��������������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

1. Ramazan 1432. 1. Ramazan 1432. •• 1. avgust 2011. 1. avgust 2011. • • Broj 219 Broj 219 • • Godina XVGodina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislama

www.glas-islam

a.info

S T O P S E G R E G A C I J I � ���� � �� �� ��� �� �� ��� � ��� ������� � ����� �� �� �� ���� ��� ���� �

��� ���! � �� �� �� � "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

MU

SLIMAN

MU

SLIM

OTVORENA ALTUN-ALEM DŽAMIJAOTVORENA ALTUN-ALEM DŽAMIJA

RAMAZANSKA PORUKARAMAZANSKA PORUKA„Post je Moj i Ja za njega nagra�ujem“ - kaže Uzvišeni Allah. Zato �e muslimani nastupaju�i mjesec Ramazan posvetiti usavršava-

nju odnosa sa svojim Stvoriteljem posredstvom posta, namaza, u�enja Kur'ana i poja�anog dobro�instva.

Biti pravi posta� zna�i oja�ati ljudskost u sebi i upotpuniti svoje pleme-nite �udi. Ustezanje od jela, pi�a, ružnog i suvišnog govora budi u �ovje-ku osje�aj odgovornosti prema sebi, porodici i zajednici, te ja�a svijest o Allahovom namjesniku na Zemlji u misiji uspostave harmonije za dobro i sre�u svih ljudi.

Islamska zajednica sa vjernicima i ulemom spremno i radosno do�e-kuje ovaj Ramazan, odlu�na da nastavi putem istine, pravde i slobode.

Naša radost i odlu�nost ja�a je od sjene nepravde koja se �ini musli-manima u Srbiji, ugrožavanjem jedinstva Islamske zajednice, nasrtajima na vakufsku imovinu, ugrožavanjem islamske vjeronauke, opstrukcijom Bošnja�kog nacionalnog vije�a, odugovla�enjem akreditacije Univerzite-ta, diskriminacijom i kršenjem pojedina�nih i kolektivnih prava.

Snagom posta i drugih ibadeta oja�a�emo sebe na putu do kona�ne po-bjede.

U tom svjetlu, svim muslimanima RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN, da ga u zdravlju, rahatluku i bereketu provedu.

Glavni muftija Islamske zajedniceMuamer-ef. Zukorli�

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: office@trgokemo.comweb: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake nedjelje nova roba...

Svake nedjelje nova roba...

Uvijek novi modeli...

Uvijek novi modeli...

Adre

����������������� �������������������������PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

BROJ 219/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

U okrutnom svijetu režimskih politi�ara, tajkuna i mafijaša

laž je referenca, prevara i �esto mije-njanje stavova dobra politika, izdaja bira�a i njihovih nadanja sasvim nor-malna stvar, dobrih ljudi nema, a po-štenje je rijetkost. U svijetu prevare i laži zanimanje režimskog nadni�ara predstavlja unosan posao. Još ako su nadni�ari spremni na izdaju svog na-roda, pa uz to udare i na svoju vjeru, onda nadni�arenje tek postaje prava pošast.

Nijedan narod kroz svoju historiju nije imao toliko nadni�ara za tu�e in-terese, a na svoju štetu kao Bošnjaci. Nadni�ari iz redova Bošnjaka su od davnina gradili i radili za druge, vje-ruju�i da �e sebi li�no i uskom krugu poslušnika donijeti materijalne kori-sti i obezbijediti ovosvjetsko uživa-nje, ne razmišljaju�i o gubljenu obra-za, vjere i Ahireta. Današnji nadni�a-ri, ovi što rade za interese beograd-skog režima, nemaju premca u pod-losti i nemoralnosti.

Ramazan je najzna�ajniji mjesec za muslimane. Oni se u njemu sustežu od onih stvari koje su im van Rama-zana dozvoljene. U danima pred na-stupanje Ramazana muslimani nasto-je biti blagi, milostivi, širokogrudi, uz stalnu pripremu duha i tijela za post koji �e obavljati Allaha radi. Obi�no, svoje poslove završe prije mjeseca Ramazana kako bi se potpuno raste-re�eni posvetili ibadetu i duhovnom miru.

Ali, tu su režimski nadni�ari da na-ruše mir, poremete duhovnost i oskr-nave ramazansku atmosferu rahatlu-ka i pobožnosti. Nadni�ari za hatar Beograda unose nemir me�u musli-mane Bošnjake i napadaju baš uo�i Ramazana na svoju vjeru, na vakuf-sku imovinu, na obraz vjernika, na svoj narod. Ve� iz godine u godinu nadni�ari napadaju baš uo�i Rama-zana i Bajrama. Remete mir ljudima, san im kvare i uznemiravaju im djecu, ne daju im da bezbrižno rastu u miru i sre�i. Sve iz želje da unesu nemir u srca ljudi, kao šejtani da posiju zlo i smutnju.

Još se nije slegla prašina zbog

onoga što se desilo 4. septembra 2010. godine na Hadžetu, baš u Ra-mazanu, kada su Rasimovi poslušni-ci uz nadni�arsku dnevnicu u saradnji sa srpskom žandarmerijom napali na vakufsku imovinu, ulemu i vjernike. Policija je u ovom slu�aju zloupotri-jebljena baš za hatar ministra Ljaji�a što godinama znade gdje su Ratko i Veselin, ali šutje i umjesto da hapsi ratne zlo�ince on huška policiju na svoj narod.

Evo opet Rasimovi napadaju uo�i Ramazana na vakuf, i to na teme-lju duhovnosti i obrazovnog siste-ma, na temelju grada Novog Pazara. Napadaju na zgradu Islamskih usta-nova u kojoj je smješten Fakultet za islamske studije. Po ko zna koji put nadni�ari su pokazali da nemaju po-štovanja prema svom narodu, prema svojoj vjeri i prema vakufskoj imovi-ni. Sve ove vrijednosti su prodali kao �er�ike, bez imalo stida. Nadni�ari-ma iz bošnja�kih redova je važnije da zbog probušenih guma prave sebi re-klamu u dnevno-politi�ke svrhe i go-vore o ugroženosti prava Bošnjaka, a do onomad su govorili kako Bošnjaci imaju sva prava, te da nijedna vlada za Bošnjake nije uradila više od Koštu-ni�ine ju�e i Tadi�eve danas. Njiho-vim sebetom smo u Ustavu svrstani me�u gra�ane drugog reda, kao što smo njihovim sebetom ostali bez je-dinstvenog regiona i mnogih drugih stvari koje su trebale biti u�injene u korist Bošnjaka, a nisu samo zato što nadni�ari za napojnicu u Vladi šute, u Skupštini nijeme, a na obe�anjima ne štede, naravno lažnim, i sve to na štetu Bošnjaka muslimana.

Zaista je žalosno da muslimane uznemiravaju i napadaju baš oni koji bi trebali na uspostavljanju mira radi-ti. Oni koji su u totalnoj panici zbog svojih neuspjeha nastoje iz dana u dan napadima na Islamsku zajednicu, njene �elnike, vjernike i vakuf zau-staviti napredak snaga koje �e ih po-tisnuti sa politi�ke scene i otjerati u historiju da se spominju po izdaji, poltronstvu i poslovima na štetu San-džaka. Iz dana u dan oni sve više tonu u sopstveni kal iz kojeg im nema po-

vratka uprkos feštama i zabavama na Trgu „Gazi Isa-bega“ u Novom Paza-ru. Bošnja�ki narod ne�e više dozvo-liti da bude prevaren i ne�e se pro-dati za par asfaltiranih ulica, niti za Super ligu, a još manje za vatromete i estradne umjetnike koji ogoliše grad-ski budžet i narodne džepove u tre-nucima dok grad nema vode i po dva-naest sati dnevno, radnici štrajkuju, a omladina nezaposlena luta u bezna-�u. Sve ovo ne doti�e nadni�are - oni najavljuju još pjevanja za debele pare. Umjesto da obezbijede uredno snab-dijevanje vodom i namire radnike, te otvore nova radna mjesta, oni troše silne pare osiromašenih i pokradenih gra�ana.

Bošnjak ne�e halaliti niti zabora-viti višegodišnja uznemiravanja uo�i Ramazana i u Ramazanu, neprospa-vane no�i i dane pune brige i neizvje-snosti, te oskrnavljene Bajrame zbog onoga što �ine srpski ministri iz re-dova Bošnjaka. Gra�ani ne�e opro-stiti nestašicu vode dok se ministri vozaju unaokolo po Srbiji i enormno bogate zajedno sa gradskim �elni-cima što ovih dana najaviše prodaju gradskog gra�evinskog zemljišta u Novom Pazaru. Šta Suljo nije stigao da ugrabi, to Rasim razgrabi. Režim-ski nadni�ari se bogate, a narod nema vode za pi�e.

Sve ima svoju cijenu, pa i uznemi-ravanje, vrije�anje i omalovažavanje gra�ana. Krivci su poznati, a na nji-hove adrese treba uputiti oštre stri-jele osude za ono što �ine i narav-no kazniti ih uskra�ivanjem podrš-ke. Njima ve�e kazne nema nego im onemogu�iti ponovni ulazak u vlast. Onog trenutka kada Bošnjaci na iz-borima kažu NE režimskim nadni-�arima, oni �e Beogradu biti neupo-trebljivi. Ono što sada nadni�ari �ine neminovno vodi takvom scenariju i ubrzava njihovu propast. Nijedno zlo nije trajalo dovijeka, pa ne�e ni ovo i propast �e, ako Bog da, bez našega šera.

A vjernicima neka je Ramazan šerif mubarek olsun!

Bošnjak ne�e halaliti niti zaboraviti višegodišnja uznemiravanja uo�i Ramazana i u Ramazanu, nepro-spavane no�i i dane pune brige i neizvjesnosti, te oskrnavljene Bajrame zbog onoga što �ine srpski ministari iz redova Bošnjaka. Gra�ani ne�e oprostiti nestašicu vode dok se ministri vozaju unaokolo po Srbiji i enormno bogate zajedno sa gradskim �elnicima što ovih dana najaviše prodaju gradskog gra�evinskog zemljišta u Novom Pazaru. Šta Suljo nije stigao da ugrabi, to Rasim razgrabi. Režimski

nadni�ari se bogate, a narod nema vode za pi�e.

K O R E M E T I M I R I S K R N A V I R A M A Z A N I B A J R A M

Režimski nadni�ari

6 1. AVGUST 2011.

U organizaciji Islam-ske svjetske lige

(Rabita), pod pokrovitelj-stvom saudijskog kralja Abdullaha ibn Abdulaziza, u periodu od 23. do 25. jula ove godine u Meki je orga-nizovana islamska konfe-rencija na temu „Islamski svijet – problemi i rješe-nja“. Konferenciju je u su-botu 23. jula otvorio princ Halid Al-Fejsal, guverner Meke, pozivom ulemi i muslimanskim intelektual-cima da se aktivno uklju�e u rješavanje mnogih pro-blema s kojima se danas suo�avaju muslimanske za-jednice i države.

U radu konferencije u�estvovali su predstavnici svih islamskih zajednica i organizacija u svijetu. Više od dvjesto u�esnika - uleme i intelektualca iz cijeloga svijeta podnijeli su refera-te o pitanjima i problemi-ma s kojima se danas suo-�avaju muslimanska druš-tva i države sa promjena-ma koje su se dogodile ili se još doga�aju u Tunisu, Egiptu, Libiji, Jemenu, Ba-hrejnu, Siriji. Sa prostora Zapadnog Balkana na kon-ferenciji su bili reisulema dr. Mustafa-ef. Ceri�, muf-tija ljubljanski Nedžad-ef. Grabus, kosovski Naim-ef. Trnava, te crnogorski Ri-fat-ef. Fejzi�, a delegaciju Islamske zajednice u Srbiji predvodio je glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� koji je istakao da je tema kon-ferencije vrlo interesantna i da su kvalitetni izlaga�i tretirali problematiku pro-mjena i izazova koji nastaju iz ovih promjena.

„Tema je i konfliktna

obzirom na to da u poje-dinim zemljama još nema-mo jasan politi�ki epilog, tako da smo bili u prilici �uti razli�ita mišljenja. Ja sam imao prilike govoriti iz ugla Islamske zajednice u Srbiji, kao i interesa musli-mana na Balkanu u pogledu saradnje sa islamskim svije-tom, te implikacija koje na-staju iz aktuelnog stanja i promjena“ – rekao je Glav-ni muftija.

U referatu pod naslo-vom „Dijalog - lijek za rje-šavanje politi�kih i društve-nih pitanja“, reisulema dr. Mustafa-ef. Ceri� je u Meki podsjetio da je dijalog te-melj civilizacijskog razvo-ja svakog društva, kojeg je Kur'an afirmisao na najbolji na�in tako što nam ukazuje

da je Uzvišeni Allah zahti-jevao od vjerovjesnika, kao što su Musa i Harun a.s., da idu Faraonu i da s njim raz-govaraju kako bi mu obja-snili istinu i potakli ga na pravdu. O Reisuleminom izlaganju na konferenciji Glavni muftija kaže:

„Reisulema je nastupio sa važnim i opsežnim re-feratom. On je kao �lan Izvršnog odbora Svjetskog foruma uleme, jedini sa po-dru�ja Balkana, prvog dana konferencije podnio izvje-štaj o stanju islama i musli-mana na Balkanu, govorio o problemima sa kojima se suo�avaju muslimani Bal-kana i posebno se osvrnuo na stanje u Sandžaku. San-džak je neriješeno pitanje koje nije po�elo da se rje-

šava, a protekle godine su nam omogu�ile da to pita-nje predstavimo, tako da ono više nije nepoznato.“

Glavni muftija je rekao da je pri Rabiti formira-na advokatska komora koja ranije nije postojala i da je u razgovoru sa �lano-vima te komore dogovo-rena pomo� u rješavanju problema ljudskih prava, pogotovu na me�unarod-nom planu, jer advokatska komora sa velikim brojem uglednih advokata u svije-tu ima široko polje uticaja.

„Postoji pozitivna klima u namjeri rješavanja naših problema, no ja ne želim da naše teme budu samo ne-gativne i istovremeno smo otvarali teme razvoja, teme investicija, teme finansijske podrške, pa mogu re�i da za to postoji izuzetno in-teresovanje, izuzetna spre-mnost, ali svakako da svi o�ekuju politi�ku stabiliza-ciju. Da bi investirali oni o�ekuju da na vlasti budu ljudi koji �e biti stvarni predstavnici naroda i koji-ma se može vjerovati. Poli-ti�ke promjene u Sandžaku sigurno �e zna�iti i otva-ranje mogu�nosti za vrlo mo�ne investicije sa pod-ru�ja islamskih zemalja“ – rekao je Glavni muftija.

Ovakav skup je bio i

velika prilika za bilateral-ne susrete sa delegacijama brojnih zemalja, tako da je Glavni muftija imao izuzet-no živu aktivnost i susreo se sa brojnim delegacijama, od rukovodstva same Rabi-te, pa do delegacija Alžira i Kuvajta.

„Razgovarao sam sa predstavnicima mnogih de-legacija, a za nas su poseb-no interesantne obrazov-ne i humanitarne ustanove jer su to polja na kojima se realno može ostvariti oz-biljna saradnja i mi o�eku-jemo njeno intenziviranje, uklju�uju�i i skore posjete“ – rekao je Glavni muftija.

Na konferenciji u Meki usvojen je završni doku-ment kojim se pozivaju sve zainteresirane strane u arapsko-muslimanskom svijetu da sve probleme rje-šavaju mirnim putem kroz dijalog i me�usobno uva-žavanje.

U�esnike konferencije primio je i saudijski kralj Abdullah bin Abdulaziz Al-Saud u svojoj reziden-ciji u Džedi i tom prilikom pozvao ulemu i musliman-sku inteligenciju da budu budni u ovom vremenu teš-kih iskušenja za musliman-ski ummet.

U radu konferencije u�estvovali su predstavnici svih islamskih zajednica i organizacija u svijetu. Više od dvjesto u�esnika - uleme i intelektualca iz cijeloga svijeta podnijeli su referate o pitanjima i prob-

lemima s kojima se danas suo�avaju muslimanska društva i države

Predstavljena situacija u Sandžaku i na BalkanuG L A V N I M U F T I J A N A K O N F E R E N C I J I R A B I T E U M E K I

SL

UŽ

BE

NI

RE

TR

OV

IZO

R

NERMIN GICI�

ZOOM

Na konferenciji u organizaciji Musliman-ske svjetske lige (Rabite) na temu „Islamski svijet - problemi i rješenja“, održanoj u Meki, u�eš�e je uzeo i glavni muftija Muamer-ef. Zu-korli�. Tom prilikom pozvan je na ve�eru od strane profesora Talal bin Muhamed ebu En-Nura - direktora Svjetske organizacije za o�u-vanje svetosti Meke, na kojoj su prisustvovali mnogi važni i uticajni ljudi, a me�u njima i dva imama Haremi-šerifa - Šejh Fejal Gazavi i Šejh Halid Gamidi.

Muftija je tom prilikom zahvalio prisutni-ma na prijemu i obavijestio ih o stanju mu-slimana na Balkanu, sa posebnim osvrtom na njihovu situaciju u Srbiji, odnosno Sandžaku.

Prisutni su sa zadovoljstvom slušali i veoma zaiteresirano pratili ono što im je uvaženi Muftija govorio. Nisu krili zadovoljstvo zbog uspjeha Mešihata Islamske zajednice i pored jakih pritisaka i problema sa kojima se susre�u muslimani i Islamska zajednica na �elu sa Muftijom.

Skup se završio punom podrškom Muftiji i spremnoš�u na saradnju i pomo� svake vrste, sa že-ljom da nas u skorije vrijeme posete imami Haremi-šerifa, inšaAllah.

MUFTIJA U DRUŠTVU IMAMA MEKANSKOG HAREMA

BROJ 219/XV 7

SLUŽBENI RETROVIZOR

SLUŽBENI RETROVIZOR

DELEGACIJA IR IRAN POSJETILA USTANOVE MEŠIHATA

U nedjelju 17.07.2011. Mešihat Islamske zajednice posjetila je viso-ka delegacija Islamske Republike Iran koju su �inili: Abolhasan Navab – rektor Univerziteta za religiju i vjerske pravce u Teheranu, Muhamed Salar – pomo�nik direktora Organizacije „Ehlubejt“, Abolgasem Delfi – ambasador u Beogradu, Farid Eftehari – ataše za kulturu i drugi.

Delegaciju su primili potpredsjednik Mešihata i direktor Medrese „Gazi Isa-beg“ Rešad-ef. Plojovi� i rukovodilac Mearifske službe i Sa-vjeta za da'vu Nedžad-ef. Hasanovi�.

Tom prilikom potpredsjednik Plojovi� je goste upoznao sa struktu-rom Islamske zajednice i ustanovama koje rade u njenom okrilju. Po-sebno interesovanje pokazali su za obrazovno-odgojne ustanove Islam-ske zajednice, te predložili saradnju na polju razmjene studenata, stru�-nog usavršavanja kadrova i izrade razvojnih projekata u Iranu.

Tako�e, najavljeno je u toku Ramazana gostovanje u Sandžaku iran-skih u�a�a Kur'ana i ilahija, te poznatih kaligrafa.

Nakon posjete Mešihatu, iranska delegacija je obišla Internacional-ni univerzitet, Fakultet za islamske studije, Školu Kur'ana i mektebske ustanove „Reuda“ i „Wildan“.

POLITIKA KO�I RAZVOJ SPORTAGlavni muftija Islamske zajednice Muamer-ef. Zukorli� primio je, u petak

15. jula ove godine, bokserskog šampiona Balkana u Kruzer kategoriji Sanela Papi�a iz Sjenice.

Tom prilikom ovaj sandža�ki sportista informisao je Muftiju o svojim uspjesima i planovima do osvajanja svjetske šampionske titule.

Tokom razgovora Muftija je upoznat da je opštinska vlast u Sjenici nedav-no iznevjerila obe�anje da bude doma�in bokserskog me�a za titulu interkon-tinentalnog prvaka, dato Sanelu Papi�u od strane predsjednika Opštine Mu-riza Turkovi�a.

Takvim neodgovornim i tendencioznim �inom nanijeta je velika šteta ovom vrsnom sportisti, �ime je na svom putu uspjeha vra�en godinu dana unazad.

Muftija je osudio takvo ponašanje rukovodstva sjeni�ke Opštine istakavši da je i to potvrda u kakvim rukama politi�ke vlasti se nalazi sandža�ki narod.

Muftija je pohvalio sve dosadašnje uspjehe Sanela Papi�a, naglasivši da se uspjesi sandža�kih sportista, zbog teških uslova u kojima rade, moraju poseb-no respektovati.

Doma�in je ovom prilikom izrazio punu podršku ovom sportisti, isti�u-�i da bošnja�ke institucije moraju na�i na�ina da podrškom i pomo�i svojim sportistima umanje štetu koju izaziva neodgovorno ponašanje predstavnika vlasti.

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

8 1. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Pobijedili razum i pravda

MEDIA CENTAR

Rušenje džamija bio znak patološke mržnje rušitelja prema islamu i muslimanima, a izgradnja crkve na džamijskim temeljima potvrda da su postojale o�ite namjere zatiranja tragova muslimanima, njihove asimilacije i pokrštavanja, što je strašna poruka muslimanima i �itavom �ovje�anstvu.

O T V O R E N A N O V O S A G R A � E N A D Ž A M I J A N A D I V I � U

U nedjelju 24.07.2011. godi-ne u Divi�u kod Zvornika

uprili�ena je prigodna sve�anost povodom otvaranja novosagra�ene džamije, 15 godina nakon njenog rušenja od strane �etni�kih hordi, na po�etku agresije na BiH 1992. godine, pošto je protjerano cjelo-kupno muslimansko stanovništvo i ubijeno više od stotinu muškaraca, a na �ijim temeljima je 1996. godi-ne sagra�ena crkva.

Nakon dugih i teških pregovo-ra 2009. god. izme�u predstavnika Islamske zajednice i Srpske pravo-slavne crkve, došlo se do rješenja i sporazuma, po kojem je besprav-no podignutu crkvu na temeljima džamije, koja je prema podacima sagra�ena još u 16. vijeku, potreb-no izmjestiti na drugu lokaciju, a porušenu džamiju ponovo podi�i na njenim temeljima, s tim što je uslov za sporazum, kojeg su po-stavili predstavnici Crkve, bio da izmještanje crkve bude o trošku Islamske zajednice, što je i ura�e-no, kako se rješenje i pregovori ne bi odugovla�ili.

Sve�anosti otvaranja džamije, pored ponosnih Divi�ana, prisu-stvovao je veliki broj džematlija iz gradova u okruženju, cijele Bosne i dijaspore, �iji se broj procjenju-je na preko 10.000 osoba, a tako�e su ovoj manifestaciji prisustvovali najve�i predstavnici Islamske za-jednice i veliki broj uleme.

Sve�anosti otvaranja i prokla-njavanja džamije u Divi�u, u svoj-stvu izaslanika Glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji, a na prijedlog Reisuleme, prisustvovao je i Rešad-ef. Plojovi� potpredsjed-nik Mešihata i direktor „Gazi Isa-beg“ medrese u Novom Pazaru, sa delegacijom koju su �inili Ismet-ef. Bihorac - glavni imam u Novoj Varoši, te sekretar FIS-a Senad-ef.

Sara�evi�. Pored izaslanika Reisuleme,

predstavnika Tuzlanskog muftij-stva i glavnog imama Medžlisa IZ-e Zvornik, Rešad-efendija je dobio priliku da se obrati prisutnima.

U svom obra�anju je istakao da je rušenje džamija bio znak patološke mržnje rušitelja prema islamu i muslimanima, a izgradnja crkve na džamijskim temeljima po-tvrda da su postojale o�ite namje-re zatiranja tragova muslimanima, njihove asimilacije i pokrštavanja, što je strašna poruka muslimanima i �itavom �ovje�anstvu. Sporazum koji je postignut, po kojem je iz-mještena crkva sa temelja džami-je, a podignuta džamija ohrabru-je i ukazuje da je ipak pobijedio razum i pravda, te da ima nade za zajedni�ki život, s tim što je po-trebno da uslijedi pravedno kažnja-vanje onih koji su rušili i ubijali, a potom priznanje i prihvatanje isti-ne o onom što se desilo, te iskre-no izvinjenje porodicama žrtava, te �uvanje sje�anja na žrtve.

Svoje obra�anje prisutnima Re-šad-efendija je iskoristio i da se osvrne na aktuelno stanje u San-džaku i Srbiji, te prvu zvani�nu po-sjetu Borisa Tadi�a Bosni i njegove izjave, gdje je ukazao da su Bošnja-ci u Sandžaku i muslimani u Srbiji, op�enito, zabrinuti za svoju bu-du�nost i smatraju da su potezi i izjave predsjednika Srbije licemjer-ni i neiskreni, da imaju dnevnopo-liti�ku svrhu, naglašavaju�i da se iskrenost Tadi�a prema Bosni i mu-slimanima u njoj mjeri prema nje-govoj iskrenosti prema muslimani-ma u Sandžaku i Srbiji.

Ovom prilikom je uputio poru-ku Beogradu i Tadi�u da, ukoliko je iskren u svojim namjerama i izja-vama prema Bosni, poštuje volju muslimana u Srbiji da imaju svoju

jedinstvenu Islamsku zajednicu i vjerske predstavnike koje �e sami birati, koje ne�e nametati Beograd, da omogu�i pripadnicima islama da njihovoj djeci islamsku vjeronauku predaju vjerou�itelji koje oni žele, a ne oni koje name�e Ministar-stvo vjera posredstvom Ministar-

stva prosvjete, da prizna izbornu volju Bošnjaka koju su izrazili na izborima za svoj Nacionalni savjet i sprije�i kršenje zakona, da ne do-zvoli gušenje odgojno-obrazovnih ustanova Bošnjaka, kakve su Me-dresa, Fakultet i Internacionalni univerzitet, na kojima se Bošnjaci žele školovati.

Sve dok se iskrenost Beogra-da i Tadi�a ne pokaže na pomenu-tim primjerima, Bošnjaci Sandžaka �e sumnjati u njihovu iskrenost u željama da Bošnjaci u Bosni žive bolje i borbu za o�uvanje svoje kul-ture, vjere i svog života na ovom prostoru ne�e prepustiti nikome drugom, osim provjerenim sop-stvenim institucijama.

Uz mubareklisanje džamije i nastupaju�eg Ramazana, Rešad-efendija je prisutnima prenio sela-me i �estitke muslimana Sandžaka i Glavnog muftije, što je od strane prisutnih do�ekano sa oduševlje-njem i aplauzom.

BROJ 219/XV 9

Na planinskom pla-tou Lastavica, na

trome�i Zenice, Kaknja i Zavidovi�a, na oko 1.100 metara nadmorske visine i 30 kilometara udaljenosti od Zenice, u nedjelju 31. jula održan je završni dan vjerske manifestacije „La-stavica 2011.“

Održavanje ove manife-stacije bilo je najavljeno za 7. august, ali je zbog po�et-ka Ramazana pomjereno za 31. juli.

Na manifestaciji su go-vorili Ejub-ef. Salkica - glavni imam Medžlisa u Ze-nici, dekan Islamskog pe-dagoškog fakulteta u Ze-nici dr. Zuhdija Adilovi�, muftija zeni�ki mr. Ejub-ef. Dautovi�, a na kraju se velikom broju prisutnih obratio glavni muftija Mua-mer-ef. Zukorli�, koji je bio glavni gost i govornik za-vršnog dana manifestaci-je. Glavni muftija je bio u pratnji svojih saradnika, portparola Samir-ef. Tandi-ra, koji je i predsjednik Iz-vršnog odbora Bošnja�kog nacionalnog vije�a, te glav-nog i odgovornog urednika „Glasa islama“ Sead-ef. Ša-�irovi�a

Muftija Zukorli� je u svojoj besjedi, izme�u ostalog, rekao: „Griješe oni koji smatraju da nam je nacionalni identitet bez islamskog identiteta dovo-ljan. Možda je kod drugih naroda to odvojivo. Kod bošnja�kog naroda to nije mogu�e odvojiti. To je, za-pravo, jedan identitet. Po-kušaj odvajanja zna�i cije-panje našeg identiteta i dje-lovanje protiv našeg identi-teta i nas samih.“

Muftija je govorio o klju�nim bošnja�kim na-cionalnim interesima. Kao najzna�ajniji bošnja�ki na-cionalni interes, muftija Zukorli� je naveo o�uva-nje države BiH kao ma-ti�ne države svih Bošnjaka svijeta.

„Nacionalni interes broj jedan svih Bošnjaka u Bosni, na Sandžaku, širom Balkana i dijaspore jeste o�uvanje i afirmacija drža-ve BiH. To je prvi i najvaž-niji nacionalni interes, po-navljam, ne samo Bošnjaka u Bosni i ne samo gra�ana Bosne, ve� svih Bošnjaka svijeta. Mi se za to zalaže-mo i u tom pravcu djeluje-mo“ - rekao je Glavni muf-

tija, dodaju�i da Sandžakli-je doživljaju BiH kao svoju mati�nu državu, a Sarajevo kao duhovni, nacionalni i kulturni centar svih Boš-njaka svijeta „kojeg se nika-da ne�emo odre�i, ma koli-ko nam teško bilo“.

Glavni muftija je, go-vore�i o zna�aju o�uvanja vjerskog identiteta, podvu-kao da je veoma bitno o�u-vati i nacionalni identitet Bošnjaka i dodao: „Odri-canje od sopstvenog nacio-nalnog identiteta zna�i pri-premu za sopstveni nesta-nak.“

Glavni muftija je rekao da je drugi nacionalni inte-res Bošnjaka o�uvanje San-džaka, rješavanje statusa Sandžaka i rješavanje statu-sa Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori.

On je govorio o bitnosti jedinstva me�u Bošnjaci-ma, pozivaju�i ih da se �vr-sto drže Allahovog užeta i da se ne razjedinjavaju. On je dodao da „svi drugi pro-grami jedinstva, bili oni po-liti�ki, ekonomski, kultur-ni ili bilo koji drugi koji se ne naslanjaju na Allahovo uže, u suštini predstavlja-ju parcijalne interese grupe ili pojedinca. A zastupanje parcijalnih interesa zna�i virus nejedinstva, zna�i iza-zivanje nejedinstva jer su naši parcijalni i personal-ni interesi razli�iti i oni su suprotstavljeni. Vra�anjem našem islamskom u�enju i vra�anjem našoj bošnja�koj tradiciji mi uspostavljamo put našega jedinstva. Jedin-stvo moramo afirmisati i kroz uspostavu naših na-cionalnih institucija. Pored državnih institucija u BiH, pored svih institucija i or-ganizacija koje servisiraju pomenute unterese potreb-ne su nam nacionalne insti-tucije. Jedna od tih institu-cija je Bošnja�ka akademi-ja nauka i umjetnosti, koja je nedavno nastala, i ona predstavlja jedan od stubo-va i afirmacije bošnja�kog identiteta i opstanaka, ali isto tako nastajat �e i druge nacionalne institucije koje �e okupiti sve Bošnjake na Balkanu i sve Bošnjake svi-jeta.

Muftija je svoju besje-du završio podsje�anjem na svijest o stradanju Boš-njaka. „Svijest o strada-nju Bošnjaka je nešto što se nipošto ne smije zabo-

raviti. Devetnaesti vijek i druga polovina dvadesetog vijeka su obilježeni strada-njem Bošnjaka, genocidom nad Bošnjacima. I zaista, bra�o Bošnjaci, nemamo pravo, a nemamo ni vre-mena nastaviti sa naivno-š�u prema ovom fenome-nu. Dakle, dvadeset i prvi vijek ne�e dozvoliti da kod sebe imamo dvije osobine - naivnost i opstanak. Mo-ramo se odlu�iti za jednu. Ukoliko nastavimo biti do-sljedni naivnosti, vjeruj-te ne možemo ra�unati na opstanak, a ako se odlu�i-mo na opstanak, onda se moramo okaniti naivnosti. I zato sva naša stradanja moramo pretvoriti u resurs afirmacije naših vrijednosti i našeg opstanka. Mi smo žrtva i zato nemamo �ega da se stidimo. Naša tradici-ja sadrži sve ono što je mir i blagostanje me�u ljudima

i afirmacija našeg nacional-nog identiteta niti je bila, niti �e biti na ra�un drugih nacija i drugih naroda. Naš identitet je selam, a selam je mir. Bošnjaci su to do-kazali i pokazali. Ali biti narod mira ne zna�i dozvo-liti da vazda budeš narod žrtve. Ne možeš zauvijek biti narod žrtve. Ili �eš se probuditi i trznuti, Bošnja-�e, ili �eš nestati. Vrijeme je da podigneš glavu i kažeš: 'To sam što sam. Nedosta-tak nedovršene države, ne-dostatak nacionalnih insti-tucija nadoknadit �u kva-litetom odgoja i obrazova-nja svoga djeteta.' Napravit �emo državu u svakom dje-tetu, u svakom sinu i k�er-ki, ma gdje oni bili i živjeli, sa energijom vjere, sa ener-gijom morala i sa energijom naše nacionalne tradicije. Mi to možemo. I evo, mu-barek Ramazan je najbolja

prilika za to, da se posve-timo Kur'anu, da se posve-timo ibadetu i da naše srce usmjerimo ka Svevišnjem Stvoritelju, da ga osvježimo i oja�amo, jer samo uz Nje-govu pomo� ovo sve može-mo uspjeti i ostvariti.“

Muftija Zukorli� je na kraju mubarklisao okuplje-nim vjernicima nastupaju�i Ramazan uz dovu Allahu dž.š. da ga provedu u miru uz porodi�nu sre�u i zado-voljstvo.

Glavnom muftiji je od strane oraganizatora do-dijeljena Lastavi�ka pove-lja za zasluge za afirmaciju islama.

Lastavi�ku dovu prou-�io je šejh Mahmut-ef. Ka-rali� - ratni komandant Sedme muslimanske bri-gade. Potom je obavljen podne namaz, �ime je i za-vršena ovogodišnja „Lasta-vica“.

„Svijest o stradanju Bošnjaka je nešto što se nipošto ne smije zaboraviti. Devetnaesti vijek i druga polovina dvadesetog vijeka su obilježeni stradanjem Bošnjaka, genocidom nad Bošnjacima. I zaista, bra�o Bošnjaci, nemamo pravo, a nemamo ni vremena nastaviti sa naivnoš�u prema ovom fenomenu.

Odricanje od nacionalnog identiteta zna�i pripremu za sopstveni nestanak

G L A V N I M U F T I J A I S L A M S K E Z A J E D N I C E U S R B I J I G L A V N I G O S T V J E R S K O - K U L T U R N E M A N I F E S T A C I J E „ L A S T A V I C A 2 0 1 1 . “ U Z E N I � K O M M U F T I J S T V U

AK

TU

EL

NO

ST

I

MEDIJA CENTAR

10 1. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Simbol odbrane Islamske zajednice

NERMIN GICI�

Naše stvarne institucije su vjera, majka i džamija. Sve drugo su okupirali i oteli nam. Nismo više u poziciji da moramo bu�no i burno reagovati, jer su i oni pri kraju, ishalili, nemaju snage. Zato sada

ulazimo u drugu fazu, u fazu prefinjenosti i ja�anja naših stvarnih potencijala, a naš potencijal je �ovjek, musliman, Bošnjak.

O S N O V A N I S L A M S K I K U L T U R N I C E N T A R " A L T U N A L E M " , O B N O V L J E N A I O T V O R E N A Z A K L A N J A � E A L T U N - A L E M D Ž A M I J A U N O V O M P A Z A R U

Altun-alem džamija u Novom Pazaru, simbol od-

brane i o�uvanja Islamske zajedni-ce, kao i simbol snage i odlu�no-sti muslimana da ustraju u odbra-ni svoje vjere, identiteta, džamija i vakufa, sve�ano je otvorena za obavljanje namaza nakon detaljne restauracije u subotu 30. jula 2011. godine.

Restauriranje i obnova Altun-alem džamije zapo�eta je 2007. go-dine i vjerovatno bi znatno prije bilo završeno da se nije desio or-ganizovani napad na ovu džamiju, vjernike i radnike koji su je resta-urirali 16. novembra 2007. godi-ne od strane onih koji se nisu li-bili da napadnu na islam, Islam-sku zajednicu i vakufsku imovinu. Pored Mešihata Islamske zajedni-ce i džematlija obnovu ove džami-je su pomogli i Latif Ljaji� iz Ista-nbula, koji je donirao tepihe za Al-tun-alem džamiju, Ferid Šehovi� je donirao luster, a Ejup Ramovi� iz Novog Pazara je donirao ozvu�e-nja za džamiju.

Prilikom sve�anog otvaranja restaurirane Altun-alem džamije promovisan je i nedavno osnova-ni Islamski kulturni centar „Al-tun-alem“ koji �e se baviti o�uva-njem nacionalne kulture i baštine muslimana kroz muzej koji �e biti otvoren u sklopu ovog Kulturnog centra, kao i sakupljanjem prijaš-njih rukopisa i drevnih kitaba, te njihovim prou�avanjem i publiko-vanjem.

Na sve�anosti povodom otva-ranja Altun-alem džamije i Islam-skog kulturnog centra bila je broj-na delegacija Islamske zajednice u Srbiji na �elu sa glavnim muftijom Muamer-ef. Zukorli�em, ulema, imami i glavni imami, predstavni-ci politi�kih partija i javnog i kul-turnog života, predsjednik BNV-a prof. dr. Mevlud Dudi�, kao i broj-ni gosti iz Bosne i Hercegovine, Turske i delegacije iz sandža�ke di-jaspore.

Program je otpo�eo ajetima iz Kur'ana �asnog koje je prou�io di-rektor Škole Kur'ana �asnog hafiz Irfan-ef. Mali�.

U najtežim godinama za Islam-sku zajednicu i muslimane u San-džaku, imami su bili zna�ajan fak-tor o�uvanja Islamske zajednice, pa je �ast da se prvi obrati prisutnima na sve�anosti pripala predsjedniku Medžlisa IZ-e Novi Pazar Sead-ef. Ša�irovi�u, koji je u svom obra�a-nju istakao zna�aj Altun-alem dža-mije u društvenom i simboli�kom smislu, kao i njen historijat i obra-zovnu dimenziju koju je ona imala

kroz vijekove. Efendija Ša�irovi� je istakao da je ova džamija progla-šena za spomenik kulture od naj-ve�eg zna�aja, ali da vlast ne vodi brigu o tako zna�ajnim objektima:

„Kada dolazite u Novi Pazar iz bilo kog pravca ne�ete na�i ni-kakav znak koji pokazuje pravac kretanja ka ovom spomeniku kul-ture od najve�eg zna�aja, ali �ete vidjeti upadljive znakove koji po-kazuju pravac kretanja ka Petrovoj crkvi, manastiru Sopo�ani i mana-stiru �ur�evi stupovi. Li�no sam se u svojstvu predsjednika Med-žlisa obra�ao lokalnim vlastima da postave znakove koji �e pokazivati pravac kretanja ka zna�ajnim spo-menicima islamske kulture. Nikad nisu pozitivno odgovorili. Ni ju�e Suljovi, ni danas Rasimovi. Eto ko-liko vlast vodi brigu o spomeniku kulture od najve�eg zna�aja kada nisu spremni ni ovo malo za njega u�initi“ – rekao je, izme�u ostalog, Sead-efendija.

Bošnjaci su svoj identitet izgra-dili na vjerskim osnovama, ali su gajili i bošnja�ku tradiciju, a Boš-nja�ko nacionalno vije�e je jedna od institucija koja doprinosi o�u-vanju, afirmaciji i njegovanju iden-titeta Bošnjaka. Predsjednik BNV prof. dr. Mevlud Dudi� je u svom obra�anju objasnio ulogu i zna-�aj mekteba koji se nalazi u hare-mu Altun-alem džamije. Kada je vakif Muslehudin Abdul-Gani po-�etkom 16. vijeka sagradio džami-ju, u njenom haremu je sagradio i mekteb koji je, prema svim hi-stori�arima, imao veliki zna�aj za obrazovno-nau�ni život u ovom dijelu carstva, a bio je organizovan po principu današnjih univerziteta sa �etiri sunufa - katedre na kojima su predavanja držali mualimi i kalfe (profesori i asistenti).

„Period napajanja znanjem iz ovog mekteba trajao je do 1912. godine. Drugi period traje od tada, pa do današnjih dana i to je mra�-no doba. Otimani su, rušeni i zlo-upotrebljavani vakufi. Uvjeren sam da od danas po�inje tre�a etapa i za ovaj vakuf Altun-alem džamije, a i za sve ostale vakufe u Novom Pa-zaru. Vjerujem da dok je i jednog muslimana ovdje u Novom Paza-ru, a i šire, mi �emo braniti svojim životima naše vakufe. Tamo gdje se ne poštuje zakonska regulativa, ništa drugo nam ne preostaje osim da se sami pobrinemo za sebe i za svoju budu�nost. Tamo gdje ne-stane vakufa, muslimani su osu�e-ni da nestanu sa tih prostora. Uo�i Ramazana ulazimo sa obnovlje-nim mektebom Altun-alem džami-

je koji �e biti Kulturni centar ove džamije.i uvjeren sam da �e ovaj vakuf obezbijediti opstanak musli-mana na ovim prostorima“ – rekao je dr. Dudi�.

Islamska zajednica je osnovala Islamski kulturni centar „Altun-alem“ kako bi zaštitila preostale objekte kulture muslimana, kao i izuzetno kulturno blago sa�inje-no od rukopisa starih kitaba. Prvi direktor Islamskog kulturnog cen-tra dr. Hajrudin-ef. Bali� je u svom obra�anju prisutnima istakao zna-�aj formiranja ovakve ustanove, koja �e se nakon stogodišnje ne-izvjesnosti za opstanak muslima-na na ovim prostorima postarati da prikupi i sa�uva islamsko kultur-no naslje�e i na taj na�in nagovije-sti spokoj i izvjesniju budu�nost i bolji život.

„Mnogi objekti islamske kultu-re, kao i eksponati i stari spisi ne-procjenjive kulturološke vrijedno-sti danas propadaju i vremenom im se gubi svaki trag. Nastojat �emo da Islamski kulturni centar bude mjesto okupljanja znalaca, ljubi-telja kulture i tradicije. Ljubitelja

pisane rije�i i drugih vidova um-jetni�kog izražavanja. IKC �e se, izme�u ostalog, baviti sakuplja-njem prijašnjih rukopisa i drevnih kitaba, njihovom katalogizacijom, prou�avanjem i adekvatnim �uva-njem. Osnivanjem muzeja društvo �e dobiti ustanovu koja �e dopri-nijeti o�uvanju antikviteta islam-ske i predislamske bošnja�ke kul-ture. IKC �e uspostaviti saradnju sa ustanovama srodne djelatnosti u zemlji i inostranstvu, a saradnja �e biti ponu�ena i ustanovama drugih vjerskih zajednica u Srbiji“ – rekao je dr. Bali�.

Na kraju se prisutnima obratio i glavni muftija Muamer-ef. Zu-korli� koji se na po�etku zahvalio Allahu dž.š. na blagodatima, kao i na svijesti koju muslimani imaju o relativnosti i prolaznosti dunjaluka i vje�nosti Ahireta. Muftija je ista-kao da je ovo poseban trenutak ra-dosti i odgovornosti i da je velika �ast biti ovog dana u haremu Al-tun-alem džamije.

„Pripadnici islama trebaju biti kao džamijske munare, koje dosto-janstveno, elegantno i nenapasno,

BROJ 219/XV 11

pomalo se njišu�i pod vjetrovima, ali nikako se ne savijaju�i, opstaju. Baš kako su opstale munare ovoga grada, munare Sandžaka, a opstale su i nestale su u mjeri i u broju u kojem smo mi opstali i nestali. Ove munare koje su opstale pokazale su još ve�u �vrstinu jer su postale svjesne da moraju preuzeti ulogu i svih onih drugih munara koje su nestale. Moraju preuzeti i njihov emanet, moraju preuzeti odgovor-nost. Ne�emo se zadovoljiti dok svaka naša mahala ne bude imala svoju džamiju, jer svaka mahala ima pravo na svjetlo, ali isto tako se ne�emo zadovoljiti dok nam dža-mije na sabahu ne budu pune kao na džumi. To �e biti znak naše po-bjede i našeg potpunog uspjeha“ - rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje podsjetio da je prije �etiri godine, kada je kre-nula agresija na Islamsku zajedni-cu, rekao da �e Islamska zajednica odgovoriti progresivno, akcijom i prosperitetom.

„Izgledalo je da smo ostali sami, a samo jedan Saveznik je ostao na našoj strani. Jedan Jedini, ali ve�i, ja�i, mo�niji, Onaj protiv koga ne mogu nikakve alijanse i saveznici. Naš današnji susret ima jedan smi-sao - Njemu Uzvišenome zahvali-ti. Prihvatanje Allaha dž.š. za Gos-podara na ovome svijetu zna�i stal-ni sukob sa svijetom faraona, onih koji pokušavaju zauzeti mjesto Gospodara. A stvorenja ne mogu biti Gospodari jer su isti kao mi i ne zaslužuju da im se pokoravamo i samo neznalice koje sebe ne po-štuju, samo oni koji zaboravljaju da nas je Allah stvorio uspravnim, samo oni mogu da se pokore fi-raunu i firaunima. Firauni su opa-snost za našu ljudskost i našu slo-bodu i zato nas Kur'an u�i kako da se odbranimo i prvi na�in jeste da ih negiramo, da ih ne prihvatimo. Ova naša �etvorogodišnja borba je pokazala da od njih nema ništa. Oni su krenuli u bitku za koju su mislili da je unaprijed dobijena, a nije zato što je Jedan Jedini bio na našoj strani.“

Muftija je zatim govorio da je Altun-alem džamija obnovljena u punom sjaju, ali da se ona ne može obnoviti ni za godinu, ni za duže vrijeme, ve� se ona mora baštiniti i odgajati.

„Ona se mora njiviti i nekoli-ko narednih godina �e se Islamski kulturni centar, koji ovdje nastaje,

morati brinuti o njoj sa pažnjom, sa ljubavlju jer ona to zaslužuje. Ova džamija je svjedok naše tradi-cije i naših korijena ovdje. Susret vjere i kulture. Proteklo stolje�e je bio pokušaj da se naša vjera odvo-ji od svih drugih segmenata živo-ta. Ali to nije islam. Islam je pot-puni spoj, potpuna ravnoteža svih segmenata života. Sa agresijom na Islamsku zajednicu paralelno su išle agresije na našu kulturu. Pro-pao je stogodišnji pokušaj kom-pleksiranja i frustriranja muslimana Bošnjaka, na na�in da je kulturno sve što nije muslimansko, a nekul-turno sve što je naše. To nam je ra-�eno u školama, to nam je ra�eno na medijima, svaka rije�, svaka vri-jednost, svako ime, koji su pripa-dali našoj kulturi i tradiciji, pred-stavljani su kao strani“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je majku koja se brine za svoje dijete bez ikakvog inte-resa istakao kao simbol tradicije Bošnjaka i naglasio da onaj ko po-štuje majku - poštuje i sebe, i svoju vjeru, i svoje džamije i svoju kul-turu.

„Kada se to poštuje onda ni-kakve kulturne, policijske, poli-ti�ke, medijske i druge agresije ne mogu da probiju opnu �ovjeko-vog duhovnog i moralnog identi-teta. A zbog ovih vrijednosti nam treba Islamski kulturni centar. Da

bi baštinio to. Da bi radio na oživ-ljavanju, o�uvanju i afirmaciji ovih vrijednosti jer smo, nažalost, još u poziciji da institucije koje pla�a ovaj narod rade protiv ovoga naro-da. To je sudbina ovog dijela naše historije, ali svu tu stogodišnju patnju nemojte doživljavati kao nesre�u. Doživite je kao pobjedu, jer to izdržati zna�i pobijediti. Taj put ni kada potpuno pobijedimo ne�e biti završen, jer beskrajnost tog puta nas tjera na stalno usavr-šavanje i stalno nam gomila ener-giju da težimo potpunoj perfekciji. Zato moramo osvježiti našu svijest o tome šta su naše stvarne institu-cije koje neprijatelj nije uspio da nam razori. Naše stvarne institu-cije su vjera, majka i džamija. Sve drugo su okupirali i oteli nam, ma koje ljude dovodili na �elo tih in-stitucija i ma koje programe nam predstavljali. To nije naše zato što radi protiv nas. Dokle god radi protiv nas, ma kojoj partiji pripa-dalo, ma kako se zvao direktor te ustanove, ona nije muslimanska ni bošnja�ka i to je vrlo jednostav-na mjera. Nismo više u poziciji da moramo bu�no i burno reagovati, jer su i oni pri kraju, ishalili, ne-maju snage. Zato sada ulazimo u drugu fazu, u fazu prefinjenosti i ja�anja naših stvarnih potencijala, a naš potencijal je �ovjek, musliman, Bošnjak. Kada imate �ovjeka mo-

žete napraviti institucije kakve ho-�ete. To je uloga džamije i zato vam ostavljam u emanet da ovaj Ra-mazan za to iskoristimo. Da naše duše natopimo vjerom. Da oja�a-mo sebe. Da postimo onako kako to od nas Allah dž.š. traži, a to zna�i radi Njega. Treba nam propi-san post od jela i pi�a, ali isto tako i post od ružnih misli, post od ruž-nog jezika, post od suvišne pri�e. Ramazan je prilika da svoje resur-se energije, imana i morala obnovi-mo. To �emo u�initi u džamiji na pet vakata namaza. Iskoristimo tu priliku jer je to faza našega napret-ka. Sada nam trebaju fini radovi, a fini radovi se rade pažljivo. Svi naši projekti �e pobijediti ukoliko u svakom sandža�kom, bošnja�kom, muslimanskom �ovjeku budemo imali te ciljeve. Oni se �ude odakle nam snage, a zaboravljaju ko je na našoj strani. Ono što me �ini jako radosnim i ponosnim jeste svijest ovoga naroda. Ovaj narod je sto-godišnja kušnja i patnja nau�ila da bude oštroumniji no svi Beogradi, i svi centri, i sve njihove akademije koje misle da jako pametne projek-te i zamke snuju. To je naša šansa i to je naša budu�nost. Naš moral �emo osvježiti u našim džamija-ma. Našu kulturu uz naše džamije u našim kulturnim ustanovama, a našu privredu poštenim doma�in-skim radom. Siguran sam da kada u našim džamijama, na našim univer-zitetima odgojimo generaciju koja �e vlast doživljavati kao emanet, a ne kao privilegiju da se obogate za te �etiri godine, na toj platfor-mi ne�e imati nikakvih problema. Nemojte da brinete, to vam Allah dž.š. poru�uje: Vi �ete biti pobjed-nici ako budete istinski vjernici.“

Na kraju je Glavni muftija isko-ristio priliku da prisutnima muba-rekliše Ramazan, a Nedžad-ef. Ha-sanovi� je prou�io dovu za hairli po�etak.

Nakon ezana prisutni su uz tekbire ušli u Altun-alem džami-ju i klanjali podne namaz, kojeg je predvodio glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�.

12 1. AVGUST 2011.

Islamski vjernici zajed-no sa �elnicima Islam-

ske zajednice, službenici-ma, ulemom i drugim gra-�anima Novog Pazara sa-�uvali su u srijedu 20. jula od otimanja zgradu Islam-skih ustanova u kojoj se nalazi Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru.

Kako je ranije obavije-štena javnost, za srijedu u 10 sati bilo je zakazano iz-vršenje sudskog rješenja o prinudnom iseljenju Fakul-teta za islamske studije iz zgrade Islamske ustanove, koju na osnovu Zakona o vra�anju imovine crkvama i vjerskim zajednicama po-tražuje Islamska zajednica, a koju je Agencija za priva-tizaciju, krše�i Zakon, pro-dala kao imovinu TP „Uni-prom“ lokalnim biznisme-nima i tajkunima.

Kao što je bio slu�aj i u nekoliko prethodnih po-kušaja, �elnici Islamske za-jednice, službenici, ulema i mnogobrojni džematlije okupili su se ispred zgrade Islamskih ustanova kako bi sprije�ili još jedan pokušaj otimanja vakufske imovine. Od ranog jutra ispred Fa-kulteta za islamske studi-je došao je veliki broj dže-matlija, odlu�nih u namjeri da ne dopuste otimanje va-kufa, a sa razglasa su se �uli ajeti Kur'ana �asnog.

Pošto se sudski izvršite-lji nisu pojavili, �etrdesetak minuta nakon zakazanog

termina okupljenim gra�a-nima se obratio Rešad-ef. Plojovi� - potpredsjednik Mešihata Islamske zajedni-ce u Srbiji i direktor „Gazi Isa-beg“ medrese u Novom Pazaru.

U svom obra�anu efen-dija Plojovi� je naglasio da je islam vjera mira i dosto-janstva i podsjetio prisut-ne da su ponovo, u veoma kratkom roku, u prilici da svojim tijelima brane va-kufsku imovinu.

„U prili�no kratkom vremenu u prilici ste da vi-dite kako funkcioniše kada stupi na scenu sprega kri-minala, korumpiranog sud-stva i propale politike koja svoje propale politi�ke ne-uspjehe, iznevjerena obe-�anja, laži i obmane nastoji prikriti izazivanjem incide-nata u sopstvenom narodu“ – rekao je Rešad-efendija.

Efendija Plojovi� je dalje rekao da je najavlje-ni pokušaj otimanja zgra-de Islamskih ustanova, koja je uzidana u temelj ovoga grada prije više od 550 go-dina, provokacija sa namje-rom da uznemiri vjernike.

„ Mi se tome ne �udi-mo, jer smo na to navikli u zadnje �etiri godine. Znate, bra�o i sestre, da se bliži mjesec Ramazan, a zadnjih nekoliko Ramazana smo baš ovako do�ekali i obi-lježili, uz napetu situaciju, incidente i uznemirivanje. E baš ovo i sve ono prije su

hedija, poklon nama mu-slimanima Bošnjacima od onih koje smo našim glaso-vima poslali u onu zgradu preko puta, u Beograd da nam obezbijede bolji život i bolju budu�nost. Obe�a-li su nam, ali su obe�anja iznevjerili i evo kako nam uzvra�aju“ – rekao je Re-šad-efendija.

On je dalje poru�io tre-nutnim vlastodršcima i svima onima koji nasr�u i koji su kroz historiju nasr-tali na vakufsku imovinu:

„Bilo je kroz povijest mnogo onih koji su nasrtali na vakuf i pokušali otimati vakufsku imovinu. Zajed-ni�ko za sve njih je da su

propali. Jednima je životni vijek bio 50 godina, drugi-ma 20, a ovi sadašnji ne�e dogurati ni 4. To je Božji zakon. Onima koji napada-ju na vjeru i vjerske vrijed-nosti, skrnave dostojanstva vjernika, nema drugog is-hoda od propasti. I najbolje je da sami odu, da se sami sklone i da ovaj narod osta-ve na miru.

Na kraju se efendija Plojovi� zahvalio prisutnim vjernicima rije�ima:

„Poštovana bra�o. Vama se zahvaljujem na saburu i dostojanstvu kojeg ste po ko zna koji put pokazali. Ovim Vašim današnjim do-laskom pokazali ste da vas

ima dovoljno i da �e biti dovoljno onih koji �e biti spremni da brane vakuf, jer odbranom vakufa branite svoje dostojanstvo, vjeru i živote. Molim Allaha dž.š. da Vas sviju nagradi, Vaše porodice obaspe rahmetom i bereketom. Molim Alla-ha dž.š. da nam omogu�i da ovaj Ramazan do�eka-mo i ispostimo u zdravlju, miru i rahatluku i da se, ako Bog da, radujemo Bajramu nakon njega.“

Obra�anje efendije Plo-jovi�a propra�eno je gro-moglasnim aplauzima, a nakon toga vjernici su se mirno razišli.

„U prili�no kratkom vremenu u prilici ste da vidite kako funkcioniše kada stupi na scenu sprega kriminala, korumpiranog sudstva i propale politike koja svoje propale politi�ke neuspjehe,

iznevjerena obe�anja, laži i obmane nastoji prikriti izazivanjem incidenata u sopstvenom narodu“ – rekao je Rešad-efendija.

Odbranom vakufa brani se dostojanstvo, vjera i životi

V J E R N I C I P O N O V O O D B R A N I L I Z G R A D U I S L A M S K I H U S T A N O V A

AK

TU

EL

NO

ST

I

NERMIN GICI�

BROJ 219/XV 13

Vakuf je arapska rije� i u lingvisti�kom

smislu zna�i zastoj, obu-stavljanje, a u prenesenom smislu i kao pravno-stru�-ni izraz. Uvakufiti zna�i uvakufljenu imovinu staviti van prodaje, a njen prihod upotrijebiti u one svrhe koje odredi vakif.

Vakuf je stara institucija koja datira iz vremena Ibra-hima a.s. koji je prvi vakif. Udario je temelje vakufu jer je dao uvakufiti baš�u u Palestini.

Hazreti Omer r.a. je od Muhameda a.s. tražio da mu kaže šta da uradi sa svo-jom najboljom zemljom da bi zaslužio Allahovo dž.š. zadovoljstvo? Na ovo mu je Muhamed a.s. rekao: „Uvakufi samu stvar i odre-di da se prihod dijeli kao milostinja.“

Prema rije�ima Muha-meda a.s., hazreti Omer je uvakufio najmilije zemljište tako da se ono „ne može ni prodati, otu�iti, niti na-slijediti sve dok postoje nebesa i Zemlja“. Ovo je bio najbolji savjet hazreti Omeru. Allah dž.š. kaže u Kur'anu: „Ne�ete zaslužiti nagradu sve dok ne udijeli-te dio onoga što vam je naj-draže; a bilo što da vi udije-lite Allah �e sigurno za to znati.“ (Ali Imran, 92)

Institucija vakufa je pri-sutna u Sandžaku od samog dolaska islama. O vakufima u Sandžaku ne može se go-voriti, a da se ne spomene

osniva� Novog Pazara, Sko-plja, Sarajeva i Šapca - Isa-beg Ishakovi�. Isa-beg je 1461. godine sagradio prvu džamiju i sibjan mekteb u centru Novog Pazara. To je majka svih vakufa u ovom gradu. Bio je Isa-beg svje-stan i vakufa Ibrahima a.s. u Palestini, i hazreti Omera i svih drugih velikih vakifa, te je podigao veliku dža-miju u sred grada, a i prvu školu, hamam i još mnogo drugih vakufa. Kroz histo-riju vakufi su bili od naro-da otimani, prodavani i na razli�ite na�ine upropašta-vani, kao vakuf Isa-bega u centru Novog Pazara. Kroz ovaj vakuf je bila nekada džamija, pa zgrada Islam-skih ustanova, pa kafana-hotel, pa autobuska stanica, pa robna ku�a i još mnogo štošta, ali je 2006. godine Islamska zajednica, nakon donošenja Zakona o vra�a-nju imovine crkvama i vjer-skim zajednicama, uspjela osloboditi pomenuti obje-kat. Da, osloboditi, jer je tadašnja novopazarska vlast privatizacionim ugovorom prodala i taj objekat i na taj na�in htjela utrti trag tom vakufu. Danas to �ini vlast u Novom Pazaru na �elu sa Rasimom Ljaji�em. U ne-koliko navrata donošena su rješenja sudskih organa o ponovnom otimanju ovog vakufa, ali su ovoga puta vjernici bili odlu�ni braniti taj vakuf. Ispostavilo se da ta�nim da vaše je samo ono

što braniti možete, a ono što niste u mogu�nosti od-braniti, danas ili sutra ne�e biti vaše.

Poznato je da su kroz povijest vakifi prilikom uvakufljenja kao zaštitu ostavljali bed-dovu kojom proklinju one koji uništa-vaju vakuf, kao i dovu za onoga koji ga štiti. U dobra i sretna vremena zako-ni su štitili vakufska dobra i zadužbine. Bili su svje-sni svetosti tog �ina i bo-jazni od bed-dove, odno-sno prokletstva do devetog koljena ko bude uništavao vakuf, kao i dove molitve za onoga ko bude štitio vakuf. I danas ima onih koji su spremni štititi vakufska dobra jer Isa-beg je mnogo nama ostavio u emanet. Na nama je da ih štitimo.

Do sada su vakufi pro-lazili kroz razne etape ili periode.

Prvi period: u vrijeme Turaka vakuf je bio potpu-no zašti�en i nije se smio otu�iti, prodati ili nasli-jediti. Dakle, sistemski je �uvan i unapre�ivan.

Drugi period: Nakon odlaska Turaka od 1878. iz BiH ili 1912. iz Sandžaka, pa sve do Drugog svjetskog rata, rušene su džamije, pa-ljeni mektebi, plja�kana va-kufska dobra, du�ani pro-davani u bescjenje i sl.

Tre�i period: Od 1946-1990. u periodu komuniz-ma oteto je sve što se oteti može. Godine 1946. godine

je zabranjen rad Medrese u Novom Pazaru. Ve�ina va-kufskih dobara u Sandžaku, a posebno u Novom Paza-ru, oplja�kana je (naciona-lizovana).

�etvrti period: Od 1990. pa do danas. To je, navodno, period demokra-tije i višestrana�kog siste-ma. Tada se i muslimani or-ganizuju u politi�kom smi-slu oko SDA kao pokreta. Mislili smo zaista ve�ina nas da je to u pravom smi-slu pokret koji �e se boriti za prava muslimana. Sva-kako, nosilac tog pokreta je bio Alija Izetbegovi� u koga mi nikada nismo izgu-bili povjerenje. U Sandža-ku je na �elo SDA došao Sulejman Ugljanin. Skoro 20 godina Ugljanin je sve svoje snage usredsredio u

borbi protiv Islamske za-jednice. Odmah po povrat-ku iz Turske napao je Me-dresu (organizirao štrajk u�enika), vodio je politi�-ku akciju u prikupljanju zekata i sadekatu-l-fitra za potrebe Merhameta. Iako je 2006. donijet Zakon o vra�anju imovine crkva-ma i vjerskim zajednicama, Islamskoj zajednici se do današnjih dana nije ništa vratilo. Jedini vlasnik va-kufskih dobara je Islamska zajednica i ona je u obavezi zaštititi na na�in kako zna i umije svoju imovinu, jer ni ovaj režim ne poštuje svoje zakone, a Ugljanin i Lja-ji� su svojim ponašanjem prema Islamskoj zajednici zaslužili da odu na smetli-šte historije.

Institucija vakufa je prisutna u Sandžaku od samog dolaska islama. Isa-beg je 1461. godine sagradio prvu džamiju i sibjan mekteb u centru Novog Pazara. To je majka svih vakufa u ovom gradu.

Otima�i vakufa su prokletiI S L A M S K A Z A J E D N I C A J E J E D I N I V L A S N I K V A K U F S K I H D O B A R A I U O B A V E Z I J E D A I H Š T I T I

INT

EL

EK

TU

AL

NI

PO

LIG

ON

PROF. DR. MEVLUD DUDI�

ZOOM

„Nije halal nikome, bilo da je sultan, emir, vezir, mlad ili star, ko vjeruje u Allaha, Dan Ahireta i potvr�uje hazreti Pejgambera, da mijenja, kvari, smanjuje, pretvara u nešto drugo, prenosi, poništava, ometa, ili zapo-stavlja ovaj vakuf. Ako neko po svom na-ho�enju promijeni ili pokvari, poništi ili pokuša da uništi ili promijeni uslove ili te-melje ovog vakufa, taj je haram natovario na sebe, ušao u grijeh i ustao protiv Allaha. Dana kada budu kažnjeni zajedno sa grješ-nicima neka im Allah sudi. Neka im Malik bude njihov zapovjednik, Zebanije kontro-la, a Džehennem njihova opskrba. Jer zaista Allah brzo sudi. Nakon što je saznao za ovo onaj koji se bude usudio da išta promijeni - grijeh �e biti njegov. Zaista on ne�e uništiti sevap onima koji budu radili dobro.“

VAKUFSKA BEDDOVA

ZOOM

„...Neka onome ko bude pazio da moji va-kufi opstanu i radio na tome da se njihova dobit pove�ava, Allah u�ini da mu poslovi budu lijepi, primi njegove sevape, da ga zato nagradi neizmjerno, da ga sa�uva nepogoda i tuga dunjalu�kih.“

Iz Vakfije Kanuni Sultan Sulejmana, h.g. 950 /1543. god.

VAKUFSKA DOVA

14 1. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Sre�a je u vakufu

NERMIN GICI�

„Onaj ko živi u mahali koja nema džamiju ne može biti sretan i ne može da se smiri dok se ne podigne svjetiljka koja se zove džamija. Zato ovaj grad, ovaj prostor na kojem žive muslimani ne može biti sretan dok god sve naše mahale ne prosvijetlimo džamijama. Tamo gdje je džamija, tamo se oku-pljaju ljudi oko ne�ega što nije li�ni interes. Sva druga okupljanja su odre�ena interesom, a gdje god

je interes tamo je i fesad i razdor. Postoje samo dva puta: džamija ili propast..."

U N O V O M P A Z A R U P O S T A V L J E N K A M E N T E M E L J A C Z A I Z G R A D N J U D Ž A M I J E Z A D U Š U R A H M E T L I Š U � A I E M I R E D Ž A N K O V I �

Graditelji džami-ja, Allahovih dž.š.

ku�a, me�u najdražim su ljudima Uzvišenom Gos-podaru. Ko podigne dža-miju na dunjaluku, makar bila i koliko gnijezdo pti�i-je, Uzvišeni Allah �e njemu podi�i dvorac u Džennetu.

U petak 29. jula 2011. godine nakon džune nama-za u novopazarskom nase-lju Hadžet, u ulici Gene-rala Živkovi�a br. 222, po-stavljen je kamen temeljac za izgradnju džamije. Plac za ovu džamiju, novac za njenu izgradnju i oprema-nje obezbjedila je porodi-ca Džankovi� za dušu ra-hmetli hadži Šu�urije-Šu�a i hadži Emire Džankovi�. Pored sinova Esada i Mer-sada Džankovi�a ovaj vakuf podižu i unuci Edvin i El-vedin, sestri� Haris Musta-fi�, sestre Džavida, Sabiha i Muradija, zetovi Omer Mustafi� i Hamza Kala� i ostala unu�ad.

Pored velikog broja vjer-nika i komšija iz ove maha-le, sve�anosti je prisustvo-vala i delegacija Islamske

zajednice na �ijem je �elu bio glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�.

Na po�etku progra-ma mr. Mustafa-ef. Feti� je prou�io ašere, a nakon toga prisutnima se obra-tio Sead-ef. Ša�irovi�, pred-sjednik Medžlisa IZ-e Novi Pazar. Efendija Ša�irovi� je u svom obra�anju istakao da je islam vjera mira i su-života me�u ljudima i da musliman vjeru ne može zamijeniti ni sa �im dru-gim, te da vjera nije na pro-daju, kao što na prodaju nisu ni Islamska zajednica, vakuf, porodica, �ast, do-stojanstvo, ugled, sloboda, razum i imetak.

„Džamije su nas nau�i-le da gajimo i �uvamo ove vrijednosti. Džamije imaju nezamjenjivu ulogu u do-stavljanju islamske poruke i o�uvanju islamske civili-zacije. Tamo gdje se sagradi džamija nestaje mraka i na-stupa svjetlo vjere od kojeg bježe loši ljudi. Džamija je sjeme iz kojeg ni�e samo dobro. U njoj se obavlja najve�a islamska dužnost

poslije šehadeta - namaz, drugi temelj islama i razlika izme�u kufra i imana. Dža-mija je centar upute, tvr�a-va preporoda, oaza odmo-ra, uživanje u imanskim lje-potama i pobožnosti. Kada god oslabi uloga džamije u društvu, muslimani nailaze na probleme. Zato Islam-ska zajednica nastoji da u svakoj mahali sagradi dža-miju kako bi muslimani bili spašeni od nazadovanja i propadanja. Neka ova dža-mija, što �e biti ovdje iz-gra�ena, bude simbol našeg jedinstva, sloge i razumije-vanja“ – rekao je, izme�u ostalog, Sead-efendija.

Nakon ovog obra�a-nja hor u�enika Medrese je prou�io nekoliko pri-godnih ilahija, a zatim se prisutnima obratio Glav-ni muftija. On se zahva-lio Allahu dž.š. na svim blagodatima kojima je oba-suo muslimane, zahvalio se na blagodatima Ramazana i najljepšoj hediji od Gospo-dara uo�i Ramazana - po-�etku izgradnje džamije.

„Ono što je ra�anje

BROJ 219/XV 15

djeteta za jednu porodi-cu, za jedan džemat i grad jeste ra�anje nove džami-je. Ovo je najradosniji tre-nutak za ovaj džemat, ovaj grad, cijeli Sandžak, a po-sebno za ovo par�e zemlje koje je Allahovom dž.š. vo-ljom i nijetom dobrih ljudi - vakifa, od ovog trenut-ka odabrano par�e zemlje koje više nikada ne�e biti kao druga par�ad zemlje“ – rekao je na po�etku Muf-tija.

Muftija je istakao da se u džamijama u�i sloboda i dostojanstvo i da su dža-mije svjetiljke koje omo-gu�avaju da ljudi normalno funkcionišu.

„Onaj ko živi u mahali koja nema džamiju ne može biti sretan i ne može da se smiri dok se ne podigne svjetiljka koja se zove dža-mija. Zato ovaj grad, ovaj prostor na kojem žive mu-slimani ne može biti sretan dok god sve naše mahale ne prosvijetlimo džamija-ma. Tamo gdje je džami-ja, tamo se okupljaju ljudi oko ne�ega što nije li�ni interes. Sva druga okuplja-nja su odre�ena interesom, a gdje god je interes tamo je i fesad i razdor. Postoje samo dva puta: džamija ili propast. Džamija je jedi-ni put spasa za sve nas. Ili �e nam djeca nicati i rasti u džamijama, u�e�i šeha-det, klanjaju�i namaz, u�e�i harfove i Kur'an, ili �e oti�i tamo gdje �e biti u prlja-vom društvu, gdje ih �eka kriminal, problemi i sve što ne valja. Zato ne budite dušmani svojoj djeci. Onaj ko ostavi svoje dijete da ga ne odgoji snagom duha vjere i morala, tom je djete-tu dušmanin.“

Muftija je dalje govorio da su vakufi prave vrijedno-sti i simbol Novog Pazara.

„Ovaj grad je izgra-�en na vakufu i svim ne-prijateljima se suprotstavio na vakufu. Taman kad im se �inilo da �e da ugase vakuf, vakuf se, evo, pono-vo vra�a. Ponovo se ra�a i diže na dva na�ina. Jedan je nastanak i ra�anje poza-mašne grupe ljudi koji su spremni da brane vakuf kao svoje ku�ne pragove i još bolje. Vakuf smo mi. Drugi narodi imaju svoje nacio-nalne države koje im štite njihovo dostojanstvo i slo-bodu. A mi imamo šehadet i vakuf. Bez toga mi ne po-stojimo. Drugi na�in oživ-ljavanja vakufa su novi va-kifi. Evo iz dana u dan mi ih imamo sve više. I to je izvor naše radosti i to je izvor na-šega spasa i naše budu�no-sti. Oni što prave džamije na ovom svijetu prave sebi ku�e na budu�em svijetu“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je dalje govorio da postoje tri na�ina da se i poslije smrti pišu dobra djela, a jedan od njih je trajna sadaka koja je najbo-lja investicija dokle god se ljudi koriste tom sadakom. Drugi na�in je da se ostavi hairli evlad koji �ini dovu i moli se za svoje roditelje.

„Današnji primjer je spoj jednoga i drugoga. Podizanje vakufa, a još za dušu svojih roditelja. Ima li ljepši poklon roditeljima na onome svijetu? Vjerujte da

nema. Mi Sandžaklije smo viteški narod. Mi volimo da se takmi�imo. Postoje dvije vrste takmi�ara. Postoje pravi takmi�ari i postoje tafradžije - krivi takmi�a-ri. Tafra je šejtanska rabota. To je šuplje takmi�enje za-snovano na laži i blefu. Od toga nema koristi. A pravo takmi�enje je ono na koje nas Allah dž.š. poziva - ta-kmi�enje u dobru. Jesmo krenuli dosta dobro. Jesmo se uspravili, no nisam sigu-ran da su nam džamije ljep-

še od naših ku�a. Ne smeta, ako je halal, dozvoljeno je imati lijepu ku�u, ali ne smije da ti bude ljepša od džamije. Džamija je ku�a cijelog džemata. Naš obraz, naše dostojanstvo i to treba da bude naš cilj. Zato svako kome je Allah dao nešto imetka nemoj da dozvoli da ode na onaj svijet što ne�e podi�i neki vakuf. Nema sre�e, vjerujte, imetak ne donosi sre�u. Sre�a je samo u onome što podignete za vakuf i za opšte dobro“ -

rekao je na kraju Glavni muftija.

Nakon obra�anja, Glav-ni muftija je, uz tekbire koje su u�ili svi prisutni, na simboli�an na�in, zajedno sa vakifima, u temelj ubacio prvu lopatu betona i time ozvani�io po�etak izgrad-nje džamije. Pošto je sve-�ano postavljen kamen te-meljac, dovu za hairli po�e-tak radova prou�io je glavni imam Medžlisa IZ-e Novi Pazar mr. Enver-ef. Ome-rovi�.

ZOOM

Porodica Džankovi� je od petka 29.07.2011. godine upisana velikim slovima u džennetske deftere jer su se za potrebe muslimana odlu-�ili uvakufiti dio svojih materijalnih dobara, pokretnih i nepokretnih. Esad i Mirsad Džan-kovi� za dušu svojih roditelja, rahmetli hadži Šu�a i rahmetli hadži Emire, uvakufili plac na kome �e sagraditi džamiju i predati je potpu-no opremljenu Mešihatu Islamske zajednice. Pored dvojice bra�e, koje smo pomenuli, vakifi su i sestri� Haris Mustafi�, sestre Džavida, Sabi-ha i Muradija, zetovi Omer Mustafi� i Hamza Kala�, unu�ad i ostala mnogobrojna rodbina.

Rahmetli hadži Emira Džankovi� ro�ena je 09.05.1940. godine u selu Sebe�evo, Novi Pazar, od majke rahmetli Latife Ajdinovi� Gani� i oca rahmetli Neza Gani�a. Po zanimanju doma�i-ca, �asna i �estita žena, dobra majka i vjerni-ca, dobra supruga, sestra, snaha, zaova, nana, ugledna hanuma i hadžinica. Hadž je obavila 2003. godine. Kratko je bolovala. Preselila je na Ahiret pripremaju�i se da obavi jaciju namaz dana 03.02.2010. godine. Dženaza je klanjana u hadži Mehovoj džamiji sutradan nakon ikindije namaza. Veliki broj prisutnih je svjedo�io o do-broti i �estitosti rahmetli hadži Emire. Molimo Allaha da joj pokloni lijepi džennet i sagradi joj lijepu džamiju u njemu jer je ona uvakufila džamiju na dunjaluku.

Rahmetli hadži Šu�urija-Šu�o Džankovi� ro�en je 13.03.1933. godine u selu Vrbasi�e, Novi Pazar, od majke rahmetli hadži Azemine

Ahmetovi� Džankovi� i oca rahmetli hadži Se-lima Džankovi�a. Po zanimanju je bio radnik. Radio je kao tapetar u FN „Deževa“ u periodu 1961-1968. godine. Iste godine odlazi u Nje-ma�ku gdje radi do 1981. godine kada odlazi u penziju koju je primao kao njema�ki penzi-oner. Bio je �astan i pošten �ovjek, dobar vjer-nik, otac, suprug, brat, dedo, komšija i prijatelj. Hadž je obavio zajedno sa svojom životnom sa-putnicom, dragom mu hanumom hadži Emirom i �erkom Sabihom Džankovi� Paljevac. I on je kratko bolovao i preselio na Ahiret nedugo po-slije svoje dobre hanume dana 26.10.2010. go-dine oko sabah namaza. Dženaza hadži Šu�u je klanjana sutradan nakon podne namaza. Molimo dragog Allaha da hadži Šu�u podari Džennet u kome �e zajedno boraviti sa svojom ženom hadži Emirom. On je vakif koji sa pra-vom o�ekuje nagradu u Džennetu jer je Poslanik Muhammed a.s. rekao da �e onima koji sagrade džamiju na dunjaluku Allah dž.š. sagraditi još ljepšu u Džennetu.

U znak pažnje, poštovanja, zasluga i dobrote, te iskazane volje, djeca ovih dobrih ljudi uva-kufiše zemlju i gradit �e na njoj džamiju koja �e biti ku�a znanja, vjere, mira i tolerancije.

Molimo Allaha dž.š. da svima onima koji su sebet da se ova zemlja uvakufi i na njoj sagra-di džamija podari lijep vjerni�ki život na du-njaluku i još ljepše boravište na Ahiretu. Amin!

VAKUF VJERU �UVA

H. ŠU�O DŽANKOVI� H . EMIRA DŽANKOVI�

16 1. AVGUST 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI U susret Ramazanu

NERMIN GICI�

„Da bismo uspjeli u našoj misiji moramo u ogromnoj mjeri djelima i ponašanjem, a u jednoj manjoj mjeri govorom, da dajemo primjer. Mislim da na to moramo da obratimo pažnju. Mnogo više moramo

da poradimo na liku imama. Zato su nama islam održali oni imami koji su bili siromašniji od nas, ali su bili lik vjere i lik Sunneta.

U D R U Ž E N J E U L E M E O R G A N I Z O V A L O T R I B I N U Z A I M A M E

U povodu mubarek mjeseca, Udruženje uleme Islamske

zajednice organizovalo je tribinu na temu „U susret Ramazanu“. Tri-bina je održana u �etvrtak 28. jula u Velikoj sali Mešihata, a u�eš�e na njoj su uzeli sandža�ki imami, vje-rou�itelji, muderisi i drugi vjerski službenici.

Tribina je po�ela ajetima iz Kur'ana �asnog koje je prou�io Haris-ef. Hadži�, a uvodno izla-ganje je imao predsjednik Udru-ženja uleme mr. Bekir-ef. Maki�. Efendija Maki� je istakao da Allah dž.š. svake godine iz milosti prema Svojim robovima šalje gosta koji se zove Ramazan.

„Rije� Ramazan ima pet harfova koji imaju svoje zna�enje. Harf ra je rahmet. Mim je magfiret, oprost. Dal je daman ili Džennet, elif je eman, sigurnost i spas od džehe-nemske vatre i nun je nur od Uzvi-šenog Allaha dž.š. Doista do�ekati ovakvog gosta, koji samo jednom godišnje dolazi, jeste privilegija onih koji su takvalukom obdareni“ – rekao je mr. Maki�.

Bekir-efendija je dalje govorio da se u Kur'anu samo na trinaest mjesta spominje post, a u suri El-Bekare šest puta i da je to zbog toga što je post test iskrenosti koji se ti�e samo Allaha dž.š.

„I iman, i post i takvaluk su ibadeti koji nisu javni. Takvaluk je strah od Uzvišenog; da se radi po onome što je Allah dž.š. objavio; zadovoljstvo sa onim što je Gos-podar podario, makar malo bilo, i spremnost za dan odlaska. Prije svega ovoga je post.“

Nakon uvodnog izlaganja pred-sjednika Udruženja uleme mr. Be-kir-ef. Maki�a, prisutnima se obra-tio glavni muftija Muamer-ef. Zu-korli�.

U svom obra�anju Muftija je posebno naglasio lik imama, naro-

�ito u mjesecu Ramazanu, a u svje-tlu hadisa da su ulema nasljednici Božjih poslanika, te pozvao imame da ovaj mubarek mjesec iskoriste kao priliku za duhovnu obnovu i nadgradnju.

„Ambicija ovog susreta je da osvježimo svoju svijest. Svakako, �vrsto vjerujem da vi to ve� �ini-te jer što se po�ne govoriti o Ra-mazanu, što vas džematlije po�nu pitati kada je prvi dan posta ili nešto drugo vezano za Ramazan, to vam izaziva posebnu pozitivnu tenziju. Smatram da je važno na tri stvari se usredsrediti. Prvo - imam treba da se usredsredi na sebe jer islam u cjelini, a Ramazan poseb-no, prije svega se odnosi na nas same. Mi koji smo po opredjelje-nju, životno i profesionalno, veza-ni za ibadet imamo veliki rizik da nam ono što �inimo, a istovreme-no i ibadet, preraste u rutinu i da se odvija mehani�ki. Jako je teško u sopstvenoj svijesti održati grani-cu šta radim za platu, šta radim što moram, a šta radim iz pokornosti Svevišnjem Gospodaru. Ramazan je šansa za muslimane. Ramazan je šansa za sve ljude, ali nemojmo za-boraviti da je to najprije šansa za nas imame. I nemojmo da budemo od onih koji drugima služe, a sebe troše. Što kaže El-Gazali, kakva je fajda ako svi odu u Džennet, a ja ne odem? Koji je smisao? Islam ne traži da uništiš sebe da bi dru-gima bilo dobro i zato ne možeš biti dobar drugim ljudima ako nisi dobar sebi.“

Glavni muftija je podvukao da se uslijed stogodišnje dekadence islama rije� perfekcija ne doživ-ljava kao svjetonazor vjere islama, ve� se ta rije� prepušta drugima, a to nije istina, jer je islam perfekci-ja, a nagrada za perfekciju je opet perfekcija.

„Da bismo uspjeli u našoj misi-

ji moramo u ogromnoj mjeri djeli-ma i ponašanjem, a u jednoj manjoj mjeri govorom, da dajemo primjer. Mislim da na to moramo da obra-timo pažnju. Mnogo više moramo da poradimo na liku imama. Zato su nama islam održali oni imami koji su bili siromašniji od nas, ali su bili lik vjere i lik Sunneta. Ako po-ložimo taj prvi ispit odnosa prema sebi u islamu i odnosa prema sebi u Ramazanu ovo ostalo �e do�i jako lako. Isto tako kako su ti stari imami važili svojim djelom, svojim edebom, svojim korakom, svojim opho�enjem, a malo rije�ima i pre-nijeli žišku islama do nas.“

Muftija je dalje dao savjet ima-mima da na svojim predavanjima u Ramazanu pogode nit Ramazana i obrate pažnju na muslimane i po-mognu im da disciplinuju svoj nefs i umanje svoje slabosti.

„Mislim da je važno da se pora-di na suštinskom zna�aju ramazan-skog ibadeta, a posta prije svega“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je istakao i zna�aj ak-cija koje se organizuju u toku Ra-mazana i potencirao zna�aj imama u sprovo�enju i uspješnosti tih ak-cija.

„Samim time što ste uspjeli u Ramazanu, Allah dž.š. �e vam se smilovati pa �ete sve vaše emanete ponijeti kako treba. Samim tim što ste pozitivnu energiju prenijeli na džematlije, oni �e imati duhovnu i mentalnu svijest da sprovode akci-je i da im se odazovu, a imama �e doživjeti kao blagodat, nekoga ko �e da ih posavjetuje kako da spro-vedu te akcije i ibadete. U hadisu se kaže: - Ko vjeruje u Allaha dž.š i Sudnji dan neka kaže ono što je korisno ili neka šuti.“

Muftija je na kraju svog izlaga-nja istakao da se svaki ibadet �ini samo zbog sebe:

„Ako si iskren - iskren si zbog sebe. Ako budeš disciplinovan - najviše ti koristi imaš. Ako budeš dobar - najviše ti koristi imaš. I obrnuto, ako si neiskren - ti �eš biti kažnjen. Ti �eš, ako budeš lice-mjeran, imati posljedice, ako budeš lijen�uga, tako�er. Ako budeš ne-uspješan, tako�er. Imat �e štete i okolina, ali ti �eš biti glavni gu-bitnik. Stvari su tako postavljene i mislim da je pošteno da se to tako i kaže“ – završio je Glavni muftija svoje izlaganje.

BROJ 219/XV 17

U P R O D A J I S U N O V I B R O J E V I � A S O P I S A " S A N D Ž A K " , " T A L I B " I " S O F T A "

REAGOVANJE

SAOP�ENJE O PONOVLJENOM STAVU MILORADA DODIKA

U povodu ponovljenog stava Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, od 14. jula 2011. godine, u kojem

insistira na svom uvjerenju da muslimani nemaju dobru namjeru, �ime im se priprema teren za odstrjel od strane srpskih ekstremista, da oni njihovo „negativno iskustvo“ ponovo izlije�e novim genocidom nad muslimanima, Služba za odnose s javnoš�u Rijaseta Islamske zajed-nice u Bosni i Hercegovini izdala je saop�enje za javnost u kojem se kaže:

„Izjave poput one Biljane Plavši� da su muslimani genetski kvaran materijal, stavovi Milorada Dodika kako ne mogu suditi sudije mu-slimani i da se ne može vjerovati muslimanima, predstavljaju nedvo-smislene primjere �injenja i podsticanja mržnje i diskriminacije na te-melju vjere, što je sankcionirano nacionalnim zakonodavstvima svake demokratske države svijeta i svim me�unarodnim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama. Musliman je univerzalna vjerska kate-gorija kojom se ozna�avaju ljudi koji prihvataju islam kao svoj svje-tonazor i duhovni okvir, bez obzira na njihovu nacionalnu ili državnu identifikaciju.

Dodikovo posljednje pojašnjenje da je govorio u politi�kom kon-tekstu i da je upotrijebio termin musliman, misle�i na Bošnjake, go-vori o novoj opasnoj i prijete�oj dimenziji negiranja nacionalnog imena i identiteta Bošnjaka. Nakon poricanja genocida u Srebreni-ci, Dodik negira nacionalni identitet Bošnjaka smještaju�i bošnja�ki narod isklju�ivo u vjerski identitet, �ime pokazuje podcjenjiva�ki i ne-gativan odnos prema sveukupnim vrijednostima bošnja�kog naroda. Devedesetih godina XX stolje�a iz Beograda je po istoj matrici vršena propaganda i pripreman teren za rat, kada je Bošnjacima negirana za-sebnost i nacionalni identitet, a njihova vjera predstavljana kao opa-snost i nužno zlo koje treba svesti na njima prihvatljivu mjeru i �vr-sto držati pod kontrolom. Takva matrica je rezultirala genocidom, po-�injenim od strane vojnih i policijskih snaga Republike Srpske, koje su bile pod�injene tadašnjem politi�kom rukovodstvu. Te �injenice je utvrdio Haški tribunal. Dok je trajala priprema srpskih ratnika za genocid protiv muslimana Bošnjaka, u Sarajevu su Bošnjaci muslima-ni šutjeli smatraju�i to budalaštinom neodgovorne grupe srpskih ek-stremista. Grešku šutnje o novoj opasnosti muslimani Bošnjaci više nikada ne smiju napraviti.

Islamska zajednica ima obavezu upozoravati na flagrantna kršenja prava muslimana i ukazivati na opasnosti koje mogu dovesti do novog genocida. Služba za odnose s javnoš�u Rijaseta, izme�u ostalog, prati pojave i izjave koje se odnose na islam i muslimane i po službenoj dužnosti reagira na vrije�anje islama i muslimana, ili ono što nanosi moralnu i materijalnu štetu Islamskoj zajednici i muslimanima. Prem-da je dovo�enje reisu-l-ulemu dr. Mustafa Ceri�a u vezu sa saop�e-njem Službe za odnose s javnoš�u zlonamjerno, ali je razumljivo zato što je reisu-l-ulema Ceri� dežurni krivac mnogima, pa tako i Dodiku, koji bi trebao znati da je reisu-l-ulema dobitnik UNESCO-ve nagra-de za mir, što je najviše svjetsko priznanje za borbu protiv šovinizma i rasizma.

Islamska zajednica odlu�no odbacuje sva nastojanja da joj bilo ko

propisuje šta može, a šta ne može govoriti i raditi. Standardi slobode, ljudskih prava i u�eš�a aktivnog gra�anstva i nevladinih organizacija u demokratskim društvenim procesima prevazišli su diktaturu i ideo-loške diktate. Islamska zajednica može razumjeti da ekstremisti�kim centrima koji su podsticali i danas brane �injenje genocida ne odgo-vara sloboda Islamske zajednice. O tome ko �e oti�i na smetlište hi-storije ve� je odlu�io i još uvijek odlu�uje Me�unarodni sud za ratne zlo�ine u Hagu, uklju�uju�i i one koji su izdavali naredbe i podržavali granatiranje Dubrovnika, Zagreba, Sarajeva i drugih gradova.

Milorad Dodik, izuzev novih etiketiranja i klevetanja, nije ponudio nijedan argument, osim što je ponovio dosljednost stavu da se musli-manima ne može vjerovati i to na dan ukopa u Poto�arima 613 Boš-njaka žrtava genocida, ubijenih od strane srpskih snaga, što je prelilo �ašu toleriranja Dodikove diskriminatorske retorike prema Bošnjaci-ma na osnovu njihove vjere. Islamska zajednica je više puta ponovila da ne smatra kako za genocid nad muslimanima Bošnjacima postoji kolektivna krivica naroda, ve� individualna krivica, zato je do Dodi-ka i njemu sli�nih da skinu navla�enje ozra�ja kolektivne krivice, jer Dodik negiranjem genocida nad Bošnjacima i ovakvim izjavama o muslimanima upravo name�e srpskom narodu kolektivnu krivicu za genocid.

Stoga, Islamska zajednica odbacuje sve navode iz Dodikovog rea-giranja od 14. jula 2011. godine i smatra da su njegovi stavovi o mu-slimanima šovinisti�ki, islamofobi�ni i vrlo opasni, koji dugoro�no mogu proizvesti nove sukobe i novi genocid nad Bošnjacima. Obzi-rom da, prema našim statistikama, postoji sasvim dovoljno elementa koji jasno svjedo�e kontinuitet vjerske mržnje i vrije�anja muslimana, Islamska zajednica �e, prije nego što se opet zlo desi, o ovim šovini-sti�kim i islamofobi�nim izjavama i stavovima Milorada Dodika upo-znati sve relevantne doma�e i me�unarodne organizacije i staviti im na savjest djela mržnje, diskriminacije i šovinizma prema muslimani-ma“ - kaže se u saop�enju Službe za odnose s javnoš�u Rijaseta Islam-ske zajednice u Bosni i Hercegovini.

MINA

18 1. AVGUST 2011.S

AO

PŠ

TE

NJ

A SDA nije dostojna baštinjenja 29. jula

INFORMATIVNA SLUŽBA BKZ

SDA je presudno utjecala na donošenje Ustava Republike Srbije kojim se Bošnjacima oduzima status naro-da i daje položaj nacionalne manjine. Tako�er, zahvaljuju�i njihovim poslanicima Esadu Džudževi�u i Bajru Omeragi�u izglasan je Zakon o izjedna�avanju partizana i �etnika. A najtragi�nija stvar jeste podrška SDA donošenju Deklaracije o Srebrenici kojom se genocid nad Bošnjacima tretira kao obi�ni zlo�in, kao i apelira-

nje da Bošnjaci u�estvuju u vlastitoj srbizaciji kroz svetosavske akademije.

S A O P Š T E N J E B K Z - a P O V O D O M G O D I Š N J I C E F O R M I R A N J A S D A

U Nacionalnom ka-lendaru Bošnja�-

ke kulturne zajednice 29. juli je ozna�en kao važan datum u savremenoj histo-riji Bošnjaka Sandžaka.

Dana 29. jula 1991. go-dine osnovan je narod-ni pokret koji je prvi put nakon Drugog svjetskog rata okupio sve Bošnjake oko jedne ideje i predstav-ljao nadu da �e Sandžak, u tom raspadaju�em jugo-slavenskom društvu, posta-ti jedinstvena autonomno teritorijalna jedinica, te da �e Bošnjaci u njemu uži-vati sva prava koja su im od 1912. godine sistemski uzurpirana i oduzimana. Narod je zdušno podržao formiranje Stranke demo-kratske akcije, ali je iz godi-ne u godinu doživljavao ra-zo�arenje za razo�arenjem, pronevjeru za pronevjerom i bol za bolom.

Euforiju svebošnja�kog pokreta pratili su Referen-dum za autonomiju San-džaka, Memorandum o specijalnom statusu San-džaka, uspostavljanje insti-tucija predsjednika, premi-

jera, vlade i drugih tijela. Podsje�anja radi, za pred-sjednika je izabran Sulej-man Ugljanin, a za premi-jera Rasim Ljaji�. Njihova zapaljiva retorika iz tog pe-rioda koštala je bošnja�ki narod mnogo batina, tortu-ra, prebijanja, bježanja, to-pova i tenkova usidrenih u svim sandža�kim gradovi-ma, otmica, etni�kog �iš�e-nja pograni�nih dijelova, te strahovanja od paravojnih formacija i rezervista koji su preplavili sandža�ke �ar-šije. Ugljanin se nije zado-voljavao �ak ni autonomi-jom, ve� je u više navrata isticao zahtjeve za Republi-kom Sandžak.

Prijelomni trenutak, koji je najtrezvenije Boš-njake po�eo buditi iz uto-pijskog sna, bio je Ugljani-nov bijeg za Tursku i nešto kasnije Ljaji�evo otcjeplje-nje od njega. Najglasovitiji lider na Balkanu je prepu-stio svoj narod �eljustima Miloševi�evog režima. Sva kasnija dešavanja u i oko Stranke demokratske akci-je svjedo�e o njenom otu-�enju od narodnog pokreta

koji je formiran 29.07.1990. godine. Ugljaninovim po-vratkom i daljim cijepa-njem SDA na Suljevi�ev Narodni pokret Sandžaka,

Muri�evu Stranku za San-džak i niz drugih politi�kih udruga, ozna�io je kona�-ni krah svebošnja�kog po-kreta. Od svih koji su u�e-stvovali u formiranju tog pokreta, nakon ovih 21 go-dinu u SDA je ostao jedino Sulejman Ugljanin.

SDA je išla iz krajno-sti u krajnost. Od prokla-matora ideje autonomije i Republike Sandžak, speci-jalnog statusa za Sandžak, te ujedinjenja Sandžaka sa BiH, pa �ak sa Kosovom i Albanijom, došlo je do toga da je presudno utje-cala na donošenje Ustava Republike Srbije kojim se Bošnjacima oduzima status naroda i daje položaj nacio-nalne manjine. Tako�er, za-hvaljuju�i njihovim posla-nicima Esadu Džudževi�u i Bajru Omeragi�u izglasan je Zakon o izjedna�avanju partizana i �etnika. A naj-tragi�nija stvar jeste podrš-ka SDA donošenju Dekla-racije o Srebrenici kojom se genocid nad Bošnjacima tretira kao obi�ni zlo�in, kao i apeliranje da Bošnjaci u�estvuju u vlastitoj srbiza-ciji kroz svetosavske aka-demije. Ne želimo ni spo-minjati pronevjeru op�in-skog budžeta Novoga Pa-

zara za osamnaest miliona eura i još na hiljade doka-zanih i dokazivih pronevje-ra i izdaja, kako bošnja�kih nacionalnih interesa, tako i povjerenja gra�ana San-džaka.

Zbog svega navedenog, Bošnja�ka kulturna zajed-nica je stava da SDA nije dostojna baštinjenja 29. jula kao dana svog formi-ranja, jer je odavno izne-vjerila svebošnja�ki pokret koji se na današnji dan prije 21 godinu formirao u No-vome Pazaru. Datum 29. juli nadilazi postoje�e po-liti�ke partije u Sandžaku i predstavlja svenarodni po-kret kome su pripadali i kome mogu pripadati samo oni politi�ki i svaki drugi subjekti koji njeguju ideju slobode, autonomnosti i samosvojnosti bošnja�koga naroda, nasuprot koncep-tu podaništva, izdaje i pol-tronstva.

U duhu kazanog, svim Bošnjacima Sandžaka �esti-tamo dvadeset prvu obljet-nicu nacionalnog bu�enja i preporoda, uz nadu da �e nadolaza�e generaci-je ostvariti one ideale koje su bivši nacionalni lideri Ugljanin i Ljaji� iznevjerili.

SAOPŠTENJE

Loše socijalno stanje naših gra�ana, kao i teška ekonomska situacija u posljed-njem periodu, imale su za posljedicu u�estale štrajkove, kao i blokade zna�ajnih sao-bra�ajnica od strane naših sugra�ana, izražavaju�i revolt na ignorisanje njihovih pro-blema od strane lokalne vlasti.

Novi Pazar ve� više od mjesec dana nema uredno snabdijevanje vodom, veliki dio grada je pod restrikcijama 12 sati dnevno, a zna�ajan dio gra�ana uopšte nema vodu. Ostali smo jedini grad u zemlji koji još uvijek nije zamijenio otrovne i kancerogene azbestne cijevi.

Postavlja se pitanje šta je sa donacijom Luksemburga od pet miliona eura za re-konstrukciju vodovodnih postrojenja?

Potpuno podržavamo radnike „Razvitka“ koji su, dovedeni na ivicu egzistencije, na potpuno demokratski na�in ovih dana štrajkom u centru grada tražili rješavanje svog statusa, ostvarenje svojih uskra�enih prava, kao i naplatu duga od strane lokalne samouprave. Broj nezaposlenih u gradu konstanto raste, a po posljednjim podacima iznosi preko 56 procenata. Od silnih pri�a o dolasku stranih investititora i otvaranju novih radnih mjesta ostale su samo ekskurzije i prazna obe�anja.

Kada je po�etkom godine donesen budžet grada Novog Pazara izrazili smo naš stav i protivljenje jer se dobar dio budžeta puni pove�anim nametima gra�anima, prodajom imovine i zaduživanjem kroz kreditne aranžmane. Da stvar bude još gora, lokalna vlast na izuzetno bahat na�in se odnosi prema novcu gra�ana, troše�i ga pot-puno nenamjenski, organizuju�i koncerte, vatromete i razne populisti�ke manifesta-cije.

Ovim doga�ajima još jednom se potvrdila neodgovorna politika lokalne samou-prave na �elu sa SDP-om koja politikom manipulizma, igre i zabave želi skrenuti pa-žnju javnosti i njenih gra�ana sa o�iglednih problema koje gra�ani žive i sa kojima se konstantno susre�u, prikrivaju�i svoju korumpiranost i nesposobnost da iste rje-šavaju i da u�ine ovaj grad ambijentom koji je dostojan savremenog �ovjeka.

INFORMATIVNA SLUŽBA BDZ

BROJ 219/XV 19

Osvrt na politi�ke prilike do Berlinskog

kongresa

Ovaj period zaslužu-je dužu istraživa�-

ku pažnju. Imamo osje�aj da istraživa�i i povjesni�a-ri olako prolaze preko tog perioda iz razloga što je bio relativno miran. Me�u-tim, istraživanje tradicije i kulture Bošnjaka nezaobi-lazno je, naro�ito zbog po-sebnosti i izvornosti, kako u pogledu jezika, tako i ukupnog pogleda na svijet tadašnjih Bošnjaka �iji je jezik bio priznat na sulta-novom dvoru.

Sandžak u okviru Bosanskog ejaleta Od 15. stolje�a sve

do Berlinskog kongre-sa (1878) današnji San-džak je djelovao u okviru Bosanskog ejaleta. To vri-jeme je ozna�eno kao vrije-me sandža�kog preporoda u kojem su djelovali zna-meniti sandža�ki stvarao-ci, koji danas predstavlja-ju nezaobilazne pisce kla-sike ne samo u Bosni, ve� i u Turskoj. Rije� o veoma zna�ajnim autorima, koji su pored bosanskog pisali i na arapskom, turskom i per-zijskom. To su, da potsje-tim: Adem Hatem Ako-vali, Husein Podgori�anin, Jahja Taslidžili, Sulejman Tabakovi�, Sabit Uži�anin, Šejh Muhamed Uži�anin, Ahmet Gurbi Baba i drugi.

Me�utim, od 1711. god. po�inju teški i krvavi san-dža�ki procesi, prije svega genocidi nad Bošnjacima koji je tada demonstrira-la Crna Gora i Srbija po-mo�u logistike iz Rusije. Prema izvorima iz crnogor-ske historije, a što potvr�u-je i vladika Njegoš II, tada je na Badnje ve�e ubijeno preko 1.000 Bošnjaka samo zato što su muslimani.

Dalji krvavi proces pro-tiv Bošnjaka nastavljen je u Sjenici prije ta�no 202 go-dine, tj. 1809. kada su Ka-ra�or�eve jedinice iznena-da napale Sjenicu i sprovele nevi�en genocid nad Boš-njacima, kada je ubijeno vise od 2.000 nedužnih ci-

vila muškaraca, žena, stara-ca i djece. Tada su stradale �itave porodice: Šabanovi�, Ordagi�, Ibrovi�, Prašovi�, Ljuca i dr., dok je �uvena Kladni�ka džamija, najsta-rija u sjeni�kom kraju, koja je sagra�ena sredinom 17. stolje�a (�iji je neimar bio Juso Ibrovi�) potpuno uni-štena. Zamislite, o ovoj tra-gediji bošnja�kog naroda otvorila se pri�a u Novom Pazaru tek nedavno. A ko-liko je takvih tragedija bilo u svakom od naših krajeva. Vo�en je proces da Boš-njaci zaborave svoju histo-

riju. To je bio

metod da oni iz-gube identi-tet i budu što lakše asimilirani i prevedeni u drugi etos.

Svakako, aneksija BiH od strane Austrougar-ske monarhije je prakti�-no odvojila Sandžak od Bosne i njegovu sudbi-nu u�inila neizvjesnijom i nezašti�enom pred na-letima hajdu�kih srpsko-crnogorskih grupa koje su imale rusku logistiku. U tom vremenu velikih ne-mira i buna, koje su se kre-tale od Nikši�a, Kolašina, Valjeva, Karanovca (današ-njeg Kraljeva) i drugih mje-sta, bio je evidentan i po-kušaj Turske da odoli pred novim evropskim politi�-kim diplomatskim naletima šezdesetih i sedamdesetih godina 19. vijeka. Me�u-tim, sukobi izme�u Srba i Crnogoraca s jedne stra-ne i Bošnjaka i Albanaca s druge strane žestoko su se odvijali u Limskoj dolini u oblasti Vasojevi�a. Tada se ve� osje�alo da se Turska vojska povla�i iz mnogih krajeva. U takvim okolno-stima Bošnjaci su ostaja-li sa malo oružja i potpu-no nezašti�eni. Ti proce-

si obra�una Vasojevi�a sa Bošnjacima bili su u peri-odu 1860–1878. Još u tom vremenu, kako u svojoj knjizi „Vasojevi�i“ („Pobje-da“, Podgorica, 1992.) piše akademik Miomir Daši�, te borbe su imale za cilj da Sandžak podijele izme�u Crne Gore i Srbije, i to lini-jom komandovanja Limom od Plavskog jezera do Bije-log Polja i dalje preko Sto-žerna i Ljubišnje na gornji tok Drine. Prema ratnom planu, Gornje Polimlje (Vasojevi�i) predstavljao je prostor koji je trebalo

s a m o

bra-niti na

Limu od turskih upada. Glavni cilj te ope-racije bio je da se uništi Bihor, u kojem je živje-lo ve�inom bošnja�ko sta-novništvo (vidi Daši�evu pomenutu knjigu str. 516 -517).

Naglašavam, prije Ber-linskog kongresa, od povi-jesnih sandža�kih gradova Kolašin je doživio krvavu tragediju 1858–1867. Osta-li gradovi koji su bili na po-vijesnoj granici Sandžaka, kao što su Podgorica, Spuž, Nikši�, bili su bezbiedni.

Ovdje želim ukazati na još jedan proces, tj. fe-nomen �urumlija, koji je oskudno istražen u boš-

nja�koj historiografiji. Naime, Bošnjaci iz mnogih krajeva, a najviše iz San-džaka, organizirano i do-brovoljno pošli su na razne strane ratišta Osman-ske imperije da bi zaštitile granice ove velike zemlje. Mnogi od tih �urumlija – boraca nikada se nisu vra-tili sa tog dalekog puta u zavi�aj. S druge strane, oni malobrojni koji su se pod �udnim okolnostima vratili svojim porodicama imali su šta da ispri�aju. Nažalost, brojna njihova sje�anja su uništena nakon Berlinskog kongresa (1878) i okupa-cije Sandžaka (1912). Da samo ilustrujemo taj pro-ces i fenomen �urumlija iz Bihora. Oni su se oku-

pili na zbornom mjestu na poljani. Svaki od njih

je donio po jedan kamen,

kojeg su osta-

vili na gomilu. To

je bio pokazatelj ko-liko ih je otišlo u svijet.

Adet je bio kada se budu vratili da svaki od povrat-nika �urumlija uzme po jedan kamen. Gle �uda, go-mila kamena još stoji go-tovo nepromijenjena. Ona je kao takva ne samo velika sandža�ka, ve� i bošnja�ka opomena.

Berlinski kongres (1878) i autonomija

SandžakaOdlukama Berlinskog

kongresa (13. jun – 13. jul 1878.), izme�u ostalog, Turska i velike sile sa Biz-markom na �elu saglasile su se da plavsko-gusinjska oblast pripadne novofor-miranoj državici Crnoj Gori �iju teritoriju je ovaj me�unarodni skup proši-rio tri puta. Takvoj odluci

plavski i gusinjski Bošnja-ci i Albanci se nisu povino-vali. Žestoko su odgovorili me�unarodnim diplomata-ma i nisu dozvolili nikakve ustupke. U tom vremenu Turska je propadala tamo gdje joj je glava, a njen „rep“ �uvali su hrabri i od-važni Plavljani i Gusinjani, tj. Bošnjaci i Albanci, koji su se samoorganizirali prili-kom napada �itave karada�-ke (crnogorske) vojske na �elu sa vojvodom Markom Miljanovim, a po odlukama i strategiji knjaza Nikole I Petrovi�a. Tu vojsku plav-ska odbrana je sa�ekala u selu Nokši�u, izme�u Mu-rine i Plava.

Nokši�ki boj (3. i 4. no-vembar 1879.). Ovaj do-ga�aj se prešutkuje u cr-nogorskoj historiografiji, ali zbog njega i dan-danas ispaštaju Bošnjaci i drugi gra�ani ovog kraja jer im je profašisti�ka vlast Miloše-vi�evog pulena Mila �uka-novi�a uništila i prodala sve institucije i fabrike, a gra-�ane iselila po �itavom svi-jetu, tako da ih danas ima tri puta ima više u Njujor-ku nego u Plavu i Gusinju.

Plavska republika (1878-1912). Zbog Plava i Gusinja i njihove nezavisnosti, koja je trajala pune 33 godine, kao što je poznato, Tur-ska je ustupila Bar i Ulcinj, uz dva tovara zlata, Crnoj Gori da bi se sa�uvala plav-sko-gusinjska oblast.

Po�etak iseljavanja Bošnjaka

Prvi talas iseljava-nja Bošnjaka, poznat kao muhadžirluk, dogodio se nakon Berlinskog kongresa u Bosni, a dijelom iz San-džaka, Crne Gore i Srbi-je gdje su Bošnjaci živjeli kao autohton narod. Oni koji su se iseljavali ostav-ljali su pisane tragove da nisu mogli da podnesu ne-pravdu, ubijanja najbližih, otimanja imovine i neljud-ske propise. Na taj na�in muhadžiri su postali veliki fenomen bošnja�ke litera-ture.

Nastavit �e se...

Smatramo ovu problematiku nezaobilaznom u historiografiji, politi�koj i znanstvenoj misli u vezi rješavanja golemog sandža�kog pitanja, koje se našlo na vjetrometini, ne samo balkanskih naroda,

ve� i evropskih diplomatskih i politi�kih institucija

Politi�ki procesi u Sandžaku (II dio)P I T A N J A K O J A S U B I T N A Z A R A Z U M I J E V A N J E I D A L J E

P R O U � A V A N J E N O V I J E H I S T O R I J E S A N D Ž A K A

AN

AL

IZE

PROF. DR. ŠEFKET KRCI�

20 1. AVGUST 2011.

I Ramazan postitePreporu�ujem i savjetujem svim muslimanima i muslimankama da u mjesecu Ramazanu i van njega vode ra�una o svim propisima islama, posebno o namazu, jer je on temelj svega, koji ukoliko ne postoji ili se poruši dovodi u pitanje sve ostalo.

PITANJE: Šta je uzrok razilaženja po pitanju po-�etka i završetka mjeseca Ramazana, koliko on uti�e na ispravnost posta osobe, te da li je mogu�e izbje�i nesklad po tom pitanju?

ODGOVOR: Ono što uzrokuje razilaženje po pi-tanju po�etka ili kraja Ra-mazana jeste na�in njiho-vog utvr�ivanja. Naime, danas muslimani širom svi-jeta primjenjuju dva na�ina utvr�ivanja po�etka i kraja mjeseca posta. Jedan dio, a to su uglavnom muslima-ni u arapskom svijetu, po-�etak Ramazana utvr�uje putem posmatranja Mjese-ca, to jest vi�enjem mla-�aka, tj. pojavom mladog mjeseca, koji ozna�ava po-�etak i kraj mjeseca lunar-nog kalendara.

Mjeseci lunarnog kalen-dara traju 29 ili 30 dana, pa je zato lunarna (mje-se�eva, hidžretska) godina kra�a od solarne (sun�eve, gregorijanske) za desetak dana, što uzrokuje da jedan mjesec lunarnog kalendara može biti u svim godišnjim dobima.

Ono što ve�ina uleme smatra presudnim u utvr-�ivanju Ramazana putem posmatranja i vi�enja mla-�aka jeste praksa Poslani-ka a.s. koji je utvr�ivao po-�etak posta na taj na�in, a svojim rije�ima je uka-zao na obaveznost po�etka i kraja posta vi�enjem mla-dog mjeseca, rekavši: „Za-postite kada ga ugledate i završite post kada ga opet ugledate, a ako vam vre-menske prilike onemogu�e vi�enje mla�aka, upotpuni-te trideset dana.“

Pomenuti hadis se od-nosi na na�in utvr�ivanja po�etka mjeseca Ramazana i trajanje mjeseca Ša'bana, koji prethodi Ramazanu, a koji može imati 29 ili 30 dana.

Dakle, shodno prethod-nom mišljenju, koje je ute-meljeno na pomenutom hadisu, sa zalaskom sunca 29. Šabana �e se posmatra-ti Mjesec radi utvr�ivanja eventualne pojave mla�a-ka, koji ukoliko se pojavi,

to jest bude vi�en, oglasit �e se da je sutra po�etak, to jest 1. dan mjeseca Ra-mazana. Ukoliko se 29. Ša-bana ne pojavi mla�ak, ili zbog obla�nosti ne bude mogu�e vi�enje mla�aka, upotpunit �e se 30 dana Ša-bana, a potom �e se zapo-stiti. Mjesec Ramazan isto tako može trajati 29 ili 30 dana, zavisno od trajanja mjeseci koji su prije njega.

Ovo je tradicionalni

na�in utvr�ivanja mjeseca posta, koji je bio u vrije-me Poslanika a.s., a on je, kao što sam pomenuo, kod mnogih aktuelan i danas.

Drugi dio muslimana utvr�ivanje po�etka i traja-nje mjeseci lunarnog kalen-dara vrši putem korištenja nauke, nau�nih dostignu�a i tehnike, gdje se prou�ava-njem i ra�unanjem kretanja nebeskih tijela, uklju�uju-�i Mjesec i Sunce, može precizno, unaprijed utvrdi-ti kada �e se pojaviti mlad mjesec, kada �e se desiti pomra�enje Sunca ili Mje-seca i sl., tako da se na po-�etku godine utvrdi po�e-tak i kraj svih mjeseci, uk-lju�uju�i mjesec Ramazan i druge mjesece u kojima se vrši obavljanje vjerskih obreda, koji su vremenski precizno odre�eni, kao što je slu�aj sa hadžom.

To su dva razli�ita kon-cepta koja oba imaju svoju argumentovanost u izvo-rima vjere, a koji uzroku-ju razilaženje muslimana po pitanju po�etka i kraja Ramazana, ali i po pitanju Bajrama i drugih zna�ajnih

blagdana, koji imaju odre-�eni zna�aj za muslimane.

Ono što je važno po-menuti jeste da musliman, obi�ni �ovjek, koji postupa u skladu sa instrukcijama i preporukama koje daju ovlaštene relevantne insti-tucije, to jest najviši organi Islamske zajednice i njiho-vi predstavnici, ne�e imati sopstvene odgovornosti, to jest njegov post i drugi iba-deti koje �ini �e biti isprav-

ni.Ono što je primjetno iz

decenije u deceniju jeste da su ta razilaženja i nesklad sve manja u odnosu na ra-nije vrijeme, tako da je za o�ekivati da �e razvoj i na-predak muslimana u nau�-nom i tehnološkom pogle-du i ovo preostalo razilaže-nje potpuno eliminisati.

PITANJE: Da li je ustaja-nje na sehur u toku Rama-zana obavezno?

ODGOVOR: Ustajanje na sehur, ili kako se u narodu kaže, sufuranje ili sufurisa-nje, nije od farzova posta, ve� je sunnet, to jest prak-sa Poslanika a.s., �ije prak-ticiranje povla�i nagradu. Rekao je Poslanik a.s.: „Se-hurajte - ustajte na sehur, jer je u sehuru beri�et.“

Dakle, sehur i njego-vo odlaganje do posljed-njih momenata je sunnet, u njemu je beri�et, jer sehur ja�a organizam i omogu�a-va da �ovjek što lakše ispo-sti dan posta.

Ovaj sunnet i bereket �e biti ispunjeni samim usta-

janjem osobe i konzumi-ranjem bilo �ega od hrane ili vode, makar to bilo i u malim koli�inama, kao što je da �ovjek popije �ašu vode ili mlijeka, pojede hurmu, jabuku ili nekoli-ko njih, ili bilo šta drugo od hrane, a potom uputi dovu Allahu dž.š. da mu olakša post, podari snage i oprost, koja u tom vreme-nu ima posebnu vrijednost i težinu.

PITANJE: Kakav je status posta osobe koja ne klanja namaz i ne obla�i se po še-rijatskim propisima?

ODGOVOR: Namaz je stub vjere islama. Onaj ko ga obavlja ja�a i potvr�u-je svoju vjeru, dok onaj ko ga ostavlja i ne obavlja ruši stub na kojem se temelji njegova vjera.

Po pitanju ostavljanja namaza islamska ulema je veoma stroga. Veliki broj u�enjaka smatra da je po-sljedica ostavljanja nama-za, iako osoba priznaje nje-govu obaveznost, nevjer-stvo, dakle �in kojim izla-zi iz vjere, gdje je potreb-no iskreno pokajanje, �ija je posljedica redovnost u obavljanju namaza.

Po mišljenju pomenu-tih, osoba koja ne obavlja namaz nema potrebu posti-ti, jer joj post nije ispravan, zato što je izašla iz vjere islama. Post joj je obave-zan kada se vrati u islam i taj svoj povratak potvrdi izvršavanjem propisa vjere islama.

Za razliku od prethod-nog ima i druga�ijih mi-šljenja po ovom pitanju. Naime, dio islamske uleme smatra da nemarnost po pi-tanju namaza, uz prizna-nje njegove obaveznosti, ne izvodi iz vjere, ve� osobu �ini velikim grješnikom, �iji su drugi ibadeti koje �ini, kao što je post, zekat i sli�no ispravni, a nagra-da za njih �e biti umanje-na shodno grijehu kojeg �ini neizvršavanjem nama-za, tako da se može desi-ti da osoba koja je postila i davala zekat, a nije obavlja-la namaz, do�e na Sudnjem danu bez ikakve nagrade za pomenute ibadete, jer ih je brojnost i veli�ina grije-ha koje je �inila potpuno eliminisao i uništio. Stoga preporu�ujem i savjetujem svim muslimanima i mu-slimankama da u mjesecu Ramazanu i van njega vode ra�una o svim propisima islama, posebno o nama-zu, jer je on temelj svega, koji ukoliko ne postoji ili se poruši dovodi u pitanje sve ostalo.

Tako�e, savjetujem svim muslimanima koji poste i klanjaju da se �uvaju sva�e, ogovaranja, pogleda u za-branjeno i drugih manjih ili ve�ih grijeha, jer oni uma-njuju nagradu za post, a muslimankama posebno poru�ujem da, pored po-menutog, vode ra�una o svom izgledu i svojoj odje-�i prilikom izlaska iz ku�e, jer su i to stvari koje iteka-ko uti�u i umanjuju nagra-du koju je Uzvišeni Allah obe�ao posta�ima.

PITANJE: Da li kupanje, tuširanje i ispiranje usta u toku abdesta uti�e na post?

ODGOVOR: U toku dana posta dozvoljeno je kupa-ti se, rashla�ivati vodom ili se tuširati, ali uz oprez da vode ne prodre u orga-nizam.

Tako�e, ispiranje usta i nosa u toku abdesta je sunnet, kao i ina�e. Dakle, ne kvari post, s tim što ne treba pretjerivati u tome, kako ne bi voda prodrla u organizam, �ime bi post bio pokvaren.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

BROJ 219/XV 21

O RamazanuMnogo je na�ina da se vjernik približi Allahu dž.š., a Ramazan je posebna prilika i šansa da se približimo Gospodaru, zadobijemo Njegovo zadovoljstvo i budemo mnogostruko nagra�eni za ibadet u njemu, znaju�i da se dobra djela u Ramazanu

višestruko vrjednuju i nagra�uju.

T O J E M J E S E C � I J I J E P O � E T A K M I L O S T , S R E D I N A O P R O S T , A K R A J O S L O B A � A N J E O D V A T R E

Uzvišeni Allah dž.š. nas je i ove godi-

ne po�astio najodabrani-jim mjesecom - mjesecom Ramazanom i svim blago-datima koje on sa sobom nosi. Došao nam je pleme-niti mjesec u kojem Allah dž.š. uve�ava nagradu i obilno daruje. To je spe-cijalan Allahov dar kojeg svaki vjernik željno iš�eku-je i doživljava ga najdražim gostom.

Govore�i o Ramazanu - postu Uzvišeni Allah dž.š. u suri Bekare kaže: ,,O vjernici, propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bogobojazni bili. Odre�e-ni broj dana; a onome od vas koji je bolestan ili na putu bude, isti broj drugih dana. Onima koji ga teško podnose, otkup je da siro-maha nahrane. Ako drage volje da više, za njega je bolje. A neka znate, bolje vam je da postite. U mje-secu Ramazanu po�elo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima, jasan dokaz pravog puta i razli-kovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku�e, neka ga posti, a ko bolestan bude ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti. Allah ho�e da vam olakša, a ne da teško�e imate, da odre�e-ni broj dana ispunite i da Allaha veli�ate za uputu koju vam je dao, te da za-hvalni budete.“

Mnogo je na�ina da se vjernik približi Allahu dž.š., a Ramazan je poseb-na prilika i šansa da se pri-bližimo Gospodaru, zado-bijemo Njegovo zadovolj-stvo i budemo mnogostru-ko nagra�eni za ibadet u njemu, znaju�i da se dobra djela u Ramazanu višestru-ko vrjednuju i nagra�uju.

Ko se približi Alla-hu dž.š. kakvim dobro�in-stvom u Ramazanu, kao da je obavio farz u nekom drugom mjesecu. Ko obavi farz u njemu, kao da je oba-vio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu.

Od Selmana r.a. se pre-nosi hadis: - Poslanik s.a.v.s. nam se obratio na kraju meseca Ša’bana, rekavši:

,,Ljudi, dolazi vam veliki mubarek mjesec. U njemu je no� vrjednija od hiljadu mjeseci. Allah dž.š. je u tom mjesecu strogo naredio post, a no�ni namaz (teraviju) je u�inio dobrovoljnim. Ko se Allahu dž.š. približi kakvim dobro�instvom, kao da je obavio farz u nekom dru-gom mjesecu. Ko obavi farz u njemu, kao da je obavio sedamdeset farzova u nekom drugom mjesecu. On je mje-sec strpljivosti, a nagrada za nju je Džennet. To je mjesec pomaganja i mjesec u kojem se pove�ava nafaka vjerni-ka. Ko u njemu priredi iftar i nahrani posta�a, bit �e mu to uzrokom za oprost grije-ha i osloba�anje od vatre, a dobit �e i nagradu posta�a bez umanjenja nagrade po-sta�u.“

Tada ashabi rekoše: „Po-slani�e! Nismo svi u mo-gu�nosti nahraniti posta�a.“ Muhammed s.a.v.s. odgo-vori: „Ta nagrada pripada i onome kod koga se posta� if-tari hurmom, gutljajem vode ili mlijeka. To je mjesec �iji je po�etak milost, sredina oprost, a kraj osloba�anje od vatre. Ko olakša svome pot�injenom u tom mjesecu, Allah dž.š. �e tome oprosti-ti grijehe i osloboditi ga od vatre. Nastojte u ovom mje-secu �initi �etiri stvari: dvije sa kojima �ete ste�i Allaho-vo dž.š. zadovoljstvo i dvije koje su vam neophodne.

Dvije stvari kojima �ete ste�i Allahovo dž.š. zadovilj-stvo su: šehadet (svjedo�enje da nema drugog boga osim Allaha dž.š.) i da od Njega tražite oprost. Dvije druge stvari koje su vam neop-hodne jesu: da Allaha dž.š. molite za Džennet i tražite zaštitu od vatre. Ko napo-ji posta�a, Allah,dž.š. �e ga napojiti sa moga izvora tako da nakon toga ne�e ožed-njeti i kao takav �e u�i u Džennet!“ (Ibn Huzejme)

Ramazan dijelimo na tri djela: prva tre�ina Ramaza-na je rahmet - Allahova mi-lost, druga tre�ina Ramaza-na je magfiret - oprost od grijeha i zadnja tre�ina Ra-mazana je osloba�anje od džehenemske vatre.

Mjesec Ramazan je mje-sec Objave, jer u njemu je

Uzvišeni Allah dž.š. obja-vio Tevrat, Zebur, Indžil i Kur’an, koji je uputa - pu-tokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla. On je mjesec Bedra, jer se u njemu do-godila bitka na Bedru 17. dan Ramazana (druge godi-ne po Hidžri). On je mje-sec fetha jer se u njemu desio povratak muslima-na u Meku (osme godine po Hidžri). On je mjesec Kadra, jer je u njemu no� vrjednija od hiljadu mjeseci u kojima nema te no�i, kao što je i mjesec solidarno-sti, �iš�enja i odricanja jer je za njega vezan sadekatu-l-fitar.

Veliki je broj hadisa koji govore o vrijednosti mje-seca Ramazana i posta u njemu:

Ebu Hurejre r.a. preno-si da je Vjerovjesnik s.a.v.s. rekao: „Pet dnevnih nama-za, džuma do džume i Ra-

mazan do Ramazana isku-pljuju grijehe, ako se izme�u njih ne na�ine veliki grijesi!“ (Bilježi Muslim)

Ebu Se’id el-Hudri r.a. prenosi da je Allahov Po-slanik s.a.v.s. rekao: „Allah �e sedamdeset godina uda-ljiti Vatru od osobe koja posti jedan dan na Njego-vom putu!” (Bilježe Buhari i Muslim)

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: ,,Ko bez opravdanog razlo-ga ili bolesti ne bude postio jedan dan u Ramazanu, taj dan ne�e mo�i ni�im nado-knaditi, �ak kada bi postio cijeli svoj život.“ (Ahmed, Et-Tirmizi)

Postiti ne zna�i susteza-ti se samo od jela i pi�a, i nije dovoljno postiti samo stomakom, ve� posta� mora da posti i svojim je-zikom, i svojim o�ima, i svojim ušima, kako ne bi bio od onih koji poste, a od

svoga posta nemaju ništa osim gladovanja i že�i.

Ebu Hurejre r.a. pre-nosi da je rekao Poslanik s.a.v.s.: „Mnogo je onih koji poste, a od svog posta nema-ju ništa, osim gladovanja.“ (Ibn Madže)

Ili hadis u kome Posla-niik s.a.v.s. kaže: „Ko se ne pro�e lažnog govora i postupka po njemu, Allahu nije potrebno da on ostav-lja svoje jelo i pi�e!“ (Bilje-že Buhari, Tirmizi i Ebu Davud)

Zato, budimo iskreni Allahovi robovi i iskoristi-mo blagodati mjeseca Ra-mazana kako bismo stekli Allahovu milost, Njegov oprost i kako bi nas Gos-podar sa�uvao džehenem-ske vatre.

Molim Allaha dž.š. da nam olakša da ispostimo i ovaj mjesec Ramazan, da primi naš post i da zasluži-mo oprost naših grijeha.

ISL

AM

SK

E T

EM

E

PRIREDIO: MUNIR-EF. BEJTOVI�

22 1. AVGUST 2011.

ISL

AM

SK

E T

EM

E

100 savjeta posta�ima (II dio) ŠEJH MUHAMMED B. HASAN JAKUB

Trudi se da ti cijela godina bude Ramazan. Ne prestaj u�iti Kur'an, održavati rodbinske veze, klanjati no�ni namaz, dijeliti sadaku, me�usobno se posje�ivati, samo radi Allaha s.v.t.

A K O P R O V E D E Š R A M A Z A N U P O S T U , Z N A J D A S I O D I S K R E N I H I Š E H I D A , P A U � I N I S V O J P O S T D O S T O J N I M O V I H S T E P E N A

51. Traži oprost pred zoru.52. Potrudi se da obaviš umru u

Ramazanu.53. Ustraj �ine�i dobra djela, pa

makar bila i mala.54. Potrudi se da obavljaš ra-

znovrsne ibadete, kako ti ne bi do-sadilo stalno �injenje istih ibadeta.

55. Napusti ružne osobine i obi�aje koje si prakticirao.

56. Ne prilazi ženi dok postiš.57. Ne podiži glas tokom posta

i izbjegavaj rasprave.58. Budi milostiv i blag.59. Onaj ko ti se obrati na ružan

na�in, nemoj mu odgovarati, ve� reci: „Ja postim.“

60. �uvaj se miješanja sa osoba-ma suprotnog pola.

61. Savjetuj muslimane na lijep na�in.

62. Okiti se lijepim ahlakom.63. Posljednjih deset dana Ra-

mazana pove�aj ibadete, budi svoju porodicu na no�ni namaz.

64. Potrudi se da provedeš ovo vrijeme u itikafu.

65. Ne dopusti da pro�e Lejle-tul-Kadr, a da je nisi proveo u iba-detu.

66. Trudi se da spavaš što manje, �etiri sata su ti dovoljna.

67. Oni koji rasipaju svoj ime-tak su bra�a šejtanova.

68. Trudi se da hraniš i odijevaš siromahe i pomaži onima kojima je pomo� potrebna.

69. Izdvoji sadekatu-l-fitr.70. Navikavaj djecu na post,

namaz i ostale ibadete.71. U udjeljivanju budi milosti-

viji i blaži od vjetra koji puše.72. Podu�avaj Kur'an u mjesecu

Kur'ana.73. Ne udovoljavaj duši sve što

ti zatraži, jer ako to budeš �inio – propast �eš.

74. �uvaj se šejtana u ljudskom obliku: „Na vratima Džehenne-ma stoje pozivaoci, ko im se oda-zove - uvest �e ga u Džehennem.“ (Muttefekun alejhi)

75. �uvaj se grijeha tokom Ra-mazana i danju i no�u.

76. �uvaj se gledanja televizora, slušanja muzike, duhana, gledanja žena i besposli�arenja po ulicama. �uvaj se nepokornosti Allahu s.v.t.

77. Poduzmi sve uzroke kako bi ti bilo oprošteno u ovom mjesecu.

78. Posti od dunjaluka i svoju smrt u�ini iftarom. Cijeli dunjaluk je mjesec Ramazan, bogobojazni u njemu poste od strasti i grijeha. Smrt je za njih veselje jer se raduju svome bajramu.

79. Saburaj, jer je sabur pola posta.

80. Ako se probudiš bezbje-

dan u svome domu, zdravog tije-la i imaš opskrbe za taj dan, kao da ti je dat dunjaluk i sve što je na njemu, stoga zahvaljuj Allahu dž.š. i nemoj se bojati za opskrbu.

81. �ovjek koji je zahvalan na Allahovim blagodatima ne�e ih uskratiti drugome. Stoga, ako ti neko pokuca na vrata traže�i malo hrane, nemoj ga odbiti. „A na pro-sjaka ne podvikni.“ (Ed-Duha,10)

82. „Zato siro�e ne ucvili“ (Ed-Duha, 9), potraži jetime kojima možeš pomo�i i unesi radost u nji-hova srca.

83. Budi zahvalan i spominji Allahove blagodati: „...i o blago-dati Gospodara svoga kazuj.“ (Ed-Duha, 11)

84. Tri su stepena posta:1. stepen: suzdržavanje od jela,

pi�a i upražnjavanja strasti,2. stepen: odvra�anje sluha,

vida, jezika, ruku, nogu i ostalih organa od �injenja grijeha,

3. stepen: oslanjanje na Alla-ha, s.v.t., i usmjeravanje srca samo Njemu dž.š.

85. Kloni se lažnog govora.86. Mnogo je posta�a koji od

svog posta imaju samo glad.87. Nemoj da postiš od dozvo-

ljenih stvari, potom da se iftariš za-branjenim stvarima.

88. Nemoj da se prejedaš tokom iftara. Rezultat prejedanja je pos-panost i teško podnošenje teravih

namaza.89. Neophodno je da tvoje srce

bude izme�u nade i straha. Nadaj se da je tvoj post primljen i strahuj od toga da tvoj post bude odbijen.

90. Strpljenje u izvršavanju iba-deta lakše je nego strpljenje u pod-nošenju kazne.

91. Post je štit koji Allah, s.v.t., stavlja na tvoj jezik, sluh, vid i ostale dijelove tijela. Stoga, zaštiti se postom od Vatre.

92. Post ruku je da ih ne pružaš prema zabranjenim stvarim (doti-canje osoba suprotnog pola, otu-�ivanje stvari, udaranje osoba), a post nogu je suzdržavanje od ko-ra�anja prema haramu.

93. Trudi se da post sa�uvaš od svih manjkavosti, jer svako dobro djelo pripada tebi, osim posta. Post pripada tvome Gospodaru i On za njega nagra�uje.

94. Drži se stvari koje pove�a-vaju iman.

95. Traži od Allaha, s.v.t., da primi tvoja dobra djela jer Allah ne prima osim od bogobojaznih.

96. Gospodar Ramazana je Gos-podar i drugih mjeseci. Nemoj se vra�ati griješenju nakon Ramazana.

97. Propuštene dane posta po-žuri da napostiš.

98. Nakon što napostiš propu-štene dane, posti šest dana u mje-secu ševvalu, jer �eš biti nagra�en kao da si postio cijelu godinu.

99. Trudi se da ti cijela godi-na bude ramazan. Ne prestaj u�iti Kur'an, održavati rodbinske veze, klanjati no�ni namaz, dijeliti sa-daku, me�usobno se posje�ivati, samo radi Allaha, s.v.t.

100. Ne zaboravi, prije ibadeta, da djelo u�iniš iskreno radi Allaha, s.v.t. Sjeti se da zanijetiš: da tvoj post bude samo radi Allaha s.w.t., da samo On za njega nagra�uje, da ne znaš šta te od dobra kao nagra-da �eka, da �e ti se grijesi oprostiti, da �e se post za tebe zauzimati na Sudnjem danu, da Allah i Njegovi meleki na tebe donose salavate, da te post udaljava od Vatre, sa svakim danom sedamdeset godina, da �eš u�i u Džennet kroz vrata Er-Rej-jan, a kroz njih ulaze samo posta�i, da ako preseliš kao posta� ulaziš u Džennet, da se dova prilikom ifta-ra ne odbija, da te o�ekuju dvije ra-dosti - prva prilikom iftara, a druga prilikom susreta sa Gospodarom, da je zadah iz usta posta�a Allahu draži od mirisa miska, da je vrijed-nost No�i Kadra kao hiljadu mje-seci, da za svaku teraviju koju kla-njaš sa imamom imaš nagradu kao da si cijelu no� proveo klanjaju�i, da �eš biti sa iskrenima i šehidima.

Naša posljednja dova je: Hvala Allahu, Gospodaru svjetova!

Prijevod: Sead Kumro

BROJ 219/XV 23

O ljudi, bojte se Alla-ha i zahvaljujte Mu

na blagodatima i na do-brima. Uve�ajte tu zahvalu pokornoš�u Njemu i ostav-ljanjem grijeha. Doista time brišete svoja loša djela i di-žete svoje stepene.

Allahovi robovi, do�e-kali ste plemeniti mjesec Ramazan, bereketno vrije-me za onoga koga Allah pomogne u �injenju dobrih djela.

Do�ekali ste mjesec Ra-mazan u kojem je objavljen Kur'an, mjesec u kome se dobra djela umnogostru�u-ju, a tako�er i loša.

Prvi mu je dio rahmet (milost), njegova sredina je oprost, a kraj mu je iskup od Vatre.

Allah, subhanehu we te'ala, je post Ramazana u�inio fardom i jednim od šartova (stubova) islama, a njegov no�ni namaz upot-punjava vaše fardove.

Ko ga bude ispostio vje-ruju�i i nadaju�i se nagradi, oprostit �e mu se prošli gri-jesi, a ko ga provede u no�-nim namazima tako�er mu se opraštaju prošli grijesi.

Ko obavi umru u njemu kao da je hadž obavio, u njemu se otvaraju džennet-

ska vrata, a džehennemska zatvaraju, dobra djela se uve�avaju, a šejtanovo dje-lovanje smanjuje.

O ljudi, postite kada vi-dite mla�ak i nemojte po-žurivati s postom prije na dan ili dva jer je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, to zabranio, osim ako je to napoš�avanje prošlog Ra-mazana ili ako je to njegov uobi�ajeni post.

Naprimjer: post pone-djeljkom i �etvrtkom, ili post bijelih dana - tada nema smetnje.

Nemojte postiti dan

sumnje, a to je 30. ša'ban, ako u toj no�i bude nešto što spre�ava vi�enje mla�a-ka, kao npr. oblaci.

Bilježi Buhari hadis od Abdullaha ibn Amra da je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao: „Nemoj-te zapoš�avati Ramazan sve dok ne vidite mla�ak, a ako vam bude obla�no (ako se ne vidi) upotpunite tride-set.“

U hadisu od Ebu Hurej-re, radijallahu anhu, stoji da je Poslanik, sallallahu alej-hi we sellem, rekao sljede-�e: „...A ako vam se izgu-

bi ili ne vidite (mla�ak), upotpunite ša'ban trideset dana.“ (Buhari)

Ammar ibn Jasir, radi-jallahu anhu, je rekao: „Ko posti dan u koji se sumnja (30. ša'ban), nepokoran je Ebul-Kasimu (Muhamme-du sallallahu alejhi we se-llem).“

Ko vidi hilal (mla�ak) i bude ubije�en da ga je vidio, neka obavijesti nad-ležne i neka to ne krije. Isto tako ako se obavijesti na ra-diju vi�enje mla�aka i time potvrdi dolazak Ramazana, onda postite, a kada se po-tvrdi dolazak mjeseca še-vala prestanite sa postom jer su sredstva informisanja prethodno obaviještena od strane nadležnih o vi�enju mla�aka.

Došao je beduin Posla-niku, sallallahu alejhi we sellem, i obavijestio ga da je vidio mla�ak, pa ga je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, pitao: „Svjedo-�iš li šehadet (la ilahe illa-llah Muhammedur-resulu-llah)?“ „Da.“ Pa kaže Po-slanik: „O Bilale, obavijesti ljude da sutra poste.“

Post mjeseca Ramazana je jedan od ruknova (stu-bova) islama koje je propi-

sao Uzvišeni Allah Svojim robovima, pa ko porekne njegovu obaveznost on je nevjernik, jer utjeruje u laž Allaha, azze we dželle, Po-slanika, alejhi selam, i za-jedni�ki konsenzus musli-mana, jer Allah, subhanehu we te'ala, kaže: „O vjerni-ci! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se gri-jeha klonili.“ (Al-Baqara, 183)

Allah, azze we dželle, kaže: „U mjesecu Ramaza-nu po�elo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pra-voga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku�e neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se na putu zadesi neka isti broj dana naposti - Allah želi da vam olakša, a ne da poteško�e imate - da odre�eni broj dana ispunite, i da Alla-ha veli�ate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.“ (Al-Baqara, 185)

Izvor: „Maktabatu šamilah“

Prijevod: Namik Galijaševi�

Obrada: islam-iman.com

Prvi mu je dio rahmet (milost), njegova sredina je oprost, a kraj mu je iskup od Vatre.

Blagodati i osobenosti Ramazana

ISL

AM

SK

E T

EM

E

ŠEJH MUHAMMAD IBN SALIH AL-USEJMIN

JA�ANJE IMANA

VRIJEDNOST MJESECA RAMAZANA I VRIJEDNOST DJELA U NJEMU

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., kada se približio Ramazan, rekao: „Došao vam je mubarek mjesec u kojem vam je propisan post. U njemu se otvaraju džennetska, zatvaraju džehennemska vrata i vežu se šejtani. U njemu se nalazi no� vrjednija od

hiljadu mjeseci i kome bude uskra�eno njeno dobro, mnogo je izgubio!“ (Hadis bilježe Ahmed, Nesai i Bejheki)

Arfedža kaže: „Bio sam kod Utbe ibn Farkada, koji je govorio o Ramazanu, pa nam do�e ashab Allahovog Poslanika s.a.w.s. Utbe ušuti, a ashab nastavi: „�uo sam Allahovog Poslanika s.a.w.s. kada je pri�ao o Ramazanu, rekavši: „Tada se pootvaraju vrata Dženneta, a pozatvaraju vrata Džehennema i vežu se šejtani.“ Zatim je kazao: „Onda �e melek re�i: - O ti koji želiš dobro - raduj se, a ti koji želiš zlo - suzdrži se dok Ramazan ne pro�e!“ (Hadis bilježe Ahmed i Nesai. Lanac prenosilaca ovog hadisa je dobar - hasen)

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: „Pet dnevnih namaza, džuma do džume i Ramazan do Ramazana brišu grije-he po�injene izme�u toga, pod uvjetom da se ne �ine veliki grijesi.“ (Hadis bilježi Muslim)

Ebu Seid El-Hudri r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: „Ko isposti Ramazan, znaju�i njegove granice, i bude se �uvao onoga što treba, oprostit �e mu se grijesi koje je po�inio prije Ramazana.“ (Hadis bilježe Ahmed i Bejheki sa dobrim - hasen lancom prenosilaca)

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: „Ko isposti Ramazan, vjeruju�i i nadaju�i se Allahovoj nagradi, oprostit �e mu se prethodni grijesi.“ (Hadis bilježe Ahmed i autori Sunena)

Izvori: „Fikhus-Sunnah“Autor: Šejh Sejid Sabik

Prijevod: Namik.Galijaševi�

24 1. AVGUST 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME Utje�em se Allahu dž.š.

od kušnje pet stvari… (III dio)

PRIREDIO: SEAD-EF. JASAVI�

Zekatom se uve�ava imetak na taj na�in što Allah Uzvišeni daje bereket onome ko izdvaja zekat, pa tako on bolje iskorištava ono što posjeduje u korisne stvari. Tirmizi bilježi predaju u kojoj je Allahov

Poslanik s.a.w.s. rekao: „…Imetak se ne�e umanjiti davanjem sadake (ili zekata)…“

„ I I Z N J I H O V I H I M E T A K A U Z M I Z E K A T K A K O B I I H T I M E O � I S T I O … “ ( E T - T E V B E , 1 0 3 )

:��� -����� �� ��� -��� �� �� ��� �� :���� � ��� ��� �� � �� �� ���� ����� ���! - ��� �"��"� #$ %�& '�(�)���� �*+, �(» �� .*/�0� ��12 �� : �3�4��2 5! ���� #��!� '5��� 6� ���� �*� 7$ ��� ���+( �"/ 8� 9�� �(;� ���<�! �� =>, �?2 �� �"� @�)�A � �;&! 7$ 5 B��� � ���?�� �C��( ��� ' �>, ��� '����� 5�6� D� ��)� .E�F�� G �H� ��� D��� 'I�� D� �, �6�� �+�, 7$ ��� �,! G�4J �+��( �� ��� �>��( ��� . ��6�( �� �L���� 7��� �3��M �, ��� ����� �� 8�� 7$ ���� ���� ��" �L! �?N2 �� �,� '��(�(! �� �, O+� �;&P� �� �+) 7$ �� �BE! � �, ���Q"(� ' �� R�"?�

«����� ���P�

Od Abdullaha b. Omera r.a. se bilježi: - Prišao nam je

Allahov Poslanik s.a.w.s., pa re�e: „O skupino muhadžira, od pet stvari, ako njima budete kušani, utje�em se Allahu dž.š. da vas ne sna�u: ne�e se u nekom narodu pojaviti javni nemoral i razvrat (fa-hiša), a da se me�u njima ne�e rasprostraniti kuga i bolesti koje nisu bile poznate njihovim minu-lim precima; ne�e zakidati na mjeri i vagi, a da ih ne sna�u sušne godi-ne, ekonomska kriza i nepravedna zulum�arska vlast; zbog nedavanja zekata na svoj imetak ne�e im pa-dati kiša sa neba, a da im nije stoke nikada im kiša ne bi ni pala; ne�e prekršiti ugovor sa Allahom dž.š. i ugovor sa Allahovim Poslanikom s.a.w.s., a da im Allah dž.š. ne�e dati neprijatelja od drugog naroda, koji �e ovladati njima, uzimaju�i jedan dio onoga što je u njihovim rukama; njihovi imami i vo�e ne�e vladati Allahovom Knjigom i ne�e odabirati rješenja iz onoga što je Allah dž.š. objavio, a da Allah dž.š. ne�e dati da se sami me�u sobom krve!“ (Hasen.Sunen, Ibnu Mad-ždže, br. 4019; Musned, Bezzar, br. 6175; El-Mustedrek, Hakim, br. 8623; El-Mu›udžem el-Evset, Taberani, br. 4671; Šu›abul-Iman, Bejheki, br. 3042)

�, �6�� �+�, 7$ ��� �,! G�4J �+��( ��� ��6�( �� �L���� 7��� 'I�� D�

„Zbog nedavanja zekata na svoj imetak ne�e im padati kiša sa neba, a da im nije stoke nikada im kiša ne bi ni pala.“

Grijesi su se raspršili na sve stra-ne, harami nas na svakom �ošku okružuju. Niti se lica od toga cr-vene, niti srca od svega toga drš�u – izuzev onoga kome se Allah smi-lovao! Blud i ubistva, zulum i nasi-lje, alkohol i droge, varanja i pod-

metanja, prevrtljivost, korumpira-nost i mito, haram zarada i imetak, sumnjiva poslovanja, zakidanje na kantaru i vagi, neodgovorno op-ho�enje prema hakku i pravu ljudi oko nas, problemi u brakovima, uništene društvene, ro�a�ke i ko-mšijske veze, mržnja i zavist u sr-cima, cicijaštvo i sebi�nost, goloti-nja kod ženskog svijeta, miješanje ženskog i muškog pod dozom al-kohola i droga u mra�nim prosto-rijama, zapadna moda koja je sami šund kojeg naša omladina smatra za naprednim, nedostatak ljubo-more i osje�aja za dobrim i hajra-tima, slike i filmovi, mediji i inter-net preplavljeni nemoralom i zlom svake vrste, nestanak propisa nare-�ivanja dobra i odvra�anja od zla – sve zajedno, skupljeno na jed-nom mjestu, �ini da narod koji se u navedenim nedjelima na�e po�ne preživljavati odre�ene suše i eko-nomske krize!

Ve�ina islamskih dužnosti, koje je Uzvišeni Allah propisao ljudi-ma, tjelesnog su karaktera, tj. nji-hovo izvršenje biva fizi�ki. Me�u-tim, pored ovih, postoje i dužnosti imovinskog karaktera, a jedna od tih dužnosti jeste i davanje zekata, dok je hadž specifi�an ibadet koji je istovremeno tjelesnog i imovin-skog karaktera. Islam ne zapostav-lja nijedan segment ljudskog živo-ta, odnosno, odgaja pojedinca u svakom pogledu, da u potpunosti,

on i ono što posjeduje, bude po-korno Stvoritelju nebesa i Zemlje.

Nije dovoljno da samo navi-knemo svoje tijelo da urani kako bismo obavili sabah namaz ili da ga navikavamo da gladuje u ime Alla-ha, nego moramo biti spremni da i imetak dijelimo Allaha radi. Na taj na�in musliman dokazuje pot-punu predanost, javno svjedo�i o tome da ne postoji ništa na ovom dunjaluku što je vrednije i pre�e od ljubavi prema Uzvišenom Alla-hu: „Reci: - Moj namaz, moji ob-redi, moj život i moja smrt su radi Allaha…“

Šta je to zekat i šta zna�i

Što se ti�e jezi�kog zna�enja ri-je�i zekat, u arapskom jeziku ona ima dva zna�enja: prvo je �iš�enje, a drugo uve�avanje. U islamskoj šerijatskoj terminologiji zekat je dio imetka kojeg izdvaja musliman uz odre�ene uvjete koji se moraju ispuniti, kao i vrsta imetka na koji se daje sam zekat. Veza izme�u je-zi�kog i terminološkog zna�enja je u tome što se izdvajanjem zeka-ta �isti imetak, a i ljudska duša od pakosti i škrtarenja: „I iz njihovih imetaka uzmi zekat kako bi ih time o�istio…“ (Et-Tevbe, 103)

Imam Ahmed zabilježio je pre-daju u kojoj stoji: „Izdvoji zekat

iz svog imetka, to �e ti biti �iš�e-nje…“

Tako�er, zekatom se uve�ava imetak na taj na�in što Allah Uzvi-šeni daje bereket onome ko izdvaja zekat, pa tako on bolje iskorištava ono što posjeduje u korisne stva-ri. Tirmizi bilježi predaju u kojoj je Allahov Poslanik s.a.w.s. rekao: „…Imetak se ne�e umanjiti davanjem sadake (ili zekata)…“

Zekat je �etvrta islamska duž-nost i obaveza je samo imu�nijim muslimanima koji posjeduju odre-�ene vrste imetka preko svoje po-trebe. Zekat je jedan od pet teme-lja vjere islama i za osobu koja ne bude izvršavala obavezu izdvajanja zekata ne može se re�i da je u pot-punosti privržena islamu. To zna�i da je zekat stroga dužnost, a ne nešto što se može izostaviti, ili ako ne želimo ne moramo ispuniti.

Ovo napominjemo iz razloga što je primjetno da se jedan dio muslimana poigrava ovim teme-ljom vjere smatraju�i ga nebitnim, tj. da je �ovjek potpun musliman i bez izdvajanja zekata. Ne zabora-vimo hadis Abdullaha ibn Omera u kojem Allahov Poslanik s.a.w.s. kaže: „Islam se temelji na pet stva-ri…“, pa je spomenuo: „...davanje zekata...“ (Buharija i Muslim)

BROJ 219/XV 25

Mudrost propisivanja zekata

Mudrosti propisivanja pojedi-nih ibadeta ljudi mogu doku�iti, ili jedan njihov dio, a ako to nisu u mogu�nosti, nisu ni obavezni, nego je na njima da izvrše ono što im se nare�uje, a ostave ono što im se zabranjuje. Ljudi se razliku-ju po pitanju rizka – opskrbe (na-fake). Nekome je dato više, a ne-kome manje, i to je fadilet – do-brota kojeg Allah daruje onome kome On ho�e. Na nama je da se pokorimo tome bez prigovora. I sama zavist prema nekome kome je Allah dž.š. dao bogatstvo jedan je od na�ina prigovora Uzvišenom Allahu dž.š. što je nekome dao više nego nama, tj. mi nismo zadovolj-ni onim što je nama dodijeljeno. Neke od mudrosti smo ve� napo-menuli, kao što je �iš�enje imetka i duše, a i uve�avanje samog imetka.

Jedna od mudrosti je najjasni-ja u svemu tome, a to je pomaga-nje siromašnim muslimanima. Da-našnjim jezikom re�eno, to je vrlo jak socijalni program u islamskom društvu. Kada bismo ga malo bolje prostudirali, došli bismo do za-klju�ka da je on dovoljan da se ri-ješi siromaštvo u muslimanskom društvu, naravno, kada bi svi mu-slimani davali zekat onako i onoli-ko kako to islam propisuje. Izdva-janje zekata je i vid zahvale Uzvi-šenom Allahu na blagodatima koje nam je podario, a jedna od tih bla-godati jeste i imetak koji nam služi za ispunjavanje naših potreba, za razliku od mnogih kojima on ne-dostaje i koji nisu u stanju da sebi obezbijede osnovne životne po-trebe.

„...a da im nije stoke nikad im kiša ne bi ni pala!“

Poslanik s.a.w.s. nam kaže da izbjegavanje Allahove dž.š. nared-be davanja zekata uzrokuje sušu koja opet mnogo šteti samome �o-vjeku. Je li zbog toga i nas stisla ova suša i kriza u kojoj se unazad dosta godina nalazimo – o tome treba svi malo dublje da promisli-mo?

Ako malo bolje promislimo, svi smo mi ovisni o vodi i svaka ljud-ska djelatnost ne može napredova-ti i ne može se razvijati bez vode! Sama ta voda �e nestati, a ponekad ne�e ni stati (poplave) zbog našeg nemarnog odnosa prema Allahu dž.š., a pogotovu prema Njegovoj naredbi davanja zekata!

Ne zaboravimo da su suše koje uništavaju naše usjeve posljedi-ca naše škrtosti i naših grijeha, a Uzvišeni Allah dž.š. kaže: „Neka oni koji škrtare u onome što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih. Ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit �e im o vratu obješeno ono �ime su škrtarili, a Allah �e nebesa i zemlju naslijediti. Allah dobro zna ono što radite.“ (Suretu Ali Imran, 180)

Mudžahid je rekao: „Kada nai�u

sušne godine stoka proklinje gri-ješnike i loše Ademove potomke rije�ima: - Razlog ove suše je samo neposlušnost i grijeh Ademovog potomstva!“

Zekat je stub islama i nezamisli-vo je da jedan musliman škrtari ili uopšte ne daje zekat na svoj ime-tak, ako je ve� obavezan da to �ini. Muslimani masovno izbjegavaju ovu instituciju misle�i da �e osiro-mašiti ako podijele ono što svaka-ko ne pripada njima. Ovu tvrdnju potvrdit �e i broj onih koji godiš-nje daju zekat onako kako to Allah dž.š. traži od njih. Oni su jako ri-jetki, rje�i nego što možemo i da zamislimo.

Prenosi imam Hâkim da je Mu-hammed s.a.w.s. rekao: „Ako daš zekat na svoju imovinu, odstranio si od sebe zlo i nesre�u.“ Sva osi-guranja mi bi da priskrbimo sebi, te zdravstveno, te penzijsko, te kasko, te ovo, te ono – a nemamo na umu da je Allahovo dž.š. osigu-ranje i �uvanje najvrjednije i najbo-lje osiguranje! Muhammed s.a.w.s. je rekao: „Osigurajte svoje imetke davanjem zekata.“ (Ebu Davud)

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Poslanik s.a. rekao: „Kome Allah dš.š. bude dao imetak, a on ne bude na njega davao zekat, bit �e mu taj imetak pretvoren u zmiju otrov-nicu �ija je glava ogoljena sa dvije crne mrlje. Ona �e mu se obaviti oko vrata na Sudnjem danu, š�epati ga za donju vilicu i re�i �e mu: - Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje bogat-stvo!“ Zatim je Poslanik s.a.w.s. ci-tirao kur›anski ajet: „Neka oni koji škrtare u onome što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je loše za njih. Na Sudnjem danu bit �e im o vrat obješeno ono �ime su škrta-rili. Allah �e nebesa i Zemlju nasli-jediti. Allah dobro zna ono što ra-dite. (Alu Imran, 180)“ (Sahihul-Buhari)

Prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.w.s., tuma�e�i dva ajeta: „Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allaho-vom putu navijesti bolnu patnju na Dan kad se ono u vatri dže-hennemskoj bude usijalo, pa se njime �ela njihova, i slabine nji-hove i le�a njihova budu žigosala. Ovo je ono što ste za sebe zgrta-li, iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!“ (Et-Tevba, 34-35) - rekao: „Nema nikoga od vlasnika zlata i srebra koji ne izmiruje oba-veze, a da na Sudnjem danu ne�e imati vatrene plo�e koje �e biti uža-rene u džehennemskoj vatri, pa �e mu pržiti njegove strane, �elo i le�a. Kada se god ohlade, bit �e iznova užarene, u Danu u kojem �e dan biti pedeset hiljada godina, dok ne bude presu�eno svim Allahovim robovi-ma.“ (Muslim)

Uzvišeni Allah dž.š. nas pozi-va rije�ima: „Dijeli, o �ovje�e, i Ja �u tebi udijeliti!“ (Musned, Ahmed b. Hanbel) Imetke koje posjedu-jemo nisu naši, nego su Allahovi.

�ovjek nije vlasnik imetka, pravi vlasnik je Allah dž.š. koji je Ganijj – Onaj koji je Bogat i Neovisan, a �ovjeku je imetak darovan i dat na korištenje. �ovjek je, dakle, nosi-lac, odnosno, �uvar tog emaneta. Ukoliko je �ovjek svjestan daro-vanog mu emaneta od Uzvišenog Gospodara, on se, kada vidi da je postao jak i bogat, ne�e osiliti, ime-tak ne�e rasipati, ali ne�e ni škrtari-ti, nego �e umjeren biti.

Uzvišeni Allah, iz hikmeta – mudrosti, samo Njemu znane, ne-koga u�ini siromašnim, a nekoga bogatim. Siromaštvo jeste iskuše-nje. Bogatstvo, pored toga što je blagodat, i ono je iskušenje. Njime Uzvišeni Stvoritelj iskušava bogate obavezom da pomognu siromaš-ne. Zato je Allah dž.š. propisao i u�inio zekat jednim od pet temelja vjere i objasnio nam da se, poma-žu�i druge, Njegovi robovi, kao i njihovi imeci zekatom �iste.

Muhammed, s.a.w.s., nas pozi-va da udjeljujemo od imetaka naših propisani procenat zekata i zaklinje se da nam se nikada, zbog onog što smo udijelili, imetak ne�e umanjiti; odnosno, da izdvojeni zekat nika-da ne�e umanjiti imovinu, jer Allah dž.š. spušta blagoslov i bereket na imetke onih koji udjeljuju i Allah dž.š. im udijeljeno iz Svoje opskr-be nadokna�uje: „Što god udijelite, On �e to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.“ (Es-Sebe›, 39)

Imetak o�iš�en i oplemenjen zekatom, na takvim halal osnova-ma, raste, uve�ava se, voljom Vla-snika svega, i do sedam stotina puta i više, kako se isti�e u Kur›an-i-kerimu, dok vrijednost onoga što udijelimo može dosti�i težinu medinskog brda Uhud, kako nam Muhammed s.a.w.s. napominje u hadisu.

I pored jasnih naredbi za izdva-janjem i davanjem zekata, me�u vjernicima je znatan broj onih koji ne izvršavaju ovu obavezu. Onima koji ne izdvajaju zekatom propisa-ni dio imovine Allah dž.š. �e, još na ovom svijetu, uskratiti Svoje blagodati, što možemo doku�iti iz Poslanikovih s.a.w.s. rije�i: „Nije-dan narod ne�e zanemariti obavezu davanja zekata, a da Allah dž.š. ne�e taj narod staviti na iskušenje gla�u.“

Ljudi nisu nikada zapostavili di-jeljenje zekata od svoje imovine, a da im Allah dž.š. zbog toga nije uskratio kišu i da nije životinja kiša im nikada ne bi bila spuštena. Allah dž.š., tako�er, onima koji ne daju zekat navješ�uje patnju i na budu-�em svijetu: „...Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Alla-hovom putu navijesti bolnu patnju.“ (Et-Tevbe, 34) U ajetu spomenu-to trošenje imetka na Allahovom putu odnosi se na izdvajanje i da-vanje zekata.

Dakle, savjesnim i redovnim da-vanjem zekata vjernik �uva svoj iman, osigurava svoj imetak od propasti i štiti sebe od nesre�e

i od ahiretske kazne. Davanjem zekata vjernik se zahvaljuje Mi-lostivom na blagodatima kojima ga je darovao i u�inio ga imu�-nim, daju�i mu priliku da pomo-gne druge, koje Allah dž.š. osku-dicom i neimaštinom iskušava.

Zato je onaj koji daje zekat svje-stan da svojim zekatom direktno u�estvuje u borbi protiv gladi i si-romaštva, ali i u sprje�avanju zavid-nosti i razlika me�u bogatim i si-romašnim; te da, na taj na�in, u�e-stvuje i radi na širenju bratske lju-bavi i solidarnosti, jer to što vjer-nik osje�a i pruža drugima daju�i zekat, njemu i njegovoj zajednici mnogo je zna�ajnije, važnije i ve�e od samog dijela imovine koju je iz-dvojio i dao na ime zekata. Zato je velika i zna�ajna uloga zekata u formiranju i razvoju društvene svi-jesti i odgovornosti, samim tim što institucijom zekata islam izgra�uje pojedinca i zajednicu.

Draga bra�o i sestre, zahvalju-ju�i iskrenim i predanim vjernici-ma u prošlim decenijama, smjelim i odvažnim muslimanima, zahva-ljuju�i njihovim, �esto, izuzetno skromnim davanjima, manje u vidu zekata, a više u vidu sadekatu-l-fi-tra i skromne �lanarine, džemat muslimana - Islamska zajednica, sa svim svojim džamijama i mektebi-ma, medresama i njenim odgojno-obrazovnim ustanovama, opstala je i egzistira na ovim našim pro-storima uprkos padu glavne islam-ske institucije – hilafeta, uprkos ra-znim balkanskim i svjetskim rato-vima, uprkos djelovanju agresivnog ateizma i komunizma, danas obu-�enog i zaodjenutog evropskim i demokratskim runom!

Na kraju, opet napominjemo, zekat je �etvrti po redu islamski šart i dolazi poslije šehadeta, nama-za i posta. Nare�en je Kur’anom, Sunnetom i idžmaom i spada u pet temeljnih dužnosti vjere (islam-ski šarti). Na više od 80 mjesta u Kur’anu se zajedno govori o zekatu i namazu, što ovoj obavezi daje po-seban pe�at. Nerijetko �emo na�i muslimane koji klanjaju i poste, ali ne daju zekat, a slabo �emo na�i to da �ovjek daje zekat, a da ne klanja namaz.

Allah dž.š. u Kur'anu kaže: „Uzmi Poslani�e iz njihovih ime-taka zekat, da bi im o�istio imetke i da bi ih blagoslovio! Donosi na njih salavat! Zaista tvoj salavat i tvoja dova su smiraj za njih. Allah sve �uje i sve zna.“ (103) „Zaista je Allah Onaj koji prima pokajanje od vjernika, Koji uzima njihove zekate i onaj Koji je Milostiv i Koji prašta.“ (104) (Et-Tevbe: 103-104)

Molimo Allaha dž.š. da nam da snage da od prljavštine i ne�isto�e, zekatom i sadakom, naše duše o�i-stimo, kao i naše imetke! Amin, ja Rabbel-alemin.

Nastavit �e se...

26 1. AVGUST 2011.

Deseta zabluda: Islam je ne-pravedan prema ženama.

Zašto su dva ženska svjedoka isto što i jedan muški?

Nisu uvijek dva ženska svjedoka jednaka jednom

muškom

Tri ajeta govore o svjedoci-ma, bez specificiranja muškarca ili žene.

Prilikom davanja oporuke ne-ophodno je prisustvo dva praved-na svjedoka. �asni Kur’an kaže: „O vjernici, kada vam se približi smrt, prilikom davanja oporuke neka vam posvjedo�e dva praved-na svjedoka od vas ili neka druga dva, koji nisu vaši - ako ste na putu, a pojave se znaci smrti. A ako posumnjate, zadržite ih po-slije obavljenog namaza i neka se Allahom zakunu: - Mi zakle-tvu ni za kakvu cijenu ne�emo prodati makar se radilo i o ka-kvom ro�aku i svjedo�enje koje je Allah propisao ne�emo uskratiti, jer bismo tada bili, doista, grješni-ci.“ (El-Maida, 106)

U slu�aju razvoda braka traže se dva pravedna svjedoka: „Pa kada one dostignu vrijeme svog �eka-nja, vi ih ili na lijep na�in zadr-žite, ili se velikodušno od njih kona�no rastavite, i kao svjedoke dvije osobe uzmite, i svjedo�enje Allaha radi obavite! To je savjet za onog koji u Allaha i u onaj svi-jet vjeruje - a onome koji se Alla-ha boji, On �e izlaz dati.“ (Et-Ta-lak, 2)

�etiri svjedoka su neophodna u slu�aju potvore na �estitu ženu: „One koji okrive poštene žene, a ne dokažu to s �etiri svjedoka, sa osamdeset udara bi�a izbi�ujte i nikada više svjedo�enje njihovo ne primajte; to su ne�asni ljudi.“ (En-Nur, 4)

Dva ženska svjedoka su jednaka jednom muškom

samo u slu�aju finansijskih transakcija

Nije istina da se u svakom slu-�aju dva ženska svjedoka tretiraju kao jedan muški. To je slu�aj samo u specifi�nim prilikama. Od svih ajeta koji se bave pitanjem svjedo-ka, samo jedan kaže da se dva žen-ska svjedoka tretiraju kao jedan muški. To je ajet iz sure Bekara,

koji govori o finansijskim tran-sakcijama, koji je ujedno i najduži ajet u Kur’anu: „O vjernici, kada jedan od drugoga pozajmljujete do odre�enog roka, zapišite to. Neka jedan pisar izme�u vas to pravedno napiše i neka se pisar ne susteže napisati onako kako ga je Allah pou�io! Neka on piše, a neka mu kazuje dužnik! Neka se boji Allaha, Gospodara svoga, i ništa od toga neka ne izostavi! A ako je dužnik umno ograni�en ili slab, ili ako nije u stanju kazivati, onda neka diktira njegov stara-telj, i to pravedno! I uzmite dva svjedoka izme�u vas, pa ako ne na�ete dva muškarca, onda jed-nog muškarca i dvije žene sa ko-jima ste kao svjedocima zadovolj-ni.“ (El-Bekara, 282)

Ovaj kur’anski ajet govori samo o finansijskim transakcijama. U tim slu�ajevima se nalaže sklapa-nje ugovora izme�u dvije strane, uz dva svjedoka – po preporuci muškarca. U slu�aju da se ne mogu na�i dva pravedna muškarca, onda je dovoljno na�i jednog muškar-ca i dvije žene. Navest �u primjer osobe koja se namjerava podvrgnu-ti operaciji zbog odre�ene bolesti. Prije podvrgavanja operaciji želja mu je da operaciju obave dva hirur-ga koji su specijalisti. U slu�aju da ne može na�i dva hirurga, pristat �e da operaciju obavi jedan hirurga uz prisustvo dva ljekara op�e prakse.

Isti je primjer i kod finansij-skih transakcija – poželjna su dva

muška svjedoka. Islam o�ekuje od muškaraca da budu hranitelji po-rodice. Pošto su finansijske oba-veze prema porodici stavljene na teret muškarcu, od njih se o�eku-je da budu mnogo bolje upozna-ti sa finansijskim transakcijama u odnosu na žene. Kao druga opcija, prihvata se jedan muškarac i dvije žene, pa ako jedna nešto pogriješi, da je druga ispravi. U navedenom kur’askom ajetu se koristi rije� ta-dill, koja se prevodi kao zbuniti se, prevariti se. Mnogi su ovu rije� po-grešno preveli kao zaboraviti.

Finansijske transakcije su, za-ista, jedini siguran slu�aj gdje se preferira prisustvo dva muška svje-doka i gdje se dvije žene tretiraju kao jedan muškarac.

Svjedo�enje u slu�aju ubistva

Neki u�enjaci smatraju da priroda žene uti�e na njeno svjedo�enje i u slu�aju ubistva. To je zato što su žene, obi�no, u takvim slu�ajevima puno uplašene, za razliku od muškaraca. Zbog njihovog emocionalnog stanja, one mogu biti zbunjene. Zbog svega toga, po mišljenju nekih islamskih pravnika, i u slu�aju ubistva se dva ženska svjedoka tretiraju kao jedan muškarac. U svim ostalim slu�ajevima, po mišljenju u�enjaka, nema razlike izme�u svjedo�enja muškarca i žene.

Kur’an jasno daje do znanja da je žena u svjedo�enju jednaka

muškarcuIma u�enjaka koji smatraju da

se slu�aj dvije žene koje se tretiraju kao jedan muški svjedok primijeni kao op�e pravilo u svim slu�ajevi-ma. Sa tim mišljenjem se ne mo-žemo složiti zbog toga što jedan kur’anski ajet vrlo jasno stavlja muškarca i ženu na isti stupanj po pitanju svjedo�enja: „A oni koji okrive svoje žene, a ne budu imali drugih svjedoka, nego su samo oni svjedoci, potvrdit �e svoje svjedo�enje zakletvom Allahom, i to �etiri puta da, zaista, govore istinu.“ (En-Nur, 4)

Aiša r.a. je dovoljna kao svjedok da je hadis ispravan

Aiša r.a., supruga Božjeg Posla-nika s.a.v.s., prenijela je �ak 2.220 hadisa koji se uzimaju kao vjerodo-stojni samo na osnovu njenog svje-do�enja. Ovo je dovoljan dokaz da se prihvata svjedo�enje i od samo jedne žene.

Mnogi u�enjaci se slažu da je svjedo�enje jedne žene dovoljno i kod utvr�ivanja pojave mladog Mjeseca. Zamislite samo, svjedo�e-nje jedne žene je dovoljno za jedan od temelja islama - post mjeseca Ramazana. Cijelo islamsko druš-tvo je obavezno prihvatiti njeno svjedo�enje! Neki u�enjaci smatra-ju da je pri po�etku Ramazana po-treban jedan svjedok, a za kraj dva, ali se u svakom slu�aju ne pravi ra-zlika izme�u svjedo�enja muškar-ca i žene.

U nekim slu�ajevima preferira se svjedo�enje žene

Neki slu�ajevi zahtijevaju svje-do�enje samo žene, dok svjedo-�enje muškarca se tu ne prihva-ta. Naprimjer, u sudskim procesi-ma gdje se kao predmet pojavljuje mrtvo žensko tijelo, svjedok mora biti žena.

Prividna nejednakost svjedo�e-nja muškarca i žene u slu�aju fi-nansijskih transakcija nije rezultat neravnopravnog položaja žene u odnosu na muškarca. To se javlja samo kao rezultat razli�itih priroda i uloga koje je islam dodijelio muš-karcu i ženi.

Preveo: Senad Redžepovi�

Aiša r.a., supruga Božjeg Poslanika s.a.v.s., prenijela je �ak 2.220 hadisa koji se uzimaju kao vjerodostojni samo na osnovu njenog svjedo�enja. Ovo je dovoljan dokaz da se prihvata

svjedo�enje i od samo jedne žene.

Kažu: „Ženski svjedoci u islamu nisu isto što i muški“ O D G O V O R I N A Z A B L U D E O I S L A M U

ISL

AM

SK

E T

EM

E

DR. ZAKIR NAIK

BROJ 219/XV 27

Allahov poslanik Muhammed a.s. nas obavještava u ple-

menitim hadisima o mnogim pred-znacima Sudnjeg dana, a mi smo danas svjedoci da se baš mnogi od njih ve� dešavaju oko nas. Mnogi alimi su pisali o predznacima Sud-njega dana, a ja �u i ovaj put pro-komentarisati samo neke koje sam odabrao od mnoštva njih, koje spominje šejh Muhammed ibn Ab-durrahman el Arifi u svom djelu „Nihajetu-l-alem“ (Kraj svijeta), u kome govori o predznacima Sud-njega dana, koje je najavio Posla-nik islama, Muhammed s.a.w.s., a koji se, po mom mišljenju, direk-tno ti�u vremena u kome mi danas živimo. Pored onih koje sam spo-menuo i prokomentarisao prošli put, navest �u još par malih pred-znaka Sudnjega dana i uz Allaho-vu dž.š. pomo� dati svoj skromni komentar.

Pred Sudnji dan �e se raspro-straniti tvrdi�luk i škrtost, kida-nje rodbinskih veza i iskvarenost komšija

Navest �u par plemenitih hadisa koji govore o ovoj temi.

U jednom hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre r.a., Allahov Poslanik a.s. je rekao: „Od predznaka Sud-njeg dana je pojava škrtosti.“ (Ta-berani)

U drugom hadisu kojeg preno-si Enes r.a. Allahov Poslanik a.s je rekao: „Stvari �e postajati sve teže, a ljudi �e postajati sve škrtiji.“ (Ibn Madže)

U slijede�em hadisu Allahov Poslanik a.s. je rekao: „Vrijeme �e postajati sve kra�e (ili sve �e brže prolaziti), smanjit �e se posao, is-poljit �e se tvrdi�luk i umnožit �e se ubijanje.“ (Buhari i Muslim) Tvr-di�uk (ar. eš-šuhh) je stalna škrtost, koja sprje�ava udjeljivanje imetka ili �injenja kakvog dobra i djela po-kornosti Allahu dž.š.

A u narednom hadisu Allahov Poslanik a.s. kaže: „Ne�e nastupiti Sudnji dan dok se ne pojavi razuz-danost, i prekomjernost, i kidanje rodbinskih veza i dok se ne iskvari komšiluk.“ (Ahmed i Hakim)

Drago bra�o i cijenjene sestre. Zar se ne nalazimo u ovom vaktu i zemanu o kojem govori Alla-hov Poslanik a.s. Zar nisu postala ljudska srca toliko tvrda i škrta da �esto mnogi od nas misle samo na sebe, a muhtadžnu bra�u i sestre oko nas zaboravljamo, a nadamo se selametu i spasu. Sjetimo se mno-gih Allahovih nimeta i blagodati kojih nam je dao u izobilju, a mi rasipamo i mastraf �inimo, a zabo-ravljamo našu bra�u u Africi koja

umiru od gladi i že�i, a mi nekako navikli svoje o�i i uši na to, pa kada i vidimo nešto sli�no na TV-u mi nijemo posmatramo i hladnokrvno prešaltamo kanal. Mogli bi barem dovu da uputimo da im Allah dž.š. pomogne, ako mi nikako druga�i-je ne možemo pomo�i. Tako�er bi trebalo da štedimo vodu i hranu, a ne da posmatramo iz svojih ku�a �est prizor da neke naše nesavje-sne komšije zalijevaju vrtove, peru auta i tepihe pored nas, a mi idemo daleko po vodu i pla�amo prijevoz da nam neko traktorom donese po koje bure ili cisternu vode.

Koliko puta uznemiravamo svoje komšije prijatnim mirisom raznih vrsta hrane, pe�enja, kola�a i sl., a ne sjetimo se da baš tu neg-dje oko nas ima porodica u �ijim ku�ama se mjesecima ne skuha par�e mesa. Da li nas islam u�i da se nehumano ponašamo, da bude-

mo škrtice i da nas nije briga za probleme muslimana, ili da se tru-dimo da uradimo ono što je do nas, a Allah dž.š. je Taj koji daje rezultate i uspjeh. Sjetimo se poru-ke Poslanika a.s. koji kaže da nije pravi vjernik onaj koji zano�i sit, a njegov komšija gladan. Da li ne-kada postupimo po sunnetu Posla-nika a.s., pa da odnesemo komšiji, bratu muslimanu i njegovoj poro-dici tanjir hrane da i oni probaju dio Allahovih dž.š. blagodati koje nam je darovao, ili mislimo samo: „Bitno je da ja imam, a za druge me ne zanima.“ Žalosno je to da mnogi od nas bacaju puno hrane i svjedo-ci smo da su, nažalost, kontejneri puni hljeba i druge hrane, a kada kažeš mnogima: „Daj brate, uradi neki hajr, udijeli i odnesi neko-

me ko je muhtadž“, okre�e glavu i ne zanima ga. Ne zaboravimo da je Allah dž.š. Onaj koji daje i koji uzima.

Muhammed a.s. se kune da udjeljivanje - sadaka ne�e umanji-ti imetak, ve� �e ga uve�ati i da �ovjek davanjem zekata osigurava svoj imetak od propasti, ali naža-lost mnogi su toliko škrti i tvrdih i okorjelih srca da misle samo na sebe i svoj nefs. Mnogi nisu htje-li dati na ime zekata jednu ovcu, pa do�e vuk i pokolje cijelo stado. Tako neki ne�e da daju zekat na trgova�ku robu ili na nešto drugo našta se daje zekat, pa ubrzo kuka-ju što im je propala firma ili du�an. Dragi brate, zekat si dužan dati i znaj da taj procenat koji treba da izdvojiš moraš da daš i to pripada onim kategorijama koje je Uzviše-ni spomenuo u �asnom Kur anu a.š. Zato, ako želiš da o�istiš i sa-

�uvaš svoj imetak - daj zekat, a po-sebno je prilika sada u mubarek i najodabranijem mjesecu Ramaza-nu dati zekat, sadaku, povezivati rodbinske veze tamo gdje su poki-dane i raditi što više hajra i dobra jer Allah dž.š. u Ramazanu mno-gostruko nagra�uje dobra djela. Dragi brate, nije u redu misliti: „Ima Islamska zajednica, pa neka se brine za izgradnju medresa, fa-kulteta, džamija, islamskih centa-ra, vrti�a i drugih ustanova, pa i neka otvara humanitarne kuhinje“, a mnogi od nas nijemo da posma-traju i misle da nemaju obavezu podržati sve hairli projekte. Svaki insan je dužan da pomogne koliko je u mogu�nosti i zato treba svako od nas dati svoj maksimum u po-maganju vakufa i islamskih institu-

cija, jer te institucije su dio svakog iskrenog vjernika i dužni smo ih štititi i �uvati ako želimo da opsta-nemo i imamo sretnu budu�nost.

Nažalost, svjedoci smo da su se mnogi ljudi iskvarili, mnoge rodbinske veze pokidane i kod mnogih od nas komšijski odno-si su veoma loši i poreme�eni. Za-vist, ljubomora, prezir i odvratnost me�u ljudima uništili su zdrave me�uljudske odnose i veze, tako da mnogi od nas nemaju nikakvog kontakta sa najbližom rodbinom, a kamoli sa najbližim komšijom, a �esto puta zbog neodržavanja rod-binskih veza i me�usobnog nepo-sje�ivanja dešava se da ne znamo ni da li nam je neki ro�ak ili komšija živ ili je preselio na Ahiret.

Danas smo, tako�er, svjedoci da, nažalost, sve manje ima osoba kojima se može vjerovati, koje su povjerljive i polako se gube autori-teti. Od Ebu Hurejre r.a. se preno-si da je Allahov Poslanik a.s. rekao: „Tako mi Onoga u �ijoj je ruci duša Muhammedova, Sudnji dan ne�e nastupiti dok se ne pojavi razuzda-nost i škrtost, i dok se pouzdan ne bude smatrao nepovjerljivim, i dok se povjerenje ne bude davalo pre-varantu, i dok ne nestane istaknu-tih li�nosti (ar. el-vu’ul) i dok se ne pojave oni iz donjih slojeva društva (ar. et-tuhut)“ „A ko su istaknu-te li�nosti i oni iz donjih slojeva“ – upitali su ashabi, a Poslanik a.s. odgovori: „Istaknuti su oni koji su predstavnici ljudi i naj�asniji me�u njima, a oni iz donjih slojeva su ljudi koji su bili niko i ništa, niko za njih nije znao.“ (Hakim i Taberani)

Svjedoci smo danas da ljudi koji nemaju nikakve istinske vrijednosti postaju veoma popularni, a toj po-pularnosti doprinose najviše mediji i sredstva informisanja koji se zbog ovoga ili onoga interesa takmi-�e u njihovom promovisanju, dok mnogi razumni, stru�ni i trezveni ljudi ne mogu da do�u do izraža-ja i ostaju po strani, ignorisani od javnosti i sredstava informisanja i tako ne mogu da se eksponiraju i kažu svoje mišljenje o bilo �emu. Tako su danas najpoznatiji me�u ljudima oni koji su najraskalašeniji i koji se bave muzikom, glumom, zabavom i sl., dok �e teško do�i do izražaja neki ekspert u vjeri, fizici, hemiji, medicini itd. Kako iz nave-denog vidimo, ovo su o�iti pred-znaci Sudnjega dana.

Nastavit �e se...

U jednom hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre r.a., Allahov Poslanik a.s. je rekao: „Od predznaka Sudnjeg dana je pojava škrtosti.“ (Taberani)

Neki od malih predznaka Sudnjega dana (II dio)

I S L A M S K O V J E R O V A N J E

ISL

AM

SK

E T

EM

E

MR. HARIS HADŽI�

28 1. AVGUST 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME

Post je put ka takvalukuPRIREDIO: SEAD-EF. JASAVI�

„Takvaluk je strah od Allaha dž.š., rad i postupanje u skladu sa Objavom i priprema za dan odlaska sa ovoga svijeta!“

„ S V A K O D J E L O K O J E � O V J E K U � I N I P R I P A D A N J E M U , I Z U Z E V P O S T A ! "

O Allahovi robovi, bojte se Alla-ha dž.š. iskrenim takvalukom

i iskrenom bogobojaznoš�u, jer je to vasijjet i oporuka od Allaha dž.š. koja je upu�ena direktno nama, kao i ge-neracijama prije nas, rije�ima: „Stavili smo u oporuku onima kojima je od prije data Knjiga, a i vama samima – (enittekullah) - bojte se Allaha!“ (En-Nisa’, 131)

Allah dž.š. nam na preko sedamde-set mjesta u Kur’an-i-Kerimu nare�u-je takvaluk i bogobojaznost, a brojni kur’anski ajeti nam daju opise bogo-bojaznih ljudi i nagrade koje ih �eka-ju i u svemu tome nema ni�eg �udnog. Takvaluk i bogobojaznost je Allahova dž.š. oporuka svim stvorenjima i to je najbolja opskrba i najbolja zimnica koju �ovjek može pripremiti sebi za hladne, sušne i tamne no�i koje ga �e-kaju i koje �e u kaburu provoditi sam! Takvaluk i bogobojaznost je ono što nekoga �ini �ovjekom od rije�i, takva-luk je neprestano svo�enje ra�una sebi i svome nefsu, u svim djelima.

Abdullah b. Mes’ud r.a. je definisao pojam takvaluk rije�ima: „Takvaluk i iskrena bogobojaznost se ogleda u tome da se pokoravaš Allahu dž.š. i da nisi jedan od ljudi koji su Mu neposlušni; da Ga spominješ i da Ga se sje�aš, nikako da Ga zaboravljaš; da si Mu zahvalan i da ne budeš jedan od nezahvalnika!“

Alija b. Ebi Talib r.a. je ukratko opisao to u �emu se ogleda bogoboja-znost i takvaluk, rekavši: „Takvaluk je strah od Allaha dž.š., rad i postupanje u skladu sa Objavom i priprema za dan odlaska sa ovoga svijeta!“

Ebul-Derda’ r.a. je rekao: „Vrhunac takvaluka i bogobojaznosti se ogleda u tome da se �ovjek boji Allaha dž.š. po pitanju obi�ne trun�ice!“

Ebu Hurejre r.a. je jedne prilike neki �ovjek pitao o tome šta je ta-kvaluk, pa mu je rekao: „Jesi li ikada hodao trnovitim putem?“ Ovaj �ovjek odgovori: „Da.“ Ebu Hurejre r.a. ga upita: „Kako si hodao tim putem?“ Ovaj �ovjek re�e: „Kad bih naišao na trnje, odbio bih se od njega, ili bih ga presko�io, ili bih ga posjekao i polomio.“ Ebu Hurejre r.a. mu re�e: „E to ti je ta-kvaluk!“

Talek b. Habib je rekao: „Takva-luk je �injenje djela pokornosti Allahu, uz svjetlo i znanje od Allaha, nadaju�i se nagradi od Allaha i ne�injenje djela neposlušnosti prema Allahu, uz svjetlo i znanje od Allaha, plaše�i se kazne od Allaha!“

Omer b. Abdul-Aziz je rekao: „Ta-kvaluk je pro�i se onoga što je Allah dž.š. zabranio, obavljati ono što nam je Allah dž.š. naredio, a ko preko toga bude imao kakva dobra to je svjetlo nad svjetlom!“

Jedne prilike je Omer b. Abdul-Aziz bio upitan o tome kada �e �ovjek biti na vrhuncu takvaluka i bogobo-jaznosti, pa re�e: „Onda kada �ovjek izvadi sve što nosi u sebi, što mu je na duši i na srcu, sve to stavi na jedan ta-njir i sa time prošeta kroz �aršiju, ne srame�i se ni od �ega što se nalazi na njemu!“

Musa b. E’ajun je rekao: „Muttekije – iskreni i bogobojazni ljudi su se kloni-li halala plaše�i se od toga da ne zapad-nu u haram, zbog �ega ih je Allah dž.š. i nazvao muttekijama!“

Imam el-Sevri je rekao: „Bogoboja-zni ljudi su nazvani imenom mutteki-je zbog toga što su se �uvali i pazili od stvari od kojih se obi�ni svijet ne �uva i ne pazi!“

Fudajl b. ’Ijad je bio upitan u kojoj zemlji je najvrjednije živjeti, pa re�e: „Najvrjednija zemlja za življenje je ona koja te najviše pomaže u takvaluku i bo-gobojaznosti!“

�ovjek obla�i odje�u kako bi se �uvao od hladno�e ili toplote; obla�i obu�u kako bi sa�uvao noge od trnja i kamenja; uzima štit kako bi se sa�u-vao od strijele i koplja svog neprijate-lja; �ovjek gradi visoke bedeme, tvr�a-ve i zidine kako bi se �uvao od njiho-vih spletki. Za razliku od navedenog, takvaluk i bogobojaznost se ne dobi-ja izgradnjom visokih bedema, niti se dobija preko odje�e, obu�e ili oružja. Takvaluk i bogobojaznost se dobija

pokornoš�u Allahu dž.š., sprovedbom Njegovih naredbi i klonjenjem od onoga što nam je On dž.š. zabranio.

Takvaluk je najljepša odje�a koju neko može obu�i, kako na ovome tako i na budu�em svijetu. Allah dž.š. kaže: „O sinovi Ademovi, dali smo vam odje�u koja �e pokrivati stid-na mjesta vaša, a i raskošna odijela, ali odje�a takvaluka - �estitosti, to je ono najbolje.“ (El-E’araf, 26) Ko se ne ogrne odje�om takvaluka i ogrta-�em bogobojaznosti – go je, pa makar i obu�en bio!

O bitnosti takvaluka smo ovog puta prozborili zbog toga da bi razu-mjeli i shvatili da nam spasa i upute, bez takvaluka i iskrene bogobojazno-sti, nema, a jedan od na�ina putem kojih se sti�e takvaluk i bogobojaznost jeste i post, bilo onaj obavezni tokom mjeseca Ramazana, ili dobrovoljni post drugim prilikama, što nam Allah dž.š. potvr�uje rije�ima: „O vjernici, propisuje vam se post, kao što je bio propisan generacijama prije vas – ne

bi li ste bogobojazni bili!“ (El-Beka-re, 183)

Iz ovog ajeta se da razumjeti to da je post veoma bitna komponenta u opisu vjerni�ke li�nosti jednog musli-mana. Post je posebna vrsta apstinen-cije i ustezanja od posebno nazna�enih stvari, u posebno odre�enom vreme-nu, uz posebno odre�ene uslove i šar-tove. Post mjeseca Ramazana je stav-ljen u obavezu muslimanima druge go-dine po Hidžri, dok je zekat bio propi-san prije Bitke na Bedru.

Post je odsko�na daska takvaluka i bogobojaznosti zbog toga što sadrži u sebi pravu borbu sa svojim nefsom i svojom dušom i zbog toga što je post voda koja gasi rasplamtjele pohote i strasti kod ljudi.

Ebu Hurejre r.a. prenosi da je Alla-hov Poslanik s.a.w.s. rekao: “Allah dž.š. kaže: „Svako djelo koje �ovjek u�ini pripada njemu, izuzev posta! Post pripada Meni i Ja za njega po-sebno nagra�ujem! Post je štit, pa kada neko od vas zaposti neka se ostavi spolnog uživanja i neka ne

pri�a mnogo, a ako ga neko bude psovao ili se bude htio sa njim tu�i, neka kaže: - Ja postim.“ Tako mi Onoga u �ijoj je ruci Muhammedo-va duša, zadah iz usta posta�a sigur-no je kod Allaha bolji od mirisa mo-šusa. Posta� ima dva veselja kojima se raduje: veseli se kada iftari i ve-selit �e se svome postu onda kada se bude susreo sa svojim Gospodarem!” (Muttefekun ‘alejh)

Poslanik s.a.w.s. je rekao: „Islam je sastavljen od pet stvari: šehadeta i svje-do�enja da nema drugog boga osim Alla-ha – la ilahe illalah i da je Muhammed Allahov Poslanik – Muhammedun Re-sulullah, od klanjanja namaza, davanja zekata, obavljanja hadža i posta mjeseca Ramazana!“ (Muttefekun ‘alejh)

Dakle, islam se osim šehadeta svje-do�i i potvr�uje namazom, postom, zekatom i hadžom, što bi svaki imalo svjestan musliman trebao da uzme u obzir i da svoju ku�u islama kompleti-ra sa svih strana.

Post je ibadet koji ima svoj smisao

i cilj. Post je regeneracija za ljudsku dušu i tijelo. Postom odgajamo našu dušu i �inimo je spremnom da se nosi sa svim neda�ama života na ovome svi-jetu. Post koji uti�e na svakog pojedin-ca ponaosob u isto vrijeme uti�e i na cijelu zajednicu ljudi zbog toga što je zajednica ljudi sastavljena od pojedina-ca. Postom �ovjek staje na put šejtanu i sužava mu prolaz kojim se ina�e navi-kao kretati , a to je ljudska krv. Posla-nik s.a.w.s. je rekao: „O omladino, ko je od vas u mogu�nosti da se ženi neka se ženi, a ko nije u stanju oženiti se neka posti – to vam je lijek!“ Ovaj hadis nam ukazuje na to da je post jedan od lije-kova i štitova kojima �emo �uvati našu vjeru - šehadet i namaz.

Allah dž.š. je rekao: „Post je Moj i samo Ja za njega posebno nagra�u-jem!“ Islamski u�enjaci komentarišu ovaj hadis time da su razne vrste iba-deta, poput klanjanja, ruku’a, sedžde, dove, kurbana, sadake itd. bile pokla-njanje nekom drugom mimo Allaha dž.š., raznim kipovima i idolima, koje su ljudi obožavali klanjaju�i im se, pri-nose�i im žrtve, mole�i im se i sl., ali ono što se nikako ne bilježi jeste to da niko od nemuslimana -idolopokloni-ka nije postio radi svojih božanstava i kipova, pa je zbog toga post jedna od glavnih odlika muslimana, mu’mina pravih muwehhida.

Pored toga što je post li�no Alla-hov dž.š. ibadet, u �emu Mu se niko ne miješa, post je ujedno pošte�en pretvaranja i licemjerstva, jer se sasto-ji od apstinencije, uskra�ivanja i samo-zabrana, koje se golim okom ne mogu vidjeti. Ljudi ne mogu imati uvid u ne-�iji post osim da �ovjek sam drugima obznani da posti, a što se samog posta ti�e on se ne može vidjeti niti osjetiti.

Post je specifi�an po tome što �o-vjek izgladnjuje svoju nutrinu, ožed-ni i ostavlja sve svoje strasti i pohote ni zbog koga drugog osim radi Alla-ha dž.š. Allahov Poslanik s.a.w.s. je rekao: „Svako djelo sina Ademovog pripada njemu li�no. Dobro djelo se na-gra�uje od deset do sedam stotina puta. Allah dž.š. je rekao: „Osim posta – jer je on striktno radi Mene i Ja za njega posebno nagra�ujem. �ovjek ostav-lja hranu radi Mene, ostavlja pi�e radi Mene, ostavlja slasti radi Mene i ostavlja uživanje sa ženom radi Mene...“ (Ibnu Huzejme)

Na kraju, moramo dati i jedno javno upozorenje od Allahovog Posla-nika s.a.w.s. svima onima koji neoprav-dano ne poste dane mjeseca Ramaza-na, koji je rekao: „Ko bude neoprav-dano jeo samo jedan dan od mjeseca Ramazana, ne�e ga mo�i nadoknaditi pa makar i cijeloga života postio za taj dan!“ (Buhari)

Molimo Allaha dž.š. da nas uputi pravom putu i da nam olakša posti-zanje svih po�asti i blagodati mjeseca Ramazana.

Amin ja Rabbel-’alemin!

BROJ 219/XV 29

Doista su me�u lišenima oni za koje Allah Uzvišeni kaže: „A njih smijeniše zli

potomci, koji molitvu napustiše i za požuda-ma po�oše; oni �e sigurno zlo pro�i.“ ( Mer-jem, 59 ) Pa ima li ve�e lišenosti od napuštanja namaza?! Zakleo mi se jedan mladi� da nije pao Allahu na sedždu osim na lijep na�in i sa sti-dom. Pa, o, ti lišeni! Ostavljanje namaza je ne-vjerovanje i skretanje sa pravog puta! („Ono po �emu se razlikujemo od nevjernika je namaz, pa ko ga ostavi nevjernik je.“) Sljede�i hadis navo-de Tirmizi, Nesai, Ahmed, Hakim, a i Zehebi ga smatra sahihom: „�ovjeka od širka i nevjero-vanja razdvaja namaz.“ Ovaj hadis nalazi se i u Muslimovom „Sahihu“.

O, ti koji si lišen, jadan si postao onda kada si prekinuo vezu izme�u tebe i Allaha! Ona je klju� blaga koje predstavlja sre�u i smiraj, ona je nježni dodir za umorno i iscrpljeno srce, ona širi horizonte i pruža potporu duši, ona �isti srca. Dva rekata namaza nakon lijepo uzetog abdesta, sa skrušenoš�u i smirenoš�u udova, ot-klanja svaku brigu, tugu, neraspoloženje i pro-past.. Uzrok sre�e vjernika je ono o �emu Allah Uzvišeni kaže: „I padaju licem na tle pla�u�i, i On im uve�ava strahopoštovanje.“ (El-Isra’, 109) „Da li je onaj koji u no�nim satima u mo-litvi vrijeme provodi, padaju�i licem na tle i stoje�i, strahuju�i od onoga svijeta i nadaju�i se milosti Gospodara svoga...“ (Ez-Zumer, 9) Najljepši i trenuci najve�e sre�e su onda kada rob �ini sedždu svome Rabbu, moli Ga i skru-šeno Mu se obra�a, boji se i strahuje od Njega. U stajanju na namazu, padanju ni�ice pred Alla-hom, plakanju i poniznosti, srce se oplemenju-je, prsa se šire, a lica zablistaju. Uzvišeni Allah kaže: „...Na licima su im znaci, tragovi od pa-danja licem na tle.“ (El-Feth, 9) Dok onom koji je lišen tama je u srcu, potištenost na licu, tjeskoba u duši. Ovo je što se ti�e ovog svijeta, a za ono što �e biti na onom svijetu Allah Uzvi-šeni kaže: „Na Dan kada bude nepodnošljivo i kada budu pozvani da licem na tle padnu, pa ne budu mogli; oborenih pogleda i sasvim po-niženi bit �e nevjernici - a bili su pozivani da licem na tle padaju dok su živi i zdravi bili.“ (El-Kalem, 42-43) Bit �e lišeni sedždi na Ahi-retu zato što su na dunjaluku bili pozvani da je u�ine, ali nisu marili za to, oholili su se i ismija-vali. Ima li sre�e, nade i života za onoga �ija se veza sa Uzvišenim Allahom prekinula, ili nakon nestanka onoga što je postojalo izme�u njega i njegovog Stvoritelja i Zaštitnika koji ni od �ega nije ovisan ni koliko za treptaj oka?! A duša ne zna kakve boli i kazne predstavlja ovo kidanje veze sa Allahom.

Jadan li si, ti koji si lišen! Kako želiš uspje-ti i biti sretan, radostan i spašen, a da ne obav-ljaš namaz? Prekinuo si vezu izme�u tebe i Allaha?! Poslušaj rije�i Allaha Uzvišenog: „Po-mozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista, teško, osim poslušnima.“ (El-Bekare, 45) „Ono što žele - vjernici �e posti�i; oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju.“ (El-Mu’minun, 1-2) Sedžde na najboljim mjestima, blagodarno traženje oprosta i suze u skrušenoj molitvi - znaci su koje posjeduju vjernici. I dok onom koji je lišen sre�u predstavljaju novac, žene i raskošni dvorci, istinska sre�a vjernika je na mjestu gdje pada na sedždu.

Me�u lišenima su oni koji se, kada se opo-menu za namaz, rugaju i ismijavaju. O njima Uzvišeni Allah kaže: „I kad pozivate na namaz i to za podsmjeh i zabavu uzimaju, zato što su oni ljudi koji ne shvataju.“ (El-Ma’ide, 58) „Grješnici se smiju onima koji vjeruju.“ (El-Mutaffifun, 29) „Kada pored njih prolaze, jedni drugima namiguju.“ (El-Mutaffifun, 30) Me�utim, ko se posljednji smije - najsla�e se smije. Zbog toga Allah Uzvišeni kaže: „Danas �e oni koji su vjerovali nevjernicima se pod-smijavati.“ (El-Mutaffifun, 34)

Doista je onaj koji je nemaran prema nama-zu lišen velikog dobra. Poslanik a.s. je rekao: „Onom koji ga �uva, namaz �e na Sudnjem danu biti svjetlost, dokaz i spas, a onom koji ne pazi na njega ne�e biti ni svjetlo, ni dokaz, ni spas; on �e na Sudnjem danu biti sa Karunom, Hamanom, Faraonom i Ubejj ibn Halefom.“

O, lišeni! Lišio se sebe najljepših trenutaka na ovom svijetu - trenutaka sedždi i spuštanja �ela na tle pred Gospodarom! Lišio si sebe naj-ve�ih slasti - slasti skrušene molitve, pokornosti i poniznosti. Ti, u suštini, posjeduješ najvrjed-niju stvar, najve�e bogatstvo na dunjaluku - pet dnevnih namaza, posljednju tre�inu no�i, vrije-me kada se dova kod Allaha prima. Upitaj one koji namaz obavljaju, iskrene, upitaj ih šta su pronašli u tome, pitaj ih, ne odbijaj to. Oni �e ti odgovoriti smirenih i zadovoljnih duša koje su osjetile slast dunjaluka i onoga što je na njemu najljepše. Re�i �e ti: „Najtužniji, najnesretniji i najjadniji su oni koji propuštaju namaz i nemar-ni su prema njemu.“

O, ti koji si lišen, ne gubi nadu

Raduj se, dragi brate! Allah Uzvišeni kaže: „Ali oni koji su se pokajali, i vjerovali, i dobro �inili, njima se ne�e nikakva nepravda u�initi, oni �e u Džennet u�i.“ (Merjem, 60) Onaj koji se pokaje oslobodit �e svoju dušu od robovanja strastima, oslobodit �e srce od griješenja. Onaj koji se pokaje na�i �e slast u pokornosti Alla-hu, u robovanju Njemu na�i �e odmor, u imanu i približavanju Bogu na�i �e prijatnost; a u su-zama radost. On je izme�u straha i sigurnosti, muke i mirno�e.

„Sada se ra�am ponovo.Ono što je bilo prije smrt je kojom sam

iskušan u no�i tamnoj.Ja, penju�i se, idem ka uputi. Divan li je onaj kome su Isra’ i Mi’radž dati.“

O, lišeni, pokaj se Allahu! Osjeti slast tevbe, slast suza. Povrati svoje srce i pobrini se. Suza koja �e se sliti niz obraz ugasit �e žar grijeha i griješenja.. Posveti se svojoj duši. Priznaj svoju grešku, zamoli svog Gospodara i reci: „Allahu moj, Ti si moj Gospodar, nema boga sem Tebe, Ti si me stvorio, ja sam Tvoj rob..., tražim kod Tebe zaštitu od zla onog što si stvorio, svjestan sam Tvojih blagodati prema meni, a i svog gri-jeha, pa mi oprosti, jer niko, sem Tebe, grijehe ne može oprostiti.“ Pla�i zbog svojih grijeha i okusi slast skrušene molitve, priznaj poniznost i pokornost Allahu, iskreno se pokaj Stvori-

telju. Skrušeno se pomoli Gospodaru i reci: „Gospodaru moj, veliku nepravdu sam prema sebi u�inio, a grijehe jedino Ti možeš oprosti-ti, zato mi oprosti oprostom Svojim i smiluj mi se, jer Ti si doista Onaj Koji mnogo prašta i Koji je Samilostan.“ Izgovaraj ove rije�i kao što ih je Poslanik a.s ponavljao. O, lišeni! „Slast imana okusio je onaj koji je zadovoljan da mu je Allah Gospodar, islam vjera, a Muhammed a.s. poslanik.“ (Sahihu’l-Muslim) Poslušaj Vlada-ra svega, On doziva Tebe, poslušaj Stvoritelja nebesa i zemlje, On se tebi obra�a, a ti, ti ko si? Poslušaj Onoga Koji mnogo prašta i Koji je Voljen, Samilosnog i Milostivog, Koji kaže: „Reci: - O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah �e, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je Milostiv.“ (Ez-Zumer, 53) U hadis-i-kudsijju Allah Uzvišeni kaže: „O, robovi Moji! Vi i danju i no�u grijehe �inite, a Ja sve grijehe praštam, pa tražite oprost od Mene, oprostit �u vam.“ (Sahihu’l-Muslim) U drugom hadis-i-kudsijju Uzvišeni Allah veli: „O, sine Ademov! Ne�eš Me zamoliti ili zatra-žiti od Mene, a da ti ne oprostim ono što je bilo prije, ne�u se obazirati. O, sine Ademov! Makar tvoji grijesi sezali do nebesa, a ti zatražiš oprost od Mene, oprostit �u ti ne obaziru�i se. O, sine Ade-mov! Ako Mi do�eš sa grijesima veli�ine Zemlje, a ne pripisuju�i Mi za druga nikoga, oprostit �u ti oprostom veli�ine Zemlje.“

O, lišeni! Ne�eš imati opravdanja jer si �uo pozive Gospodara nebesa i zemlje. Najsretniji trenuci na dunjaluku su onda kad stojiš poko-ran, ponizan, strahuju�i, pla�u�i, traže�i oprost od Allaha i kaju�i se. A rije�i pokajnika su iskre-ne, suze tople, a težnje velike. Osjetili su slast imana nakon gor�ine lišenosti, pronašli su hlad �vrste vjere nakon žarišta teškog stanja. Žive si-gurnim životom nakon perioda tjeskobe i zla, pa zašto onda lišavaš sebe ovog dobra, slasti i sre�e?! Ako si griješio, pokaj se; ako si �inio zlo, traži oprost; ako si pogrešno postupao, po-pravi se - milost je ogromna, a vrata su otvore-na. Ibn Kajjim kaže: „Teško tebi, ne podcjenjuj sebe! Pokajnik je neko ko je voljen, potišteni je u pravu; tvoja odluka da ostaneš bez i�ega je poput bogatstva; ako pogneš glavu kaju�i se, to je uzdignu�e; tvoje priznavanje greške je, ustva-ri, istina.“ Dakle, pokoravanje Allahu je, zapra-vo, ponos i uzdignu�e, a nekom drugom mimo Njega poniznost i niskost. Dragi brate, mila se-stro, obradovat �emo se tvom pokajanju.

„Ništa nije u rukama našim.Tvoj povratak Allahu u�init �e nas sretnim.Jedno oko se, kada te vidi, raduje,Dok drugo udaljenost i razliku oplakuje.Zato pazi nek’ se sre�a oka jednog nastavi,A obe�aj susret me�usobni sa onim koje ra-

splakao si.“

Obe�aj nam da �eš se vratiti Allahu, obe�aj nam da �eš se iskreno pokajati. Mi �emo biti uz tebe u svemu što želiš, radovat �emo se i vese-liti, pružat �emo ti pomo� imecima, postupci-ma i dovama našim, ali ništa nije do nas, sve od tebe zavisi.

Nastavit �e se...

Jadan li si, ti koji si lišen! Kako želiš uspjeti i biti sretan, radostan i spašen, a da ne obavljaš namaz? Prekinuo si vezu izme�u tebe i Allaha?! Poslušaj rije�i Allaha Uzvišenog: „Pomozite sebi strpljenjem i molitvom, a to je, zaista, teško, osim poslušnima.“ (El-Bekare, 45) „Ono što žele - vjernici �e posti�i;

oni koji molitvu svoju ponizno obavljaju.“ (El-Mu’minun, 1-2)

Oni koji su lišeni slasti namazaI Z L A G A N J E P R O F E S O R A I B R A H I M A E D - D U V E J Š A

ISL

AM

SK

E T

EM

E

PREVELA I PRIREDILA: SELMA PLOJOVI�

30 1. AVGUST 2011.T

AK

MI�

EN

JA Mladi �uvari Allahove rije�i

ENES KORA�

Takmi�enje je održano u tri kategorije: - U�enje Amme džuzza napamet, - Pravilno u�enje jedne sahife Kur’ana, - Pravilno u�enje nekoliko ajeta iz Kur’ana – u�enje ašereta

Š K O L A K U R ' A N A � A S N O G O D R Ž A L A T A K M I � E N J E U U � E N J U K U R ' A N A

U Školi Kur’ana �a-snog u Novom Pa-

zaru 23.07.2011. god. odr-žano je ljetno takmi�enje u u�enju Kur’ana za djecu uzrasta od sedam do �e-trnaest godina, u kome je u�eš�e uzelo preko šezde-set mališana.

Takmi�enje je održano u tri kategorije:

- U�enje Amme džuzza napamet,

- Pravilno u�enje jedne sahife Kur’ana,

- Pravilno u�enje neko-liko ajeta iz Kur’ana – u�e-nje ašereta

Direktor Škole hfz. Ir-fan-ef. Mali� je, u izjavi za medije i obra�anju prisut-nim takmi�arima i njihovim roditeljima, rekao da je ovo takmi�enje još jedan u nizu kvalitetnih projekata naj-mla�e obrazovne ustanove Mešihata, u cilju afirmaci-je kur’anskih vrijednosti i ljepota.

Hafiz Mali� je istakao potencijal i snagu ove mla-dosti, ne kriju�i svoje za-dovoljstvo, te poželio da se me�u u�esnicima na�e što više onih koji �e krenu-ti stazama Kur’ana i postati hafizi Božje Objave.

Najuspješniji takmi�a-ri u�estvovali su u ve�eri Kur’ana u Dibak-Ishak dža-miji u utorak 26.07.2011. nakon akšam namaza, a nji-hovo u�enje �e biti emitira-no na televiziji u sklopu ra-mazanskog programa Me-šihata Islamske zajednice u Srbiji.

Tom manifestacijom je uspješno okon�ana ova školska godina i ljetna škola, a za novu školsku godinu direktor je najavio još puno aktivnosti, kao i otvaranje novih odjeljenja Škole u ostalim sandža�kim medžlisima.

Do sada je Škola Kur’ana otvorila odjeljenje u Ribari-�ima koje sa svojih šezdeset polaznika uspješno funkci-oniše i nastava �e u ovom odjeljenju trajati i tokom mjeseca Ramazana, a or-ganizirana su i predavanja za žene.

Na posljednjoj redovnoj sjednici Mešihata Islamske zajednice pohvaljen je rad Škole Kur’ana �asnog i za-traženo od uprave te usta-nove da zapo�ne na projek-tima otvaranja novih depar-tmana.

BROJ 219/XV 31

Svjesni veli�ine u�e-nja Kur’ana i važno-

sti poznavanja arapskog pisma, poželjeli smo da svjetlo Kur’ana �asnog za-sija u svakome kutku našeg Sandžaka. Budu�i da je Po-slanik s.a.v.s. rekao da su najbolji oni koji u�e Kur’an i druge njime podu�avaju, Mešihat Islamske zajedni-ce i Škola Kur’ana �asnog ulažu veliki trud da u sva-kom mjestu bude što više

onih koji su kod Allaha najbolji.

Vo�eni željom da se ljudi sve više druže sa Kur’anom, u�e�i ga i slije-de�i njegove poruke, Škola Kur’ana �asnog je nedav-no otvorila svoje prvo istu-reno odjeljenje u Ribari�u. Hvala Allahu Uzvišenom koji nas je po�astio omogu-�ivši nam da to svjetlo oba-sja naše mjesto, jer samo svjetlo može otjerati mrak.

Odjeljenje Škole Kur’ana �asnog u Ribari�u je po-�elo sa radom 13.06.2011. godine. Od toga dana po-�ela su sa radom odjelje-nja za djecu gdje je upi-sano 82 polaznika. Osim u�enja arapskog pisma i kur’anskih sura, djeca po-ha�aju i mektebsku nasta-vu. Djeca su podijeljena u �etiri kategorije:

- U prvoj kategori-ji su predškolci koji kroz

igru, pri�e i crteže u�e o osnovama svoje vjere;

- U drugoj kategoriji su osnovci nižih razreda;

- U tre�oj i �etvr-toj kategoriji su osnovci iz viših razreda.

Od 23. juna po�elo je sa radom i odjeljenje za muškarce u kategorijama za arapsko pismo, pravil-no u�enje Kur’ana i hifz. U toku je i upis u odjeljenje za žene, koje �e po�eti sa

radom, ako Bog da, po�et-kom Ramazana.

U odjeljenju Škole Kur’ana u Ribari�u, pored pomenutih aktivnosti, bit �e organizovana predava-nja, kako za muškarce, tako i za žene.

Molimo Milostivog da Kur’an u�ini prolje�em naših srca, svjetlom naših prsa i onim što �e odagnati tugu i potištenost.

U�enjaci kažu: „Ako želiš da znaš svoj stepen kod Allaha Uzvišenog, onda pogledaj kakav je tvoj odnos prema Njegovoj Knjizi.“

Neka svjetlo Kur’ana obasja svaki kutak našeg Sandžaka

O D J E L J E N J E Š K O L E K U R ' A N A � A S N O G O T V O R E N O U R I B A R I � U

OB

RA

ZO

VA

NJ

E

MELIHA PRELJEVI�

OBAVJEŠTENJE

„NAJLJEPŠE ŠTO �OVJEK MOŽE PODARITI SVOME DJETETU JESTE LIJEP ODGOJ.“Osnovna djelatnost Predškolskih ustanova „Reuda“ i „Wildan“ je društvena briga i njega djece, preventivna, zdravstvena zašti-

ta i islamsko odgajanje djece uzrasta od jedne do sedam godina. Nastava se izvodi po nivoima i to:Jaslice: od 1-3 godine.Srednje grupe: od 3-5,5 godina.Predškolci: od 5,5- 6,5 godina.Za djecu je obezbije�ena hrana i prijevoz od ku�e do ustanova i nazad. Rad se odvija po grupama i to: u manjim grupama po

tri sata i cjelodnevnom boravku po šest sati.Kandidati se mogu prijaviti li�no u Predškolskim ustanovama u centralnom objektu na Paricama ili na brojeve telefona:

020/315-499 i 064 889 17 56Pomozite svojoj djeci da u duhu kulture, vjere i tradicije u�e i provedu svoje djetinjstvo!

Uz mahsus selam, Uprava Predškolskih ustanova „Reuda“ i „Wildan“

32 1. AVGUST 2011.

Kroz historiju Sken-der Kelebi (Melaj-

ska) džamija je doživjela nekoliko restauracija. Ono što starije džematlije ove džamije pamte jeste resta-uracija 1980. godine, kao i ovu posljednju 2010. go-dine.

Nakon što smo pret-hodne godine, uz Allaho-vu dž.š. pomo� i dozvolu, zapo�eli drugu restauraciju Melajske džamije, koja je bila jedan od najve�ih pro-jekata u zadnjih tridesetak godina, ovog ljeta smo i za-vršne radove priveli kraju i spremno stali da do�ekamo mubarek mjesec Ramazan.

Džamija je proširena 3 metra u dužinu, obuhva-tivši mahvil i krovnu kon-strukciju, te 1,5 metar u ši-rinu, �ime smo dobili preli-jepi hodnik koji spaja abde-stahanu s džamijom, a koja je prije proširenja bila van džamije. Ulaz za žene, koji je vodio na mahvil iz glavne musale, zatvoren je i otvo-ren novi iz hodnika pored abdesthane kako bi se naše sestre što lagodnije i pri-jatnije osje�ale. Ovim pro-širenjem džamija je dobila prelijep kako vanjski, tako i unutrašnji izgled.

Po�etkom prolje�a ove godine, uz Allahovu pomo�, a zatim pomo� vri-jednih džematlija, radilo se tako�er na restauraci-ji mokrog �vora. Ura�eno je novo, moderno kupati-lo, za koje jedan od dže-matlija re�e da je kupati-lo sa pet zvjezdica zbog njegovog modernog stila, a pored kupatila sagra�ena je i prostorija za ostavu.

Tako�er, radilo se i na ure�enju džamijskog hare-ma, gdje su vrijedni dže-matlije, na �elu sa mute-velijom Melajske džamije Hamzom Orana, napravili predivni cvjetnjak i zasadi-li travu, koji mami pažnju svih prolaznika koji sa odu-ševljenjem zastaju i odma-raju o�i u predivnom ambi-jentu džamijskog dvorišta.

Prije nekoliko dana po-stavljena je i prelijepa fon-tana, koja je kupljena od donacija nekoliko džema-tlija Melajske džamije, tako da je ova džamija jedinstve-

na u gradu sa fontanom u svom haremu, a pored koje džematlije mogu prije i poslije namaza da se, uz bratski muhabet, odmara-ju i uživaju uz žubor njene vode.

Ovog ljeta se poradilo i na osvjetljenju džamije, gdje se sa dva velika reflek-tora, koja su prika�ena na javnu rasvjetu uz svu ured-nu papirologiju, osvijetli-la džamija, harem džamije, kao i njen minaret.

Narednih godina, uz Allahovu dž.š. pomo� i do-zvolu, u planu je promjena stolarije, završetak fasadnih radova na dvjema preosta-lim stranama džamije, kao i renoviranje abdesthane.

Skender Kelebi (Melaj-ska) džamija je prepoznat-ljiva što u svojim safovima ima mladi sastav džemata, mladu i zdravu omladinu kojom se imam džamije i Islamska zajednica pono-se, a koja sve ove nevede-ne akcije rado i sa zadovolj-stvom nosi.

U okviru džemata se organizuju razni sohbeti, kursevi arapskog pisma i predavanja. Vjerska pouka je aktivna tokom cijele go-dine, a naro�ito tokom ljet-nog raspusta, gdje je kao u košnici. Vjerska pouka se održava svake subote, nedjelje i srijede sa po�et-kom u 12 �asova. Glavni imam mr. Enver-ef. Ome-rovi� nekoliko puta je obi-lazio džemat gdje bi se sa prigodnim vazi nasihati-ma obra�ao džematlijama i javno pohvalio trud, rad i zalaganje od strane imama i njegovih džematlija.

Enver-efendija je 6. jula ove godine posjetio i djecu na vjerskoj pouci s kojom je razgovarao i podijelio im par nasihata.

Molim Uzvišenog Gos-podara da olakša Svo-jim iskrenim robovima, da ujedini naše safove i da naši džemati dišu jednom dušom.

Molim Ga Uzvišenog da donatore Skender Kele-bi (Melajske) džamije, kao i svih ostalih džamija, obi-lato nagradi i uve�a nagradu na Sudnjem danu. Amin!

Džamija je proširena tri metra u dužinu, obuhvativši mahvil i krovnu konstrukciju, te 1,5 metar u širinu, �ime smo dobili prelijepi hodnik koji spaja abdestahanu s džamijom, a koja je prije proširenja

bila van džamije. Ulaz za žene, koji je vodio na mahvil iz glavne musale, zatvoren je i otvoren novi iz hodnika pored abdesthane

Džamije ljepše od ku�aR E S T A U R A C I J A S K E N D E R K E L E B I D Ž A M I J E

NOVO I STARO RUHO

IZ D

ŽE

MA

TA

ASMIR-EF. CRNOVRŠANIN

BROJ 219/XV 33

IZ D

ŽE

MA

TAVe�e Kur'ana i radosnih srca

NERMIN GICI�

Me�u muslimanima najbolji je onaj koji je podu�en Kur'anu i koji druge njemu podu�ava.

U L E J L E K D Ž A M I J I P R O U � E N A D O V A Z A D V I J E H A T M E

Džematski odbor Lejlek džamije u

Novom Pazaru organizo-vao je u nedjelju 24. jula 2011. godine nakon akšam namaza hatme dovu i sve-�anost u�enja ilahija za dže-matlije.

Povod za ovu sve�a-nost bio je završetak u�enja dvije hatme koje je imam ove džamije hafiz Irfan-ef. Mali� prou�io. Jednu hatmu je prou�io u no�nim namazima (sabah, akšam i jacija), a drugu je prou�io na mukabeli nedjeljom po-slije akšam namaza.

Lejlek džamija je ove julske ve�eri bila prepuna džematlija i unutra i ispred, a Allahove dž.š. rije�i, koje su u�ili u�enici Medrese i polaznici Škole Kur'ana �asnog, koji su ina�e po-magali hafizu Mali�u prili-kom u�enja Kur'ana, svojim balagotvornim dejstvom su se spuštale na cijelu mahalu �ukovac.

Na po�etku same sve�a-nosti hafiz Irfan se zahva-lio Allahu dž.š., poselamio prisutne i poželio im do-brodošlicu. U svom obra-�anju Irfan-efendija je ista-kao zna�aj mjeseca Redže-ba i Ša'bana, koji prethode mjesecu Ramazanu, te za-molio Allaha dž.š. da obas-pe bereketom ovaj skup, a prisutne nagradi najljep-šom nagradom.

„Allah dž.š. se smilovao ovom džematu i meni kao imamu da prou�imo šestu hatmu po redu. Ovo je nešto po �emu je Sandžak poznat, ali po ovome doga-�aju je postao poznat i naš mubarek džemat i Lejlek džamija. Za svaku pohvalu je to što džemat ove džami-je ima strpljenja i voli sluša-ti imama kada na sabah na-mazu u�i i po �etiri strani-ce Kur'ana. To govori o lju-bavi ovog džemata prema Kur'anu i o spremnosti da se žrtvuju na Allahovom dž.š. putu. Ovo je muba-rek trenutak jer u mnogim hadisima Poslanik a.s. kaže da se hatme dova ne odbi-ja i da je ona kabul. Hatme dovi prisustvuje veliki broj meleka koji aminaju kada se ta dova u�i“ – rekao je hafiz Irfan-ef. Mali�.

U�enici Škole Kur'ana

�asnog, koji su u toku mu-kabela pomagali imamu da prou�i hatmu, a svaki od njih u�i za hafiza i zna preko 20 džuzeva napamet, nakon obra�anja hafiza Ir-fana svojim prelijepim gla-sovima su prou�ili još de-setak posljednjih sura i na taj na�in i zvani�no završili hatmu.

Nakon prou�ene hatme prisutnima se obratio pred-sjednik džematskog odbo-ra h. Jonuz Džankovi�, koji se zahvalio Allahu dž.š. za blagodati kojima je obasuo džemat Lejlek džamije da se u kratkom roku u njoj prou�i šesta hatma.

„Mi kao džamijski odbor davali smo imamu samo tehni�ku podršku, a u ovoj džamiji je danono�-no, na svim namazima, bo-ravila grupa u�enika koji su pomogli da se hatme pro-u�e. Zahvaljuju�i imamo-vom lijepom odnosu i radu Allah dž.š. je ve�eras po-kazao kako �ovjek može da ispuni sve Gospodaro-ve odredbe i da za svoj trud bude po�aš�en“ – rekao je, izme�u ostalog, predsjed-nik džematskog odbora h. Jonuz Džankovi�.

Nakon hadžijinog obra-�anja, djeca, koja su pola-znici vjerske pouke u Lej-lek džamiji, prou�ila su ne-koliko sura, ilahija i recita-cija, a hor u�enika Medrese i Fakulteta za islamske stu-dije srca prisutnih razgalio je ilahijama.

Na kraju sve�anosti pri-sutnima se obratio i pred-sjednik Udruženja uleme mr. Bekir-ef. Maki� koji je istakao da je me�u musli-manima najbolji onaj koji je podu�en Kur'anu i koji druge njemu podu�ava.

„U vremenu kada je laž postala vrlina, podu�avanje Kur'anu je velika �ast. U vremenu kada je laž postala mo�, svjetska sila, podu�a-vati istini je istinski džihad“ – rekao je, izme�u ostalog, efendija Maki�.

Da bi ovo ve�e nakon lijepog u�enja ajeta bilo upotpunjeno pobrinuli su se džematlije Lejlek džami-je koji su nakon sve�anosti prisutne poslužili halvom, sokovima i vo�em.

34 1. AVGUST 2011.

Od 18. do 20. jula 2011. god. Udru-

ženje AKOS (Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport) organiziralo je ljet-ne druženje u Edukativno-rekreativnom centru „Mi-sbah“ u Begovom Hanu. Ovo druženje je okupilo oko 40 djevojaka iz Zeni-ce, Sarajeva i Sandžaka. U jutarnjim �asovima grupa od 10 djevojaka (studen-tice Fakulteta za islamske studije i u�enice Medrese „Gazi Isa-beg“) uz prisu-stvo prof. Nedžad-ef. Ha-sanovi�a krenule su put Be-govog Hana. Kao i obi�-no, naše Udruženje je po-novo pokazalo da je spre-mno mnogo u�initi za šire-nje pozitivnih vrijednosti u društvu. Tema druženja bila je „Srce i njegove bolesti, te kako ih lije�iti“. Na se-minaru su, pored predava-nja, bile aktuelne: radioni-ce, diskusije, no�ni namaz, sport.

U Begov Han smo stigli

nakon ikindije. Sestre koje su ve� doputovale srda�-no su nas do�ekale, a onda je uslijedilo upoznavanje i podjela po grupama. Te ve-�eri nam je održao preda-vanje Salih-ef. Hauši� na temu „Srce i njegova važ-nost u islamu“. Predavanje je bilo interesantno, puno ajeta, hadisa i zanimljivih predaja. Svu ovu prelijepu atmosferu upotpunjavali su zajedni�ki zikrovi, kao i no�ni i duha namaz. Slje-de�eg dana smo izu�avali tefsir pojedinih sura (Kehf, Hudžurat, Jusuf, Jasin) po grupama. Toga dana je bio planiran i odlazak na za-tvoreni bazen, gdje smo se više družile i upoznavale. Nakon akšam namaza pre-davanje nam je održala dr. Marija (Merjem) Filipov-ska Mašanovi�, a tema je bila „Mjesto žene u bosan-skom društvu“ Dr. Marija, a od prije desetak godina Merjem, sve je zadivila svo-jim predavanjem i pozna-

vanjem islama i Bošnjaka, obzirom da je iz Pan�eva, a fakultet je završila u Be-ogradu. Sada živi i radi u Zenici. Drugo predavanje, koje je bilo uprili�eno isto-ga dana, održao je poznati daija dr. Zuhdija-ef. Adilo-vi� na temu „Bolesti srca i metodi lije�enja“.

Na kraju je osvanuo i posljednji dan našeg borav-ka u Begovom Hanu. Za-vršno predavanje na ovom seminaru održala je hafiza Amina Begi� na temu „Vri-jednost u�enja Kur’ana“. Nakon predavanja smo se spremili za povratak i uz Allahovu pomo� stigli svo-

jim ku�ama puni utisaka i novih iskustava.

Ovaj seminar je dokaz da ljubav u ime Allaha dž.š. ne poznaje granice i razli-�itosti kultura. Molimo Uzvišenog Gospodara da obilato nagradi sve one koji su u�estvovali u organizaci-ji ovog seminara.

Ovo druženje je okupilo oko 40 djevojaka iz Zenice, Sarajeva i Sandžaka. U jutarnjim �asovima grupa od 10 djevojaka (studentice Fakulteta za islamske studije i u�enice Medrese „Gazi Isa-beg“) uz prisustvo prof. Nedžad-ef. Hasanovi�a krenule su put Begovog Hana. Kao i obi�no, naše Udruženje

je ponovo pokazalo da je spremno mnogo u�initi za širenje pozitivnih vrijednosti u društvu.

Srca koja su se zavoljela u ime AllahaA S O C I J A C I J A Z A K U L T U R U , O B R A Z O V A N J E I S P O R T

ED

UK

AC

IJA

SENIDA HASANOVI�

Nakon odlaska u Srebrenicu na dže-

nazu namaz, grupa od 11 imama i profesora iz San-džaka, u organizaciji Udru-ženja uleme i Savjeta za da'vu, zaputila se u Saraje-vo na seminar, koji je trajao dva dana, 12. i 13.07.2011. god. Na seminaru su u�eš�e uzeli i imami iz BiH, kao i iz Crne Gore.

Seminar je bio od ve-likog zna�aja, posebno za imame, jer se govorilo o vrijednosti hutbe i ulozi džamije u da'vi. Predava� je bio poznati alim i hatib iz Saudijske Arabije prof. dr. Ali Badahdah, koji je i

predava� na Univerzitetu u Džidi.

Poseban osvrt naprav-ljen je na odabir teme za hutbu, koji se �esto postav-lja pred dobrim daijama i poznavaocima islama. Svo-jim umije�em i iskustvom dr. Ali je fascinirao u�esni-ke i na lak na�in prenio na njih svoje iskustvo u rješa-vanju ove problematike.

Molimo Uzvišenog Allaha da obilato nagradi organizatore ovog semina-ra. Nadamo se da �e ubu-du�e biti još više ovakvih aktivnosti, koje su od veli-ke koristi.

Seminar je bio od velikog zna�aja, posebno za imame, jer se govorilo o vrijednosti hutbe i ulozi džamije u da'vi. Predava� je bio poznati alim i hatib iz Saudijske Arabije prof. dr. Ali Badahdah, koji

je i predava� na Univerzitetu u Džidi.

Seminar za imame i profesore u SarajevuR A D U D R U Ž E N J A U L E M E I S A V J E T A Z A D A ' V U

ED

UK

AC

IJA

MR. SENAD-EF. HALITOVI�

BROJ 219/XV 35

ED

UK

AC

IJADruženje na putu islama

ADNAN ADEMOVI�

Pod pokroviteljstvom Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i Savjeta za da’vu sa prof. Nedžad-ef. Hasanovi�em organizovano je u�eš�e na 16. Regionalnom seminaru omladinskih i studentskih orga-

nizacija u Sarajevu. U�eš�e su uzeli predstavnici svih balkanskih zemalja bivše SFRJ. Ukupan broj u�esnika bio je 60.

1 6 . R E G I O N A L N I S U S R E T O M L A D I N S K I H I S T U D E N T S K I H O R G A N I Z A C I J A

Zahvala pripada Allahu dž.š., Gospo-daru svih svjetova. Salavat i selam

donosimo na Njegovog miljenika i posla-nika Ebul Kasima Muhammeda a.s., njego-vu �asnu porodicu, njegove ashabe i sve one koji slijede njegov put. Allahume amin!

Pod pokroviteljstvom Mešihata Islamske zajednice u Srbiji i Savjeta za da’vu sa prof. Nedžad-ef. Hasanovi�em organizovano je u�eš�e na 16. Regionalnom seminaru omla-dinskih i studentskih organizacija u Saraje-vu. U�eš�e su uzeli predstavnici svih balkan-skih zemalja bivše SFRJ. Ukupan broj u�e-snika bio je 60.

Predstavnici Sandžaka su bili: Adnan Ademovi�, Rifat Pau�inac, Jasmin Mahmu-tovi�, Meliha Muri�, Misala Zilki� i Meliha Preljevi�.

Polazak je bio ispred Mešihata u 7 sati kolima prof. Nedžad-ef. Hasanovi�a. Puto-vanje nam je bilo prelijepo, tako da nam se u�inilo da smo prebrzo stigli.

Nakon dolaska u Sarajevo klanja-li smo džumu namaz u Begovoj džamiji. Potom smo krenuli ka Islamskom centru „NEDWE“. Lijepo i ugodno smo se smje-stili u spavaonama.

Podijelili su nas u razli�ite grupe i dobi-li smo plan i program za narednih pet dana.

Izme�u ostalog, imali smo razli�ite aktiv-nosti, kao što su: islamska predavanja, halka Kur’ana, sport, izlet na planinu Igman.

Hvala Allahu dž.š. što nas je po�astio ovim seminarom. To nam je bilo životno iskustvo koje �emo pamtiti do kraja života. Stekli smo puno novih prijatelja, izgledalo je kao da smo jedna porodica, kao da smo se znali cijelog života.

I pored toliko u�esnika uspjeli smo da postignemo zavidne rezultate u hifzu, spor-tu, kreativnosti. Dobili smo i nagrade shod-no rezultatu.

I kao što stara izreka kaže: „Sve što je li-jepo, kratko traje“, tako se i ovo naše druže-nje, ovaj naš seminar brzo završio.

Pri ulasku u autobus radi povratka našem lijepom Sandžaku osjetili smo nekakvu pra-zninu u duši. Svo to druženje i ta iskrena lju-bav u ime Allaha dž.š. nam je ispunila naša prsa tako da smo se teško rastali.

Allahovom dž.š. voljom smo stigli u Novi Pazar u 23 �asa. Na autobuskoj stani-ci nas je �ekao prof. Nedžad-ef. Hasanovi�.

36 1. AVGUST 2011.H

UM

AN

OS

T

NEJRA RAKOVI�

Požar odnio krov nad glavom porodici Juki�Porodica Juki� našla je privremeni smještaj. Naime, požar nije oštetio podrum u kome su opremili jednu sobu koju su ljeti koristili kao kuhinju. Unutra imaju jedan krevet, šporet i dio kuhinje. Od požara na spratu nije ostalo baš ništa, sve elektri�ne i ku�ne stvari su potpuno izgorjele. Ostali su samo pregradni zidovi bez krova koji

se što prije moraju pokriti kako kiša i vlaga ne bi dalje urušavale ku�u.

Porodi�na ku�a Juki� u selu Tri-jebine nedaleko od Sjenice iz-

gorjela je u požaru kobnog 6. jula u ranim jutarnjim �asovima. Murat i Nurka Juki� brzo su morali napustiti svoj dom koji je po�eo da gori uslijed elektri�ne instalacije koja se zapalila na prvom spratu. Plamen nisu mogli zaustaviti, ali su na sre�u izvukli žive glave. Iako je vatrogasna služba reago-vala i stigla na lice mjesta jako brzo, to nije puno pomoglo - prvi sprat ku�e ve� je bio izgorio. Ljudi iz komšilu-ka su, tako�er, brzo reagovali kako bi spasili Murata i Nurku koji su ve� bili ispred ku�e nemo�ni da zaustave požar.

Obi�no, kada se ku�a zapali za ne-koliko trenutaka sve nestane, sruši se krov, a stvari se pretvore u pepeo. Kažu, kiša je padala tog jutra, ali plju-sak nije uspio umanjiti požar koji se velikom brzinom širio. Njih dvoje sta-jali su ispred svoje ku�e i gledali kako ona gori i polako nestaje. Poku�an-stvo koje su cio svoj vijek sticali, pred o�ima ove porodice pretvarao se u zga-

rište. Nisu uspjeli baš ništa od stvari da iznesu. Sudbinu nisu mogli predvidje-ti, nisu ni sumnjali da može ovo njima uopšte da se dogodi. Preživljeni strah tog jutra ne mogu opisati. Prizor pla-mena je još u njihovim o�ima, a slika toplog doma postala je, nažalost, ima-ginarna. Stres od same pomisli da su mogli nastradati još uvijek je prisutan.

Nakon ovog nemilog doga�aja po-rodica Juki� našla je privremeni smje-štaj. Naime, požar nije oštetio podrum u kome su opremili jednu sobu koju su ljeti koristili kao kuhinju. Unutra imaju jedan krevet, šporet i dio kuhi-nje. Od požara na spratu nije ostalo baš ništa, sve elektri�ne i ku�ne stvari su potpuno izgorjele. Ostali su samo pregradni zidovi bez krova koji se što prije moraju pokriti kako kiša i vlaga ne bi dalje urušavale ku�u.

Osim što smo izašli da razgova-ramo sa njima o svemu što se desilo, Centar za humanitarni rad „Hajrat“ imao je u vidu pomo�i ovu porodi-cu i olakšati situaciju u kojoj se nala-zi. Tom prilikom smo uru�ili nov�anu

pomo� i uspjeli makar malo probuditi nadu da �e se ubrzo sve riješiti. Ovo je tako�e apel svim ljudima da se oda-zovu akciji kako bi prikupili što više sredstava za porodicu Juki�. A dok ne stigne novi krov koji �e pokriti gole zidove, Murat i Nurka svoje budu�e dane provodit �e u svom privreme-

nom smještaju, razmišljaju�i o poža-ru, o svemu što je izgorjelo tog jutra. Izme�u �etiri zida još dugo �e se sre-tati strah, bol i strepnja, koja �e jed-noga dana, nadam se, nestati kada njih dvoje opet budu živjeli u svom novom ognjištu.

A K T I V N O S T I C E N T R A Z A H U M A N I T A R N I R A D " H A J R A T "

HU

MA

NO

ST Vaše malo - nekome mnogo

ENVER MURATOVI�

Krajem jula (23. i 24. ), uz finansijsku pomo� naših iseljenika iz Luksemburga, odnosno sa Unijom mladih aktivista i njihovom humanitarnom sekcijom UMA HELP, posjetili su tri siromašne porodice (dvije u Rožajama, te jednu u selu Trpezi kod Petnjice) i tom prilikom im uru�ili bogate prehrambeno-

higijenske pakete, kao i odje�u i obu�u koju doniraju gra�ani Rožaja.

H U M A N I T A R N I R A D K U L T U R N O - H U M A N I T A R N O G C E N T R A " I Z V O R "

Nevladino udruženje Kulturno-humanitar-ni centar „Izvor“ iz Rožaja od polovine

maja mjeseca po�elo je sa realizacijom humani-tarnog projekta „Vaše malo – nekome je mnogo“. Projekat se realizuje uz nesebi�nu pomo� privred-nika i svih ljudi dobre volje koji su prepoznali ve-li�inu i važnost ovakvog projekta.

Volonteri ovog Udruženja do sada su posje-tili desetak ugroženih familija na podru�ju opšti-ne Rožaje i Mjesne zajednice Petnjica kojima su donirali hranu, odje�u, obu�u, ku�anske aparate i druge potrepštine.

„Naše Udruženje je prvenstveno humanitarna organizacija �iji je cilj da, dostavljaju�i osnovne životne namirnice, pomaže ugroženim kategorija-ma stanovništva: starim i iznemoglim licima, djeci bez jednog ili oba roditelja, te svima ostalima ko-jima je takva pomo� potrebna. Podstaknuti Alla-hovim, subhanehu we teala, obe�anjem iz sure Ali Imran: - I Allah im je dao nagradu na ovome svijetu, a na onom svijetu dat �e im nagradu ve�u nego što su zaslužili, a Allah voli one koji dobra djela �ine - pokušavamo da �inimo dobro i pod-sti�emo druge da ga �ine kako bi bili od koristi ljudima oko nas“ – isti�e predsjednik Udruženja Mirsad Skenderovi�.

„Kako bi što bolje prezentirali svoj dosadašnji rad, kao i sve ono što �emo raditi ubudu�e, kre-irali smo web stranicu www.khcizvor.tk na kojoj

se možete informisati o našoj organizaciji, pogle-dati video snimke naših humanitarnih akcija koje smo dosad odradili, te uputiti savjete, kritike i pri-jedloge. Tako�e, naš rad je mogu�e pratiti i preko društvene mreže Facebook. Možete nam pisati i putem e-mail adrese: khcizvor@gmail.com“ – nastavlja Skenderovi�, koji se, ujedno, zahvaljuje svima koji su svojim donacijama, radom, savjeti-ma i kritikama u�estvovali u promociji njihovog Udruženja i oživljavanju ovakvog hairli projekta.

Krajem jula (23. i 24. ), uz finansijsku pomo� naših iseljenika iz Luksemburga, odnosno sa Uni-jom mladih aktivista i njihovom humanitarnom sekcijom UMA HELP, posjetili su tri siromašne porodice (dvije u Rožajama, te jednu u selu Trpe-zi kod Petnjice) i tom prilikom im uru�ili boga-te prehrambeno-higijenske pakete, kao i odje�u i obu�u koju doniraju gra�ani Rožaja.

Na kraju, Skenderovi� poru�uje: „Pozivamo sve pojedince i institucije da uzmu u�eš�a u našem zajedni�kom projektu kroz koji �emo, inšaAllah, pomagati siromašnima kojih je, nažalost, svakim danom sve više u našem gradu i okolini. Budi-mo širokogrudi, ne zapostavljajmo one koji ne-maju, udijelimo od svojih imetaka samo malo, jer Allahov Poslanik, Muhammed, salallahu alejhi we selem, je rekao: - Zaštitite svoje lice od vatre, pa makar sa pola hurme koju �ete udijeliti.“

BROJ 219/XV 37

SU

SR

ET

ISusret osme generacije Medrese „Gazi Isa-beg“

OMER-EF. HODŽI�

Dana 16.07.2011. godine ostvarena je želja koja je tinjala u srcima svih nas. Nakon punih deset godina, koje su prošle kao dlan o dlan, sjeli smo u iste klupe, svako na svome mjestu. Razredni profesor Tešrif Ša�i� je držao �as. Sve je kao nekad. Zapo�eo je susret osme generacije muškog odjeljenja Medrese.

Dana 2. juna 2001. god. od-zvonio je posljednji �as

osme generacije u�enika „Gazi Isa-beg“ medrese u Novom Pazaru. To posljednje školsko zvono ozna�i-lo je kraj lijepog �etvorogodišnjeg druženja djece iz razli�itih krajeva, koji sada kao ve� odrasli ljudi ko-ra�aju kroz život razli�itim staza-ma. Prošlo je deset godina, a želja za ponovnim susretom je sve više rasla.

U me�uvremenu, ova generaci-ja je iznjedrila najkorisnije �lanove društva: hafize, alime, književnike, orijentaliste, informati�are, imame, profesore u srednjim školama i na fakultetima. Neki su po završet-ku Medrese otišli u inostranstvo. Mada su, naizgled, otišli trbuhom za kruhom, sjeme da’ve koje su nam naši cijenjeni profesori usadi-li po�elo je rasti i ra�ati plodove. Iako se neki od nas nalaze na od-govornim društvenim funkcijama i u prvim safovima odbrane Islam-ske zajednice, posebno je impre-sivno ono što su postigli ovi daije u inostranstvu. Tako je Bekim Fe-rati u�estvovao u osnivanju veli-kog džemata kosovskih Bošnjaka u Švicarskoj. Samo u prethodnoj go-dini organizirali su preko 230 pre-davanja u svome mesdžidu. Edin Jusufovi� je u Italiji u�estvovao u formiranju džemata, u kome se redovno poha�a vjerska pouka za nekoliko desetina mališana. Sli�-no su postigli i naši ostali drugovi iz odjeljenja, koji žive i rade u ino-stranstvu. Naravno, oni ove poslo-ve obavljaju samo radi Allahovog zadovoljstva, bez želje za nov�a-nom nadoknadom.

Dana 16.07.2011.godine ostva-rena je želja koja je tinjala u srci-

ma svih nas. Nakon punih deset godina, koje su prošle kao dlan o dlan, sjeli smo u iste klupe, svako na svome mjestu. Razredni profe-sor Tešrif Ša�i� je držao �as. Sve je kao nekad. Zapo�eo je susret osme generacije muškog odjeljenja Me-drese.

Nakon što je ponos naše gene-racije, hafiz Abdurahman Kujevi�, prou�io odlomak iz Kur’ana, izu-�ili smo Fatihu za rahmetli Mer-sada Ka�ara, našeg druga iz odje-ljenja koji je preselio u 4. godini Medrese.

Profesor Tešrif Ša�i� je zapo-�eo �as u opuštenoj atmosferi. Do-duše, ne toliko opuštenoj da smo mogli ulaziti i izlaziti iz u�ionice bez pitanja. Tako su nas vaspitali u Medresi. Obra�ao nam se kao svo-joj djeci, održao nam ders o životu i životnim iskušenjima, o�igledno ponosan na nas koji smo dokaza-li privrženost jedinstvenoj Islam-skoj zajednici i u najboljem svjetlu predstavljali našu krovnu instituci-ju. Nakon toga dobili smo zadatak da u kratkim crtama ispri�amo šta nam se doga�alo u proteklih deset godina. �ast da otpo�ne govor pri-pala je u�eniku koji je uvijek bio prvi na listi za ispitivanje iz svih predmeta - Omeru Hodži�u. �uli smo nevjerovatne pri�e i divili se postignu�ima naše generacije. Ra-zredni profesor se zadovoljno i ponosno smiješio. Razgovaralo se o zgodama i nezgodama iz u�eni�-kih dana, koje su nas do suza na-smijavale. Kao i nekada, u šalama je prednja�io Selmo Duljevi�.

Poslije održanog razrednog �asa, nastavili smo druženje u li-jepom ambijentu restorana „Saz“, na terasi pored rijeke. Uz srda-

�an razgovor i kahvu nizale su se jedna za drugom uspomene iz školskih dana - za mnoge od nas možda i najljepšeg dijela našeg ži-vota. Nakon druženja u restoranu, oko 18 �asova ve�ina nas se vratila u Medresu. Zbog brojnih obaveza za neke je ovdje bio kraj susreta. Srda�no smo se poselamili, uz obe-�anje jedni drugima da �emo ostati u kontaktu.

Nakon što smo u Medresi kla-njali ikindiju namaz, krenuli smo u kra�u šetnju pazarskom �arši-jom. U Arap džamiji smo sa�eka-li akšam namaz. Ezan je predivnim glasom prou�io Edin Jusufovi�, vo�a hora Medrese iz naše gene-racije. Da ugo�aj bude kompletan, potrudio se Haris Kala� predvode-�i namaz. Nakon akšam namaza ra-zišli smo se uz molbu Allahu dž.š. da se ponovo sretnemo u dobrom zdravlju, ne �ekaju�i da pro�e ovo-liko vremena.

Nije bilo lako okupiti nas sve na jednom mjestu u istom danu. Došli smo iz Njema�ke, Italije, Švicarske, Bosne, Kosova i Crne Gore. Najzaslužniji za ovako lije-po proveden dan bio je Senad Red-žepovi�, koji nije žalio truda da za-jedni�ku želju svih nas sprovede u djelo.

Nažalost, nisu mogli svi do�i i pored silne želje da nakon deset godina vide staro društvo na okupu. Nazvali su nas, poselami-li nas i obe�ali da �e sve u�initi da se naredne godine svi okupimo, uz Allahovu dozvolu.

Ponosni smo što smo bili u�e-nici Medrese i nosioci njenog svje-tla širom dunjaluka i što stojimo u prvim safovima borbe Islamske zajednice za dobrobit Bošnjaka i svih ljudi.

Molim Uzvišenog Allaha da obilato nagradi sve one koji su se potrudili da do ovog susreta do�e.

(S lijeva na desno): Selmo Duljevi�, Rafet Zorni�, Haris Kala�, hafiz Abdurahman Kujevi�, razredni starješina Tešrif Ša�i�, Haris Hadži�, Bekim Ferati, Edin Jusufovi�,

Mersid Halilovi�, Nusret Smajovi�, Senad Redžepovi�.

38 1. AVGUST 2011.

SVIJET ISLAMASVIJET ISLAMA

Tenkovi na ulicama: U Siriji ubijeno 95 ljudi

U napadu sirijskih tenkova na grad Hamu, koji je u rukama pobunjenika, danas je ubijeno 95 ljudi, a desetine su ranjeni dok vojska poku-šava ugušiti jedan od najve�ih protesta protiv režima predsjednika Bašara al-Asada, izjavio je za „Frans Pres“ Amar Kurabi, predsjednik Na-cionalne organizacije za ljudska prava.

Novi talas nasilja u Siriji „Vojska i snage bezbejdnosti pokrenuli su

napad na Hamu i otvorili vatru na civile. Pritom su ubili 95 ljudi“ - rekao je Kurabi. Po njegovim rije�ima, u napadima vojske na nekoliko sirij-skih gradova u nedjelju je ubijena 121 osoba, a desetine su ranjeni, od kojih veliki broj teško.

Predsjednik Asad pokušava okon�ati usta-nak protiv svoje 11-godišnje vlasti u Siriji koji je izbio u martu, potaknut 'arapskim proljetnim' revolucijama u Tunisu i Egiptu. Grad Hama je u sje�anju Sirijaca simbol borbe protiv režima još od 1982. godine.

Krajem sedamdesetih i po�etkom osamdese-tih godina sirijsko Muslimansko bratstvo želje-lo je destabilizirati i svrgnuti s vlasti Asadovog oca, pokojnog predsjednika Hafiza el-Asada, politi�kim ubistvima i ratom urbane gerile.

Grad je bio poprište najkrvavijih sukoba u novijoj povijesti Sirije kada su vojnici 1982. ubili 30.000 ljudi da bi ugušili pokret islamista protiv željezne vladavine Asadovog oca. Sirijske organizacije za ljudska prava kažu da su me�u ubijenima bile žena, djeca i starci, a da su hiljade ljudi bile prisiljene napustiti grad.

(Hina)

Njema�ka: U�enje Kur’ana alarm za bombu

30. juli 2011. Dok je pomalo rastrojeni muškarac, koji je

sjedio do nje u autobusu, prigušeno u�io ajete iz Kur’ana, žena ga je prijavila kao mogu�eg bombaša, time stvaraju�i ogroman zastoj u sao-bra�aju u Rotenburgu, Njema�ka. „Ona je �ula mumlanje kur’anskih sura od saputnika i shva-tila to kao prijetnju“ - izjavio je glasnogovornik policije Detlev Kaldinski.

Njeno upozorenje primoralo je voza�a da zaustavi autobus, koji je prevozio 45 ljudi iz

Kopenhagena za Pariz, i to usred no�i. Polici-ja se kasnije pojavila s timom od 20 istražitelja, specijalnih jedinica i pasa obu�enih za otkriva-nje bombi. Pretraga �ovjeka, porijeklom iz Tu-nisa, otkrila je da nema prijetnji ni od oružja ni eksploziva. Zbog pretraga autoput je bio bloki-ran tri sata.

Ispitivanjem žene otkriveno je kako je �ula da �ovjek upotrebljava rije� Osama tokom svoje molitve, izjavila je policija, našta je �ovjek rekao da mu je nadimak Osama i da se ponekad obra�a sebi u tre�em licu.

IslamBosna.ba

Mali Palestinci obaraju svjetske rekorde

30. juli 2011. „Nebom bi trebali letjeti papirnati zmajevi, a

ne vojni avioni“ – poruka je koju su poslali pale-stinski mališani i ujedno postavili novi svjetski rekord. Me�utim, to nije jedini rekord u ruka-ma ovih mališana.

U sklopu završne priredbe Ljetnog kampa u organizaciji UN-a za pomo� Palestincima, više od 13.000 djece u dobi od 10 do 14 godina pu-stilo je ovih dana u zrak oko 4.000 šarenih zma-jeva. Nikada do sada još nije toliko djece ispu-stilo istovremeno toliki broj papirnatih zmaje-va, te su tako oni ujedno oborili i novi svjetski rekord u ovoj „disciplini“.

Na zmajevima koje su sami napravili napisali su i razne poruke mira i svoje želje za životom u jednoj sigurnoj i slobodnoj zemlji. „Moj zmaj je u bojama palestinske zastave. Kada sam ga pustio imao sam osje�aj kao da sam u nebo po-slao zastavu mog naroda i moju cijelu zemlju“, rekao je 11-godišnji Rawia And el Dain. Njego-va kolegica, 13-godišnja Nadia el Haddad kaže da je i ona osje�ala sli�no. „Kada smo danas po-stavili novi svjetski rekord, imala sam osje�aj da sada i ja imam svoja odre�ena prava kao i svaka druga osoba na ovom svijetu“ - rekla je Nadia.

Svjetski rekord usprkos incidentimaMe�utim, kako navode organizatori i sarad-

nici UN-a u ovogodišnjem kampu, ni ova pri-redba, nažalost, nije prošla bez problema i inci-denata. Naime, nekoliko sati prije nego što su mališani na obali Gaze trebali ispustiti svoje pa-pirnate zmajeve, u kamp su ušla desetorica ne-poznatih muškaraca. Zapalili su zastavu UN-a i djeliomi�no uništili zid na kojem su se nalazili plakati. Sre�om nije bilo ozlije�enih. „I prijaš-njih godina smo tokom Ljetnih kampova do-živjeli sli�ne napade tokom akcija u kojima su se djeca jednostavno zajedni�ki igrala ili bavila sportom“ - kaže jedan od saradnika.

Sveukupno tri svjetska rekordaMalim Palestincima je ovom akcijom uspje-

lo oboriti stari svjetski rekord kojeg su u maju 2011. godine postavili Kinezi u gradu Weifan-gu. „Obzirom na veli�inu kineske nacije i veli�i-nu ove zemlje, za djecu u Palestini je ova akcija bila poseban izazov. No, pošlo im je za rukom“ - kaže Krister Nordal iz UN-a.

Ovaj rekord, me�utim, nije jedini koji se tre-nutno nalazi u rukama malih stanovnika Obale Gaze. Tokom proteklih sedmica oni su, naime, oborili još tri druga svjetska rekorda: u najve�oj slici naslikanoj golim rukama (bez ikakvih po-magala), u dužini „driblanja“ loptom, te otvara-nja padobrana na zemlji. Ovaj posljednji doista postoji – rije� je o otvaranju padobrana u punoj širini i dužini, ali ne u zraku ve� na tlu.

(dwworldde)

Izvršen napad na tursku džamiju u Belgiji

30. juli 2011.

Izvršen napad na tursku džamiju u BelgijiNapad na džamiju, koja pripada turskoj ma-

njini u Karleroi u Belgiji, izvršen je od strane nepoznatih lica.

Dok Evropa raspravlja uspon krajnje desni-�arskog pokreta nakon krvavih napada u Nor-veškoj, prijavljen je rasisti�ki napad u Belgiji.

Pojedinci, �iji identiteti nisu utvr�eni do sada, upali su u tursku džamiju u Karleroi, po-derali turske i belgijske zastave i razbili džamij-ske prozore.

Belgijski vjerski autoritet osudio je napad u Karleroi i izrazio zabrinutost zbog širenja rasi-sti�kih napada.

(agencije/IslamBosna.ba)

Aktivizam muslimanki30. juli 2011. Ujedinjene nacije su objavile izvještaj koji se

ti�e potrage žena za njihovim pravima. Izvještaj pod nazivom „Napredak žena u svijetu: U po-trazi za pravdom“ tretira potragu žena za prav-dom i nevjerovatni napredak kojeg su ostvarile u proteklom stolje�u.

Naro�ito zanimljivi dijelovi izvještaja govore o ženama u muslimanskim zemljama, te o do-stignu�ima muslimanskih ženskih organizacija.

Izvještaj naglašava aktivnu ulogu musliman-ki iz arapskog svijeta u oblikovanju historijskih promjena u arapskom svijetu, što je u suprot-nosti sa stereotipnim shvatanjem da su musli-manke slabašne i da ne dižu svoj glas. U Egip-tu mnoge nevladine organizacije koje pozivaju na politi�ke, socijalne i ekonomske promjene su organizacije koje vode žene. Ovakve organi-zacije postoje i u drugim islamskim zemljama.

U izvještaju se navode i drugi interesantni podaci. Naprimjer, u proizvodnoj djelatnosti žene u Kataru zara�uju 42 posto više od muš-karaca. Stopa nezaposlenosti žena u Turskoj je samo 27 posto, što je znatno niže od stope ne-zaposlenosti u mnogim razvijenim zemljama. Ženama u gotovo svakoj muslimanskoj zemlji, uklju�uju�i Saudijsku Arabiju i Iran, zagaranto-van je pla�eni porodiljski odomor.

IslamBosna.ba

UN poziva Izrael na izmjenu odnosa sa Turskom

30. juli 2011.

Ujedinjene nacije naložile su Izraelu unap-re�enje diplomatskih odnosa sa Turskom, upra-vo nakon što su Sjedinjene Ameri�ke Države istakle važnost pronalaska na�ina za kompro-mis sa Turskom, za tu zemlju.

Glasnogovorništvo UN-a je saopštilo da je generalni sekretar Ban Ki Mun tražio od izrael-skog ministra odbrane Ehuda Baraka ponovno uspostavljanje veza s Turskom.

Generalni sekretar Ban ki Mun je tako�e izvršio pritisak na Izrael da obustavi blokadu Gaze i pokrene direktne razgovore sa Palestin-cima.

Ehud Barak je u izjavi za medije, nakon sa-stanka sa šefom UN-a, opravdavao legitimnost napada na brod „Mavi Marmara“. Izraelski mi-nistar je izjavio: „Iskreno, ne mogu predvidjeti da li �e razgovori uopšte po�eti, ali �emo svaka-

SVIJET ISLAMA

BROJ 219/XV 39

PRIREDIO : SEAD ŠA�IROVI�

ko raditi na tome da se uspostave.“

(agencije/IslamBosna.ba)

�itav vojni vrh Turske podnio ostavke: Erdoanu zamjerili

politi�ko približavanje Kurdima

29. juli 2011.

Vrhovni zapovjednik oružanih snaga Turske

podnio je ostavku, zajedno sa zapovjednicima kopnenih, mornari�kih i zra�nih snaga. Razlozi nisu poznati, ali je vjerovatno rije� o neslaganju s Erdoanom oko promjene Ustava.

Razlozi ostavki generala Išika Košanera i drugih zapovjednika nisu poznati, ali se Koša-ner, navodno, s premijerom Erdoanom sastao u više navrata posljednjih dana.

Vojska Erdoanu zamjera politi�ko približa-vanje Kurdima?

Posljednjih godina su tenzije izme�u voj-ske i vlade premijera Erdoana bile na visokom nivou. Naime, u prošlim vremenima vojska je u Turskoj uživala veoma bitan, ako ne i najvažniji status, koji je u Erdoanovom mandatu drasti�-no umanjen. Iako se službeni razlozi ne znaju, postoji mogu�nost da je vojska Erdoanu zamje-rila politi�ko približavanje Kurdima, dok se oni istovremeno „svakodnevno“ bore s njima.

Erdoanu je potpora Kurdistanske radni�ke stranke nužna kako bi promijenio Ustav koji je donijela vojna vlast 1982. godine, a koji je još na snazi. Promjenom Ustava uloga i povlastice vojske dodatno bi se smanjile.

Turska vlada najavila plan za zaštitu žena

29. juli 2011. Tokom prvih pet mjeseci ove godine, preko

100 žena u Turskoj umrlo je od zlostavljanja. U reakciji na te statistike, visoki državni orga-ni nedavno su najavili planove za prevenciju za-štite žena.

Prošle sedmice, predsjednik Abdullah Gul naložio je Državnom odboru za reviziju (DDK) da obavi dubinsku istragu o slu�ajevima nasilja

u porodici i efikasnosti povezanih pravnih i upravnih službi.

Istovremeno, šefica novoformiranog Mini-starstva za porodicu i socijalnu politiku Fatma Sahin objavila je planove za elektronsko pra�e-nje prijestupnika. Po tom planu se prekršioci trebaju staviti pod mjere zabrane i redovno pra-titi pomo�u elektronskih narukvica.

Borba protiv nasilja u porodici jedan je od glavnih prioriteta Sahinove. Kao bivša �elnica parlamentarnog Komiteta za istraživanje ubi-stava iz �asti, ona želi istražiti zašto država u prethodnom periodu nije sprje�avala te pogi-bije.

Ženske organizacije pozitivno su odgovorile na taj novi plan u svojoj borbi za normalizaciju i „internacionalizaciju“ nasilja u porodici u Tur-skoj. Istovremeno, me�utim, oni smatraju da taj plan nije aktivan, nego preventivan.

Predsjednica Saveza ženskih asocijacija Tur-ske Džanan Gulu podržava novi mehanizam za elektronsko pra�enje. Me�utim, ona upozo-rava da se pitanje nasilja ne bi trebalo previše pojednostavljivati. Elektronskim narukvicama se možda prekršioci kažnjavaju, ali njima se ne sprje�ava prvobitno nasilje, kaže ona za SETi-mes.

Nazan Morolu, stru�njak za prava žena iz Advokatske komore Istanbula, slaže se da se nasilje nad ženama ne može reducirati na izna-laženje rješenja za pojedina�ne incidente. „To je spolni problem vezan za aspekte i hijerarhije i mo�i“ - kaže ona.

Osim ukorijenjenih spolnih normi u druš-tvu, jedan od glavnih problema s kojim se Tur-ska suo�ava su razlike izme�u zakonskih po-boljšanja i stvarne prakse.

Moroluova tvrdi da elektronsko pra�enje može biti efikasno samo ako Turska razvije jaku tehni�ku infrastrukturu potrebnu za njegovo provo�enje. Trebat �e vremena da se ta infra-struktura osmisli i da se obu�i nadležno oso-blje, kaže ona.

Volonterka Fondacije skloništa za žene Zelal Jaldžin smatra da su od 2002. na�injena zna�aj-na zakonska unaprje�enja, kako gra�anskog, tako i krivi�nog prava.

Ipak, ona naglašava da „zakonska unaprje-�enja ostaju na papiru; ona se ne primjenjuju baš uvijek u praksi“. Ona vjeruje da bi politi�ka volja i racionalan budžet obezbijedili lako rje-šenje.

Vildan Jirmibešolu, advokatica i direktorica Odbora za ljudska prava istanbulskog guverne-ra, kaže za SETimes da su „donedavno politi�-ke vlasti smatrale da je nasilje nad ženama bilo prenapuhano i da se radilo samo o pojedina�-nim slu�ajevima“, dodaju�i da nedavne inicijati-ve ukazuju na pozitivne promjene.

Nakon ljetnog odmora, parlament �e vje-rovatno usvojiti predložene amandmane na Zakon o zaštiti porodice.

Guluova naglašava važnost tih amandmana. „S tim zakonom, žene koje prijavljuju nasilje u policijskoj stanici odmah �e se stavljati pod dr-žavnu zaštitu“ - kaže ona.

U prijedlogu su i mjere zaštite za neudate žene u vezama, te finansijske podrške žrtvama.

Ženske organizacije tvrde da se program za-štite svjedoka mora proširiti i omogu�iti ve�em broju žrtava da izmijene identitet i osiguraju povjerljivost. „Tim programom trebale bi se obuhvatiti i prijetnje smr�u“ - kaže Jirmibešolu.

Me�utim, više od svega, ženske grupe i dalje zagovaraju javnu svijest i edukaciju društva po pitanju nasilja u porodici.

(setimescom)

Su�enje Husniju Mubareku bi trebalo po�eti sljede�e

sedmiceTo su�enje je važan korak za Egipat, ali ono

tako�er sa sobom nosi i mnoge neizvjesnosti. Zba�eni egipatski predsjednik Husni Muba-

rek bi trebao iza�i na su�enje sljede�e srijede, 3. avgusta, zbog optužbi za korupciju i ubistva koja su se desila tokom njegove 30 godišnje vla-davine, kao i racije na demonstrante tokom re-volucije u januaru i februaru ove godine kojom je on zba�en sa vlasti. To su�enje je važan korak za Egipat, ali ono tako�er sa sobom nosi i mnoge neizvjesnosti.

Egipatska revolucija, koja je trajala 18 dana, bila je uglavnom mirna. Ali kako su masov-ni svakodnevni protesti prijetili da �e oboriti vladu, tako su policija i vojska po�eli reagova-ti sa nasiljem. Ljutnja je rasla, sve dok Husni Mubarek nije predao ovlaštenja Vojnom vije�u. Ali ta ljutnja i dalje traje. Dana 23. jula je došlo do nasilnog sukoba izme�u pristalica prijelazne vojne vlasti i demonstranata koji kažu da se re-forme ne sprovode dovoljno brzo. Ti demon-stranti su krenuli sa trga Tahrir, centra revoluci-je, gdje se i dalje ispoljavaju emocije.

„O mnogim stvarima treba suditi, ti ljudi moraju biti osu�eni za mnoge stvari, ali ništa od toga još nismo vidjeli. Oni samo odga�aju su-�enja. Samo vidimo odga�anja“ - kaže jedan od demonstranata.

„Nismo vidjeli pravdu. Moji prijatelji ovdje umiru, a mi još ne možemo vidjeti pravdu.“

Postoje naga�anja da bi se su�enje moglo odgoditi zbog bolesti gospodina Mubareka. Ali analiti�ari kažu da bi to bilo greška. Profesor Saad Edin Ibrahim ve� decenijama piše o egipat-skom društvu i nekoliko puta je bio u zatvoru jer je govorio protiv Mubarekovog režima.

„Su�enje otvoreno za javnost bi samo po sebi imalo, da tako kažemo, funkciju pro�iš�a-vanja. Ono bi apsorbovalo veliki dio napetosti koje smo vidjeli u posljednje vrijeme“ - kaže profesor Ibrahim.

On je, me�utim, zabrinut da trenutni egi-patski vojni lideri možda nisu voljni da svog bivšeg šefa stave u zatvor i, mogu�e, osude na smrt.

„On ih je imenovao i oni na njega gledaju kao na svog kolegu višeg ranga. On je bio nji-hov glavnokomanduju�i. Ne mislim da ga žele poniziti jer se to onda odražava na cjelokupnu vojsku“ - kaže Saad Ibrahim.

To je delikatan balans za najviše vojne zapo-vjednike, udovoljiti zahtjevima naroda za prav-dom i istovremeno sa�uvati vlastite pozicije. Urednica novina „Daily Egypt News“ Rania el Malki kaže da tu postoji još jedno pitanje. Ona smatra da su egipatski lideri tako�er izloženi pritisku od strane autokratskih režima u dru-gim dijelovima regiona, od kojih su se neki ta-ko�er suo�ili sa masovnim protestima.

„On bi bio prvi arapski diktator koji se ikada suo�io sa ovakvom situacijom u historiji cijelog regiona. Stoga to postavlja veoma opasan prese-dan za ostale lidere koji se boje za sebe“ - kaže Rania el Malki.

Ali dugogodišnji novinar Hišam Kasem kaže da je više stvari u pitanju, a ne samo Mubareko-va sudbina, ili sudbina ostalih lidera u regionu.

„Moja istinska zabrinutost je da se poštuje pravda, jer u trenucima dok ulazimo u novu re-publiku moramo poštovati vladavinu zakona. I Mubareku se mora pružiti pošteno su�enje. To ne smije biti pitanje osvete prema Mubareku“ - kaže Hišam Kasem.

Ljudi na trgu Tahrir bi voljeli osvetu, ili barem pravdu, i oni to žele vidjeti u su�enju Husniju Mubareku, �iji je po�etak zakazan za srijedu.

Glas Amerike

40 1. AVGUST 2011.

Barski kulturni centar u saradnji sa NVO

„Broj 19“ u srijedu 27.jula ove godine organizovao je izložbu kaligrafskih rado-va prof. dr. �azima Hadži-mejli�a iz Sarajeva.

Veoma posje�enu izlož-bu, nakon što je upravni-ca Galerije „Velimir A. Le-kovi�“ Anastazija Mirano-vi� upoznala prisutne sa nekim detaljima iz prebo-gate biografije autora, koji je potom i sam rekao ne-koliko re�enica o ovoj um-jetnosti, otvorio je amba-sador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori g-din Izmir Tali�. Izložba ove vrste po prvi put se održava u Baru i bit �e u postavci do 7. av-gusta.

Islamska kaligrafija i njeno mjesto u umjetnosti izaziva neprestanu pažnju ukupne umjetni�ke publi-ke, kako raznovrsnoš�u sti-lova, svojom dekorativno-š�u, te širokom primjenom od knjige, pa do ispisa (nat-pisa) na zgradama sakralne i administrativne namjene, pritom, bez obzira na pri-mijenjenu funkciju, nika-da nije lišena nezaobilazne, obavezne i nadasve impre-sivne ljepote. Kaligrafi-ja arapskog slova je islam-skoj umjetnosti dala naj-

ja�i i najoriginalniji pe�at. Umjetni�ki izražaj povla-�enjem linija po ravnoj po-vršini, obi�no bez obojenih sadržaja, a ipak sa o�evid-nom estetikom, nije uobi-�ajen na Zapadu, te je stoga ve� dugo predmet intere-sovanja zapadnih teoreti�a-ra, praktikanata i kriti�ara umjetnosti. Opšte je po-znata �injenica da su mnogi umjetnici sa Zapada u proš-losti, a i danas, vrlo �esto bili direktno inspirisani ka-ligrafijom, osjetivši snagu i energiju, uzvišenost i ljepo-tu ove izuzetne grane um-jetnosti, ove „nad-umjet-nosti“.

Impresivnost ove um-jetnosti možemo vidjeti i u Baru, na rijetkim preo-stalim nadgrobnim spome-nicima, na ostacima javnih �esama iz osmanlijskog pe-rioda ili Baruthani u staro-barskoj tvr�avi...

�azim Hadžimejli� je ro�en 1964. god. u Zeni-ci, Bosna i Hercegovina. Nakon najprestižnije i naj-poznatije Gazi Husrev-begove medrese u Saraje-vu, 1991. godine diplomi-ra na Univerzitetu „Mimar Sinan“ u Istanbulu, na Fa-kultetu primijenjenih um-jetnosti, odsjek Kaligrafija i umjetnost knjige. Postdi-

plomski studij i magistarski rad odbranio je na Marma-ra univerzitetu. Dalji nau�-ni i istraživa�ki rad nastav-lja na Univerzitetu „Mimar Sinan“, koji vodi pripremi i odbrani doktorske teze iz oblasti umjetnosti knjige i knjigoveza�kih oblika.

Osim akademskog ob-razovanja dr. Hadžimejli� uporedo radi i na vlastitoj izobrazbi u svim disciplina-ma umjetnosti kaligrafije, razli�itih kaligrafskih sti-lova i pisama, kao i osta-lih prate�ih elemenata kali-grafskog rada.

Dvije godine upore-do predaje na Univerzite-tu „Mimar Sinan“ u Ista-nbulu i na Akademiji li-kovnih umjetnosti u Sara-jevu, gdje se kona�no vra�a 2002. i gdje trenutno pre-daje grupu predmeta iz oblasti kaligrafije, konzer-vacije i restauracije na Aka-demiji, te na predmetu hi-storija umjetnosti na Filo-zofskom fakultetu Univer-

ziteta u Sarajevu.Primjenjuju�i ste�ena

znanja i umije�e zaštite i �uvanja pisanih materijala, kako rukopisa tako i rijet-kih štampanih dragocjeno-sti, dr. Hadžimejli� obra�i-vao je više poznatih ruko-pisnih knjiga i zbirki, kao i veliki broj štampanih ri-jetkosti u vlasništvu naj-poznatijih svjetskih kolek-cija, muzeja i galerija, kao i privatnih zbirki, a koje su dio najzna�ajnije zbir-ke svjetskog kulturnog na-slije�a i baštine. Njegovi autorski radovi, kako kali-grafski tako i oni iz oblasti umjetnosti knjige, dijelom su kolekcija najzna�ajnijih svjetskih galerija i muzeja.

Dr. Hadžimejli� dobit-nik je niza zahvalnica, pla-keta i diploma za zasluge u svojim aktivnostima i ne-posrednom radu na restau-raciji, zaštiti i o�uvanju kul-turne baštine svijeta.

Islamska kaligrafija i njeno mjesto u umjetnosti izaziva neprestanu pažnju ukupne umjetni�ke pub-like, kako raznovrsnoš�u stilova, svojom dekorativnoš�u, te širokom primjenom od knjige, pa do ispisa (natpisa) na zgradama sakralne i administrativne namjene, pritom, bez obzira na primijenjenu

funkciju, nikada nije lišena nezaobilazne, obavezne i nadasve impresivne ljepote.

Kaligrafija inspiracija umjetnikaU K U L T U R N O M C E N T R U B A R A O T V O R E N A I Z L O Ž B A K A L I G R A F I J E

KU

LT

UR

A

MIRSAD KURGAŠ

N E K A V A Š N E K A V A Š

ZEKATZEKATI SADEKATU-L-FITRI SADEKATU-L-FITRBUDU IMPULS ISLAMSKOM OBRAZOVANJUBUDU IMPULS ISLAMSKOM OBRAZOVANJU

Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu li�e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam li�e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam

klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah �e onome kome ho�e dati i više; Allah je Allah �e onome kome ho�e dati i više; Allah je

neizmjerno dobar i sve zna.neizmjerno dobar i sve zna.

V I S I N A N I S A B A N A Z E K A T J E 3 . 0 9 0 €V I S I N A S A D E K A T U - L - F I T R A J E 5 0 0 , 7 0 0 , 1 0 0 0 D I N

IZDAVA�KA KU�A EL-KELIMEH

VRIJEME JE ZA KNJIGU

El-Kelimeh, izdava�ka ku�a Mešihata Islamske zajednice u SrbijiTel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84

e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com

101 TEVBA – KAZIVANJA POKAJNIKA I POKAJNICA je knjiga koncipirana tako da najlak-še nalazi put do srca �italaca. Od svih na�ina pripovijedanja, najduže se pamte ispovijesti stvarnih ljudi, koje smo upoznali kroz historijske udžbenike ili ih da-nas vi�amo na televiziji. Od istinitih kazivanja iskrenog pokajanja ljudi iz davnina, preko kazivanja ashaba i tabiina, do najsvježijih slu�ajeva pronalaska sre�e u jedinoj vjeri, ova knjiga �e vas prošetati kroz naj�udnije sudbine, psihološka sta-nja i zanimljive crte iz života pokajnika. Oni su se ukrcali na la�u spasa. Pou�eni njihovim svijetlim primjerima, htjeli mi to ili ne – natjerat �e nas da detaljno ana-liziramo svoje stanje.

Svaki dan u kome Sunce obasja dunjaluk govori: „O sine Ademov, iskoristi me! Tako mi Allaha, ne�u se više vratiti sve dok Allah ne naslijedi Zemlju i sve što je na njoj.“Doista, mi nismo ništa drugo do dani, uzdasi… Naši životi su samo trenuci, �ak i kra�e od toga.KNJIGA “BI�EVI SRCA”, dr. Aid el-Karnija, autora nekoliko bestselera u islam-skom svijetu, na samo njemu svojstven na�in budi zaspala srca, odagnava be-skorisne brige i tjera nas da se bavimo suštinskim pitanjima iskrenosti. U ma-niru vrsnog psihologa, autor koga �ete prepoznati po knjizi “Ne tuguj”, ponire u dubinu vjerni�ke duše, koja ponekad zna usporiti svoj uspon, iako zna da u imanu nema stagnacije: ili raste – ili pada.

KUR'ANs prijevodom.Uporedo arap-ski i bosanski tekst. Format B6 (džepno iz-

danje).

ELEKTROTEHNAPRODAJA - SERVIS - PROJEKTOVANJE - INŽENJERING

| Ul. 1. maj 154 | Tel. +381 20 337 250 | Mob. +381 66 337 250 |

www.elektrotehna.net

ALARMNI SISTEMI

VIDEO NADZOR

INTERFONI

MOTORI ZA KAPIJE I RAMPE

RA�UNARI I LCDTV - PRODAJA I SERVIS

KLIMA URE�AJI - PRODAJA I UGRADNJA

SLABE STRUJE - PROJEKTOVANJE I IZVO�ENJE

GODIŠNJI ODMORI I LJETOVANJA

Turska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje

PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI

PRODAJA AVIO-KARATA

SAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

OBERHAUZEN - NOVI PAZAR BERLIN - NOVI PAZARAUTOBUSKI PRIJEVOZPreko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,

BEČA Polazak petkom, povratak utorkom

Tel: 0172/311 36 29

Preko: ESENA, DUISBURGA,

DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,

MANHAJMA, ŠTUTGARTA, ULMA,

MINHENA

Preko Slovenije: polazak subotom,

povratak subotom

Preko Mađarske, Austrije (Beča):

polazak utorkom, povratak srijedom

Tel: 0172/2774170

ELJOELJOMESARSKA RADNJA

Vl. Kolašinac Nedžad - Eljo

Ul. 1. maj 51. Novi Pazar

Telefoni:020.316.296

063.8.401.955 - Eljo064.0.201.936 - Emir065.6.309.055 - Fare POSJETITE NAS...PPOOSSJJEETITEE NNAASSPPPOOSSJJEE AASSPPP J TTIITTEE NNAA

BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO"BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO" P O G R E B N E U S L U G E P O G R E B N E U S L U G E

PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA ZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTAZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTA

MI VAM NUDIMO:- dugogodišnje iskustvo- sre�ivanje kompletne dokumentacije,- kvalitetno i potpuno islamsko opremanje dženaze- exhumacije- pristupa�nu cijenu- prisustvo pri transportu specijalnim pogrebnim autom imama Bekir-ef. ŠuškaS obzirom da smrt ne bira vrijeme slobodni steu svako doba obratiti se namaIZBJEGNITE KOMPLIKACIJE - NAZOVITE NAS!!!

0049 172 63 25 7620049 172 63 25 762BBekir-ef. ŠUŠKOekir-ef. ŠUŠKO

R E D A K C I J A :

Sead Ša�irovi�,glavni i odgovorni urednik

Samir TandirNermin Gici�

Senad Redžepovi�Salahudin Feti�

Ifet Ali�kovi�

S A R A D N I C I :

Rešad ef. Plojovi�Bekir ef. Maki�

Dr.hfz. Almir Pramenkovi�Dr. Admir Muratovi�Dr. Mehmed Meši�

Mr. Mustafa ef. Feti�Mr. Hajrudin Bali�

Mr. Senad ef. Halitovi�Mr. Misala Pramenkovi�

Nedžad ef. Hasanovi�Esad Kolašinac

D O P I S N I C I :

Omer ef. �ondi�, TutinMirfat Sadovi�, Sjenica

Hasan ef. Maki�, PrijepoljeEnes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova VarošJakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušovi�, Bijelo PoljeHfz. Abdurahman ef. Kujevi�,

Rožaje i BeraneSead ef. Jasavi�, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami, Bujanovac, Preševo, Medve�aDr. Smajo Serhatli�, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi SadAjhan Be�iri, Gora

Ekrem Tucakovi�, SarajevoAbduselam ef. Feti�, Pariz

Safet Biberovi�, ZSD

I Z D A V A ^ :

Izdava�ka ustanovaEl-Kelimeh, Novi Pazar

D I S T R I B U C I J A :

Malik Nurovi�

L E K T U R A :

Samir Škrijelj

[ T A M P A :

GRAFOKARTON, Prijepolje

E - M A I L :

redakcija@glas-islama.comnermin@glas-islama.com

salahudin@glas-islama.comifet@glas-islama.com

A D R E S A :

Ul. Gradska 1., 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše

vi�enje”. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su

potpisani autori.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra�aju

Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.Vaša p isma ša l j i te na adresu : U l . Gradska 1 , 36300

Nov i Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

Vanjska stranica cijela: 150 EURUnutrašnja stranica cijela: 120 EURPola vanjske stranice: 75 EURPola unutrašnje stranice: 60 EUR�etvrtina vanjske stranice: 40 EUR�etvrtina unutrašnje stranice: 30 EUROsmina vanjske stranice: 25 EUROsmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva Pla�anje unaprijed: popust od 25%Pla�anje po isteku: popust od 15%Oglašavanje u 12 brojevaPla�anje unaprijed: popust od 35%Pla�anje po isteku: popust od 25%Oglašavanje u više od 12 brojevaPopust od 40%

Poštovani �itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama!

Godišnja pretplata za �itaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se nakontakt telefon Izdava�ke

ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na+381 (0) 20 334 020

ili na email: kelimeh@gmail.com

Adresa: Izdava�ka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi

Pazar, Srbija

OGLASNI PROSTOR

P R E T P L A T A

DOODOO

BEBI OPREMABEBI OPREMA tel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b020/386-280 Novi Pazar020/386-280 Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVI� UJKANOVI� www.ujkanovic.comwww.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBU�E - PROIZVODNJA OBU�E ISKLJU�IVO OD KOŽEISKLJU�IVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO- IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževi�a 17. ul. Rifata Burdževi�a 17.

PROIZVODNJA:PROIZVODNJA:fax: 020/382-072fax: 020/382-072tel: 020/389-170tel: 020/389-170mob: 063/628-005mob: 063/628-005e-mail: e-mail: mecoflridamecoflrida nadlanu.com nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECOVLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECO

@@

�� �������� ��� �������� �!"�#$%� ����&'�$%� ()'*+,-'*+-('*+-,'*+-)'*��� .!"&��� �!"�#$��� #/���%�$�� �&��!&%0$��� �!�1%�%� �� 2%!.$�� $�". ���� 0�!%� ����&'�$� ��"�.���.� %� ��0�+! �"$%����!.&� %�!.��'%!����.'%&� 3�"����(4�1'��0%�.��$��#���%�0%�.��%$&.�3�$��)+&�!�'��$���01�"&� ��%���"��&��" ��$%'�"&�+! �'�%��0��0�!�'���$��0.5!.����%��&��.�!��%�".��!&%0%�����$��&. ����#%0��!�'%$��"!%�!�".&��

�� ��� �������� "&�$�0%� �� �!"�#$��� #/���%� *('*+*6'*+,7'*+

-*'*+-8'*+),'*� �� %#/���$�%� "�� ��/ .��'� $�� �.!�.�1%�$%�1.$&�����"�.���.��9.5�'$%� %3&��9 %$��0��&���0%�.��$��#������+0�! �"$��!.��'%!������$��/�%��$�.��)+&�!�'��$���01�"&� ��%+���"��&��" ��$%'�"&�! �'�%��0��0�!�'���1.$&�� $��/�%��$�.�

�� ��� �������� 2% �� :�&. � "�� 9�#.$�'� �� ���0%�� �9�.!�&� %'�� *4� �!"�#$%:�����&'�$����0�5%$.����,-+(*4'*���'��(,�;�!�#%+����*�"��$.���.#.�0$��1%"&.�$��#��0����� %�.�����.;.$���0��%+5&.��9�#.$�"��"0�'����&.<�'����.'�'�%���. %�.�%'���/ .��'�$��'��.�� ,4����!%$/�'�."&���=�>.� #�'�.$�� #��$.!�.&$%$.�����0�'��#����� ����.0��������$"!�'���%'�����

�� �����.'��!�<�+0% �����*?4'*���1.$&���/������� �����.'�� �!� �*4'*���1.$&���/������� �����.'��� �1����(4���%�$��'�/%"&�� $�'���&������.�� &%/+���

=�>.�%�%#$��' �%0�$�.��� ���%'��0. %!%�%#9���!�<��$��"0%'� �!�1%��'����0�/��#������ ���%'��0. %!%�%#9���� �1.0��%�".�"!%:�%'�$���$��"0%'� �!�1%��+

'������0�'��#����%��!� $%'�'�."&%'����� ���%'��0. %!%� %#9����". �%0%:�"&�$�0���!��� %� %"&%:��� %#/���$�%�

$��"0%'� �!�1%��'������0�'��#������� ���%'�� 0. %!%� %#9��� !�<��� "&�$�0��� � �1.0�� $�� �����$"!�'�

'����� �����$%!��� �.�/����� %� ����.0��� !��� %� !�'�.$#�1%���%"&%:�#��$.!�.&$%$.�����0�'��#����

�� �&�.9$��"&����!�<��"��� �1.'���1.$&���/��������%�%#/���$�.�#/���.�� �<�$�.������/�0���������1.$&%'��

�� �����.'��"&����!�<����1.$&���/�������� �����.'��� �1����*+(4���%���1.$&���/������� �����.'��".�"!��%'�$������0%5.�:.!&����$��.5&.�%� %�". %'��

�!����0�/��#����

FLORIDA SHOES

DJ E� I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževi�a br. 10., Novi Pazar

vodi� kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILI�I, HALJINICE ZA CURICE...

kids

fash

ion

kids

fash

ion

Brunnenstr. 36Brunnenstr. 3644147 Dortmund44147 Dortmund

HAMZI� R. - LIMUNHAMZI� R. - LIMUN+4923147886748+4923147886748

+491722343418+491722343418

SAN

DŽAK GRILLS

ANDŽAK GRILL

DORTMUNDDORTMUND

N E K A V A Š N E K A V A Š

ZEKATZEKATI SADEKATU-L-FITRI SADEKATU-L-FITRBUDU IMPULS ISLAMSKOM OBRAZOVANJUBUDU IMPULS ISLAMSKOM OBRAZOVANJU

Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu li�e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam li�e na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam

klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. – A Allah �e onome kome ho�e dati i više; Allah je Allah �e onome kome ho�e dati i više; Allah je

neizmjerno dobar i sve zna.neizmjerno dobar i sve zna.

V I S I N A N I S A B A N A Z E K A T J E 3 . 0 9 0 €V I S I N A S A D E K A T U - L - F I T R A J E 5 0 0 , 7 0 0 , 1 0 0 0 D I N

IZDAVA�KA KU�A EL-KELIMEH

VRIJEME JE ZA KNJIGU

El-Kelimeh, izdava�ka ku�a Mešihata Islamske zajednice u SrbijiTel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84

e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com

101 TEVBA – KAZIVANJA POKAJNIKA I POKAJNICA je knjiga koncipirana tako da najlak-še nalazi put do srca �italaca. Od svih na�ina pripovijedanja, najduže se pamte ispovijesti stvarnih ljudi, koje smo upoznali kroz historijske udžbenike ili ih da-nas vi�amo na televiziji. Od istinitih kazivanja iskrenog pokajanja ljudi iz davnina, preko kazivanja ashaba i tabiina, do najsvježijih slu�ajeva pronalaska sre�e u jedinoj vjeri, ova knjiga �e vas prošetati kroz naj�udnije sudbine, psihološka sta-nja i zanimljive crte iz života pokajnika. Oni su se ukrcali na la�u spasa. Pou�eni njihovim svijetlim primjerima, htjeli mi to ili ne – natjerat �e nas da detaljno ana-liziramo svoje stanje.

Svaki dan u kome Sunce obasja dunjaluk govori: „O sine Ademov, iskoristi me! Tako mi Allaha, ne�u se više vratiti sve dok Allah ne naslijedi Zemlju i sve što je na njoj.“Doista, mi nismo ništa drugo do dani, uzdasi… Naši životi su samo trenuci, �ak i kra�e od toga.KNJIGA “BI�EVI SRCA”, dr. Aid el-Karnija, autora nekoliko bestselera u islam-skom svijetu, na samo njemu svojstven na�in budi zaspala srca, odagnava be-skorisne brige i tjera nas da se bavimo suštinskim pitanjima iskrenosti. U ma-niru vrsnog psihologa, autor koga �ete prepoznati po knjizi “Ne tuguj”, ponire u dubinu vjerni�ke duše, koja ponekad zna usporiti svoj uspon, iako zna da u imanu nema stagnacije: ili raste – ili pada.

KUR'ANs prijevodom.Uporedo arap-ski i bosanski tekst. Format B6 (džepno iz-

danje).