GRAEVINSKE MJERE ZATITE NA RADU

SADRAJ:

1.

UVOD ................................................................................................................................... 4 1.1. GRAENJE GRAEVINA ..................................................................................................... 5 1.1.1. Sudionici u gradnji........................................................................................................... 5 1.1.2. Projektna dokumentacija ................................................................................................. 9 1.1.3. Dozvole za gradnju ....................................................................................................... 11 1.1.4. Ureenje gradilita ........................................................................................................ 16 1.1.5. Dokumentacija na gradilitu........................................................................................... 18 1.1.6. Uporaba graevina....................................................................................................... 22 2. IZVOENJE GRAEVINSKIH RADOVA ............................................................................. 24 2.1. ZEMLJANI RADOVI ............................................................................................................ 25 2.1.1. Osnovne mjere zatite pri radu...................................................................................... 25 2.1.2. Kopanje rovova i kanala ................................................................................................ 26 2.1.3. iroki iskopi................................................................................................................... 28 2.1.4. Kopanje bunara, ahtova i jama .................................................................................... 28 2.2. ZIDARSKI RADOVI ............................................................................................................. 30 2.2.1. Rad sa vapnom i pripremanje buke.............................................................................. 31 2.2.2. Graenje u iskopima ..................................................................................................... 31 2.2.3. Graenje iznad terena................................................................................................... 32 2.2.4. Graenje tvornikih dimnjaka ........................................................................................ 34 2.2.5. Graenje svodova i lukova ............................................................................................ 35 2.2.6. Montano graenje ....................................................................................................... 35 2.2.7. Ruenje objekta ............................................................................................................ 36 2.3. TESARSKI RADOVI ............................................................................................................ 38 2.3.1. Zatitne nadstrenice .................................................................................................... 39 2.3.2. Rampe i kosi prilazi i prolazi .......................................................................................... 39 2.3.3. Ljestve .......................................................................................................................... 40 2.3.4. Radni pod ..................................................................................................................... 41 2.3.5. Zatitne ograde ............................................................................................................. 41 2.3.6. Zatita otvora ................................................................................................................ 42 2.4. SKELE ................................................................................................................................ 43 2.4.1. Skele na nogarima ........................................................................................................ 45 2.4.2. Skele na ljestvama ........................................................................................................ 47 2.4.3. Konzolne skele.............................................................................................................. 48 2.4.4. Skele na stupovima....................................................................................................... 50 2.4.5. Visee skele.................................................................................................................. 51 2.4.6. Nosive skele.................................................................................................................. 53 2.4.7. Zatitne nadstrenice i zatitne prihvatne skele ............................................................. 53 2.4.8. Metalne skele................................................................................................................ 54 2.5. OPLATE.............................................................................................................................. 56 2.6. RADOVI NA BETONIRANJU............................................................................................... 56 2.7. ARMIRAKI RADOVI.......................................................................................................... 57 2.8. RADOVI NA KROVOVIMA .................................................................................................. 59 2.8.1. Vodoravne krovne povrine........................................................................................... 60 2.8.2. Kose krovne povrine.................................................................................................... 60 2.9. GRAEVINSKO OBRTNIKI RADOVI I OSTALI GRAEVINSKI RADOVI....................... 60 2.9.1. Graenje putova............................................................................................................ 61 2.9.2. Graenje mostova......................................................................................................... 63 2.9.3. Graenje tunela............................................................................................................. 66 2.9.4. Minerski radovi.............................................................................................................. 68 2.9.5. Kamenolomi.................................................................................................................. 68 2.9.6. Graevinski strojevi i ureaji.......................................................................................... 68 2.9.7. Elektrine instalacije na gradilitu .................................................................................. 73 2.9.8. Opasni tvari na gradilitu ............................................................................................... 74 2.9.9. Postupci prilikom uzimanja kooperanata na zajedniko gradilite................................... 75 2.9.10. Sredstva osobne zatite na radu i osobna zatitna oprema ..................................... 77

2

2.10. ELABORAT ZATITE NA RADU NA GRADILITU.............................................................. 79 2.10.1. Pretpostavke za izradu elaborata ............................................................................ 81 2.10.2. Oblik i sadraj elaborata.......................................................................................... 82 2.11. POVREMENI PREGLEDI GRADILITA .............................................................................. 90 2.11.1. Pokuaji i ostvarenja, metodologija analize stanja ................................................... 91 3. OBJEKTI NAMIJENJENI ZA RADNE I POMONE PROSTORIJE....................................... 93 3.1. GRAEVINSKI ASPEKTI SIGURNOSTI.............................................................................. 93 3.1.1. Bitni zahtjevi za graevinu............................................................................................. 93 3.1.2. Graevni proizvodi ........................................................................................................ 95 3.1.3. Lokacija i smjetaj objekta............................................................................................. 96 3.1.4. Vodovod i kanalizacija................................................................................................... 99 3.2. MJERE ZATITE NA RADU U RADNOM PROSTORU .................................................... 100 3.2.1. Uvodne napomene...................................................................................................... 100 3.2.2. Projektiranje i izvedba ................................................................................................. 102 3.2.3. Veliina i visina prostorija ............................................................................................ 103 3.2.4. Podovi......................................................................................................................... 105 3.2.5. Zidovi i stropovi ........................................................................................................... 106 3.2.6. Krovovi........................................................................................................................ 107 3.2.7. Tehniki zahtjevi za prozore i vrata.............................................................................. 108 3.2.8. Prometnice u radnim i pomonim prostorima ............................................................... 109 3.2.9. Unutarnja, vanjska stubita, zatitne ograde i rukohvati ............................................... 112 3.2.10. Mostovi, rampe, radne platforme i pjeake staze ................................................. 114 3.2.11. Vertikalni prilazi..................................................................................................... 115 3.2.12. Pokretne stepenice ............................................................................................... 116 3.2.13. Prirodno i umjetno osvjetljavanje........................................................................... 116 3.2.14. Temperatura, relativna vlanost i brzina kretanja zraka ......................................... 117 3.2.15. Zagrijavanje prostorija........................................................................................... 118 3.2.16. Prostorije s oruima i ureajima kod kojih se pojavljuju visoke i niske temperature 119 3.2.17. Provjetravanje....................................................................................................... 120 3.2.18. Buka i vibracije...................................................................................................... 122 3.2.19. tetna zraenja..................................................................................................... 123 3.3. MJERE ZATITE U POMONIM PROSTORIJAMA .......................................................... 124 3.3.1. Garderobe................................................................................................................... 124 3.3.2. Kupaonice................................................................................................................... 126 3.3.3. Umivaonice ................................................................................................................. 127 3.3.4. Prostorije za osobnu higijenu ena .............................................................................. 128 3.3.5. Prostorije za pruanje prve pomoi.............................................................................. 128 3.3.6. Nunici........................................................................................................................ 129 3.3.7. Prostorije i prostori za odmor....................................................................................... 129 3.3.8. Prostorije za uzimanje obroka hrane............................................................................ 130 3.3.9. Prostorije za puenje................................................................................................... 130 3.3.10. Prostorije za povremeno zagrijavanje radnika ....................................................... 130 3.3.11. Prostorije za suenje, ienje i dezinfekciju radne odjee .................................... 130 3.3.12. Mjesta na otvorenom............................................................................................. 131

3

1.

UVOD

Zatitu na radu moemo definirati kao skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih, pedagokih i drugih aktivnosti s pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti i tetnosti koje mogu ugroziti ivot i zdravlje osoba na radu, kao i drugih osoba. Svrha zatite na radu je spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia. Osobita zatita predviena je za odreene kategorije radnika, i to mlade radi ouvanja nesmetanog duevnog i tjelesnog razvitka, ene radi zatite od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, invalide i profesionalno oboljele osobe od daljnjeg oteenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti te starije radnike radi ouvanja radne sposobnosti u granicama primjerenim njihovoj ivotnoj dobi. Problem zatite na radu u graevinarstvu vrlo je opsean, od sastava radne snage pa do uvjeta rada. Kao to je poznato, veina graevinskih radova se obavlja sezonski ime dolazi do velike fluktuacije radne snage to nepovoljno djeluje na proizvodnju, a pogotovo na provoenje mjera zatite na radu. Graevinski radnici su uglavnom nekvalificirana radna snaga kod koje subjektivni imbenici imaju veliki udio u uzrocima ozljeivanja. Graevinski radnici nemaju stalno radno mjesto, ve obavljaju niz poslova. Oni dolaze na gotovo nepristupana mjesta kako bi stvorili uvjete za podizanje tereta, dok se istovremeno kreu u svim pogonima i tvornicama raznih grana industrije, gdje se obavljaju adaptacije, nadogradnje i sl. pri emu nisu ni svjesni za odreene opasnosti koje ih oekuju. Od takvih radnika ne moemo oekivati da obavljaju rad na siguran nain, ako ih ne uputimo u reim rada, u kojem su doputene samo odreene, pravilne metode rada te ako im ne osiguramo odgovarajue radne uvjete. Ako elimo promijeniti situaciju u graevinarstvu potrebno je djelovati prema stratekim ciljevima zatite na radu: djelovati na ovjeka i stvoriti pretpostavke da on zna, moe i hoe sigurno raditi to se postie motiviranjem, stimuliranjem, odgojem i obrazovanjem, selekcijom i sl. rijeiti problem ureenja radnog prostora, radne okoline u uem i irem smislu te sigurnost orua za rad i opreme, postaviti takvu organizaciju u kojoj se nezgode mogu dogoditi samo kao posljedica djelovanja vie sile ili protupravnim djelovanjem treih osoba. Mjere i normativi zatite na radu koji se primjenjuju pri izvoenju radova iz oblasti graevinarstva propisuju se Pravilnikom o zatiti na radu u graevinarstvu. Pravilnik o ZNR

4

u graevinarstvu je u osnovni propis koji ureuje slijedea podruja: ureenje gradilita, zemljane, zidarske i tesarske radove, skele, radove na betoniranju, pripremu i izradu armature, radove na krovu, graenje mostova i tunela, radovi na miniranju, kamenolome, graevinske strojeve i ureaje, rad s runim i mehaniziranim alatima, prijevoz materijala na gradilitu, elektrine instalacije na gradilitu, rad s opasnim materijalima na gradilitu, sredstva osobne zatite na radu i zatitna oprema to e sve biti obrazloeno u ovoj skripti. Pravilnikom o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore propisuju se minimalni zahtjevi za graevine namijenjene za radne i pomone prostorije glede sigurnosti i zatite zdravlja radnika te se primjenjuje na sve radne i pomone prostorije i prostore u kojima se stalno ili povremeno obavlja rad, povremeno zadravaju osobe na radu i u koje dolaze druge osobe po bilo kojem osnovu rada ili koritenja usluga. Odredbe Pravilnika primjenjuju se kad to zahtijevaju uvjeti mjesta rada, vrsta djelatnosti, odreene okolnosti ili opasnosti. Podruje graenja graevina danas se ureuje Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07), i podzakonskim propisima utemeljim na tom zakonu. Zakon ureuje projektiranje, gradnju, odravanje graevine, odreuje bitne zahtjeve za graevinu, obavljanje poslova projektiranja, gradnje i strunog nadzora, ustrojstvo i postupanje graevne inspekcije. Odredbe Zakona koje se odnose na gradnju primjenjuju se i na rekonstrukciju i na uklanjanje graevine ili njezina dijela. Zakon odreuje postupke izdavanja odgovarajuih akata temeljem kojih se odobrava graenje i uporaba gotove graevine (rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta, graevne i uporabne dozvole). U ovoj skripti emo studente upoznati samo sa osnovnim pojmovima i najznaajnijim imbenicima iz Zakona o prostornom ureenju i gradnji kako bi dobili odreenu sliku tijeka graenja, od izrade projektne dokumentacije do predaje i uporabe gotove graevine.

1.1. GRAENJE GRAEVINA 1.1.1. Sudionici u gradnji 1. INVESTITOR - pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina. 2. PROJEKTANT - osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. 3. IZVOA - pravna ili fizika osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini, a mora ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu.

5

4. NADZORNI INENJER - fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja.Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini. 5. REVIDENT - fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Dunosti investitora: osigurati struni nadzor graenja graevine, povjeriti projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, gradnju i struni nadzor gradnje osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti, povjeriti imenovati projektantu glavnog projekta projektantski nadzor graenja

graevine, ako je takav nadzor predvien glavnim projektom, glavnoga projektanta ako u projektiranju sudjeluje vie

projektanata, imenovati izvoaa odgovornoga za meusobno usklaivanje radova ako u gradnji sudjeluju dva izvoaa ili vie njih, imenovati glavnoga nadzornog inenjera koji je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora gradnje, u sluaju izvoenja vie vrsta radova ili radova veeg opsega na odreenoj graevini kad je potrebno vie nadzornih inenjera odgovarajue struke, investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora, pisano prijaviti poetak graenja, odnosno nastavak radova Ministarstvu odnosno nadlenom upravnom tijelu, graevinskoj inspekciji i inspekciji rada, najkasnije u roku od 8 dana prije poetka graenja ili nastavka izvoenja graevinskih radova nakon prekida dueg od tri mjeseca, najkasnije do dana poetka radova mora imati, ovisno o vrsti graevine, pravomono rjeenje o uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta ili pravomonu graevinsku dozvolu i elaborat iskolenja graevine, u sluaju prekida radova, poduzeti mjere radi osiguranja graevine i susjednih graevina, zemljita i drugih stvari. Fizika osoba koja je investitor stambene i stambeno-poslovne zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 ili jednostavne graevine za svoje potrebe moe jednom u pet godina sama projektirati i obavljati struni nadzor graenja ako je diplomirani inenjer odgovarajue struke ili inenjer odgovarajue struke i ima poloeni struni ispit.

6

Ako se tijekom graenja promijeni investitor, u roku od 30 dana od dana nastale promjene novi investitor (uz dokaz da ima pravo graditi na odreenoj nekretnini) je duan od Ministarstva odnosno nadlenog upravnog tijela zatraiti izmjenu rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Odgovornost projektanta: projekti koje izrauje moraju ispunjavaju propisane uvjete, a osobito projektirana graevina mora biti usklaena s lokacijskom dozvolom, ispunjavati bitne zahtjeve za graevinu i usklaena s zakonskim odredbama, projektant ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini, ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata odgovoran je glavni projektant, Dunosti izvoaa: S aspekta Zakona o prostornom ureenju i gradnji: graditi u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno graevinskom dozvolom, povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova, radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za graevinu, ugraivati graevne proizvode i opremu u skladu s zakonom, osigurati dokaze o uporabljivosti ugraenih graevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugraene opreme, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine bitnim zahtjevima za graevinu i od ovlatenih tijela izdane dokaze kvalitete propisno zbrinuti graevinski otpad nastao tijekom graenja na gradilitu, sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine, imenovati inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno pojedine radove. S aspekta zatite na radu: izrada elaborata ZNR za gradilite najkasnije 8 dana prije poetka radova, zapoeti radove istom nakon ureenja gradilita sukladno pravilniku ZNR, osposobiti svakog radnika za rad na siguran nain,

7

odrediti odgovornu osobu za provedbu ZNR, svakom radniku dati pripadna osobna zatitna sredstva, odmah obavijestiti inspekciju rada o teim ozljedama radnika na radu, osigurati pruanje prve pomoi na gradilitu. Dunosti nadzornog inenjera: nadzirati graenje tako da bude u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrenim glavnim projektom, odnosno graevinskom dozvolom, Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i posebnim propisima, utvrditi je li glavni projekt u pogledu horizontalnih i vertikalnih gabarita i namjene graevine izraen u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, odnosno lokacijskom dozvolom u sluaju kad je ista potrebna, utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, utvrditi ispunjava li izvoa uvjete za obavljanje djelatnosti graenja propisane posebnim zakonom, odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine putem ovlatene osobe koja nije sudjelovala u provedbi postupka izdavanja isprava i dokaza za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku u sluajevima kada je odreena takva obveza, bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno

nepravilnostima koje uoi tijekom graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama, sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine. U provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, nadzorni inenjer duan je odrediti nain na koji e se otkloniti nedostaci odnosno nepravilnosti graenja graevine. Nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u graevinski dnevnik. Struni nadzor graenja zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivredne djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 provodi se samo u odnosu na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti te utede energije i toplinske zatite. Struni nadzor graenja ne provodi se za jednostavne graevine. Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega, struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke. U tom sluaju investitor ili osoba koju on odredi duna je imenovati glavnoga nadzornog inenjera.

8

Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee. Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova. Dunosti i obveze revidenta: revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima iz Zakona o prostornom ureenju i gradnji, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke glede kontroliranog svojstva. revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen, na revidenta se na odgovarajui nain primjenjuju i odredbe Zakona o prostornom ureenju i gradnji i posebnog zakona o odgovornosti projektanta.

Pravo na obavljanje strunih poslova prostornog ureenja, poslova projektiranja, strunog nadzora i kontrole projekata sukladno posebnim propisima, a prema strunom smjeru u svojstvu odgovorne osobe i pravo uporabe strukovnih naziva "ovlateni arhitekt" ili "ovlateni inenjer" stjee se upisom u Imenik ovlatenih arhitekata i Imenik ovlatenih inenjera. U povodu svakog upisa Hrvatska komora arhitekata i inenjera u graditeljstvu izdaje ovlatenom arhitektu i/ili ovlatenom inenjeru rjeenje i arhitektonsku odnosno inenjersku iskaznicu. Hrvatska komora arhitekata i inenjera u graditeljstvu ima svojstvo pravne osobe i obavlja javne ovlasti koje su utvrene Zakonom o Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu.

1.1.2. Projektna dokumentacija Projekt sadri meusobno usklaene projekte odnosno usklaene nacrte i dokumente pojedinih struka kojima se daje tehniko rjeenje graevine, odnosno njezinih dijelova, na razini razrade propisane zakonom. Pojedinana tehnika rjeenja kojima se osigurava usklaenost graevine s vaeim propisima, uvjetima gradnje na odreenoj lokaciji, pravilima struke, te kojima se osigurava da graevina ispunjava zahtjeve javnog interesa (u daljnjem tekstu: tehnika rjeenja) moraju biti meusobno usklaena i ukljuena u cjelokupno tehniko rjeenje graevine, a obvezno se prikazuju kao sastavni dijelovi projekata pojedinih struka. Projekte prema namjeni i razini razrade dijelimo na:

9

idejni projekt -

njime se daje osnovno tehniko, prostorno i funkcionalno rjeenje graevine, obrauje uklapanje u krajobraz i okoli i daje rjeenje povezivanja s drugim graevinama i instalacijama prostorne i komunalne infrastrukture.

glavni projekt -

skup meusobno usklaenih projekata pojedinih struka kojima se daje tehniko rjeenje graevine, definira graevina u prostoru i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, lokacijskih uvjeta, a mora biti u pogledu lokacijskih uvjeta, u skladu s idejnim projektom. Prema vrsti graevine odnosno radova, glavni projekt sadri vie vrsta projekata: arhitektonski projekt, graevinski projekt, elektrotehniki projekt, strojarski projekt, trokovnik projektiranih radova, druge potrebne vrste projekata, ovisno o vrsti graevine (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.),

izvedbeni projekt - projekt na temelju kojeg se gradi graevina, mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. Izvedbeni projekt sadri detaljnije opise, planove oplata, nacrte armature, nacrte detalja i druge nacrte, te sve potrebne raunske provjere, koje moraju biti izraene u skladu s glavnim projektom. Nacrti detalja moraju prikazivati sve to je neophodno za izradu i obradu dijelova graevine. Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadravati sve propisane dijelove, te mora biti izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete za graevinu. Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni: ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegova dijela, datum izrade, ime i potpis te peat projektanta i dr. Kontrola projekata Kontrola glavnog projekta, ovisno o obiljejima graevine, odnosno radova provodi se obzirom na: mehaniku otpornost i stabilnost, zatitu od buke, utedu energije i toplinsku zatitu,

10

higijenu, zdravlje i zatitu okolia, u dijelu zatite okolia prema posebnom zakonu. Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti dijelove projekta na propisani nain. Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta Nostrifikacija je postupak utvrivanja usklaenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izraenog prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke. Projekti koji se nostrificiraju moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku. Nostrifikaciju projekta provodi ovlatena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja, a ovlatenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom miljenju povjerenstva, daje i oduzima ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar. Nakon obavljene nostrifikacije, ovlatena pravna osoba sastavlja pisano izvjee, ovjerava projekt i izdaje potvrdu. U sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani Zakonom, pravna osoba ovlatena za nostrifikaciju moe izraditi te dijelove projekta.

1.1.3. Dozvole za gradnju Graenju graevina moe se pristupiti na temelju slijedeih akata: 1. PRAVOMONOG RJEENJA O UVJETIMA GRAENJA - za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, 2. PRAVOMONE GRAEVINSKE DOZVOLE - za zahvate u prostoru, koje Vlada odreuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba, 3. POTVRENOG GLAVNOG PROJEKTA - za ostale graevine za koje se ne izdaje rjeenje o uvjetima graenja niti graevinska dozvola, Za jednostavne graevine nisu potrebni akti kojima se odobrava graenje, ali su investitor i izvoa duni pridravati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje. Rjeenje o uvjetima graenja izdaje se za graenje cijele graevine, a potvrda glavnog projekta i graevinska dozvola izdaju se za graenje jedne ili vie cjelovitih graevina odreenih lokacijskom dozvolom za sloenu graevinu. Ako je prije graenja graevine potrebno ukloniti prethodno izgraenu graevinu ili njezin dio, za uklanjanje te graevine potrebno je ishoditi, ovisno o vrsti objekta, rjeenje o

11

uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinsku dozvolu na temelju lokacijske dozvole. Tijela nadlena za izdavanje dozvola Zakonom o prostornom ureenju i gradnji odreena su tijela nadlena za izdavanje odgovarajuih akata temeljem kojih se moe pristupiti gradnji. NADLENO UPRAVNO TIJELO UPANIJE izdaje lokacijsku dozvolu, rjeenje o uvjetima graenja i potvrdu glavnog projekta za graevine izvan podruja velikog grada, te za graevine na podruju dviju ili vie jedinica lokalne samouprave, NADLENO UPRAVNO TIJELO GRADA ZAGREBA ODNOSNO VELIKOG GRADA izdaje lokacijsku dozvolu, rjeenje o uvjetima graenja i potvrdu glavnog projekta za graevine na svojem podruju, MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I

GRADITELJSTVA izdaje lokacijsku i graevinsku dozvolu za graevine koje Vlada odreuje uredbom, te za zahvat u prostoru koji je planiran na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba. Protiv akata koje je izdalo nadleno upravno tijelo moe se izjaviti alba

Ministarstvu. Protiv akata koje je izdalo Ministarstvo nije doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. Lokacijska dozvola Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima, a prije izdavanja gore navedenih akata temeljem kojih se moe pristupiti gradnji. Lokacijska dozvola izdaje se za sve graevine osim za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 i jednostavne graevine. U sluaju meusobne neusklaenosti dokumenta prostornog ureenja uega i irega podruja, lokacijska dozvola se izdaje na temelju dokumenta prostornog ureenja ireg podruja. U lokacijskoj dozvoli, ovisno o vrsti zahvata u prostoru odreuju se: oblik i veliina graevne estice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru prikazani na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, namjena, veliina i graevinska (bruto) povrina graevine s brojem funkcionalnih jedinica,

12

smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru prikazan na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, uvjeti za oblikovanje graevine, uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti, uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina, nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu, komunalnu i drugu infrastrukturu, mjere zatite okolia, odnosno uvjeti zatite prirode utvreni procjenom utjecaja na okoli, odnosno ocjenom prihvatljivosti zahvata za prirodu i dokumentacijom prema posebnim propisima, odnosno nain sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli, posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima, ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru, uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena graevne estice, fazno graenje pojedinih cjelina zahvata u prostoru, obveza ispitivanja tla i dr.), uvjeti za gradnju privremene graevine u funkciji organizacije gradilita (asfaltna baza, separacija agregata, tvornica betona, dalekovod i

transformatorska stanica radi napajanja gradilita elektrinom energijom te prijenosni spremnik za smjetaj, uvanje ili dranje eksplozivnih tvari osim nadzemnog i podzemnog spremnika ukapljenoga naftnog plina, odnosno nafte zapremine do 5 m3) i rok za uklanjanje te graevine nakon provedbe zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola. Sastavni dio lokacijske dozvole su idejni projekti izraeni u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se ta dozvola izdaje i posebni uvjeti tijela i osoba odreenih prema posebnim propisima. Podnositelj zahtjeva je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole ako tijekom izrade glavnog projekta, odnosno graenja namjerava na zahvatu u prostoru uiniti promjene kojima se mijenjaju lokacijski uvjeti, a da se pritom ne mijenja njihova usklaenost s prostornim planom na temelju kojeg je lokacijska dozvola izdana. Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno graevinske dozvole ne podnese nadlenom upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od dvije godine od dana pravomonosti lokacijske dozvole.

13

Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva jednom za jo dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana. Izmjene tijekom graenja Investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu rjeenja o uvjetima graenja ako tijekom graenja namjerava uiniti izmjene glavnog projekta zgrade kojima se mijenja usklaenost s idejnim projektom, odnosno prostornim planom u skladu s kojim je izraen. Izmjene tijekom graenja kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za graevinu, a kojim se ne mijenja njezina usklaenost s idejnim projektom, investitor moe uiniti na temelju izmijenjenog i/ili dopunjenog glavnog projekta. Investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu potvrde glavnog projekta ako tijekom graenja namjerava na graevini za koju se izdaje potvrda uiniti izmjene kojima se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima. Investitor je duan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole. Izmjene tijekom graenja kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za graevinu, a kojima se ne mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima investitor moe uiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta kojeg je potvrdilo nadleno upravno tijelo. Investitor je duan ishoditi izmjenu i/ili dopunu graevinske dozvole ako tijekom graenja namjerava na graevini uiniti izmjene kojima se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima i/ili kojima se utjee na ispunjavanje bilo kojeg bitnog zahtjeva za graevinu. U sluaju kad se mijenja usklaenost graevine s utvrenim lokacijskim uvjetima, investitor je duan prethodno ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole. Ako se tijekom graenja promijeni investitor, u roku od trideset dana od dana nastale promjene novi investitor je duan od Ministarstva odnosno nadlenog upravnog tijela zatraiti izmjenu rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta i graevinske dozvole u vezi s promjenom imena odnosno tvrtke investitora. Novi investitor zahtjevu prilae dokaz da ima pravo graditi na odreenoj nekretnini, odnosno da je vlasnik graevine za ije je graenje izdan taj akt. Izmjena akta dostavlja se prijanjem i novom investitoru te graevinskoj inspekciji. Dozvola za uklanjanje Uklanjanju graevine ili njezina dijela moe se pristupiti samo na temelju dozvole za uklanjanje osim u sluaju: inspekcijskog rjeenja

14

ako je prije graenja graevine potrebno ukloniti prethodno izgraenu graevinu ili njezin dio, uklanjanje te graevine odreuje se rjeenjem o uvjetima graenja, te potvrdom glavnog projekta, odnosno graevinskom dozvolom na temelju lokacijske dozvole. bez dozvole za uklanjanje vlasnik graevine smije ukloniti zgradu ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2, zgradu za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2 i jednostavnu graevinu. Kod uklanjanja graevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje bitnih zahtjeva okolnih i drugih graevina, niti ugroziti javni interes na drugi nain, a s graevnim otpadom nastalim uklanjanjem graevine mora se postupati sukladno odredbama posebnog zakona. Kod uklanjanja graevine ili njezina dijela struni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost, higijenu, zdravlje i zatitu okolia. Posebni sluajevi graenja Graenje u sluaju neposredne opasnosti - u sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, zbog opasnosti od tih dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta odnosno graevinske dozvole mogu se graditi graevine, koje slue sprjeavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica. Graevina se moe se graditi na temelju odluke, koju donosi Vlada po prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva obrane. Predmetna graevina se mora u roku od godine dana od prestanka djelovanja dogaaja ukloniti na temelju projekta uklanjanja takve graevine, a u sluaju trajnog zadravanja iste, mora se ishoditi odgovarajui akt (rjeenje o uvjetima graenja, potvrda glavnog projekta ili graevinska dozvola) u roku od dvije godine od prestanka djelovanja dogaaja. Obnavljanje oteenih graevina - u sluaju oteenja graevine djelovanjem dogaaja kao u prethodnom sluaju, graevina se moe neovisno o stupnju oteenja vratiti u prvobitno stanje bez rjeenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta odnosno graevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju koje je izgraena, odnosno projektom postojeeg stanja graevine. U sluaju kada se radi o graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske potrebno je ishoditi doputenje prema posebnom zakonu. Ostali posebni sluajevi legalizacija graevina

15

Ako je na graevnoj estici izgraena graevina bez rjeenja o uvjetima graenja odnosno potvrde glavnog projekta, investitor odnosno vlasnik je duan prije izdavanja rjeenja o izvedenom stanju odnosno potvrde izvedenog stanja za tu graevinu, osim upravne pristojbe odreene za izdavanje tih akata, platiti i posebnu upravnu pristojbu u iznosu odreenom posebnim propisom. a/ Rjeenje o izvedenom stanju - izdaje se za zgradu ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgradu za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, a izgraena je bez rjeenja o uvjetima graenja. b/ Potvrda izvedenog stanja - za graevinu za koju se prema ovom Zakonu izdaje potvrda glavnog projekta i koja je izgraena bez te potvrde, izdaje se potvrda izvedenog stanja. Graevina se smatra izgraenom ako su joj dovreni dijelovi bitni za ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za uporabu te graevine. Za rekonstrukciju graevine, za koju je prethodno izdano rjeenje o izvedenom stanju odnosno potvrda izvedenog stanja, potrebno je ishoditi rjeenje o uvjetima graenja odnosno potvrdu glavnog projekta za cjelokupnu graevinu.

1.1.4. Ureenje gradilita Gradilite mora biti ureeno tako da je omogueno nesmetano i sigurno izvoenje svih radova. Gradilite mora biti osigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilitu. O ureenju gradilita i radu na gradilitu izvoa radova sastavlja poseban elaborat, koji u pogledu zatite na radu obuhvaa sljedee mjere: 1. 2. 3. osiguranje granica gradilita prema okolini; ureenje i odravanje prometnica (prolazi, putovi, eljeznice i sl.); odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja graevnog materijala; 4. 5. izgradnju i ureenje prostora za uvanje opasnog materijala; nain transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih vrsta graevnog materijala i tekih predmeta; 6. nain obiljeavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroenih prostora na gradilitu (opasne zone); 7. nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para, odnosno gdje moe nastati vatra i drugo;

16

8.

ureenje elektrinih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilitu;

9.

odreivanje

vrste

i

smjetaja

graevinskih

strojeva

i

postrojenja

i

odgovarajua osiguranja s obzirom na lokaciju gradilita; 10. 11. 12. odreivanje vrste i naina izvoenja graevinskih skela; nain zatite od pada s visine ili u dubinu; odreivanje radnih mjesta na kojima postoji poveana opasnost po ivot i zdravlje radnika, kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme; 13. 14. 15. 16. mjere i sredstva protupoarne zatite na gradilitu; izgradnju, ureenje i odravanje sanitarnih vorova na gradilitu; organiziranje prve pomoi na gradilitu; po potrebi, organiziranje smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilite i sa gradilita; 17. druge neophodne mjere za zatitu osoba na radu.

Izvoenje radova na gradilitu smije se otpoeti tek kad je gradilite ureeno prema odredbama ovog pravilnika. Sav materijal, ureaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju investicionog objekta odnosno za izvoenje odreenog rada na gradilitu moraju kad se ne upotrebljavaju biti sloeni tako da je omoguen lak pregled i nesmetano njihovo runo ili mehanizirano uzimanje bez opasnosti od ruenja i slino. Na gradilitima na kojima ne postoji mogunost za uskladitenje graevnog materijala u potrebnim koliinama, dozvoljeno je dopremanje materijala samo u koliinama koje se mogu sloiti bez zakravanja prilaza i prolaza i bez opasnosti od ruenja. Pomone pogone na gradilitu, kao tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, u pravilu, treba smjetati izvan opasnih zona na gradilitu. Ako to nije mogue, moraju se predvidjeti i osigurati odgovarajue mjere zatite na radu radnika koji rade u tim pogonima. Ako su pomoni pogoni na gradilitima izraeni u cjelini ili djelomino od zapaljivog materijala, moraju se na gradilitu poduzeti potrebne mjere za zatitu od poara, shodno postojeim propisima. Da bi bili osigurani odgovarajui radni uvjeti u zatvorenim radnim prostorijama, moraju se poduzeti zatitne mjere radi smanjenja tetnog djelovanja: plinova i pare, visoke i niske temperature, vlage, praine, otrova, atmosferskog pritiska, buke i vibracija, eksplozije plinova, svih vrsta zraenja, kao i ostalih tetnosti, i njihovog svoenja na granice doputene postojeim propisima o zatiti na radu odnosno standardima. Za radove koji se vre u slobodnom prostoru pod nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim utjecajima, radna organizacija svojim opim aktom odreuje mjere

17

zatite na radu za osiguranje potrebnih radnih uvjeta i predvia koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava odnosno opreme pri vrenju tih radova. Na svakom novom gradilitu moraju se jo prije poetka graevinskih radova osigurati higijensko-sanitarni ureaji: zahodi, umivaonici, instalacije za pitku vodu, prostorije za boravak radnika za vrijeme vremenskih nepogoda u toku rada i za suenje mokre odjee i drugo, u skladu s postojeim propisima o zatiti na radu. Na svakom gradilitu mora se organizirati odgovarajua i efikasna sluba prve pomoi za vrenje hitne intervencije pri ozljedama radnika na radu. Zavisno od stupnja opasnosti, broja radnika, lokacije gradilita i njegove udaljenosti od zdravstvenih ustanova, uvjeta za smjetaj ozlijeenih radnika i drugo, na gradilitu moraju se osigurati potrebna sanitarna i druga sredstva i odgovarajue struno osoblje za pruanje prve pomoi.

1.1.5. Dokumentacija na gradilitu Izvoa na gradilitu mora imati: rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu, suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja i ugovor o udruivanju izvoaa prema posebnom zakonu, akt o imenovanju inenjera i glavnog inenjera gradilita, odnosno voditelja radova, akt o imenovanju nadzornog inenjera, odnosno glavnoga nadzornog inenjera, rjeenje o uvjetima graenja, potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinsku dozvolu s idejnim odnosno glavnim projektom, izvedbene projekte s miljenjem projektanta glavnog projekta i ovjerene od revidenta koji je to u izvjeu o obavljenoj kontroli glavnog projekta zatraio, za do tada izveden dio graevine i graevinske i druge radove koji su u tijeku sa svim izmjenama i dopunama, izvjea revidenata o obavljenoj kontroli izvedbenog projekta ako je to propisano, graevinski dnevnik, dokaze o sukladnosti za ugraene graevne proizvode, dokaze o sukladnosti prema posebnom zakonu za ugraenu opremu, isprave o sukladnosti odreenog dijela graevine bitnim zahtjevima prema posebnom zakonu i dokaze kvalitete za koje je Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, posebnim propisom ili projektom odreena obveza prikupljanja tijekom

18

izvoenja graevinskih i drugih radova kao i obveza provedbe kontrolnih postupaka za do tada izveden dio graevine i graevinske i druge radove koji su u tijeku, elaborat iskolenja graevine, drugu dokumentaciju, dozvole i doputenja za koje je posebnim propisima propisana obveza da je izvoa nakon poetka graenja graevine mora imati na gradilitu. Dokumentaciju iz toke 5., 6., 8. i 9. nakon zavretka graenja trajno uva investitor, odnosno vlasnik graevine. Dokumentacija iz toke 2., 6. i 7. nije potrebna na gradilitu za zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m. Dokumentacija iz toke 1., 3. i 8. je obvezna na gradilitu za jednostavne graevine i radove ijem se graenju, odnosno izvoenju moe pristupiti bez akta kojim se odobrava graenje Graevinski dnevnik Graevni dnevnik je dokument o tijeku gradnje kojim se dokazuje usklaenost uvjeta i naina gradnje odnosno izvoenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, izvedbenog projekta, propisa i normi. Graevni dnevnik odnosno zasebni graevni dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi gradnju odnosno pojedine radove (glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj gradilita). Graevni dnevnik vodi se tijekom gradnje, od dana uvoenja izvoaa u posao do dana zavretka gradnje i predaje objekta investitoru. Graevinski dnevnik vodi se za gradilite u cjelini, a ako se u okviru gradilita grade objekti koji su prostorno izdvojeni, predstavljaju nezavisnu funkcionalnu cjelinu i zahtijevaju specifinu organizaciju graenja, graevinski dnevnik se moe za takve objekte voditi izdvojeno. Graevinski dnevnik vodi se u paricama (kopijama) s jednako obiljeenim listovima formata 210 x 297 mm. Podaci upisani u graevinski dnevnik ne mogu se brisati, a precrtani i ispravljeni upis mora biti itljiv i ovjeren potpisima odgovorne osobe koja vodi gradnju i glavnog nadzornog inenjera. Glavni nadzorni odnosno nadzorni inenjer uzima i pohranjuje paricu svake ovjerene stranice dnevnika odmah po ovjeri radi sastavljanja uvezanog graevinskog dnevnika kojeg po zavretku gradnje daje investitoru na trajno uvanje.

19

Osoba koja vodi dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklaenosti i odstupanjima od uvjeta i naina gradnje odnosno izvoenja pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz glavnog projekta, izvedbenog projekta i tehnikih propisa, a osobito podatke o: elaboratu o iskolenju graevine i osobi koja je provela iskolenje, prispijeu i porijeklu gradiva, graevnih proizvoda i opreme koje se ugrauje, s dokazima o njihovoj uporabljivosti, promjenama vremenskih i drugih uvjeta za izvoenje radova, predloenim odnosno poduzetim mjerama usklaenja uvjeta za izvoenje radova, obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (na pr. temeljne jame odnosno tla, skela, oplate, armature, izvedba probne dionice i dr.), ugraenih proizvoda i opreme. Osoba koja vodi dnevnik obvezno upisuju u dnevnik odmah po nastanku podatke koji se odnose na izmjene i dopune graevne odnosno naelne dozvole, kao i podatke o promjenama sudionika u gradnji i tijeka gradnje odnosno izvoenja pojedinih radova. Glavni nadzorni odnosno nadzorni inenjer upisom u dnevnik: utvruje usklaenost iskolenja s elaboratom o iskolenju graevine i projektom i odobrava poetak izvoenja radova na graevini, ocjenjuje usklaenost pregledanih izvedenih radova sa zahtjevima odnosno pretpostavkama iz glavnog projekta, izvedbenog projekta i tehnikih propisa, odobrava odnosno zabranjuje nastavak radova te odobrava odnosno odreuje nain otklanjanja utvrenih neusklaenosti. Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor prema posebnom propisu upisuju u dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu. Graevinska knjiga Graevinska knjiga je dokument koji slui (kao dokaz) za obraun i naplatu radova. Izvoa je duan voditi graevinsku knjigu i ako su radovi ugovoreni po sistemu klju u ruke ili sl. U graevinsku knjigu se upisuju toni podaci o izmjenama i koliinama stvarno izvedenih radova po odgovarajuim stavkama iz trokovnika, a po potrebi se ucrtavaju i odgovarajue skice. Voditelj radova izvoaa i nadzori inenjer duni su izraivati potrebne obraunske nacrte koji se smatraju sastavnim dijelom graevinske knjige. Obraunski nacrti koji se smatraju sastavnim dijelom graevinske knjige, vode se u jednom primjerku na kopiju izvedbenog projekta. Sve se promjene upisuju u vie boja. Uz obraunski nacrt mogu biti

20

prikljueni i posebni znaajniji detalji sa pozivom na graevinski dnevnik ili graevinsku knjigu, kada je, zbog ega i od koga nareena izmjena. Obraunske nacrte potpisuju nadzorni inenjer i voditelj radova. Graevinska knjiga vodi se u jednom primjerku na nain da svaka stavka iz trokovnika ima svoj zasebni list. Po zavrnom konanom obraunu svi listovi graevinske knjige uvezuju se i predaju naruitelju. Podatke za graevinsku knjigu zajedniki prikupljaju nadzorni inenjer i voditelj radova, te krajem mjeseca upisuju koliine radova izvrene u tom mjesecu sa raunskom dokaznicom tih koliina i potpisuju vjerodostojnost tih podataka. Sve koliine navedene u graevinskoj knjizi koje se naknadno ne mogu provjeravati, a ovjerio ih je nadzorni inenjer, smatraju se konano utvrenim koliinama. Sve ispravke u graevinskoj knjizi moraju biti obostrano potpisane. Radni nalog Radni nalog ima svoj redni broj, datum kada je izdan radni nalog, skladite sa kojeg su podignuti dijelovi, ime radnika koji je otvorio radni nalog, lista artikala koji e biti utroeni pri radu na odreenom vozilu, podaci o vozilu i podaci o vlasniku. Situacija Temeljem koliina iz graevinske knjige, svaki mjesec se radi obraunska situacija u kojoj su po stavkama trokovnika iskazane koliine izvedenih radova u tekuem mjesecu, ugovorene jedinine cijene i umnoak istih tj. vrijednost radova po toj situaciji. Na naslovnoj strani prikazane su slijedee vrijednosti: vrijednost ugovorenih radova, vrijednost izvedenih radova u tekuem mjesecu, vrijednost prethodno izvedenih radova kao i ukupna vrijednost izvedenih radova. U rekapitulaciji situacije prikazuje se po odreenim fazama radova ukupno ugovoreni iznos, iznos izvedenih radova i postotak izvedenih radova. Obrazac situacije je standardni obrazac koji se treba ovjeriti od strane investitora kao i od strane nadzorne slube. Razlikujemo privremene situacije i okonanu situaciju. Posebna dokumentacija iz zatite na radu Da bi se graevinski radovi izvodili uz zadovoljavajui stupanj sigurnosti na radu, mora se izraditi posebna dokumentacija, prorauni, crtei i sl. Sva se ta dokumentacija u pravilu nalazi u sastavu elaborata zatite na radu na gradilitu, u dijelu koji govori o osiguranju radnih mjesta. Obzirom da e elaborat zatite pri radu na gradilitu biti kasnije detaljno obraen, ovdje emo samo navesti potrebnu dokumentaciju: statiki proraun i crtei za radove na podgraivanju i razupiranju iskopa zemlje,

21

projekt mjera zatite za iskop zemlje uz temelje susjednog objekta, projekt za izvoenje usjeka i zasjeka pri gradnji putova, proraun za podupiranje i izvoenje slijepih zidova (zagata), statiki proraun i projekt za kopanje i razupiranje stranica bunara, ahtova i jama, projekt za izvoenje industrijskih bunara ili ahtova, posebna dokumentacija za gradnju, rekonstrukciju, popravak ili montau tvornikog dimnjaka, planovi za montau stepenica, program za montano graenje, posebna dokumentacija za skele, nacrt i statiki proraun za zatitne ograde veih duina, s veim optereenjem ili na veoj visini, planovi za graenje svodova i lukova, upute za postavljanje, rukovanje, odravanje i demontau, te za prenoenje dizalica, program radova i mjera zatite pri ruenju, plan zatite od poara. Ova dokumentacija moe se isporuiti i naknadno, tokom izvoenja radova, a ne samo u okviru elaborata, ali je poeljno da se odloi uz slinu takvu dokumentaciju u elaboratu.

1.1.6. Uporaba graevina Nakon to su izvedeni svi radovi na graevini, ista se moe poeti koristiti, odnosno staviti u pogon, te se moe izdati rjeenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon to investitor nadlenom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu: zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine - za koju se izdaje rjeenje o uvjetima graenja, uporabnu dozvolu izdanu od Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva za graevine za koje se izdaje graevinska dozvola, uporabnu dozvolu izdanu od nadlenog upravnog tijela koje je izdalo potvrdu glavnog projekta ostale graevine, osim jednostavnih graevina, za koje se izdaje potvrda glavnog projekta. Uporabnu dozvolu Ministarstvo odnosno nadleno upravno tijelo, izdaje nakon to se tehnikim pregledom utvrdi da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno potvrenim glavnim projektom, a osobito glede ispunjavanja bitnih zahtjeva za

22

graevinu. U Zapisnik o tehnikom pregledu unose se svi podaci i injenice znaajne za izdavanje uporabne dozvole, a naroito u pogledu ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, uvjeta nesmetanog pristupa i kretanja u graevini, te lokacijskih uvjeta. Uporabna dozvola za graevinu za koju se prema posebnim propisima utvruju objedinjeni uvjeti zatite okolia, u dijelu koji se odnosi na te uvjete, prestaje vaiti u roku i pod uvjetima odreenim tim propisom. Uporabna dozvola za graevinu u kojoj se nalazi sklonite dostavlja se na znanje tijelu nadlenom za poslove zatite i spaavanja radi voenja evidencije o sklonitima. Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati prije dovretka graenja cijele graevine i za dio graevine: ako je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (koritenje mosta za pristup gradilitu, trafostanice i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.), a isto mora biti predviena glavnim projektom, ako se odreeni dio graevine moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine. Uporabna dozvola moe se na zahtjev investitora izdati i prije dovretka graenja sloene graevine za jednu ili vie graevina od kojih se sastoji sloena graevina. U tom sluaju uporabne dozvole izdaju se prema uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom. Izdavanje uporabne dozvole na ovaj nain mora biti predvieno glavnim projektom i odreeno graevinskom dozvolom za taj dio sloene graevine. Privremena uporabna dozvola Za graevinu za koju je Ministarstvo izdalo graevinsku dozvolu te za graevinu za koju je donesena odluka Vlade o utvrivanju interesa Republike Hrvatske ili za koju je posebnim zakonom odreen interes Republike Hrvatske, moe se iznimno izdati privremena uporabna dozvola: ako nema konanih rezultata ispitivanja glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine, a tehnikim pregledom je utvreno da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, te da su provedeni svi kontrolni postupci glede ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine za sve radove tijekom graenja kada je ta obveza odreena Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona, posebnim propisom ili projektom, ili ako graevina ima nedostatke koji nisu odreeni kao razlozi za odbijanje izdavanja uporabne dozvole te koji ne utjeu na ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu.

23

Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije dui od devedeset dana, a istekom tog roka potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu. Evidentiranje graevine u katastarskom operatu Katastarski ured evidentira graevinu u katastarskom operatu ako je za tu graevinu: izdana uporabna dozvola za graevine za koje se izdaje graevinska dozvola, odnosno potvrda glavnog projekta, predano zavrno izvjee nadzornog inenjera za graevine za koje se izdaje rjeenje u uvjetima graenja, rjeenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja, odnosno potvrda nadlenoga upravnog tijela da se za graevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti, ako je u katastarskom operatu formirana graevna (katastarska) estica za graevinu koja se evidentira.

2. IZVOENJE GRAEVINSKIH RADOVAPri izvoenju radova iz oblasti graevinarstva, primjenjuju se posebne mjere i normativi zatite na radu propisane Pravilnikom o zatiti na radu u graevinarstvu (Sl.br.42/68). Radovi iz oblasti graevinarstva ne obuhvaaju radove koji se izvode u pogonima ili pomonim radionicama na gradilitu i na drugim mjestima, radi pripreme, prerade i obrade graevnog materijala ili graevinskih elemenata koji se ugrauju u graevinske objekte. Na oruima za rad, ureajima i drugim sredstvima za rad koji se koriste u graevinarstvu provode se mjere i normativi predvieni navedenim pravilnikom, kao i ope mjere i normativi propisani Pravilnikom o opim mjerama i normativima zatite na radu na oruima za rad i ureajima (SL br. 18/67). U ovom poglavlju obradit emo ona pravila koja se odnose na karakteristine graevinske radove, bez obzira na podruja ili vrstu objekata, a to su: zemljani radovi, zidarski radovi, tesarski radovi, skele i oplate, radovi na krovovima, radovi na betoniranju i armiraki radovi,

24

2.1. ZEMLJANI RADOVI 2.1.1. Osnovne mjere zatite pri radu Pod zemljanim radovima podrazumijevamo razne iskope rovova, kanala, bunara, ahtova, jama i dr., pri emu se javljaju opasnosti od iznenadnog obruavanja, zaruavanja, pucanja ili klizanja zemljanih masa i iskopanog materijala, prodora podzemnih voda, prodora vode u sluaju poplave i sl. Obzirom na sve opasnosti do kojih moe doi, potrebno je iskop zemlje obavljati odreenom tehnikom i uz osiguranje bonih strana, kao i osiguranje crpke za izbacivanje vode za sluaj prodora vode.

Pri izvoenju zemljanih radova na dubini veoj od 100 cm moraju se poduzeti zatitne mjere protiv ruenja zemljanih naslaga sa bonih strana i protiv obruavanja iskopanog materijala. Pod zatitnim mjerama podrazumijevamo razupiranje bonih stranica rovova, kanala ili jama, podupiranje slijepih zidova ili nasipa, kao i kopanje prema priprodnom kutu odrona tla.

Osiguranje iskopa razupiranjem

Mjere zatite moraju se poduzeti i pri manjim dubinama iskopa ukoliko to zahtijeva vrsta tla tj. ako i kod manjih dubina postoji opasnost od klizanja tla, osipanja (pijesak, ljunak), odrona u slojevitom tlu i sl. Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovoa radova moraju voditi rauna o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje. Tesarski radovi na podgraivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditi struno, na temelju odgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea.

25

Ako se iskop zemlje vri na mjestu gdje postoji instalacija plina, elektrike, vode ili drugo, radovi na iskopu moraju se vriti po uputama i pod nadzorom strune osobe. Ako se pak u toku iskopavanja naie na instalacije, radovi se moraju obustaviti dok se ne osigura nadzor strune osobe iz organizacije kojoj pripadaju ili koja odrava te instalacije. Prije vrenja iskopa zemlje ili ienja zemljom zatrpanih jama, bunara, kanala i drugog, mora se prethodno provjeriti da li eventualno nema ugljinog monoksida odnosno drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova. Za silaenje radnika u iskop i izlaenje iz iskopa moraju se osigurati vrste ljestve tolike duine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm. Umjesto ljestava mogu se koristiti i odgovarajue stepenice ili rampe, ako je time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina. Ako se iskop zemlje vri miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postojeim propisima o miniranju.

2.1.2. Kopanje rovova i kanala Iskop zemlje na dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) moe se vriti i bez razupiranja, ako to vrstoa zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranje bonih strana iskopa. Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bone strane iskopa ureene pod kutom unutranjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop vri, niti pri etanom kopanju do dubine vee od 200 cm. Razupiranje se izvodi razliitim tehnikama i materijalima od drvenih okvira i razupora, do metalnih s navojima, hidraulinim razuporama i dr. Bone strane iskopa oblau se oplatom ija gustoa ovisi o vrstoi tla. Tako se u vlanom i sipkom tlu te iskopima podlonim trenji (u blizini prometnica ili nekih strojeva) oplata postavlja sljubljeno, daska do daske, a mogu se upotrijebiti i gotove profilirane eline ploe odgovarajuih konstrukcija za osiguranje bonih strana iskopa. Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na udaljenost od najmanje 50 cm od ruba iskopa da se sprijei nepotrebno optereenje ruba iskopa kao i mogunost obruavanja tog materijala u iskop. Ako se iskop zemlje za novi objekt vri do dubine vee od dubine temelja neposredno stojeeg objekta, takav rad mora se vriti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta. Ako se u rovove i kanale nerazuprtih strana iskopa polau cijevi, vodovi i slino, na mjestima na kojima je neophodan pristup radnika na dno iskopa radi vrenja potrebnih

26

radova na tim cijevima, vodovima i sl., bone strane rova odnosno kanala moraju se u potrebnoj irini osigurati od obruavanja razupiranjem. Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj irini koja omoguuje nesmetan rad na razupiranju bonih strana, kao i rad radnika u njima. Najmanja irina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm odreuje se slobodno, a pri dubini veoj od 100 cm, ista irina rova odnosno kanala nakon izvrenog razupiranja mora biti najmanje 60 cm. Za silaenje u iskope i uspinjanje moraju se osigurati posebne ljestve ili rampe, ime se sprijeava silaenje i uspinjanje po razuporama, to bi moglo poremetiti statiku ravnoteu

konstrukcije za osiguranje iskopa. Oplata za podupiranje bonih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje za 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se sprijeio pad materijala sa terena u iskop. Razmak izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se sprijei osipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla. Pri iskopima dubljim od 200 cm, moraju se upotrebljavati meupodovi za postupno izbacivanje u nekoliko zamaha. Meupodovi se polau na posebne podupirae (ne smiju se postavljati na razupore oplate za osiguranje iskopa, ukoliko iste nisu za to posebno izvedene i osigurane), a predstavljaju posebne konstrukcije koje e podnijeti optereenje materijala i radnika koji se nalaze na njima. Istovremeno, meupodovi se izvode s rubnom daskom visine 20 cm kako bi se sprijeilo vraanje iskopanog materijala u iskop.

Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vriti po uputi i pod nadzorom strune osobe. Oplata se skida postupno, odozdo prema gore, uz istovremeno zasipanje iskopa iskopnim materijalom. Ako bi vaenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu i zatrpati.

27

Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi rauna o stabilnosti stroja. Prilikom strojnog kopanja iskopanu zemlju treba odlagati na udaljenosti koja ne ugroava stabilnost strana iskopa, ako je po izvrenom iskopu potrebno vriti jo neke radove u iskopu. Rubovi iskopa smiju se optereivati strojevima ili drugim tekim ureajima samo ako su poduzete mjere protiv obruavanja uslijed takvih optereenja.

2.1.3. iroki iskopi Kod irokih iskopa (otkopa), ne kopa se okomito i ne postoji opasnost od obruavanja ili zaruavanja tla ako se kopa stepenasto. Nagib bonih strana irokih iskopa obino je identian prirodnom nagibu tla,

eventualno liniji odrona, a nikako taj kut ne smije biti vei od 60. Visina i irina stepenica ne smiju predstavljati opasnost u sluaju klizanja tla ili odrona, tako da se u pravilu stepenice izvode irine 120 do 150 cm, a visina ne bi trebala biti vea od 200 cm. Iskopi za usjeke i zasjeke pri graenju putova i slino, smiju se izvoditi samo na temelju odgovarajueg projekta. Putovi i rampe za odvoenje materijala moraju odgovarati vrstoi terena i prijevoznim sredstvima, a nagib im ne smije biti vei od 40%. Podupiranje bonih strana irokih i dubokih iskopa, kao i izvoenje slijepih zidova (zagata), mora se vriti po planovima i prethodnim proraunima, vodei rauna o mogunosti prodora vode i poveanih pritisaka u zidovima iskopa ili zagata. Ako se iskop vri u blizini graevinskih i drugih objekata, potrebno je prethodno provjeriti dubinu temelja susjednih objekata, kako za vrijeme iskopa ne bi dolo do ruenja. Ako e iskop biti dublji od dubine postojeih temelja, radovi se moraju vriti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta podupiranjem.

2.1.4. Kopanje bunara, ahtova i jama Kopanje bunara, ahtova i jama, bez obzira na njihovu namjenu odnosno upotrebu, kao i radovi na popravku i ienju bunara i ahtova, moraju se vriti pod nadzorom odreene strune osobe. Industrijski bunari i ahtovi smiju se izvoditi samo na temelju projekta koji obuhvaa i odgovarajue mjere zatite na radu. Kopanje bunara, ahtova i jama, iako se rade na isti nain kao i kopanje rovova, zahtijeva posebne mjere osiguranja radnika na iskopu, od izrade posebnog projekta, razrade organizacije rada do u tanine, pa do posebnog reima rada radnika u iskopu.

28

Kopanje i razupiranje strana bunara, ahtova ili jama mora se vriti na temelju statikog prorauna i projekta, koji sadri i odgovarajue mjere zatite na radu. Svi radnici koji rade u bunarima, ahtovima i jamama moraju biti vezani zatitnim pojasom sa konopcem za izvlaenje, a uz to moraju imati i poseban konopac za davanje signala u sluaju opasnosti. Radi zatite radnika koji rade na dnu bunara, ahta ili jame od pada iskopnog materijala iz naprave za izvlaenje iskopane zemlje, mora se postaviti zatitna nadstrenica na visini od najmanje 200 cm od dna iskopa.

Ako se pri kopanju bunara, ahta ili jame koriste betonski ili metalni obrui za potkopavanje, iznimno se doputa potkopavanje, aline vie od 20 cm. Da bi se sprijeilo padanje materijala u bunar, aht ili jamu, mora se po opsegu ruba postaviti puna zatitna ograda visoka najmanje 100 cm. Kao zatitna ograda moe posluiti i zid bunara ili jame, s tim da se on pri eventualnom odronjavanju mora stalno doziavati. Za silaenje i uspinjanje radnika iz iskopa bunara, ahta ili jame, moraju se osigurati posebne ljestve, pa se ni u kom sluaju ne smije dopustiti upotreba naprave za izvlaenje materijala. Prije ulaska u bunar, aht ili jamu mora se prethodno provjeriti da se u njima ne nalaze opasni plinovi. Ako se utvrdi prisustvo takvih plinova, silazak radnika u bunar, aht ili jamu moe se dozvoliti tek poslije otklanjanja tih plinova i provjeravanja da tih plinova nema. Provjeravanje prisustva opasnih plinova i njihovo otklanjanje vri odreena struna osoba. Pri kopanju bunara, ahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvornikih plinskih cjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slino, u pravilu treba predvidjeti mogunost pojave opasnih plinova. Provjeravanje prisustva takvih plinova u bunarima, ahtovima ili jamama obavezno vri odreena struna osoba odgovarajuim metodama i sredstvima. Ako se kopanje bunara, ahtova ili jama vri miniranjem, moraju se osim mjera zatite na radu predvienih postojeim propisima o miniranju, primjenjivati i ove mjere:

29

paljenje mina smije se vriti samo pomou elektrinog ureaja sa povrine terena, prije ulaska u bunar, aht ili jamu poslije miniranja mora se prethodno izvriti provjetravanje i provjeravanje da nema plinova u bunaru, ahtu ili jami, prije nastavljanja radova poslije miniranja treba provjeriti stanje bonih strana bunara, ahta ili jame, radi uklanjanja eventualne opasnosti od obruavanja. Uklanjanje oplate i podupiraa pri oziavanju bunara, ahtova ili jama mora se vriti odozdo navie, postepeno sa napredovanjem oziivanja, ali tako da ne bude ugroena stabilnost preostalog podupiranja. Ako se radovi vre u sipkom materijalu, oplata se ne smije vaditi, nego se mora uzidati.

2.2. ZIDARSKI RADOVI Zidarski radovi, kao svojevrsna finalizacija dijela poslova u graevinarstvu, izvode se na pripremljenim i zatienim radnim mjestima, bilo da se radi o iskopima, pomonim konstrukcijama ili dijelovima objekta. Bez obzira na spomenutu injenicu (pripremljena i zatiena radna mjesta), pri izvoenju zidarskih radova od pripreme materijala, preradbe, pa do ugradnje, javlja se itav niz opasnosti (poar u skladitu negaenog vapna, prskanje vapna i buke u oi i lice radnika pri spravljanju morta, zaruavanje zemlje pri zidanju u iskopima, pad s visine, posebice s radnih platformi, skela i ljestava, pad materijala s visine na tijelo radnika, prskanje morta u oi radniku pri bukanju, posjekotine i ogrebotine ruku na otrim rubovima opeka, bloketa i betonskih blokova, nagrizanje koe ruku i vrata vapnom, vapnenim mlijekom i vapnenim mortom, prskanje vrueg bitumena po rukama i licu radnika, letee estice pri buenju, dubljenju i probijanju konstrukcija, prskanje vapna u oi pri kreenju zidova i stropova i dr.). Da bi se sprijeile opasnosti pri zidarskim radovima, radni postupci su normirani sa stajalita zatite na radu: Pri postavljanju profila i obiljeavanju pravca zidova pomou ica, moraju se na ice u odgovarajuim razmacima postaviti obojena upozorenja ili druge uoljive oznake. Prilazi i prolazi za sva radna mjesta na kojima se vre zidarski radovi moraju biti izvedeni tako da se po njima mogu bez smetnje kretati radnici i prenositi i prevoziti materijal. Ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i mjestima koja za to nisu odreena, zabranjena je.

30

Slaganje materijala uz radna mjesta smije se vriti samo u koliinama koje odgovaraju nosivosti i veliini raspoloivog prostora. Visina naslaga mora odgovarati vrsti materijala i ne smije prelaziti visinu koja bi ugroavala stabilnost materijala odnosno prouzrokovala ruenje sloenog materijala i time dovela u opasnost radnike.

2.2.1. Rad sa vapnom i pripremanje buke Ako se na gradilitu koristi negaeno "ivo" vapno, mora se uvali u posebno izvedenim spremitima, ije je dno odignuto od tla. U naslagama vapna ne smiju se nalaziti zapaljivi predmeti, kao to su drvo, papir, krpe i sl. Korito za gaenje vapna mora se nalaziti pored vapnene jame i mora biti ograeno na mjestima na kojima postoji opasnost da radnik koji gasi vapno padne u vapnenu jamu. Vapnena jama mora biti ograena vrstom ogradom visine najmanje 100 cm sa strane kojom prolaze radnici. Radno mjesto kod vapnene jame sa koga se vadi gaeno vapno mora imati radni pod i biti osigurano protiv pada radnika, po potrebi, i osigurano vrstom ogradom. Alat za gaenje vapna i za vaenje gaenog vapna mora biti opremljen dugom drvenom drkom, radi zatite radnika od prskanja i isparavanja pri mijeanju i vaenju vapna. Hidratirano vapno u ambalai mora se uvati u suhim prostorijama, radi bezopasnog prenoenja na mjesto upotrebe (korito za gaenje). Jamu za gaeno vapno treba po mogunosti locirati izvan uobiajenih transportnih putova na gradilitu, na nekom udaljenijem dijelu gradilita. Takoer treba paziti da se ne nalazi u blizini uskladitene armature koja bi se mogla zaprjati vapnom. Radnici koji spravljaju mort moraju nositi zatitne naoale, zatitne rukavice i zatitne izme. Uza sve spomenute mjere treba predvidjeti i mjere zatite od poara to je predmet plana zatite od poara na gradilitu.

2.2.2. Graenje u iskopima Zidarski radovi u iskopu jama, kanala ili bunara smiju se izvoditi samo ako su osigurane bone strane iskopa, a materijal mora biti odloen dovoljno daleko od ruba iskopa kako ne bi, uslijed optereenja ruba iskopa, dolo do obruavanja materijala na radnike na iskopu. Zidari koji rade u bunarima trebaju uetom te prema potrebi i plinskom maskom. Sputanje materijala mora se vriti pomou posebnih naprava (ljebovi, lijevci) ili pomou transportnih sredstava (transporteri, dizalice i sl.) ovisno od vrste, oblika i teine se koristiti sigurnosnim uetom i signalnim

31

materijala. Sputanje teih graevinskih elemenata mora se vriti s radnicima obuenim za takve poslove, pod nadzorom odreene strune osobe.

2.2.3. Graenje iznad terena Graevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutranjosti viekatnih objekata visokim do 4,5 m iznad terena odnosno iznad poda meukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomonih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz koritenje takvih sredstava mogue izvoditi te radove bez opasnosti za ivot radnika. Graevinski i drugi radovi na objektima viim od 4,5 m iznad terena odnosno poda meukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz koritenje odgovarajuih skela ili na drugi podesan i siguran nain. Zidarima se doputa zidanje zida s poda radne skele ili tla do najvie 150 cm od poda ili tla. Ovaj zahtjev je uvjetovao izvoenje i opremanje pomonih konstrukcija za zidarske radove.

Kako se zidarski radovi ne mogu uvijek izvoditi iskljuivo sa posebno osiguranih skela ili radnih podova, zidari se tada moraju kretati i po ugroenim radnim mjestima. Ako u tim sluajevima postoji mogunost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajue zatitne nadstrenice ili prihvatne mree, tako da visina sa koje se moe pasti ne prelazi 3,0 m, a radnici se moraju vezati odgovarajuim zatitnim pojasom.

32

33

Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zatitna ograda iz opravdanih razloga ne moe postaviti ili ako su radovi koji se vre na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici koji vre te poslove moraju biti za vrijeme rada privezani pomou zatitnog pojasa i konopca duine najvie 1,50 m. Za zatitni pojas vezuje se ue koje na drugom kraju mora biti privreno na siguran nain. Opeke, buka i drugi potreban materijal moraju na radnim mjestima i uz radno mjesto zidara biti uredno, ravnomjerno i stabilno sloeni. Zidarske i ostale graevinske radove na visini ili na mjestima na kojima postoji opasnost od pada u dubinu, smiju vriti samo kvalificirani zidari i graevinski radnici koji su zdravstveno sposobni za radove na visini.

2.2.4. Graenje tvornikih dimnjaka Graenje, rekonstrukcija, montaa ili popravak visokog tvornikog dimnjaka smatra se posebno opasnim poslom, pa se za takve radove predviaju posebne mjere i sredstva. Takve radove smiju vriti samo osobe kvalificirane za takav rad i to pod neposrednim

nadzorom odreene strune osobe i to samo na temelju posebnog projekta uz odgovarajue mjere zatite na radu. Radnici koji grade ili montiraju visoke tvornike dimnjake moraju biti zdravstveno sposobni za radove na visini to se dokazuje na specijalistikom lijenikom pregledu. Visoki tvorniki dimnjaci moraju imati siguran pristup za penjanje na dimnjak odnosno silazak sa dimnjaka pri graenju i popravcima i za odravanje dimnjaka. Ljestve za penjanje na dimnjak odnosno silazak sa dimnjaka: moraju imati preke od okruglog eljeza promjera od najmanje 18 mm, na meusobnoj vertikalnoj udaljenosti koja ne smije iznositi vie od 30 cm, irina ljestava mora biti najmanje 45 cm, a udaljenost preke od zida mora biti 16 cm, prva preka ljestava za penjanje sa vanjske strane dimnjaka mora biti ugraena na visini od 30 cm od terena, na ljestvama se moraju u razmacima od najvie 5 m ugraditi dvostruki lukovi sa razmakom od 20 cm - za lenu zatitu odnosno za odmaranje pri penjanju ili silaenju, udaljenost izmeu sredine preaka za penjanje i sredine lukova za lenu zatitu treba iznositi od 600 do 800 mm, Na zidanim ili betonskim dimnjacima na kojima su preke za penjanje i lukovi za lenu zatitu ugraeni u zid dimnjaka, mora se ugraditi elino zatitno ue za privezivanje

34

pri penjanju odnosno silaenju. Zatitno ue ne mora se postavljati ako je lena zatita cijelom duinom ljestava postavljena na takvim razmacima da ne postoji opasnost da radnik padne nauznak. Iznad prolaza odnosno radnih mjesta oko dimnjaka u graenju mora se postaviti nadstrenica za zatitu radnika od sluajnog pada materijala odnosno alata sa visine. Ako se dimnjak gradi sa njegove unutranje strane, mora se na svakih 200 cm visine postaviti radna platforma, koja ujedno slui i kao zatita od pada materijala.

2.2.5. Graenje svodova i lukova Graenje svodova i lukova smije se izvoditi samo na osnovu planova i sa kvalificiranim zidarima koji moraju biti upoznati sa opasnostima koje im prijete pri tim radovima. Uklanjanje podupiraa i oplata koji slui za graenje svodova i lukova smije se vriti samo po nalogu rukovodioca gradilita i pod njegovim nadzorom.

2.2.6. Montano graenje Montano graenje zahtijeva poseban pristup u planiranju, provoenju i kontroli radova upravo zbog specifinih opasnosti vezanih kako za radnike tako i za same konstrukcije i investicijski materijal. Takvo graenje se izvodi na temelju posebnog programa koji mora sadravati mjere zatite na radu za izvoenje svih poslova: izrada i opremanje montanih elemenata, njihov transport, ugradba s namjetanjem i uvrivanjem elemenata na objektu, obrada i dorada ve ugraenih montanih elemenata i dr. Montani elementi se moraju izraditi tako da: po svom obliku, dimenzijama i drugim karakteristikama budu pogodni za lako i sigurno prenoenje, podizanje i privrivanje na objektu, svaki montani element mora na vidljivom mjestu imati odgovarajue oznake u skladu s planom montae i programom montanog graenja, na montanom elementu se mora nalaziti podatak o datumu izrade elementa i teini u kg, montane elemente, radi sigurnog prenoenja, treba opremiti dijelovima za ugraivanje i privrenje na objektu kao i pomonim metalnim dijelovima (kuke, pasice, hvatai, ...), Prilikom prijenosa nekvalitetno izraenih kao i napuklih ili na drugi nain oteenih montanih elemenata, kao i prilikom rukovanja takvim elementima, moraju se poduzeti posebne mjere zatite na radu. Oteeni, napukli i naizgled nepouzdani dijelovi ne smiju se ugraivati prije provjere njihove ispravnosti.

35

Montano graenje smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajuih i za tu svrhu podeenih mehaniziranih transportnih sredstava, kao i ureaja za dizanje, prenoenje i sputanje montanih elemenata. Sastavljanje i privrivanje montanih elemenata i druge montane radove na objektu smiju vriti samo osobe zdravstveno sposobne za rad na visinama, koje su uz to i struno osposobljene za vrenje montanih radova. Radovi na montai smiju poeti tek kad se pripreme oslonci, temelji i druge sigurne i stabilne podloge, a odluku o poetku montae mora donijeti odgovorna osoba. Ugraivanje svakog pojedinog montanog elementa u objekt mora se izvoditi odreenim redom, iskljuivo prema programu montanog graenja. Montani elementi i konstrukcije, tijekom montae se moraju pridravati, podupirati i zatezati, sve dok se ne uklope i tek nakon toga se mogu ostaviti samo one veze potrebne za osiguranje stabilnosti. Ukoliko se prilikom montae, montanim elementom udari u objekt ili konstrukciju, tada se isti mora vratiti na tlo radi utvrivanja eventualnog oteenja odnosno kontrole ispravnosti plohe elementa i dijelova za kvaenje i prenoenje. Kada se montani element postavi u eljeni poloaj, prvo se uvruje pomou privremenih stezaljki (kod tekih betonskih dijelova uvrivanje se provodi pomou specijalnih ureaja), a na kraju se krajnja ugradba izvodi zalijevanjem betonom uz eventualno prethodno zavarivanje ili spajanje svornjacima. Montaa elemenata vieg kata na objektu ne smije poeti prije nego to se osigura prilaz na taj kat (pomono stubite sa sigurnom ogradom, posebne ljestve i slino). Otvori u podovima i zidovima katova na kojima se radi moraju se pokriti vrstim poklopcima ili ograditi zatitnim ogradama. Ove konstrukcijese mogu namjestiti na montane elemente jo na tlu, prije podizanja i ugradbe elemenata (princio ugraene zatite), a isti se moraju po zavretku montae dati lako i bezopasno ukloniti. Dijelove armature koji izlaze iz elemenata nakon izvrene montae i koji bi mogli prouzrokovati zapinjanje odjee i ozljeivanje radnika moraju se na podesan nain otkloniti (odsijecanjem, savijanjem i slino). Ako se spajanje armature i drugih metalnih dijelova montanih elemenata vri pomou plinskog ili elektrinog zavarivanja, primijenit e se zatitne mjere propisane Pravilnikom o zatiti na radu i o tehnikim mjerama za razvijae acetilena i acetilenske stanice (SL 6/67), kao i drugi postojei tehniki propisi.

2.2.7. Ruenje objekta Za ruenje objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se ruenje vri runo, pomou strojeva ili miniranjem, mora se prethodno izraditi odgovarajui program radova i mjera zatite na radu, zavisno od vrste objekta i stupnja opasnosti koje pri tom radu prijete.

36

Prije poetka ruenja mora se ugroeno podruje ograditi zatitnom ogradom ili osigurati na odgovarajui nain, zavisno od naina ruenja. Zatita ugroenog podruja mora trajati do zavretka radova na ruenju. Ruenje objekta smije se vriti samo s radnicima struno osposobljenim i obuenim za odnosni nain ruenja i pod neposrednim i stalnim nadzorom odreene strune osobe na radilitu. Runo ruenje objekta mora se izvoditi postepeno odozgo nanie. Pojedini strei dijelovi objekta, bilo zidova, stupova ili dimnjaka ne smiju se ostavljati neporueni, nego se moraju ruiti istovremeno s ostalim dijelovima objekta. Ruenje meukatne odnosno tavanske konstrukcije smije otpoeti tek po ruenju i uklanjanju svih poruenih dijelova iznad nivoa te konstrukcije. Runo ruenje slobodno stojeeg zida (obimni i pregradni zid, ograda, stup i slino) smije se izvoditi samo pomou odgovarajuih radnih skela. Ruenje zidova potkopavanjem, zabranjeno je. Sav porueni materijal mora se odmah ukloniti sa objekta pogodnim transportnim sredstvima i lijevcima. Odlaganje i gomilanje materijala na meukatnim konstrukcijama nije doputeno zbog opanosti od uruavanja ve oslabljene konstrukcije, to posebno vrijedi za teke elemente kao to su demontirane grede, nosai i druge teke ili glomazne dijelove konstrukcije koje se moraju spustiti sa objekta pomou odgovarajuih naprava ili ureaja (ekrk, dizalica, rampa i drugo). Uklanjanje rastresitog i prainastog materijala sa ruevine na tlo smije se vriti samo pomou potpuno pokrivenih drvenih korita, kroz metalne limene cijevi ili na drugi nain koji spreava irenje praine. Ukoliko se ruenje objekta odnosno njegovih dijelova vri pomou strojeva (traktorgusjeniar i drugo), uz dodatnu vunu uad i druga pomagala, stroj se mora nalaziti na udaljenosti koja je najmanje za 1,5 put vea od visine objekta odnosno dijela objekta koji se rui. elino ue, pomou koga se prenosi vuna snaga potrebna za ruenje objekta, mora imati jainu na kidanje najmanje triput veu od vune snage stroja. Radi veeg uinka, vuno ue se u pravilu postavlja tako da obuhvaa skelet podmetnutih dasaka ili greda koje ravnomjerno prenose vunu silu i poveavaju povrinu na koju se djeluje. Zatrpani dijelovi objekta ne smiju se strojevima izvlaiti iz ruevina bez prethodnog oslobaanja od ostalog poruenog materijala. Pri ruenju pojedinih dijelova ili cijelog graevinskog objekta miniranjem (to se danas sve ee koristi), primjenjuju se postojei propisi o zatitnim mjerama pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju.

37

2.3. TESARSKI RADOVI Pod tesarskim radovima podrazumijeva se priprema konstrukcija na tlu, postavljanje i skidanje oplata, skela, tretina, mostova, ljestava i dr. O njihovoj ispravnoj izvedbi ovisi sigurnost objekta u izgradnji. Tesari su izloeni raznim mehanikim izvorima opasnosti, a takoer i opasnosti od pada sa visine. Slijedom navedenog, moraju se potivati odreena pravila zatite na radu kako bi se izbjegle neeljene posljedice: tesari u svakom asu, bez obzira na vrstu posla koji obavljaju, moraju stajati na sigurnom radnom podu, a u zamjenu za zatitnu ogradu (kada se ne moe postaviti) moraju imati zatitni pojas i spojno ue, ako se nijedna gore navedena mjera ne moe poduzeti, treba postaviti prihvatne mree na dubini od max 300 cm, mjereno od mjesta sa kojeg radnik moe pasti. otra sjeiva tesarskog alata (sjekire, pile, dlijeta i slino) moraju pri prijenosu biti na podesan nain pokrivena, radi zatite radnika od ozljeivanja, rukovanje strojevima ili mehaniziranim alatom za obradu drveta na gradilitu smije se povjeriti samo kvalificiranim ili obuenim radnicima upoznatim sa opasnostima koje im prijete pri radu sa strojevima ili mehaniziranim alatom, grau koja se koristila na gradilitu, potrebno je pregledati, oistiti od avala, ostataka okova i dr. i sloiti i tek tako ureena, smije se upotrebljavati za nove tesarske radove. U tesarske radove ubrajamo i izradu pomonih graevinskih konstrukcija, a to su sve konstrukcije koje se ne ubrajaju u kategoriju skela: zatitne nadstrenice, rampe, kosi prilazi i prolazi, ljestve, radni podovi, zatitne ograde, zatitni poklopci, pokrovi i mree. Sa stajalita zatite na radu, pomone konstrukcije pruaju zatitu od pada predmeta s visine, onemoguuju pad radnika sa visine ili u dubinu, olakavaju i omoguuju svladavanje visinskih razlika i dr.

38

2.3.1. Zatitne nadstrenice Ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u graenju moraju biti zatieni od pada materijala, alata i pribora sa visine zatitnim nadstrenicama koje moraju biti dovoljno vrste da izdre pad predmeta s visine, bez veih oteenja. Visina zatitne nadstrenice od tla, u pravilu, ne smije biti manja od 220 cm kako bi se ispod njih mogao neometano odvijati prolaz.

2.3.2. Rampe i kosi prilazi i prolazi Rampe i kosi prilazi i prolazi (trepne) moraju biti izraeni od vrstog i zdravog materijala i odravani za cijelo vrijeme graenja u ispravnom stanju. Postavljene rampe i kosi prilazi i prolazi moraju biti prije upotrebe i u toku radova pregledani od rukovoditelja radova ili druge odreene osobe. Rampe i kosi prilazi i prolazi sastavljeni od vie elemenata moraju djelovati kao kompaktna cjelina i biti poduprti tako da se sprijei prekomjerni ugib odnosno ljuljanje, te da u svakom trenutku pruaju punu garanciju za sigurno kretanje i transport materijala. Mosnice (fosne), kao i ostali elementi rampi i kosih prilaza prolaza (nosai i dr.) moraju se dobro meusobno i u cjelini privrstiti za svoje podloge odnosno oslonce. Ako se rampe i kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala, njihova irina mora biti najmanje 60 cm, a ako se po njima prevozi materijal runim kolicima, moraju se srazmjerno proiriti. Nagib rampi i kosih prilaza i prolaza ne smije biti vei od 40%. Izuzetno pri graenju stambenih objekata, ako se rampa nalazi na stubitu objekta i spaja dva kraka u vrijeme dok stepenice jo nisu izraene ili se upravo rade, nagib moe biti i vei, ali se u tom sluaju preko rampi ne smije prenositi materijal.

39

Da bi se sprijeilo klizanje, rampe i kosi prilazi i prolazi na cijeloj gornjoj povrini moraju imati privrene letvice dimenzije 28 x 48 mm u jednakim razmacima do najvie 35 cm. Ako se transport odvija kolicima, letvice treba prosjei na mjestima gdje prolaze kotai, u irini od 10-15 cm. Rampe i kosi prilazi i prolazi na visini veoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etae ili skele, moraju biti ograeni vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm. Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju se odravati u ispravnom stanju i povremeno istiti od prosutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njima moraju se posipati pijeskom ili na drugi nain osigurati od klizanja. Oteene i nedovrene rampe, kosi prilazi i prolazi ne smiju se koristiti.

2.3.3. Ljestve Ljestve se na gradilitu koriste gotovo na svim radnim mjestima, i to uglavnom jednokrake ljestve. Ove ljestve moraju biti izraene od tvrdog drva, s usae