GLASNIK PKCG / oktobar 2013 - privrednakomora.me · Gore i Slovačke Republike u oblasti energetike...

GLASNIK PKCG / oktobar 2013


[email protected]

3


www.privrednakomora.me

4 GLASNIK PKCG / oktobar 2013

Postoji evidentan prostor za saradnju Crne Gore i Jor-dana, kako kroz investicije, tako i kroz trgovinske od-nose.

Forum privrednika u Jordanu

Brojni razlozi za dobre poslovne veze

Sporazum o saradnji privrednih komora Crne Gore i Amana po-

tpisan je na poslovnom forumu cr-nogorskih i jordanskih privrednika, održanom 28. oktobra 2013. godine u okviru posjete predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića toj zemlji.

Poslovni forum u čijem radu su, uz privrednike, učestvovali preds-jednik Vujanović, predsjednik Pri-vredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, ministar ekonomije Vladimir Kavarić i ministar indu-strije i trgovine Jordana Hatem Hal-wani, otvorio je predsjednik Komo-re Amana i senator Riad Saifi. On je ocijenio da je skup prekretnica u budućim odnosima privrednika dvije zemlje i da su već prepoznate brojne mogućnosti za uspješnu sa-radnju na obostranu korist.

U ime Privredne komore Crne Gore skup je pozdravio predsjednik

Mijušković je naveo da su tu-rizam, poljoprivreda i energetika strateške privredne grane u Crnoj Gori i govorio o njihovim potenci-jalima.

- Naš izbor je ekskluzivni turizam, a do sada smo uspjeli zainteresovati za ulaganja renomirane investitore i iz zemalja ovog dijela svijeta: Uje-dinjenih Arapskih Emirata, Egipta, Katara, Azerbejdžana i drugih. Po-znato nam je da i Jordan iz godine u godinu bilježi rast u turizmu, pa cijenim da je prije svega razmjena znanja i iskustava dragocjena za obje zemlje. Osim toga, vjerujem i u mogućnost osnivanja zajedničkih preduzeća u ovoj oblasti – kazao je Mijušković.

On smatra da sagledavajući strukturu ekonomije obje zemlje, postoji evidentan prostor za sara-dnju kako kroz investicije, tako i kroz trgovinske odnose.

- Osnovni preduslov bolje eko-nomske saradnje je kvalitetna sao-braćajna povezanost. U tom dijelu važnim smatramo uspostavljanje odnosa naše najveće luke, Luke Bar, sa lukama u vašem regionu. Luka Bar pruža mogućnost uspostavlja-nja kvalitetne veze sa zaleđem Sre-dnje i Jugoistočne Evrope, čime se tržište proširuje na skoro 200 milio-na potrošača. Siguran sam da i vaša privreda u tome može vidjeti mo-gućnost za plasman svojih proizvo-da – rekao je predsjednik Komore.

Predsjednik Crne Gore Vujano-vić je ukazao na veliki značaj i ulo-gu Privredne komore Crne Gore u uspostavljanju privredne saradnje sa stranim državama. Istakao je da dobri državni odnosi, potvrđeni u susretima sa najvišim jordanskim zvaničnicima - kraljem Abdulahom II i premijerom Abduhalom Ensu-rom, predstavljaju dobru osnovu za uspostavljanje uspješne ekonomske saradnje, kao i da su prepoznati nje-ni budući potencijali.

- Sporazum koji su potpisale pri-vredne komore Crne Gore i Jordana predstavlja početni institucionalni okvir koji će omogućiti uspješnu saradnju ove dvije zemlje i pred-stavljati smjernice za to – rekao je predsjednik Vujanović.

Velimir Mijušković, izrazivši uvjere-nje da postoje perspektive razvoja privredne saradnje dvije zemlje, uprkos razlikama u geografskom i regionalnom okruženju. On je kazao da postoje brojni razlozi i interesi za uspostavljanje kvalitetnih eko-nomskih veza Crne Gore i Jordana, a posjeta predsjednika Vujanovića i razgovori na najvišem nivou daće snažan podsticaj tome, kao i njego-va podrška ovom forumu.

- Naše dvije komore, koje imaju približno istu tradiciju, doprinos ra-zvoju saradnje Crne Gore i Jordana daju i kroz potpisivanje Sporazuma o saradnji. Treba se nadati da će i na nivou dvije Vlade biti potpisani slič-ni dokumenti – kazao je Mijušković.

Dodao je da su pojedina rješenja iz ekonomije Jordana primjenjiva na crnogorsku, pogotovo kada je riječ o privrednim zonama u toj zemlji.

Prepoznate mogućnosti za uspješnu saradnju

GLASNIK PKCG / oktobar 2013 GLASNIK PKCG / oktobar 2013

[email protected]

5

Slovačka nudi rješenja iz legislative koja reguliše ener-getiku, transfer know how, iskustva trgovine energi-jom na liberalizovanom tržištu.

Delegacija Slovačke u Privrednoj komori Crne Gore

Unaprijediti saradnju u oblasti energetike

Ministar privrede Slovačke Tomáš Malatinský, na sastanku odr-

žanom 17. oktobra 2013. godine sa predstavnicima Privredne komore Crne Gore i energetskog sektora, izrazio je interesovanje za unapređenje saradnje dvije zemlje u oblasti energetike.

Potpredsjednik Privredne komo-re Ivan Saveljić kazao je da se nada da će ovaj i sljedeći susreti zainteresova-ti privrednike Crne Gore i Slovačke za saradnju i realizaciju zajedničkih po-duhvata. On je potencirao značaj ovog stručnog razgovora, ističući da u njemu učestvuju najpozvaniji ljudi iz domaće energetike, kako iz državnih institucija, tako i iz privrede.

Slovački ministar je istakao da je toj zemlji prioritet rekonstrukcija po-stojećih i izgradnja novih energetskih objekata i veće korišćenje obnovljivih izvora energije u skladu sa Evropskom energetskom poveljom. Podsjetio je da su investitori iz te države već angažova-ni na dvije male hidroelektrane u Crnoj Gori, te da očekuje da saradnja bude proširena, jer postoje svi uslovi za to, a memorandum o saradnji dvije vlade u oblasti energetike biće potpora svemu tome.

- Nudimo Crnoj Gori rješenja iz legi-

slative koja reguliše energetiku, transfer know how i iskustva trgovine energijom u uslovima liberalizovanog evropskog tržišta – kazao je Malatinský.

Ministar je dodao da su orijentisani na izgradnju energetske infrastrukture prema jugu Evrope, što između ostalog otvara mogućnost unapređenja pri-vredne saradnje sa brojnim zemljama, među kojima je i Crna Gora.

On je zahvalio Privrednoj komori na organizovanju ovog skupa koji je bio prilika da se razmijene informacije i is-kustva i koji je pokazao da dvije države mogu sarađivati i u drugim privrednim oblastima.

Slovačkom ministru i njegovim sa-radnicima, te ambasadoru Slovačke Re-publike Františeku Lipki, predstavljeni su crnogorski energetski potencijali, kao i projekti čija se realizacija očekuje u narednom periodu.

Energetski sektor i ciljeve poput si-gurnosti u snabdijevanju, privlačenje novih investitora, te povećanje ener-getske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, gostima iz Slovačke predstavio je pomoćnik ministra ekonomije Mio-drag Čanović. Savjetnik u tom ministar-stvu Nikola Jablan je predstavio projek-te hidroelektrana na Morači i Komarnici,

a tehnički direktor Rudnika uglja Pljevlja Ratomir Stanić je govorio o Termoelek-trani Pljevlja, planovima za izgradnju njenog drugog bloka i potencirao velike rezerve uglja kojima naša zemlja raspo-laže. O crnogorskom tržištu energetike govorio je direktor Crnogorskog opera-tera za tržište električnom energijom Dragan Mijajlović, a o transferu struje sa naglaskom na projekat podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, preds-jednik Borda direktora Crnogorskog ele-ktroprenosnog sistema Dragan Laketić.

Memorandum o saradnji vlada Crne Gore i Slovačke Republike u oblasti energetike potpisan je dan kasnije, 18. oktobra 2013. godine.

Delegacija Slovačke u Komori Robna razmjenasa Slovačkom

Obim robne razmjene između Crne Gore i Slovačke je veoma mali. Učešće Slovačke u ukupnoj robnoj razmjeni Crne Gore iznosi 0,3%.

Tokom osam mjeseci 2013. go-dine Crna Gora je razmijenila roba sa Slovačkom u vrijednosti od 3,7 miliona eura. Izvoz je iznosio 0,07 miliona eura, dok je vrijednost uve-zenih roba iz Slovačke 3,6 miliona eura ili 0,3% ukupnog uvoza. Ostva-reni deficit je iznosio 3,5 miliona eura.

Crna Gora je u Slovačku tokom osam mjeseci 2013. godine najviše izvozila električne mašine i opre-mu (0,06 mil. eura) i ona su činila 81,3% ukupnog crnogorskog izvoza. U strukturi uvoza najzastupljeniji su bili: električne mašine i oprema i njihovi djelovi (1,6 miliona eura), vozila i njihovi djelovi (0,6 miliona eura).

Investicije iz Slovačke su na veo-ma niskom nivou. Najviše je uloženo u 2006. godini i to 0,6 miliona eura. Ukupne investicije iz Slovačke u pe-riodu od 2004. do jula 2013. godine iznose svega 2 miliona eura.




Postoji i mogućnost saradnje u oblasti turizma - uspo-stavljanje poslovnih odnosa između poljskih turope-ratora i crnogorskih turističkih preduzeća u kratkom roku može donijeti značajne rezultate.

Poslovni forum Crna Gora – Poljska

Energetika pokretač intenzivnije saradnje

Energetika je glavni pokretač inten-ziviranja saradnje Crne Gore i Poljske, ocijenjeno je na poslovnom forumu privrednika dvije zemlje, održanom 25. oktobra 2013. godine u hotelu Ra-mada. Forum, koji je okupio veliki broj privrednika, organizovale su privredne komore dvije zemlje u saradnji sa am-basadom te ministarstvima ekonomije i inostranih poslova Poljske, a u okviru dana te države u Crnoj Gori. U okviru Foruma, predstavnici vlada potpisali su sporazum o ekonomskoj saradnji Crne Gore i Poljske.

U radu skupa kojim je predsjedavao Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne komore, učestvovali su, među ostalima crnogorski ministar ekonomije Vladi-mir Kavarić, zamjenik ministra ekono-mije Poljske Andrzej Dycha, zamjenica ministra vanjskih poslova Poljske Beata Stelmach, i zamjenik predsjednika Pri-vredne komore Poljske Marek Kłocz-ko.

Brojne šanse

Potpredsjednik Komore Saveljić je kazao da značajno veći broj učesnika na ovom forumu u odnosu na prošlo-godišnji u Varšavi pokazuje da je tada potpisan Sporazum o saradnji dvije ko-more već dao rezultate. On vidi poten-cijale za saradnju privrednika Poljske i Crne Gore u energetici i rudarstvu, turizmu, između malih i srednjih pre-duzeća, naučno-istraživačkih institucija i univerziteta, te biznis zona.

- Iskustvo Poljske kao članice EU može da bude od velike pomoći Crnoj Gori. Fascinira činjenica da šesta naj-veća ekonomija u Evropi – Poljska, iako usporena recesijom, još bilježi poziti-van ekonomski rast, čime je i zaslužila status „najotopornije” evropske eko-nomije. Značajan doprinos tome daju brojne biznis zone koje su u ovoj zemlji zaživjele, čime se nameće mogućnost transfera modela i metodologija u no-

voformirane crnogorske poslovne zone – smatra Saveljić.

Dodao je da je tokom čestih sasta-naka protekle godine sa predstavnici-ma poljske privrede u prvom planu bila mogućnost saradnje u sektoru energe-tike i rudarstva, posebno izgradnja dru-gog bloka Termoelektrane u Pljevljima, ulaganje u Rudnik Maoče i eventualno u Rudnik boksita.

- Ipak, ne manje značajna je mo-gućnost ostvarivanja saradnje u obla-sti turizma. Uspostavljanje poslovnih odnosa između poljskih turoperatora i crnogorskih hotelsko-turističkih pre-duzeća u kratkom roku može donijeti značajne rezultate i već u narednoj go-dini povećati učešće gostiju iz Poljske u ukupnom broju inoturista koji se od-maraju u Crnoj Gori – rekao je Saveljić.

On je pozvao predstavnike malih i srednjih preduzeća da istraže mo-gućnosti koje im se nude kroz ostvari-vanje partnerskih odnosa i zajednički nastup na tržištima EU, CEFTA, ali i Rusije i Turske sa kojima Crna Gora ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini.

Neiskorišćen potencijal

Zamjenik predsjednika Privredne komore Republike Poljske Marek Kło-czko saglasio se sa Saveljićem da je robna razmjena dvije zemlje ispod po-tencijanih mogućnosti.

- Mi smo zainteresovani da ojačamo trgovinske veze i povećamo investicije u vašu zemlju. Raduje nas što će Crna Gora biti članica EU i možemo vam pre-zentirati naše iskustvo i biti partneri na tom putu – rekao je Kloczko.

Ministar ekonomije Vladimir Kava-rić je istakao energetiku kao jednu od najznačajnijih komparativnih prednosti Crne Gore, izrazivši zadovoljstvo što su Poljaci zainteresovani za gradnju dru-gog bloka Termoelektrane u Pljevljima i pozvao ih da učestvuju na aktuelnom tenderu za male hidroelektrane na osam vodotoka.

- Investicije u energetske projekte u Crnoj Gori postaju mnogo atraktiv-nije imajući u vidu da će podmorskim kablom između naše države i Italije sve zemlje regiona imati pristup ener-getskom tržištu Evrope – kazao je mi-nistar.

Naglasio je da biznis zone u našoj zemlji nude dodatne olakšice investito-

Mogućnost saradnje u energetici i turizmu


[email protected]

7

rima, podsjećajući da Crna Gora ionako ima najniže poreske stope u Evropi.

- Ne postoji mala investicija koja ne zaslužuje našu pažnju, pa pozivam crnogorska i poljska mala i srednja preduzeća da razgovaraju o parterstvu – rekao je Kavarić, navodeći primjer dobre saradnje nikšićkog Uniproma i poljskog ZGH Boleslav u sklopu kompa-nije Gradir Montenegro.

Zamjenica ministra vanjskih poslo-va Republike Poljske Beata Stelmach je istakla veliko bogatstvo crnogorskih re-sursa koje privrednici dvije države, kroz zajedničke projekta mogu ekonomski valorizovati.

- Mi podržavamo Crnu Goru na putu evroatlantskih integracija i spre-mni smo da sa vama podijelimo isku-stva i pozivamo vas da ih iskoristite. Pregovarali smo sa EU deset godina, a Crna Gora je u boljoj poziciji jer je pripremljenija – rekla je Stelmach, do-dajući da su već upoznali predstavnike poljoprivrede šta je potrebno uraditi u cilju harmonizacije sa EU u toj oblasti.

Zamjenik ministra ekonomije Polj-ske Andrzej Dycha kazao je da se eko-nomska saradnja dvije zemlje formali-zuje kroz pomenuto potpisivanje spo-razuma. Sporazum su potpisali Dycha i ministar Kavarić.

- Crna Gora je pravo mjesto za rea-

lizaciju naših poslovnih planova, a ovaj poslovni forum daće novi impuls većoj saradnji privrednika. Energetrika je do-bro tlo za saradnju Crne Gore i Poljske i njen glavni pokretač, a investicije su centralna tačka te saradnje. Potpisiva-njem sporazuma vlade su svoje odra-dile, sad je red na privrednike – rekao je Dycha.

Uslijedili su prezentacija ekonom-skih potencijala i investicionog ambi-jenta, te bilateralni razgovori privre-dnika.

Vesko Pejović, vlasnik kompanije Uniprom, govorio je o izuzetno uspje-šnoj saradnji sa poljskim strateškim partnerom ZGH Boleslav koji je 2011. privatizovao rudnik olova i cinka Šuplja stijena, i od tada uspješno posluje i za-pošljava 140 radnika.

- Crna Gora može da se ponosi ta-kvom privatizacijom i poželeo bih joj investitore poput ovog i iz drugih drža-va – kazao je Pejović.

Naziv 2009. % 2010. % 2011. % 2012. %I-VIII 2013.

%I-VIII2013.I-VIII 2012.

Ukupna rob. razmj. Crne Gore

1.931,2 100 1.984,9 100 2.277,6 100 2.187,8 100 1.440,5 100 97,1

Ukupna razmjena sa Poljskom

11,3 0,6 11,1 0,6 17,2 0,8 17,5 0,8 14,0 1,0 122,8

Izvoz u Poljsku 0,3 0,0 1,0 0,3 3,7 0,8 4,4 1,2 3,2 1,3 100,0Uvoz iz Poljske 11,0 0,7 10,1 0,6 13,5 0,7 13,1 0,7 10,8 0,9 131,7

Deficit/Suficit -10,7 -9,1 -9,8 -8,7 -7,6Izvor: Monstat

Tokom osam mjeseci 2013. go-dine Crna Gora i Poljska su razmije-nile roba u vrijednosti od 14 milio-na eura što predstavlja 1% ukupne robne razmjene naše zemlje. Izvoz je iznosio 3,2 miliona eura, i bio je na istom nivou kao i u uporednom periodu 2012. godine, dok uvoz bi-lježi rast od 31,7% i iznosio je 10,8 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 29,6%, dok deficit iznosi 7,6 miliona eura.

Robnu razmjenu karakteriše rast obima prometa. Ipak, polazeći od ve-ličine tržišta i uvoznih potreba Polj-ske, mogućnosti plasmana su i dalje nedovoljno iskorišćene, čemu u bu-dućoj saradnji treba pokloniti poseb-nu pažnju.

Glavni uvozni proizvodi su: razni proizvodi (2,1 milion eura), mašine i mehanički uređaji (1,5 miliona eura), električne mašine i oprema (1,3 mili-ona eura), kakao i proizvodi od kakaa

(0,8 miliona eura), dok su u izvozu najzastupljeniji proizvodi: rude, zgu-re i pepeo (2,9 miliona eura).

Investicije iz Poljske su bile na ve-oma niskom nivou, svega 1,3 miliona eura za period od 2007-2010. godi-ne. Najviše se investiralo u 2011. go-dini kada su investicije iznosile 37,4 miliona eura. Ukupne investicije iz Poljske od 2007 do juna 2013. godi-ne iznosile su 39,5 miliona eura.

Robna razmjena Crne Gore i Poljske

Veliko interesovanje privrednika za poslovni forum




Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković predstavio mogućnosti za investiranje i ocijenio po-trebnim da se Crna Gora orijentiše na proizvodne pro-jekte usklađene sa održivim razvojem.

Konferencija u Austriji

Bečki ekonomski forum

Konferencija „Bečki ekonomski razgovori – Upoznajte Crnu

Goru u Beču“ održana je 7. okto-bra 2013. godine u glavnom gradu Austrije.

U radu skupa, realizovanog sa-radnjom Vlade Crne Gore i Beč-kog ekonomskog foruma, sa ci-ljem da se austrijskim poslovnim i političkim krugovima prezentuje ekonomski trenutak Crne Gore, s akcentom na ekonomske i investi-cione potencijale, učestvovali su, među ostalima, potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, predsjednik Privredne komore Crne Gore Veli-mir Mijušković, ministri ekonomije i održivog razvoja i turizma Vla-dimir Kavarić i Branimir Gvozde-nović, ambasadorka Crne Gore u Republici Austriji Slavica Milačić, guverner Centralne banke Milojica Dakić, predstavnici crnogorskih i austrijskih kompanija.

Konferencija se odvijala kroz tri sesije: Pregled ekonomije Crne

Gore – šanse za investitore, Poslov-no-investiciona klima - mogućnosti za ulaganje u Crnu Goru: Energeti-ka, Turizam, Poljoprivreda i drvo-prerada, ICT/Nove tehnologije, te Iskustva stranih investitora i orga-nizacija u Crnoj Gori.

Crnogorska delegacija predsta-vila je projekte iz turizma, energe-tike i poljoprivrede kao prioritetnih privrednih sektora. Imajući u vidu da veći broj austrijskih kompanija nalazi interes u razvoju sličnih sek-tora u svojoj zemlji, jer u strukturi austrijske ekonomije dominiraju usluge, industrija i poljoprivreda, tim prije Crna Gora ima veće šan-se da im bude atraktivna investi-ciona destinacija, zaključeno je na konferenciji. Investicione projekte prezentirali su Ministarstvo ekono-mije, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Ministarstvo poljopri-vrede i ruralnog razvoja, a prezen-tacije su imali i Centralna banka i Privredna komora Crne Gore.

Koristiti naše resurse

Govoreći u okviru prve sesije, predsjednik Privredne komore Ve-limir Mijušković je predstavio mo-gućnosti za investiranje na bazi korišćenja crnogorskih prirodnih resursa, po granama.

- Postoje velike šanse za razvoj prerađivačke metalske industrije, za što su nam u ovom momentu potrebni investitori koji bi revitali-zovali sektor prerade aluminijuma i čelika. Kroz takve investicije bila bi zaokružena tehnološka cjelina, čime bi se pored ostalog otvorio prostor za nova radna mjesta i pro-izvod visoke vrijednosti – rekao je Mijušković.

Dodao je da bi crnogorska dr-voprerada kroz investicije mogla postati znatno jača i konkurentni-ja, te da se uz tu granu, poljopri-vreda i prehrambena industrija prepoznaju kao sektor za čiji razvoj postoje dobre prirodne pogodno-sti u našoj zemlji.

- Crna Gora ima dobre predu-slove da ostvaruje značajno veći obim poljoprivredne proizvodnje i da stvori svoje specifične među-narodno prepoznatljive brendove u proizvodnji zdrave hrane. Struk-tura crnogorskog poljoprivrednog zemljišta, kao i visoka očuvanost poljoprivrednih površina od indu-strijskih i drugih zagađenja, pruža velike šanse za razvoj organske po-ljoprivrede u Crnoj Gori – rekao je Mijušković.

Podaci pokazuju da zemlje čla-nice Evropske unije raspolažu sa samo 4% poljoprivrednih površina koje zadovoljavaju rigorozne stan-

Crna Gora atraktivna investiciona destinacija


[email protected]

9

darde kojima se normira ova proi-zvodnja.

- Upravo kapaciteti kojima ra-spolažemo u ovom dijelu predsta-vljaju sada veliku neiskorišćenu mogućnost. To je šansa za novu proizvodnju, nova radna mjesta, ravnomjerniji regionalni razvoj, povećan izvoz i smanjenje robnog deficita. Naglasiću da su naše po-ljoprivredne površine dominantno pogodne za proizvodnju mesa, mli-jeka, te njihovih prerađevina, kao i voća i povrća, kako mediteranskog, tako i kontinentalnog. Razvoj turiz-ma u ruralnim područjima Crne Gore koji iz godine u godinu napre-duje svakako će doprinijeti podsti-canju ove proizvodnje – naglasio je predsjednik Komore.

Govorio je o energetskim, te o potencijalima crnogorskog ribar-stva, kao i o bogatim rezervama sirovina za građevinarstvo.

- Na bazi valorizacije samo dije-la raspoloživih resursa, Crna Gora bi mogla da poveća sopstvenu pro-izvodnju, da bude konkurentnija, smanji nepotreban uvoz i samim tim izbalansira spoljno trgovinski deficit, smanji stopu nezaposle-nosti i dostigne ostale pozitivne parametre koji determinišu napre-dak jedne ekonomije – smatra Mi-jušković.

Dodaje da je adekvatna infra-struktura preduslov za korišćenje svih ovih potencijala, a samim tim i za dalji razvoj crnogorske ekono-mije. Planirana izgradnja autopu-ta, rekonstrukcija željeznice, izgra-dnja novih energetskih objekata, kao i razvoj informaciono komuni-kacionih tehnologija, obezbijediće dodatni impuls za razvoj kako po-stojećih tako i izgradnju novih ka-paciteta, rekao je on.

Mijušković kaže da pripada oni-ma koji smatraju da treba podsti-cati proizvodnju i da budućnost ni-kako ne smijemo usmjeravati samo ka uslugama.

- Ne mislim na proizvodnju po svaku cijenu, već proizvodne pro-jekte koji se uklapaju u održivi ra-zvoj uz obezbjeđenje adekvatne zaštite životne sredine, tj. uspo-

stavljanje ravnoteže ekonomskih i ekoloških zahtjeva. Smatram da naša država mora dodatno sti-mulisati investiture koji ulažu u proizvodni sektor, jer je to dobra poluga da se stvore dugoročno čvrste osnove za održivi rast naše nacionalne ekonomije – rekao je predsjednik Komore, dodajući da je Vlada, radi podsticanja razvoja malog i srednjeg biznisa donijela značajne mjere subvencija kroz bi-znis zone.

On je istakao višedecenijsku, izuzetnu saradnju sa Federalnom komorom Austrije, koja je, kako je kazao, uvijek bila kvalitetni par-tner, spreman da pruži podršku i prenese iskustvo.

Poželjne austrijske investicije

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović je ocijenio da bi austrijske investicije unaprijedile poslovnu klimu u Crnoj Gori.

- Austrija je jedna od vodećih evropskih i svjetskih ekonomija, u samom vrhu po BDP-u po glavi stanovnika, kolijevka uticajne Au-strijske škole koja u osnovi svih ekonomskih fenomena stavlja po-jedinca i tržište, a grad Beč četvr-tu godinu zaredom prvi u svijetu po kvalitetu života. Jedan takav

sistem stvara zdrave investitore koji ulaganjem u Crnu Goru mogu u našoj zemlji samo unaprijediti standarde, poslovnu klimu i insti-tucionalni okvir podići na viši nivo - rekao je Lazović tokom uvodnog panela.

Ministar održivog razvoja i tu-rizma Branimir Gvozdenović kazao je da Crna Gora objedinjuje kapi-tal iz preko 100 zemalja svijeta što svjedoči da je prepoznata kao in-vesticiona destinacija, a realizaci-jom planiranih investicija dodatno će se unaprijediti njena pozicija na listi najpovoljnijih područja za ulaganja. On je siguran da u Crnoj Gori postoji kvalitetna ponuda za austrijske investitore.

- Želim da vas ohrabrim da re-alizujete programe u Crnoj Gori – rekao je Gvozdenović.

Crnogorska delegacija bila je gost Komore Austrije, a domaćin je bio dugogodišnji potpredsjednik ove institucije Richard Schenz, koji je i po profesionalnim dužnosti-ma, a i lično veoma posvećen Cr-noj Gori i unapređenju ekonomske saradnje naše dvije zemlje. Privre-dna komora Austrije ima 551.423 članice. Zvaničan slogan ove aso-cijacije privrednika je „Kad privre-di ide dobro, svima je dobro“, koji odražava filozofiju jedne od naj-stabilnijih svjetskih ekonomija.

Delegacija Crne Gore bila je gost Privredne komore Austrije




Njemački privrednici treba da koriste Crnu Goru kao „odskočnu dasku“ za velika tržišta Rusije i Ukrajine, sa kojima naša zemlja ima potpisane sporazume o slo-bodnoj trgovini.

Projekti sa njemačkim kompanijama

Transport i logistika u funkciji privredne saradnje

Nedovoljna saobraćajna povezanost je jedna od najozbiljnijih poslov-

nih barijera koja limitira ekonomsku saradnju, sprečava je da se podigne na nivo stvarnih potencijala i potreba preduzeća, ocijenjeno je na konferen-ciji „Uvod u tržište transporta i logistike u Crnoj Gori“, koju je Privredna komo-ra Crne Gore organizovala 29. oktobra 2013. godine u podgoričkom hotelu „Aurel“.

Konferencija je dio projekta „Is-traživanje tržišta Srbije, Makedonije i Crne Gore za njemačka mala i srednja preduzeća iz oblasti logistike, transpor-ta i saobraćaja“, koji se realizuje u sara-dnji sa Kancelarijom Privredne komore Njemačke u Beogradu. Realizacijom projekta u kojem je Privredna komora Crne Gore partner, obezbjeđuje se po-drška njemačkim malim i srednjim pre-duzećima, kroz kontakte sa vlastima, javnim ustanovama i lokalnim poslov-nim partnerima u tri zemlje, kao i iz-vođenjem i opisom projekata i lokacija. Imajući u vidu činjenicu da tržišta Crne Gore, Srbije i Makedonije bilježe dina-

mičan rast u ovim oblastima, njemačke kompanije smatraju da mogu, nakon dodatnog istraživanja svakog tržišta posebno, pronaći svoj interes za razvoj poslovne saradnje sa regionom.

U radu skupa učestvovali su, pored ostalih, predstavnici Komore, Vlade Crne Gore i Ambasade Njemačke.

Infrastruktura

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić rekao je da se pozitivna veza između stepena privrednog razvo-ja i kvaliteta i kvantiteta saobraćajne infrasrukture posebno odnosi na Bal-kan koji je tradicionalno imao jednu od vodećih integracionih i tranzitnih uloga i preko kojeg su u prošlosti vodile naj-kraće veze između Zapadne i Centralne Evrope sa Bliskim Istokom.

- Pozitivni efekti otvaranja granica ne mogu biti realizovani bez sinhroni-zovanog razvoja saobraćaja, unapri-jeđene i usklađene saobraćajne infra-strukture i usluga. Nedovoljna saob-

raćajna povezanost Regiona nametnula se kao jedna od najozbiljnijih poslovnih barijera koja limitira ekonomsku sara-dnju između privreda zemalja regiona i sprečava je da se podigne na nivo stvarnih potencijala i potreba predu-zeća. Riječ je o tržištu koje ostvaruje na unutrašnjem planu međusobnu robnu razmjenu od oko 30 milijardi eura – re-kao je Saveljić.

Govoreći o potrebi da Crna Gora unaprijedi drumsku i željezničku infra-strukturu, Saveljić je ocijenio da bi to učinilo Luku Bar konkurentnijom u od-nosu na luke iz okruženja.

- Luka Bar bi uz kvalitetnu željeznič-ku i drumsku vezu sa zemljama Regiona mogla učiniti Crnu Goru hub destinaci-jom, što bi značajno poboljšalo poziciju naše zemlje na globalnoj mapi puteva – smatra Saveljić.

Auto put Bar – Boljare bio je ne-zaobilazan u diskusijama učesnika, pa tako i potpredsjednika Saveljića.

- Brojne komparativne analize pri-vrednih stanja i procesa koje su u foku-su pažnje imale objekte krupne infra-strukture, pogotovo ako su rađene na regionalnom nivou, uvijek identifikuju velike promjene koje su nastupile na-kon izgradnje tih objekata. Po pravilu svi ti efekti su očigledni, jer se kroz višestruke multiplikacije odražavaju na ukupni razvoj regiona. Preciznije računice čak pokazuju da su indirektni efekti najčešće po kvantitetu i kvalite-tu veći od direktnih, neposrednih. Na takvim potvrđenim iskustvima temelji-mo i naša očekivanja od auto puta Bar-Boljare – rekao je on.

Budući da Crna Gora turizam vidi kao jednu od tri strateške grane eko-nomskog razvoja, jasno je, smatra potpredsjednik Komore, da je nužno ostvariti saradnju sa niskobudžetnim avio – kompanijama koje iz godine u godinu povećavaju procenat učešća u prevozu turista do atraktivnih destina-cija.

Nedovoljna saobraćajna povezanost velika poslovna barijera


[email protected]

11

Autoput u fokusu

Saobraćaj ima ključnu ulogu u eko-nomskoj aktivnosti Crne Gore, smatra resorni ministar Ivan Brajović.

- Saobraćaj je prva od svih ekonom-skih djelatnosti koja doprinosi stvara-nju nacionalnog dohotka i koja je bitna u njegovoj realizaciji. Saobraćajni tro-škovi i cijene saobraćajnih usluga zna-tno utiču na poslovnu konkurentnost i na investcione odluke - saopštio je mi-nistar saobraćaja i pomorstva.

Vlada je u proteklom periodu, pre-ma njegovim riječima, uložila značajna sredstva za poboljšanje saobraćajne infrastrukture, upravo prepoznajući njenu važnost.

Autoput od Bara do Boljara, navo-di, imaće značajne pozitivne mikro i makroekonomske efekte koji će učiniti Crnu Goru još konkurentnijom biznis destinacijom.

- Strateški projekat – auto put Bar Boljare - pored internog ima i ekster-ni integrativni karakter u smislu da će povezati crnogorsko primorje sa sje-verom države, angažovati sve razvojne potencijale tog dijela države, a da će se kroz Srbiju i dalje povezati sa central-nom Evropom - naveo je Brajović.

On je novinarima kazao da će izgra-dnja auto-puta krenuti kad se stvore svi preduslovi za početak i kontinuitet iz-gradnje, a Ministarstvo, kako je dodao, na tome intenzivno i predano radi.

- Intenzivno radimo na razgovori-ma sa prvorangiranima, a to su kineske kompanije CCCC i CRBC, ali ne možemo neoprezno ući u realizaciju najvažnijeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori – rekao je Brajović.

Prema njegovim riječima, u najop-timalnijem slučaju izgradnja autoputa bi mogla početi do kraja godine.

- Počelo bi se sa pristupnim pute-vima, radimo po FIDIC-ovoj knjizi koja pretpostavlja da odabrani izvođač radi glavni projekat i na osnovu njega izvodi radove – naveo je Brajović.

Kazao je i da se daljim razvojem Luke Bar i crnogorske željeznice stvara ambijent koji će doprinijeti da autoput postane dio modernog intermodalnog koridora. Osvrnuo se i na Jadransko-jonski autoput, čija će trasa prolaziti kroz sedam država.

Ocijenio je da je vazdušni saobraćaj postao od izuzetne važnosti za eko-

nomski oporavak države, s obzirom da predstavlja značajnu mogućnost pove-zivanja sa globalnim, poslovnim i turi-stičkim tržištem.

Odskočna daska

Ambasador Njemačke Pius Fischer rekao je da je robna razmjena od 100 miliona eura između te zemlje i Crne Gore daleko ispod potencijala obje države. On smatra da njemački privre-dnici treba da koriste Crnu Goru kao „odskočnu dasku“ za velika tržišta Ru-sije i Ukrajine, sa kojima naša zemlja ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Nažalost, navodi ambasador, taj potencijal Crne Gore Njemačka još nije iskoristila. On je kao primjer nje-mačkih investicija u našu zemlju naveo privatizaciju Crnogorskog Telekoma, te poslovanje kompanije Wassertechik u Budvi koja radi na pogonu za preči-šćavanje otpadnih voda vrijednom 60 miliona eura.

Govoreći o crnogorskoj saobraćaj-noj infrastrukturi, Fišer je ukazao na značaj gradnje Jadransko-jonskog i au-toputa Bar-Boljare, ali i na to da naša zemlja mora da modernizuje željeznicu i proširi avio konekcije sa Njemačkom.

Investitorima iz te države preporu-čio je da prouče, kako je kazao, pobolj-šane uslove za biznis u našoj zemlji koja razvoj oslanja na turizam, energetiku i poljoprivredu.

Nikola Vasiljević, predstavnik „Ge-brüder Weiss“ govorio je o iskustvima poslovanja te kompanije za logistiku koja je na crnogorskom tržištu od 2011. godine.

- Opslužujemo strane kompanije na ovom tržištu, a interes vidimo i u velikim projektima koji su aktuelni na primorju, a vrijedni su više od pola mi-lijarde eura. Smatramo da možemo da izađemo u susret svim zahtjevima po-trebnim modernom logističkom tržištu – kazao je Vasiljević, pojašnjavajući da ta kompanija nudi na jednom mjestu sve usluge vezane za drumski, avio i pomorski transport, kao i za carinjenje robe.

On smatra da u Crnoj Gori treba da se više vodi računa o potrebama klije-nata, a da bi protok robe bio veći ne-ophodno je poboljšati infrastrukturu.

O logistici u trgovini u regionu CEFTA govorila je Ratka Stijepović, me-nadžer za projekat regionalne logistike u trgovini. Mladen Lučić, Lučka upra-va Crne Gore predstavio je naše luke i govorio o pomorskoj povezanosti. Igor Obradović, Uprava carine, govorio je o carinskim propisima za najvažnije uvo-zne proizvode. Postojeću infrastruk-turu analizirali su predstavnici Mini-starstva saobraćaja i pomorstva Rešad Nuhodžić, Angelina Živković i Nebojša Krstajić.

Uslijedili su bilateralni razgovori privrednika dvije zemlje, i posjeta kom-paniji „Voli“.




Generalna skupština Eurocham-bresa, na sjednici održanoj u Is-

tanbulu 17. oktobra 2013. godine, iza-brala je dotadašnjeg potpredsjednika Richarda Webera za prvog čovjeka ove asocijacije trgovinskih i industrij-skih komora Evrope.

On će preuzeti predsjedničku dužnost 1. januara 2014. godine i tako naslijediti dosadašnjeg predsjednika Alessandra Barberisa koji ju je oba-vljao od 2010, i koji je imenovan za ambasadora Eurochambres-a.

Weber, predsjednik Privredne ko-more Sara (Njemačka), između ostalog je i član odbora Udruženja njemačkih komora industrije i trgovine (DIHK), specijalni je savjetnik za evropske po-slove te institucije, a angažovan je i u Pivari Carlsberg.

Snaženje veza

- Eurochambres će morati da od-igra značajnu ulogu u godinama koje slijede, kao snažan glas i jasno vidljiv, dobro povezan predstavnik Mreže evropskih komora. Ako uspijemo da efikasno podržimo i predstavljamo

U radu sjednice Generalne skupštine Eurochambres učestvovala i delegacija Privredne komore Crne Gore na čelu sa predsjednikom Velimirom Mijuškovićem.

Eurochambres, izbori

Richard Weber predsjednik

naše kompanije - članice, ojačaćemo Eurochambres i Mrežu komora uop-šte, kako u našim zemljama, tako i na evropskom nivou – kazao je Weber.

Tokom mandata, Weber će se fo-kusirati na snaženje veza i podsticati razmjenu znanja između članica Eu-rochambresa, pozicioniranje te aso-cijacije kao kompetentnog partnera u ključnim oblastima, kao što su za-stupanje malih i srednjih preduzeća, inovacije, edukacija i obučavanje, te intenziviranje saradnje sa drugim evropskim interesnim grupama.

Na skupštini su izabrani i tri zamje-nika predsjednika Eurochambresa: Rifat Hisarciklioglu (Turska), Martha Schultz (Austrija) i Pierre Gramegna (Luksemburg), te potpredsjednici An-dré Marcon (Francuska), Michl Ebner (Italija), Andrzej Arendarski (Poljska), Miquel Valls i Maseda (Španija). Po-tpredsjednici imaju mandat od godinu (2014-2015).

Novoizabrani predsjednik Richard Weber takođe je imenovao Konstan-tinosa Michalosa (Grčka) potpredsje-dnikom za komunikacije.

Akcenti sjednice

U radu sjednice Generalne skup-štine Eurochambresa učestvovala je i delegacija Privredne komore Crne Gore na čelu sa predsjednikom Veli-mirom Mijuškovićem.

Na marginama ovog skupa održao se i sastanak predsjednika komora Balkana uoči Generalne Skupštine Asocijacije balkanskih komora koja će se održati 13. novembra u Podgo-rici. Mijušković, inače predsjedavajući Asocijacije, istakao je ovom prilikom da se snažno zalaže za jačanje bal-kanskih privrednih veza i integrisani nastup Balkana i u Uniji i izvan unutra-šnjeg tržišta.

Na Skupštini se, pored ostalog, go-vorilo o rezultatima litvanskog preds-jedavanja Evropskom unijom tokom kojeg je, smatraju predstavnici komo-re Litvanije, do punog izražaja došla sporost EU u procesu donošenja odlu-ka. Nedostatak zajedničke energetske politike i tržišta, ocjena je predstavni-ka evropskog biznisa, negativno utiče na konkuretnost EU, koja sve više za-ostaje kada je u pitanju ovaj segment privređivanja.

Predstavnici Grčke prezentirali su prioritete predstojećeg predsjeda-vanja Unijom za period januar – jun 2014. Rast, nova radna mjesta i ko-heziona politika koja podrazumjeva uravnotežen razvoj svih zemalja člani-ca preduslovi su za izlazak iz recesije i smanjenje nezaposlenosti u evrop-skim ekonomijama smatra Konstant-inos Michalos, predsjednik Unije ko-mora Grčke. Takođe, privreda starog kontineta zahtijeva čvršću saradnju evropskih finansijskih institucija po-sebno Evropske centralne banke sa Evropskom investicionom bankom. Aktuelna dešavanja u Siriji, smatra Michalos, otkrivaju slabosti EU koje se tiču ilegalnih migracija, krijumčarenja ljudi i trafikinga, te se u narednom pe-riodu mora snažno raditi na otklanja-nju negativnih efekata koji su po tim osnovama nastali.

Richard Weber, predsjednik Eurochambresa


[email protected]

13

Marina će najvjerovatnije biti otvorena 2016. godine, uoči ljetnje sezone, najavljeno je na svečanosti povo-dom početka radova. Cio projekat Luštica Bay vrije-dan više od milijardu eura.

Projekat Luštica Bay

Počela izgradnja marine

Početak građevinskih radova na prvoj marini projekta Luštica

Bay svečano je obilježen 14. oktobra 2013. godine.

Projekat ukupne procijenjene vrijednosti veće od milijardu eura realizuje kompanija Luštica Deve-lopment i predviđa izgradnju pre-ko 1500 stanova, sedam hotela sa ukupno 1200 soba, dvije marine sa 170 vezova za jahte, golf teren sa 18 rupa i gradske objekte, uključu-jući butike, restorane, kafe- barove, školu i bolnicu, prenosi Pobjeda. Luštica Development je osnovana 2008. godine, kao joint venture švaj-carskog Orascom developmenta, koji ima 90 odsto vlasništva, i Vlade Crne Gore sa deset odsto.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović rekao je na svečano-sti da je Luštica Bay najbolja potvrda opredjeljenja Crne Gore da se raz-vija na principima održivog razvoja, uz puno poštovanje životne sredine, ekoloških standarda i uvažavanje principa održivog razvoja.

- Projekti kakav je Luštica Bay za Crnu Goru su mnogostruko važni, a

pored toga što doprinose unapređe-nju naših turističkih kapaciteta oni utiru put jednom novom modelu razvoja države. Vjerujem da ćemo i u narednom periodu uspješnom realizacijom projekta predstavljati pozitivan primjer, a istovremeno i mamac drugim investitorima da ulo-že svoj kapital i da zajedno sa nama doprinesu izrastanju Crne Gore kao prestižne turističke destinacije. Vje-rujem da ćemo na ovaj način uspjeti da obezbijedimo i nužne pretpostav-ke za skori početak gradnje golf tere-na i da će se nastaviti sa izgradnjom infrastrukture na Luštici i lagano ući u fazu realizacije najprestižnijih ho-tela, koji će, siguran sam, upotpuniti mozaik Luštice kao jednog od najpre-stižnijih turističkih djelova na Medi-teranu – saopštio je Đukanović na svečanosti.

Realizacijom desetak prioritetnih projekata na Crnogorskom primorju, koji su ili počeli ili će ubrzo početi da se realizuju, uvjeren je premijer, obezbijediće se ne samo dugoročna stabilnost ekonomije nego i jedan vrlo dinamičan rast, koji će u kraj-

njem voditi unapređenju kvaliteta života u Crnoj Gori.

- Ovo su projekti koji će sigurno mobilisati potrošnju više od 2,5 mili-jardi eura kapitala samo na crnogor-skoj obali i nema nikakve sumnje da će tokom gradnje sigurno mobilisati tražnju za više od 10.000 novozapo-slenih ljudi u Crnoj Gori – rekao je premijer Đukanović.

Predsjednik Oraskoma Samih Saviris je saopštio da će izgradnja marine koštati oko 30 miliona eura, a ukupno sa vilama, kućama, malim hotelom u okolini i putnom infra-strukturom oko 200 miliona eura.

- Izgradnja marine ovakvog tipa obično traje dvije do tri godine. Mi ćemo pokušati da je završimo za dvije godine. Međutim, moram biti iskren da mi želimo da otvorimo ma-rinu uoči ljetnje sezone, tako da će to ipak biti najvjerovatnije za tri godine – rekao je Saviris.

Predsjednik Oraskoma je rekao da mu je drago što danas može da se govori o realnostima, a ne samo o idejama. Prema njegovim riječima, Crna Gora ima dosta mogućnosti, predivnu obalu i kad bi pitali sve in-vestitore, koji su do sada ulagali, po-stoji li bolja prilika u Evropi, odgovor bi sigurno bio „ne“. On je poručio da će se od sada još više raditi kako bi učinili Lušticu najljepšim dijelom na Mediteranu.

- Ja mislim da ne postoji bolje mjesto u Evropi da se ovakva vrsta kvalitetnog rizorta postavi. Ja stvarno vjerujem u ovaj projekat, uvijek sam vjerovao u njega i želio bih samo da nijesmo imali globalnu ekonomsku krizu jer bi vjerovatno sada otvarali marinu – rekao je Saviris.

Prema riječima Savirisa, do sada je Luštica Development prodala 120 kuća i vila.

- To je nevjerovatan broj. Ja sam time počastvovan i mogu da kažem da mi je izuzetno zadovoljstvo što lju-di imaju povjerenja u ovaj projekat i pored kašnjenja. Sada kada je svjet-ska kriza za nama mislim da nas čeka-ju dobre godine i svijetla budućnost – zaključio je Saviris.

Svečanosti su prisustvovali i pred-stavnici vlasnika kuća Ivana Maksi-mović i Milan Hasečić, koji su bili prvi kupci u rizortu Luštica Bay.

Samih Saviris: Luštica će biti najljepši dio Mediterana




voće, kore agruma ili dinja i lubenica (0,2 mil. eura), odjeća i pribor za odjeću, osim pletenih ili kukičanih proizvoda (0,07 mil. eura), proizvodi od kamena, gipsa, ce-menta, betona, azbesta, liskuna ili sličnih materijala (0,06 mil. eura), dok su se iz Crne Gore izvozila: drva i proizvodi od

Predloženo potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dvije zemlje, kao i sporazuma o saradnji egipatske i crnogorske privre-dne komore.

Ambasador Egipta u Komori

Formirati egipatsko-crnogorski poslovni savjet

Ambasador Arapske Republike Egipat Mohamed Abdel Hakam

i predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković sa-glasili su se na sastanku u Podgorici 22. oktobra 2013. godine da bi bilo poželjno da se formira egipatsko-crnogorski poslovni savjet koji bi predvodili predsjednici komora, a činili privrednici ovih država.

-Vrlo brzo ćemo predložiti spi-sak privrednika od autoriteta u pojedinim privrednim granama

gdje dvije države imaju šansu da se povežu - kazao je Mijušković, i upoznao gosta sa dobrim iskust-vom u radu Tursko – crnogorskog poslovnog savjeta.

Hakam je predložio potpisi-vanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između dvije države, kao i ugovora između privrednih komora Crne Gore i Egipta. Mijušković je kazao da će Komora u najskorijem roku prosli-jediti predlog sporazuma o saradnji

sa Komorom Egipta.Predsjednik smatra da za potpi-

sivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne pos-toje prepreke.

-To je evropska praksa, a Crna Gora ima potpisane sporazume o tome sa mnogim zemljama - naveo je on.

Predsjednik je istakao zado-voljstvo dosadašnjom ekonomskom saradnjom dvije zemlje i pozvao na njeno intenziviranje, a potom predstavio sektore, te proizvode koji mogu da budu interesantni u trgovinskoj razmjeni.

On je potencirao turizam kao prioritetnu granu u ekonomskoj saradnji, i podsjetio na angažovanje egipatske kompanije „Oraskom” koja je kupila jednu od najboljih lokacija za izgradnju hotelskih ka-paciteta u Crnoj Gori.

Sektori u kojima bi bila moguća saradnja dvije države, pored tur-izma, prema njegovim riječima su poljoprivreda (uvoz – izvoz voća i povrća, izvoz vode, jagnjećeg mesa), drvoprerada i šumarstvo, kao i promet građevinskih materi-jala.

Nakon što mu je ambasador predstavio aktuelna dešavanja u Egiptu, Mijušković je istakao da Crna Gora i crnogorska Privredna komora tu zemlju doživljavaju kao prijateljsku i izrazio nadu da će se tamošnje prilike brzo stabilizovati.

Robna razmjena Crne Gore i EgiptaRobna razmjena između Crne Gore i

Egipta tokom osam mjeseci tekuće godine je na niskom nivou. Izvezeno je robe u vri-jednosti od 48,42 hiljade eura, dok je uvoz iznosio pola miliona eura. Ostvaren je defi-cit u iznosu od 0,45 miliona eura.

Najzastupljeniji uvozni proizvodi su:

drveta, drveni ugalj (0,03 mil. eura).U Crnu Goru je iz Egipta investirano

ukupno 16,5 miliona eura. U 2008. in-vesticije su iznosile 11,2 miliona eura, dok su u 2009. godini iznosile 5,3 mili-ona eura.

Mohamed Abdel Hakam i Velimir Mijušković


[email protected]

15

Arbitražni sud pri Privrednoj komori Bugarske i Ar-bitraža pri Privrednoj komori Crne Gore potpisali su Sporazum o saradnji 21. oktobra 2013. godine u Sofiji.

Međunarodno poslovanje

Sporazum sa Arbitražnim sudom Bugarske

Sporazum je u ime arbitraže Privre-dne komore Bugarske potpisao

Tsvetan Simeonov, predsjednik Privre-dne komore Bugarske, a u ime arbitraže pri Privrednoj komori Crne Gore Vesko Božović, predsjednik Arbitraže.

Strane koje su zaključile ovaj Spora-zum uvjerene su da upotreba trgovin-ske arbitraže putem pravednih i brzih

Potrebno je podsticati upravljačke strukture u privre-dnim društvima da sporove rješavaju arbitražom, jer omogućava alternativnu, jeftiniju i bržu pravdu od one koju pružaju redovni sudovi.

Predsjedništvo Spoljnotrgovinske arbitraže

Izraditi zakon o arbitraži

U Privrednoj komori Crne Gore od-ržana je sjednica Predsjedništva

Spoljnotrgovinske arbitraže.Predsjednik Arbitraže pri Pri-

vrednoj komori Crne Gore Vesko Božović upoznao je članove Preds-jedništva sa realizovanim i planira-nim aktivnostima na području rada ovog tijela. U okviru realizovanih aktivnosti, istaknuta je saradnja sa Otvorenim regionalnim fondom za Jugoistočnu Evropu – Pravna reforma (GIZ) i Komisijom Ujedinjenih nacija o međunarodnom trgovačkom pravu (UNCITRAL). Ova saradnja je od ključ-nog značaja za afirmaciju i unapređe-nje arbitraže pri Privrednoj komori Crne Gore, jer predstavlja priliku za prikupljanje saznanja i iskustava koja mogu poslužiti u poboljšanju rada Spoljnotrgovinske arbitraže.

Kao veliki problem u afirmaciji ar-

bitraže, na sjednici je istaknuto to da Crna Gora nema posebno regulisano pitanje alternativnog rješavanja spo-rova u privrednim predmetima, već je to pitanje uređeno Zakonom o par-ničnom postupku. Privredna komora Crne Gore, na predlog predsjedništva Spoljnotrgovinske arbitraže, uputila je inicijativu Ministarstvu pravde za izradu predloga zakona o arbitraži. Donošenje zakona o arbitraži pred-stavljalo bi značajan korak prema maksimalno mogućem usklađivanju i prilagođavanju crnogorskog prava sa svjetskim trendovima na ovom po-dručju. Privredni subjekti bi sporove koji proizilaze iz njihovog poslovanja rješavali arbitražom i na taj način iz-bjegli spore, često skupe parnice koje se vode pred redovnim sudovima. Na ovaj način smanjuje se opterećenje sudova kroz brže, jeftinije i efikasnije

rješavanje sporova.Članovi Predsjedništva Spoljno-

trgovinske arbitraže složili su se da treba sistematski pristupiti izradi predloga Zakona o arbitraži i bliže sli-jediti Model zakona o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži, koji sadrži pažlji-vo definisane odredbe i obezbjeđu-je proceduralan instrument poznat stranim investitorima.

Na sjednici je istaknuta neopho-dnost upoznavanja privrednika sa institutom arbitraže i njegovim prednostima. Potrebno je podsticati upravljačke strukture u privrednim društvima da njihove sporove rješa-vaju arbitražom, jer omogućava al-ternativnu, jeftiniju i bržu pravdu od one koju pružaju redovni sudovi. Kao prilog prethodno navedenom treba istaknuti da su rješenja koja pruža bolje prilagođena potrebama uče-snika u unutrašnjoj i međunarodnoj trgovini.

Polazeći od značaja unapređenja poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, na sjednici Predsjedništva Spoljnotr-govinske arbitraže zaključeno je da afirmacija i unapređenje arbitraže bude jedan od ključnih zadataka u narednom periodu.

procedura daje stabilnost međunaro-dnoj trgovini. Potpisnice ovog Spora-zuma dužne su da organizuju razmjene iskustava i informacija o najnovijim tren-dovima u oblasti arbitraže. Ovakav vid saradnje rezultiraće unapređenju arbi-traže kao sredstva za rješavanje sporova koji proizilaze iz međunarodnih poslov-nih transakcija.

Arbitražni sud pri Privrednoj komori Bugarske sa tradicijom od 116 godina na godišnjem nivou riješi sedam stotina sporova. Vesko Božović i Tsvetan Simeonov




Najpovoljnije ponude, na tenderu, u finansijskom di-jelu dostavile kineske kompanije.

Termoelektrana Pljevlja, izgradnja drugog bloka

Ponude dostavilo devet kompanija

Ponude na tenderu za izgra-dnju drugog bloka termoelek-

trane Pljevlja dostavilo je devet kompanija i konzorcijuma- češka Škoda Praha, ruski „Rusatom oversiz“, poljski konzorcijum koji čine “Pol-Mot”, “Alstom” i “Fo-ster Wheeler”, slovačka “Istro-energo Group IEG Slovakia-SES Tlmace”, te kineske firme “China Machinery Engineering Corpo-ration”, “China Gezouba Group International Engineering Com-pany”, “TBEL group” i “Power China Institute”.

Ponude su otvorene 30. okto-bra 2013. godine u prostorijama Ministarstva ekonomije.

Elektroprivreda, prema Studiji za izgradnju drugog bloka termo-elektrane, ima namjeru da izgra-di novu jedinicu, snage od 220 do 300 megavata, na lokaciji posto-jećeg prvog bloka.

Ponude će biti evaluirane po

kriterijumu najboljeg odnosa fi-nansijsko-tehničko-ekoloških i komercijalnih predloga i minimu-mom ukupnih rizika realizacije projekta. Obaveza ponuđača je da obezbijedi kredit od 75 do 85 odsto ukupno potrebnog novca za realizaciju projekta ili da, u određenom procentu uz finan-siranje projekta, ponudi opciju zajedničkog ulaganja. Ponude će ocjenjivati komisija u sastavu Roberto Kastelano, Vladan Du-bljević, Zoran Gospić i Dobrilo Gačević.

-Ocjenjivaćemo tehnički i fi-nansijski dio ponude. Uzećemo u obzir spremnost ponuđača da finansijski postanu strateški par-tner, profitabilnost, ali i obavezne parametre kao što su granične vrijednosti emisija štetnih gasova i uticaja projekta na životnu sre-dinu- rekao je Kastelano, napo-minjući da će nakon proglašenja

pobjednika biti potrebno potpi-sati međudržavni sporazum.

-Sa odabranim ponuđečem će prvo biti potpisan ugovor o izra-di detaljnog projekta, što će biti preduslov za parafiranje ugovora o izgradnji objekta-pojasnio je Kastelano.

On očekuje da će komisiji biti potrebno najviše mjesec i po kako bi sačinila kratku listu sa najpovoljnijim ponudama.

Neto energetska efikasnost drugog bloka Termoelektrane ne može biti manja od 38 odsto, dok je projektom predviđena i toplifi-kacija Pljevalja.

Tender je prvobitno bio raspi-san do kraja septembra, ali je rok za dostavljanje ponuda produžen na zahtjev interesenata.

Komisija je otvorila ponude i već je obznanjeno da su najpo-voljnije ponude u finansijskom di-jelu dostavile kineske kompanije. “Pol Mart” predlaže blok od 300 megavata snage, neto energetske efikasnosti preko 38 odsto, po ci-jeni od 520 miliona eura. “China Gezouba group” ponudila je cije-nu od 283,5 miliona za gradnju drugog bloka snage 220 megava-ta, “TBJS group” predlaže blok snage 300 megavata po cijeni od 310 miliona, dok ponuda ruskog Rosatoma nije vrednovana jer je ponuđač tražio dodatne konsul-tacije. “Power China” ponudila je cijenu od 269,28 miliona, Škoda praha cijenu od 329,5 miliona, Slovačka “Istroenergo group” 303 miliona, kineski konzorcijum 251,3 miliona, dok je “China Ma-chinery Engineering Corporati-on” ponudila cijenu od 210 mi-liona do 255 miliona, zavisno od snage drugog bloka.

TE Pljevlja


[email protected]

17

Uvođenje progresivnog oporezivanja ne stimuliše borbu protiv sive ekonomije, jer postoji opasnost da će to podstaći pojedine obveznike da iskazuju manju dobit od realne, kao i manje dohotke kada su u pita-nju porezi na zarade, te da zapošljavaju radnu snagu mimo zakonske procedure.

Fiskalni sistem

Progresivno oporezivanje – korak unazad

Uvođenje progresivnog oporezi-vanja u crnogorski poreski sis-

tem imalo bi vrlo ograničene fiskal-ne efekte, dok bi dugoročni i indi-rektni bili negativni kako za pojedin-ca, tako i za poslovanje privrednih subjekata, te ekonomiju u cjelini, mišljenje je Privredne komore Crne Gore. Efekti uvođenja progresivnog poreza bili bi vrlo ograničeni po-sebno kada se ima u vidu mali broj poreskih obveznika u Crnoj Gori, te da ono može uticati na svega 3% za-poslenih.

Polazište je da uvođenje progre-sivnog oporezivanja ne stimuliše borbu protiv sive ekonomije, jer po-stoji opasnost da će to podstaći po-jedine obveznike da iskazuju manju dobit od realne, kao i manje dohot-ke kada su u pitanju porezi na zara-de, te da zapošljavaju radnu snagu mimo zakonske procedure.

Suprotni efekti

Budući da je jedno od prioritetnih opredjeljenja Vlade Crne Gore stva-ranje povoljnog poslovnog ambijen-ta za privlačenje stranih investitora, otvaranje novih radnih mjesta, što u krajnjem treba da doprinese rastu crnogorske ekonomije, progresivnim oporezivanjem postiglo bi se upravo suprotno – povećala bi se nezaposle-nost, te stvorio nepredvidljiv i neizvi-jestan poslovni ambijent. Pored toga, kompanije (poreski obveznici) bi imale dodatne troškove prilikom obračuna i naplate poreza – izmjena programa, popunjavanje raznih obrazaca, obuke zaposlenih. Takođe, prelaskom na pro-gresivno oporezivanje, usljed uvođenja komlikovanijeg sistema naplate poreza, povećali bi se troškovi poreske admini-stracije.

Uvođenje progresivnog oporeziva-

nja na dobit, koje bi donijelo ograničen fiskalni efekat od oko milion eura, na-rušava osnovni princip pravednosti/jednakosti oporezivanja, odnosno fa-vorizuje one koji stvaraju manje u od-nosu na vrijedne i uspješne, na koje bi ovakva poreska politika destimulativno djelovala. Zato se predlaže zadržavanje sistema proporcionalnog oporezivanja dobiti pravnih lica, te traži da se razmo-tri mogućnost uvođenja poreskih ola-kšica za privredne subjekte koji stvara-ju više - da se preduzeća koja iskazuju dobit veću od 100.000 eura opterete manjom poreskom stopom.

Poboljšati naplatu

Primjena progresivnog oporeziva-nja nepokretnosti pravnih lica i predu-zetnika destimulativno bi djelovala na njihovu spremnost da uvećavaju svoj kapital, proširuju privrednu aktivnost i investiraju u poslovne kapacitete. Zato se predlaže smanjenje raspona stope poreza na nepokretnosti za poslovne objekte koji je sada od 0,1 do 1%, te preduzimanje mjera kako bi se obezbi-jedio potpuni obuhvat predmeta opo-rezivanja, bolja naplata, a što bi rezulti-ralo povećanjem prihoda i smanjenjem iznosa poreskog duga, te sprečavanjem nelojalne konkurencije.

Što se dohotka fizičkih lica tiče, predlaže se primjena proporcionalnog oporezivanja po stopi od 9%, intenzivi-ranje kontrole kako bi privredni subjek-ti plaćali porez na puni iznos zarada svojih zaposlenih, kao i preduzimanje mjera u pravcu povećavanja stepena naplate javnih prohoda.

S obzirom na to da su efekti koje je dala primjena proporcionalne stope oporezivanja bili veoma dobri, posta-vlja se pitanje šta je razlog vraćanja na progresivno oporezivanje koje predsta-vlja samo korak nazad u kreiranju po-voljnog poslovnog ambijenta.




Tender za davanje koncesija za korišćenje vodotoka i izgradnju osam malih hidroelektrana otvoren je do 18. novembra 2013. godine.

Tender

Gradnja malih elektrana

Početkom naredne godine bi tre-balo da se zna ko je dobio kon-

cesije čiji je predmet projektovanje, izgradnja, korišćenje i održavanje mini hidroelektrana na vodotocima Bukovica, Bijela, Bistrica, Pritoka Ljuboviće, Kraštica, Velika riječa, Đurička sa pritokama, Kaludarska i Prvnica u opštinama Šavnik, Bije-lo Polje, Andrijevica, Plav, Berane i Plužine. Vlada od izgradnje očekuje prihod od 20 do 30 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva ekono-mije.

“Tender je otvoren do 18. no-vembra, tako da je prerano da se kaže koje firme su se prijavile. Veći-nom će se prijavljivati posljednjih par sedmica”, rekli su predstavnici Ministarstva agenciji Mina-busi-ness.

Oni su naveli da se nakon otva-ranja ponuda, ocjenjuju i potpisuju ugovori, pa bi se moglo očekivati da se zna tačno ko je dobio koncesije početkom godine.

Ministarstvo ekonomije raspi-salo je 12. jula tender za davanje koncesija za korišćenje vodotoka i izgradnju osam malih mHE, za koje se očekuje prihod od 20 do 30 mili-

ona eura.Predmet koncesije je projekto-

vanje, izgradnja, korišćenje i održa-vanje mHE na vodotocima Bukovica, Bijela, Bistrica - pritoka Ljuboviđe, Kraštica, Velička rijeka, Đurička sa pritokama, Kaludarska i Vrbnica u opštinama Šavnik, Bijelo Polje, An-drijevica, Plav, Berane i Plužine.

Ponuđač se samostalno ili kao član konzorcijuma može prijaviti najviše za tri vodotoka i dostaviti samo jednu ponudu za isti vodotok. Ponude će biti otvorene 18. novem-bra u 14 sati.

Pravo učešća na javnom nadme-tanju ima domaća ili strana kom-panija, preduzetnik ili pojedinac, konzorcijum kao i neki drugi oblik poslovnog povezivanja.

Cijena tenderske dokumentacije je 500 eura i uplaćuje se na žiro-ra-čun budžeta Crne Gore. Tenderska dokumentacija sadrži Uputstvo za pripremu ponude i Nacrt ugovora o koncesiji.

"Ponuđači koji žele da učestvu-ju na javnom nadmetanju moraju prethodno otkupiti tendersku do-kumentaciju. Pri otkupu su dužni da podnesu dokaz o uplati u kojem je

navedeno u čije ime otkupljuju do-kumentaciju", objasnili su iz Mini-starstva.

Ministarstvo izdaje potvrdu za otkupljenu tendersku dokumentaci-ju i vodi registar onih koji su je otku-pili, na osnovu kojeg se identifikuju ponuđači koji mogu učestvovati na javnom nadmetanju.

Ponude se dostavljaju za svaki vodotok posebno i to na crnogor-skom jeziku. Ako je dokumentacija iz ponude dostavljena na stranom jeziku, ponuđač je dužan da priloži i ovjereni prevod na crnogorski jezik.

Ponuđač ima pravo da, na pisani zahtjev, povuče ponudu najkasnije do isteka roka za podnošenje ponu-de.

Kao dokaz obezbjeđenja ponu-de prilaže se bankarska garancija na 25 hiljada eura, plativa na prvi poziv, bez prava prigovora, ili dokaz o uplati novčanog depozita u istom iznosu.

Rok važenja bankarske garancije ili novčanog depozita je 180 dana od krajnjeg roka za podnošenje po-nude.

Ponude se vrednuju i rangiraju na osnovu kriterijuma. Rang lista ponuđača se sastavlja za svaki vo-dotok pojedinačno. Iskustvo u upra-vljanju hidroenergetskim objektima i finansijska sposobnost će se bodo-vati sa 30 poena, tehničko rješenje sa 20, godišnja proizvodnja električ-ne energije na pragu mHE i iskustvo na domaćem tržištu sa 12, dok će se instalisana snaga mHE i višena-mjenska rješenja bodovati sa osam poena.

Ministarstvo zadržava pravo da prije isteka roka za podnošenje po-nuda poništi ili proglasi neuspjelim javni oglas, kao i da nijednom po-nuđaču ne da koncesiju za vodotoke za korišćenje za izgradnju mHE.

MINA business


[email protected]

19

Građani uvjereni da je crnogorska hrana kvalitetna te da može biti konkurentna i van granica zemlje.

Domaći proizvodi

Afirmacija zavisi od cjenovne konkurentnosti

Afirmacija crnogorskih proizvoda u svijesti potrošača u narednom

periodu zavisiće od toga u kolikoj mje-ri će domaće firme stvarati proizvode koji će bolje od drugih zadovoljavati potrebe i želje korisnika.

Rukovodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore Crne Gore Nina Drakić smatra da će afir-macija domaćih proizvoda zavisiti i od njihove cjenovne konkurentnosti, do-stupnosti i promocije.

- Potrošači kupuju proizvode čije osobine cijene, čija cijena odgovara pruženom kvalitetu, koji su im lako do-stupni i o kojima znaju dovoljno - kaza-la je Drakić agenciji Mina-business.

Ona je dodala i da istraživanja Pri-vredne komore Crne Gore pokazuju da su reakcije potrošača na domaće proizvode izrazito pozitivne, jer građa-ni vjeruju da crnogorski prehrambe-ni proizvodi imaju potreban kvalitet, zbog čega im daju prednost prilikom kupovine.

Drakić je navela i da procesi glo-balizacije krajnje relativizuju pojmove

„naše”, „domaće” i „strano”, posebno kada su u pitanju privredne aktivnosti i tržišni tokovi.

Brendovi

- U ostvarivanju želja i potreba, potrošači donose odluke o kupovini opredijeljeni kvalitetom i drugim svoj-stvima proizvoda, a ne prvenstveno zemljom porijekla. Naravno, destinaci-ja je važna, ali ne iz patriotskih razloga, već usljed svijesti o brendu koja u sa-vremenim uslovima predstavlja glav-no izvorište konkurentnosti - rekla je Drakić.

Ona je saopštila da se zbog toga prednost daje francuskim, a ne crno-gorskim vinima, njemačkim, a ne ne-kim drugim automobilima.

- To nije zato što neko voli Francu-sku ili Njemačku, već zato što su oni u svijesti potrošača ustoličeni kao najviši kvalitet - objasnila je Drakić.

Kada je riječ o Crnoj Gori, poseb-no u segmentu hrane i pića, proizvodi

domaćih firmi, prema njenim riječima, imaju veće tržišno učešće od uvoznih.

-Čudan izuzetak je voda za piće, ali je to pitanje ograničenih materijalnih mogućnosti u tržišnom nastupu proi-zvođača, a ne kvaliteta domaćih voda - kazala je Drakić.

Dobro iz Crne Gore

Ona je podsjetila da se Privredna komora već pet godina, kroz projekat pod nazivom Dobro iz Crne Gore, bavi brendiranjem domaćih proizvoda.

- Odlučili smo se za primjenu jedne od klasičnih strategija brendiranja - se-lekcioniranje natprosječnog domaćeg kvaliteta, njegovo jasno označavanje u cilju lakog diferenciranja na tržištu i snažno javno promovisanje. Cilj je sti-mulacija domaćih proizvođača da do-stignu kvalitet koji će ih činiti natpros-ječnim i posebnim - navela je Drakić.

Ona je dodala da je krajnji cilj pro-jekta da se takvim kreiranjem kvalite-ta poboljša prodaja, jer je za uspjeh u međunarodnoj konkurenciji neopho-dno najprije obezbijediti pobjedu u domaćim tržišnim takmičenjima.

Drakić je saopštila da je za pet godi-na realizacije projekta 76 proizvoda 15 najuspješnijih crnogorskih preduzeća dobilo oznaku Dobro iz Crne Gore.

- Istraživanja pokazuju da je riječ o firmama koje uživaju najveći ugled kod potrošača. Uz to, građani vjeruju da je domaći kvalitet hrane i dalje visok i da može biti konkurentan i van granica Crne Gore - rekla je Drakić.

Ona smatra da je svemu tome do-prinijelo i intenzivno promovisanje i reklamiranje proizvoda koji su ozna-čeni kolektivnim žigom Dobro iz Crne Gore i kompanija koje ih proizvode.

- Za sposobne privrednike to može biti jasan putokaz i dovoljna osnova i impuls za snažnije tržišne prodore - poručila je Drakić.




Ključni akteri u vladinom, biznis i nevladinom sektoru treba da razviju zajedničku viziju, isplaniraju i usagla-se dugoročnu politiku i mjere za razvoj ženskog pre-duzetništva.

Kongres preduzetnica Jadransko – jonske regije

Strategijom do razvoja ženskog preduzetništva

Osmi kongres preduzetnica ja-dransko-jonskog područja

održan je u Dubrovniku 24. i 25. oktobra 2013. godine. Tema ovo-godišnjeg kongresa bila je „Banke u privrednoj krizi – žensko preduze-tništvo“.

Na skupu posvećenom finan-sijskoj podršci preduzetnicama, vlasnice biznisa i menadžerke, u prisustvu predstavnika relevantnih institucija, razmjenile su stavove, mišljenja i iskustva, a analizirano je postojeće stanje, te definisani su predlozi čijom realizacijom bi se pomoglo ekonomsko osnaživanje žena.

Potpredsjednica Privredne ko-mora Crne Gore Ljiljana Filipović, u uvodnom obraćanju, saopštila je da je u Crnoj Gori tek svako dese-to preduzeće u ženskom vlasništvu.

Primjetno je da položaj preduzetni-ca u našoj zemlji prate evidentne razlike u odnosu na muške kolege – posebno s aspekta podsticaja i uključivanja u biznis, još uvijek tra-dicionalnog pogleda na njihovu ulo-gu i mjesto u društvu, kao i pristup imovini i vlasništvu nad imovinom.

Uvažavajući činjenicu da poten-cijal za žensko poduzetništvo posto-ji, ključni akteri u vladinom, biznis i nevladinom sektoru saglasni su da treba razviti zajedničku viziju za žensko preduzetništvo, te isplani-rati i usaglasiti dugoročnu politiku i mjere za razvoj takvog poduzetni-štva. U tom smislu organizovana je izrada Strategije razvoja ženskog preduzetništva, kojom očekujemo da će biti unaprijeđen model i in-tenzitet konkretnih oblika pomoći, i pružen doprinos stvaranju repre-

zentativnog udjela žena-nosilaca poslovnih aktivnosti.

- Strategiju razvoja ženskog preduzetništva, sa definisanim mjerama koje doprinose stvaranju kvalitetnog poslovnog ambijenta, vidimo kao put do podrške razvoju i unapređenju postojećih biznisa čije su vlasnice žene, te podstica-nje žena na samozapošljavanje, tj. opredijeljivanje za ulazak u predu-zetničke vode – kazala je Filipović.

Kongresi preduzetnica proizišli su iz rada Okruglog stola za žensko preduzetništvo pri Forumu jadran-sko-jonskih privrednih komora i u kontinuitetu se održavaju od 2006. godine i, iz godine u godinu, oku-pljaju sve veći broj učesnika. Ovi skupovi se, po pravilu, održavaju pod pokroviteljstvom i uz podr-šku najviših državnih vlasti zema-lja domaćina, pa su postali mjesto upoznavanja, umrežavanja predu-zetnica, razmjene informacija i is-kustava, kao predstavljanja i razvo-ja projekata koji promovišu žensko poduzetništvo.

Forum privrednih komora ja-dransko-jonske regije (AIC) osno-van je 2000. godine u Splitu. Privre-dna komora Crne Gore je članica od osnivanja Foruma, a pored nje tu su i komore Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije i Grč-ke. Rad Foruma privrednih komora jadransko-jonske regije, sa sjedi-štem u Ankoni, odvija se kroz sara-dnju u okviru šest oblasti (okruglih stolova) i to: transport, turizam, za-štita mora, ribarstvo, žensko predu-zetništvo, poljoprivreda.

Učesnici kongresa u Dubrovniku


[email protected]

21

Doing Business 2014

Crna Gora napredovalasedam mjestaOlakšano izdavanje građevinskih dozvola uvođenjem one-stop shopa i strogih rokova za završetak proce-dure. Pojednostavljena registracija imovine.

Crna Gora je, prema novom izvješta-ju Svjetske banke o lakoći poslova-

nja Doing Business 2014, napredovala sedam mjesta i zauzela 44. poziciju od ukupno 189 država.

U izvještaju se navodi da je Crna Gora ostvarila napredak u dvije oblasti – izdavanju građevinskih dozvola i i regi-straciji imovine.

- Crna Gora je olakšala izdavanje građevinskih dozvola uvođenjem one-stop shopa i strogih rokova za izdavanje - rekla je agenciji Mina-business anali-tičar i jedan od autora izvještaja Iryna Bilotserkivska.

Ona je podsjetila da je one stop shop za izdavanje građevinskih dozvola postao operativan u ovoj godini.

- To je pomoglo da se usmjeri niz postupaka i strogo odredi vrijeme za izdavanje dozvola, tehničkih uslova i upotrebnih dozvola - navela je Bilotser-kivska.

Crna Gora je u oblasti dobijanja građevinskih dozvola napredovala sa prošlogodišnjeg 176. mjesta na 106.

Takođe, kako je dodala Bilotserki-

vska, Crna Gora je pojednostavila regi-straciju imovine uvođenjem notarskog sistema, što je još jedna pozitivna refor-ma koju naglašavaju u Svjetskoj banci.

U Izvještaju, u kojem se analiziraju propisi koji se primjenjuju na kompanije u deset područja poslovne regulative, u oblasti registracije imovine Crna Gora je napredovala sa 117. na 98. mjesto.

U Crnoj Gori postoji Savjet za regula-tornu reformu kojim rukovodi vicepre-mijer Igor Lukšić.

Na pitanje da li je napredak Crne Gore rezultat i uključivanja većeg broja zemalja, Bilotserkivska je odgovorila da je to ipak prije rezultat reformi.

- U izvještaj su uključene četiri nove ekonomije, Mianmar, Libija, Sudan i San Marino. Svjedoci smo napretka i pozici-ja Crne Gore je prije rezultata toga nego dodavanja novih ekonomija - objasnila je Bilotserkivska.

Prema izvještaju, sprovođenje ugo-vora je i dalje oblast u kojoj ima prostora za unaprijeđenje što pokazuje pogorša-na pozicija Crne Gore za dva mjesta i dr-žava se sada nalazi na 136. poziciji.

Iz Svjetske banke su ranije ukazali da je potrebno 545 dana za kompletiranje ugovora među kompanijama, što znači dvije godine kompanijinog vremena.

Lošiji rezultat zabilježen je i u oblasti osnivanje preduzeća, gdje je Crna Gora sada na 69 poziciji, zatim kod zaštite in-vestitora, prekogranične trgovine.

U kategoriji osnivanja preduzeća Crna Gora je zauzela 69. mjesto, zaštite investitora 34, a u prekograničnoj trgo-vini 53. mjesto.

Najbolju poziciju Crna Gora ima u kategorji dobijanja kredita, gdje je na trećem mjestu. U kategoriji plaćanja po-reza Crna Gora je na 86. mjestu, rješa-vanja nesolventnosti 45, a kod dobijanja priključka za električnu energiju na 69. poziciji.

Od zemalja u regiji najbolji rezul-tat ima Makedonija, koja je 25. i spada među top deset ekonomija sa najvećim napretkom.

Slovenija je na 33. mjestu, Kosovo na 86, Hrvatska na 89, Albanija na 90, Srbija na 93, a Bosna i Hercegovina na 131. mjestu.

Bilotserkivska je, komentarišući to što Crna Gora ima bolju poziciju od, na primjer Hrvatske, koja je postala član EU, rekla da između ostalog, gledajući regulatorni okvir, neki procesi u Crnoj Gori manje koštaju nego u Hrvatskoj.

Vodeći na svjetskoj rang listi po la-koći poslovanja je i ove godine Singa-pur. Na listi deset vodećih ekonomija sa najpovoljnijim propisima za poslovanje su i Hong Kong, Novi Zeland, Sjedinje-ne Američke Države, Danska, Malezija, Republika Koreja, Gruzija, Norveška i Velika Britanija.

- Napredak za 70 mjesta je rezultat velikog rada kako lokalnih samouoprava tako i državnih organa na prevazilaženju nečega što je uvijek bila tabu tema, a to je izdavanje građevinskih dozvola – ka-zao je za Pobjedu Danilo Gvozdenović, generalni direktor Direktorata za građe-vinarstvo u Ministarstvu turizma i održi-vog razvoja.

On podsjeća da je građevinske do-zvole teško bilo pribaviti, trebalo je proći mnogo procedura i šaltera.

- Sad smo sve sveli na dvije proce-dure – 30 plus, 30 dana za urbanističko-tehničke uslove i izdavanje građevinske dozvole – kaže Gvozdenović i podsje-ća da je reforma u ovoj oblasti početa 2008. godine.




Pošta Crne Gore

Udvostručili dobitPošta Crne Gore, koja je u vlasništvu države, u prvoj polovini godine ostvarila je dobit od 367.420 eura, što je 57 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu.

Poslovni prihodi preduzeća, koje je prema ovogodišnjem Planu privati-

zacije trebalo da bude ponuđeno u za-kup, povećani su oko dva odsto na 6,77

vrijednosti KHOV, ukupna aktiva je u pr-voj polovini godine iznosila 42,8 miliona eura, 1,6 odsto više nego u uporednom periodu, a neraspoređena dobit oko 2,69 miliona eura.

Dugoročna rezervisanja i obaveze iznose 39,2 hiljade, a kratkoročne 4,4 miliona eura.

Odložene poreske obaveze iznose 336,39 hiljada eura.

Crnogorska kompanija, trebalo je u prošloj godini, prema planu Vlade, da se privatizuje, a kao zainteresovana se pominjala Pošta Mađarske.

miliona, dok su rashodi blago smanjeni na 6,37 miliona.

Prema izvještaju o poslovanju obja-vljenom na sajtu Komisije za hartije od

Priznanje Balkanskog rudarskog kongresa crnogorskim ekspertima

Zlatne plakete Vukmiroviću, Gomilanoviću i KoraćuNagrade uručene na prijemu koji je 11. oktobra 2013. godine priredila Privredna komora Crna Gore.

Balkanski rudarski kongres, povodom desetogodišnjice postojanja, dodi-

jelio je zlatne plakete Vladimiru Vuk-miroviću, dr Miodragu Gomilanoviću i dr Milutinu Koraću, dugogodišnjim ra-dnicima i rukovodiocima u rudarstvu. Kongres, koji okuplja veliki broj stručnja-ka iz oblasti rudarstva i drugih pratećih disciplina, održan je u Ohridu od 18. do 21. septembra 2013. godine.

Plakete su uručene na prijemu koji je 11. oktobra 2013. godine priredila Privredna komora Crna Gore, u prisu-

stvu predsjednika ove asocijacije privre-dnika Velimira Mijuškovića.

Član organizacionog odbora Bal-kanskog rudarskog kongresa dr Mio-drag Gomilanović podsjetio je da je ova stručna institucija formirana prije dece-niju, i bavi se problematikom eksploata-cije mineralnih sirovina, tehnologijom, rudarskom industrijom, sigurnošću u rudarstvu, zaštitom životne stredine, menadžmentom i ekonomijom u rudar-stvu, zakonodavstvom, obrazovanjem, primjenom informacionih sistema i dru-

gim pitanjima iz ove oblasti.Vladimir Vukmirović, nekadašnji

predsjednik Privredne komore Crne Gore, kaže da ga ovo priznanje raduje jer dolazi od ljudi iz struke. Utiska je da je nagrada u vezi sa njegovim posljednjim godinama aktivnog rada u Komori, kada su mineralne sirovine, kao faktor razvo-ja zemlje, bile među prioritetnim tema-ma u njenom radu.

Govoreći o ovoj temi sa današnjeg aspekta, Vukmirović je kazao da je va-žno ekonomski i energetski valorizova-ti hidropotencijal, kao i ugalj, naftu, te gas.

Prema njegovim riječima, u teškim vremenima treba više pažnje posvijetiti ljudima iz struke i tražiti natprosječne stručnjake, jer samo oni mogu pokrenu-ti privredni razvoj.

- Odgovornost pred svima nama je velika. Uspjeh se mjeri samo djelima. Zato uvijek treba konsultovati stručnja-ke, a Komora okuplja baš takve ljude - kazao je Vukmirović.

Balkanski rudarski kongresi su do sada održani: u Bugarskoj 2005. godine, u Srbiji 2007. godine, Turskoj 2009. go-dine, Sloveniji 2011. godine i Makedoniji 2013. godine. Pored država Balkana, go-sti skupa su Rusija, Ukrajina, Slovačka, Poljska, Njemačka i Hrvatska (koja još zvanično nije članica ove asocijacije).

Dr Miodrag Gomilanović,Velimir Mijušković, Vladimir Vukmirović i dr Milutin Korać


[email protected]

23

Novi vlasnik pekare - kompanija Trivit iz Bečeja, u obno-vu proizvodnje uložio dva miliona eura, a u asortimanu je i “hljeb zdravlja”.

Institut „Simo Milošević”

Uspješno poslovanjeDobit u trećem kvartalu 2013. iznosi 1,27 miliona eura i 2,8 puta je veća nego u istom periodu prošle godine.

Zdravstveni centar u Igalu najveća je i najpoznatija institucija za mul-

tidisciplinarno banjsko liječenje na Mediteranu. Institut "Simo Milošević"

u trećem kvartalu ostvario je dobit od 1,27 miliona eura, 2,8 puta veću nego u istom periodu prošle godine.

Poslovni prihodi kompanije na kraju septembra su, prema izvješta-ju o poslovanju objavljenom na saj-tu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), porasli deset odsto na 9,13 miliona eura.

Poslovni rashodi Instituta porasli su 1,3 odsto na 7,52 miliona eura, od čega se na troškove zarada, naknada i ostale rashode odnosilo 4,12 miliona eura. Za materijal je potrošeno 1,71 milion eura, amortizaciju i rezervisa-nja 591 hiljadu, dok su ostali poslovni rashodi distigli 1,06 miliona eura.

Ukupna aktiva kompanije na kraju trećeg tromjesečja je vrijedila 70,46 milionaeura, što je 1,4 odsto manje nego u uporednom periodu.

Neraspoređena dobit kompanije iznosila je 997,86 hiljada eura, dok je akumulirani gubitak dostigao 1,27 miliona eura. Dugoročna rezervisanja i obaveze kompanije iznosile su 2,77 miliona eura, a kratkoročna 5,75 mili-ona eura, piše Mina business..

Nikšićka pekara

Proizvodnja tonus hljeba

Gradska pekara iz Nikšića počeće prvi put u Crnoj Gori da isporu-

čuje tonus hljeb koji će se prodavati u maloprodajnim objektima i prodav-nicama zdrave hrane, najavljeno je iz kompanije.

Riječ je, kako ga nazivaju, o hlje-bu zdravlja, koji se pravi od proklijalih zrna pšenice bez dodavanja aditiva, a

proizvodi po licenci i ugovoru sa ru-skom Akademijom nauka.

Izvršni direktor Gradske pekare Trivit Milodarka Eraković kazala je da će se tržištu u Crnoj Gori za sada ispo-ručivati tri hiljade vekni tonus hljeba po cijeni od 1,2 eura.

“Uradili smo probnu proizvodnju i više smo nego zadovoljni rezultatom

pa će u pećima Gradske pekare uskoro biti pripremljene prve količine tonus hljeba za tržište”, rekla je Eraković.

U nikšićkoj Gradskoj pekari kako je kazala, očekuju da će tonus hljeb kao izuzetno zdrava hrana dobrog kvalite-ta i ukusa, biti zastupljen na trpezama u mnogim domaćinstvima u Crnoj Gori.

Ona je podsjetila da je obnovljena proizvodnja bijelog hljeba koji se pro-daje po cijeni od 50 centi.

Gradska pekara u Nikšiću, u kojoj je u martu 2011. godine uveden ste-čaj, počela je da radi 1. novembra pod upravom novog vlasnika, kompanije Trivit iz Bečeja, koji je u njenu obnovu uložio dva miliona eura.

Trivit je porodična kompanija Dragana i Vere Šćepanović, koji su u potpunosti obnovili objekte Gradske pekare, remontovali mašine, nabavili nova vozila i zaposlili 60 radnika.

MINA-business




Saša Radović, direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore

Kvalitetnija ponuda, veći prihod i posjetaU Crnoj Gori je za devet mjeseci boravilo preko 1,4 miliona turista - tri odsto više u odnosu na uporedni prošlogodišnji period. Od turizma smo prihodovali 697 miliona eura, 2,4 odsto više od devetomjesečnog učinka 2012. godine.

Glasnik: Kako ocjenjujete ovo-godišnju turističku sezonu?

S. Radović: Ljetnja turistička sezo-na je bila uspješna sa više aspekata, posebno kada je u pitanju ponuđeni kvalitet turističkih proizvoda.

Prema zvaničnim statističkim podacima za devet mjeseci u Cr-noj Gori je boravilo preko 1,4 mili-ona turista tj. 3% više u odnosu na 9 mjeseci prošle godine. Ostvareno je 9,1 miliona noćenja odnosno 2% više. Treba istaći da su 90% strani turisti iz raznih zemalja svijeta, čak i sa veoma udaljenih prekookeanskih tržišta. Avgust je ponovo bio udarni turistički mjesec, sa preko pola mi-liona dolazaka i gotovo potpunom popunjenošću kapaciteta u hotel-skom i privatnom smještaju. Pored tradicionalnog odmora na primorju, koje je i dalje najatraktivniji segment

naše ponude, turisti su se odlučivali i za planine i laganiji aktivni odmor. Nacionalni parkovi su recimo zabi-lježili izuzetnu posjećenost i rast pri-hoda od 40%. Putevi za pješačenje, planinski biciklizam, vinski ili putevi sira, kanjoning, rafting, su imali svo-je poklonike, a nadamo se da će taj trend da se nastavi i pojača. Kotor je bio hit destinacija među kruzer tu-ristima, pa je njegov Stari grad pos-jetilo 35% više izletnika. Prema in-fromacijama dobijenim od lokalnih turističkih organizacija, od 1. janua-ra do 1. oktobra 2013. godine uku-pno je naplaćeno boravišne takse 2.629.320 eura što je 6% više nego za cijelu 2012. godinu. Vjerujem da ćemo ove godine u najmanjoj mjeri primjetiti prelaz sa ljetnje na zimsku sezonu čemu treba zahvaliti dobrim prepremama i raznovrsnoj ponudi tokom postsezone.

Glasnik: Koliko ćemo prihodo-vati od turizma, kolika je van-pansionska potrošnja, i iz kojih zemalja su turisti bili najbrojni-ji?

S. Radović: Dosadašnji tok se-zone, i postsezone daje za pravo da realno očekujemo nešto preko 700 miliona eura prihoda od turizma do kraja godine. Za prvih devet mjeseci, prihodi od turizma su činili 697 mili-ona eura, što je 2,4% više u odnosu na isti period prošle godine. Sudeći po podacima i postsezona je uspje-šna sa velikim brojem realizovanih događaja iz oblasti MICE turizma. Dosadašnja vanpansionska potro-šnja procijenjena je na 279 miliona eura, što je na nivou prethodne go-dine. Održati gotovo istu potrošnju turista uprkos još aktuelnoj eko-nomskoj krizi, veliki je uspjeh.

Prosječan period boravka stranih turista u Crnoj Gori, tokom prote-klog perioda, bio je oko sedam dana. Zadržali smo razuđenost tržišta, pa tako u strukturi noćenja stranih tu-rista, udio turista sa prostora bivše Jugoslavije (osim Slovenije) iznosi oko 35%, sa područja bivših Sovjet-skih republika 31%, iz EU zemalja 20%, dok turisti iz ostalih zemalja učestvuju sa 4%. Najveći rast među stranim turistima u periodu januar – septembar 2013. godine, zabilje-žili su turisti iz Turske, Skandinavije, Poljske, Velike Britanije, Ukrajine i Mađarske.

Saša Radović, direktor NTO Crne Gore


[email protected]

25

Glasnik: Ove godine su prvi put u Crnoj Gori ljetovali turisti iz Azerbejdžana, a povećan je broj posjetilaca iz Njemačke, što je izuzetno važno jer nagovještava povratak gostiju iz ove zemlje. Komentar.

S. Radović: Nacionalna turistič-ka organizacija pored promotivnog prisustva na emitivnim tržištima koja su strateški bitna za Crnu Goru, u skladu sa turističkim kretanjima na međunarodnom nivou, radi i na otvaranju novih emitivnih trži-šta. Stoga smo početkom aprila u saradnji sa turističkom privredom predstavili objedinjenu ponudu na međunarodnoj berzi turizma „AITF“ u Bakuu. Organizovani su čarter le-tovi iz Bakua u organizaciji turope-ratora „Millenium“ iz Azerbejdžana sa turoperatorom „R-Tours Monte-negro“ avionima Montenegro air-linesa. Turkish airlines je imao veći broj putnika na relaciji Baku-Istan-bul-Podgorica. Nakon dosadašnjeg gotovo zanemarljivog broja turista iz ove kavkaske zemlje, ove godine ih je bilo 2 000 i oni su ostvarilli 14 000 noćenja. NTO CG je u promo-ciju na ovom trzistu ulozila nešto oko 40.000 eura. Od turista iz Azer-bejdžana je tokom ljetnje sezone ostvareno oko milion eura prihoda, što govori o tome koliko je brz po-vraćaj uloženih sredstava na pojedi-nim tržištima koja su u ekonomskoj ekspanziji.

Nakon kongresa Njemačkog tu-rističkog udruženja u Budvi prije godinu dana, vidimo određena po-mjeranja kada je u pitanju ovo naj-veće emitivno tržište u Evropi koje broji 60 miliona putovanja van ze-mlje na godišnjem nivou. Tome su doprinijeli i čarter letovi AirBerlina i Kondora ka našoj zemlji. Ove godine smo imali jedan broj novih specija-lizovanih turoperatora koji su nudili posebne programe, kao što je kite-surfing odmor u Ulcinju ili planinski biciklizam na sjeveru. Bilježimo da su ove godine njemački turisti bu-kirali u značajnom broju i privatni smještaj. Prema posljednjim poda-cima Zavoda za statistiku, zaključno sa septembrom ostvareno je nešto oko 180 000 noćenja turista iz Nje-

mačke. Analizom njihovih dolazaka uočava se da su pored tradicional-nih odlazaka na primorje zabilježene posjete centrima na sjeveru naše ze-mlje poput Žabljaka i Kolašina, kao i nacionalnim parkovima.

Međutim i dalje treba intenziv-no raditi na ovom emitivnom trzistu kroz nove modele marketinga i dis-tribucije turističkih aranžmana, a ta-kođe i na taj način što ćemo dodatno podići kvalitet turističkih usluga.

turizma. Posljednjih desetak godi-na svjedoci smo konkretnih krupnih zahvata i ulaganja u infrastrukturu, kroz unaprjeđenje putne mreže, mo-dernizovanje aerodroma, stavljanja u funkciju regionalnog vodovoda, čime je napravljen veliki pomak ka kvali-tetnoj turističkoj destinaciji. Svake godine se otvaraju novi hoteli, rekon-struišu i proširuju postojeći kapaciteti. Plaže su sve uređenije, a zakupci se utrkuju kvalitetom servisa i ponude.

Glasnik: Šta treba uraditi kako bi imali kvalitetniji turistički proizvod?

S. Radović: Crna Gora raspolaže kvalitetnim i atraktivnim turističkim proizvodom koji moramo svi zaje-dno staviti u okvire maksimalne turi-stičke valorizacije. Imamo potencijal da uspješno ponudimo razne vrste

Nacionalni i internacionalni restorani, kafe i plažni barovi, diskoteke, sistemi javnog prevoza, izletničke ture, inter-net infrastruktura, odlično opremljeni mega marketi i brendirani šopovi, sve to daje na kvalitetu našoj ponudi. Prili-kom odlučivanja potencijalnih gostiju da provedu odmor u Crnoj Gori ne tre-ba zanemariti ni sve brojnije manife-stacije tokom cijele godine, programe




za najmlađe, raznovrstan kulturno-za-bavni program, festivale čiji kvalitet će nesumljivo generisati ciljnu grupu koja samo zbog njih dolazi.

Jako je važno koncentrisati dio aktivnosti na podizanju nivoa kvali-teta kako usluge tako i infrastrukture i konstantno ulagati na osvježavanju i profilisanju ponude. Nastojimo da kroz atraktivan i jedinstven imidž de-stinacije na međunarodnom tržištu stvaramo uslove za realizaciju krupnih investicija u turizmu. Aman Sveti Ste-fan, Porto Montenegro uskoro sa Re-gent hotelom, Luštica Bay, „One and Only” u Kumboru, Kraljičina plaža, i Maljevik su dobri primjeri čija je osno-va podizanje nivoa kvaliteta i prepo-znatljivosti destinacije. Sa 4000 eura direktnih stranih investicija u turizam po stanovniku, danas smo među pr-vim državama svijeta.

Glasnik: Bilježimo veću posjetu u septembru i oktobru. Može li se reći da je to jedan od pokazatelja da smo bliže cilju da turistička se-zona traje tokom cijele godine?

S. Radović: Jedan od dugoročnih ciljeva naše turističke strategije je da se produže sezone i sa toga aspekta karakterišemo sezonu uspešnom.

Podaci o broju turista koje zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama sumiramo na sedmičnom nivou idu u prilog konstantnom porastu od par procenata za šta su zaslužni zabavni programi koji se organizuju, povoljniji aranžmani i dobri vremenski uslovi za boravak u našoj zemlji. Ocjene pred-stavnika same turističke privrede su veoma dobre i svi vodeći hotelijeri, posebno oni čiji hoteli raspolažu kon-gresnim kapacitetima koji omoguća-vaju organizaciju seminara i kongresa su zadovoljni bukingom i posjetom i u ovom periodu Osnovni preduslov za ostvarenje ovog strateškog cilja jeste i dobra i jeftina aviopovezanost, na čemu se sada intenzivno radi. Raya-nair je premašio sopstvena očekivanja u broju prevezenih putnika, pa se na-damo da će to otvoriti vrata i drugim prevoznicima u narednom periodu.

Glasnik: Koje je novine donijela ovogodišnja sezona?

S. Radović: Ove godine smo raspo-lagali sa 16 novih hotelskih kapaciteta, odnosno skoro 1 000 novih ležajeva. U kongresnim kapacitima hotela odr-žan je veliki broj konferencija u pred i u post sezoni, a očekujemo da će u narednom periodu MICE segment biti još značajnije zastupljen. Turistički po-slenici su ugostili i turiste sa udaljenih tržišta poput kineskog i američkog. Sve su češći zahtjevi za kombinovanim odmorima na moru i planini. Etno sela su posjećenija i imaju bogatiju po-nudu. Eno-gastronomija, a posebno autohtona organska hrana, u sprezi za očuvanim priodnim okruženjem i zaštićenim područjima, dobija sve više na značaju za modernog turistu. Nau-tički turizam, kao najelitniji segment je u stalnom porastu. Raste broj spe-

cijalizovanih turoperatora koji nude aranžmane za kulturno-religijske ture i turizam zasnovan na prirodi. To su naj-značajniji segmenti ponude u sezoni, koji, uz dobru cjenovnu politiku, daju sve bolje rezultate.

Glasnik: Koji su preduslovi da cr-nogorski turizam postane glavna, strateška, privredna grana u pu-nom i pravom smislu te riječi?

S. Radović: Po istraživanju Svjet-skog savjeta za turizam i putovanja, turizam već zavrjeđuje ovu poziciju u našoj ekonomiji. Udio turizma i puto-vanja u ekonomiji naše zemlje će rasti sve do 2022. god po stopi od oko 12%.

A do 2022. godine će gotovo treći-na ukupnih radnih mjesta biti u ovoj grani. Strategijom razvoja turizma do 2020. godine, predviđeno je da turi-zam sa pratećim djelatnostima bude noseća privredna grana. Do sada je dosta urađeno na profilisanju zemlje ali ostaje prostora za valorizaciju kako ljudskih resursa tako i ponude. Dana-šni gost je obrazovan, zahtjevan, a na nama je da, po navedenoj strategiji, profilišemo turističku ponudu Crne Gore sa jedne strane kao lidera na Me-diteranu u pojedinim oblastima kao što je aktivni turizam u prirodi u skla-du sa održivim razvojem, a sa druge strane da ostanemo originalna i kon-kurentna destinacija. Jedinstven spoj planine i mora je naš najveći adut.

Konstantno radimo na unaprijeđe-

nju turističkog proizvoda u skladu sa zahtjevima ciljnih tržišta za šta dobi-jamo i dobre povratne informacije od međunarodnih tijela koja prate razvoj destinacija. Određena ograničenja kao što su prisutnost sive ekonomije, nedostatak smještajnih kapaciteta i jeftinih avio letova kao i nedostatak turističkog proizvoda koji pravi most između ljetnje i zimske sezone treba da otklonimo kako bismo u pravom smislu imali destinaciju u potpunoj funkciji turizma. U svim tim promje-nama veoma je bitno da zadržimo i sa posebnom pažnjom njegujemo bogatstvo nematerijalnih vrijednosti poput gostoprimstva koja se u tipično turističkim zemljama često gube u iz-vornom smislu.


[email protected]

27

Dragan Ivančević, predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG

Sezona kakvu smo zaslužiliTuristički poslenici koji su svoj proizvod prilagodili potrebama tržišta i organizovano plasirali kapacitete zadovoljni su sezonom.

Ovogodišnja turistička sezona je onakva kakvu smo zaslužili. Oni koji su se potrudili da se prilagode zahtjevi-ma sve probirljivijeg tržišta i oni koji su svoje kapacitete plasirali organizovano mogu biti zadovoljni. Svi ostali nijesu, ali za to su najviše sami krivi. Država se počela ozbiljnije baviti sivom zonom, ali još uvijek nedovoljno. Očekujemo da će borba sa sivom ekonomijom na-redne sezone biti još žešća i manje se-lektivna, kaže za Glasnik Dragan Ivan-čević, predsjednik Odbora udruženja turizma Privredne komore Crne Gore.

Kad je, pak, riječ o tome koliko ćemo prihodovati ove godine od turiz-ma pretpostaviti je da će prihodi biti veći i to uglavnom zbog njihove veće kontrole. Nije za očekivati da će nam prihodi značajnije rasti sve dok se broj kvalitetnih hotelskih kapaciteta po-veća, smatra Ivančević.

Crnu Goru kao destinaciju za odmor prvi put su birali turisti iz Azerbejdža-na, a izuzetno je važno što je povećan broj posjetilaca iz Njemačke, najvećeg evropskog emitivnog tržišta.

-Mi za sada, kad su kvalitetni hoteli u pitanju, a to su hoteli u koje dolaze gosti sa navedenih tržišta, imamo čak i u vansezoni veću potražnju od ponu-de tako da praktično znači, ako imamo

više gostiju sa nekog tržišta, istovreme-no imamo manjak sa drugog. Prodaje hotela na budvanskoj rivjeri, ako žele da nekom touroperatoru povećaju alotman za narednu godinu, moraju drugo da smanje. Opet se vraćamo na osnovni problem, manjak adekvatnih kapaciteta, smatra naš sagovornik.

Po njegovim riječima kvalitet tu-rističke ponude jeste unaprijeđen, ali nedovoljno. I dalje su prisutni, ali u manjoj mjeri, vašarišta i neadekvatna ponuda na šetalištima, prodaja izleta van poslovnica, prodaja hrane i pića u neuslovnim objektima, buka i teror otvorenih šankova, divljanje skutera po moru i taksista na kopnu.

Ivančević ocjenjuje da veća posjeta u septembru i oktobru nagovještava približavanje cilju da turistička sezona traje tokom cijele godine.

-Bliži smo, ali još daleko od cilja. Da bi ga dosigli trebamo riješiti dva osnov-na problema: saobraćajnu dostupnost po prihvatljivim cijenama i najmanje dvadeset hiljada kvalitetnih hotelskih kapaciteta od dvije i tri zvjezdice uz organizovani plasman privatnih soba i apartmana, navodi direktor hotela Queen of Montenegro.

On navodi da su veoma značajne novine koje je donijela ovogodišnja

sezona. -Najveća i za našu ukupnu ponudu

najznačajnija novina je veće uključe-nje planinskog dijela sa specifičnom i atraktivnom ponudom kako za izletnič-ki turizam tako i za stacionarni boravak, u novim ili renoviranim hotelima ili u atraktivnim etno - selima i kampovi-ma.

Izuzetno je važno da u što skorije vrijeme Crna Gora na svjetskoj turistič-koj mapi zauzme prepoznatljivo mjesto i postane turistička top destinacija.

-Turizam je odavno strateška pri-vredna grana. Očekujemo da i nadle-žni to primjete, konstatovao je Dragan Ivančević.

Samit u Namibiji

Ponuda za ljubitelje aktivnog odmora predstavljena je na Svjet-skom samitu za avanturistička pu-tovanja koji je održan od 26. do 31. oktobra u Namibiji, a kome su pri-sustvovali i predstavnici Crne Gore.

Kongres je okupio više od 650 profesionalaca iz ove oblasti, uklju-čujući oko 50 predstavnika speci-jalizovanih medijskih kuća, koji su pozitivno reagovali na prezentaciju i predstavljanje ponude balkanskih zemalja za ovaj vid turizma.

Crna Gora je na ovom kongresu prisutna od 2009. godine, a ponu-du je, pored predstavnika iz NTO Crne Gore, predstavila i specijalizo-vana agencija za avanturistički turi-zam “3eTravel”. Sa predsjednikom Udruženja za avanturistička pu-tovanja (ATTA), Shannon Stowell, bilo je riječi o budućim planovima i načinima promocije Crne Gore i regiona.

Crnoj Gori članstvo u ATTA od 2009. godine omogućava uveziva-nje sa renomiranim specijalizova-nim agencijama, medijima, zatim pruža mogućnost obuka i razmjenu iskustva sa drugim članicama i de-stinacijama, informišu iz crnogor-ske NTO.

Dragan Ivančević




Crnogorski preduzetnici moraju da probude intere-sovanje inotržišta za svoje proizvode naglasio je nje-mački ekspert Hatto Brener.

Poslovanje sa inostranstvom

Distribucija i marketing na inostranim tržištima

Privredna komora Crne Gore je 18. oktobra 2013. godine organizova-

la seminar „Distribucija i marketing na inostranim tržištima“.

Uz učešće izvoznika, proizvođača koji namjeravaju da plasiraju proizvo-de na inostranom tržištu, kao i drugih učesnika u međunarodnoj trgovini, nje-mački ekspert u oblasti marketinga Hat-to Brenner je prezentovao kako se treba pripremiti za međunarodni biznis, šta su interni preduslovi i kako napraviti ugovor za izvozne poslove.

Uz primjere dobre prakse i diskusiju o problemima sa kojima se susrijeću do-maći izvoznici, seminar je bio prilika za proširenje znanja iz oblasti marketinga, a sve u cilju uspješnijeg plasmana crno-gorskih proizvoda na inostrana tržišta.

Ministarstvo za ekonomsku sara-dnju i razvoj Njemačke, uz podršku Uni-je njemačkih privrednih komora (DIHK), Fondacije za privredni razvoj SEQUA i CEFTA Sekretarijata, realizuju projekat „Implementacija CEFTA 2006 u cilju unapređenja internacionalizacije pri-vreda jugoistočne Evrope“. Ovaj proje-kat je osmišljen da unaprijedi međure-gionalnu trgovinu u Jugoistočnoj Evropi i sa Evropskom unijom.

Nakon uspješne realizacije ovog projekta u periodu od 2010. do 2013. godine, 12 komora regiona (Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Rumunije, Srbije, Turske i od ove godine Kosova) imaće priliku da i u drugoj fazi projekta koja će trajati do aprila 2016. godine, realizuju veliki broj zajedničkih aktivnosti. Seminar u Komo-ri je održan u okviru plana ovogodišnjih aktivnosti iz druge faze tog projekta.

Pronaći i zadržati klijenta

Potpredsjednica Privredne komo-re Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je da ova asocijacija privrednika kon-tinuirano analizira robnu razmjenu sa inostranstvom, te da, imajući u vidu vi-sok deficit spoljnog prometa, posebnu pažnju posvećuje marketingu, odnosno pitanju kako snažiti preduzeća da inten-zivnije budu prisutna na inostranom i domaćem tržištu.

- U Crnoj Gori postoje preduzeća koja poklanjaju dužnu pažnju tome kako da budu prisutna na inostranom

tržištu, no ima i onih koje upravo pozi-vamo da o tome više razmisle. Jer, kraj-nji je uspjeh njihovog proizvoda i poslo-vanja ne samo kako se bolje plasirati u svijesti potrošača, već i kako zadržati poziciju koju jednom zauzmete – rekla je Filipović.

Unapređenje poslovanja

Prema riječima predavača Hatto Brennera, seminari poput ovog čine da se poslovanje sa inostranstvom unapri-jedi.

Marketing su, kazao je, sve aktivno-sti koje firma mora da uradi da bi prido-bila i zadržala klijenta.

- Ako nemate klijenta, nemate osnov za život preduzeća. Međunarodna kon-kurencija je sve jača i klijent se pita od koga da kupi. Neće uvijek kupiti ono što je najjeftinije. Ukoliko želite da se eta-blirate na internacionalnom tržištu, ne idite s najjeftinijim proizvodom – rekao je Brenner.

Dodaje da su kvalitet, pouzdanost, dobar odnos cijene i kvaliteta, između ostalog, svojstva proizvoda koje traži inostrano tržište. Prilikom poslovanja sa inostranstvom, naglašava, bitno je obratiti pažnju na mentalitet partnera, uspostaviti kontakt i sastaviti ugovor na njegovom jeziku u skladu sa prav-nim sistemom UN, ali i voditi računa o pokazateljima privrednog rasta zemlje klijenta, da bi se izbjegla nemogućnost naplate potraživanja.

- Potrebno je da prikupite puno informacija prije nego počnete poslo-vanje sa inostranstvom i u tome vam može pomoći Komora. Raspitajte se o bonitetu klijenta kod banaka ili kredi-tnih ustanova, izbjegnite rizik da vam ne plati izvezenu robu. U Njemačkoj je 30.000 firmi prošle godine otišlo u ste-čaj – kazao je Brenner.

Istakao je da Crna Gora ima poziti-van imidž u Evropi.

- Turisti koji vole da dolaze u Crnu Goru čine je sve više prepoznatljivom, a kada ste tako zanimljivi, budite i inte-resovanje za vaše proizvode. Crnogorski preduzetnici moraju da probude inte-resovanje inotržišta za svoje proizvode, a jedno od tih tržišta je i njemačko. To mogu između ostalog da urade uče-šćem na sajmovima, dobrim internet prezentacijama, reklamiranjem – nagla-sio je predavač.

Brener: Jačajte interesovanje za domaće ptoizvode


[email protected]

29

Kompanije su angažovane na realizaciji projekta ugra-dnje pametnih brojila u Crnoj Gori.

Delegacija Regiocoma i Mezona posjetila Komoru

Primjer saradnje crnogorskih i njemačkih firmi

Delegacija njemačke kompanije Regiocom i njihovi poslovni par-

tneri iz danilovgradske firme Mezon posjetili su 31. oktobra 2013. godi-ne Privrednu komoru Crne Gore i sa predsjednikom Velimirom Mijuško-vićem i njegovim saradnicima razgo-varali o ugovorenim i budućim pro-jektima koje planiraju da realizuju u našoj zemlji.

Njemačku delegaciju predvodio je izvršni direktor i suvlasnik kom-panije Sebastian Kerz. Regiocom u Crnoj Gori vidi dosta mogućnosti za saradnju u oblastima distributivnih mreža, optimizacije procesa, alter-nativnih izvora energije i njihovog priključenja na mrežu i sličnim. Ova kompanija upošljava više od 2.000 radnika u Njemačkoj, dok u Bugarskoj ima 500 zaposlenih. Između ostalog, Regiocom mijenja oko 150.000 bro-jila godišnje u domovini i još 80.000 u Bugarskoj i u te dvije zemlje obavi po milion očitavanja u navedenom periodu. Briga o potrošačima je u fokusu njihovog poslovanja.

Predsjednik Komore Mijušković

je istakao da postoji puno prostora za unapređenje saradnje između cr-nogorskih i njemačkih preduzeća, i po ugledu na konzorcijum Mezona i Regiocoma. Prema njegovim rije-čima, imponuje kada jedna crnogor-ska kompanija sarađuje sa njemač-kom i pri tom dobija pohvale. On u tome vidi šansu za ohrabrenje dru-gih njemačkih firmi da uđu na tržište Crne Gore i uspostave partnerstva, a Komora će snažno podržati takva nastojanja. Mijušković je podsjetio na dugogodišnju uspješnu saradnju sa Saveznom njemačkom komorom DIHK, što će i ubuduće doprinositi razvoju ekonomskih veza dvije ze-mlje.

Tokom sastanka, izvršni direktor i vlasnik Mezona Radomir Kovačević predstavio je aktivnosti i rezultate ove uspješne danilovgradske firme koja je, u konzorcijumu sa Regioco-mom i poljskom firmom Saks Pol, angažovana na realizaciji projekta ugradnje pametnih brojila u Crnoj Gori.

Mezon je, od osnivanja 1992. go-

dine, izvodio elektromontažne rado-ve na infrastrukturnim objektima u Crnoj Gori. Najveći investitori su im bili EPCG, Telekom, Telenor, sve op-štine u Crnoj Gori, Direkcija za auto-puteve (sadašnji Monteput), Direk-cija za saobraćaj i drugi. Sa razvojem tržišta i Mezon se razvijao tako da sada tamo radi 115 stalno zaposle-nih. Godišnji obrt firme, posljednjih godina, iznosi oko pet miliona eura.

Ugradnja tzv. „pametnih” broji-la za potrebe Elektroprivrede Crne Gore je za Mezon projekat najvećeg prioriteta, pa su, pored svih sop-stvenih kapaciteta, uposlili preko podizvođača još oko 190 ljudi, tako da je na ovom projektu angažova-no oko 300 crnogorskih radnika. Dokaz uspješnog rada na projektu je završetak jednog ugovora sedam mjeseci prije roka. Mezon je, prema riječima direktora, od 2010. godine unapredio poslovanje, u čemu je značajnu ulogu imala Privredna ko-mora. Naime, zahvaljujući projektu Senior Expert Services realizovanom u pratnerstvu crnogorske i njemačke komore, Mezon je angažovao eks-perta Reiharda Aschendorffa koji je im je pomogao u razvoju novih proi-zvoda i usluga.

Mezon je predstavnik Siemensa Beč za teritoriju Crne Gore kada je u pitanju oprema za srednji i visoki napon i zvanični distributeri firmi Landis Gyr – Švajcarska, SAKS POL – Poljska i Apator – Poljska za tržište Crne Gore.

Skup u Komori je organizovan kao dio posjete delegacije Regiocoma Crnoj Gori, u sklopu koje su održani sastanci sa ambasadorom Njemačke Piusom Fischerom, predsjednikom Borda Elektroprivrede Srđom Kova-čevićem i predsjednikom kancelarije KfW banke u Podgorici Željkom Ulja-revićem.

Predstavnici njemačkog Regiocoma i danilovgradskog Mezona u Komori




Radomir Kovačević, vlasnik i direktor firme Mezon

Mezon je pouzdan partnerUspješna realizacija velikog broja projekata u ener-getskoj infrastrukturi preporučila je Mezon za pouz-danog partnetra svjetskih kompanija. Danilovgradska firma sarađuje sa Simensom, Landis Gyrom, Regio-comom, Elektroprivredom Crne Gore i kompanijom A2A.

Glasnik: Firma Mezon je dobar primjer porodičnog biznisa i uspješnog poslovanja. Kako ste to postigli?

R. Kovačević: Da, Mezon je poro-dična firma nastala počekom 90-tih, više iz nužde nego želje za biznisom. Uspjeh se ne stiče preko noći već upornim radom, voljom, htijenjem, kvalitetom i odgovornim odnosom prema preuzetim obavezama.

Glasnik: Djelatnost firme je je proizvodno - uslužnog karakte-ra. Molim da predstavite Vaše preduzeće.

R. Kovačević: Osnovna djelatnost naše firme je izvođenje elektro rado-va. U okviru firme razvijena je i pro-izvodnja mjerno-razvodnih ormara. Razvoj firme bio je postepen, sho-dno tržišnim uslovima privređivanja. Posjedujemo poslovni prostor u Ban-dićima, Danilovgrad, a opremljeni smo neophodnom mehanizacijom, opremom i alatom za kvalitetno iz-vođenje elektro radova. Najveći ka-pital Mezona jesu njegovi zaposleni, njih 115. To je spoj iskustva i mlado-sti, spremnih i obučenih da izvedu i najsloženije projekte.

Glasnik: Zastupnik ste švajcar-ske kompanije Landis Gyr, a imate dobru saradnju i sa Si-mensom. Kako ste uspjeli da uspostavite veze sa ovim reno-miranim kompanijama?

R. Kovačević: Pored dobre sa-radnje sa mnogim firmama na do-maćem tržištu i okruženju ovlašćeni smo predstavnici renomirane firme Landis Gyr koja je proizvođač broji-la, komunikacione opreme i sistema za daljinsko očitavanje i upravlja-nje. Istakao bih uspješnu saradnju sa Siemensom i plod te saradnje uspješno odrađena rekonstrukcija i modernizacija hidroelektrane Pe-rućica. Uspješna realizacija velikog broja projekata u infrastrukturi (da-lekovodi, mreže, trafostanice, javna rasvjeta, rasvjeta tunela, napajanje repetitora mobilnih provajdera i dr.) nas je preporučila kod svih renomi-ranih firmi kao pouzdanog partne-tra na crnogorskom tržištu.

Glasnik: Učestvujete u reali-zaciji projekta ugradnje novih elektronskih brojila za daljinsko očitavanje za kompanije Elek-troprivreda Crne Gore i A2A, a u ovaj posao su uključeni i nje-mačka kompanija Regiocom i poljska SaksPol. Pretpostavka je da Vam ovaj posao mnogo znači sa više aspekata, a sva-kako da saradnja sa ovako pre-stižnim firmama donosi brojne benefite. Koliko ste u ovom po-slu i kakva je saradnja sa par-tnerima?

Radomir Kovačević


[email protected]

31

R. Kovačević: Realizacija pro-jekta unapređenje sistema mjere-nja u distributivnom sistemu EPCG i A2A, koji su investitori, finansiran i praćen od strane EBRDa, je kruna našeg dosadašnjeg rada, a sa druge strane ogromna obaveza i odgovor-nost. Ovaj projekat je veoma složen, a za njegovu realizaciju i praćenje imamo nesebičnu pomoć naših par-tnera Regiocoma izNjemačke i Sak-sPola iz Poljske.

Projekat je koncipiran i podije-ljen u više cjelina mi realizujemo proizvodnju mjerno-razvodnih or-mara i njihovu ugradnju sa pripa-dajućim radovima na objektima potrošača. Ovim projektom je obu-hvaćeno 175.000 potrošača što čini gotovo polovinu ukupnog broja bro-jila u sistemu EPCG.

Ukupan projekat je dobar poka-zatelj implementacije novih tehno-logija u oblasti mjerenja i upravlja-nja, koji donosi preciznost, pouzda-nost, sigurnost, efikasnost i uštedu kako za isporučioca tako i za kori-snika električne energije. Projekat je započet prije dvije godine i tre-nutno je u završnoj fazi, a do sada je ugrađeno oko 145.000 brojila. Radove izvodimo u svim distribu-cijama na teritoriji Crne Gore, a u narednih nekoliko dana ih završava-mo u sedam distribucija sjevernog regiona, i to šest mjeseci prije roka. Na projektu smo pored našeg ka-dra angažovali petnaest firmi podi-zvođača sa ukupno 180 zaposlenih, svi iz Crne Gore. Obimnost ovog projekta nas je natjerala da se reor-ganizujemo, razvili smo programsko vođenje i upravljanje ukupnim po-slom, obučili mladi kadar, opremili se potrebnom mehanizacijom, raz-vili proizvodnu liniju za šemiranje mjerno-razvodnih ormara, usposta-vili saradnju sa više ino firmi i uklju-čili ih u realizaciju projekta. Ovo je najveći projekat ove vrste u regionu pa EPCG, a time i nas kao izvođača radova, ovaj projekat svrstava u vo-deće kompanije regiona. Benefiti uspješne realizacije ovog projekta nas i naše konzorcijske partnere ohrabruje i podstiče na zajednički nastup na sličnim projektima u re-gionu, što bi ujedno bio i naš prvi izlazak na ino tržište.

Realizacija ovako obimnog posla je nametnula reorganizaciju naše porodične firme i ulazak u partner-ski odnos sa više velikih kompanija, što je za nas bio veliki preokret i iza-zov. Sa druge strane, dvije godine realizacije ovog projekta su nam uli-le samopouzdanje i pripremile da se lakše izborimo sa novim izazovima.

Glasnik: Na kojim ste projekti-ma još radili?

R. Kovačević: Realizovali smo i veliki broj infrastrukturnih projeka-ta za EPCG, Radiodifuzni centar, mo-bilne provajdere, opštinske direk-cije za izgradnju, a između ostalih istaći ću projekte koje je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju i razvoj i Direkcija za izgradnju auto-puteva u CrnojGori.

Glasnik: Dobro ste znali da po-sao koji se bazira na znanju, na-učnim rješenjima i potrebama tržišta mora biti uspješan.

R. Kovačević: Tako je. Uspjeh ne dolazi sam od sebe, već upornim de-cenijskim radom, treningom, upor-nošću a veoma je važno poštovati standarde, zakonske norme iz stru-ke, pratiti naučna dostignuća usva-jati ih i primjenjivati u praksi, a sve u skladu sa tržišnim potrebama.

Glasnik: Koliko je poslovni am-bijent u Crnoj Gori stimulativan za privređivanje?

R. Kovačević: Danas poslije 40 godina rada, provedenih u više firmi na raznim poslovima, mogu reći da poslovni ambijent nije na željenom nivou. Prije svega nema dovoljno investicionih projekata, proizvodni kapaciteti se zatvaraju dok se novi ne otvaraju, dok je ekonomska kriza zahvatila i veće tehnološki razvijene ekonomije teško je očekivati da se to ne odrazi i na naše malo tržište.

Najavom i početkom novih in-vesticija u turizmu, energetici i po-ljoprivredi otvaraju se novi putevi i šansa za novi razvoj. Smatram da će pridruženje Evropskoj uniji, te usva-janje njihovih pravila i standarda u svim oblastima, otavoriti povoljan

ambijent za razvoj, nova radnih mjesta, a time će se povećati stan-dard građana.

Glasnik: Svojevremeno ste u Privrednoj komori Crne Gore, aktivno učestvovali u projektu Senior Expert Services, koji je realizovan u saradnji sa nje-mačkim privrednim stručnjaci-ma i Komorom ove države. Koli-ko Vam je to iskustvo pomoglo u radu?

R. Kovačević: Prije tri godine preko programa Senior Expert Ser-vices iz Bona koji je organizovala Privredna Komora Crne Gore aplici-rali smo za saradnju sa njemačkim privrednim stručnjacima. Ostvarili smo izuzetnu saradnju sa ing. Rein-hardom Aschendorffom koji nam je pomogao oko unutrašnje organiza-cije, razvoja novih servisa, a poseb-no u uspostavljanju novih poslovnih kontakata. Tako da ovu priliku kori-stim da iskreno zahvalim Privrednoj Komori i agenciji SES.

Glasnik: Kad već govorimo o cr-nogorskoj Komori, kako vidite njenu ulogu sa aspekta sara-dnje sa privredom?

R. Kovačević: Ulogu Privredne Komore, sa aspekta saradnje sa privredom, vidim kroz povezivanje domaćih i ino kompanija, organiza-ciju učešća na sajmovima, potom, istraživanje i analize poslovnog am-bijenta, iniciranje prijedloga za una-prijeđenje uslova poslovanja, kao i učestvovanje u pripremi donošenja razvojnih planova i dr. Iz dosada-šnjeg iskustava imam samo riječi hvale za rad Komore.

Glasnik: Želite li da kažete još nešto što Vas nijesmo pitali?

R. Kovačević: Naš, slobodno mogu reći, uspješan rad i uspješan razvoj nije mogao doći sam od sebe bez svesrdne korektne pomoći šire društvene zajednice čiji ste i vi pre-stavnici. Dobri odnosi, korektna sa-radnja gradi povoljan poslovni am-bijent i ako se toga držimo uspjeh je garantovan.




Dokumetnom je između ostalog predviđena pobolj-šana dostupnost šumskih resursa za stanovništvo i drvnu industriju, očuvanje vodnih slivova i integritet zaštićenih područja prirode.

Šumarstvo

Strategija za održivo korišćenje resursa

Javna rasprava o Izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu

Strategije sa planom razvoja šuma i šu-marstva – radionica za centralnu regiju, održana je u Privrednoj komori Crne Gore 16. oktobra 2013. godine.

Nacrt ovog dokumenta je pripremi-lo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, odnosno Radna grupa za izradu Nacionalne šumarske strategije, uz po-moć konsultantskog tima angažovanog u okviru FODEMO projekta (projekat „Ra-zvoj šumarstva u Crnoj Gori“).

Strategijom se utvrđuju ciljevi i smjer-nice za razvoj šuma i šumarstva, u skladu sa krovnim dokumentom - Nacionalnom šumarskom politikom, kao i mjere za unapređenje šuma, orjentaciona finansi-jska sredstva za sprovođenje i način nji-hovog obezbjeđivanja. Očekuje se da će Vlada donijeti Strategiju do kraja 2013. godine. Strategija se donosi za period od 10 godina.

Na javnoj raspravi je istaknuto je da su ciljevi strategije održivo i uravnoteženo korišćenje prirodnih resursa, poboljšana dostupnost šumskih resursa za stanovni-štvo i drvnu industriju, očuvanje vodnih slivova i integriteta zaštićenih područja prirode.

Pozitivan uticaj

Predstavnik Ministarstva Ranko Kan-karaš istakao je da se prvi put radi ovakva procjena uticaja na životnu sredinu, te da to predstavlja svojevrstan izazov.

- Nadležni će učiniti sve da se zaštiti životna sredina, eliminišu negativni uti-caji i šumama gazduje sistemima bliskim prirodi. Svjesni smo da dosta toga treba uraditi da bi se stanje unaprijedilo – re-kao je Kankaraš.

Implementacija Nacionalne šumarske strategije vodi u održivo korišćenje resur-sa i veću ravnotežu njihovog korišćenja.

Ciljevi strategije će imati pozitivne uticaje na biodiverzitet u Crnoj Gori. Iako je predviđeno postepeno povećavanje sječe, ona je ispod prirasta i šume na taj način neće biti ugrožene, navodi se u do-kumentu.

Postepeno povećanje obima sječa treba da bude usmjereno ka trenutno nedostupnim područjima – rekao je Kan-karaš.

Navodi se i proširenje mreže šumskih puteva da se poboljša otvorenost teško pristupačnim šumama.

Jedan od glavnih ciljeva Strategije je

povećanje ukupne zapremine i kvaliteta šuma, sanacija degradiranih i uzgoj mla-dih.

Ona predviđa uređenje 70 vodoza-hvata koji će se koristiti za snabdijevanje pitkom vodom stanovništva na teško pristupačnim terenima, kao i za potrebe borbe protiv šumskih požara, ali i mjere za sprečavanje zarastanja poljoprivrednih zemljišta.

- Ovo će voditi zadržavanju ljudi u ruralnim područjima, i na taj način u ak-tivniju obradu poljoprivrednih zemljišta - navodi se u dokumentu.

Implementacija Nacionalne šumar-ske strategije predviđa diversifikaciju dje-latnosti ruralnih domaćinstava (turizam i druge djelatnosti), sa ciljem podsticanja razvoja, povećanja prihoda domaćinsta-va i sprječavanja depopulacije.

Sertifikacija

Sekretar Odbora udruženja šumar-stva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore Goran Popović istakao je važnost toga što strategija predviđa sertifikaciju šuma.

- Sertifikacija je dokaz gazdovanja šumama na održiv način i to je jedan od ključnih zadataka ove strategije. Proces sertifikacije šuma se mora otpočeti, jer bez toga nema izvoza nijednog drvnog sortimenta – rekao je Popović.

Direktor Uprave za šume Radoš Šućur potencirao je da će se strategijom unapri-jediti planiranje u šumarstvu, sistem do-znaka, šumske saobraćajnice i lovstvo, te uspostaviti informacioni sistem Uprave i povećati njen budžet.

Šumarski inspektor Milenko Mali-džan ocijenio je Strategiju izuzetno do-brim dokumentom koji proističe iz još boljeg – Šumarske politike. Oba doku-menta, smatra on, obavezuju na doslje-dno sprovođenje.

Nakon javne rasprave sačinjen je izvještaj sa sugestijama učesnika koji će biti upućen Vladi.

Strategijom definisani ciljevi za razvoj šumarstva


[email protected]

33

Sistem podnošenja deklaracija od strane špeditera predviđa uvođenje novih poruka prema carinskoj is-postavi, pri čemu je prethodno neophodno prilagodi-ti softverske aplikacije koje koriste špediteri za elek-tronsku razmjenu podataka sa Upravom carina.

Odbor špeditera

Prilagođavanje poslovanja savremenim trendovima

Centralna tema sjednice Odbora udruženja špeditera, održane 28.

oktobra 2013. godine bila je elektron-sko signiranje, o čemu su privrednike informisali predstavnici Međuna-rodne finansijske korporacije (IFC), Uprave carina i ZZI Podgorica. Razma-trane su i prednosti spoljno trgovin-ske arbitraže u rješavanju međunaro-dnih sporova, kao i status u realizaciji zaključaka sa sastanaka u okviru Dana otvorenih vrata Udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore sa Upra-vom carina.

Signiranje i nedostatak elektron-ske razmjena informacija sa Upravom carina, više puta je na sastancima u okviru Dana otvorenih vrata isticano kao ograničavajući faktor poslova-nja. Uprava carina je, iskazujući spre-mnost da preduzme odgovarajuće mjere u cilju unapređenja poslovanja, u okviru Projekta regionalne trgovin-ske logistike kojeg realizuje Svjetska banka - IFC (Međunarodna finansijska korporacija), preduzela aktivnosti na rješavanju ovog pitanja. Članovi od-

postupka pred carinskim organom. Na sastanku je rečeno da sistem pod-nošenja deklaracija od strane špedi-tera predviđa uvođenje novih poruka prema carinskoj ispostavi, pri čemu je prethodno neophodno prilagoditi softverske aplikacije koje koriste špe-diteri za elektronsku razmjenu poda-taka sa Upravom carina.

Govoreći o spoljnotrgovinskoj arbitraži pri Privrednoj komori Crne Gore, samostalna savjetnica Maja Golović je objasnila da je predmet njenog djelovanja rješavanje sporo-va koji nastaju iz spoljnotrgovinskih i drugih međunarodnih poslovnih odnosa između domaćih i inostranih pravnih lica. Da bi se spor rješavao posredstvom arbitraže, potrebno je da su stranke ugovorile njenu nadle-žnost i da je jedna od stranaka stra-no pravno ili fizičko lice. Na sjednici je istaknuto da će Privredna komora Crne Gore u narednom periodu ra-diti na zakonu o arbitraži, podzakon-skim aktima i etičkom kodeksu, kao i edukaciji privrednika o ovom načinu rješavanja međunarodnih poslovnih sporova.

Uprava carina je radi preciznijeg praćenja vrste zastupanja preuzela aktivnosti na usklađivanju evidencije zastupanja u carinskom postupku sa procedurom Evropske Unije.

- Obavještavamo privredu da je procedura u fazi implementacije u ca-rinskom informacionom sistemu(CIS) i da ćete biti unaprijed upoznata sa datumom primjene ovog nadograđe-nog rješenja kako bi ste spremno do-čekali najavljene izmjene – navodi se na sajtu Uprave.

Pozivaju se partneri koji kreiraju i održavaju aplikativna rješenja koja komuniciraju sa CIS-om Uprave cari-na da analiziraju dostavljene mate-rijale. U toku dalje implementacije

procedure Evidencija vrste zatupa-nja i projekta Modernizacije elek-tronskog poslovanja biće održan sa-stanak na kojem ćemo vas upoznati sa izmjenama koje treba prilagoditi radi elektronskog slanja JCI-a iz va-ših aplikacija i primanja odgovora od UC.

Za potrebe oba projekta izmije-njene su XSD sheme kao i Uputstvo za elektronsku razmjenu sa UC v2.1. Rok za početak primjene ovih rješe-nja će biti definisan naknadno.

Dalje upoznavanje privrede i učesnika u carinskom postupku sa navedenim rješenjima će se sprove-sti organizovanjem sastanaka.

Evidencija vrste zastupanja u carinskom postupku

bora su informisani da su u toku ak-tivnosti na dodatnoj automatizaciji i unapređenju sistema Carinskog infor-macionog sistema (CIS) novim funkci-jama, tj. elektronskim obavještenjima poslovnoj zajednici o statusima i toku

Detalj sa sjednice Odbora špeditera




Nebojša Šćekić, Sava Montenegro osiguranje, predlo-žen za člana Skupštine Privredne komore Crne Gore.

Odbor bankarstva

Tražnja za likvidnim hartijama od vrijednosti veća od ponude

Odbor Udruženja banaka i drugih fi-nansijskih organizacija i osiguranja

Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 29. oktobra 2013. godine, usvojio je informaciju o makroekonomskim kreta-njima u Crnoj Gori iz avgusta 2013. godine.

Jednoglasno su usvojeni i informacija o stanju na tržištu osiguranja i izvještaj o sta-nju na tržištu kapitala Crne Gore za drugi kvartal, te razmotrene su akivnosti Investi-ciono razvojnog fonda Crne Gore.

Odbor je predložio Nebojšu Šćekića, Sava Montenegro osiguranje, za člana Skupštine Privredne komore Crne Gore.

Makroekonomija

- Inflacija je umjerena. U porastu je industrijska proizvodnja i šumarstvo. U porastu su bilansna suma banaka, kapital banaka, depoziti, krediti i likvidna sredstva. Na berzi opada promet i vrijednost berzan-skih indeksa. Strane direktne investicije su niže u odnosu na isti period prethodne go-dine – navodi se u Informaciji o makroeko-nomskim kretanjima u Crnoj Gori, koju su prezentovali predstavnici Centralne banke Crne Gore.

U prvih sedam mjeseci 2013. godine, prema preliminarnim podacima, neto pri-liv SDI iznosio je 183,4 miliona eura, što je za 13,5% manje u poređenju sa istim peri-odom prethodne godine.

Ostvaren je manji priliv po osnovu vla-sničkih ulaganja, dok je istovremeno zabi-

lježeno povećanje priliva po osnovu kredi-ta između vlasnički povezanih kompanija. Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 239,6 miliona eura, dok je isto-vremeno ostvaren odliv u vrijednosti od 56,2 miliona eura, dodaje se, između osta-log, u dokumentu.

Osiguranje

Odboru su predstavljena najznačajnija dešavanja na tržištu osiguranja u II kvartalu 2013. godine. Bruto premija na nivou trži-šta na kraju pomenutog perioda iznosila je 35,675 miliona eura, što je više za 4,74% u odnosu na isti period u 2012. godini.

I dalje je prisutno dominantno učešće premije neživotnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji od 86,26%. Premija životnog osiguranja porasla je za 12,08% u odnosu na isti period u 2012. godini. Herfindahl-Hirchman indeks je smanjen (povećava se konkurentnost i smanjuje nivo koncentra-cije tržišta).

Na tržištu osiguranja se u narednom periodu očekuju pozitivni rezultati.

Tržište kapitala

Za crnogorsko i sva tržišta kapitala ze-malja iz okruženja karakterističan je izražen pad prometa, nizak nivo berzanskih inde-ksa i kapitalizacije, navodi se u polugodi-šnjem izvještaju o stanju na tržištu kapitala

Crne Gore. Na tržištu kapitala u Crnoj Gori, u od-

nosu na prethodni period, značajne su iz-mjene u strukturi trgovanja. Zabilježeno je značajno učešće trgovanja sa najlikvidnijim hartijama od vrijednosti, a prema podaci-ma sa berze, potražnja za likvidnim harti-jama i obveznicama je uglavnom veća od ponude.

Članovi odbora su pohvalili predlog mjera Komisije hartije od vrijednosti či-jom realizacijom se očekuje unapređenje poslovanja na tržištu kapitala. Predlaže se, naime, usvajanje zakona o tržištu kapitala, izmjena i dopuna Zakona o investicionim fondovima kao i Uredbe Standardni uslovi aukcije državnih zapisa Vlade Crne Gore. Potrebno je da se nastavi emisija državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala, uvođenje podsticajnih mjera za ulaganja u Dobrovoljne penzione fondove u cilju oživljavanja ovog dijela tržišta kapitala. Predlaže se da Vlada razmotri mogućnost da se ponudi na tržištu kapitala dio akcija privrednih društava u državnom vlasništvu koja se planiraju privatizovati putem inici-jalne prodaje.

Rezultati IRF

Kreditna politka IRF-a u 2013. godini, zaključno sa 09.10.2013. godine, rezultirala je sa 115 odobrenih kredita usmjerenih ka sektoru MSP, preduzetnika i poljoprivredni-ka. Ukupna sredstva IRF-a opredijeljena u ove svrhe iznose 22,846,811.65 eura, dok je dodatno učešće banaka u realizaciji ovih kredita je 625,000.00 eura, navodi se u informaciji o aktivnostima Investiciono ra-zvojnog fonda.

IRF je u 2013. godini odobrio garanci-ju preduzeću „Barska plovidba“ A.D. Bar u iznosu od 900.000 eura, preduzeću „Mon-tavar Metalac“ DOO iz Nikšića u iznosu od 1.500.000 eura i preduzeću „Vektra Nord” DOO u iznosu od 500.000,00 eura. Sklopio je 21 faktoring ugovor, odobreni kredi-tni limiti za pomenute aranžmane iznose 11.275.000 eura, dok je ostvaren otkup potraživanja u iznosu od 18.000.000 eura.

Sa sjednice Odbora bankarstva


[email protected]

35

Obilježen Svjetski dan standarda

Međunarodni standardi -pozitivne promjeneInstitut za standardizaciju Crne Gore je do sada donio više od 11.000 crnogorskih standarda koji su identični sa evropskim i međunarodnim standardi-ma. To predstavlja skoro polovinu važećih evrop-skih standarda.

Svake godine širom svijeta 14. oktobar obilježava se kao Svjetski dan stan-

darda. Ovogodišnji moto bio je: „Među-narodni standardi obezbjeđuju pozitivne promjene“, te su tri vodeće međunaro-dne organizacije za standardizaciju – ISO, IEC i ITU, u poruci povodom ovog među-narodnog dana, željele da skrenu pažnju javnosti na još jednu od dobrobiti dono-šenja i implementacije standarda.

Međunarodni standardi koje donose pomenute međunarodne organizacije za standardizaciju od ključnog su znača-ja za obezbjeđenje pozitivnih promjena. Ova tema je dospjela u prvi plan jer se međunarodna zajednica danas suoča-va sa nestabilnim svjetskim tržištem i potrebom da se uspostavi ravnoteža između rješenja za makroekonomske izazove i hitne potrebe za smislenim odgovorom na klimatske promjene. U tom složenom okruženju, međunarodni standardi predstavljaju snažan alat za pozitivne promjene jer daju specifikacije koje mogu otvoriti globalna tržišta, stvo-riti povoljno poslovno okruženje, pod-staknuti privredni rast i razvoj, te pomoći ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama.

Međunarodni standardi predstavlja-ju konsenzus vodećih svjetskih stručnja-ka u sektorima industrije, od energetike

i energetske efikasnosti do transporta, sistema upravljanja, klimatskih promje-na, zdravstva, bezbjednosti i informaci-one i komunikacijske tehnologije. Do-brovoljno dijeleći svoje znanje u službi javnog interesa, stručnjaci u tim i mno-gim drugim oblastima okupljaju se kako bi stvorili standarde kojima se inovacije dijele sa svim zemljama svijeta i tako se privredi, vladi i društvu pruža čvrsta plat-forma za pozitivne promjene.

Standardi podržavaju brz privredni rast u zemljama u razvoju jer prikazu-ju najbolju praksu koja sprečava da se „ponovo otkriva topla voda“. Budući da su ekonomski rast i urbanizacija snažno povezani, standardi postaju sve važniji jer pomažu gradovima da razviju inte-ligentnu i održivu infrastrukturu, i tako postanu bolja mjesta za život.

Međunarodni standardi osiguravaju da proizvodi, usluge i okruženja posta-nu dostupniji osobama s invaliditetom. Standardi se takođe primjenjuju kao instrument za smanjenje klimatskih pro-mjena kroz poboljšanje energetske efika-snosti, smanjivanje otpada i emisije šte-tnih gasova. Standardi prenose najbolju praksu u proizvodnji obnovljive energije i obezbjeđuju najnaprednije zahtjeve i postupke za tretman otpada i recikla-žu te alate za poboljšanje efikasnosti i

održivosti okoline u svim sektorima in-dustrije. Međunarodne organizacije za standardizaciju, kao što su ISO, IEC i ITU, osiguravaju usklađenost brojnih nacio-nalnih i regionalnih standarda, harmo-nizuje se najbolja globalna praksa, čime se uklanjaju tehničke barijere u trgovini i podstiče zajednički društveni i privredni napredak.

U krajnjem, te prednosti ostvaruje potrošač kroz veći izbor, bolji kvalitet i niže cijene. Danas ISO, IEC i ITU poten-ciraju dugogodišnje prednosti standardi-zacije da bi posredovali u stvaranju glo-balnog konsenzusa o najboljem pristupu savremenim društvenim, ekonomskim i ekološkim izazovima. Načela na kojima se temelji međunarodna standardizacija danas su važnija nego ikada. Standardi i dalje obezbjeđuju pozitivne promjene uklanjanjem barijera za komunikaciju i saradnju, a rad ISO, IEC i ITU ostaje cen-tralno mjesto u razvoju standarda koji-ma se znanje dijeli među svim državama svijeta i na taj način se stvara temelj za globalni napredak.

U skladu sa tim, Institut za standar-dizaciju Crne Gore je do sada donio više od 11.000 crnogorskih standarda koji su identični sa evropskim i međunarodnim standardima. To ujedno predstavlja sko-ro polovinu važećih evropskih standar-da. S druge strane, od ukupnog broja cr-nogorskih standarda, oko 28 odsto čine harmonizovani standardi koji omoguća-vaju transponovanje EU direktiva “No-vog pristupa”. Cilj ovakvog djelovanja je što uspješnija integracija Crne Gore u međunarodne i evropske tokove.

Dobar rad Instituta za standardizaci-ju Crne Gore i donošenje odgovarajućih dokumenata (standarda) koji su saglasni sa evropskim i međunarodnim, predsta-vljaju osnov sveopšteg unapređenja kva-liteta u Crnoj Gori. S druge strane, član-stvom u Institutu, privredni i drugi zain-teresovani subjekti, imaju mogućnost konstantnog razvoja kvaliteta na svim nivoima i u svim segmentima društva. Sve zainteresovane strane prijavom u članstvo i učešćem u radu stručnih ti-jela Instituta na donošenju standarda, mogu dati svoj doprinos razvoju sistema standardizacije u Crnoj Gori kako bi se unaprijedio sveukupni ambijent rada i reda u Crnoj Gori. Dobro razvijen sistem standardizacije podstiče razvoj crnogor-ske privrede i društva uopšte, što je naš zajednički cilj.

Tekst preuzet sa isme.me




Monstat

Smanjena trgovinska razmjena sa inostranstvomIzvoz i dalje veći od uvoza.

Ukupna spoljnotrgovinska razmje-na Crne Gore za devet mjeseci,

prema preliminarnim podacima Mon-stata, iznosila je 1,62 milijarde eura, 2,8 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Izvezeno je robe u vrijednosti od 285 miliona eura, što je 3,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz je smanjen četiri odsto na 1,33

milijardi eura.“Pokrivenost uvoza izvozom

iznosila je 21,4 odsto i veća je u odno-su na pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je bila 19,9 odsto”, saopšteno je iz Monstata.

U strukturi izvoza prema Standard-noj međunarodnoj trgovinskoj klas-ifikaciji (SMTK) najviše su zastupljeni mineralna goriva i maziva - sektor 3,

u iznosu od 89 miliona eura. Od toga se na električnu energiju odnosi 79,6 miliona, a naftu i naftne derivate 8,6 miliona eura.

U strukturi uvoza prema SMTK najviše su zastupljeni proizvodi sek-tora 0 – hrana i žive životinje u iznosu od 277,8 miliona eura. Od toga se na meso i prerade mesa odnosi 65,4 mil-iona i žitarice i proizvode od žitarica 41,5 miliona eura.

Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 104,9 miliona eura, Hrvatska sa 42,7 milion i Slo-venija sa 30 miliona eura.

U uvozu glavni spoljnotrgovinski partneri bili su Srbija sa 378,1 miliona eura, Grčka 113,3 miliona i Kina sa 112,3 miliona eura.

Spoljnotrgovinska razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Evropskom unijom.

Istraživanja

Crna Gora na 58. mjestu u svijetu po korišćenju interneta Island je na prvom, a Crna Gora na 58. mjestu u svi-jetu po korišćenju interneta u odnosu na broj sta-novnika, podaci su svjetske organizacije “Broud-bend komišn“.

Prema procjenama koje je ova svjetska organizacija objavila u

izvještaju za 2012. godinu o stanju širokopojasne mreže, na Islandu oko 96 odsto stanovništva redovno koristi internet. Drugu i treću poziciju zauze-le su skandinavske zemlje Norveška i Švedska.

Na Balkanu internet najviše kori-ste Slovenci, koji su na 42. mjestu, dok je BiH druga u regionu, a 45. u svijetu. Prema istraživanju "Broudbend komi-šna", treća po korišćenju intereneta u regionu je Makedonija, koja je 49. u svijetu. Hrvatska je na 50. mjestu, Crna Gora na 58, Grčka na 59, Bugar-

ska je 62, Albanija 65, Srbija 75, a Tur-ska je zauzela 83. mjesto.

Uprkos visokoj razvijenosti široko-pojasne mreže, više od 90 odsto sta-novništva u 49 najnerazvijenijih zema-lja uopšte nemaju pristup internetu, javljaju agencije.


[email protected]

37

Laureati

Nobelova nagrada za ekonomijuDobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju ove godi-ne su američki naučnici Eugene Fama, Lars Peter Han-sen i Robert Shiller. Oni su istraživali (ne)pravilnosti razvoja vrijednosti na berzi.

Nagrada za objašnjenje svima nama

»Nobelova« nagrada za ekonomiju koju zapravo dodjeljuje Sverige Riks-bank, već neko vrijeme nerijetko odlazi ekonomistima i naučnicima koji su istra-živali granice, ili čak morali utvrditi kako slobodno tržište nije uvijek najbolje rješenje. Možda zato pomalo čudi što ove godine odlazi »čistokrvnim« ekono-mistima čija su djela, da tako kažemo, »obavezna literatura« za špekulante i berzanske mešetare.

Ali je zapravo upravo to i objašnjenje Pera Krusella iz Instituta za međunaro-dne ekonomske odnose Univerziteta u Stockholmu. Jer, njihova saznanja o odnosu »realne« i »špekulativne« vri-jednosti su itekako povezana s našom svakodnevicom i uveliko su uticala na ponašanje na tržištima. I to ne samo za ekonomiste, kako dodaje član komisi-je za dodjelu nagrade Per Strömbverg, nego je svima nama mnogo jasnije kako funkcioniše tržište i što se događa kad ono ne funkcioniše. Sve do toga da su mnogi i kupili dionice i vrijednosne har-tije povoljnije nego što su možda trenu-tne pomodne teorije to tvrdile - ili pak nijesu kupili jer im je i vrijednost bila daleko od racionalne.

DW.DE

Nagrada za ekonomiju zapravo ne pripada fondaciji Alfreda Nobela,

nego je tek “dodata” 1968. i dodjeljuje je Švedska središnja banka. Ovaj put je pripala trojici američkih ekonomskih na-učnika koji su, kako matematičkim tako i ekonomskim modelima, pokušali utvrditi pravilnosti u razvoju vrijednosti dionica na berzama.

Zapravo, veoma uopšeno rečeno, nji-hov zaključak je da ponašanje vrijednosti graniči sa slučajnošću - što je zapravo do-datni argument da se radije ulaže novac u solidne vrijednosti, nego “lovi” akcije čija cijena trenutno raste. To je zaključak najstarijeg od ovih laureata, profesora Eugenea Fame sa univerziteta u Chicagu, rođenog 1939. i koji je još u šezdesetima utvrdio kako vrijednosti možda ne prate posve “hipotezu slučajnog hoda” - dakle da su posve slučajne kao što je tvrdio francuski špekulant Jules Regnault još u devetnaestom vijeku, nego da slijede “hi-potezu učinka tržišta”.

Matematičari su dugo pokušavali ‘slo-miti’ pravilnosti i predvidjeti razvoj vrije-dnosti dionica. Zapravo, oscilacije njihove vrijednost nijesu posve slučajne - ali nijesu ni baš daleko od toga.

Iako su se kasnije pojavile i druge teo-

rije koje su, na primjer isticale odnos vrije-dnosti dionice prema dobiti ili nominalnoj vrijednosti (među kritičarima te Famine teorije je i investitor Warren Buffett), Fama se držao “stare mudrosti” kako će se vrije-dnosti, prije ili kasnije, svesti na racionalni nivo. Jer tržište ne obuhvata samo novac, nego i informacije o vrijednosti neke akci-je i kad svima na tržištu sve postane jasno, onda i vrijednost ostaje realna.

Vrijednosti “luduju”

Drugi laureat, Lars Peter Hansen je, prvo je na Univerzitetu u Minnesoti, a od 1981. na Univerzitetu u Chicagu, prouča-vao upravo te nepravilnosti, “izlete” vrije-dnosti izvan realnih okvira. I to ne samo na tržištu dionica, nego i na tržištima rada ili na području međunarodnih finansija. On je razvio ekonomsku tehniku “uop-šenih metoda momenata” (Generalized method of moments, GMM) u kojoj mate-matičkim modelom dodatno pomaže od-rediti kakva bi najvjerovatnije mogla biti maksimalna procijenjena vrijednost gdje su uobičajene metode za takvu procjenu teške ili neizvodive.

Treći dobitnik, Robert James Shiller je možda najpoznatiji od ovih dobitnika jer

ne samo da je profesor na Univerzitetu Yale, nego je i autor brojnih bestselera o zbivanjima u finansijskom svijetu. Zapra-vo, on je još početkom osamdesetih u jednom članku osporio Faminu “hipotezu učinka tržišta” konstatacijom kako se trži-šta, kratko rečeno, ponašaju “luđe” nego što ikakva racionalna analiza može pred-vidjeti.

Profesor Shiller je i u medijima još prije više od deset godina upozoravao na nepravilnosti na tržištu nekretnina.

Ali upravo je to postao glavni predmet Shillerovih istraživanja: ta “ludost”, od-nosno formiranje “mjehura” vrijednosti koji onda “puca” - i što, na žalost, uvijek iznova doživljavamo, od “dot.com”- krize pa do mjehura s kreditima za nekretnine. Upravo je Shiller, sa saradnicima Caseom i Weissom, još u devedesetima proučavao cijene nekretnina diljem Amerike. Ali je i on, još prije desetak godina, upozoravao kako vrijednost nekretnina jednostavno, na duge staze, ne može nadmašiti inflaci-ju. Shiller je uporno upozoravao na nepra-vilnosti na američkom tržištu nekretnina - sve dok “mjehur” nije doista “pukao”.

Eugene Fama Lars Peter Hansen Robert Shiller




Eurointegracije

Put ka EU kroz regionalnu saradnjuIako je svaka na svom stepeniku, zemlje Balkana ima-ju isti cilj – ulazak u Evropsku uniju. Međudržavna sa-radnja na tom putu je potrebna i korisna, ali, za sada, još nedovoljno usaglašena.

Crna Gora je u junu 2012. godine otvorila i održala prvu Međuvladi-

nu konferenciju sa Evropskom unijom a time i proces pristupnih pregovora za članstvo. Od tada do danas Pod-gorica je od 35 postojećih otvorila i zatvorila dva poglavlja, jedno koje se odnosi na nauku i istraživanja i dru-go iz oblasti kulture i obrazovanja. Crnogorska vlada nada se da će do kraja ove godine otvoriti i dva najzah-tjevnija poglavlja u pregovorima, 23 i 24 koja se tiču pravosuđa i temelj-nih prava, odnosno pravde, slobode i bezbjednosti.

Upravo je vladavina prava ono na čemu EU najviše insistira kada je u pitanju ne samo eurointegracioni put Crne Gore, već i drugih zemalja Zapa-dnog Balkana. Poslije sastanka u Bri-selu predsjednik Savjeta EU Herman van Rompej, čestitao je predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću na „op-štem napretku“ zemlje u procesu eu-rointegracija, na reformi Ustava i ja-

čanju nezavisnog sudstva, ali i podvu-kao neophodnost pravne sigurnosti, transparentnosti i efikasnosti državnih institucija, kao i slobode medija.

- Godina 2013. važna je za proces širenja EU na Balkanu. Hrvatska je po-stala članica Unije. Dogovor između Srbije i Kosova dao je evropskim per-spektivama Beograda i Prištine nove dimenzije. Tu su i napori Crne Gore, jedinstvo u zemlji po pitanju euroin-tegracija i uloga u regionu. Sve to ne-dvosmisleno ohrabruje i druge zemlje Balkana na njihovom putu ka EU - oci-jenio je Van Rompej.

Iako je iz Crne Gore u godini za nama u više navrata lansirana ideja o jačanju regionalne saradnje „bal-kanske šestorke“, u okviru koje se po-minjalo i formiranje parlamentarne skupštine Zapadnog Balkana, a u cilju unapređenja međusobne saradnje, ali i ubrzanja procesa eurointegracija, predsjednik Crne Gore Vujanović u Briselu je fokus stavio na jednu drugu

regionalnu inicijativu, iza koje stoje Hrvatska i Slovenija.

Iako je u istoriji proširenja Evrop-ske unije već bilo uspešnih primera međudržavne saradnje u cilju pribli-žavanja Uniji, kao što je Višegradska grupa (čine je Mađarska, Poljska, Če-ška i Slovačaka, koje su zajedno 2004. godine pristupile EU), slične balkan-ske inicijative, za sada, nisu bile tako uspješne i usaglašene. I dok analiti-čari kao „balkanske razloge“ navode ratnu prošlost, nedovršene države i otvorena pitanja, u međuvremenu se i politika proširenja promijenila, pa se sa „velikog proširenja“ došlo do pojedinačnog ulaska na osnovu sop-stvenih zasluga zemlje. Iako iz Brisela često pozdravljaju i pozivaju na svaki vid saradnje u regionu, činjenica je da balkanske zemlje imaju puno toga što ih spaja, ali i razdvaja na zajedničkom putu ka Evropskoj uniji.

DW

Crna Gora da preda pregovaračke pozicije

Stalni predstavnici zemalja čla-nica Evropske unije pozvali su u oktobru Crnu Goru da preda pre-govaračke pozicije za poglavlja 23 i 24, koja su označena kao ključna za dalji evropski put naše države.

Glavni pregovarač sa EU Ale-ksandar Andrija Pejović je kazao da je sada na potezu crnogorska vlast, prenijeli su mediji.

- Crnogorska strana sada mora ekspresno reagovati, preciznije Skupština i Vlada, kako bi se što prije utvrdila pregovaračka pozicija za ova dva poglavlja - rekao je Pe-jović.

Čim se utvrde pregovaračke pozicije, dodaje on, one će biti upućene u Brisel, kako bi se do kra-ja godine stekli uslovi za otvaranje poglavlja 23 i 24.


[email protected]

39

The Economist

Rast budžetskih deficita zemalja BRICSaDeficiti budžeta zemalja sa brzim ekonomskim ra-stom, uključujući i članice BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika), sve brže rastu i to je nova opa-snost za svjetsku privredu, ocjenjuje londonski The Economist.

List piše da je nagli rast budžetskih deficita u zemljama sa brzim eko-

nomskim usponom uslijedio usljed usporenog oporavka globalne pri-vrede i neizvijesnosti koja vlada oko dalje primjene stimulativnog progra-ma za američku ekonomiju.

Usporen oporavak globalne pri-vrede direktno potkopava tražnju robe koja se masovno eksportuje iz Kine, Indije i niza drugih brzo ra-stućih privreda, a takođe negativno utiče na cijene energetskih sirovina, navodi Economist.

Pozivajući se na analizu stručnja-ka MMF, glasilo britanske poslovne elite navodi da budžetski deficit In-dije u tekućoj fiskalnoj godini vjero-vatno neće biti manji od 8,5 odsto vrijednosti ostvarenog BDP-a, dok će u Kini “skočiti” na oko 10 odsto.

Brazil i Rusija, međutim, još uvi-jek drže vlastite budžetske troškove u “razumnim granicama”, od jedan do tri odsto, ali nije isključeno, ako

se cijene nafte i drugih vitalnih pro-izvoda masovnije “srozaju”, da se i stanje u budžetima te dvije članice BRICS osjetnije pogorša.

Strahovanja šta će biti sa global-nom privrednom nakon prestanka stimulativnog programa američkog Feda, direktno su uticala na bjekstvo kapitala iz Indije, što je izazvalo pad stope privrednog rasta u toj zemlji i rast budžetskog deficita, objašnjava Economist, prenosi Bizlife.

List tvrdi i da je u posljednje dvije do tri godine zabiljeležen trend rasta proizvodnih troškova u Brazilu i Kini, što je snizilo konkurentnost i tempo privrednog rasta tih zemalja.

Prema ocjeni Economista, sve članice grupacije BRICS su riješile da usporeniju privrednu ekspanziju prevaziđu receptom koji već godi-nama primjenjuju SAD i druge najra-zvijenije zapadne zemlje – snažnom budžetskom potrošnjom i stimulisa-njem ekonomskog rasta, što nemi-

novno i brzo dovodi do velikih manj-kova u budžetu.

Takva politika ekspanzije koštala je SAD, Veliku Britaniju i neke druge članice grupe sedam najrazvijenijih zapadnih zemalja velikog rasta bu-džetskog deficita koji je, na primjer, u Velikoj Britaniji nakon kolapsa glo-balne ekonomije u 2008. narastao na oko 12 odsto, a do istog nivoa je uvećan i u Sjedinjenim državama.

SAD će, međutim, ove godine uspjeti, kako se predviđa, da snize budžetski deficit na četiri odsto, a osjetnije smanjenje budžetske po-trošnje planirano je i u Velikoj Brita-niji.

Ekonomisti MMF upozoravaju da je odluka američke centralne banke da još neko vrijeme zadrži stimula-tivni program, u okviru koga se otku-pljuju obeveznice vlade SAD i hipote-karne hartije dvije najveće domaće kompanije za promet tih hartija, u mjesečnoj vrijednosti od 85 milijar-di dolara, dobra prilika “za predah” koji bi zemlje sa visokim deficitima budžeta trebalo da iskoriste maksi-malno.

MMF savjetuje da sve zemlje, koje sada “muče” budžetski manj-kovi, krenu brzo i odlučno u ozbiljno kresanje troškova. Prema procjeni stručnjaka Fonda, najrazvijenije eko-nomije bi, ako tako budu postupile, mogle potpuno da izbalansiraju svo-je budžete, ne uzimajući u obzir oba-veze koje proističu od dospjelih is-plata na suverene dugove, do 2018. godine.

U analizi MMF se ne daje opšta ocjena, kad je riječ o vremenskom periodu u kome je moguće očekivati uravnoteženje budžeta u manje raz-vijenim ekonomijama, ali je sigurno da i te zemlje moraju što prije krenu-ti u proces rezanja troškova, uključu-jući i smanjenje raznih stimulativnih programa i davanja.




Islamske finansije

Poslovanje bez kamate

Osnovni principi islamskih finansija

Islamske finansijske institucije (komer-cijalne i investicione banake, fondovi,

finansijske i osiguravajuće kompanije i druge) posluju proteklih 40 godina u više od 50 zemalja na svih pet kontinenata, a posebno u područjima Bliskog Istoka, Afrike, Jugoistočne Azije, Sjeverne Ame-rike i Evrope. Islamska ekonomija i ban-karstvo se zasnivaju na principima dijelje-nja rizika i finansiranja projekata koji ima-ju iza sebe samo konkretnu djela-tnost (asset-backed finance) i ne dozvolja-vaju zloupotrebu jakog finansijskog polo-žaja banaka niti bilo kojeg drugog subjek-ta. Jedna od temeljnih razlika islamskog u odnosu na konvencionalni finansijski sistem sadržana je u islamskoj zabrani kamate.

U suštini islamske finansije predsta-vljaju sistem tzv. “moralnog” finansiranja. Osnove islamskih finasija bazirane spe-cifičnim pravilima tzv. zakata i ribe koji u sebi sadrže kako ekonomsku tako i moral-nu dimenziju.

Zakat

Zakat je obavezno milosrđe koje se plaća jednom godišnje u iznosu od 2,5% godišnje od neangažovanih sredstava. To je iznos koji se donira siromašnima. Zakat

predstavlja minimum filantropske aktiv-nosti koja se zahtijeva od svih članova zajednice.

Zakat je, takođe, efikasna mjera pro-tiv nagomilavanja bogatstva koje se po Kuranu smatra jednim od najgorih grije-hova (9:34). Ako svi štede, ekonomija će doživjeti kolaps. Na ovaj tzv. “paradoks štedljivosti”. ukazivali su mnogi ekono-misti, uključujući i J.M. Kejnsa. Dakle, islamski pristup negativnim propratnim efektima tržišta niije puko odbijanje trži-šnih mehanizama kao što je slučaj u eks-tremnom komunizmu ali ni očekivanje od tržišta da samostalno definiše pravila igre i samostalno riješava svoje probleme kao u ekstremnom kapitalizmu. Zakat i ostale filantropske aktivnosti su značajne za kao kontra – čin usmjeren protiv nagomilava-nja bogatstva i neangažovanja sredstava. U kompleksnim društvenim sistemima “Bogati postaju još bogatiji” I to je proces koji se u tom smjeru odvija prirodno čak i kad namjera ne postoji. No, ako se takvi trendovi kontinuirano ponavljaju koncen-tracija ekstremnog bogatstva će uzroko-vati ekonomsku stagnaciju.

Riba

Tokom istorije, davanje zajma uz ka-matu ili lihvarstvo (riba) bilo je predmet različitih oblika regulacije i restriktivnih mjera. Sve monoteističke religije strogo

zabranjuje uzimanje kamate na kredite1. Na kredit se u islamskoj ekonomiji gleda kao na neprofitnu djelatnost koja bi tre-bala da stvori novu vrijednost dužniku, a uzimanje kamata je strogo zabranjeno. Transformacijom kreditiranja u komer-cijalnu djelatnost kroz naplatu kamate, ovakav koncept potpuno se urušava. Naj-štetniji od svih efekata je eksponencijalan rast duga nezavisno od stvarnog bogat-stva, čime se kreira nešto što je poznato pod pojmom “obrnuta piramida duga”. Obrnuta piramidu duga nastaje kada otplaćivanje nagomilanog duga značajno smanjuje bazično jezgro bogatstva i pri-hoda. Imajući u vidu da stopa rasta duga premašuje onu kojom raste bogatstvo, sistem nije održiv i korekcije se nameću kao neophodne. Obično, ovi uslovi se ko-riguju kroz lomove na tržištu i depresiju, pri čemu se višak opterećenja (kao loši dugovi) otpisuje. Ipak, sve dok je finansi-ranje bazirano na kamatnom mehanizmu dug će početi ponovo raste po stopi bržoj od rasta bogatstva - dovodi do još jedne obrnute piramide duga, poziva na još je-dnu korekciju, nakon čega se čitav ciklus pokreće od početka.

Kamatu mnogi percipiraju kao cije-nu novca ili vrijednost vremena. Ovakva konstatacija ne može se smatrati tačnom. Kamata je mehanizam za samo-uvećava-nje duga. Dakle, interes x% znači da će preostali iznos duga raste x% . Pošto se ovaj rast odvija nezavisno od bogatstva i ekonomske aktivnosti, interes odražava stopu divergencije finansijskih obaveza iz stvarnog bogatstva .

Tokom krize je postalo očigledno da je dug porastao do nivoa koji je neprihvatljiv u odnosu na privredu. Ukupan dug SAD je porastao za 112% u 1998-2007, nasu-prot tome nominalni BDP je porastao za samo 56% u istom periodu. Tj. dug raste po stopi koja je duplo veća od rasta BDP-a. Takođe, očigledno je da finansijski sektor raste po stopi koja je mnogo viša od stope rasta realnog sektora. Dug postaje ozbilj-no opterećenje za privredu, a ne sredstvo rasta i prosperiteta.

Integrisane finansije

Islamske finansije se ne zaustavljaju na ovoj tački. Zabrana kamata na kredite, sama po sebi, ne riješava finansijske po-

1 Judaizam, treća velika monoteistička religija, zabranjuje uzimanje kamate, ali samo od jevre-ja, što je po mnogima imalo utjecaja na formira-nje specifične jevrejske poslovne etike.

Islamske finansije predstavljaju sistem tzv. “moralnog” finansiranja u kojem je kamata strogo zabranjena.


[email protected]

41

Svjetski islamski ekonomski forum, prvi put je održan izvan jedne islamske zemlje. Islamske finansije pred-stavljaju sistem tzv. “moralnog” finansiranja koje sa-drže ekonomsku i moralnu dimenziju.

trebe društva. Potrebno je znati da nisu svi oblici duga štetni. Ono što je neopho-dno je formula koja razlikuje zdrav dug, potreban za finansiranje stvaranje bo-gatstva, od lošeg duga koji ga uništava .

Ova formula je izvedena iz integra-cije profitno orijentisanog finansiranja sa realnim ekonomskim aktivnostima. Ovo se može postići kroz veliki broj fi-nansijskih instrumenata, uključujući fi-nansiranje kapitala, lizing, “Mark – up” prodaja (prodaja sa nedefinisanom cije-nom2). I zajam na kamatnom principu i “mark-up” podrazumjevaju periodično plaćanje novčane premije. Ali, klasičan zajam je strukturno izdvojen od realnih privrednih aktivnosti, dok finansiranja po islamskom principu podrazumjevaju, ulaganje u dobra, beskamatnu otplatu duga i podjelu rizika između zajmodavca i zajmoprimca.

Dakle, u mark – up prodaji dug se stvara samo za kupovinu dobara ili uslu-ga. Na ovaj se način povezuje stvaranje duga sa realnom transakcijom koja je mehanizam za stvaranje novog bogat-stva. Dug je strukturno ugrađen u proi-zvodne delatnosti, i na taj način se koristi da služi privredi, a ne obratno. Na ovaj način, vrijednost u datom momentu i umnožavanje duga su strukturno odvoje-ni: Mark - up premija odražava vrijednost u datom momentu, ali ne dozvoljava da dug raste samostalno kao što je to slučaj u interesnoj osnovi kreditiranja.

Univerzalni uzrok

Sa globalnim finansijskim tržištem, globalni sistem moralnih i etičkih vri-jednosti mora biti izgrađen na pravim osnovama kako bi se povratilo povjere-nje u finansijska tržišta. Osnovne mo-ralne vrijednosti islamskih finansija nisu specifične samo za islam kao vjeru već i za ostale monoteističke religije, kao i za mnoga svjetovna vjerovanja. Prednost ovih univerzalnih vrednosti, dakle, služi zajedničkom cilju širom svijeta: da refor-miše finansijski sistem kako bi bolje slu-žio čovječanstvu.

Unija islamskih privrednih komoraIslamska razvojna banka

2 Vrijednost, dobitak ili gubitak zaj-modavca i zajmoprimca, bivaju definisani tek po završetku projekta. Zajmoprimac u cilju ot-plate obično plaća mjesečnu nadoknadu bez obračunate kamate.

London je najveći centar islamskih finansija izvan muslimanskog svije-

ta, a naše ambicije su da idemo dalje, izjavio je 29. oktobra 2013. britanski premijer Dejvid Kameron.

Britanski premijer Dejvid Kame-ron na Londonskoj berzi je 29. okto-bra ove godine pokrenulo Islamski berzanski indeks u okviru nastojanja Velike Britanije da više učestvuje na rastućem tržištu islamskih finansija. U Londonu je tog dana počeo 9. Svjetski islamski ekonomski forum, prvi koji se održava izvan jedne islamske zemlje. Na forumu je učestvalo više od 1.800 muslimanskih ekonomskih i političkih zvaničnika, te veliki broj šefova vlada i država. Investiranje u Londonu dobro je za vas, a otvaranje Londona za vaše investicije dobro je za nas - naglasio je britanski premijer.

Tržište islamskih investicija dra-stično je povećano od 2006. godine, a očekuje se da će sledeće godine do-stići 2.000 milijardi dolara. Malezijska prestonica Kuala Lumpur smatra se centrom finansija islamskog svijeta.

U islamskom finansijskom poslova-nju se primjenjuje šerijatski zakon koji zabranjuje naplatu kamata i zahtijeva da sporazumi budu zasnovani na opi-pljivoj imovini - špekulantsko poslo-vanje i ugovori za buduće doznake su zabranjeni.

Iako male u poređenju sa svjetskim finansijama, očekuje se da će islamske finansijske institucije privlačiti musli-mane iz bankarskog svijeta ili investi-tore iz zemalja Persijskog zaliva koji ra-spolažu naftnim prihodima. Islamski in-deks berze u Londonu pratiće kretanja u investicijama na koje se primjenjuje Šerijat. Očekuje se da će Velika Britani-ja sledeće godine izdati i islamske ob-veznice, čime će biti prva zemlja izvan muslimanskog svijeta koja će uraditi tako nešto, piše Slobodna Evropa.

- Ne želim da London bude samo prijestonica islamskog finansijskog sektora u zapadnom svijetu, već želim da London, sa Dubaijem i Kuala Lum-purom, bude jedna od prijestonica is-lamskog finansijskog sektora - izjavio je Kameron.

Dejvid Kameron

London prijestonica islamskih finansija

Učesnici Svjetskog islamskog foruma




Prva poljoprivredna škola u staroj Crnoj Gori otvorena 1875.godine

Kadrovi iz srca BjelopavlićaCrnogorski senat za direktora „Knjaževske crnogor-ske zemljodjelske škole”, kako je glasio njen zvaničan naziv, postavilo je dr Đorđa Radića.

Najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori sredinom 19. vijeka

bila je poljoprivreda za koju kadro-va, odnosno stručnih škola nije bilo, kao uostalom ni za druge djelatnosti. Zato se, u cilju unapređenja poljopri-vrede, u tom periodu počelo sa otva-ranjem rasadnika, stočarskog zavo-da, gajenjem novih kultura, učilo se o zaštiti stočnog fonda i slično. Zna-nja o ovome sticala su se u osnovnim školama gdje su učitelji bili obavezni da djecu uče poljoprivrednim poslo-vima ili, kako stoji u arhivskim doku-mnetima, vrtlarstvu i voćarstvu, pa su škole morale imati i svoje bašte. O poljoprivredi se učilo i u postojećim srednjim školama, bogoslovsko–uči-teljskim, ali kako je to bilo nedovolj-no, još 1874 .godine u Crnoj Gori po-čelo se sa pripremama za osnivanje

prve poljoprivredne odnosno, kako su je tad zvali, „zemljodjelske škole”.

Pošto je tadašnji centar poljo-privredne proizvodnje bila Bjelo-pavlićka ravnica, škola je svečano otvorena u Danilovgradu 13. maja 1875.godine, uz prisustvo velikog broja građana i predstavnika vlasti. U školu je upisano svega 18 učenika, iako se prijavio veći broj kandidata, zbog ograničenosti smještaja i na-stave. Od ukupnog broja, 12 učeni-ka bili su državni stipendisti, dok se šest školovalo o svom trošku. Prosv-jetno odjeljenje crnogorskog Senata, koje je inače vodilo nadzor o ovoj školi, za direktora „Knjaževske crno-gorske zemljodjelske škole”, kako je glasio njen zvaničan naziv, postavilo je dr Đorđa Radića koji je bio profe-sor ekonomske škole u Požarevcu.

U školi se, prema planu i programu koji je uradio direktor Radić, učilo o svilarstvu,voćarstvu,stočarstvu i ratarstvu, a pri školi su bile ogledne parcele za praktičan rad učenika. No, škola je već sljedeće, 1876. godine, zbog rata morala da prestane sa ra-dom. Njen direktor dr Radić ostao je na Cetinju još dvije godine gdje i radio u Senatu administrativne po-slove.

Iako se poslije završetka rata, 1878.godine, osjećala potreba za poljoprivrdenom školom, ona je otvorena tek 20. februara 1893. go-dine u Podgorici. I ova škola je sveča-no otvorena uz prisustvo izaslanika knjaza Nikole, ministra vojnog Ilije Plamenca. Bila je pod nadzorom Mi-nistarstva prosvjete, a za direktora je bio postavljen Filip Jergović. Škola je imala svoje rasadnike i parcele za praktičnu nastavu, a prvu školsku go-dinu uspješno je završilo 17 učenika od kojih se 10 školovalo o državnom trošku. Školovanje jedne genera-cije trajalo je tri godine, i za vrije-me šetogodišnjeg postojanja škole (1893-1898) završni ispit je položilo ukupno 25 učenika. Svi učenici sem jednog dobili su stalno zaposlenje, a upravnik škole odobrio je da se dva učenika koji su završili Zemljodelsku školu upute u Francusku - Jovan Vu-kosavović iz sela Sotonića-Crmnica i Vidak Krkeljić iz Zagoriča pored Pod-gorice. Škola je prestala sa radom jer je nastava bila veoma skupa.

Poslije zatvaranja škole osnovani su po nahijama rasadnici koji su se djelimično bavili i stočarskom pro-izvodnjom. No, kako su tadašnjoj Crnoj Gori i dalje nedostajali stručni kadrovi iz poljoprivrede, oni su na školovanje upućivani van Crne Gore. U proljeće 1914. godine, crnogorska državna vlast dogovorila se sa upra-vom manastira Dečani kod Peći da se na manastirskom imanju osnuje poljoprivredna škola ali je rat koji je uskoro izbio to spriječio.

B.Pejović


[email protected]

43

Obrazovnje i biznis

Univerziteti koji stvaraju najviše milijarderaPrvi siguran korak na putu do uspješne karijere i mi-lijardi na bankovnom računu je obrazovanje. I to ne bilo kakvo i bilo gdje.

Ovo je lista 10 univerziteta na kojima je diplomiralo najviše milijardera.

10. Cambridge je jedini univerzitet sa starog kontinenta, tačnije jedini ne-američki, s tradicijom obrazovanja mili-jardera. Koliko se zna, na Cambridge-u je diplomiralo 11 milijardera i kada se sumira njihovo bogatstvo, ono iznosi oko 48 milijardi dolara. Univerzitet postoji od 1209. godine.

9. Yale je dao 13 milijardera i svi zaje-dno za sada su zaradili 77 milijardi dolara. Yale se nalazi u američkom gradu New Haven, Connecticut i postoji od 1701. godine što ga čini trećim najstarijim uni-verzitetom u Americi.

8. Southern California Universi-ty od svih američkih univerziteta ima najviše stranih studenata i do sada je obrazovao 14 milijardera (zajedno su

zaradili 32 milijarde). Ovo je visoka ’škola iz snova’, a razlog je Los Angeles, elitni dio Amerike. SCU ima i najboga-tiju sportsku istorija – njegovi studen-ti su donijeli 287 olimpijskih medalja. 7. Cornell University je njujorški univerzi-tet koji postoji 150 godina, obrazovao je 14 milijardera i 41 nobelovaca.

6. Masschusettes Institute of Tech-nology može se pohvaliti s 15 milijarde-

ra i njihovom imovinom u vrijednosti od 114 milijardi dolara kao i sa 78 svršenih studenata koji su odlikovani Nobelovom nagradom.

5. Columbia se ponosi s 15 miljardera i tri američka predsjednika

4. New York University je privatni univerzitet. Njegovi studenti se nagrađe-ni Nobelom, njih 36, a i zaradili su milijar-de, njih 17.

3. Stanford University je poznat po preduzetničkom duhu. Nalazi se u Ka-liforniji i uručio je diplome 27 budućih milijardera.

2. Pennsylvania se ponosi sa 28 mi-lijardera i njihovim bogatstvom od 112 milijardi dolara. Benjamin Franklin je osnivač davne 1740. godine.

1. Prestižni Harvard je prestižan iz-među ostalog i zbog svojih milijardera – njih 52 ovdje su diplomirali i zajedno zaradili 205 milijardi dolara. U biografiji stoji i osam američkih predsjednika i 75 Nobela.

business.hr

Istraživanja

Danci su najsrećniji ljudi na svijetuPoslije Danske na listi su Finska, Švajcarska, Norveška i Švedska.

Danci su najsrećniji ljudi na svijetu. Razlog njihove sreće je što ne žude

za novcem, društvenim statusom i ne obraćaju pažnju na veličinu i izgled kuće u kojoj žive.

“Ova zemlja sa vrlo malom populaci-jom živi ugodan i idiličan život. Danci, na primjer, u prosjeku rade manje od osta-lih u Evropi. I ne samo to nego i zarađuju manje od nekih evropskih zemalja kao što je Velika Britanija. To je ujedno i ze-mlja u kojoj žene zauzimaju veći prostor na tržištu rada nego u ostatku Evrope, ali isto tako to je i zemlja u kojoj se ne radi do kasnih večernjih sati”, piše BBC. Profesor sa danskog Aarhus univerzi-

“Kod njih je normalna pojava da igraju golf sa svojom dadiljom ili da igraju tenis sa nekim ko ima totalno drugačiji život. To znači da prihvataju različite načine života. Kod njih ne postoje načini života koji su tabu tema. Ne postoji ispravan ili pogre-šan život, tako da u Danskoj sebi možete izabrati život koji vama odgovara”, tvrdi ovaj profesor ekonomije.

Istraživanje ukazuje i da Danci rade relativno malo, slobodno vrijeme provo-de sa porodicom i imaju punu sigurnost i podršku društva.

Poslije Danske na listi su Finska, Švaj-carska, Norveška i Švedska.

BBC

teta Christian Bjornskov objašnjava da su Danci “srećni i zadovoljni ljudi jer ne vole pokazivati svoj uspijeh i ne zanima ih nečiji socijalni status prilikom sklapa-nja prijateljstava i društvenih odnosa”.




Welcome

Porto Montenegro u svjetskim medijimaNaslovne strane italijanskih, ruskih, francuskih, tur-skih i kineskih magazina o putovanjima ovog ljeta kra-sile su fotografije Porto Montenegra.

Novinari su Porto Montenegro opisivali kao “najprestižniju jahting destinaciju na Mediteranu”, “omiljeno stjecište svjetskog džet-seta” i “dra-gulj Jadrana sa atraktivnim kulturnim sadržajima”. “Porto Montenegro su novinari okarakterisali kao “izuzetno uspješan međunarodni projekat”, “prvi izbor za ugledne investitore kada su u pitanju nekretnine”, i projekat

koji “stvara izuzetan uticaj na društve-ni i ekonomski razvoj čitavog regiona”, rekao je portparol Porto Montenegra, Danilo Kalezić.

O naselju i marini ovog ljeta izvje-štavali su prestižni kineski magazini Life Express, Pure Travel, Shine, Tatler, Marie Claire, Figaro, italijanski ma-gazini Novus, Barche, Nautech, ruski Tout, Objekt, Motorboat & Yachting,

CEO, britanski Evening Standard, The Sunday Times, The Telegraph i mnogi drugi.

Kadrovi naselja i marine, Purobe-ach-a i ugostiteljskih objekatata našli su se i u novoj TV sezoni Nautic Cha-nel-a koji se emituje u više od pedeset zemalja svijeta, Sissy News TV kanalu sa Tajlanda, i reportažama mnogih evropskih TV kuća.


[email protected]

45



46

GLASNIK PKCG / oktobar 2013 - privrednakomora.me · Gore i Slovačke Republike u oblasti energetike...

Documents

Transcript of GLASNIK PKCG / oktobar 2013 - privrednakomora.me · Gore i Slovačke Republike u oblasti energetike...