Broj 72, decembar 2008.

IZ SADRŽAJA:

Zasjedala Skupština Komore • Usvojeni godišnji dokumentiNovi namet - Nacrt zakona o • porezu na imovinuNeophodna javna rasprava o • izmjenama Zakona o akcizamaU završnoj fazi Poslovno-• investicijski vodič za grad SarajevoPrijedlozi građevinara• Dva centra spojena u jedan • - Centar za edukaciju i informatičke uslugeStrukovno školstvo• Edukacija, legislativa, biznis...•

28 predloženih mjera za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize

GlasnikPrivredne komore Kantona Sarajevo

1512- 6447

SKUPŠTINA PRIVREDNE KOMORE KANTONA SARAJEVO

Podrška prijedlozima za ublažavanje posljedica svjetske finansijske krize na ekonomiju BiH

Na sjednici Skupštine Privredne komore Kantona Sara-jevo, održanoj 16. decembra, jednoglasno su podržani prijedlozi mjera sa proširene sjednice Upravnog odbora Komore za prevazilaženje posljedica globalne ekonomske krize u Kantonu Sarajevo i BiH. Sve preporuke i prioritetni pravci djelovanja upu-ćeni su nadležnim organima prema nivoima odlučivanja i očekuje se njihova adekvatna reakcija. Prioritetni pravci djelovanja odnose se na one aktiv-nosti koje je realno sprovesti i čiji efekti se mogu osjetiti odmah i usmjereni su ka osiguranju realizacije investicija, posebno javnih investicija u oblasti saobraćajne infrastruk-ture (ceste, željeznice) i proizvodnju energije, kao i na po-moć i podsticaj izvozno orijentiranoj privredi. Privrednici Kantona Sarajevo su posebno izrazili ne-zadovoljstvo odnosom pojedinih nadležnih organa prema prijedlozima privrede. Vijeće ministara BiH i Parlamentar-na skupština BiH ne poduzimaju ništa, kao da će kriza zao-bići BiH, iako je u njihovoj ingerenciji rješavanje strateških opredjeljenja za poboljšanje poslovnog ambijenta, kao i dogradnja Zakona o PDV-u, Zakona o akcizama, Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju, carinama i dr. U daljem radu sjednice razmatrani su i usvojeni go-dišnji dokumenti Komore: Izvještaj o radu za 2008. godinu, Program rada za 2009. godinu, Rebalans Finansijskog plana za 2008. godinu i Finansijski plan za 2009. godinu.

3

Gla

snik

KOMORA KROZ 2008.

Ispunjene sve programske aktivnostiI pored teške finansijske situacije, uslovljene prelaskom na dobrovoljno članstvo, kao i nepovoljnog privrednog am-bijenta u kome su se odvijale poslovne aktivnosti, najveći dio programskih zadataka u 2008. godini je uspješno re-alizovan, a obavljene su i mnoge aktivnosti koje nisu bile predviđene Programom rada.

Navode se najznačajniji:

Poslovni ambijent - Pokrenuto preko 200 inicijativa

Komora je na 16 zakonskih i podzakonskih akata uputila nadležim organima 177 prijedloga, od kojih je veći-na data u amandmanskoj formi; Pozitivno je da su nadležni organi, sa većom pažnjom nego do sada, uzimali u razmatranje mišljenja, su-gestije i prijedloge Komore, a posebno: Ministarstvo pri-vrede Kantona Sarajevo, Direkcija za evropske integracije, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolina Kanto-na Sarajevo, Federalno ministarstvo obrta i poduzetništva, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i dr. Šire obrazloženje inicijativa Komore upućenih nadležnim organima nalazi se i na web-stranici Komore.

Završeni brojni projekti

Realizovano je osam projekata i studija, u čijem sufinansiranju su učestvovali organi i institucije Kantona Sarajevo i dva projekta sufinansirana iz međunarodnih fon-dova. To su: Strateški ciljevi u industrijskoj politici Kantona Sarajevo, Osnovni turistički itinereri u Kantonu Sarajevo, Sistem stimulativnih i podsticajnih mjera za oblast turizma, Stanje, problemi i način rješavnaja statusa fiktivnih firmi u Kantonu Sarajevo, Razvoj obiteljskih farmi Općine Centar Sarajevo, Poslovno-investicijski vodič za ulaganje na pod-ručju grada Sarajeva, Direktive EU – Vodič za privrednike, Kantonalni plan zaštite okoliša Kantona Sarajevo (domaći izvori); Razvoj i unapređenje konkurentnosti MSP na polju povećanja energetske efikasnosti, Partners II (međunarod-ni izvori). Pored izrade projekata i studija, Komora je za izvrš-ne i zakonodavne organe (Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, općine: Centar Sarajevo, Hadžići i Novi Grad Sarajevo) radila analize poslovanja privrede u kojima su analizirani ključni indikatori privrednog razvoja (privredna kretanja po oblastima, zaposlenost, plaće, cije-ne, troškovi života, spoljnotrgovinska razmjena, investicije, privatizacija, i dr.);

Poslovne usluge

Pružanjem poslovnih usluga Komora je kontinu-irano doprinosila rastu i razvoju svojih članova i jačanju njihove konkurentne sposobnosti. To se, prije svega, od-vijalo kroz aktivnosti na ujednačavanju poreskih i drugih opterećenja privrede na cijelom prostoru Bosne i Herce-govine, unapređenju carinske politike, izmjenama Zakona o akcizama, taksama i drugim propisima s ciljem smanjenja ukupnog opterećenja privrede. Organizovani su brojni sastanci privrednika, za-jednički sastanci privrednika i predstavnika Vlade Kantona Sarajevo i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na koji-ma se raspravljalo o privrednoj problematici, a posebnos ciljem ublažavanja posljedica svjetske finansijske krize na privredu Kantona Sarajevo i Federacije Bosne i Hercego-vine. Komora je pružala usluge iz oblasti zaštite okoline i održivog razvoja, te za unapređenje sistema upravljanja kvalitetom prema međunarodnim standardima ISO;

Ostvarivana saradnja

Komora već nekoliko godina intenzivno radi na unapređenju saradnje sa organima i institucijama u Kanto-nu Sarajevo i šire. U 2008. godini održano je više sastana-ka, okruglih stolova, proširenih sjednica organa upravljanja Komore, i dr. na kojima je razmatrana aktuelna privredna situacija. U tim raspravama učestvovali su i predstavnici akademske zajednice, Društva ekonomista, Udruženja po-slodavaca te drugih organa i institucija u čijoj nadležnosti je privredna problematika. Komora je razvijala saradnju i sa međunarodnim organizacijama, prije svih, sa EU, EU-RED, USAID, i dr.;

Odnosi sa inostranstvom

Posebna pažnja posvećivala se osiguranju sistem-skih mjera podsticanja izvoza i stvaranju izvozno-stimula-tivnog i podsticajnog privredno-sistemskog ambijenta. Između ostalih prijedloga, zalagalo se za stimu-lisanje proizvodnje i izvoza proizvoda više faze prera-de, izgradnju sistema tehničke infrastrukture za analizu i utvrđivanje usklađenosti proizvoda sa kriterijima i standar-dima EU, unapređenje carinske politike, snažniju promoci-ju domaćih proizvoda u inostranstvu (FIPA, DKP, komore) i sl.

Edukacija

Komora je u 2008. godini realizovala 35 različitih edukacijam, na kojima je prisustvovalo oko 600 polaznika. U okviru realizacije projekta EU-RED – Razvoj i unapređenje konkurentnosti MSP na polju povećanja ener-getske efikasnosti, realizovana su dva trodnevna seminara sa 29 učesnika iz Projekta i dvodnevna radionica sa 30 polaznika.

4

Gla

snik

Informatičke usluge

Poboljšan je i kvalitet informatičkih usluga u okvi-ru zakonom utvrđenih ingerencija Komore u ovoj oblasti.Rađeno je redovno ažuriranje web-stranice Komore sa preko 633 dokumenta. Urađene su i dvije web-aplikacije baza firmi i baza ekspe-rata. Obrađeni su mjesečni podaci za 510 firmi i 30 eksperata.

Sajamske manifestacije

U granicama finansijskih mogućnosti Komora je učestvovala na sajmovima u zemlji i inostranstvu, a orga-nizovala je više prezentacija na kojima je učestvovao veći broj kompanija. Zbog finansijske situacije Komora nije bila u mogu-ćnosti da učestvuje na jednom broju sajmova i privrednih izložbi, što je, svakako, uticalo na uspostavljanje i razvoj poslovnih odnosa članova Komore sa partnerima iz zemlje i inostranstva.

Publikacije

Izdat je veliki broj publikacija, informacija, CD-ova i drugih sadržaja. Treba naglasiti da je veći broj projekata i publikaci-ja urađen dodatnim angažovanjem zaposlenika, ali Komora nije bila u mogućnosti da finansijski ili na drugi način ade-kvatno stimuliše zaposlenike za dodatni rad. Ovo može biti ograničavajući faktor u daljoj aktivnosti Komore.

Problematika zaštite okoliša i održivog razvoja

Posebna pažnja posvećivana je problematici zašti-te okoliša i održivog razvoja, primjeni okolinskih propisa Kantona Sarajevo, zaštiti članova Komore u odnosu na okolinsku problematiku, te plasiranju aktuelnih informacija i podataka svojim članovima. Sedam godina od dobivanja certifikata u Komori je uspješno provedena periodična provjera sistema upravl-janja kvalitetom od certifikacijske kuće DetNorske Veritas, bez registrovanih opažanja/neusklađenosti, sa pet identifi-ciranih pohvala.

Niz drugih aktivnosti

U 2008. godini zabilježen je aktivan rad organa i stručnih tijela Komore. Održane su dvije sjednice Skupštine, pet redovnih i tri vanredne sjednice Upravnog odbora, dvije sjednice Nadzornog odbora i šest sjednica savjeta Komore. Predsjednik Komore pokrenuo je niz inicijativa i direktno koordinirao u realizaciji mnogobrojnih aktivnosti koje je Komora ostvarila u ovoj godini. Organi i stručna tijela razmatrali su aktuelnu pri-vrednu problematiku iz svoje nadležnosti i donosili prijed-loge i zaključke za unapređenje rada i poslovanja privrede i pojedinih oblasti privrede.

Ipak, treba reći da rad savjeta, kao stručnih tijela Komore, nije bio zadovoljavajući, jer nije bilo inicijativa od članova Komore za razmatranje određenih pitanja i prob-lema privrede. Time se savjeti nedovoljno koriste za deba-tu i definisanje prijedloga prema državnim organima. Već duži vremenski period Sud časti nije imao rasprava. Isto tako, Komisija za provođenje Kodeksa po-slovne etike do sada nije aktivirala svoj rad. Očigledno je da članovi nedovoljno koriste mogućnosti koje im pružaju Sud časti i Kodeks poslovne etike. I u 2008. godini Komora je kandidirala kolektive i pojedince za priznanja koja daju općine i Kanton Sarajevo. Općina Stari Grad prihvatila je prijedlog Komore i Sarajevskoj pivari dodijelila priznanje. Općina Centar Sa-rajevo se nije izjašnjavala ni o jednom prijedlogu, ne samo Komore, nego i drugih učesnika u javnom pozivu. Prijed-lozi Komore za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za 2008. godinu i za Plaketu Kantona Sarajevo, nažalost, nisu prošli, iako se radi o veoma kvalitetnim prijedlozima. U skladu sa Odlukom o kriterijima i načinu izbora, provedene su procedure za izbor novih članova organa i stručnih tijela Komore. Ovaj postupak uslovljen je pre-stankom članstva u Komori ili prelaskom na nove dužnos-ti. Nastavljena je i produbljivana saradnja sa mediji-ma. Zadržan je kvalitet informacija, uz krajnje objektivno izvještavanje o Komori. Objavljeno je u printanim medijima preko 200 raznih informacija, a u elektronskim medijima preko 130 priloga. Održano je šest press-konferencija o aktuelnim privrednim temama i problematici zapošljavan-ja.

Teška finansijska situacija

Osnovni ograničavajući faktor u daljem radu je fi-nansijska situacija Komore. Poduzete su sve mjere štednje i postignut visok stepen racionalnosti u svim segmentima poslovanja. No, ukoliko, i pored svih poduzetih mjera, finansijska situacija u narednom periodu ne bude bolja, moraće se prići nepopu-larnoj mjeri smanjenja zaposlenosti. Može se dogoditi i da najkvalitetniji kadrovi napus-te Komoru, što bi dovelo u pitanje i sam opstanak Komo-re.

5

Gla

snik

2009. KOMORA SLAVI SVOJ 100. ROĐENDAN

Podrška obilježavanju jubileja KomoreKomora je u 2008. godini pokrenula i provodila aktivnosti na izradi monografije «100 godina Privredne komore u Sarajevu, historijsko-monografski prikaz 1909-2009». Kako izrada monografije u velikoj mjeri ovisi o razu-mijevanju članova Komore, ostalih institucija i privrednih druš-tava, prije svega kada je riječ o njenoj potrebi i značaju, Komora se obratila jednom broju privrednih subjekata za finansijsku pomoć. Putem ugovorenih sponzorstava, donacija i objavljivan-ja reklama osiguran je jedan dio potrebnih sredstva. Aktivnosti na izradi monografije trebaju biti zavr-šene 2009. godine, kada Komora planira svečano obilježiti veliki jubilej - 100 godina postojanja Komore u Sarajevu. Za tu priliku biće usvojen okvirni program aktivnosti pripre-ma i obilježavanja ove manifestacije, te formiran poseban

odbor koji će raditi na pripremi i provođenju dogovorenih aktivnosti. Skupština Komore je, imajući u vidu značaj ove manifestacije, ali i tešku finansijsku situaciju u ko-joj se Komora nalazi, jednoglasno donijela odluku da sljedeće godine svi članovi Komore uplate članarinu više za dostojno obilježavanje jubileja.

PROJEKAT - RAZVOJ I UNAPREĐENJE KONKURENTNOSTI MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA NA POLJU POVEĆANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI

Centar za energetsku efikasnost u zgradarstvuU Privrednoj komori Kantona Sarajevo, u prvoj godini implementacije Projekta, formiran je Centar za energet-sku efikasnost u zgradarstvu, čija je uloga povećanje kon-kurentnosti građevinskih firmi (iz oblasti projektovanja, izvedbe građevinskih radova, proizvodnje i prodaje građe-vinskog materijala i opreme i dr.). Centar za energetsku efikasnost, uz saradnju sa partnerom na projektu REIC (Regionalni centar za obra-zovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu) i ekspertnim institucijama, svim zainteresovanim firmama pruža BESPLATNO:

informacije • edukaciju • konsalting-usluge•

Na web-stranici Centra www.energetska-efikasnost.ba nalaze se:

Tri baze podataka iz oblasti energetske efikasnosti, • građevinarstva i dr. (baza firmi u Kantonu Sarajevo;

baza znanja/stručna literatura; baza eksperata)Publikacije Projekta (Studija „Energetska efikasnost u • javnim objektima u KS“, Vodič kroz energetski efikasnu gradnju, Direktive EU, materijali sa održanih seminara i radionica i dr.)

Seminari u 2009. u okviru Projekta:

Izgradnja pravnog okruženja u BiH za provođenje ak-1. cija sanacije toplinskih gubitaka u zgradama – na bazi regulative EU i međunarodnih standardaEnergijski audit poslovnih i stambenih zgrada2. Certificiranje energetske efikasnosti zgrada3.

6

Gla

snik

INICIJATIVE KOMORE

Novi namet - Nacrt zakona o porezu na imovinu Vladi Kantona Sarajevo, u decembru ove godine, dostavljeni su prijedlozi, mišljenja i sugestije, u amandman-skoj formi, na Nacrt zakona o porezu na imovinu. Nacrt zakona o porezu na imovinu sadrži samo 17 članova, međutim po svom karakteru to je uvođenje još jednog „nameta” od države i to u trenutku nastajanja glo-balne ekonomske krize, čije posljedice na našu ekonomiju nisu još sagledane, niti su vlasti donijele mjere za njeno ublažavanje. Iz tog razloga privrednici Sarajevskog kantona tra-že da se ovaj nacrt povuče iz parlamentarne procedure. Alternativa ovom prijedlogu je da se donošenje ovog zakona odgodi do daljnjeg, minimalno do izlaska iz nastupajuće ekonomske krize jer ovakvi zakoni moraju biti doneseni i u našoj zemlji. Međutim, tajming je pogrešan i može izazvati potpuno suprotan efekat od onog zbog čega bi se primjena ovakvog zakona trebala uspostaviti. Treba istaći da ovaj zakon stavlja u neravnopravan položaj privredne subjekte u Kantonu Sarajevo u odnosu na prostore u BiH koji nemaju ovu vrstu nameta. Ovo se, prvenstveno, odnosi na porez na vozila i plovila. Privrednici se pozivaju na nedavno održani okrug-li sto pod nazivom “Globalna ekonomska kriza - moguće posljedice i mjere za prevazilaženje u Kantonu Sarajevo”, održan 10.12.2008. godine, u Sarajevu, u organizaciji Skup-štine Kantona Sarajevo, te na zajedničko opredjeljenje pri-vrednika, Komore i vlasti Kantona Sarajevo za poduziman-je hitnih mjera, kao što su: smanjenje i kontrola troškova - racionalizacija budžetske potrošnje, pokretanje javnih radova, formiranje kreditno-garantnog fonda za strateške projekte iz budžeta KS-a, ponovno oživljavanje akcije “ku-pujmo domaće”, daljnja podrška razvoju poljoprivrede, po-većanje efikasnosti administracije na svim nivoima, prema privredi, smanjenje administracije, te zamrzavanje plaća, i dr. Ukoliko se ne udovolji prethodnom prijedlogu, dati su konkretni prijedlozi za poboljšanje teksta Nacrta zakona o porezu na imovinu.

Zatražena je izmjena člana 3. stav (1) tačka e) u smislu da se oporezuje samo putničko motorno vozilo ili da se oporezuju putnička motorna vozila, osim specijalnih i te-renskih vozila privrednog lica. Ova izmjena je zatražena jer mnogi privredni subjekti u Kantonu Sarajevo imaju više namjenskih vozila - pokretnih vozila i mjernih kola gdje je smještena oprema koja se isključivo koristi za obavl-janje privredne djelatnosti, a formalno su ista registrirana kao putnička vozila. Isto važi i za terenska vozila koja se koriste za održavanje mjernih sistema na nepristupačnim mjestima. Napominjemo da privredni subjekti posjeduju i veći broj putničkih vozila koja im služe za obavljanje pri-vredne djelatnosti tako da bi bilo potrebno razmotriti mo-gućnost da se u cijelosti isključi porez na putnička vozila za pravna lica, odnosno da se ovaj porez ne plaća na specijal-na i terenska vozila. Zatražena je izmjena i tačke g) istog člana, u smislu da bude oporeziv plovni objekat preko 5m dužine za od-mor i rekreaciju. Obrazloženje je da pojedini privredni subjekti vrše mjerenja i održavanje mjerne opreme na riječnim tokovima, jezerima i moru. Prilikom takvih aktiv-nosti nužno je posjedovanje plovila i veće dužine od 5m za obavljanje privredne djelatnosti, tako da bi u ovom smislu trebalo izvršiti diferencijaciju namjene korištenja plovila. Važno je istaći da kriterij starost vozila od 7 go-dina je preuzet iz propisa koji više nisu na snazi i potiče kupovinu polovnih vozila što direktno utiče na povećanu emisiju dimnih plinova. Smatramo da bi se i taj kriterij trebao zamijeniti kriterijem EUR 4 ili 5 u skladu sa evropskim standardima koji su već preuzeti u naše zakonodavstvo iz ove oblasti. Upućen je prijedlog i da se u članu 3. stav (1), u tački c) izuzmu garaže koje imaju status javnog dobra i u tački d) izuzmu parking-prostori koji imaju status javnog dobra.

Mubera Kadrić

7

Gla

snik

Neophodna javna rasprava o izmjenama Zakona o akcizama Privredna komora Kantona Sarajevo zatražila je od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da se, u po-stupku utvrđivanja prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o akcizama, u potpunosti primjenjuju Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj: 11/05), kojima su utvrđene procedure obaveznih konsultacija sa poslovnim sektorom (član 75., 76. i 77. Pravila). Prema informacijama kojima Komora raspolaže, izmjene Zakona o akcizama, koje su sada u pripremi, ne idu u pravcu zaštite domaće proizvodnje niti prijedloga poslovnog sektora, nego s ciljem dopune budžeta sman-jenjem prihoda od carina, a i dalje se favorizuje inostra-

na konkurencija. To domaće proizvođače dovodi do ruba egzistencije. Stoga, Komora predlaže da se ozbiljno razmotre prijedlozi poslovnog sektora za izmjenu Zakona o akci-zama, koji su upućeni izvršnim i zakonodavnim organima Bosne i Hercegovine, još u martu 2007. godine. Njima je traženo smanjenje opterećenja domaćih proizvođača ak-cizne robe, posebno cigareta, kafe, piva, faramaceutskih i kozmetičkih proizvoda i dovođenje domaćih proizvođača u ravnopravan položaj sa proizvođačima iz susjednih ze-malja i regiona.

PROJEKAT KOMORE I GRADSKE UPRAVE

U završnoj fazi Poslovno-investicijski vodič za grad SarajevoPrivredna komora Kantona Sarajevo i Grad Sarajevo pri-vode kraju zajedničke aktivnosti na izradi Poslovno-inves-ticijskog vodiča za ulaganje u gradu Sarajevo. Kontinuirana potreba za razvojem privrede Sarajeva, koji je uvijek bio i jeste u centru interesovanja bosanskohercegovačkih i inostranih kompanija, bio je dovoljan razlog da Gradska uprava i Komora pokrenu ovaj zajednički projekat. Sadržaj tema u vodiču je biran sa ciljem da se na što jednostavniji način da prikaz informacija i uslova poslo-vanja za sve one koji namjeravaju otpočeti biznis u gradu Sarajevu. Vodič obuhvata osnovne informacije o Sarajevu, o uređenju uprave grada, poslovnom ambijentu i područjima saradnje. Poglavlje posvećeno pravnom okviru obuhvata korake za osnivanje privrednih društava i predstavništava stranih lica, postupak dobijanja urbanističke i građevinske dozvole, naknade za pogodnost i uređenje gradskog građe-vinskog zemljišta, koncesije, propise kojima se regulišu rad-ni odnosi i zapošljavanje stranaca. Jedan dio vodiča sadrži kraći pregled investicionih ulaganja i poslovnih zona u pojedinim gradskim općinama.

U prilogu su date adrese institucija za registraciju i poslovanje privrednih subjekata u Kantonu Sarajevo i ad-resar notara. U pripremi ovog vodiča, između ostalog, korišteni su materijali i publikacije Komore (Kako poslovati u Kan-tonu Sarajevo, Analize poslovanja privrede, razvojni pro-jekti i dr.) i Vodič za investiciona ulaganja 2008. Kantona Sarajevo. Konačna izrada i zvanična promocija vodiča plani-rana je za januar 2009. godine.

8

Gla

snik

POPULARNA TEMA

Istraživanje tržišta U organizaciji Centra za edukaciju i in-formatičke poslove Privredne komore Kantona Sarajevo 19. decembra 2008. godine uspješno je završen stručni se-minar za privrednike posvećen pitanjima istraživanja tržišta. Seminar su vodile Aida Dolić, psihologinja i Nerka Jugo-Ahmić, ekonomistica. Cilj seminara je bio upoznati po-laznike sa vještinama iz primarnog i se-kundarnog istraživanja tržišta, sa metoda-ma i tehnikama istraživanja u marketingu, kao i načinom prikupljanja i analiziranja podataka.

REORGANIZACIJA STRUČNE SLUŽBE KOMORE

Centar za edukaciju i informatičke poslove Odlukom o izmjeni Odluke o or-ganizaciji i radu Privredne komore Kanto-na Sarajevo izvršeno je objedinjavanje dva centra i to Centra za edukaciju kadrova i Centra za informatičke poslove u jedan centar, pod nazivom Centar za edukaci-ju i informatičke poslove. Direkotorica je Rusmira Mandić. Odlaskom direktora Centra za edukaciju kadrova Faruka Podruga u pen-ziju, a imajući u vidu finansijsku situaciju u kojoj se nalazi Komora, ocijenjeno je da je potrebno izvršiti reorganizaciju Struč-ne službe Komore. Ovim objedinjavanjem umanjuje se broj zaposlenika, a omogućava lakša pre-raspodjela poslova u okviru ovog centra. I u drugim organizacionim dijelo-vima Stručne službe Komore došlo je do umanjenja broja zaposlenika. Stručna služba sada ima tri centra i dvije službe.

ODRŽANA NOVOGODIŠNJA PRESS-KONFERENCIJA

Upućen apel vlastima

Zbog neadekvatnog i izuzetno sporog reagovanja nadležnih dr-žavnih organa na sagledavanju stanja i ocjeni veličine posljedica svjetske ekonomske krize na privredu Bosne i Hercegovine, ali i odsustva insti-tucionalnog djelovanja na suzbijanju krize, privrednici Kantona Sarajevo traže od svih nadležnih organa hitne i konkretne mjere za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize na privredu Bosne i Hercegovine. Ovo je na tradicionalnoj novogodišnjoj press-konferenciji, odr-žanoj 24. decembra u Komori, saopćio predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo. „Uputili smo apel vlastima za rješavanje velikih problema u po-slovanju zbog nepovoljnog poslovnog ambijenta, odnosno egzistiranja po-dijeljene, paralelne i nekoordinirane nadležnosti svih nivoa vlasti, visokog poreznog opterećenje privrede, neizgrađenog i nejedinstvenog poreznog sistema zemlje, skupe i neefikasne javne uprave, kao i brojnih drugih pro-blema“, kazao je Grebo. Između ostalog, zatraženo je od nadležnih organa i institucija maksimalno zalaganje na provođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruži-vanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i ubrzanju postupaka za stica-nje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Među zatraženim prioritetnim mjerama su i izmjene i dopune za-kona čija primjena se nije potvrdila u praksi i koji nanose ogromnu štetu privrednim subjektima i društvu u cjelini, a posebno: Zakona o akcizama, Zakona o PDV-u, Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na doho-dak i Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju. Kako je kazao Grebo, neophodno je osigurati realizaciju inve-sticionog ciklusa, podsticati izvozno orijentisana preduzeća i pristupiti reformi javne uprave i socijalnog sektora. Istakao je i nužnost objedinjavanja poslovnog sektora kroz ko-morski sistem. Prema njegovom mišljenju, za državne organe je jednostavnije i svrsishodnije komunicirati sa privrednim subjektima putem jedne aso-cijacije, a dosadašnja praksa je potvrdila da su komore najprihvatljiviji zastupnik interesa privrede u funkciji partnerstva prema izvršnoj vlasti u izgradnji privrednog sistema i unapređenja rada i poslovanja, kako je to slučaj u svim razvijenim zemljama tržišne privrede. Grebo smatra da je za takvu ulogu Komore neophodno obez-bijediti izmjene Zakona o privrednim komorama u Federaciji Bosne i Hercegovine u smislu vraćanja obaveznosti članstva u Komori.

9

Gla

snik

PRIJEDLOZI MJERA ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA

SVJETSKE EKONOMSKE KRIZE

U svjetskoj ekonomiji vidljive su promjene na globalnom i strukturalnom planu koje traže i od Bos-ne i Hercegovine da blagovremeno vrši promjene u strukturi i pravcima svog ekonomskog razvoja. Novi pristup razvoju traži jasno definisanje makroekonomske politike zemlje, izgradnju pouzdanih organa i institucija koje će omogućiti realizaciju strateških razvojnih opredjeljenja, realan regulatorni okvir u kojem će se ti procesi odvijati i blagovremeno reagovanje na odstupanja od stra-teških opredjeljenja. Treba naglasiti da je privreda Bosne i Hercego-vine, zbog neadekvatnog poslovnog ambijenta, bila u vrlo teškoj situaciji i prije nego što su se počele osjeća-ti posljedice svjetske ekonomske krize. Stoga, postoji opasnost da će svjetska kriza multiplicirati probleme privrede i društva, i upravo zbog toga mjere za ubl-jažavanje posljedica krize moraju biti sveobuhvatne i sinhronizovano provođene na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Posljedice svjetske finansijske krize u našoj zemlji nije moguće rješavati zastojima i ograničenjima privrednog razvoja i potrošnje. Naprotiv, jedino pravo rješenje nalazi se u usvajanju i realizaciji razvoj-nog koncepta gdje kriza može biti izazov i šansa za prevazilaženje problema koji godinama koče ekonom-ski napredak zemlje. Komorski sistem Federacije Bosne i Hercego-vine u proteklom periodu predlagao je za sve nivoe vlasti niz mjera za dinamiziranje privrednog razvoja, a najnovija svjetska finansijska kriza opominje da se nadležni organi i institucije u zemlji moraju sa većom pažnjom i odgovornosti odnositi prema prijedlozima poslovnog sektora. U kontekstu aktuelne ekonomske situaci-je izdvajaju se sljedeće prioritetne mjere, koje je utvrdio poslovni sektor Kantona Sarajevo na raspravama u organima i stručnim tijelima Pri-vredne komore Kantona Sarajevo, razrađenim prema nivoima nadležnosti:

- I - PRIJEDLOZI MJERA IZ NADLEŽNOSTI

KANTONA SARAJEVO

Povećati efikasnost kantonalne i općinskih 1. administracija, izvršiti njihovo smanjenje, te svesti nivo javne potrošnje u realne okvire. Ova aktivnost, također, podrazumijeva: smanjenje svih troškova javne uprave koji nisu u osnovnoj funkciji organa; preispitivanje plaćanja obaveza javnih pre-duzeća i drugih organizacija koje se dijelom finan-siraju iz Budžeta, a koje ne daju adekvatne rezul-tate; striktno provođenje propisa o penzionisanju zaposlenika koji su ispunili uslove za penzionisanje; zadržavanje plaća u javnom sektoru na nivou prije povećanja i usklađivanje plaća vršiti sa kretanjem plaća u privredi;

Formirati kreditno-garancijski fond na ni-2. vou Kantona Sarajevo za finansiranje strateš-kih projekata. Po osnovu sredstava fonda prikupila bi se dodatna sredstva komercijalnih i razvojnih banaka, namijenjenih finansiranju strateških proje-kata Kantona Sarajevo.

Izdvojiti najmanje 5% Budžeta Kantona za 3. povoljno kreditiranje izvozno orijentisanih (prije svega proizvodnih) preduzeća sa sje-dištem u Kantonu Sarajevo, te za podršku izvoz-nicima kroz različite mjere podsticaja i subvencija uvoznih materijala, energenata, regresiranja kama-ta i dr. Izvršiti koncentraciju sredstava iz Budžeta namijenjenih za investicije i iz tih sredstava fi-nansirati strateške projekte od značaja za razvoj Kantona. Prioritetne projekte izabrati putem stručne javne rasprave u organima Kantona i pri-vrednim asocijacijama.

Održati zamah investicione aktivnosti u 4. Kantonu Sarajevo. To se posebno odnosi na javne investicione projekte iz oblasti saobraćajne infrastrukture i energetike, a zatim na investicije za proizvodnju hrane i sirovina za prehrambenu

Realizacija predloženih mjera zavisi od:

Političke stabilnosti, konsenzusa i sPremnosti da se, bez obzira na Političke oPcije, kroz izvršne i zakonodavne • organe, jedinstveno djeluje na suzbijanju krize u bosni i hercegovini

Pravne sigurnosti kao osnovne PretPostavke Povoljnog Poslovnog ambijenta (obezbjeđenje stabilnosti zakona i • drugih ProPisa, obezbjeđenje sigurnosti u korištenju stečenih Prava, dosljedno Provođenje zaključenih ugovora, obezbjeđenje naPlate Potraživanja Putem efikasnijeg djelovanja sudskih organa i sl.)

10

Gla

snik

industriju, te strateške oblasti privrede (metalo-prerada, drvoprerada, turizam, i dr.). U tom pravcu treba hitno pokrenuti i javne radove u Kantonu Sarajevo.

S ciljem intenziviranja industrijske proizvodnje, 5. većeg priliva direktnih stranih investicija, stvaranje pogodnosti za preseljenje određenih proizvodnji iz EU i drugih industrijski razvijenih zemalja, in-tenzivirati dalji razvoj industrijskih zona i poslovnih inkubatora te njihovo infrastruktur-no opremanje i ustupanje proizvodnim kompanija-ma pod povoljnim uslovima.

Realizaciju pojedinih investicija usmjeravati putem 6. efikasnijeg uspostavljanja i podsticanja partner-stva privatnog i javnog ulaganja. U tom prav-cu inicirati hitno donošenje i dogradnju legislative iz ove oblasti.

Inicirati i hitno usvojiti legislativu iz oblasti 7. emi-sije komunalnih obveznica, kao novih izvora finansiranja.

Inicirati aktivnosti na pripremi projekata u cil-8. ju korištenja sredstava evropskih fondova podrške, lokalnom i regionalnom ekonomskom razvoju.

- II -PRIJEDLOZI MJERA IZ NADLEŽNOSTI FEDERACIJE BiH

Rasteretiti privredu po osnovu poreza, do-1. prinosa i drugih izdvajanja.

S ciljem izjednačavanja uslova poslovanja na cije-• lom prostoru Bosne i Hercegovine u Federaciji Bosne i Hercegovine doprinose na plaće u nared-ne tri godine smanjiti za 15%, odnosno po 5% godišnje.

Razmotriti mogućnost da preduzeća koja mini-• malno 20% svoje ukupne proizvodnje izvoze, budu oslobođena ili subvencionirana za plaćanje poreza i doprinosa za 50%. Izmijeniti način obračuna raznih izdataka, koji za • osnovicu imaju ukupan prihod, već ih vezati za netto dobit. To se odnosi na naknadu za turističke zajednice, za šume, vode, i sl.), koje značajno opte-rećuju privredu, bez mogućnosti uvida privrede u trošenje tih sredstava.

Konkretnim podsticajnim mjerama osigu-2. rati realizaciju investicionog ciklusa, poseb-no u sljedećim oblastima:

razvoj saobraćaja i saobraćajne infrastrukture;• razvoj proizvodnje energije na bazi domaćih izvo-• ra;razvoj poljoprivrede i sela kao područja proi-• zvodnje hrane i sirovinske osnove za prerađivačku industriju;razvoj prerađivačke industrije na bazi domaćih si-• rovina;razvoj turizma;• razvoj malih i srednjih preduzeća.•

Posebno je značajno nastaviti sa realizacijom progra-ma javnih investicija, kako na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, tako i na nivou lokalnih zajednica.

Mogući izvori sredstava:slobodna sredstva Centralne banke Bosne i Her-• cegovine (iznad emisije KM);oročeni depoziti javnih preduzeća;• emisija obveznica;• dio Budžeta (racionalizacija javne uprave);• sredstva od privatizacije državnog kapitala i po-• reznih viškova;zaduženje (po osnovu dobiti firmi u većinskom dr-• žavnom vlasništvu);uspostavljanje i podsticanje partnerstva privatnog • i javnog ulaganja;korištenje koncesije kao forme realizacije investi-• cija (energetski sektor, telekomi, putna i komunal-na infrastruktura);izrade projekata koji se finansiraju iz sredstava EU • fondova, Svjetske banke, EBRD, kao i drugih među-narodnih izvora;stvaranje uslova za preseljenje određenih proi-• zvodnji iz EU i drugih razvijenih zemalja u Fede-raciju Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. U tom pravcu intenzivirati dalji razvoj industrijskih zona, poslovnih inkubatora i tehno-parkova, te nji-hovo infrastrukturno opremanje i ustupanje proi-zvodnim preduzećima pod povoljnim uslovima.

11

Gla

snik

Podsticanje rasta i razvoja, posebno izvozno 3. orijentisanih preduzeća, putem:

kredita sa povoljnom kamatnom stopom (putem • Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine);otkupa potraživanja izvoznika;• smanjenja poreza i doprinosa (za one koji mini-• malno 20% svoje proizvodnje izvoze);stimulisanja proizvodnje više faze prerade i proi-• zvoda kojima se supstituiše uvoz;izgradnje sistema tehničke infrastrukture za anali-• zu i utvrđivanje usklađenosti proizvoda sa kriteri-jima i standardima EU, za akreditaciju laboratorija za ispitivanje sirovina, materijala i gotovih proizvo-da, i dr.;izgradnje instrumenata koji će obezbijediti usmje-• ravanje poreznih viškova u razvojne projekte um-jesto u potrošnju;sprečavanja nelojalne konkurencije uvozne robe • kroz kontrolu kvaliteta uvozne robe i primjenom mjera zaštite domaće proizvodnje od damping ci-jena;eliminisanja svakog oblika diskriminacije i mono-• pola između privrednih subjekata koji proizlaze iz strukture vlasništva kapitala ili drugih razloga, bilo da je riječ o javnom ili privatnom sektoru.

Izmijeniti i dopuniti zakone čija primjena se 4. nije potvrdila u praksi:

Zakona o porezu na dobit, u segmentima gdje se • oslobađanja od poreza i olakšice vežu za neprim-jerenu visinu investiranja od 20 miliona KM u pe-riodu od pet godina, što je neprihvatljivo posebno za mala i srednja preduzeća;Zakona o porezu na dohodak, u smislu da se prvo • izmiruju plaće zaposlenika, a u sljedećih petnaest dana porezi i doprinosi;

Pristupiti reformi javne uprave i socijalnog 5. sektora:

uspostaviti strogi nadzor nad javnim sektorom s • ciljem smanjenja neproizvodne potrošnje. Donije-ti zakon o budžetskim korisnicima i korisnicima izvan budžetskih fondova;svesti javnu potrošnju u realne okvire kroz racio-• nalizaciju državne uprave;budžetski deficit ne namirivati iz prodaje imovine • i putem ino-zaduženja, već smanjenjem troškova i racionalizacijom budžetske potrošnje;otkloniti nesrazmjer u propisima i stvarnim mogu-• ćnostima izvršenja općih kolektivnih ugovora;vršiti usklađivanje plaća u javnom sektoru sa kre-• tanjima u privredi.

Objedinjavanje poslovnog sektora kroz 6. komorski sistem

Za državne organe je jednostavnije i svrsishodnije ko-municirati sa privrednim subjektima putem jedne aso-cijacije, a dosadašnja praksa je potvrdila da su komore najprihvatljiviji zastupnik interesa privrede u funkciji partnerstva prema izvršnoj vlasti u izgradnji privred-nog sistema i unapređenja rada i poslovanja, kako je to slučaj u svim razvijenim zemljama tržišne privrede.

Za takvu ulogu Komore neophodno je obezbijediti izmjene Zakona o privrednim komorama u Federaci-ji Bosne i Hercegovine u smislu vraćanja obaveznosti članstva u Komori.

- III -PRIJEDLOZI MJERA IZ NADLEŽNOSTI

BOSNE I HERCEGOVINE

Postići politički konsenzus u izgradnji makroeko-1. nomske politike Bosne i Hercegovine kao odgovor na uticaj svjetske ekonomske krize na ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Sačiniti dublju2. analizu i na osnovu nje usvojiti strategiju za sprečavanje i kontrolu nega-tivnih efekata globalne ekonomske krize na privredu Bosne i Hercegovine.

Ubrzati reforme u Bosni i Hercegovini i kreirati 3. zakonsku regulativu, kojom će se obezbijediti for-miranje ključnih državnih institucija od inte-resa za privredu. U skladu sa Općim kolektivnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, osno-vati javna preduzeća na nivou Bosne i Hercegovine za ceste, željeznice, luke, energetiku, poštanske i komunikacijske usluge, i dr.

12

Gla

snik

Ubrzati postupke u ispunjenju obaveza Bosne i 4. Hercegovine iz Sporazuma o stabilizaciji i pribli-žavanju EU i za sticanje statusa kandidata za članstvo u EU. Predstavnike poslovnog sektora intenzivnije uključiti u pregovaračku aktivnost sa EU.

Nadležni organi i privredne komore trebaju stalno i koordinirano raditi na osposobljavanju kompanija za poslovanje na tržištu EU u skladu sa direktivama EU, a posebno u pogledu usklađenosti proizvoda sa propisima o sigurnosti proizvoda koji su na sna-zi u EU.

Intenzivirati aktivnosti ka ispunjavanju uslova za 5. postizanje bezviznog režima.

Aktivirati slobodna sredstva Centralne banke Bos-6. ne i Hercegovine i usmjeriti ih za podršku privre-di.

Unaprijediti upravljanje novčanim tokovima, kako 7. bi se omogućilo nesmetano finansiranje poslovnih aktivnosti preduzeća i poduzimati druge mjere koje se odnose na upravljanje kreditima i kredit-nim rizicima.

Povećati garantni iznos štednje građana8. i prilagođavati ga visini koje daju susjedne i zemlje u regionu.

Izvršiti izmjene i dopune zakona iz nadlež-9. nosti organa Bosne i Hercegovine u smislu njihovog prilagođavanja potrebama i interesima domaće proizvodnje i izvoza, kao što su:

Zakon o akcizama• je neprimjeren za privredu Bosne i Hercegovine i njegovom primjenom se na-nosi ogromna šteta privrednim subjektima i druš-tvu u cjelini, a posebno proizvođačima cigareta, kafe, piva, farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, i dr.;

Zakon o PDV-u• , uvođenjem niže stope za prehrambene proizvode, izdavačko-grafičku djelatnost, ortopedska pomagala, informatičku opremu koja se koristi za potrebe obrazovanja;

Zakon iz oblasti vanjskotrgovinskog poslo-• vanja i carina, u smislu izjednačavanja tretmana domaćeg i ino-ulagača, uspostavljanja mehanizama privremene zaštite od prekomjernog uvoza i izvo-za, oslobađanje plaćanja carina na uvoz sirovina re-promaterijala, opreme i rezervnih dijelova, i dr.

Izgraditi sistem tehničke infrastrukture 10. za analizu usklađenosti proizvoda sa standardima i kriterijima Evropske unije i poboljšati kapacite-te za provođenje procesa akreditacije (izgradnja laboratorija za ispitivanje i kalibraciju, formiranje tijela za inspekcije i certificiranje, i dr.).

Inicirati uvođenje 11. mjera zaštite domaće proi-zvodnje po osnovu primjene Sporazuma CEFTA.

Preko DKP mreže, FIPA, Komore i medija više ra-12. diti na promociji domaćih proizvoda u ino-zemstvu i proširivanju izvoza na šira tržišta.

Inicirati oživljavanje akcije 13. „Kupujmo – koristi-mo domaće“.

Urediti stanje u statistici14. i statističke izvještaje prilagoditi standardima Evropske unije na temelju kojih je moguće pratiti rezultate privrede i kompa-rirati ih sa rezultatima privrede šireg okruženja.

Naglašava se potreba striktne primjene pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa, kojima su ustanovljene procedure za konsultovanje sa pri-vredom i javnošću po kojima postupaju ministar-stva i druge institucije Bosne i Hercegovine prili-kom izrade pravnih propisa.

13

Gla

snik

Institucionalni okviri promocije bh. izvoza U organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u Sarajevu je 16. decembra održana radionica o daljnjem unapređenju rada institucija kojima je zadatak unapređenje bosanskohercegovačkog izvoza. Kao glavne institucije zadužene za razvoj podu-zetništva i promociju izvoza naznačeni su:

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa 1. BiH sa svojim, Sektorom za vanjskotrgovinsku politiku i strana ulaganja, Sektorom za međunarodne trgovin-ske odnose i Sektorom za ekonomski razvitak i podu-zetništvo.Ministarstvo vanjskih poslova BiH (ekonomska diplo-2. macija)Entitetska ministarstva trgovine3. Vanjskotrgovinska komora BiH sa Agencijom za pro-4. mociju izvoza (BHEPA)Entitetske i kantonalne privredne komore5. Regionalne razvojne agencije 6.

Zadatak svih ovih institucija je pružanje podrške bh. izvoznicima kako bi održali i povećali izvoz robe i uslu-ga na međunarodno tržište.

Sve ove i druge aktivnosti bosanskohercegovačkih izvoznika trebalo bi da potpomažu i institucije kao što su

FIPA, IGA, ministarstva finansija na svim nivoima, entitet-ske razvojne banke, zatim Institut za akreditiranje BATA, Institut za standardizaciju BAS, Institut za mjeriteljstvo, In-stitut za intelektualno vlasništvo i Agencija za nadzor nad tržištem.

Esad Ibišević

Istočna Evropa i Srednja Azija patit će više nego je EU prognozirala U intervjuu za Reuters, Shigeo Katsu, regionalni potpredsjednik za Evropu i Južnu Aziju kazao je da će se regije Istočne Evrope i Srednje Azije vjerojatno suočiti s dubljim i dugotrajnijim usporavanjem privrednih aktivnos-ti, s obzirom da globalna finansijska kriza nagriza investicij-ske i tokove privatnog kapitala. Svjedočimo naznakama da će usporavanje biti prilično duboko i dugo. Veliko širenje operacija međuna-rodnih banaka u regiji dovelo je do posebne ranjivosti ban-kovnih sistema tih zemalja na probleme s likvidnošću koji su pogodili SAD i Zapadnu Evropu. U sklopu globalnih privrednih izgleda za 2009, Svjetska banka je predvidjela da će se rast u navedenoj regiji usporiti na 2,7 posto u 2009. u odnosu na 5,3 posto u ovoj godini, što je osjetno manje u odnosu na 7,1 posto ostvarenih u 2007. Privrede u navedenoj regiji posebno su snažno po-

gođene finansijskom krizom, ponajprije zemlje koje su na-gomilale ogromne manjkove na tekućim računima bilance plaćanja u vrijeme tranzicije u tržišnu privredu. Budući da se globalna krize proširila regijom, Kat-su je ustvrdio da će zemlje imati koristi od veće pomoći Svjetske banke. Svjetska banka će udvostručiti ulaganja u regiju na oko 8,0 milijardi dolara u 2009., sa 4,2 milijardi u 2008.

R.M.

14

Gla

snik

ISKUSTVA IZ ZEMALJA EVROPSKE UNIJE

Strukovno školstvoSrednjoškolski sistem obrazovanja u Bosni i Hercego-vini uglavnom se temelji na sistemu koji poznaje, i u praksi primjenjuje, obrazovanje koje se stiče u škols-kim klupama, a skoro potpuno je zanemario sistem dvojnog srednjoškolskog obrazovanja, gdje učenici stječu znanja iz teorije i prakse.

Čini se da odgovorni ljudi i organizacije koje se bave ovim pitanjima u Federaciji BiH nisu prepoznali važ-nost i praktičnost dvojnog srednjoškolskog sistema, gdje učenici, osim u školskim klupama, veći dio naobrazbe do-bivaju i u tvorničkim halama i drugim privrednim organiza-cijama. Potpuno je zaobiđen sistem doškolovavanja i do-punskog obrazovanja koji učenici u srednjim školama stje-ču u okviru komorskog sistema, kao što je slučaj u skoro svim razvijenijim zemljama svijeta. Komore provode i or-ganizuju dopunsko obrazovanje za sve zainteresovane koji žele da dobiju diplomu većeg stepena obrazovanja, kroz organizovanje adekvatnih kurseva i dopunskog obrazovan-ja. Diplome koje se steknu na ovaj način su mjerodavne za sve privredne subjekte u tim zemljama i imaju svoju zakonsku važnost. Granice između zemalja Evropske unije su izbri-sane. Euro je postao službena zajednička novčana jedinica. Protok radne snage je slobodan i otvoren.

Šta je sa školskim sistemima zemalja članica?

Hoće li Evropska unija imati snage da stvori jedan opći, zajednički školski sistem i kada, pitanje je budućnosti. Za sada, sve zemlje članice ljubomorno čuvaju svoje školske sisteme. Ustroj školskog sistema u svim članicama je tra-dicionalan i bitno se ne mijenja, iz razloga što su evropske zemlje precizno gradile svoje školske sisteme i u njego-vu izgradnju su uključile ugledne naučnike i praktičare, pa zbog toga i nemaju veliku potrebu da ih stalno mijenjaju ili dopunjuju u većem obimu. Zbog toga, čini se, da te zemlje nisu spremne da se lako odreknu svojih školskih sistema i da prihvate nova rješenja školskog sistema koja dolaze iz Brisela. Postoji međutim, u okviru školskog sistema, pod-ručje strukovnog školstva koje se po svojoj prirodi ve-zuje za privredu, razvoj tehnologije i kvalitet rada i koje, uprkos svemu, stremi ujednačavanju. Uglavnom iz prak-tične potrebe zbog povezanosti privreda zemalja članica EU. Zemlje članice EU prihvaćaju eventualne pomake u strukovnom školstvu u smislu usvajanja nekih modela iz neke druge zemlje. Dakle, zemlje članice, iako ljubomorno čuvaju svoje školske sisteme, svjesne vrijednosti dvojnog, strukovnog školstva, pristaju na dopune svojih školskih sis-tema u smislu da dopune svoje sisteme novim, praktičnijim rješenjima.

Otvaranje vrata za ulazak dvojnog sistema obra-zovanja, koji je dugo tradicionalan u njemačkom školskom sistemu, zbiva se sporo i vrlo oprezno u ostalim zemljama članicama EU.

Njemačka iskustva

Njemački sistem dvojnog sistema obrazovanja temelji se na osnovnoj premisi: učiti treba na dva mjesta: u predu-zeću - obrtničkoj radionici, tvorničkoj radionici, trgovini, laboratoriju, itd i u školi. Preduzeće - tvornica pri tom ima značajnu ulogu, jer ona određuje broj slobodnih učeničkih mjesta, zapošljava učenike putem specifičnog ugovora o naukovanju (koji predstavlja i specifičan oblik radnog od-nosa) i odgovorna je za uspjeh učenika na praktičnom di-jelu učenja. Na institucionalnom nivou postoji koordinacija između Ministarstva privrede i Ministarstva obrazovan-ja, koji putem Saveznog instituta za strukovno školstvo razvija ovaj školski sistem. Cijeli sistem je u neprekidnoj dinamici. Svaki od učesnika, obrtnička i privredna komo-ra, stručna škola za zanimanja, udruženje poslodavaca i sindikati u sistemu imaju svoju ulogu, a cijeli sistem je osmišljen tako da se lako može prilagoditi promjenama u privredi. Njemačka smatra svoj srednjoškolski sistem važnim činiocem svog privrednog razvoja, rasta i sta-bilnosti. Brz i uspješan prelaz iz škole na radno mjesto, koji ovaj sistem omogućuje, kao i brza prilagodba no-vim radnim okolnostima radnika koji dobije ovakvu na-obrazbu, pretpostavka je niske stope nezaposlenosti u Njemačkoj. U dvojni sistem obrazovanja, u Njemačkoj se ulazi nakon opće obavezne škole koja traje 9 godina. U siste-mu su ona zanimanja za čije je školovanje potrebno, osim teoretskih znanja, steći i vještine i navike za obavljanje praktičnih radnji. Takvih je zanimanja (prema njemačkom Zakonu o obrtu) 96, a ostali zakoni (kao Zakon o indus-triji i trgovini) bilježe još najmanje toliko. Nastavni planovi i programi izrađeni su s ciljem da se relevantni nastavni predmeti okrupnjavaju u najviše tri ili četiri, a to su naj-češće tehnologija zanimanja, stručni račun i privreda i tako okrupnjeni predstavljaju teoretsku osnovu potrebnu za ra-

15

Gla

snik

SAJAM ZAPOŠLJAVANJA U SARAJEVU

Iskazana potreba za zaposlenjem 444 osobe U Centru Skenderija 17.12.2008. godine održan je Sajam zapošljavanja. Više od 40 poslodavaca iz Kantona Sa-rajevo iskazali su potrebe za zaposlenjem 444 osobe razli-čitih zanimanja i kvalifikacija. Između ostalih, svoje štando-ve na Sajmu u Skenderiji postavili su: Bosnalijek, Konzum, Grupacija MIMS, Petrolinvest, Unis Fagas, Centrotrans, Air Aba, Bellissima, a tu su i predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH i privrednih komora. Sajam omogućava ne-zaposlenim osobama neposredan kontakt s poslodavcima, apliciranje za radna mjesta i ispunjavanje zakonske obaveze nezaposlenih osoba da aktivno traže posao. Najveća potražnja na ovogodišnjem Sajmu bila je za građevinskim radnicima, što je bio slučaj i na prošlo-godišnjem Sajmu, na osnovu kojega je za godinu oko 250 osoba uspjelo dobiti posao. Predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo De-nis Zvizdić u obraćanju na otvaranju Sajma, kazao je da on predstavlja jako pozitivan događaj, s obzirom na to da

se održava u vrijeme svjetske ekonomske krize i vrijeme kada se više govori o otpuštanjima, nego o prijemu novih radnika.

zumijevanje praktične naobrazbe. Osim Njemačke, sličan obrazovni sistem strukovnog obrazovanja tradicionalno ima Austrija, s tim da je u Austriji nešto jači uticaj općeg školskog sistema.

Engleska iskustva

Čak i tradicionalno orijentirana Engleska upušta se u korije-nite promjene svog sistema obrazovanja, na ovom područ-ju. Ministarstvo obrazovanja Engleske, potaknuto praksom ostalih zemalja članica EU, najavljuje Program za poboljša-nje strukovne naobrazbe. Kao bitna novost uvodi se tzv. sendvič sistem u kojem će se omladina već od 14. godine moći uključiti u naukovanje i podijeliti vrijeme između škole i radionice. Ministarstvo za ove promjene, kao glavni razlog navodi da dio omladine u toku obaveznog školovanja (do 16 godina) gubi interes za učenje, pa će rad u radionici biti motiv i istovremeno korist za savladavanje praktičnih znanja i stjecanje nižih kvalifikacija. Radikalne promjene najavljuju se i za omladinu između 16 i 19 godina. Smatra se pozitivnim, da se obrazovanje određenih grupa mladih ljudi približi radnom mjestu, ako se na taj način može pojačati njihova motivira-nost i istovremeno učiniti nešto dobro za poslodavce. Navedena koncepcija rezultat je saradnje Ministar-stva obrazovanja i Ministarstva zapošljavanja u Engleskoj. Približno 16.000 učenika, 14-godišnjaka, godišnje prođe nacionalne strukovne programe iz područja proizvodnih djelatnosti, poslovanja, zdravstvenog i socijalnog područja, informatike, turizma, umjetnosti, dizajna itd. Ministarstvo obrazovanja namjerava svojim dal-

jim potezima ukloniti zapreke i približiti nove strukovne programe mladima različitih proizvodnih sklonosti. Međutim, još nisu sagledane znatne mogućnosti i blagodati koje ovakav školski sistem može ponuditi, ne samo na srednjoškolskom nivou, već i na drugim nivoima obrazovanja (na primjer na univerzitetima). Povezivanje preko različitih projekata, fakulteta i privrednih institucija i uključivanje nastavnika i studenata u praktičan rad u privredi će omogućiti i studentima rad u raznovrsnim grupama, suočavat će ih sa stvarnim situaci-jama u proizvodnji, od zamisli do realizacije proizvoda, te njegovog plasmana na tržište, naučit će ih da pribavljaju in-formacije iz različitih izvora i pomoći da shvate kako treba osmisliti međusobno djelovanje, dakle, jednom riječju, na-učit će ih da misle i rade praktično, a ne samo kroz teoriju, kako ih uče na fakultetima. Zbog svega naprijed iznesenog, zbog izvanredne važnosti dvojnog sistema srednjoškolskog sistema obrazo-vanja, federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva ob-razovanja u Federaciji BiH treba da posvete dužnu pažnju izmjenama srednjoškolskog sistema, s ciljem povećanja efikasnosti ovog sistema kroz uvođenje dvojnog sistema srednjoškolskog obrazovanja za ona zanimanja za koja je moguće uvesti dvojno obrazovanje. Tim prije jer je jedan od strateških, dugoročnih ciljeva Bosne i Hercegovine ula-zak u Evropsku uniju. Ako to ne uradimo, kada dođe to vrijeme, naš srednjoškolski sistem neće biti kompatibilan srednjoškolskim sistemima zemalja članica, biće zastario i neefikasan.

Faruk Podrug,

16

Gla

snik

BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS - BIZNIS -

Izvor: ekapija i dnevna štampa

Otvoren hostel Feri na Igmanu

Svečano otvaranje Omladinskog hostela Feri na Velikom Polju na Igmanu upriličeno je 18.12.2008. godine. Hostel je otvoren za djecu i omladinu, ali i sve druge koji vole planinu, druženje, čist zrak, a za realizaciju različitih programskih sadržaja i projeka-ta. Hostel Feri nalazi se u prelijepom ambijentu netaknute prirode Velikog polja, olimpijske planine Igman. Udaljen je od Sarajeva 20 km, na idealnoj nadmorskoj visini od 1.270 metara. Hostel je izgrađen po najsavremenijim među-narodnim, građevinskim standardima i kao takav pripada tzv. grupi New generation youth hostel. Feri raspolaže kapacitetom od 105 osnovnih i 21 pomoćnim krevetom, smještenim u dvokre-vetnim, trokrevetnim i četverokrevetnim sobama, te dvije šestokrevetne spavaonice. Maksimalni sm-ještajni kapacitet je 126 ležajeva. Tu su i sadržaji za sport i rekreaciju, fitnes-sala, dva teniska igrališta, tereni za nogomet, košarku, badmiton, te dječije igralište.

U Sarajevu potpisan ugovor o dokapitalizaciji B&H Airlinesa

Generalni direktor aviokompanije Turkish Airlines Temel Ko-til je 22.12.2008. godine u Sarajevu s federalnim premijerom Nedžadom Brankovićem i v.d. generalnog direktora Energo-investa Džemailom Vlahovljakom potpisao ugovor o dokapi-talizaciji 49 posto državnog kapitala kompanije B&H Airlines. U vlasničkoj strukturi Društva, Vlada FBiH učestvuje s 50,93, Energoinvest s 0,07 i Turkish Airlines sa 49 posto. Turkish Airlines se obavezao da će osigurati sredstva od pet miliona eura za leasing dva mlazna aviona, prvi iz lini-je "boeing 737", s tim da će on biti stavljen na raspolaganje Društvu u roku od 90 dana, dok će drugi biti u funkciji iduće godine. Turska kompanija će unijeti i pet miliona KM kao re-zervu BH Airlinesa, te osigurati školovanje pilota i drugog osoblja, te kompanije koja će poslovati u svom sadašnjem vi-zuelnom identitetu.

NT CHS d.o.o. promijenio naziv društva u CT Computers BA d.o.o.

Društvo NT Computer Hardware Software d.o.o. Sarajevo izvršilo je promjenu naziva i sada se zvanično zove CT Computers BA d.o.o. Sarajevo, ostali podaci za društvo ostaju nepromijenjeni. S obzirom na to iz NT Computer Hardware Softwa-re poručuju svojim klijentima da od 8.12.2008. godine sva pisma upućena prema njima glase isključivo na novi naziv društva CT Computers BA d.o.o. Sarajevo.

MIMS uskoro pušta u rad novo visokoregalno skladište

Prvi dio testne faze visokoregalnog skladište koje grade Sprind, Sarajevska pivara i Klas uspješno je završen, a konačno puštanje u rad očekuje se po-četkom februara 2009. godine. Dosadašnja iskustva pokazala su kako izgradnja jednog ovakvog skladišta predstavlja po-stavljanje novog standarda u pogledu skladištenja robe na određenom području, Riječ je o najmodernijem skladištu u Bosni i Hercegovini, kapaciteta 11.424 paletna mjesta, od toga 8.064 mjesta pripadaju euro, a 3.360 industrij-skim paletama, sadrži 20 rampi za utovar i istovar s 62 linije brze otpreme. Skladište ima mogućnost prijema 54 palete po satu i 116 paleta po satu pri-likom izlaska robe.

7. međunarodni sajam privrede «Brčko 2008»

Na platou Bivše kasarne u Brčkom otvoren je 7. međunarod-ni sajam privrede «Brčko 2008», koji se održao u periodu od 3. do 7. decembra 2008. godine. Na površini od 1,300 m² predstavilo se 98 izlagača iz okruženja i inostranstva (Srbija, Hrvatska i Slovenija). Organizator ovog sajma je Privredna komora Distrikta Brčko, a ovogodišnji pokrovitelj je Vlada Distrikta Brčko. Program izlaganja obuhvatio je prehrambenu industri-ju, drvnu industriju, trgovinu, tekstilnu industriju, građevinar-stvo, turizam, bankarstvo. U okviru Sajma predviđene su i određene manifestaci-je od kojih su se neke na prvom dana Sajma i održale: Brčko sajamski grad i Aktuelna ekonomska situacija-perspektive u BiH, akcenat na Distrikt Brčko BiH na kojoj su učestvovali predstavnici privrednih komora u BiH, direktori sajmova u BiH i regionu, gradonačelnik Distrikta Brčko, Vlada i Skup-ština i Poreska uprava Brčko Distrikta. U vremenu trajanja Sajma održale su se i prezentacije učesnika, a pretposljednji dan je bio predviđen za uručenje priznanja 7. međunarodnog sajma privrede «Brčko 2008».

Belma Jahović

17

Gla

snik

PREGLED SAJMOVA U ZEMLJI I SVIJETUjanuar, februar, mart 2009.

DRŽAVA SAJAM MJESTO VRIJEME ODRŽAVANJA

AUSTRIJA HÄUSLBAUER 09 - stručni sajam građevinarstva, energetike i sanacije

Grazwww.messe-graz.at 29.1.- 1.2.

BOSNAI

HERCEGOVINA

INTERIO 09 - 35. međunarodni sajam šumarstva, drvne industrije, namještaja, uređenja i pratećih djelatnosti

Sarajevowww.skenderija.ba 12 - 16.3.

BUGARSKA AGRA – međunarodni sajam poljoprivrede Plovdivwww.fair.bg 18 - 22.2.

CRNA GORA

METUBES - 18. međunarodna turistička berzaBudva

www.adriafair.cg.yuwww.jadranskisajam.org

12 – 14.2.

35. SAJAM ISHRANEBudva

www.adriafair.cg.yuwww.jadranskisajam.org

18 – 21.3.

ČEŠKA PRAGOBUILDING - međunarodni sajam energetike, grijanja i štednje na energiji

Brnowww.pragotherm.cz 26 – 28.2.

FRANCUSKA RENEWABLE ENERGY EXHIBITION- sajam obnovljivih izvora energije

Lyonwww.energie-ren.com 25 – 28.2.

HRVATSKA SPORT & NAUTIKA – 18. međunarodni sajam sporta i nautike

Zagrebwww.zv.hr 18 – 22.2.

ITALIJA

SIGEP 2009. – međunarodni sajam proizvođača sladoleda, kolača, pekarskih proizvoda

Riminiwww.sigep.it 17 - 21. 1.

VIVI LA CASA IN FIERA 2009 – sajam modernog uređenja doma i poslovnog prostora

Veronawww.vivilacasaweb.it 23.1. – 1.2.

NJEMAČKA

BAU 2009. – međunarodni sajam građevinskih materijala, sistema gradnje i rekonstrukcije

Münchenwww.bau-muenchen.de 12 - 17.1.

OPTI 09. - međunarodni sajam najnovijih trendova u optičkoj industiji

Münchenwww.opti-munich.com 23 – 25.1.

ENERTEC – međunarodni sajam energetikeTERRATEC - međunarodni sajam za zaštitu okoliša, tehnolgije i usluge

Leipzigwww.leipziger-messe.com 27 – 29.1.

CEP – CLEAN ENERGY POWER 2009. – međunarodni sajam obnovljive energije

Stuttgartwww.cep-expo.de 29 – 31.1.

FRUIT LOGISTIKA 2009. – međunarodni sajam svježeg voća i povrća

Berlinwww.messe-berlin.de 4 - 6.2.

I.H.M. - međunarodni sajam malog i srednjeg poduzetništva

Münchenwww.ihm.de 11 - 17.3.

SLOVENIJA DOM - međunarodni sajam opreme za dom i okućnicu Ljubljanawww.gr-sejem.si 3 – 8.3.

ŠPANIJA

CEVISAMA 09. - međunarodni stručni sajam keramičkih pločica, površinskih obloga u građevinarstvu, kupaoničke i kuhinjske opreme, sirovina, glazura, opreme i mašina

Valenciahttp://cevisama.

feriavalencia.com/10 – 13.2.

VELIKA BRITANIJA

TOTALLY TOOLS 2009. – međunarodni sajam alata za građevinarstvo; auto industriju; preciznih alati; alati i pribor za domaćinstvo

Londonwww.biztradeshows.com 18 – 20.1.

Izbor sajmova pripremila Amira Višnjić, tel: 25 01 05, E-mail:amirav@pksa.com.ba

18

Gla

snik

BOSNA I HERCEGOVINA

Zakon o izmjeni Zakona o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Her-• cegovini («Sl. glasnik BiH», broj 100/08)Zakon o dopunama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost • («Sl. glasnik BiH», broj 100/08) Zakon o dopunama Zakona o osiguranju depozita u Bankama • Bosne i Hercegovine («Sl. glasnik BiH», broj 100/08)Odluka o vizama («Sl. glasnik BiH», broj 100/08)•

FEDERACIJA BiH

Z• akon o izmjenama Zakona o budžetima u Federaciji BiH BiH («Sl. novine FBiH», broj 76/08)Zakon o izmjeni Zakona o izvršavanju Budžeta Federacije Bo-• sne i Hercegovine za 2008. godinu BiH («Sl. novine FBiH», broj 76/08)Zakon o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i • imovine BiH («Sl. novine FBiH», broj 78/08)Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju i održavanju obaveznih • rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve BiH («Sl. novine FBiH», broj 76/08)

Odluka o odobravanju Odluke o davanju saglasnosti za prihva-• tanje zajma Evropske banke za obnovu i razvoj za reorgani-zaciju Projekta obnove elektroenergetskog sistema BiH («Sl. novine FBiH», broj 78/08)Odluka o odobravanju Odluke o davanju saglasnosti za zaklju-• čivanje Supsidijarnog ugovora o zajmu između Bosne i Her-cegovine i Federacije Bosne i Hercegovine za zajam Evropske banke za obnovu i razvoj za reogranizaciju Projekta obnove elektroenergetskog sitema BiH («Sl. novine FBiH», broj 78/08)Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o usvajanju Programa • utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava »Poticaj za poljoprivredu» utvrđenih Budžetom za 2008. godinu («Sl. novine FBiH», broj 78/08)Rješenje o imenovanju Komisije za praćenje izrade projekta, • davanje stručnog mišljenja i ocjene projekta »Razvoj industrij-ske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine» BiH («Sl. novine FBiH», broj 78/08)Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku pro-• daje državnog kapitala na berzi BiH («Sl. novine FBiH», broj 78/08)Pravilnik o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu • na dobit («Sl. novine FBiH», broj 78/08)

Legislativa/decembar 2008.

Prijedlozi građevinaraPodržavajući mjere koje je poslovni sektor Kantona Sa-rajevo i Federacije BiH uputio nadležnim organima svih nivoa, Savjet za građevinarstvo, industriju građevinskog materijala i projektantske usluge pri Privrednoj komori Kantona Sarajevo i Udruženje za građevinarstvo i proi-zvodnju građevinskog materijala pri Privrednoj komori FBiH predložili su mjere specifične za ovu privrednu oblast:

Ujednačavanja uslova poslovanja i konkurentske • pozicije građevinskih firmi iz RS i FBiH na projekti-ma u FBiH (vezano za različite entitetske stope po osnovu doprinosa na plaće) uvođenjem preferenci-jalnog tretmana od 6% za firme iz FBiH.

Uvođenje funkcije pomoćnika ministra za građevi-• narstvo u jednom od ministarstava koja sada imaju djelimičnu nadležnost za ovu djelatnost.Obrazloženje: Iako bitan segment privrede u FBiH, građevinarstvo nema nadležno ministarstvo, već je trenutno is-tovremeno u nadležnosti tri ministarstva (Ministar-stvo energije, rudarstva i industrije, Ministarstvo prometa i komunikacija, Ministarstvo prostornog uređenja). Priprema i usvajanje granskog ugovora u oblasti • građevinarstvaEliminisanje klauzule o nepromjenjivosti cijena • u budžetski finansiranim ugovorima uz primjenu općih uzansi u građevinarstvu.Oslobađanje od plaćanja doprinosa na plaće za sve • zaposlene u periodima kada se poslovne aktivnosti ne mogu odvijati zbog sezonskog karaktera poslo-vanja.

IMPRESUM

GODINA VIII/2008BROJ 72

DECEMBAR

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje Redakcijski kolegij:

Predsjednica:Munevera Pahor

Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehičić

Tehnička urednica:Elvira Baždar

Članovi: mr. Esad IbiševićMubera KadrićRusmira Mandić

Lektorica:Aida Šečić

Štampa:

Izdavač:Privredna komora Kantona Sarajevo

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100 250-196Fax: 00387 33/250-137 250-140email: press@pksa.com.bawww.pksa.com.ba

besplatan primjerak

INTERNET

Istraživanje tržišta u Evropiwww.eubusiness.com/market-research

Na ovoj web-stranici nalazi se preko 50 izvještaja - analiza tržišta u EU i zemljama regiona. Analize su rađene u 2008. godini i dostupne su na komercijalnoj osnovi.Neki od izvještaja, analiza tržišta:

Razumijevanje i uticaj IKT tržišta - informaciono-komunikacio-• nih tehnologija u novim zemljama članicama EUIndustrijska proizvodnja u Evropi • Ocjena tržišta informacionih tehnologija• Potrošački krediti u Evropi • Podaci o tržištu i predviđanja• Centralna i Istočna Evropa - logistički pregled• Dječija hrana u Zapadnoj Evropi do 2011. godine• Evropski scenarij mobilnog tržšta do 2012. godine• Pokretači i barijere za širokopojasnu mobilnu u Zapadnoj Evropi • Bežične telekomunikacijske usluge u Evropi• Deset najvećih generičkih farmaceutskih kompanija -pozicija, karakteristike i SWOT analize• Biotehnologije u Evropi, itd.•

Pripremila Rusmira Mandić

Pozivamo privrednike da prisustvuju edukacijama u Komori!Detaljnije informacije o aktuelnim edukacijama i programu edukacije možete dobiti na telefone Centra za edukaciju i informatičke poslove: 250-117, 250-116, 250-107 ili na web-stranici Komore: www.pksa.com.ba u rubrici „Najave”

SEMINARI U JANUARU 2009.Seminar Datum Partner Predavač

KORPORACIJSKO KOMUNICIRANJE I ORGANIZACIJSKI IMIDŽ 16.1.2009. Mediacentar

Mr. Agnesa Šećerkadić - Alispahić

RASPOLOŽIVI EU FONDOVI I PISANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA U SKLADU SA EC STANDARDIMA – TRODNEVNI SEMINAR

20 - 22.1.2009. Tko – Izbor Plus

Elmida Sarić, dipl.ing.maš. Slavica Drašković, prof.

ZAKLJUČENJE UGOVORA U PRIVREDI 27 - 28.1.2009.PK USKUniverzitet u Bihaću

Genc Trnavci, prof.dr.

ZAKLJUČIVANJE I KRITIČNA FAZA U PRODAJI 29.1.2009. At Com

Banja LukaMiloš Todorović, dipl.ecc

Kolektiv Privredne komore Kantona Sarajevo želi Vam sretnu i uspješnu Novu 2009. godinu!