai gljivica u biljku Može se koristiti na svim vrstamastabala (voćke vinova loza ukrasno grmljehellip)
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3852
VULKANOPRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 333 + 2 Mg +11 SO3 + 5 FeVULKANO je organsko gnojivo pri-
premljeno od mješavine organ-skih gnojiva uz dodatak željeza
magnezija i sumpora Željezo je vezanoza organsku tvar i tako lako dostupnosvim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti Vulkano je idealnognojivo za sprječavanje ali i liječenjekloroze kod vinove loze voća i ukra-snog bilja
Sastavukupni dušik (N) ndash 3 fosfor u obliku (P2O5) ndash 3kalijev oksid (K2O) topivo u vodi ndash 3željezo (Fe) ndash 5 magnezij oksid (MgO) ndash 2 sumpor (SO3) ndash 11 organski ugljik biološkogporijekla (C) ndash 31huminske kiseline11 pH ndash 55Formulacija pelete Oslash 30 mmRok upotrebe neograničenNetto 25 kg
Primjena Organsko gnojivo Vulkanose koristi za osnovnu gnojidbu prijesjetve ili kod presađivanja te prilikom jesensko ndash zimske gnojidbe voćakavinove loze povrća i cvijeća ukrasnogbilja a posebice tamo gdje tlo pokazujesimptome bdquoumoraldquo i nedostatak želje-za Posebno je pogodno za gnojidbuvinove loze i voćaka koji su posađenina alkalnim tlima koja bdquopateldquo od po-
manjkanja željeza i magnezija Možese koristiti tako da se unese u tlo naoko 15 cm dubine ili se može rasuti popovršini tla te naknadno zaorati
Veličina i oblik pelete omogućavajugnojidbu primjenom traktorskih rasi-pača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi- za voćke u proizvodnji
150-200 kgdulum- za povrće
120-150 kgdulum- vinova loza u proizvodnji
150-200 kgdulum tha- ukrasno bilje 150-200 kgdulum- vijeće u staklenicima
60-120 gm2
38
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 3952
KarambolaKarambola (Averrhoa carambola) također poznata i kao Zvjezdano
voće je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji u južnom Pacifiku idijelovima istočne Azije a također se uzgaja i u Latinskoj Americi na Ka-ribima te na jugu Sjedinjenih Američkih Država
Cijeli plod je jestiv uključujući i lsquovoštanu kožursquo Meso je hrskavo čvrstoi iznimno sočno S obzirom da se sastoji od 4 šećera jako je slatko Ovo
voće je bogato antioksidansima kalijem i vitaminom C Ukus karambolese poredi sa mješavinom jabuke kruške i limuna
PepinoPepino (Solanum muricatum) poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzele-
nog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova Ukusovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje Korisno je za osobe koje pate od di- jabetisa bolesti srca moždanog udara i visokog krvnog tlaka Redovina konzumacija navodnogeneralno poboljšava izdržljivost
PitajaPitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika
Srednje i Južne Amerike a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Azijikao i Izraelu Kipru Kini i sjevernoj Australiji Meso pitaye koje se jede siro-vo ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica) Sjemese jede zajedno s mesom a ono ima lsquoorašastirsquo okus Od ovog voća se prave isokovi i vino dok se od njegovog cvijeća prave čajevi
PomeloPomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoi-
stočne Azije Ovo je najveće citrusno voće na svijetu sa 15 do 25 cm promjerom itežinom od 1 do 2 kilograma po komadu Ima okus poput slatkog blagog grejpate uopšte nije gorak kao grejp Kora se ponekad koristi za marmeladu ili dodatakslatkišima a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu Vjerujese da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče
GuavaGuava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika na Karibima
te Srednjoj i Južnoj Americi Ovo voće ima sladak okus bogato je vitamonom C akada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo Guava (poznata i kao guava jabuka) seuglavnom jede sirova izrezana na kriške i umočena u šećer Pored prehrane gua-va se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Do prije nekoliko godina aroni-
ja bdquonashildquo kruške goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
nepoznatih vrsta voćaka U ovom član-
ku ćemo vam predstaviti par njih Tko
zna možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Her-
cegovine
M983137983156983141983137 P983141983144983137983154 983140983145983152983148 983145983150983143
39
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4052
Zaštita maslineod paunova oka
Najraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima i kojase obvezno mora suzbijati pot-
kraj vegetacije je paunovo oko Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleagi-num poznata i pod nazivom Spilocaeaoleagina Bolest je raširena u svim kra- jevima svijeta gdje se uzgaja maslinaNa napad bolesti osobito su podložnastabla maslina koja rastu u vlažnijimmikroklimatima i u sjeni
Simptomi bolestiSimptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakte-rističnih okruglastih uljastih i tamnoze-
lenih pjega ili mrlja veličine 10-12 mm
Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleniprsten a središnji dio posmeđi Takvisimptomi podsjećaju na oči po pauno-vu perju pa otuda dolazi naziv bolestikoji se koristi ne samo kod nas već i udrugim zemljama gdje se uzgaja masli-na Pjege se često spajaju i prekriju cijelilist Zbog jake zaraze dolazi do opada-nja lišća ili defolijacije Na ostalim orga-nima masline pr plodovima ili granči-cama zaraze su vrlo rijetke a simptomise uočavaju kao male smeđe pjegiceZaraženi plodovi otpadaju zajedno speteljkama Zaraze na lišću javljaju sedvaput godišnje i to ujesen i proljećeZaraze u tijeku jeseni (rujan listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
razdoblja kada je velika vlaga i kadasu temperature niže što odgovara ovojpatogenoj gljivici Simptomi međutimpostaju dobro vidljivi tek iduće godine urano proljeće kada se nastavljaju novezaraze U proljeće se zatim javlja i prijespomenuto opadanje lišća koje obično
traje od ožujka do lipnja Ljeti zarazanema jer patogena gljivica miruje dabi ujesen ponovnim dolaskom kiša za-počele nove infekcije Bitno je istaknutida se simptomi najviše uočavaju na do-njim dijelovima krošnje dok gornji čestoostaju zdravima
Suzbijanje bolestiSuzbijanje ove bolesti provodi se dva-
put prema vremenu početka infekcija i
to fungicidima na bazi bakra (CuprablauZ WP Champion WP Nordox 75 WG idr) U svijetu se također koriste i nekiorganski fungicidi na bazi cineba dodi-
na mankozeba i drugih ali posve dobruzaštitu daju prije spomenuti fungicidina bazi bakra koji u našoj zemlji jedi-ni imaju dopuštenje za suzbijanje ovebolesti Bakreni fungicidi preporučuju seza korištenje jer i dobro djeluju na nekedruge bolesti masline kao što je bak-terijski rak (Pseudomonas savastanoi ) i
patula (Sphaeropsis dalmatica)Prvo prskanje mora biti ujesen i topotkraj rujna i početkom listopada adrugo u proljeće potkraj veljače i po-četkom ožujka Prema istraživanjima jesensko prskanje je najvažnije Premanekim podatcima iz literature naše do-maće sorte maslina dosta se razlikujuu otpornosti na ovu bolest Kao otpor-nije spominju se Oblica i Lastovka akao osjetljivije Levantinka Drobnica iDužica Od talijanskih sorti otporne supr Leccino Pendolino i dr a osjetljiveAscolana i Moraiolo
prof dr sc Tihomir MiličevićZavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
40
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4152
DUNJA Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisneplodove osobito su cijenili Grci i Rimljani Plodovi se rijetko koriste si-rovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota marmelada i želea
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Stablo je dunje poznato i uzgajanomilenijima Njeno botaničko imeCydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se da-nas zove Kanea Međutim i u našimkrajevima dunja nije nepoznata voćkašto potvrđuju i brojna pojedinačnastabla u vrtovima Zbog toga slobodnomožemo reći da je u našim južnijimhercegovačkim krajevima postala pri-
ličito ldquoudomaćenardquo voćna vrsta Razlogmožda leži u činjenici što se ova vrijed-na voćka dobro prilagođava različitimuvjetima i uzgojnim područjima Ipaknajviše joj odgovaraju lagana tla i to-pliji položaji Ali ne smijemo zaboravitida se dunja u našim vrtovima ponaj-više nalazi zbog svoje dekorativnostiPosebno do izražaja dolaze lijepi velikicvjetovi kao i veliki listovi a u jesendozreli plodovi na stablu pretstavljajupravi ukras kućnih vrtova ali i parkov-skih površina u urbanim gradskim cen-trima
Može li se dunja uzgajati i ukontinentalnoj klimi
To što je dunja redovito prisutna umediteranskim područjima ne značida se ne može uspijevati i u hladnijimkontinentalnim uvjetima Pošto je sta-
blo dunjevrlo prilagod-ljivo različitim uvjetima uzgoja bezvećih poteškoća može izdržati i visokeljetne kao i priličito oštre zimske tem-perature Ispitivanja su pokazala dadunja u zimskom razdoblju bez većihoštećenja može izdržati temperatureod čak ndash 250C Međutim puno su opa-snije tzv provocirajuće temperatureodnosno pojedinih godina zna se do-goditi da se nakon toplijeg siječnja ikraja veljače biljka na svojevrstan načinldquoopustirdquo pa uslijed nešto nižih tempe-ratura tijekom ožujka dolazi do pozebestabla
Rezidba dunjeRezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljni- je vrijeme za tu operaciju jeste veljača Rezidbu možemo ogra-ničiti na rezanje grana koje urastajuu krošnju kako bismo je prorijedili teomogućili prozračnost i osvjetljenostkrošnje Ukoliko to ne obavimo kroš-nja neće imati dovoljno svjetlosti pase cvjetovi pojavljuju samo po vanj-skom dijelu krošnje Osim toga granesu priličito elastične i lako se savijajupod težinom plodova pa je rezidbompotrebno održavati rast i razvoj skelet-nih grana Kao i kod svake rezidbe nesmijemo zaboraviti ni uklanjanje suhihi oštećenih grana
Berba plodovaPlodovi se trebaju brati s dosta pa-
žnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena nagnječana mjestapodložna propadanju Inače berbapočinje u rujnu (vrlo rane sorte) i trajesve do studenog U pravilu plodovi seskupljaju kada postanu intenzivno žuteboje i kada izgube fine dlačice koje ihprekrivaju odnosno plodovi se berutek kada se u njima potpuno razvijearoma I nemojte se čuditi što dunja jedne godine dobro rodi dok narednepotpuno podbaci Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tjnakon svake rodne dolazi nerodna go-dina Ali samo formirano i dobro odr-žavano stablo može ostvariti punu rod-nost a ona se kod dunje mjeri u rodnimgodinama s desetcima kilograma
41
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4252
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovačkipar među trešnjama
983149983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj us-pon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasadeuvode i nove do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte U tomesvako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
Učemu je specifičnost ovih soratatrešnje u odnosu na već pozna-te udomaćene sorte lokalnog
karaktera Prije svega navedene sortese mogu pronaći na slabobujnim pod-logama (Gisela i Santa Lucija) što imdaje određene prednosti One se ogle-daju u mnogo ekonomičnijoj odnosno jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavljanajskuplju stavku u uzgoju trešnje Po-red toga navedene sorte predstavljajusvojevrstan ldquobumrdquo jer daju plod i dotri puta veći u odnosu na dosadašnjetradicionalne sorte Da dobro ste pro-čitali- plodovi dosežu težinu i do dva-desetak grama što je velika razlika uodnosu na plodove starijih sorata treš-nje koji su iznosili do svega 75 grama
Netko će ustvrditi da čim je toliko veli-ka trešnja sigurno nije i ugodnog okusaMeđutim ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aromačine veoma dobru harmoniju kvalitete iokusa Stoga ćemo vam kratko predsta-viti i najoosnovnije značajke sorti PrimaGiant i Isabella
Prima Giant je stranooplodna sortakoja dozrijeva srednje rano i to za po-dručje južne Hercegovine od 25 do 27svibnja Formira vrlo velik plod i do 25grama težine Meso ploda je čvrsto ihrskavo te vrlo dobrog okusa Sorta je interesantna zbog svoje krupnoće ičvrstoće te dosta ranog dozrijevanjaUz ovu sortu redovito se uzgaja i sortaIsabella koja je ujedno i njen najboljioprašivač
Isabella je novija talijanska sortasrednje bujnog rasta Rano dolazi ufazu rodnosti a rađa redovito i obilnoCvate srednje rano te u Hercegovini do-
zrijeva oko 20 svibnja Samooplodna jepa se može iskoristiti i za monosortnenasade Formira velike plodove težine i
do 12 grama Plod je srcoliko zaobljenogoblika i crveno briljantne boje Mesoploda je crveno dobre čvrstoće te vrlodobrog okusa i kakvoće
Da se zbog svojih karakteristika radio vrlo zanimljivim sortama trešnje po-kazuje i velika potražnja za njihovimsadnicama u našim vrtnim centrimaSvakako da je najpoželjnije posaditiobje navedene sorte što profesionalnivoćari kao i hobisti u voćarstvu upravonajviše i čine Stoga s pravom možemoustvrditi da su Prima Giant i Isabellatrenutno ldquonajpopularniji hercegovačkiparrdquo
42
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4352
M983148983137983140983141983150 K983137983154983137983309983145ć 983140983145983152983148 983145983150983143
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu koja traje već tridesetak godina jest kadabrati plodove kiwia Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977 godine)
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Kada brati plodove kiwi-a
Vrijeme berbeVrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičkeosobine te na duljinu čuvanja plodovaPlodove kiwia treba brati kada dostignufiziološku zrelost Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se naplodu s vanjske strane ne događajupromjene što je to pak slučaj kod dru-gih voćnih vrsta
Na osnovu israživanja koja su rađe-
na na području Hercegovine najranije
se bere sorta Abbott a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u pr-
voj dekadi studenog Sortu Bruno naj-
bolje je brati u prvoj dekadi studenogNajkasnije se bere sorta Hayword čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi stude-
nog
Plodovi se beru u drvene sanduke(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvje-tima Na našem području najdulje sečuvaju plodovi sorte Hayword sve dosvibnja mjeseca
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
ste suhe i hladne Povremenoih je potrebno provjetriti jerzrenjem plodovi oslobađajuetilen i time je dozrijevanjeintenzivnije što nam nije cilj jer se skraćuje period njiho-vog čuvanja Također poslijeodređenog perioda potrebno je prebrati tj odvojiti plodovekoji pokazuju određeni stepenzrelosti
Ubrzanje zrenja plodovaKonzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju blagim
trljanjem Jedan veoma praktičan savjet ako že-
limo da određena količina plodova ubrza zrenje
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke Veoma brzo nekoliko dana nakon
toga zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje
43
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4452
MANE VINA
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
44
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju- kemijskim promjenama koje se očituju u senzornim svojstvi-
ma vina Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su manea mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
D983151983139 983140983154 983155983139 T983145983144983151983149983145983154 P983154983157983155983145983150983137
Mane vina posljedice su utjecajavanjskih čimbenika na sastavvina Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstavavina pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja Neke mane ne pred-stavljaju ozbiljniji nedostatak za vino ilako se eliminiraju poput taloženje kaoposljedica nestabilnosti vina no nekemogu toliko promijeniti vino da posta-ne neupotrebljivo za piće i vrlo se teškoodstranjuje kao npr strani miris i okus
Posmeđivanje vinaKod bijelih vina boja prelazi u ta-
množutu do smeđu a kod crnih bojapostaje smeđe crvena do boje čokoladeOkus vina podsjeća na staro oksidiranovino Veću sklonost ovoj mani ima vinodobiveno od gnjilog grožđa Najčešćese pojavljuje u mladom vinu poslijeprvog pretoka ako vino nije dovoljnosulfitirano Sklonost vina posmeđivanjuutvrđuje se tzv zračnim testom Iz sva-ke bačve prije pretoka uzmemo uzorakvina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pri-
stup zraka te gledamo da li dolazi dopromjene boje Ako je vino promijeniloboju moramo ga sulfitirati 4-5 danaprije pretoka Također treba redovitonadolijevati bačve kako bi spriječilimanu posmeđivanja vina Sumporenjetaloženje kontrolirana fermentacijai zdravo grožđe redovite su mjere zasprečavanje ove mane
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetkufermentacije Vina imaju vrlo neugodanmiris na pokvarena jaja Uzrok mirisaposljedica je nekoliko mogućih procesanepravilno sumporenje praznog suđaspaljivanjem sumpornih traka pri čemu
se dio elementarnog sumpora topi i ka-plje na dno bačve nakon čega kada sevino unosi u takve bačve dolazi do re-dukcije elementarnog sumpora u sum-
porovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika
predugo držanje mladog vina na ta-
logu pri čemu dolazi do autolize kva-
saca time i degradacije bjelančevina
pri čemu nastaje i sumporovodik Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovolj-
no pretočiti uz jače prozračivanje jače
izražen miris otvoreni pretok i sumpo-
renje s 2-5 ghl SO2 tretiranje s bakre-
nim preparatima
Miris na čepGlavni uzročnik 246 - triklora-
nisol (TCA) Bitno je razlikovati gaod mirisa na plijesan uzrokovanoglošom bačvom zaraženim grožđemili mikrobiološkim kvarenjem
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4552
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona jepuno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža divlji šipak ši-pak šepurika ili šipurika Riječ je o biljci koja doslovce predstavljariznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
45
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Divlja ruža-šipurak
M983137983154983145983151 Ć983157983138983141983148983137 983140983145983152983148 983145983150983143
Divlja ruža se u prirodi lako pro-nalazi što je i razumljivo kadase zna da u nas raste u svim kra-
jevima uz živice polja rubove šumana osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru Naraste u grm visok 2 do3 metra s mnogo visećih grana koje suldquonaoružanerdquo oštrim povijenim trnjemDivlja ruža ima oštro nazubljene listovea u razdoblju od lipnja do srpnja na gra-nama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetoviugodnog mirisa Kada ocvatu započinjeformiranje tj oblikovanje plodova-šipa-ka koji sazrijevaju do polovice rujna
Iako je ovdje riječ o porodici ruža(Rosaceae ) rodu od oko 400 listopad-nih (nekada i zimzelenih) bodljikavihvrsta treba znati da je u nas najrašireni- ja Rosa canina ili pasja ruža Ime je do-bila u Srednjem vijeku kada su po pre-daji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnogpsa Inače na latinskom cane znači pasšto opet daje smisao tom njenom po-malo nezasluženom nazivu
Sakupljanje i sušenje plodovaPlodovi šipurka su itekako ljekovi-
ti ali ih treba pravodobno skupiti Topodrazumijeva njihovo sakupljanje ti- jekom jeseni i sušenje na temperaturido 50 stupnjeva C kako bi plodovi za-držali prirodnu boju Sušenje se obavljau sušarama ili pećima (fijakeru) Nakonsušenja plodovi moraju biti potpunosuhi lijepe crvene boje Pregorjeli i ta-mni plodovi se otklanjaju U pravilu od 2kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurkaNakon sušenja plodovi se pakiraju u ju-tane vreće U pojedinim krajevima našezemlje se otkupljuje i šipurak u polutka-ma bez sjemena i sjemenskih dlačica
Ljekovita vrijednost šipurkaOsim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavajui voćne kiseline pektin vanilin teminerale od kojih prednjači željezoČak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehra-ne te sami fitoterapeuti preporučujuda šipkov pekmez postane dio našesvakodnevne prehrane A posebnostšipurka je u tome što se njegovimkuhanjem ne uništava vitamin CMeđutim osim za spravljanje pe-kmeza plodovi se u svježem stanjukoriste i za spravljanje marmeladavina likera soka umaka i desertaPosebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova Šipkov čaj je i blagipurgativ odnosno blago sredstvo zapospješivanje probave Preporuča sestarijim osobama čiji probavni organine upijaju dovoljno C vitamina ko- jega u ovom slučaju ima u izobiljuZbog svog dijuretskog djelovanjačaj se preporuča kod gihta reumebubrežnog pijeska i kamenca Uzimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatu-ra preporuča se piti isključivo šipkovčaj Naime visoka tjelesna tem-peratura vodi manjku vitamina C uorganizmu što se uspješno rješavapogađate- uzimanjem šipkova čaja
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4652
U jesen prihranjivanje zajedniceosobito one s mladim maticamanesmetano će i dalje razvijati le-
glo pa će ući u zimu s više mladih pčelakoje nisu radile izvan košnice U ranomproljetnom razvoju biti će hraniteljicanovog legla i jezgra uspješnog razvo- ja Jesensko podražajno prihranjivanjeobavljamo manjim količinama tekućehrane dulje razdoblje Najvažnije je dahranu dajemo navečer kad prestaje izletpčela tako da je do jutra svu prenesuu saće Pri prihranjivanju valja imatina umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane Priprihranjivanju kao i svakom drugomotvaranju košnica treba biti vrlo opre-zan a svako pojačano zujanje pratitida ne izazovemo opći metež u cijelompčelinjaku
Grabež ili napad tuđicaAko nema dovoljno pčelinje paše
kao što je čest slučaj u rano proljeće ilipotkraj ljeta te ujesen može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica kojunazivamo grabež ili tuđica
Kad prirodna paša oslabi naime
prestane pčele sabiračice i dalje izli- jeću na sakupljanje nektara Kad ga uprirodi nema ili nema dovoljno nastojepronaći nove izvore U tom oblijetanjuznaju na svojem ili susjednom pčelinja-ku pronaći slabije zajednice bez maticena kojima stražarice na brane dovoljnoleto Ulaze u košnice nasisaju se meda iprenose ga u svoju košnicu Pronalazakizvora hrane prenose i drugim sabirači-cama iz svoje zajednice i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicuKad isprazne jednu traže iduću koja jeslabija i ne može se oduprijeti napaduPonukane posebnim zujanjem napada-čica priključuju se pčele iz drugih koš-nica i na pčelinjaku nastaje opći metežNapadnutu košnicu prepoznajemo povelikom broju pčela na letu U početkunapada pčela iz napadnute košnice sebrane pa na podu ispred košnice vi-dimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela Jake zajednice se obrane od ka-kvih napada i to tako da iziđu iz koš-nice u većem broju uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica Slabijezajednice ostanu bez meda i s izgriže-nim i oštećenim saćem pa su osuđenena propast osobito ako je grabež uje-sen U toj borbi često strada ili nesta-ne matica Nastavku ove nepoželjnepojave pogoduje velika razlika u jačinizajednica istog pčelinjaka kao što sukasni rojevi nukleusi ili slabe zajedniceČest uzrok je neoprezno prihranjivanjeili otvaranje košnica
Uzroci koji dovode do grabežiUoči svršetka paše odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoritisva dodatna leta ili otvore za prozrači-vanje Ostavljeno leto potrebno je suzitiovisno o jačini zajednice Kod slabijihzajednica leto sužujemo tako da osta-ne prolazak samo za jednu pčelu Svaoštećenja na košnici zatvorimo da pčelene mogu prolaziti Ventilaciju rješava-mo preko mreža i to je najbolje mračna
46
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati ja- jašca moramo često dohranjivati Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež napčelinjaku
Oprez kod
prihranjivanja pčela
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4752
ventilacija gdje pčele izvana ne mogudoći u dodir s pčelama u košnici
Košnice otvaramo samo po potrebii to najbolje predvečer Pregled uočizime koji moramo obaviti u ovo dobanapravimo brzo i košnicu po košnicuna što udaljenijim stranama pčelinjakaa nikako susjedne Ako kod otvaranjakošnice primijetimo pojačano zujanjeili napad pčela prekidamo pregled ikošnicu odmah zatvaramo Nakon toganeko vrijeme promatramo zbivanje naletu
Pri vađenju okvira s medom pčelemoramo stavljati u košnicu kroz limenisipaonik a nikako stresati pred košni-cu Izvađene okvire s medom držati udobro zatvorenim nastavcima košnica-ma najbolje u udaljenim prostorijamau koje pčele ne mogu nekontroliranoulaziti i izlaziti
Izvrcano saće vraćamo u košnice načišćenje predvečer kad prestane izlije-tanje pčela nikako danju
Prihranjujemo uvijek predvečer sispravnih hranilica koje ne smiju propu-štati niti kap sirupa Ako se sirup ipakprolije obrišemo ga i isperemo vodomda se izgubi miris šećera a osobito akosmo hrani dodali med
Borba protiv grabežiAko se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež potre-bo je poduzeti mjere sprječavanja njego-va širenja na ostale košnice pčelinjaka
Čim na letu primijetimo borbu i ra-zaznamo da je riječ o napadu tuđica ipokraj suženog leta na leto nabacamomokru travu da onemogućimo provla-čenje pčela Uz to se preporuča okolinuleta premazati petrolejem ili nekomdrugom tekućinom odbojnog mirisaAko to ne pomogne leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana Na njezino mjestopostavimo praznu košnicu bez pčelau koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazatimedom Tuđice naime očiste napad-nutu košnicu i smatraju taj izvor hranepotrošenim pa se više ne vraćaju nato mjesto Nakon toga možemo vratitisklonjenu košnicu Jedan od boljih na-čina je ako sklonjenu košnicu možemoodvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5km) i ondje otvorimo leto U tom slu-čaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i pona-šaju kao zajednica Osim vidljive pojavegrabeža može se dogoditi i tihi grabežkada tuđice dulje ali u manjem brojuulaze u košnicu i polako kradu medŠtete od pojave grabeža su u uništa-vanju napadnutih zajednica i njihovojpropasti mogućem uništenju gotovocijelog pčelinjaka ali je važna i štetaod širenja bolesti među zajednicama ipčelinjacima nekog kraja
Kruno Lažec dr ved medPreneseno iz Gospodarskog lista
47
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4852
48
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
Jesenska cvatnja voćakaNeuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su poslje-dice uočene i na različitim voćnim vrstama U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine
M983154 983155983139 N983145983150983151 R983151983156983145983149
Idoista javljaju nam se brojni voća-ri bilo amateri bilo profesionalci usvom poslu i pitaju nas za savjet
Došao mjesec rujan a voćke procvjetaleŠto nam je činiti što je uzrok tomu Po-sebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kodkojih je osim voćaka i krumpir drugi putprocvjetao Pa doista što se to događau svijetu oko nas Često napominjemkako je sustavno devastiranje naših pri-rodnih bogatstva misleći pri tomu navelike šumske komplekse ostavilo ne-sagledive i trajne posljedice na klimat-ske prilike Ukoliko tomu pridodamo isustavno enormno zagađivanje okolinelako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen Sve to zajedno utje-če na velike klimatske promjene kojeostavljaju traga na sav biljni svijet patime i na brojne voćne vrste
Zašto voćke zamijene jesenza proljeće
Dakle u mnogim se voćnjacima do-godio fenomen-voćke su procvale u je-sen Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnimvremenom tijekom ljeta Ono što hoćureći jest činjenica da su velike vrućinekoje su se smjenjivale obilnim oborina-ma utjecale na aktiviranje obrambenihmehanizama biljke Jer treba znati dabiljke tj voćke imaju nevjerojatne me-hanizme obrane od svih vremenskihnepogoda koje ih mogu pogoditi pačak i od štetnika Stoga zadivljuje načinna koji su voćke nastojale preživjeti ek-
stremna kolebanja temperatura ovogaljeta Zbog kolebanja temperatura voć-ke su prešle u stanje mirovanja Uvjetnorečeno voćke su prešle u fazu u kojoj suinače zimi a sve kako bi izbjegle potpu-no sušenje Sve svoje funkcije svele su
na minimum što znači da su aktivnostidisanja lista ploda i stabla svedene nanajmanju moguću mjeru A kako je lje-to završilo blago i kišovito voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da supočele kretati u novu vegetaciju Pupovikoji su bili prisiljeni na mirovanje pro-listali su a zaostali cvjetovi procvjetaliOsim toga ova godina je pokazala dau našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbutreba obavljati krajne oprezno jer pre-tjerani rez može prouzročiti ožegotinena plodu i onemogućiti nastojanje bilja-ka da puste mladicu list i cvijet Inače
stručno rečeno mirovanje voćaka uvje-tuju biljni hormoni dormeni od kojih sunajvažniji etilen i apscisna kiselina kojise i nakupljaju krajem vegetacije Završili vegetacija rano u jesen hormona kojiuzrokuju mirovanje ima manje Čim sehormoni pod utjecajem hladnoće raz-grade a temperature zraka porastuzapočinje novo vegetacijsko razdoblje
Kako pomoći voćkama
Jedno je sigurno pupovi koji su pro-cvjetali za iduću godinu su izgubljeniAli bude li zahladilo dio cvjetova ipakse neće otvoriti pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipakmogle dati mali urod Međutim treba
znati da ovakav neravnomjeran razvitakiscrpljuje i oslabljuje stablo pa ono za-htijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojid-bu organskim i mineralnim gnojivima
Osim toga sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj kori-stimo formulacije NPK gnojiva s malimpostotkom dušika (N) ali i organskapeletirana gnojiva
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 4952
Polica AKTIV PLUS pruža sigur-nu zaštitu od posljedica nesretnogslučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 1000 KM
mdash za slučaj smrti uslijed nezgode 500000 KM
mdash za slučaj trajnog invaliditeta 1000000 KM
mdash za slučaj 100 trajnog inval idi teta 1500000 KMmdash dnevna naknada za bolničko liječenje 1000 KM
Odabirom uplate većeg iznosa go-dišnje premije i svote pokrića popolici AKTIV PLUS bit će većeDovoljno je da nas kontaktiratetelefonski ili da posjetite Vamanajbliže prodajno mjesto Croatiaosiguranja dd kako bismo Vamaktivirali ovo iznimno povoljno ikorisno osiguranje
AKTIV PLUS
wwwcroatiaosiguranjeba
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalažaU ponudi HP Mostar možete pronaći paketskuambalažu u pet različitih dimenzija
wwwpostbabesplatni info telefon
080 088 088
Naziv artikla Dimenzija (mm) Cijena (KM)
Paket S 230x150x90 120
Paket M 300x200x100 170
Paket L 300x230x140 200
Paket XL 300x240x230 250
Paket XXL 480x300x200 300
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5052
Z A N I M L J I V O S T ITalipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat Corypha
umbraculifera naraste do 25metara visine Listovi su jojlepezasto razdijeljeni okruglogobrisa promjera do 5 m Lisnapeteljka je jako snažna dugač-ka do 5 metara Golemi listovise koriste kao zasloni i prekrivači za krovove Ova palma ne bibila posebno interesantna da nema nešto neobično Naimetaliput palma cvate jedanput u životu nakon otprilike 50-60godina života Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu Brojnjenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod otprilike godinu dananakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 toneplodova Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve tenakon zriobe plodova ona odumire
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevnoDivovski bambus lat Den-
drocalamus giganteus pori- jeklom iz jugoistočne Azijenaraste do 35 m visine Di-vovski bambus stvara najvećevlati na svijetu i to rekordnombrzinom Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cmdnevno Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu glatku površinute se vrlo sporo razgrađuju To ih čini izuzetno omiljenima zagradnju mostova kuća i skela Budući da su stabljike izmeđučvorova šuplje prikladne su i za splavi cijevi glazbene in-strumente i posude svake vrste Kao skoro sve vrste bambusai ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakondozrijevanja plodova nadzemni dio odumire
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnikeDrvo putnika lat Ravenala madagascariensis je jedno odnajomiljenijih parkovnihstabala porijeklom s Ma-dagaskara Naziv ove biljkepovezan je s legendom premakojoj je ona putniku uvijekpredstavljala izvor svježepitke vode Zaista mnogo sekišnice sakuplja u pazušcimasnažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u oblikuslova U No da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposred-no pred laquoumiranjemraquo od žeđi Kišnica je naime puna odu-mrlih listova ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari Itvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjerusjever-jug samo je pusta priča Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti Potrebna im je pomoć lemura tipičnihpolumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektaromMirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo latinskognaziva Pandanus tectoriusnaraste do 10 m visine sasvjetlosivim prstenastimstablom Listovi su plavka-stosivi dugački i do 3 m aširoki 5-10 cm Muški i žen-ski cvatovi rastu na zaseb-
nim biljkama Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima alinajčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja Biljkaima više naziva a primjerice na Havajima je zovu laquoHalaraquo
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim paci-fičkim otocima osnovna živežna namirnica Selekcijom jedobiveno mnoštvo sorti Nekima od njih nedostaje trnje nalistovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća ple-le košare i mreže Osim plodova biljka se koristila i u drugesvrhe Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kaosredstvo za mamljenje mladića
Luk u brojkamaPrema podacima FAO luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara s prosječnim prinosom od 172 tha U Europise uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosomod 170 tha Po površinama najviše je zastupljen u RusijiUkrajini i Poljskoj a najveće prinose po ha imaju Nizozemska(391 tha) Španjolska (410 tha) i Italija (282 tha) U Hr-vatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha s prosječnim prinosomod 76 tha
Nematode - vrlo brojne ali i različiteSmatra se da poslije ku-kaca nematode predstavljajunajbrojniju grupu životinja(oko 800000 vrsta) Nema-tode naseljavaju sve životnesredine počev od vode uklju-čujući i najveće morske dubi-ne zemljišta biljke životinje i čovjeka Različitog su oblika alii veličine Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoder-ma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (nprAscaris 30-40 cm Dracunculus medinensis 120 cm)Najdu-ljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissi-ma koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metaraInače za poljoprivredu vrlo bitne tzv fitoparazitne nematodespadaju u grupu najsitnijih
50
BROJ 88 bull RUJAN LISTOPAD 2013
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5152wwwsjemenarnacom
infosjemenarnacom
WEB SHOPSJEMENARNAZadovol jstvo naših ku
paca i poslovnih partnera nas vodi
na svim područ jima našeg poslovan ja zato
smo odlučili
od ove godine otvoriti
vlastiti web shop i tako
kupcima na teritori ju ci jele BiH omogućiti ugodnost
kupovine naših proizvoda iz udobnosti vla
stitog doma
NOVOWeb Shop
Sjemenarna web shop Vam nudi
bull Preglednu strukturu ponude i proizvoda
bull Jednostavno naručivanje
bull Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robeisporuke robe)
bull Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM)
Sve detal je o tome kako kupovati preko web shopa
potražite na našo j stranici - shops jemenarnacom
Želimo Vam ugodnu kupovinu
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom
8132019 Green Garden [broj 88 septembar-oktobar 2013]
httpslidepdfcomreaderfullgreen-garden-broj-88-septembar-oktobar-2013 5252
NPK 333+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom