Gorski kotar

Dragi prijatelji,

dobrodošli u Gorski kotar, planinski dio Hrvatske u zale�u Kvarnera. Na samo tridesetak kilometara od mora dočekuju Vas bujne stoljetne šume, bistre rijeke i jezera, podzemni svijet špilja, bogatstvo flore i faune i zdrava klima na spoju mora i gorja.

Idealan je to kutak za cjelogodišnji odmor: proljeće i jesen pretaču se u zelenim, zeleno-žutim i sme�im nijansama, ljeto je uvijek ugodno sa svježim noćima i prekrasnim danima, a zima blještavilom snijega prekriva utihnule goranske visove…

Pobjeći od gradske vreve i stresnog načina življenja u aktivan odmor ili, jednostavno, saznati da još postoji mjesto gdje se možete prepustiti čarima očuvane prirode – pravo je otkrić.

Ovdje je smješten i jedan od osam hrvatskih nacionalnih parkova – Nacionalni park “Risnjak” koji ime nosi po jedinstvenoj “velikoj europskoj mački” – risu, a nudi neotkriveno blago šuma, livada, potoka, rijeka, planinskih vrhunaca s rijetkom florom i faunom…

U Gorskom ćete kotaru naći prelijepe špilje “Vrelo” u Fužinama, “Lokvarku” u Lokvama, ili pak Hirčevu špilju, gdje su na�eni tragovi života pračovjeka. Izuzetne su prirodne atrakcije koje vrijedi posjetiti: Vrajži prolaz i Zeleni vir kod Skrada, kanjon Kamačnik u Vrbovskom, park-šumu Golubinjak u Lokvama, jezera u Lokvama, Fužinama i Mrzloj Vodici, izvor Kupe, živopisan čabarski kraj s dolinama Čabranke i Kupe, najviše nastanjeno naselje u Hrvatskoj - Begovo Razdolje (1.060 m), ili niz prekrasnih planinskih vrhova, kao što su Risnjak, Bjelolasica, Viševica, ili pak jedinstvene Bijele i Samarske stijene...

Gorski kotar prometno je vrlo lako dostupan. Smješten je duž auto-ceste Zagreb - Rijeka, nalazi se na razme�u Jadranskog mora i hrvatskog kontinenta i idealno je prometno položen za vaš odmor u Hrvatskoj. Vrlo je lako i brzo doći do područja Kvarnera: obližnje Opatije, Crikvenice ili otoka, ali i do zapadne obale Istre ili s druge strane, do Zagreba, Varaždina, Slavonije ili Plitvičkih jezera...

Vrijedno je doživjeti Gorski kotar – zeleno srce Hrvatske…

TURISTI�KA ZAJEDNICA OP�INE BROD MORAVICE

Brod Moravice

Brod Moravice

4

Općina Brod Moravice smještena je na sjeveroistočnom djelu Primorsko-goranske županije, u zapadnom djelu Gorskoga kotara, na 560 m nadmorske visine. Udaljena je od

Zagreba 120 km, a od Rijeke 70 km. Još uvijek je to područje nedovoljno istraženo, a zbog svoje povijesti i okolnih zaselaka vrlo zanimljivo. Po broju stanovnika to je najmanja, ali najstarija općina u Gorskom kotaru.Na relativno velikoj površini od 62 km2 živi oko 1000 stanovnika u 38 naselja.Brod Moravice imaju i najstariju sačuvanu kuću u Gorskome kotaru, kuću Delač, izgra�enu 1644. godi-ne te kuću Ožanić (1826.). Ovo područje ima sve pre-duvjete postati etno centrom, a danas je zasigurno vrlo interesantno kao izletnička destinacija.

Nekoć su se zvale Moravice, Gornje Moravice, Turanj, Brodske Moravice, a danas Brod Moravice. Prvi je put ime mjesta zabilježeno u ispravi Bele IV., još 1260.

Prva naselja u Gorskom kotaru nastaju već u 10. i 11. st. jer su tuda prolazili putovi prema moru.

U 15. i 16. st. na šire područje Brod Moravica prodi-ru Turci pa dio stanovništva odlazi u Kranjsku. Kasnije su knezovi Zrinski i Frankopani, u čijem je posjedu bilo navedeno područje, naseljavali svoja imanja došlja-cima iz Primorja, Bosne i drugih krajeva, a vraćaju se i potomci starosjedioca koji su pred Turcima izbjegli u Sloveniju, što je kasnije imalo utjecaj i na jezični izričaj ovoga prostora. Iz tog burnog vremena, s kraja 16. st. potječe kula TURANJ koju je u Gornjim Moravicama dao izgraditi knez Zrinski za obranu od Turaka. Kula je

Croatia / Gorski kotar / Brod Moravice

5

sazidana od kamenih blokova, imala je tri etaže s puš-karnicama i pokretnim drvenim stubama.

U 19. st. kula TURANJ preure�ena je u zvonik koji je 1944. teško oštećen u zračnom napadu na mje-sto, a u poslijeratnim godinama je obnovljen.

Iz 17. st. datira Piljdak, visoki, kameni spomenik smješten na raskrižju putova izme�u Brod Moravica, Moravičkih Sela i Maklena. Neki povjesničari drže da je to sakralni znamen, a drugi da je služio kao dojavnica kojom su se prenosili signali o dolasku Turaka.

Brodmoravička župa osnovana je u 14.st. i uz gerov-sku je najstarija u Gorskom kotaru.Na području Brod Moravica postoji 12 crkava i kapelica koje predstavljaju značajnu i bogatu kulturno-povijesnu baštinu.

Crkva sv. Nikole nalazi se na uzvisini u središtu mjesta Brod Moravice.

Na pročelju crkve je uklesano: “Me seculo ab erec-tione qvarto devoti populi pietas restauraverat 1834.”, u prijevodu: “Mene (tj. crkvu) je četiri stoljeća poslije po-dignuća obnovila pobožnost puka.”

To je jednobrodna gra�evina s višestrukom apsi-dom. U crkvi su grobovi s nadgrobnim pločama iz 18. st., a naga�a se da su tu pokopani neki članovi porodi-ce Zrinskih i Frankopana. Tijekom II. svjetskog rata, za Uskrs 1944. zbog bombardiranja mjesta izgorio je krov, no unutrašnjost je sačuvana. Poslije rata obnovljeni su krov i toranj, a 2005. g. u cijelosti je preure�en krov i fasada crkve.

Crkva Majke Božje Škapularske (Karmelske) u Moravičkim Selima prvi put se spominje 1633. godine. Crkva je pod zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.Tijekom godina crkva je više puta dogra�iva-

Brod Moravice

6

Ovo područje je iznimno slikovito sa svojim vidi-kovcima, Kavranska stijena, Medveja stijena, Špičasti vrh, s kojih se pruža pogled na susjednu Sloveniju i ve-liki dio Gorskoga kotara. Kod sela Kuti uzdiže se brijeg Parag, s kojeg se, u vedrim danima, vide planinski ma-sivi od Kleka do Snježnika.

Ovo područje je izrazito energetski pozitivno i pra-vi je izazov za geomantske stručnjake.

Ljubitelji prirode naći će na livadama i travnjacima rijetke planinske vrste – crveni ljiljan, sunovrat, planin-čicu, božiku… Od bobica “brinja”, žitelji pripremaju domaću ljekovitu rakiju – “brinjevicu.”

Lovci su dobrodošli u šume oko Brod Moravica. Moguć je lov na visoku divljač sa stručnim vodičem, a mogućnost smještaja je u lovačkoj kući Lazica kod Brod Moravica, u skloništu planinarskog društva “Vršak”i u privatnim kućama.

Boraveći na području Turističke zajednice, gostima stoje na raspolaganju brojni sadržaji: obilježeni plani-narski putovi, korištenje sportskih igrališta za boćanje, košarku, mali nogomet, biciklističke staze, kajak i kanu na rijeci Kupi, paintball, trekking i u zimskim mjeseci-ma korištenje staze za skijaško trčanje.

na i preure�ivana. Krovište crkve se 1977. godine uru-šilo, unutrašnjost je oštećena, a obnovljeno je 1989. g. Pod zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske kao kulturno dobro su i crkve: Sveti Mihael kod gro-blja u Šimatovu, Sveti Duh u Malim Dragama i Sveta Lucija u Goršetima.

Župna crkva svetog Križa u Šimatovu sagra�ena je 1825. godine, a obnovljena 90-tih godina XX. st.

Brod Moravice nude okolicu bogatu prirodnim lje-potama. Pogled na Kupsku dolinu s Kavranove stijene i drugih vidikovaca nikoga ne ostavlja ravnodušnim, po-gotovo ne ljubitelje netaknute prirode.

TURISTI�KA ZAJEDNICA GRADA �ABRA

�abar

Čabar

8

Grad Čabar ili Zavičaj Petra Klepca, le-gendarnog “hrvatskog diva”, jedan je od najljepših zelenih vrtova Gorskog kotara. Njegovo zeleno bogatstvo ra-sprostranjeno je na 94 % površine. Po

tome je Grad Čabar najzelenija površina Hrvatske, od-nosno, najljepši park prirode.

Prve tragove života nalazimo iz vremena ilirsko-keltskih plemena Japoda, iz vremena halštatske kultu-re od 9. do 4. stoljeća prije Krista.

Dugačka ruka Liburnijskog limesa, utvr�ena gra-nica Rimskog carstva, dosegnula je u 1. stoljeću po-slije Krista i mjesto Prezid. Dolazak slavensko-hrvat-skih plemena uslijedio je u ove prostore najvjerojatnije

posjeda knezova Krčkih, spominje se Brezidan kraj Babnog polja, današnji Prezid. Me�utim, vjeruje se da mjesto Prezid ima mnogo bogatiju prošlost. Ime je do-bilo vjerojatno po svom smještaju. Nalazilo se pred zi-dom rimskog Liburnijskog limesa iz 1. stoljeća posli-je Krista. Osim toga, na tom su prostoru prona�eni i prvi dokazi o životu ljudi na ovom gorovitom tlu: osta-ci grnčarije iz halštatsko-japodske kulture.

Samo mjesto Čabar spominje se 1642. godine. Njegov utemeljitelj je Petar Zrinski, najznačajniji hr-vatski ban. On je u njemu 1651. godine otvorio ljevao-nicu i kovnicu. Tu je sagradio dvorac, koji, u nešto iz-mijenjenom obliku, postoji i danas.

u vrijeme njihova prodora u Istru 590. godine. U vri-jeme 1. križarskog rata, križarske čete pod vodstvom Rajmonda Tuluškog, kretale su se 1096. godine primor-skim zale�em i nailazile su na... “divlji narod u šumo-vitom i brdovitom kraju s malo obradive zemlje i koji se bavi stočarstvom na prostranim pašnjacima, vičan oruž-ju i pljački, koji živi na barbarski način, a govori slaven-skim jezikom, za razliku od onih u primorju koji govo-re latinskim…”

U 11. stoljeću spominje se i prvo naselje u ovim kra-jevima. Zapis iz 1028. godine kazuje da se “jedan dan hoda od Rijeke” nalazi naseobina Gerona pa bi to treba-lo biti današnje Gerovo. Drevni zapisi govore i o 1260. godini. U jednom opisu zapadno vinodolske župe, kao

Croatia / Gorski kotar / Čabar

9

Mjesto Čabar se smjestilo u dubokoj usjeklini rijeke Čabranke. Danas je prvenstveno administrativno i kul-turno sjedište. Osim prirodnih ljepota, izvora i slapova rijeke Čabranke, Tropetarske stijene, posjetitelj se može upoznati i s kulturno-povijesnim spomenicima mjesta. U središtu mjesta dominira dvorac Petra Zrinskog. U najstarijem dijelu, sada obnovljenom, smještene su do-nacije akademskog slikara Vilima Svečnjaka i lovačka donacija Marijana Filipovića. U istom ambijentu je i Zavičajna zbirka. Iznad sjedišta mjesta nakrilila se ba-rokna crkva Sv. Antuna Padovanskog. U njoj domini-ra oltarna slika poznatog slovenskog slikara iz 18. stolje-ća Valentina Metzingera. Iza crkve nalazi se aleja i no-voobnovljene kapelice križnog puta sa slikama Andrije Zbašnika. Iznad križnog puta je groblje. Ono govori o povijesti Čabra. Me�u spomenicima davnina ističu se grobnica obitelji Paravić i Ghyzy, nekadašnjih vlasnika čabarske gospoštije. Vrijedno je i spomenuti kovačnicu Urh, koja nastavlja tradiciju kovačkog zanata od davni-na. Vrlo je zanimljiva Poučna staza “Tropetarska stije-

na”. Staza se temelji na prirodnim vrijednostima i ra-znolikosti florističkog sastava. Na raširenoj lepezi rije-ke Čabranke smjestilo se oveće mjesto Plešci. Predivni krajolici, šarolikost prirodnih pejzaža, rijeka Čabranka, te mnoštvo sela i zaselaka po obližnjim brdima daju Plešcima vrlo živopisnu sliku. Pozornost posjetitelja si-gurno će privući selo Zamost. Na dva pedlja zemlje, is-pod litice svetogorske, na maloj rječici Gerovčici, lju-di su stoljećima osmišljavali život. Gradili su pilane na vodu, mlinove i kovačnice.

Visoko iznad Zamosta nalazi se Hrib, brdo s “tisuću sela”. Preko njega putovi vode na izvor i u kanjon rijeke Kupe. Tu je priroda u svom najljepšem sjaju.

Široki dlan gerovske udoline, opkoljen vijencem visokih brda i gustih šuma, podario je život Gerovu, Gerovskom Kraju, Malom Lugu, Smrečju i Vodama.

Gerovo je središnje mjesto. Ono je jedno od naj-starijih mjesta u Gorskom kotaru. Spominje se već u 11. stoljeću. Župa je u njemu utemeljena 1404. godi-ne. U doba Zrinskih, Gerovo je jedno vrijeme bilo sje-

dište Gorskog kotara. Danas je Gerovo najveće indu-strijsko mjesto u Gradu Čabru. U osnovnoj školi nalazi se sportska dvorana. Tu su još sportski tereni za ruko-met, košarku i nogomet. Gerovo ima bogato zale�e. Iz Gerova putovi vode na Risnjak i Snježnik, na prostrane planinske sjenokoše, lovišta, izvor Kupe...

Putem prema Čabru nalazi se Mali Lug. Rodno mjesto legendarnog junaka Petra Klepca. Njegova rod-na kuća izgorjela je 1942. godine. O Petru Klepcu po-stoji niz legendi. Bio je velike fizičke snage. Znao je sti-snuti kamen da iz njega procuri voda ili pak iščupati sta-blo. U narodu je najviše znan po svojim junačkim djeli-ma u borbi protiv Turaka. Danas je Petar Klepac simbol snage ovog naroda i zbog toga se Grad Čabar naziva još i Zavičaj Petra Klepca (Damavina Pitra Klepca).

Iznad Malog Luga nadvila se Sveta gora. Sveta gora je poznato hodočasničko mjesto. U vrijeme Male Gospe Skalapurske na Svetu goru dolazi mnoštvo ljudi iz ra-znih krajeva Hrvatske, pogotovo Hrvatskog primorja i Slovenije. Tako to biva već 250 godina. Zvuk sveto-

Čabar

10

gorskih zvona razlijeva se preko čitavog Zavičaja Petra Klepca. On u ljude unosi neki posebni mir i spokoj-stvo. Zvuk svetogorskog zvona je nježna ruka koja mi-luje svoje vjernike i briše s njihova lica sva zla svijeta.

Preko Smrečja i Prhci, najljepšeg vidikovca na Sokolsku stijenu, dolazimo preko visokog prijevoja, u široku i prostranu tršćansku visoravan. Nema dvojbe da je to najljepši kraj u Gradu Čabru i jedan od najljep-ših planinskih krajeva u čitavoj Hrvatskoj.

Središnje mjesto je Tršće. Nastanak se Tršća pove-zuje s iskorištavanjem željezne rude u ovom kraju i iz-gradnjom čabarske željezare. U bližoj okolici Tršća po-stoji nekoliko rudnika u kojima se kopala željezna ruda-ča. Svi ti rudnici su obilježeni i dostupni široj javnosti. Povezani su turističko-edukativnom stazom koja se te-melji na bogatstvu povijesnih sadržaja vezanih za život i rad ljudi u tršćanskom kraju.

Iznad Tršća se smjestila planina Rudnik. Na njoj su dvije skijaške staze s vučnicama. Čitava je visoravan ide-alno mjesto za skijaško trčanje. Tršće ima četiri teniska terena, igralište za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku. Ima veliku sportsku dvoranu i veliki prirodni stadion za sve moguće oblike trčanja i rekreacije.

Na granici s Republikom Slovenijom smjestio se Prezid. Prezid je drevno mjesto. Daleka je prošlost u njemu ucrtala svoja znamenja. Najznačajniji su znaci prošlosti: nalazište japodske grnčarije i rimski obram-beni zid-Liburnijski limes. U Prezidu su još uvijek sa-čuvane stare drvene kuće, kao autohtoni primjerci go-ranske arhitekture. One su danas pod zaštitom kao ru-ralno graditeljstvo hrvatske baštine. Prezid ima i veli-ku Zavičajnu zbirku. Najviše pozornosti u njoj mogu

privući ostaci japodske kulture, ali i jedna svojevrsna atrakcija: ostaci starog drvenog prezidanskog vodovoda. Prezid ima i atraktivni granični prijelaz, a svakog gosta oduševit će rekreativno-energetska staza oko Prezida “Trbuhovica”. Staza je dugačka 7,5 kilometara, a na sa-moj stazi nalazi se 6 energetskih točaka koje dokazano pozitivno djeluje na zdravlje ljudi.

Mogućnosti razvoja turizma u Gradu Čabru su veli-ke. Ima sve mogućnosti za razvoj gorskog turizma, lov-nog turizma, izletničko-rekreacijskog turizma, sport-skog turizma, edukativnog turizma, zdravstvenog tu-rizma, vjerskog turizma…

Grad Čabar ima prelijepe prirodne prostore, oču-vano šumsko bogatstvo, nezaga�ene rijeke, predivne izvore Kupe, Čabranke, Gerovčice, putove na Risnjak i Snježnik, velike planinske košenice, lovišta, prekrasne vidikovce, mnoštvo obilježenih biciklističkih i poučnih staza u okolici svakog mjesta.

Uza sve prirodne vrijednosti, gostu se nude i razli-čiti aktivni sadržaji na sportskim terenima za nogomet, rukomet, košarku, atletiku, tenis, boćanje, nordijsko skijanje, prirodni ambijenti za streličarstvo, lov i ribo-lov, splavarenje, rafting, planinarenje.

Sva mjesta su lijepo ure�ena. Ure�ene su i lovač-ke kuće (Lividraga, Runc, Škodovnik, Smrekova draga, Milanov Vrh, Paravićeva miza, Lisina), pansioni,hoteli, restorani, privatne kuće i vikendice.

Posebno zaštićen objekt prirode je Nacionalni park Risnjak (6400 hektara) u čijem je sastavu od 1997. go-dine dio područja Grada Čabra, 3000 hektara koje obu-hvaća dio masiva Risnjaka i Snježnika, te izvorišno po-dručje rijeke Kupe.

Delnice

TURISTI�KA ZAJEDNICA GRADA DELNICA

Delnice

12

Gotovo stoljetna tradicija izletničkog, zdravstvenog, sportskog i drugih obli-ka turizma te raznolikost zemljopi-snih i klimatskih značajki čine pod-ručje Grada Delnica jednim od najo-

sebujnijih dijelova Gorskog kotara. Središnje je naselje smješteno uz prometnice koje povezuju države srednje Europe i područje gornjeg Jadrana te na raskrižju naj-važnijih goranskih pravaca. U drugoj polovici 19. sto-ljeća sve se češće počelo zastajati uz Lujzinsku cestu pa u to vrijeme u Delnicama počinju nicati prva svra-tišta i konačišta. Danas se od Rijeke i obližnjih rivije-ra do Delnica suvremenom autocestom stiže za ma-nje od trideset minuta, a iz Zagreba za jedan sat. Na tom je području smješten i jedan od graničnih prije-laza sa Slovenijom (Brod na Kupi – Petrina), udaljen od Delnica 12 km. Izlet, posjet ili višednevni boravak u tom dijelu Gorskog kotara obično započinje dola-skom u Delnice. Turistički ured - jedan od županij-skih info-punktova - “Info Gorski kotar” smješten je na Lujzinskoj cesti 47, gdje se, osim informacija, mogu na-baviti i promidžbeni materijali i suveniri. Osim poda-taka o hotelima, ured pruža i informacije o privatnom smještaju. U blizini ureda nalazi se željeznički kolod-vor, zgrada pošte, te hotel “Risnjak” (50 postelja) s na-cionalnim restoranom “Goranska kuća” i suvremenim fitnes-centrom. Šetalištem koje od obližnjeg Parka kra-lja Tomislava vodi prema park-šumi Japlenški vrh stiže se do pansiona “Lovački” (21 postelja). Uz jela po na-rudžbi, restoran “Lovački” svojim posjetiteljima nudi lovačke te specijalitete domaće kuhinje. Neposredno uz pansion nalazi se gater s jelenskom divljači. U pod-

nožju Japlenškog vrha smješteni su sportski objekti: multifunkcionalna dvorana za sport i turizam, tj. kliza-lište, nogometno i košarkaško igralište, skijaške skakao-nice, boćalište, četverostazna automatska kuglana te te-nis tereni sa zemljanom podlogom. Posebnu pogodnost za rekreaciju i pripremu sportskih ekipa pruža Dom sportova s dvoranom i zatvorenim bazenom 12x25 m. U blizini su Dom za starije i nemoćne osobe te Dom zdravlja s najsuvremenije opremljenim Centrom za di-jalizu. Objekti kulturne baštine u Supilovoj ulici govore o bo-gatoj povijesti Delnica. Na kućnom broju 94 nalazi se jedan od najvrednijih spomenika graditeljske baštine u Gorskom kotaru. Riječ je o kući Rački, gra�enoj sre-dinom 17. stoljeća. Prema rasporedu prostorija i obli-ku gra�evine, u njenoj se unutrašnjosti mogu uoči-ti obilježja načina života starih Delničana te etnograf-ske značajke kraja. Na kućnom broju 76 ulice nalazi se električni mlin iz 1925. godine, poznat kao “Popovićev mlin”, s izvorno sačuvanim ure�ajima dopremljenim iz Budimpešte. U 17. stoljeću prvi se put spominje i obnavlja delnička župna crkva Svetog Ivana Krstitelja. Današnji oblik crkva dobiva 1829. godine. Dalje niz Supilovu ulicu, na broju 333, je 2005. godine obnov-ljeno staro delničko groblje – lokalitet Vidm te kapelica Sv. Križa na Kalvariji, što zajedno s kućom Rački i loka-litetom Potok, predstavlja dio projekta “Putovima bašti-ne”. Na kraju Supilove ulice nalazi se i start sanjkaške staze na kojoj se zimi održava Prvenstvo grada Delnica u sanjkanju. U Delnicama je jedna od petnaest uprava “Hrvatskih šuma” koja gospodari dijelom lovnih površina Gorskog

Croatia / Gorski kotar / Delnice

13

kotara. Gost koji želi ostvariti pravo odstrela podnosi toj ustanovi molbu u kojoj navodi vrstu i trofejnu vrijed-nost željene divljači. U cijenu usluga obračunavaju se lovačka pratnja i drugi prateći oblici ponude. Značajni krajobraz Petehovac i visoravan Polane po-sljednjih su godina omiljeno okupljalište ljubitelja ski-janja i, naravno, planinara. Renoviranjem nekadašnjeg planinarskog doma na Štimčovom vrhu (1024 m) u moderni smještajno-ugostiteljski objekt te izgradnjom nove ski-staze s vučnicom i rasvjetom za noćno skija-nje, brojne obitelji, rekreativci i skijaši početnici poho-de Planinski centar Petehovac – uzvišenje s jednim od najljepših pogleda u Hrvatskoj. O lokalitetu Jagodina stijena nadomak Petehovca, davne 1934. godine, zapi-sana je ljubavna legenda, a vikend naselje Polane svake će vam godine, u srpnju, otkriti kako se nekad živjelo u Delnicama. Tradicionalna etno-kulturna manifestacija “Polane – na tragu goranske starine” prikazuje narod-nu nošnju uz zvuke pjesme i plesa, te nekadašnje običa-je kao što su košnja, žaganje, klepanje kose, izrada ma-slaca u ‘žvajkaru’ i dr.

Nacionalni par RisnjakAko postoji lokalitet koji u sebi sadrži većinu temelj-nih značajki turističke ponude Gorskog kotara, onda je to svakako Nacionalni park “Risnjak”. Park ima površi-nu od 63,5 km² i zauzima središnji dio masiva Risnjaka i Snježnika te gornji tok rijeke Kupe. Područje masiva Risnjaka proglašeno je nacionalnim parkom 1953. go-dine, na prijedlog istaknutog hrvatskog prirodoslovca i istraživača Risnjaka, prof. dr. Ive Horvata. Početkom 1997. Nacionalni park je proširen na područje masiva

stava šumovitog Gorskog kotara pa Risnjak predstav-lja njihov šumski i pretplaninski svijet s četrnaest šum-skih zajednica. Povratkom risa u risnjačke šume zastu-pljene su na jednom mjestu sve tri velike zvijeri Europe - vuk, medvjed i ris. Masiv Risnjaka dominantno se iz-

Snježnika i izvorišni dio rijeke Kupe. Zbog vrlo razno-likih klimatskih, geoloških, petrografskih i drugih fak-tora ovdje se održala vrlo raznolika flora i fauna. Ipak, osnovni fenomen Parka su njegove šume. Ovdje su na malom prostoru sačuvane sve osnovne značajke ekosu-

Delnice

14

dignuo nad zelenilom goranskih šuma. Prekrasni vidi-ci koji se pružaju sa 1528 m n. v. na Kvarnerski zaljev, Istru i Julijske Alpe, ostat će u sjećanju svakog posjeti-telja. Podno samog vrha Velikog Risnjaka nalazi se pla-ninarski dom J.Schlosser Klekovski. gdje ćete pronaći okrepu i smještaj. Kameniti vrh Snježnika iznenadit će Vas dostupnošću i slikovitošću. Bilje tog planinskog po-dručja prilago�eno je najtežim klimatskim prilikama i podnosi bez teškoća ljetnu žegu, veliku studen i buru, dok je pogled koji se pruža s vidikovca na 1506 m n.v. jedan od najljepših u Hrvatskoj. Sam izvor Kupe za-štićen je kao spomenik prirode 1963. godine i izvanre-dan je hidrogeomorfološki prirodni fenomen na povr-šini od 10 ha. Izvor rijeke Kupe, još uvijek neriješena zagonetka krša, jedno je od najjačih, najrasprostranje-nijih i najdubljih hrvatskih vrela. Na nadmorskoj visi-ni od 321 m, vodena je masa oblikovala jezero tirkizne boje. Tko nema mogućnosti ili želje poduzimati duga

pješačenja kroz šumska prostranstva Parka, svakako tre-ba posjetiti poučnu stazu Leska. Tu su, na 23 stajališta opremljena edukacijskim tablicama, objašnjeni šumski i drugi značajni fenomeni Parka, a dobra šetnja je odli-čan alibi za kasnije uživanje u gastronomskim specijali-tetima Gorskog kotara koji se mogu konzumirati u re-storanu pansiona “Risnjak”.

Kupska dolinaNajveće naselje uz gornji tok rijeke Kupe je Brod na Kupi u čijem središtu dominira slikoviti dvorac obitelji Zrinski iz 17. stoljeća - jedan od obrambeno-stambe-nih objekata kakvi su u Gorskom kotaru gra�eni u vri-jeme provala Turaka, a danas on dobiva novu funkciju – stalni izložbeni postav šumarstva, lovstva i ribolova. Iza utvrde se nalazi crkva Svete Marije Magdalene čiju je gradnju 1670. potaknuo plemić Petar Zrinski i koja je u prošlosti s dvorcem činila jednu cjelinu, opasanu

obrambenim zidom. U blizini tih povijesnih lokalite-ta, posjetitelji mogu zatražiti višednevni smještaj u ho-telu “Mance”. Osim priznanja za smještajnu kvalitetu, zbog svoje kulinarske ponude domaćih goranskih spe-cijaliteta, restoran se svrstava me�u stotinu najboljih u Hrvatskoj. Duga tradicija sportskog ribolova je u ovom dijelu Kupske doline sačuvana do danas. U Brodu na Kupi mogu se kupiti ribolovne dozvole te karta s upu-tama o načinu i područjima gdje je dopušten ribolov. Vodotoci Kupa, Kupica i Curak, svrstani su u red ri-bolovno najkvalitetnijih salmonidnih rijeka i potoka Europe, gdje se može loviti nekoliko vrsta pastrve, li-pljan, klen, mrena… Uz donji tok Kupice obilježena je i Šetnica Kupica dužine 1,2 km. Regenerativna pokra-jina “Svijet Kupe” nalazi se uz vodotok rijeke Kupe, a u okviru projekta ‘Svijet Kupe’ litopunkturnim kame-nim stećcima obilježeni su vitalno – energetski izvori, njih četrdesetak.

TURISTI�KA ZAJEDNICA OP�INE FUŽINE

Fužine

Fužine

Fužine su poznato turističko mjesto s vrlo dugom turističkom tradicijom koja seže u davnu 1874. godinu kada je povijest za-bilježila prvi organizirani dolazak gostiju koji su posebnim vlakovima stizali na izle-

te iz Sušaka, Rijeke i okolnih primorskih naselja. I pri-je toga su na Karolinskoj cesti (1737.), na kojoj su se Fužine razvile, postojali “konaci” i odmorišta za kara-vane pa se Fužine svrstavaju me�u najstarija turistička

mjesta Kvarnera, Hrvatske pa i srednje Europe.Davne 1898. godine putopisac Dragutin Hirc je za-

pisao: “... Nema u domovini kraja gdje bi se na malenu pro-storu izticale tolike zanimivosti, kao upravo oko Fužine. Malo ima krajeva i u stranim zemljama, gdje ti krasote leže kao na dlanu. Okolica Fužina predivna je, ona je pravi tip alpinsko-ga kraja. Okružena je visokim briegovima, koje pokriva šuma crnogorice, ima tu jelvika,… ima gorskih luka i laza, livada najbujnijega planinskog i alpinskoga cvieća, ima potoka, poto-

čića, vrelašca, dolina, prodola, polja, ima vidika koji ti do kraja razplamte dušu, ima puno, puno toga i kićeno je odielo, što ga Fužina nosi i njime se ponosi.”

U Fužinama je ro�en prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, doktor Franjo Rački, (1828. - 1894.), a pišući o njemu, poznati je znanstvenik Tadija Smičiklas zabilježio da je ro�en u “ČAROBNOJ FUŽINI”.

Fužine su i danas, s odmakom dužim od stoljeća, kada su ih opisivali naši prethodnici, sačuvale ponešto “kićenog odiela” o kojem govori Hirc ili “čarobnosti” o kojoj je pisao Smičiklas.

Naselje je smješteno na 730 metara nadmorske visi-ne. Klima je kontinentalna varijanta mediteranske s po-sebno lijepim proljećem, ljetom i jeseni te snježnim, često i dugim zimama. Prosječna godišnja temperatu-ra zraka je 7,6 stupnjeva Celzija. Ljeti temperature rijet-ko prije�u 30°, a toplih noći gotovo i nema. Stoga je lje-ti klima izuzetno ugodna, kao što su to i stabilni zimski dani s bogatstvom snijega. Fužine su poznate po čistom gorskom zraku o kojem neumorno brine bura koja je prevladavajući vjetar za anticiklone. S okolnih vrhova (Bitoraj 1385 metara, Viševica 1428 m, Tuhobić 1106 m, Preradović 885 m) pružaju se prekrasni vidici na ži-vopisne šumovite predjele Gorskoga kotara i bližu oko-licu: jezera, naselja Vrata, Lič i Fužine, krško Ličko po-lje, ali i na more, obalu i kvarnerske otoke.

Fužine imaju odličnu prometnu povezanost. Kraj graniči s Kvarnerskim zaljevom pa je do morske oba-le - Rijeke i Crikveničko-vinodolske rivijere svega 30, a do otoka Krka samo 22 kilometra udaljenosti. Fužine su smještene u neposrednoj blizini nove auto–ceste

16

Croatia / Gorski kotar / Fužine

17

Zagreb – Rijeka i do njih se vrlo lako dolazi, a moguće je posjetiti ih već pomalo romantičnom vožnjom vla-kom. Zbog toga je moguće u vrućim ljetnim danima ugodno noćiti u Fužinama, a istovremeno boraviti na moru.

Fužine obilježava bogatstvo voda. Danas su ondje tri akumulacijska jezera: Bajer, Lepenica i Potkoš koja su se odlično uklopila u goranski pejzaž. Bogata su ribom i pravi su mamac za ribiče. Bistre vode obiluju pastrvom, klenom, glavaticom, šaranom, štukom, amurom… Na jezerima se održavaju jedriličarske regate, ronilačka na-tjecanja, a moguće je surfanje, vožnja čamcima i kanu-ima. Duboke goranske šume su kao stvorene za lovce jer obiluju najviše visokom, ali i drugom divljači.

Posebno značajna turistička atrakcija je špilja Vrelo. Špilja je otkrivena pedesetih godina 20. stoljeća kod gradnje jezera Bajer. Kvalitetno je osvijetljena i ure�e-na za posjete sa stručnim vodičem. Dugačka ukupno 300 metara i specifična po tome što je jedina turistič-ki ure�ena spilja u Hrvatskoj kroz koju protječe pod-zemna voda. Tako�er, takve je konfiguracije, bez stepe-nica, da je mogu posjetiti čak i ljudi u invalidskim ko-licima. Zbog njene pristupačnosti i atraktivnosti obila-ze je sve generacije, od djece iz dječjih vrtića do stari-jih osoba.

Kao popularno turističko odredište, Fužine nude tu-ristima brojne sportske i rekreacijske sadržaje. U oko-lici ćete naći devet obilježenih pješačkih i biciklističkih staza, obilježene su i planinarske staze, a najpopularni-ja je šetnica oko jezera Bajer . U naselju Vratima je lijep adrenalinski park s ponudom ljetnih i zimskih rekrea-cijskih sadržaja i osobito atraktivnom ljetno-zimskom

Fužine

18

bob-stazom. U mjestu su razvijene sve djelatnosti koje osiguravaju nesmetan život stanovništvu i ugodan bo-ravak gostima. Tu je Dom zdravlja, ljekarna, banka, po-šta, željeznički kolodvor, benzinska crpka, komunalno poduzeće, općinska uprava i turistički ured.

Područje fužinarsko-ličkog kraja bogato je kultur-nim i sakralnim objektima. Najstarija je crkva Sv. Jurja u Liču iz 1662. godine, a crkva Sv. Antona Padovanskog u Fužinama gra�ena je punih 25 godina od 1808. do 1833. godine i najveći je takav objekt u Gorskom kota-ru. Posebno je zanimljivo i atraktivno Svetište Blažene

Djevice Marije Snježne u Ličkom polju. Prema predaji, 1733. godine na tom se mjestu ukazala Majka Božja u snijegu. Već se stoljećima hodočasti na svetište u potrazi za molitvom i ozdravljenjem, a svakog 5. kolovoza pri-re�uje se tradicionalno hodočašće. Umjesto velike cr-kve koja je srušena u Drugom svjetskom ratu, Svetište danas krasi mala crkva podignuta 2002. godine.

U najstarijem naselju, Liču (ucrtan u Mletačke kar-te još u 12. stoljeću), nalazi se vrlo atraktivna i po mno-gočemu posebna Zavičajna zbirka gdje su prikupljeni zanimljivi etnografski predmeti i arhivska gra�a koji

govore o povijesti ovoga kraja. U razvitku fužinarsko-ličkog kraja su vrlo značajni rani počeci obrazovanja. Fužine školu dobivaju već 1785. godine. To je jedna od najstarijih škola u ovom dijelu Hrvatske, a utjeca-la je na visok stupanj pismenosti i kulture stanovniš-tva kroz povijest. U naseljima općine Fužine govori se štokavsko, čakavsko i kajkavsko narječje, što se zadrža-lo do danas pa je govor svih triju dijalekata: ča-kaj-što zanimljiva karakteristika ovoga kraja. Kulturne udruge imaju dugu tradiciju, a jedno od najistaknutijih mjesta u povijesti i danas zauzima Fužinarska glazba, Orkestar Hrvatskog Crvenog križa, osnovana 1848. godine. Glazba je zaštitni znak Fužina, uspješno nastupa u ze-mlji i inozemstvu i ima više od 50 aktivnih članova.

Fužine su vrlo poznate po svojoj gastronomskoj po-nudi. Odlični restorani nude bogat izbor autohtonih domaćih jela ili jela od gljiva, divljači i šumskih plodo-va pripremljenih po originalnim receptima. Poznate su i po ugodnim smještajnim kapacitetima u pansionima, hotelima, apartmanima i planinskim kućama za odmor, a ovdje ćete pronaći i wellness i fitness sadržaje.

U Fužinama ćete uvijek naći i mogućnost zabave. Svakodnevno u hotelu “Bitoraj” svira živa glazba, a za-bavne priredbe i manifestacije već su nadaleko pozna-te: “Ljeto u Fužinama” s jedriličarskim regatama, oku-pljanjem bikera i poznatim ljetnim karnevalom, kon-certi svakovrsnih orkestara, klapa, gostovanja estradnih umjetnika. U zimskim mjesecima posebno su zapaže-ne karnevalske svečanosti, Božićno-novogodišnji kon-cert Fužinarske glazbe kao i originalan Ispraćaj stare go-dine na otvorenom, svakog 31. prosinca točno u podne.

+385 (0)51 ... Gorski kotar info

19

TURISTIČKA ZAJEDNICA BROD MORAVICE

Brod Moravice, Stjepana Radića 1

www.brodmoravice.hr

e-mail: tz@brodmoravice.hr

tel. 817-180

fax. 817-002

Smještaju domaćinstvima - tel. 817-180

Apartman Ksenija Jakovac,

Kocijani, tel. 816-114,

www.apartmani-johana.hr

Kuće za odmor, Silvano Pereša, Zavrh,

mob. 098/420-800

Planinarsko sklonište,

mob. 099/741-8303

Ugostiteljski objektCaffe bar “DI&GA”, tel. 817-382

Izleti Kuća Delač

“12 crkvica na brodmoravičkom

području”

vidikovci Kavranova i Orlova stijena

Etno selo Šimatovo

Planinarski put kanjonom rijeke Kupe,

PD “Vršak”

Spomen soba Viktora Jurkovića

Kula Turanj

Hrvatska čitaonica sela Kuti,

tel. 817-156

TURISTIČKA ZAJEDNICA ČABAR

Tršće, Školska 1

www.tz-cabar.hr

e-mail: info@tz-cabar.hr

tel/fax. 824-110

Smještaj i prehranaHotel “Petrus”, Tršće,

tel. 824-400, www.petrus.hr

Lipovac, Gerovo, tel. 823-185

Jurković, Srednja Draga, Tršće,

mob. 098/426-915,

www.apartmani-jurkovic.info

Tajči, Kozji Vrh, tel. 822-244,

www.tajci-doo.com

Lovački dom “Lividraga”,

tel. 823-174

Lovački dom “Smrekova draga”,

tel. 824-122

Smještaj u domaćinstvimaApartmani

Wolf, Tršće, mob. 098/188-4526,

www.wolf-apartmani-trsce.hr

Turk, Prezid, tel. 822-120

Moravec, Plešce, mob. 091/393-3444,

095/521-4428

Zelena dolina, Plešce,

mob. 091/404-7181, www.gec.hr

Resman, Tršće, mob. 098/171-5072

David, Srednja Draga, Tršće,

mob. 098/916-8910

Kuće za odmor

Lipovac, Makov Hrib, Tršće,

tel. 821-182

Marijana Hrib, Gerovo,

mob. 095/868-5118,

Erika Tršće, mob. 098/267-198,

Malnar Tršće, mob. 098/57-8901,

Pantar Gorači, mob. 098/289-892;

098/877-046

Holiday house, Kozji vrh,

mob. 092/1491-120

Trošt, Tršće, mob. 098/594-960

Gorski lazi, Tršće, mob. 095/577-4455

Objekti prehraneBistro “Brvnara” Tršće,

tel. 824-258

Bistro “Ivica” Čabar, tel. 821-227

Bufet “Klarić” Plešce, tel. 825-222

Buffet “Planinka” Čabar,

tel. 821-206

Izleti tel. 824-110

Dvorac Zrinski (galerija slika Vilima

Svečnjaka, zavičajna zbirka i

lovački trofeji)

Etno kuća “Palčeva šiša” Plešce,

tel. 825-124, +386 41 744-828

Pilana na vodu “Malinarić”, Zamost,

tel. 825-194

Mlin “Žagar” Zamost, tel. 825-195

Zavičajna zbirka i Kuća “Vesel” Prezid,

tel. 822-108

Poučna, energetska, duhovna i

rekreativna staza “Trbuhovica”,

Prezid, tel. 822-258

Turističko-edukativna staza “Stopama

tršćanskih rudara”, Tršće,

tel. 824-110

Poučna staza “Tropetarska stijena”,

Čabar

Poučna staza “Staza predatora”, Tršće

TURISTIČKA ZAJEDNICA DELNICE

Delnice, Lujzinska cesta 47

www.tz-delnice.hr

e-mail: tz-grada-delnica@ri.t-com.hr

tel/fax. 812-156, tel. 811-174

SmještajHotel “Mance”, Brod na Kupi,

tel. 837-360, fax. 837-164,

www.hotelmance.com,

e-mail: klaudio.mance@ri.t-com.hr

Hotel “Risnjak”, Delnice,

tel. 508-160, 508-180,

fax. 508-170, www.hotel-risnjak.hr,

e-mail: info@hotel-risnjak.hr

Pansion “Lovački”, Delnice,

tel. 812-440, fax. 812-019,

www.lovacki.com, e-mail: usdel-

rj-lovacki-dom@hrsume.hr

Pansion “NP Risnjak”, Crni Lug,

tel. 836-133, 836-246,

fax. 836-116, www.risnjak.hr,

e-mail: np-risnjak@ri.t-com.hr

Planinarski dom Delnice,

mob. 095/911-1399,

095/848-8495

Planinski centar “Petehovac”, Delnice,

tel. 814-901, fax. 620-787,

www.petehovac.hr,

e-mail: petehovac@vip.hr

Caffe-bar i sobe “Centar”, Delnice,

tel. 812-972, 812-437,

www.centar-delnice.hr, e-mail:

caffe.bar.centar@ri.t-com.hr

Caffe-bar i sobe “Americano”, Delnice,

tel. 811-320,

e-mail: agasparac@gmail.com

PrehranaBuffet i sobe “Lovačka kuća Polane”,

Polane, mob. 099/410-0632,

098/168-2675,

e-mail: ela.polane@gmail.com

Bistro “AM”, Delnice, tel. 812-310

Bistro “Start”, Delnice, tel. 811-005

Bistro “Pauše”, Delnice, tel. 812-126

Buffet “Scorpion”, Delnice,

tel. 812-662

Bistro “Tron”, Delnice, tel. 508-284

Objekt brze prehrane “Pizza cut Tvitić”,

Delnice, tel. 811-064

Objekt brze prehrane “Lujzijana”,

Delnice, mob. 099/501-7273

Objekt brze prehrane “Rasta”,

Brod na Kupi, tel. 837-132

Smještaj u domaćinstvimaSobe

Čop, Delnice, mob. 098/931-1202

Merkaš, Guče Selo,

mob. 098/922-4583

“Pepica”, Crni Lug, tel. 811-767

Polić, Delnice, 098/185-6034

Rački, Kuželj, tel. 837-564

Raukar, Crni Lug, mob. 098/439-580

Sobol, Delnice, tel. 812-371

Šneler, Brod na Kupi, tel. 837-134

Apartmani

“Amalija”, Crni Lug, mob. 098/813-098,

www.apartman-amalija.com

Balen, Delnice, mob. 098/969-4555

“Centar”, Delnice, mob. 098/23-2875,

www.centar-delnice.hr

Curl, Polane, mob. 098/644-063

Čop, Hrvatsko, mob. 098/567-402,

www.apartman-slap.net

www.gorskikotar.hr

20

“Ema”, Crni Lug, mob. 098/915-22-26

“Gale”, Delnice, mob. 098/991-1018

“Jelena”, Delnice, mob. 098/576-296

Jerbić, Delnice, mob. 099/216-9390

Malnar , Crni Lug, mob. 098/923-7544

“Marofl in”, Crni Lug,

mob. 091/511-3583,

www.marofl in.com

Merkaš, Guče Selo,

mob. 098/922-4583

Mihelčić, Delnice, mob. 091/769-2407,

www.apartman-japlenski.

webs.com

Mihich, Marija Trošt, tel. 816-215

Moguš, Delnice, mob. 091/529-9773,

www.apartmani-delnice.com

“Naša hiša”, Crni Lug,

mob. 098/178-0770

“Park”, Bijela Vodica,

mob. 098/905-3228,

www.apartments-park.com

Piskač, Delnice, mob. 098/983-4137

Rački, Delnice, tel. 811-966

Ružić, Delnice, mob. 091/727-5968

“San”, Brod na Kupi, 098/177-9855

“Sara”, Delnice, mob. 091/237-7004

Semeš, Delnice, tel. 812-683

Štimac J., Malo Selo,

mob. 098/937-4493

Štimac N., Malo Selo,

mob. 099/214-6057

“Tea”, Crni Lug, mob. 098/941-3187,

www.apartman-tea.com

“Tina”, Crni Lug, mob. 095/549-2390

Vidmar, Krivac, mob. 098/967-8886

Vrbanac, Dedin, mob. 091/553-1949

Kuće za odmor

Briški, Golik, mob. 098/493-766,

www.gorskikotar-odmor.com

Cividini-Osmak, Gusti Laz,

mob. 098/439682,

www.kuca-osmak.com

Dragičević, Bijela Vodica,

mob. 098/964-5342

Frančišković, Belo,

mob. 091/180-9774

Grubešić, Bijela Vodica,

mob. 098/900-3552

Grubiša-Krivak, Brod na Kupi, mob.

098/185-9465

Jukić, Belo, mob. 098/388-4730

Katnić, Golik, mob. 098/425-328

Majnarić, Kupa, tel. 811-396

Mihaljević, Čedanj,

mob. 091/797-6387

“Navrtni”, Gašparci, tel. 336-133,

www.navrtni.com

Ramčić, Golik, mob. 098/981-0001

Raušel, Turke, mob. 098/992-7883

“Runolist”, Crni Lug,

mob. 091/205-6729,

www.runolist-crnilug.com

Sabo, Kupa, mob. 099/523-6529

Sobol, Kočičin, mob. 091/538-8552,

www.sobol.hr

Sokačić, Velika Lešnica,

mob. 091/558-6918

Štimac-Jotanović, Malo Selo,

mob. 098/454-540

RekreacijaGoranski sportski centar (Dom

športova, bazen, teniski tereni,

kuglana, klizalište, skakaonica),

tel/fax. 812-488,

www.gsc-runolist.hr

Skijalište Petehovac, tel. 814-901,

www.petehovac.hr

Fitness hotela “Risnjak”, Delnice,

tel. 508-160, www.hotel-risnjak.hr

“Gorski tok” (rafting, kayaking,

kanu safari, canyoning, nordijsko

hodanje, skijaško trčanje, biking,

streličarstvo, team building), Brod

na Kupi, tel. 812-864,

mob. 098/177-2585,

www.gorski-tok.hr

“Kanu Ivančica” (kanuing, rafting),

Čedanj, tel/fax. 816-110,

mob. 098/326-852,

www.gorskikotar.com/kanu

“Foris adventures travel” (rafting,

canyoning, biking), Brod na Kupi,

tel. 837-139, www.rafting.com.hr,

“Rasta” (kanuing), Brod na Kupi,

tel. 837-132, mob. 098/170-8195

Ribolovne dozvole (Kupa, Kupica,

Curak), mob. 091/513-8868,

091/162-9395, www.sru-goran.hr

Lovstvo Uprave Hrvatskih šuma,

Delnice – tel. 812-188,

e-mail: usdel@hrsume.hr

ZanimljivostiNacionalni park Risnjak, Crni Lug,

tel. 836-133, www.risnjak.hr

“Kuća Rački” (XVII. st.), Delnice,

Supilova 94, mob. 095/906-5766

“Popovićev mlin” (električni, 1925.g.),

Delnice, Supilova 76,

mob. 099/197-1520,

www.popovicev-mlin.hr

“Kaštel Zrinski”, stalni izložbeni postav

šumarstva, lova i ribolova, Brod na

Kupi, tel. 837-200,

www.gsc-runolist.hr

Park jelenova – tel. 812-440, 812-156

TURISTIČKA ZAJEDNICA FUŽINE

Fužine, Sv. Križ 2

www.tz-fuzine.hr

e-mail: tzo-fuzine@ri.t-com.hr,

info@tz-fuzine.hr

tel. 835-163, fax 830-000

Smještaj i restoraniHotel “Bitoraj” tel. 830-005,

fax. 830-004 www.bitoraj.hr

Konoba/sobe “Volta”

tel. 830-030

Lovački dom “Arnika”

tel./fax. 835-883, 835-187

Hostel “Fužinarska kuća”

tel. 835-238, 830-012  

www.fuzinarskakuca.com

Smještaj u domaćinstvimaApartmani

Fužine

“Darinka”, mob. 091/577-4633,

www.fuzine-apartmani.com

“Erika”, mob. 098/170-8166,

www.apartman-racki.hr

“Franković”, mob. 091/645-3987,

www.apartman-frankovic.hr

“Goga”, mob. 091/543-7759,

www.apartman-goga.net

“Goranski raj”, mob. 095/914-2140

“Gorski dvor” (Radica),

mob. 092/166-4540

“Hadžić”, mob. 091/894-8259

“Jožica”, mob. 091/500-0126

“Landravec”, mob. 091/567-0700

“Lalita”, 098/813-537, www.lalita.hr

“Lavanda”, mob. 099/214-9989,

www.gospođa-lavanda.com

“Majda”, mob. 098/900-7688

“Mance”, mob. 099/352-1039,

www.apartmanimance.com

“Marija”, mob. 098/576-861

“Pavletić” (Gorski dvor),

mob. 091/564-0751,

www.apartmani-pavletic.com.hr

“Proljeće”, mob. 091/924-6440

“Sabina”, mob. 098/393-578,

www.apartmani-sabina.com.hr

“Srebrni bor”, mob. 091/751-4228

“Sunce”, mob. 099/211-6381,

www.gorski-morski.com

“Puh”, mob. 099/232-3243,

www.apartmanpuh.com

Vrata

“Karolina”, mob. 098/161-7297

“Lucija”, Vrata, tel. 835-831

“Polić”, mob. 091/512-4712,

www.goranska-borovnica.com

“Stribor”, mob. 091/767-5258

Lič

“Irena”, mob. 091/162-2472

“Maja”, mob. 098/320-520

“Mima”, mob. 091/509-8118

“Mušić”, mob. 091/725-5303

Kuće za odmor

Fužine

“Villa Ada”, mob. 091/5799-856

Vrata

“Zelena vrata”, mob. 098/259-057,

http.//www.facebook.com/

zelenavrata

“Melissa”, mob. 098/267-198,

www.kuca-melissa.com

Lič

“Denis”, mob. 098/326-573

“Marta”, mob. 091/151-2564,

www.kuca-marta.com

Gorski kotar info +385 (0)51 ...

21

“Badurina” mob. 091/624-1677,

www.badurina-lic-gorskikotar.com

Sobe

“Lalita”, Fužine, tel. 835-177,

www.lalita.hr

RekreacijaTuristički vlakić, turistički brod,

iznajmljivanje plovila,

mob. 091/602-4402

Jahanje - Ranč “Vrelo”,

mob. 091/523-2467,

www.jahanje-voloder.hr

Paintball i Zabavni park Vrata,

tel. 835-608, mob. 095/807-1196,

www.paintball-vrata.com

Vožnja kočijom - Marijan Urbanc,

tel. 835-702, mob. 095/549-4365

Wellness - Studio za njegu tijela

“Lalita”, tel. 835-177,

mob. 098/813-537, www.lalita.hr

Autobusni prijevoz “L-tours”,

mob. 098/328-848

IzletiŠpilja Vrelo, Poučna staza

“Preradović”, tel. 835-163

Svetište BDM Snježne, Zavičajna

zbirka Lič, mob. 098/448-145

Edukativni planinski vrt osjetila na

Karolini, mob. 091/512-4712

Polja lavande - OPG Plesničar Lič,

mob. 098/195-5117,

www.facebook.com/opg.plesnicar

TURISTIČKA ZAJEDNICA LOKVE

Lokve, R. Strohara 118

www.tz-lokve.hr

e-mail: tzo-lokve@ri.t-com.hr

tel/fax. 831-250

Ugostiteljski objektiRestoran”Eva”, tel. 831-446,

www.eva.hr

Bistro “Jezero”, tel. 831-260,

mob. 098/257-740

www.restoran-jezero.hr

Park šuma Golubinjak,

tel. 051/831-322

Bufet “Lujzijana”, mob. 099/513-8915

Caffe bar/night club “Prince”,

mob. 091/296-8422

Izletište “Carov most”, Mrzla Vodica,

tel. 051/838-047,

www.carovmost.info

Caffe bar “Floyd”, tel. 831-453

Caffe bar “Gorica”, tel. 831-099

Caffe bar “Sir Oliver”, tel. 831-136

Smještaj u domaćinstvimaApartmani

Kontić, tel. 831-432;

mob. 091/789-8355

Bastaja, tel. 831-430, 411-669

Crnković, tel. 051/831-479,

mob. 091/942-6989

Grgurić, tel. 831-206, 098/196-2919

Čehić, tel. 831-437, 098/720-404

Žagar, tel. 831-153, 098/902-1047

Hibler, tel. 836-006, 098/891-115

Sikirić, mob. 091/559-8464

Tusić, mob. 098/582-497,

098/532-797

Briški, mob. 097/772-2337,

098/195-5116

Kremžar, tel. 831-499, 098/939-7347

Mihelčić, tel. 831-066,

mob. 091/450-8030

Kuće za odmor

Briški, mob. 091/507-2334,

098/954-5915

Sučić, tel. 621-726

Dobrila, mob. 098/1866-737

Mihelčić, tel. 831-418,

mob. 099/222-0646

Štimac, mob. 098/170-8170

Sobe

Kauzlarić, tel. 831-260,

mob. 098/257-740

Kvesić, tel. 831-290,

mob. 091/793-8823

Šubat, tel. 051/831-446

IzletiŠpilja “Lokvarka”,

tel. 831-250, 831-336

Park šuma “Golubinjak”, tel. 831-322

Zavičajna zbirka OŠ Lokve,

tel. 831-165

Muzej “Žaba”, tel. 831-099,

mob. 098/998-6352

Kalvarija, tel. 831-250

Splav na lokvarskom jezeru “Čača”,

mob. 098/9822-718

Kuća prirode “Kotač”

mob. 098/965-9156

TURISTIČKA ZAJEDNICA MRKOPALJ

Mrkopalj, Stari kraj 1

www.tz-mrkopalj.hr

tel/fax. 833-225

e-mail: tz@tz-mrkopalj.hr

Smještaj i prehranaHotel “Jastreb” Begovo Razdolje,

tel. 833-161, fax. 833-527,

www.hoteljastreb.com

Planinarski dom “Bijele stijene” Tuk,

tel/fax. 833-589

Bistro “Sušilo”, Mrkopalj

Agroturizam “Japodi”, Sunger,

mob. 091/210-3954,

091/781-9230, fax 833-343

Buffet “Tilia” Mrkopalj (Čelimbaša),

tel. 095/522-5918,

mob. 095/567-6642

Bistro, sobe “Planinski raj” Begovo

Razdolje, tel. 833-403,

mob. 095/914-0830;

095/9122-420, e-mail: planinskiraj.

begovorazdolje@gmail.com,

www.planinski-raj.com

Smještaj u domaćinstvima(sobe, apartmani, kuće za odmor),

Mrkopalj, Tuk, Sunger, Begovo

Razdolje, Brestova Draga,

tel/fax. 833-225

TURISTIČKA ZAJEDNICA RAVNA GORA

Ravna Gora, I. G. Kovačića 177

www.tz-ravnagora.hr

e-mail. tzo-ravna-gora@ri.t-com.hr

tel/fax. 818-351

Smještaj i prehrana“Bijela Ruža”, Ravna Gora,

tel. 818-444,

www.bijela-ruza.hr

“Breza”, Ravna Gora,

tel. 818-317, www.breza-rg.hr

“Gina”, Kupjak, tel. 817-545,

www.gorskikotar-sanjkanje.hr

“Lipe”, Kupjak, tel. 817-633,

www.lipe.hr

“Marsche”, Ravna Gora,

tel. 659-465, 659-460,

www.hotel-ravnagora.com

“Vizjak”, Šije, tel. 817-620,

www.vizjak.hr

Smještaj u domaćinstvimaApartmani

“Cetinski”, Ravna Gora,

mob. 098/973-1872

“Fak”, Stari Laz, mob. 098/326-451

“Mance”, Ravna Gora,

mob. 099/506-3540

“Svetličić”, Ravna Gora,

mob. 099/216-3256

“Škiljan”, Ravna Gora,

mob. 091/882-6009

“Krizmanić”, Ravna Gora,

mob. 098/925-2912

“Villa Pinus Mugo”, Ravna Gora,

mob. 098/324-157

www.gorskikotar.hrwww.gorskikotar.hr

22

Kuće za odmor

“Čančarević”, Stari Laz,

mob. 098/133-4497

“Florijan”, Stara Sušica, tel. 818-351

“Marincel”, Ravna Gora,

mob. 098/977-7553

“Novinc”, Ravna Gora,

mob. 091/563-8032

“Pilepić”, Stari Laz, tel. 819-907

“Rendulić”, Ravna Gora,

mob. 098/976-3381

“Ulaga”, Ravna Gora,

mob. 098/353-435

“Vrh”, Ravna Gora,

mob. 095/814-7659

Sobe

“Duvnjak”, Ravna Gora,

mob. 091/737-1565

Odmarališe“Dvorac Stara Sušica”, Stara Sušica,

tel. 500-132, mob. 099/690-1683

PrehranaKonoba “Montagna”, Stari Laz,

tel. 819-713

Izleti“Plodovi gorja”, mob. 098/260-209,

www.plodovi-gorja.hr

RekreacijaAdrenalin park “Kupjak”,

mob. 099/672-2523

Četverostazna automatska kuglana

SPC “Goranka”, tel. 818-351

Fitnes i wellnes centar “Breza”,

tel. 818-317

Sanjkalište i tubby staza “Gina”,

tel. 817-545

Sanjkalište “Vizjak”, tel. 817-620

TURISTIČKA ZAJEDNICA SKRAD

Skrad, Goranska bb

www.tz-skrad.hr

tel/fax. 810-316

e-mail: tzo.skrad@ri.t-com.hr

SmještajTuristička & event agencija

Montetravel, Skrad, tel. 583-588,

www.montetravel.hr

Kuća za odmor “Coprnička hiša”,

tel. 277-278, mob. 091/539-0755,

www.coprnicka-hisa.com

Apartmani “Hiša na Loki”,

tel. 810-370,

www.apartmani-hisa-na-loki.com

Apartmani Mance, tel. 267-536,

mob. 099/352-1039,

www.apartmanimance.com

Apartmani Šporčić, tel. 810-203,

mob. 099/213-7051

Planinarski dom Zeleni vir,

tel. 810-214, 810-688,

www.zelenivir.com

Smještaj i prehranaPlaninarski dom “Zeleni vir”,

tel. 810-214, 810-688,

www.zeleni-vir.com

Bistro “Viktorija”, tel. 810-173,

mob. 091/813-0207

Izleti i rekreacijaZeleni vir i Vražji prolaz,

tel. 810-214, 810-688

TURISTIČKA ZAJEDNICA VRBOVSKO

Vrbovsko, I. G. Kovačića 44

www.tz-vrbovsko.hr

e-mail: turisticka.zajednica.grada.

vrbovsko@ri.t-com.hr

tel/fax. 875-984

Objekti prehrane i smještajRestoran “Rim”, Severin na Kupi,

tel. 870-335

“Vidikovac”, Hajdine, Vrbovsko,

tel. 875-277

Objekti prehraneKamačnik, Vrbovsko, tel. 875-202

“Mali Raj”, Zdihovo, Severin na Kupi,

tel. 870-202

“Mickey Mouse”, Severin na Kupi,

mob. 098/744-092

“Mirni kut”, Klanac, Severin na Kupi,

tel. 870-230

“Pink Panter”, Vučinići, Moravice,

tel. 877-270

“Sljeme”, Dobra, Vrbovsko,

tel. 875-506

“Zelena Terasa”, Zdihovo, Severin na

Kupi, tel. 870-235

Smještaj u domaćinstvimaApartmani

“Božić” Vrbovsko, tel. 875-879

“Maksim”, Moravice,

mob. 099/782-7371

“Mihelčić”, Blaževci,

mob. 098/369-708

“Muhvić”, Vrbovsko, tel. 875-553

“Thea”, Gomirje, tel. 878-136,

mob. 099/591-7816

Mamula, Gomirje tel. 878-237,

mob. 098/138-4424

Valenčić, Severin na Kupi,

tel. 091/594-470, tel. 870-357

Kuće za odmor

Cvjetović, Plemenitaš,

mob. 091/866-2028

Mance, Moravice, mob. 095/802-7796

Marušić, Vrbovsko,

mob. 098/162-0110

Mužević, Blaževci, mob. 098/459-181

Mužević Sanja, Blaževci,

mob. 091/618-4339

Villa Arnica, Moravice,

mob. 098/259-448

Trope, Zapeć-Lukovdol,

mob. 091/1419-840, 091/543-314

Medeved, Moravice,

mob. 091/784-4368,

099/851-5190

Sablić i Došen, Blaževci,

mob. 098/940-9420

Jakšić, Moravice, mob. 091/724-1532,

091/790-3244, tel. 877-335

Ljiljana Matković Beslemović,

Moravice, mob. 099/734-7036

Sobe

Pocrnić, Vrbovsko, tel.875-676

Vujnović, Vujnovići, tel. 879-086

Šumarska kuća “Litorić”, tel. 875-202

Izleti i manifestacijeTZ Grada Vrbovskog, tel. 875-984,

www.tz-vrbovsko.hr

Gorski kotar info +385 (0)51 ... www.gorskikotar.hr

TURISTI�KA ZAJEDNICA OP�INE LOKVE

Lokve

Lokve

24

Na raskrižju putova koji spajaju ko-pno i more, svega 30-ak kilometa-ra udaljene od Jadranske obale, na 723 m nad morem, smjestile su se Lokve. Prekrasno planinsko mjesto

s mnoštvom prirodnih ljepota. Prve pisane tragove svog postojanja Lokve bilježe još

davne 1481. god. u knjizi “Gorski kotar i Vinodol” te u ispravi Kraljevskog suda Matije Korvina od 24. velja-če 1481. g., što nas navodi na zaključak da one već tada postoje kao izgra�eni i naseljeni dio Gorskog kotara. Izgradnjom Lujzinske ceste, mjesto se počelo razvijati u prometno središte koje je povezivalo trgovačka središta unutrašnjosti s priobaljem. Škola je izgra�ena 1857. g., a rane početke organiziranog bavljenja turizmom doka-zuje osnivanje “Društva za uljepšanje mjesta” 1906.g.

Izgradnjom Omladinskog jezera, Lokve su postale jedan od bisera goranskog turizma.

Danas, Općina Lokve s oko 1000 stanovnika, obu-hvaća Lokve, Mrzlu Vodicu, Zelin Mrzlovodički i ma-nja naselja. Prostrla se poljem i vodama te stvara pri-vlačnu sliku naselja okruženog šumom koje poziva na dolazak ovdje, u podnožju veličanstvenog Risnjaka. Klima ovog područja je izrazito planinska, ljeta su krat-ka i ugodna, a zime duge i oštre s obiljem padalina.

Lokvarsko jezero, iako akumulaciono jezero, na-pravljeno izgradnjom brane 1954.g., savršeno se uklo-pilo u prirodan ambijent koji ga okružuje. Ono pruža pravo zadovoljstvo svim ljubiteljima sportsko rekreativ-nih aktivnosti. Na jezeru je održano I. svjetsko prven-stvo u podvodnoj orijentaciji, mnoštvo me�unarod-nih veslačkih regata, a od 1978. g. se u kolovozu odr-

žava tradicionalan susret planinara pod imenom “POJ” (Pješice oko jezera), odnosno od 1998.g. i susret bicikli-sta “BOJ” (Biciklom oko jezera). Ono je izrazito zani-mljivo za ljubitelje ribolova (1973.g. ulovljen je svjetski rekorder jezerske pastrve težine 25,40 kg, dužine 138 cm). Osim pastrve u njemu obitavaju klen, šaran, karas i još neke manje vrste.

Park šuma Golubinjak izuzetan je dar prirode. 50 ha površine čini zaštićeno područje i tretira se kao park šuma. Ondje su stasita stabla crnogorice, a ističe se divovska jela nazvana kraljica šume. 1988.g. izmje-

ren joj je promjer od 140 cm, visina od 37 m, a drvna masa 28,46 m³. Procjenjuje se da je stara oko 200 godi-na. U park šumi su i dvije atraktivne špilje “Ledena” i “Golubinja”. U Ledenoj špilji snijeg i led se zadržavaju do ljeta pa često i u ljetnim mjesecima. Špilja ima dvije galerije, a zbog strujanja zraka i smještaja špilje, tempe-ratura ni ljeti ne prelazi 6-8 °C. Golubinja špilja je, pak, ime dobila po golubovima dupljašima. Ure�enje par-ka počelo je 60-ih godina, a ondje je smješten i prostor za natjecanje šumskih radnika-drvosječa koji je udo-mio mnoga zapažena državna natjecanja. Diljem parka

Croatia / Gorski kotar / Lokve

25

postavljeni su uspjeli radovi poznate Goranske kipar-ske radionice Lokve. Park šuma Golubinjak oduvijek je izletište Lokvaraca, ali i vrlo rijedak prirodni kutak ko-jeg gosti rado posjećuju. Spominje se kao izletište još koncem 19.st.. Tu su se održavala sportska natjecanja, Sokolski susreti, a u spomen obilježavanja jednog ta-kvog susreta održanog 1925., povodom krunidbe kralja Tomislava, u stijeni je izgra�eno spomen obilježje. Park šuma Golubinjak nesvakidašnji je dar prirode koji sva-kako treba vidjeti i posjetiti.

Špilja Lokvarka udaljena je oko 1 km od mjesta, od-nosno 400 m od ceste Rijeka-Zagreb. Njezin geografski položaj je 45˚21`46`` istočne dužine. Po godini svog otkrića ona je mlada, dok je po geološkoj formaciji vrlo stara. Otkrio ju je 1912.g. trgovac iz Lokava Jakov Bolf i to slučajno prilikom kopanja kamena.

Prve stepenice napravljene su 30-ih godina proš-log stoljeća, čime je omogućen organizirani posjet špi-lji s priručnim svjetlom. Veliki korak naprijed učinjen je 1935., kada je uvedena struja i kada je osvijetljena samo prva galerija. S dolaskom II. svjetskog rata, špilja je pala u zaborav, ali je odigrala svoju ulogu pružajući zaklon od neprijatelja i elementarnih nepogoda. Obnovljena je 1973. i 2009.

Istražena duljina špilje iznosi 1200 m dok je za po-sjet ure�eno 900 m. Visinska razlika od ulaza do krajnje točke pristupačne posjetiteljima je 140 m. Špilja je pri-rodno podijeljena na 6 galerija od kojih su 4 ure�ene za posjet. Četvrta galerija je nazvana “Djevičanska” zbog sačuvanosti izvornog oblika dijela prirode. Temperatura u špilji se kroz sva godišnja doba kreće od 6,5˚C do 8˚C. Starost špilje procjenjuje se na 20 000 do 25 000

godina. Flora se sastoji od pljesni i algi, dok su od faune zapaženi spiljski leptir, šišmiš i pauk.

Lokve i okolica oduvijek su bile poznate po žabama i lovu žaba, stoga je i nastao naziv “žabari”, kako naziva-ju Lokvarce, a od 1975.g. održava se i tradicionalna ma-nifestacija “ŽABARSKA NOĆ”, nezaboravna zabava s pjesmom i plesom, žabljim kracima kao specijalitetom večeri i natjecanjem u žabljim skokovima. U Lokvama postoji i po svemu jedinstven Muzej žaba.

Do�ete li u Lokve, možete posjetiti i zavičajnu zbir-ku Lokava postavljenu u Osnovnoj školi Lokve, kuću prirode “Kotač”, splav na jezeru “Čača”, a vrijedno je posjetiti i crkvu Sv. Katarine, djevice i mučenice, iz-gra�enu 1820.g. ili neku od kapelica (kapela Sv. Ane u Mrzlim Vodicama, kapelica na groblju, kapelica Majke Božje) kao i lokvarsku Kalvariju čiji je cilj podsjetiti na Isusov križni put.

TURISTI�KA ZAJEDNICA OP�INE MRKOPALJ

Mrkopalj

Croatia / Gorski kotar / Mrkopalj

27

Prvi puta u povijesti Mrkopaljski kraj spo-minje se 1442., a zatim 1477. godine, ali, zbog naleta Turaka, tadašnji Mrkopaljci – kao stanovnici Mrkog šumskog polja ili možda kao ovčari, uzgajivači brkatih ova-

ca (Berkopalci) – postupno nestaju tijekom 16. stolje-ća. Zrinski i Frankopani opet naseljavaju Mrkopaljski kraj. U drugoj polovici 18. stoljeća, Mrkopalj posta-je najveće i najznačajnije mjesto u Gorskom kotaru. Poveljom austro-ugarskog cara Josipa II., Mrkopalj 14. ožujka 1785. godine, kao i Ravna Gora i Vrbovsko, po-staje privilegirani kraljevski grad (trgovište). Ima svoj pečat, suca i vijeće koje donosi odredbe i vodi upravu. Od 1726. godine od Karlovca preko Vrbovskog, Ravne Gore, Mrkoplja, Sungera, Fužina, Jelenja do Bakra pro-lazi Karolinska cesta. I danas koristi putnicima za pu-tovanje prelijepom prirodom do mora. Na staroj trasi Karolinske ceste kod mjesta Brestova Draga još i danas postoje kameni ostaci nosača vijadukta, tzv. fajeri (njem. Pfeiler – stup).

Mrkopalj (824 m) je smješten u kotlini – polju. Pripadaju mu manja mjesta: Begovo Razdolje – najvi-še naselje na najvećoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj, Brestova Draga, Bukovac Sungerski, Sunger i Tuk.

Oko Mrkoplja i tih lijepih njegovih mjesta uzdižu se bliža brda: Čelimbaša (1085 ), Lisina (1117 m), Maj (1269 m), Samari s Klobučarovim vrhom (1215 m), Vranjak (986 m), Vrhi (Kulasica – 956 m) i Mrkovac s Debelim vrhom (1137 m). U pozadini tih bregova više od njih protežu se planine: “krov” Gorskog kotara: Bjelolasica (1534 m), Bitoraj (1385 m), Viševica (1428 m), Višnjevica (1367 m).

Mrkopalj

28

Uzdižu se i doslovno bodu nebo od ljepote Bijele (1335 m) i Samarske stijene (1314 m) i zajedno s Bjelolasicom i Bitorajem omogućuju pogled na more. Bijele i Samarske stijene površine 1175,35 ha proglaše-ne su 1985. godine strogim rezervatom prirode.

Planina Bjelolasica razdvaja Karlovačku i Primorsko-goransku županiju. Hrvatski olimpijski centar “Bjelolasica” proteže se od Vrela u Karlovačkoj županiji do Begovog Razdolja u Primorsko-goranskoj županiji. Ljubitelji planinske prirode do�ite i upoznaj-te Mrkopaljski planinarski put i na njemu “Ratkovo sklonište”, “Janjčaricu”, “Amfiteatar”, “Piramidu”, “Dvorac”... u svibnju nam se pridružite na nogomet-nom turniru podno samog vrha Bjelolasice. Vodiči pla-ninarskog društva “Bijele stijene” Mrkopalj, rado će vas provesti planinarskim puteljcima.

Oni koji žele provesti ljetni odmor u našem kraju ne smiju propustiti da ne uživaju u bogatim plodovima na-ših šuma i krajeva (borovnica, jagoda, malina, gljiva) i u šetnji brežuljcima koji s prirodnih vidikovaca nude pa-noramski pogled na naša naselja.

Za one koji žele provesti odmor zimi, uz škripu sni-jega pod nogama, u snježnoj vijavici, sanjkanju, skija-nju u prijateljskom ambijentu, Mrkopaljski kraj pravo je odredište.

Mrkopaljski kraj sa svojom netaknutom prirodom omogućuje aktivan i zdrav odmor – jedinstven i ne-ponovljiv. Stoga vam upućujemo poziv, i nemojte mu odoljeti.

Ravna Gora

TURISTI�KA ZAJEDNICA OP�INE RAVNA GORA

Ravna Gora

30

Ravna Gora je smještena u središnjem di-jelu Gorskog kotara na svega 45 kilome-tara od mora, na polovici puta od Rijeke do Karlovca, s čvorištem na autocesti Zagreb - Rijeka.

O prekrasnoj povezanosti ravnice i planine govori i samo ime naselja Ravna Gora. Na nadmorskoj visi-ni od 700 do 900 metara, Ravna Gora je okružena pre-djelima netaknute prirode, čistog zraka i pitke izvor-ske vode.

U ravnogorskoj općini još su i lijepa pitoma naselja Stari Laz, Stara Sušica, Leskova Draga i Šije. Svi njezini žitelji, kojih je oko 3.000, žive u kraju najljepših hrvat-skih šuma, prelijepih snježnih zima i ugodnih sunča-nih ljeta sa svježim jutrima i večerima. Novija povijest Ravne Gore započinje gradnjom Karoline na početku

XVIII. stoljeća. Već 1785. godine njemačko – rimski car i hrvatsko – ugarski kralj Josip II, posebnom poveljom svrstava Ravnu Goru u povlaštene gradove svoje care-vine. Ravnogorci, radišni ljudi stvaralačka duha i traga-lačka uma, već su prije više od dva stoljeća imali školu, drveni vodovod, tvornice stakla i potaše... 1808. godine sagradili su prve pilane - vodenice.

Od 1830. s ljubavlju njeguju bogatu glazbenu tra-diciju; danas u Ravnoj Gori djeluje Puhački orkestar KUD-a “Sloga” Ravna Gora, HKD “Gora” s ravnogor-skim tamburašima i mješoviti pjevački zbor “Gimpl”.

Ravnogorci s ponosom predstavljaju Festival ko-morne glazbe koji se tradicionalno održava početkom rujna. Od 1888. djeluje Dobrovoljno vatrogasno druš-tvo, od 1933. organizirano planinarstvo, a početak tu-rizma datira od 1937. Prva tvornica za preradu drva gra-

�ena je 1920. godine, kada Ravna Gora dobiva i elek-tričnu energiju i vodu u svaku kuću. Izuzetno plodna prosvjetna djelatnost od 1766. godine nastavlja se da-nas u školi, koja s ponosom nosi ime istaknutog znan-stvenika i pedagoga prof. dr. Branimira Markovića, ro-dom Ravnogorca.

Za boravka u Ravnoj Gori posjetite ravnogorske kulturne znamenitosti.

U Staroj Sušici Frankopanski je Grad, dvorac, da-nas odmaralište Grada Rijeke, kome pripada i sakral-ni spomenik, crkvica Sv. Antuna Padovanskog. Najveće spomeničke vrijednosti čuva riznica župne crkve Sv. Terezije Avilske u kojoj se nalazi pozlaćena pokazni-ca, dar Marije Terezije iz 1778. godine. Sadašnji je izgled crkva dobila obnovom 1905. godine po nacrtu Hermana Bollea.

Croatia / Gorski kotar / Ravna Gora

31

A u prekrasnim šumskim predjelima možete spo-znati život u skladu s prirodom, šetnjom ili vožnjom na biciklu živopisnim krajolicima oko Ravne Gore, na nezaboravnim druženjima u prirodi, manifestacijama Ravnogorskih plodova gorja, u Dane �ur�ica, smreke, breze, lipa, jagoda, borovnica, malina, ljekovitog bilja, gljiva, jabuka…

Vrijedno je posjetiti izletište Javorova kosa s plani-narskom kućicom, kraj koje je, prema staroj predaji, lje-kovito vrelo Božji studenac.

Preporučamo obilazak Ravno gorskog plani-narskog puta i Ravno gorskih zelenih staza (www.ravnagora.hr).

U dubini šume stanuje mrki medvjed, vuk, lisica, zec, ris, jelen, srna, šojka i siva vrana, … Koliko li pri-vlačnosti lovcima, ekoklozima, foto i video snimatelji-ma! U kraju s puno snijega predivni su tereni za rekre-acijsko skijanje, a Ravna Gora postaje jedno od središta natjecanja u nordijskim disciplinama s Trkačko skijaš-nim klubom “Ravnogorac” koji je jedan od najuspješ-nijih skijaških klubova u Hrvatskoj. Uz skijašku, Ravna Gora ima i šahovsku školu. Uz nogometno igralište je i boćalište i teren za tenis. Na ulazu u mjesto je benzin-ska crpka, u središtu autobusno stajalište.

Domaće specijalitete i plodove rado ćete kušati u ravnogorskim restoranima, uz ugodan smještaj i gosto-ljubive domaćine, dok vam planinske kuće nude mo-gućnost specifičnog smještaja i boravka u prirodi.

U Leskovoj Dragi posjetite imanje Juretić, etno mu-zej u kojem su sačuvani dijelovi stare pilane - vodenice, te seljačko gospodarstvo sa zavičajnom zbirkom, ribnja-kom i ure�enom šetnicom.

TURISTI�KA ZAJEDNICA OP�INE SKRAD

Skrad

Croatia / Gorski kotar / Skrad

33

Skrad (700 m) je poznato planinsko, klimat-sko turističko mjesto u srcu Gorskog kota-ra. U njemu je sjedište Općine koja broji oko 1300 stanovnika.

Rasprostranjen na padinama Skradskog vrha, okružen šumama crnogorice i bjelogorice, vidljiv i s udaljenih planina, Skrad ima izuzetno povoljan i za-nimljiv prirodni položaj s visinskom razlikom od 300 do 1044 m. Visoko se uzdignuo nad kanjonom u kojem su Zeleni vir i Vražji prolaz, prirodne rijetkosti izni-mnih odlika i ljepote. Zato se iz Skrada otvaraju vidi-ci na dolinu Kupe, okolne planinske vrhove i sloven-ske planine. Blaga subalpska klima, svjež zrak, očuvan okoliš i prometni položaj uz magistralnu cestu Zagreb – Rijeka (tzv. Lujzinsku cestu) samo su neke od predis-pozicija za razvoj ljetnog i zimskog turizma. Svatko će tu naći prigodu za odmor i rekreaciju jer su Skra�ani gostoljubivi ljudi koji značenje riječi turist nisu dozna-li tek u naše vrijeme: prihvaćanjem i ugošćivanjem put-nika bave se već više od 150 godina. Dvadesetih godi-na prošlog stoljeća podignut je današnji hotel Zeleni vir, prvi objekt takve namjene u Gorskom kotaru. Uz njega, u središtu mjesta je benzinska crpka, ambulan-ta, ljekarna, pošta, banka, autobusni i željeznički kolod-vor koji je nekoliko godina zaredom dobitnik prestiž-ne nagrade Hrvatske turističke zajednice “Zeleni cvi-jet” za ure�enje okoliša. Zaštitnik Skrada je Sv. Antun Padovanski čije ime nosi crkva u Skradu.

Skradski je okoliš pogodan za kraće ili dulje plani-narske šetnje ili izlete. Skradski vrh (1044 m) najčešći je cilj izletnika i planinara. Uspon traje oko jedan sat, a označena staza vodi izletnike umjerenom strminom

kroz visoku bukovu šumu. Na vrhu pogled puca na sve strane. Na jugu se pružaju planinske livade i polja pro-šarana brezicima i oazama crnogorice. To je visoravan oko Kupjaka i Leskove Drage koja je dalje na jugu i ju-goistoku zatvorena ograncima Velike Kapele, me�u ko-jima se ističe visoki stožac Bjelolasice (1533 m). Na za-padu se otvara pogled prema dubokom prodolu Jasle, obraslom gustom crnogoricom, i Kupjačkom vrhu (993 m). Nešto dalje je Drgomalj (1153 m), a na obzoru se ističe stjenoviti Risnjak (1528 m), središte Nacionalnog parka. Na sjeverozapadu se zamjećuje suri stožasti vrh slovenskog Snežnika (1791 m).

Za povratak u Skrad dobro je odabrati drugu stazu, onu kroz selo Hribac. S nje se otvaraju lijepi vidici pre-ma sjeveru i sjeveroistoku. Krajolikom dominira Rudač s terasastom stijenom i spiljom Ledenom jamom. Iz Hripca se može otići i na zanimljiv izlet u seoce Hlevce odakle se, obilazeći južnom stranom vrh Kicelj, stiže do Kicljovih jama. To su tri duboka ponora u koje se slije-va gorski potočić. Rastrgane stijene, žljebovi i pećine na svakog posjetitelja ostavljaju dubok dojam svojom div-ljom romantikom.

Na Skradskom je vrhu početkom prošlog stoljeća sagra�ena kapelica Marijina uznesenja na nebo koja je 1994. godine temeljito obnovljena. U njoj se svake go-dine na Veliku Gospu održava sveta misa. Za stanovni-ke toga dijela Gorskog kotara to je jedna od značajnijih crkvenih svetkovina. Tada se tako�er proslavlja i Dan općine Skrad. S izletom na Skradski vrh, dobro je spo-jiti i posjet vidikovcima iznad Skrada. To su Kavranova stijena i Perič odakle pogled seže preko Skrada do ka-njona u kojemu se nalaze Zeleni vir i Vražji prolaz.

Skrad

34

Zeleni vir (345 m) je snažan izvor u dnu plitke spi-lje što se nalazi podno sedamdesetak metara visoke, ži-vopisne slojevite stijene niz koju se, kao kakva bijela za-vjesa, ruši potok obasipajući ulaz tisućama kapljica. Ime je dobio po zelenkastoj boji vode jezerca koje nastaje u spilji. Njegove vode, zahvaćene manjom branom, ula-ze u podzemni kanal kojim odlaze do hidrocentrale, iz-gra�ene 1921. godine, koja je ujedno i prva hidrocen-trala sagra�ena u Gorskom kotaru. U neposrednoj bli-zini hidrocentrale nalazi se lijepo ure�en izletnički dom s restoranom koji nudi domaća goranska jela, jela od divljači, slastice od borovnica i drugog voća te nadale-ko poznatu skradsku štrudlu. Izletnički dom Zeleni vir, osim ugostiteljske ponude, nudi i smještaj u lijepo ure-�enim sobama u potkrovlju. Izlet u Zeleni vir najbo-lje je povezati s posjetom Vražjem prolazu. Me�u pri-rodnim osobitostima kojima je priroda obilato podarila okolicu Skrada, Vražji prolaz zauzima posebno mjesto. Mnogi ga smatraju jednim od najdivnijih predjela u na-šoj domovini. Kroz usku guduru, jedva dva metra širo-ku, me�u stijenama visokim i stotinjak metara, probi-ja se, divlje šumeći, planinski potok Jasle. Nad njim, na nosačima usječenim u živu stijenu, načinjene su galeri-je i mostići kojima se prolazi. Naokolo su strme stijene, a u dubini, pod nogama huči zapjenjen potok. Kako se pritom osjeća prolaznik, ne treba posebno opisivati…Put kroz tu bučnu stihiju završava podno ulaza u spilju Muževa hiža, gdje se nekada stanovništvo skrivalo pred Turcima. Prostranim se hodnikom ulazi u dubinu spilje u kojoj se vide tragovi rada vode: na više mjesta ima li-jepih sigastih ukrasa. Istraživači spilje ovdje su pronašli najrje�i primjerak naše faune - čovječju ribicu.

Croatia / Gorski kotar / Skrad

35

Za dublje razgledavanje spilje potrebno je ponijeti svjetiljku. U Skrad je dobro vratiti se šumskim putem koji se blago uspinje prema željezničkoj postaji.

Uz šetnje i planinarenje, u Skradu se možete rekre-irati i biciklom. 40 km obilježenih biciklističkih staza zadovoljit će i najzahtjevnije bicikliste, a dionice mo-žete odabrati sami uz pomoć karte. Skrad ima i četve-rostaznu kuglanu, malo igralište za nogomet, ruko-met, odbojku ili košarku te veliko nogometno igrali-

šte u Skradskoj dragi. Samo nekoliko kilometara pre-ma Brodu na Kupi dvije su rječice - Iševnica i Kupica, gdje se može baviti sportskim ribolovom, ali po načelu “uhvati i pusti”. U šumama i na planinskim livadama ima krupne i sitne divljači pa se zainteresirani mogu ba-viti lovom, uz dogovor sa lovačkim društvom “Jelen” iz Skrada. Zimi se u Skradu može sanjkati ili rekreirati na stazama za skijaško trčanje, a razonodu ovdje često po-traže i alpinisti na zale�enim slapovima u Zelenom viru.

Vrbovsko

TURISTI�KA ZAJEDNICA GRADA VRBOVSKOG

Croatia / Gorski kotar / Vrbovsko

37

Vrbovsko zauzima krajnji istočni dio Gorskog kotara s površinom od 280 km2, 6.100 stanovnika i 60 naselja od kojih su veća i poznatija Vrbovsko, Moravice, Lukovdol, Severin i Gomirje. Izuzetnog

je geoprometnog položaja na pola puta izme�u Zagreba i Rijeke.

Vrbovsko se spominje davne 1481. godine i jedno je od najstarije naseljenih mjesta u Gorskom kotaru. Poveljom kralja Josipa II Vrbovsko 14. ožujka 1785. go-dine dobiva svoj grb, proglašava se slobodnim kraljev-skim trgovištem, prima i druge povlastice, nakon čega se razvija “trgovačka gospoštija” kao osnova razvoja kul-ture i privrede. Navedeni datum danas se obilježava kao Dan Grada Vrbovskog.

Zahvaljujući bogatoj povijesti, sakralnim i kultur-nim spomenicima, prirodnim ljepotama te kulturi koja predstavlja baštinu, Vrbovsko postaje oaza odmora na-dohvat ruke.

Svojom prirodnom ljepotom posebno se ističe ka-njon Kamačnik - zaštićeni krajolik. Staza duga 3 km vodi uz kristalno čistu rječicu, kroz bogatu vegetaci-ju zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta te u potpunoj harmoniji s prirodom osvježava dušu i tijelo. Mostovi u Kamačniku posebna su atrakcija i neiscrpna slikar-ska inspiracija, a svaki metar toka ove prekrasne te-kućice drugačiji je od prethodnog. Na samom ušću Kamačnika u Dobru smješten je ugostiteljski objekt s kvalitetnom gastronomskom ponudom domaćih jela. Raj za umorne šetače, zabavu i rekreaciju. Uzbudljiv turistički doživljaj ponudit će i rijeka Kupa - istinska “goranska ljepotica”. Kroz Vrbovsko protječe dužinom

od 25 km. Zbog svog atraktivnom dinamičnog izgle-da omogućuje održavanje niza sportskih natjecanja. Za vrijeme ljetnih mjeseci ugodna temperatura vode pri-vlači mnogobrojne kupače iz svih dijelova Hrvatske te stoga predstavlja veoma važnu okosnicu u turizmu Grada Vrbovskog. Pored kupanja, Kupa nudi i ostale sa-držaje. Tradicija i slikovita arhitektura narodnog gradi-teljstva odražava duh prošlih vremena. Kuće, u naro-

du zvane “hiže”, području uz rijeku Kupu daju nepro-cjenjivu vrijednost. Dolinom Kupe možete se provesti obilježenom biciklističkom stazom ili jednostavno uži-vati u slikovitom krajoliku.

Na strmim obroncima rijeke Kupe, u Severinu, smješten je Zrinsko-Frankopanski dvorac porijeklom iz 15 stoljeća. Taj jednokatni dvorac pravokutne osnove okružuje prekrasni zaštićeni višestoljetni park, a dvo-

Vrbovsko

38

rac se zasluženo ubraja me�u posebne povijesno-kul-turne gra�evine Primorsko-goranske županije. Dvorac današnji izgled dobiva 1800. godine. U unutrašnjem dvorištu su hodnici s arkadama, a na vanjskim kutovi-ma cilindrične kule. Rešetke na prozorima baroknog su oblika.

U neposrednoj blizini Severina i rijeke Kupe smje-šten je Lukovdol - kulturno srce Grada Vrbovskog – rodno mjesto pjesnika Ivana Gorana Kovačića. Svake se

posjeduje fundus umjetnina izra�enih u svim keramič-kim tehnikama, a posebno u RAKU tehnici. Ljubitelji sakralnih vrijednosti oduševit će se crkvom Sv. Franje Ksaverskog u Rtiću – Lukovdol iz 17. st. koja zbog svo-ga vrijednog drvenog baroknog namještaja predstavlja vrlo rijedak spomenik.

U samom središtu Vrbovskog smještena je župna crkva Sv. Ivana Nepomuka, gra�ena 1893. i 1894.g. u neogotičkom stilu, izuzetne je ljepote pa se naziva još i “Malom katedralom Gorskog kotara”. Nedaleko Vrbovskog nalazi se i najzapadniji pravoslavni Manastir u Europi, u sklopu kojeg je crkva Roždenija Sv. Jovana Preteče. Godinom osnivanja Manastira smatra se 1600., a gradnja današnje crkve započela je 1719. g.

Uz navedene sakralne vrijednosti, možete posjetiti i planinarsko izletište “Litorić”, vidikovac “Orlova stije-na”, Čogrljevo jezero, Ledenu jamu, atraktivne šetnice Grada Vrbovskog i Galeriju alrauna, sudjelovati u vrlo razvijenom lovu, ribolovu, plesu kulturno-umjetničkih društava, mažoretkinja, nastupu puhačkog orkestra te u rekreaciji na sportskim terenima.

godine na dan pjesnikova ro�enja, 21. ožujka, okupljaju poklonici Goranovog djela (Goranovo proljeće). Rodna kuća pretvorena je u muzej u čijem sklopu su galeri-ja i knjižnica koja prati Goranov život i stvaralaštvo. Prilikom posjeta memorijalnom muzeju može se po-gledati i amfiteatar sa spomenikom kojeg je izradio aka-demski kipar Vojin Bakić.

Doživite umjetnost u Oblikovnoj likovnoj radioni-ci Plemenitaš udaljenoj svega 5 km od Lukovdola, koja

Uredništvo: Mr. sc. Gordana Medved, Dr. sc. Marinko Jakovljević, Ante Jurić

Tekstovi: Arhiv TZ Gorski kotar, Ante Jurić, Marinko Jakovljević, Zlatko Pochobradsky, Nenad Lučić

Foto: Arhiv TZ Gorski kotar, S. Horaček, M. Jakovljević, M. S. Šenkinc, I. V. Šostik, B. Sveticki, A. Jurić, Ž. Loknar, Š. Strikoman,

S. Abramović, G. Ožanić, B. Šenkinc, K. Bukovac, F. Piščević, T. Petranović, S. Radunović

Grafičko uređenje: Krunoslav Vilček

Priprema i korektura: Dr. sc. Marinko Jakovljević

Autor: Ante Jurić

Izdavač: TZ Gorskog kotara uz potporu TZ Kvarnera

Za izdavača: Renata Brajdić, Željko Loknar, Irena Vučenik Šostik, dr. sc. Marinko Jakovljević, Rahela Vitasović, Đurđa Malnar, Željko Cuculić, Ivana Briški, Tatjana Kušić

Tisak:

Sva prava proizvođača i autora pridržana. Svako umnožavanje, reproduciranje ili kopiranje ne dopušta se bez pisanog odobrenja autora.

Čabar

Delnice

Gorski Kotar

Zagreb

Rijeka

KVARNER

Gorski kotar

Lokve

Fužine Mrkopalj

Ravna Gora

Vrbovsko

Skrad

Brod Moravice