��������������

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

16. ša'ban 1432. 16. ša'ban 1432. •• 15.juli 2011. 15.juli 2011. • • Broj 218 Broj 218 • • Godina XVGodina XV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

S T O P S E G R E G A C I J I � ���� � �� �� ��� �� �� ��� � ��� ������� � ����� �� �� �� ���� ��� ���� �

��� ���! � �� �� �� � "�#�$� �A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

MU

SLIMAN

MU

SLIM

ŠESNAEST GODINA ODŠESNAEST GODINA OD GENOCIDA U SREBRENICI GENOCIDA U SREBRENICI

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: office@trgokemo.comweb: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake nedjelje nova roba...

Svake nedjelje nova roba...

Uvijek novi modeli...

Uvijek novi modeli...

Adre

����������������� �������������������������PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

BROJ 218/XV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

Ovaj svijet je mjesto velikih iskušenja za one koji imaju mo�; i ovaj svijet je mjesto

malih ushi�enja za one koji ne mogu pro�i putem do svoje slobode.

Ali ovaj svijet je i mjesto gdje se mogu prepoznati male duše velikih i ve-like duše malih ljudi koji su svjesni da je svaki Božji dar iskušenje koje pretpo-stavlja obavezu zekata, tj. podjele život-nih iskušenja sa drugim.

Tako je sadaka zekat na iskušenje imanja; skrušenost je zekat na iskušenje �asti; obzirnost i požrtvovnost je zekat na iskušenje vlasti; pou�avanje i javno mišljenje je zekat na iskušenje znanja; a zekat na iskušenje današnjeg dana je zahvalanost Bogu, sabur i nada u Božju milost i svemo� da �e istina i pravda po-bijediti.

Danas je ponedjeljak 11. juli 2011. po Miladu, odnosno 10. šaban 1432. po Hidžri.

Nalazimo se u Poto�arima gdje je prije šesnaest godina na današnji dan po�elo ubijanje više od osam hiljada muškaraca - dje�aka i staraca iz Srebre-nice, Bratunca, Vlasenice i drugih mje-sta bosanskog Podrinja.

Jedanaesti juli 1995. god. upisan je u povijest velikih sramota �ovje�anstva koje nije sprije�ilo ubijanje nevinih ljudi u Poto�arima.

Razlika izme�u sramote �ovje�an-stva i boli Srebrenice je kao razlika iz-me�u onih dvojice koji još prkose �o-vje�anstvu i onih hiljada majki koje još pla�u da �uju gdje su im sinovi.

Dakle, niti se sramota �ovje�anstva smanjuje, niti se bol majki Srebrenice umanjuje. Sve je isto kao i prije šesnaest godina ovdje u Poto�arima, osim naše vjere u Boga koja se svakim danom uve-�ava da srebreni�ka žrtva nije uzaludna i ove istine u kostima naše bra�e koja nam svakim danom sve više obe�ava da je pravda sve bliža i sve ja�a.

Bra�o i sestre, dragi prijatelji, naša nas vjera u�i da ima jedan grijeh kojeg nikada ne smijemo po�initi, a to je da ponizimo �ovjeka, ili da dozvolimo da neko drugi ponižava �ovjeka u našem prisustvu bez da dignemo glas protiv tog neljudskog �ina.

Ne postoji razlog zbog kojeg bih ja trebao biti sretniji i sigurniji u svom domu i u svojoj domovini od bilo koga. To je ono što treba da ovdje nau�imo.

To je ono što ovdje treba da upamtimo i odavde ponesemo.

Kao musliman, uvjeren sam da mogu dati od sebe ono što jesam, a ne samo ono što imam, onima koji nisu musli-mani. Moramo poštivati jedni druge ne unato� našim razlikama, ve� zbog razli-ka me�u nama. Ja moram poštivati kr-š�anina/hriš�anina zbog onog što on ili ona jesu, Jevreja zbog onog što on ili ona jesu, agnostika zbog onog što on ili ona jesu. Tako�er, o�ekujem isto pošto-vanje prema meni.

Ovih dana me jedan mladi Srebre-ni�anin pitao: „Kako se ovo sve moglo nama dogoditi? Mi nismo bili ni fanati-ci, ni ekstremisti, ni teroristi? Mi smo bili obi�ni ljudi!? Nikoga nismo mrzili? Nikome nismo zla �inili! Nikoga nismo napadali! Samo smo željeli da živimo u slobodi svoje vjere i svoje zemlje! Ko je planirao? Ko je dopustio da se po�ini genocid nad našim narodom!? Kako je svijet mogao da šuti?“

Zatim se okrenuo prema meni i pitao me: „Reci mi, šta si ti uradio za moju i budu�nost mojih vršnjaka?!“ „Trudim se“ – rekoh – „koliko mogu da se ne za-boravi genocid, da se drži živo sje�anje na naše stradanje i borim se protiv po-kušaja onih koji bi da zaboravimo, jer ako mi zaboravimo, krivi smo kao sau-�esnici u zlo�inu.

Sine moj, mi smo bili naivni, neisku-sni i lakovjerni, pa smo �ekali pomo� svijeta koji je šutio. I zbog toga sam se zavjetovao da ne�u šutjeti, ve� da �u uvijek i na svakom mjestu glasno govo-riti o genocidu nad našim narodom i di-gnut �u svoj glas protiv patnje i strada-nja bilo kad i bilo gdje u svijetu.

Zato gdje god se ljudi progone zbog njihove rase, vjere, nacije ili politi�kog mišljenja mi moramo dignuti svoj glas protiv toga, jer Bog Uzvišeni zabranjuje diskriminaciju.

Ukorijenjen u sje�anje i tradiciju mog naroda, koji ima u pam�enju ge-nocid, dužan sam, dužni smo svi mi, da se lije�imo od naivnosti i lakovjernosti.

Kao što vidiš, sinak moj, niko ne okre�e drugu stranu obraza, ve� svi udaraju na tvoj obraz ako ne znaš da se braniš, ako si slab i nejak da se odbraniš od lažnih optužbi.

Zato je moj i tvoj prioritet da bude-mo jedinstveni, da budemo jaki i snaž-ni, te da se brinemo o sebi, o svojoj po-

rodici, o svom domu i domovini. Nije bez razloga re�eno da voliš dru-

gome kao što voliš samome sebi. Dakle, prirodno je voljeti svoje, a poštivati tu�e.

Neprirodno je voljeti tu�e, a ne poštovati svoje. Ovdje u Poto�arima dužan je svaki Bošnjak i Bošnjakinja obnoviti zavjet da �e se brinuti za dru-gog Bošnjaka i Bošnjakinju ma gdje bio, ma gdje bila u svijetu. To je zavjet kojeg dugujemo sami sebi i kojeg ne smijemo nikad iznevjeriti zato što više nikad, uz Allahovu pomo�, ne smijemo dopustiti da nam se dogodi genocid, niti smijemo šutjeti, gledaju�i nasilje, jer nasilje nije naš put.“

To je ono što sam rekao mladom Sre-breni�aninu koji se pitao šta sam u�inio da njemu i njegovim vršnjacima budu�-nost bude bolja od prošlosti.

Zato ovdje i sada u njegovo ime obra-�am se svima koji mogu da u�ine nešto za živote onih koji su preživjeli geno-cid u Srebrenici da to u�ine prije nego što bude prekasno. Znamo da je svaki trenutak dragocjen, a svaki sat nepro-cjenjiv. Kada ih ne bi dijelili sa drugima zna�ilo bi da ih izdajemo. Naši životi ne pripadaju samo nama, oni pripadaju svima onima kojima je potrebno da smo uz njih u teškim trenutcima.

Muslimani, Jevreji i krš�ani dijele ogromno duhovno naslije�e, koje pro-izilazi iz ibrahimovske tradicije. Naša vjerska u�enja i naše duhovno iskustvo zahtijeva da savladamo zlo dobrim. Mi se sje�amo, ali ne sa željom za osvetom i mržnjom. Za nas je sje�anje molitva za mir i pravdu kao i posve�enost toj mi-siji. Samo u svijetu mira i pravde za sve možemo izbje�i ponavljanje grešaka i stravi�nih zlo�ina iz prošlosti.

Zato smo danas ovdje da se zna da je istina naša snaga, da je pravda naša sud-bina, da je ljubav naša nada, da je mir naša poruka, da je Bosna naša domovi-na, da je Srebrenica zvijezda koja budi savjest onih koji dadoše ma� nasilniku da ubije nevina �ovjeka koji je kroz pla� govorio:

„Stvoritelju moj, kome me povjera-vaš?

Strancu koji ima dušu, ali ništa ne zna,

Ili komšiji koje sve zna, ali dušu nema?“

Mi Bošnjaci imamo obavezu da se jasno i nedvosmisleno odredimo protiv zla zlih ljudi. Neutralnost pomaže dželatu, nikad žrtvi. Šutnja hrabri tiranina, nikad potla�enog. Mi moramo dignuti svoj glas kada je ljudski život ugrožen i kada je ljudsko dostojanstvo poniženo. Tu nema ni nacionalnih, ni

etni�kih granica. Tu postoji samo jedna granica, a to je granica izme�u dobra i zla.Mi moramo biti na strani dobra.

P O R U K A R E I S U L E M E D R . M U S T A F E - E F . C E R I � A P O V O D O M K O L E K T I V N E D Ž E N A Z E Š E S N A E S T E G O D I Š N J I C E S R E B R E N I � K O G G E N O C I D A

Šutnja hrabri tiranina

6 15. JULI 2011.

SLUŽBENI RETROVIZOR

SLUŽBENI RETROVIZOR

OTKLONITI PET NEPRAVDI PREMA BOŠNJACIMA

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� sastao se sa izvjestio-cem Evropske unije za Srbiju, Jelkom Kacinom, u Sarajevu

10.07.2011. god.U dvo�asovnom razgovoru tretirano je stanje ljudskih prava u

Sandžaku, kao i zna�aj rješavanja otvorenih pitanja i problema u Sandžaku za regionalnu stabilnost, te uspješan nastavak puta Srbije ka Evropskoj uniji.

U razgovoru je postignuta saglasnost da je za po�etak stabilizaci-je stanja u Sandžaku neophodno otkloniti pet nepravdi prema Boš-njacima u Srbiji:

1. Ugrožavanje jedinstva Islamske zajednice,2. Isklju�ivanje 39 vjerou�itelja iz islamske vjeronauke,3. Ugrožavanje vakufske imovine,4. Ometanje akreditacije Internacionalnog univerziteta u Novom

Pazaru i5. Opstrukcija rada Bošnja�kog nacionalnog vije�a.Sagovornici su, tako�er, analizirali zna�aj afirmacije svijesti o ge-

nocidu, što je od neposredne koristi za ozdravljenje odnosa me�u narodima na prostoru Zapadnog Balkana.

OSNOVAN ISLAMSKI KULTURNI CENTAR „ALTUN-ALEM“

Na 13. redovnoj sjednici održanoj 12.07.2011. god. u pro-storijama Fakulteta za islamske studije, Mešihat Islam-

ske zajednice u Srbiji donio je odluku kojom se osniva Islam-ski kulturni centar „Altun-alem“ sa sjedištem u Novom Pazaru.

Cilj osnivanja ovog Centra je o�uvanje i afirmacija kulturne baštine muslimana u Sandžaku, a na mjesto direktora u osniva-nju imenovan je dr. Hajrudin-ef. Bali�.

Na ovoj sjednici Mešihata utvr�en je i nisab zekata za nastu-paju�u zekatsku godinu, te odre�ene kategorije sadekatul-fitra za predstoje�i Ramazan.

�lanovi Mešihata jednoglasno su usvojili program priprema ramazanskih aktivnosti u Islamskoj zajednici, a odlukom Me-šihata u toku mjeseca Ramazana u sandža�kim gradovima bi�e organizovana vjersko-kulturna manifestacija „Festival islama“.

Mešihat je pohvalio rad Škole Kur'ana i zatražio da se anga-žuje na otvaranju odjeljenja ove škole u sandža�kim medžlisi-ma.

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

U P R O D A J I S U N O V I B R O J E V I � A S O P I S A " S A N D Ž A K " , " T A L I B " I " S O F T A "

PET DO DVANAEST ZA RJEŠAVANJE SANDŽA�KOG PITANJA

BROJ 218/XV 7

AKTUELNOSTI

TADI�EVO SRAMNO IZJEDNA�AVANJE

Povodom ju�erašnje izjave Borisa Tadi�a, predsjednika Republi-ke Srbije, prilikom zvani�ne posjete Sarajevu, o izjedna�avanju

Jovana Divjaka, Ilije Juriši�a i Ejupa Gani�a sa Radovanom Karadži-�em i Ratkom Mladi�em, reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri� je izdao sa-op�enje za javnost u kojem se kaže:

- Svakog razumnog �ovjeka raduju susreti politi�ara u regiji za-padnog Balkana, posebno na podru�ju bivše Jugoslavije, jer svi smo umorni od sukoba, nepovjerenja i �ekanja da nam se otvore bolji, si-gurniji i sretniji putevi u budu�nost. Zato je zvani�na posjeta pred-sjednika Srbije Borisa Tadi�a Sarajevu prihva�ena kao znak dobre volje Beograda, koju smo dugo �ekali, nadaju�i se da �e nam donijeti dobre vijesti, ali i strahovali da nas ta posjeta može razo�arati. Nažalost, do-godilo se upravo ovo drugo.

Mi smo razo�arani Tadi�evim neprimjerenim, �ak bi se moglo re�i sramnim, izjedna�avanjem Jovana Divjaka, Ilije Juriši�a i Ejupa Ga-ni�a sa Radovanom Karadži�em i Ratkom Mladi�em. Boris Tadi� je mogao štošta kazati, ali upore�ivati akademika Ejupa Gani�a na bilo koji na�in sa osumnji�enim za ratni zlo�in genocida Radovana Karad-ži�a i Ratka Mladi�a je krajnje licemjerno i nemoralno od predsjedni-ka Tadi�a, koji jednom kaže da oni koji su oslobo�eni, nisu više krivi, a opet ih proziva i izjedna�ava sa dokazivo osumnji�enim za teški ratni zlo�in – genocid.

O�ito za Tadi�a ništa ne zna�i �injenica da je akademik Ejup Gani� pred meritornim sudom u Londonu oslobo�en svih optužbi, koje mu beogradska obavještajna služba name�e svih ovih godina. Bilo je za o�ekivati da se, na temelju te nepobitne �injenice, Boris Tadi� ispri�a akademiku Ejupu Gani�u za beogradsku klevetu i patnju koju je pre-živio on i njegova porodica u Londonu te da mu osigura da može slo-bodno i bez straha posjetiti svoju rodbinu u Novom Pazaru. Umje-sto toga Boris Tadi� usred Sarajeva proziva akademika Ejupa Gani�a i izjedna�ava ga sa Karadži�em i Mladi�em.

To je, doista, krajnje nemoralno i sramotno, jer i Boris Tadi� mora jednom nau�iti da nisu jednaki oni koji su hrabro i �asno branili ovaj ponosni grad u kojem na sred Baš�aršije Tadi� može nakon svega u miru popiti kahvu i oni koji su ovaj grad �etiri godine danono�no gra-natirali bez milosti i bez stida od Boga i svijeta.

Zato tražimo da se Boris Tadi� ispri�a patriotima ovoga grada, svim žrtvama genocida u Bosni i Hercegovini i svim ljudima dobre volje za neprimjereno izjedna�avanje boraca za slobodu i ljudsku �ast i agresora koji su ubijali nevinu sarajevsku djecu – kaže se u izjavi re-isu-l-uleme dr. Mustafe Ceri�a o ju�erašnjoj izjavi predsjednika Srbije Borisa Tadi�a.

MINA

AKTUELNOSTI

D A N I S R E B R E N I C E

JEDANAEST LATICA ZA JEDANAESTI JULI

U okviru manifestacije „Dani Srebrenice“, u organizaciji Udru-ženja žena „Merjem“, a u saradnji sa Udruženjem žena iz Gra-

�anice u Bosni i Hercegovini, u petak 1. jula 2011. godine u 5 do 12, na Gradskom trgu „Gazi Isa-beg Ishakovi�“ u Novom Pazaru uprili�ena je podjela cvjeti�a sa 11 bijelih latica koje simboliziraju genocide nad Bošnjacima i 11. jul, dan kada je u Srebrenici izvršen genocid.

Gra�ani koji su prisustvovali ovom simboli�kom �inu cvjeti�e, koje su zaka�ili na svoje revere, nosit �e u periodu od 1. do 11. jula, u da-nima obilježavanja genocida u Srebrenici, i na taj na�in poslati poru-ku mira.

Ovom prilikom prisutnima su se obratili glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli� i predsjednica Udružena žena „Mejrem“ mr. Misala Pramenikovi�.

„U ovom projektu je napravljeno preko 10 hiljada ru�no ra�enih cvjeti�a koji se danas dijele u nekoliko gradova u BiH, Sloveniji i Hr-vatskoj. Ovaj cvjeti�, iako je mali, nosi zna�ajnu simboliku i izra�en je u dvije boje: bijeloj - koja simbolizira nevinost žrtava i zelenoj - koja simbolizira nadu da �e se Bošnjaci vratiti u Srebrenicu i da �e ugašena ognjišta biti obnovljena“ – rekla je mr. Misala Pramenkovi�.

Glavni muftija je istakao da cvjeti� izaziva i poja�ava bol, ali je izra-zio odlu�nost da ovim simboli�kim �inom preuzimanja cvjeti�a Bošnjaci, na inicijativu Majki Srebrenice, upozoravaju da vrijeme curi i da im se ne smije desiti zaborav.

„Ovim cvjeti�ima mi poru�ujemo da je naša borba protiv genocida, protiv svakoga zla, odlu�na, ali mirna, pacifisti�ka i puna opredjeljenja da ne dozvolimo da nam mržnja u�e u srca. Uvjereni smo da uz ove naše simboli�ke poruke mi Bošnjaci želimo izgraditi sebe i svoje porodi-ce, svoju zajednicu i svoju naciju tako da nikada više niko ne�e biti u prilici da u�ini genocid nad Bošnjacima. To �emo uspijeti samo ukoliko ovu našu svijest pretvorimo u energiju koja �e trajati 365 dana svake godine“ – rekao je Glavni muftija.

Muftija je istako ponos o svijesti Bošnjaka koji stoje na gradskim trgovima širom prostora gdje žive sa identi�nom porukom.„Pozivam i naše komšije da našu svijest o genocidu i našu akciju protiv genocida ne shvataju da je usmjerena protiv bilo koga. Ona je usmje-

rena samo protiv onih koji zagovaraju genocid. Neka to shvate kao našu poruku mira koja je jednako korisna za Bošnjake, ali i za sve druge gra�ane“ – rekao je Glavni muftija.

Istovremeno podjela cvjeti�a je organizovana u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Gra�anici, Zagrebu i Ljubljani.

NERMIN GICI�

SAOPŠTENJE

ZA TADI�A REPUBLIKA SRPSKA JE DRŽAVA – LAPSUS ILI PROVOKACIJA

Bošnja�ka demokratska zajednica pozdravlja zvani�nu posjetu predsjednika Tadi�a Sarajevu i podržava svaki korak ka poli-

ti�koj stabilizaciji regiona, što je preduslov evropskim integracija-ma, kao i ekonomskom oporavku svih država na ovom prostoru.

Me�utim, simptomati�no je to da je predsjednik Tadi� za medije izjavio da on uvijek govori isto, bilo da se nalazi u Srbiji, BiH, Re-bublici Srpskoj ili bilo kojoj drugoj državi. Od predsjednika Tadi�a tražimo da pojasni da li je u pitanju lapsus ili tendenciozno isticanje Rebulike Srpske kao države, što je u direktnoj suprotnosti sa njego-vom izjavom da podržava suverenitet i integritet BiH.

Neprihvatljiva je i izjava kojom stavlja u istu ravan Gani�a, Div-ljaka i Juriši�a sa ratnim zlo�incima Mladi�em i Karadži�em, �ime se izjedna�avaju žrtva i agresor. Tako�er, postavljamo pitanje da li je slu�ajno posjeta Sarajevu uprili�ena 6. jula na dan kada je 1995. godine otpo�eo genocid u Srebrenici. Ako odabir ovog datuma nije provokacija i predsjednik Tadi� i njegovi doma�ini u Sarajevu mora-li bi više povesti ra�una o emocijama bošnja�kog naroda, a posebno o emocijama porodica žrtava u Srebrenici.

INFORMATIVNA SLUŽBA BDZ

8 15. JULI 2011.

AKTUELNOSTI

P R O F E S O R I „ B E H R A M - B E G O V E “ M E D R E S E

P O S J E T I L I I S L A M S K U Z A J E D N I C U

RAZMJENA ISKUSTAVA I SARADNJA

U �etvrtak 30. juna brojna delegacija „Behram-begove“ medrese iz Tuzle, koju su sa�injavali uprava i profesori,

posjetila je „Gazi Isa-beg“ medresu u Novom Pazaru gdje im je doma�in bio direktor Medrese Rešad-ef. Plojovi�. Prilikom posjete Novom Pazaru musafiri su obišli i ustanove koje rade u okrilju Islamske zajednice u Srbiji, a na kraju posjete Sandžaku primio ih je i glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�.

Posjetu Sandžaku musafiri iz Tuzle su organizovali u okvi-ru studijskog putovanja u kojem su zijaretili medrese u Tirani, Skoplju i Prištini, u okviru kojih su sa svojim doma�inima raz-mijenili iskustva i uspostavili saradnju.

Kako je istakao pomo�nik direktora „Behram-begove“ me-drese u Tuzli, dr. Sead-ef. Seljubac, glavni i osnovni cilj posjete Novom Pazaru i drugim gradovima jesu razmjenjivanja isku-stava, upoznavanje kadrova, nastavnih planova i iskustava u radu drugih medresa na Balkanu.

Direktor Tuzlanske medrese dr. Vahid-ef. Fazlovi� zahvalio se efendiji Plojovi�u na gostoprimstvu.

„Za nas je jako važno da se nalazimo u ovoj Medresi obzi-rom da ona sa medresama u Bosni i Hercegovini pripada jedin-stvenom sistemu islamskog obrazovanja. Želim naglasiti da je saradnja profesora u našim medresama kvalitetna i želim ista�i da je rad naših medresa vrlo uspješan“ – rekao je, izme�u osta-log, direktor Fazlovi�.

Dr. Fazlovi� je istakao je da je Medresa „Gazi Isa-beg“ dala veliki doprinos u razvoju Islamske zajednice u Srbiji i da je naj-ve�i doprinos Novopazarske medrese bu�enje duhovne svijesti sandža�kih Bošnjaka, a posebno mladih.

„Veliko bogatstvo danas je imati pred sobom sliku mladi�a i djevojke koji mogu u moralnom i ljudskom smislu predstavljati instituciju“ – zaklju�io je Fazlovi�.

�lanovi ove delegacije su posebno istakli da su fascinira-ni snagom i upornoš�u glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorli�a u borbi za bolju budu�nost Boš-njaka, te da se nadaju da �e, uprkos svim preprekama na tom putu, Sandžaklije ustrajati u svojoj borbi za ono što im prirod-no pripada.

NERMIN GICI�

PRAVDA

DRŽAVA HOLANDIJA JE KRIVA ZA SMRT TRI

SREBRENI�KA BOŠNJAKA

Holandski apelacioni sud za-klju�io je danas da je dr-

žava Holandija odgovorna za smrt trojice muslimana poslije pada Sre-brenice u julu 1995. godine i nare-dio je vladi da plati odštetu njiho-vim porodicama.

„Sud je presudio da je holan-dska država odgovorna za smrt ovih ljudi pošto holandski kontin-gent UN nije smio da ih izru�i sna-gama bosanskih Srba“, izjavila je predstavnica za štampu tog suda u Hagu, prenio je Reuters.

Utvr�ena istina

Advokatica odbrane Karlijn Te-uben rekla je da �e pažljivo prou�i-ti presudu prije nego što odlu�i o eventualnom ulaganju žalbe, javio je AP.

Gra�ansku parnicu protiv Ho-

landije pokrenuli su Hasan Nuha-novi�, prevodilac, kome su u Sre-brenici ubijeni brat i otac, te poro-dica Rize Mustafi�a, koji je tako�e ubijen.

Holandski okružni sud je 2008. godine zaklju�io da Holandija nije odgovorna za neuspijeh svojih trupa da zaštite srebreni�ku enkla-vu 1995. godine, a tužitelji su ulo-žili žalbu na tu presudu.

Holandski pripadnici mirovnih snaga UN bili su zaduženi za tako-zvanu „sigurnosnu zonu“ u Srebre-nici, koju su u julu 1995. godine za-uzele snage Vojske Republike Srp-ske, nakon �ega su izvršile genocid nad bošnja�kim stanovništvom.

Holandska vlada, koja je više puta bila meta optužbi zbog Sre-brenice, tvrdila je da su UN osta-vile na cjedilu holandske vojnike pošto im nisu poslale vazdušnu po-dršku protiv srpskih snaga.

Današnja presuda bi, kako je naveo AP, mogla da omogu�i po-rodicama drugih žrtava masakra u Srebrenici da zatraže odštetu od Holandije.

Bivši prevodilac u holandskom bataljonu u Srebrenici Hasan Nu-hanovi� izjavio je da je zadovoljan

presudom suda u Hagu kojom je Holandija proglašena „djelimi�no krivom“ za smrt njegovog oca i brata, koje su u julu 1995. ubili pri-padnici Vojske Republike Srpske.

„Zadovoljan sam pogotovo zbog toga što je sud potvrdio sve naše tvrdnje iz tužbe – da su moji otac, brat i majka 13. jula 1995. bili na silu i protivno svojoj volji istjerani iz holandske baze i preda-ti VRS, iako je holandski bataljon imao dovoljno informacija da zna šta �e se sa njima dogoditi“, rekao je Nuhanovi�.

Najgorim što je doživio u ovom postupku Nuhanovi� je nazvao tvrdnju da „holandski bataljon ni-kada nije nikoga izbacio iz svoje baze“, kojom se tokom osmogo-dišnjeg postupka branila država Holandija.

Kazao je da je bio „frustriran“ zbog takvog stava Holandije i da „nije o�ekivao“ pozitivnu presudu.

Ista presuda odnosi se i na smrt Rize Mustafi�a, koji je, tako�e, bio izba�en iz logora holandskih voj-nika, iako je u bazi radio kao elek-tri�ar.

Mustafi�eva porodica, tako�e, dobila je pravo na odštetu.

Nuhanovi� je najavio da �e za-tražiti odštetu od Holandije u od-vojenom parni�nom postupku.

„Ja �u, kao i do sada, raditi sve našta imam pravo“, rekao je on.

Holan�ani iznena�eni

Ministarstvo odbrane Holandije je iznena�eno današnjom odlukom suda u Hagu.

Neimenovani zvani�nik Mi-nistarstva izjavio je za holandsku agenciju ANP da �e presuda biti pažljivo prou�ena prije nego što bude odlu�eno koji �e koraci biti preduzeti. Holandija može uložiti žalbu na današnju odluku suda.

Isti zvani�nik je podsjetio da je prije današnje odluke Žalbenog vije�a, Okružni sud u Hagu u pr-vostepenoj presudi ocijenio da su holandske trupe uživale imunitet, budu�i da su u Srebrenici djelovale pod okriljem UN i odbacio odštet-ni zahtjev ro�aka žrtava.

DNEVNI AVAZ

BROJ 218/XV 9

AK

TU

EL

NO

ST

IPravda spora, ali dostižnaSALAHUDIN FETI�

Majke Srebrenice izgubile su svoje najmilije i njima je naravno najteže. Ali neka znaju, Bošnjaci Sandžaka se u potpunosti suosje�aju sa njima. Kao što je Srebrenica simbol stradanja, Majke

Srebrenice su simbol borbe za pravdu i istinu.

T R I B I N A M A J K I S R E B R E N I C E U T U T I N U

Tribinom Majki Sre-brenice i projekci-

jom filma „Daleko je Tuzla“ Avda Huseinovi�a, danas je u Tutinu nastavljeno obilje-žavanje „Dana Srebrenice u Sandžaku“ u organizaci-ji Bošnja�kog nacionalnog vije�a i Bošnja�ke kulturne zajednice.

Ovom prigodom u zija-ret Sandžaku se nalaze �la-nice Udruženja majki en-klava Srebrenice i Žepe na �elu sa majkom Munirom Subaši� i �lanice Udruže-nja majki Podrinja kojeg predvodi majka Šuhra Si-nanovi�.

Skup je održan u Maloj sali Doma kulture nakon podne namaza.

Poslije selama upu�enih gostima iz Bosne i mnogo-brojnim prisutnima, obra-tio se predsjednik Izvršnog odbora Bošnja�kog nacio-nalnog vije�a Samir Tandir. On se osvrnuo na paralelu Tutin–Srebrenica i zašto je baš odlu�eno da i ove godi-ne majke Srebrenice budu baš u Tutinu.

„Kada smo odlu�iva-li koji grad da po�astimo skupom na kojem �e govo-riti Majke Srebrenice, od-lu�ili smo da to bude Tutin iz razloga što je on simbol stradanja nas Bošnjaka San-džaka, kao što je Srebrenica simbol stradanja bošnja�-kog naroda planetarnih di-menzija, jer znamo koliko su se Bošnjaci Tutina žrtvo-vali proteklih stotinu godi-na i trpjeli diskriminaciju i pritisak u svim segmentima života“ – kazao je Tandir.

Potom su se obrati-le majka Munira i majka Šuhra koje su govorile o svemu onome što su prošle kroz ratni period, poteško-�e i gubitke svojih najmili-jih, ali i poteško�e na putu pronalaska posmrtnih osta-taka šehida Srebrenice, te trnovitom putu u cilju za-dovoljenja minimuma prav-de za genocid u Srebrenici.

Majka Munira se po-sebno osvrnula na nedav-no hapšenje ratnog zlo�in-ca Ratka Mladi�a, za kojeg je kazala da nije uhapšen ve� je predat i da tu posto-ji ogromna razlika, ali da je ipak neki minimum pravde

zadovoljen:„Za nas hapšenje Ratka

Mladi�a zna�i puno. Zna�i da zlo�in nikada ne zasta-rijeva. Zna�i da je pravda spora, ali dostižna. I zna�i da iako ste veliki heroj u svom narodu morate izi�i pred lice pravde.“

Prije puštanja doku-mentarnog filma „Daleko je Tuzla“ skupu se obratio njegov autor Avdo Husei-novi�. On je ukratko pred-stavio film, koji traje dva sata i koji je sa�injen tako da ga jednostavno mora-te gledati iz jednog daha. Potom su pušteni dijelo-vi filma u trajanju od jed-nog sata.

Nakon potresne pri�e dokumentarca, kako i sami govornici rekoše, teško je bilo šta govoriti. Ipak se skupu obratio predsjednik Bošnja�ke demokratske za-jednice Emir Elfi�.

„Majke Srebrenice iz-gubile su svoje najmilije i njima je naravno najteže. Ali neka znaju, Bošnjaci Sandžaka se u potpunosti suosje�aju sa njima. Kao što je Srebrenica simbol stradanja, Majke Srebrenice su simbol borbe za pravdu i istinu. I one treba da znaju da one nisu majke samo njihovim sinovima-šehidi-ma, ve� su one i naše majke i da imaju još svojih sinova i k�eri“ – naglasio je Elfi�.

Na kraju, u ime Islam-ske zajednice, prisutnima se obratio potpredsjednik Mešihata, direktor „Gazi Isa-beg“ medrese Rešad-ef. Plojovi�. On je kazao da je teško bilo šta re�i i da je sve ve� prikazano u filmu. Me�utim, podijelio je svoja osje�anja i zapažanja prili-kom gledanja filma.

„Ovaj film potvr�uje da �ovjek može biti gori i od najgoreg hajvana. I dok �ine sva ona nedjela vidjeli ste kako se raduju i gleda-ju u kameru. S druge stra-ne, vidjeli ste jednog kera koji, vjerovatno pored svog vlasnika, cvili i ne gleda u kameru. Nema hrabrosti. To dokazuje da je svjesniji nego neki „heroji“ ili „ju-naci“.

Vidjeli ste ubijanja, zlo-�ine, izdaju... Vidjeli ste ge-

nocid. �uli ste broj žrtava koji nije kona�an. I pored svega, nedavno ste mogli �uti da jedan od ideologa svega što se dešavalo kaže da u Srebrenici nije ubijeno više od 493 lica.

Zato upamtimo. Svoja vjera, dostojanstvo, obraz i �ast ne mogu se niko-me povjeriti na �uvanje. Mi simboli�no nosimo ovaj cvijet sa 11 latica koje sim-boliziraju 11 genocida nad nama Bošnjacima. Kada su se oni dešavali? Uvijek kada smo onaj prethodni zaboravili. Mnogo je ovih latica da bismo im dodava-li još neku. Nema mjesta...

Zato sam zahvalan Maj-kama Srebrenice i organi-

zatorima, BNV-u i BKZ-u, što ne dozvoljavaju da se genocid u Srebrenici zabo-ravi. Jer ako ga zaboravimo budu�nost nam je poznata. A to više ne smijemo do-zvoliti.“

Rešad-efendija se na kraju osvrnuo na prvu zva-ni�nu posjetu Borisa Tadi�a Bosni i Hercegovini, baš na dan kada je Ratko Mladi� otpo�eo ofanzivu na Sre-brenicu.

„Danas je 6. juli. Na da-našnji dan je otpo�ela ofan-ziva na Srebrenicu. A danas 6. jula u Sarajevu je pred-sjednik Srbije Boris Tadi� u svojoj prvoj zvani�noj posjeti BiH, njenom Pred-stavništvu i drugim insti-

tucijama.Dana 6. jula 1995. ot-

po�inje napad na Srebreni-cu, a 6. jula 2011. predsjed-nik Srbije boravi u Bosni. Šta nam ovo govori, je li to neka simbolika? Ne znam. Razmišljajte.“ – naglasio je Plojovi� uz objašnjenje da Tadi� nije u�inio ništa da povrati povjerenje Bošnja-ka, niti prekinuo kontinu-itet režima koji je po�inio genocid i nije se izvinio žr-tvama.

Majke Srebrenice na-stavljaju svoje aktvnosti u Sandžaku sutrašnjim zija-retom Priboju gdje �e se u 16 sati nastaviti sa obilježa-vanjem „Dana Srebrenice u Sandžaku“.

10 15. JULI 2011.

AK

TU

EL

NO

ST

I Autonomija Sandžaka je legitimna stvar

NERMIN GICI�

Za mjesto održavanja ovog skupa odabrano je Sarajevo, kao duhovni, kulturni i svaki drugi centar Bošnjaka, a u Sarajevu, simboli�no, hotel „Evropa“. Simpozij i mjesto održavanja su pokazali da se Bošnjaci ne odri�u svog bošnja�kog identiteta, ve� da svjedo�e svoju prisutnost na historijskom pro-

storu Sandžaka, ali i da se ponose svojom evropskom tradicijom.

U S A R A J E V U O D R Ž A N N A U � N I S I M P O Z I J „ P I T A N J E S A N D Ž A K A “

U organizaciji Internacional-nog univerziteta u Novom

Pazaru, u subotu 2. jula 2011. go-dine, u konferencijskoj sali Hote-la „Evropa“ u Sarajevu, održan je nau�ni simpozij na temu „Pitanje Sandžaka“. Cilj održavanja ovog simpozija, na kojem je u�eš�e uzeo intelektualni vrh Bošnjaka iz San-džaka i Bosne i Hercegovine, bio je doprinos rješavanju statusa regije Sandžak, koje bi bilo od izuzetnog zna�aja za stabilnost šire regije.

Pored devetorice izlaga�a u�e-š�e na simpoziju uzelo je više od šezdeset intelektualaca i javnih radnika, a zbog ranijih obaveza, simpoziju nisu prisustvovali pred-sjednik BANU-a prof. dr. Ferid Muhi� i reisu-l-ulema dr. Musta-fa-ef. Ceri�, koji je na skup poslao svog izaslanika Muharem-ef. Hasa-nbegovi�a.

Simpozij je otpo�eo uvodnim izlaganjem doma�ina, rektora Uni-verziteta prof. dr. Mevluda Dudi�a, koji je poselamio skup i naglasio historijsku važnost ovog simpozi-ja koji je na jednom mjestu i oko jedne veoma važne teme uspio da okupi eminentne bošnja�ke inte-lektualce.

„Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru pripala je �ast da bude organizator ovog simpozija i posebno smo po�aš�eni povjere-

njem uvaženih akademika i drugih izlaga�a, te njihovom spremnoš�u da na ovako aktuelno pitanje daju odgovor na akademskoj razini. Oni time potvr�uju da je društve-na angažiranost intelektualaca od presudnog zna�aja u važnim tre-nucima, ali nas, s druge strane, kao društvo obavezuju da promislimo o njihovim stavovima, idejama i zaklju�cima. Zaklju�ci sa ovoga skupa najviše �e koristiti gra�ani-ma Sandžaka, bez obzira kojoj vjeri i naciji pripadali, jer �e biti potpora naporima za njihov status u srbi-janskom društvu i regionu, koji im prema svim prirodnim zakonima i me�unarodnim standardima pri-pada. Za mjesto održavanja ovog skupa brižljivo je odabrano Sara-jevo kao duhovni, kulturni i svaki drugi centar Bošnjaka, a u Sara-jevu, simboli�no, hotel „Evropa“. Ne odri�emo se svog bošnja�kog identiteta, svjedo�imo svoju pri-sutnost na historijskom prostoru Sandžaka, ali se i ponosimo svojom evropskom tradicijom. To je sim-bolika i poruka današnjeg simpo-zija“ – rekao je, izme�u ostalog, u uvodnom izlaganju rektor Dudi�.

Simpozij je radio u dvije sesije, a izlaganja u prvoj sesiji su imali:

- akademik Muhamed Filipovi� na temu „Historijsko utemeljenje autonomije“,

- prof. dr. Nijaz Durakovi� na temu „Zna�aj statusa Sandžaka za regionalnu stabilnost“ i

- akademik Ejup Gani� koji je izložio „Koncept entiteta San-džak“.

Prvom sesijom moderirao je rektor Univerziteta prof. dr. Mevlud Dudi�.

Nakon kra�e pauze poslije prve sesije otpo�ela je druga na kojoj je moderator bio predsjednik In-ternacionalnog univerziteta glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�. Na otvaranju druge sesije Glavni muf-tija je istakao svoju oduševljenost impozantnoš�u sastava intelektua-laca koji su prisustvovali simpoziju i tako�er naglasio da je ovaj dan hi-storijski za Sandžak, ali i za cijelo-kupni bošnja�ki narod.

„Ovaj osje�aj u meni izaziva ponos, ali i optimizam jer me po-sebno dojmilo to što danas boš-nja�ki narod demonstrira snagu da jedan vrlo bogat, elitni sastav mi-sle�ih ljudi, iz Bosne i Hercegovi-ne i Sandžaka, ima kapacitet sjesti, misliti i razgovarati. Posebno me dojmi baš i to što ne moraju isto misliti i što se ne moraju u svemu složiti. Mislim da je u tome ve�a snaga nego li da je bilo sve unifor-mno, onako kako bi možda mi po-jedina�no željeli. Ja mislim da je za cijelokupni bošnja�ki narod ovog

trenutka jako važno vratiti optimi-zam. Pored �injenice da je bilo jako mnogo poraza u proteklom sto-lje�u, a i razo�arenja zbog krize u politi�koj vertikali i u Bosni i Her-cegovini i u Sandžaku, nije se mo-gu�e otrgnuti uvjerenju da se nad svim slojevima bošnja�kog naro-da osje�a apatija, pa i neko bezna-�e. Ja vjerujem da je ovaj današnji skup jedan od iskoraka. Moram izraziti zadovljstvo zbog prisustva i u�eš�a izlaga�a u prethodnoj sesi-ji za koje se može kazati da sami za sebe predstavljaju institucije. Takve ljude je jako teško staviti u jedan saf, a evo oni su danas ovdje, što za mene predstavlja još jedno uvjere-nje da kapacitet bošnja�kog naro-da nije umro, ve� je bio uspavan ili na neki na�in razjedinjen. Ovo je na�in da taj kapacitet ponovo afir-mišemo i da on daje plodove. Ma koliko nekome izgledalo �udnim da se Bošnja�ka akademija nauka i umjetnosti osniva u Novom Paza-ru, a da se u Sarajevu razmatra san-dža�ko pitanje, to samo govori o orginalnosti naše borbe. Borimo se za svoje, a ni protiv koga“ – rekao je, izme�u ostalog, Glavni muftija.

U ovoj sesiji svoje elaborate je izlagalo šest izlaga�a sa sljede�im temama:

- akademik Mehmed Slezovi� – „Tradicionalno-kulturološka di-

BROJ 218/XV 11

menzija autonomije San-džaka“,

- dr. Harun Hadži� – „Politi�ko-pravne mogu�-nosti za rješavanje pitanja Sandžaka“,

- prof. dr. Admir Mura-tovi� – „Stradanje Bošnjaka Sandžaka“,

- dr. Rifat Redžovi� – „Kršenje ljudskih prava i diskriminacija Bošnjaka u Sandžaku“,

- ekonomista Hazbija Kala� – „Ekonomske pret-postavke prekograni�ne re-gije Sandžak“,

- prof. dr. Šefket Krci� – „Politi�ki procesi u San-džaku“.

Nakon nau�nih izlaga-nja uslijedile su veoma is-crpne diskusije u koje su se uklju�ili i prisutni u�esnici, nakon kojih su, u cilju do-prinosa rješavanju statusa Sandžaka, donijeti sljede�i zaklju�ci:

1. Daju�i prirodnom i historijskom pravu pred-nost nad pravom sile, uz uvažavanje kulturoloških, etni�kih, geografskih, geo-politi�kih, ekonomskih, sa-obra�ajnih i drugih poseb-nosti, uvažavaju�i integritet i nepromjenjivost granica Srbije i Crne Gore, zahtjev za autonomijom Sandžaka je potpuno legitiman.

2. Rješavanje statusa Sandžaka od neposrednog je zna�aja za o�uvanje i ja-�anje države Bosne i Her-cegovine, kao i op�e stabil-nosti šire regije.

3. Adekvatnim rješa-vanjem sandža�kog pitanja zaustavila bi se dalja erozi-ja bošnja�kog nacionalnog tkiva ove regije i zna�ajno doprinijelo o�uvanju i afir-maciji bošnja�kog identite-ta i u Crnoj Gori, Makedo-

niji i na Kosovu.4. Rješavanje statusa

Sandžaka dijalogom i mir-nim putem nema alternati-vu. Shodno tome, radikli-zacija i nasilje naškodili bi svima, a posebno samom rješavanju sandža�kog pita-nja.

5. Prekograni�nost regije Sandžak u skladu je sa evropskom orijentaci-jom decentralizacije vlasti i administrativne regionali-zacije prostora.

6. Za rješavanje sta-tusa Sandžaka neophodno je upoznati me�unarodne, a posebno evropske fakto-re kako bi razumjeli i po-državali nužnost rješavanja sandža�kog pitanja na op�e dobro svih.

7. Nacionalno i vjer-sko-organizaciono jedin-stvo, te visok stepen poli-ti�ke sloge sandža�kih Boš-njaka neophodne su pret-postavke za uspješno rješa-vanje statusa Sandžaka.

8. Konst i tut ivnost bošnja�kog naroda u Srbiji i Crnoj Gori prirodno i hi-storijsko su pravo ovog na-roda.

9. Uspješno rješava-nje statusa Sandžaka nužno podrazumijeva uvažavanje multietni�kog i multikon-fesionalnog sastava san-dža�kog stanovništva, uva-žavaju�i stvarne posebnosti i interese svih zajednica.

Na kraju su organiza-tori obavijestili prisutne i javnost da �e svi elabora-ti koji su se mogli �uti na simpoziju biti publikovani u Zborniku radiva koji �e ubrzo biti štampan.

12 15. JULI 2011.A

KT

UE

LN

OS

TI Dovom i suzama ispra�ene nevine duše

NERMIN GICI�

Kao što vidiš, sinak moj, niko ne okre�e drugu stranu obraza, ve� svi udaraju na tvoj obraz, ako ne znaš da se braniš, ako si slab i nejak da se odbraniš od lažnih optužbi. Zato je moj i tvoj prioritet da

budemo jedinstveni, da budemo jaki i snažni, te da se brinemo o sebi, o svojoj porodici, o svom domu i domovini.

O B I L J E Ž E N A Š E S N A E S T O G O D I Š N J I C A G E N O C I D A U S R E B R E N I C I

Dženazom za 613 šehida Srebrenice,

koju je predvodio reisule-ma dr. Mustafa-ef. Ceri�, u prisustvu nekoliko deseti-na hiljada ljudi, u Poto�ari-ma je 11. jula 2011. godine završeno obilježavanje še-snaestogodišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice i okoline. Komemoracija za 613 identifikovanih žrtava po�ela je prije dženaze, u jednom od hangara bivše fabrike akumulatora u biv-šoj bazi UN u Poto�arima, intoniranjem himne BiH.

Komemoraciji u Poto-�arima, pored �lanova po-rodica srebreni�kih žrtava, prisustvovali su i �lanovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi� i Željko Ko-mši�, predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi�, predstavni-ci Parlamenta BiH, Savjeta ministara BiH, Vlade Fe-deracije BiH, lider Socijal-demokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija, visoki predstavnik u BiH Valen-tin Incko, ameri�ki amba-sador u BiH Patrik Mun, zamjenik turskog premije-ra Bulent Arin�, kao i broj-ni predstavnici diplomat-skog kora.

Zvani�nici BiH, Hrvat-

ske, Turske i SAD poru-�ili su na skupu da je suo-�avanje s prošloš�u glavni uslov za pomirenje u regi-onu i izrazili zadovoljstvo što je ratni lider Srba u BiH Ratko Mladi� ovu godiš-njicu srebreni�ke tragedije do�ekao u Hagu.

Bakir Izetbegovi� je istakao da je Srebrenica naj-dublja rana na tijelu boš-nja�kog naroda, koja nika-da ne�e zarasti.

„Srebrenica je tamna mrlja na obrazu me�una-rodne zajednice i crna rupa na savjesti naredbodavaca i izvršilaca zlo�ina i ne�e je se nikada osloboditi. Prav-da je spora i djelimi�na... Prošle godine ovdje je bio i predsjednik (Srbije Boris) Tadi� i obe�ao da �e uhapsi-ti Mladi�a. Ispunio je obe-�anje“, rekao je Izetbego-vi�.

Po njegovim rije�ima, „veliki dio srpskog naro-da“ izbjegava da se suo�i s istinom o Srebrenici i ratu u BiH i „slave Mladi�a kao heroja“.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko ista-kao je da se ništa ne može izgraditi na genocidu. „Ima onih koji insistiraju da

ubice nisu ubice, da žrtve nisu žrtve i da mrtvi nisu mrtvi. Ali to �e nestati pred istinom koja �e prevlada-ti, �ak i me�u onima koji se tvrdoglavo kriju od nje. Mladi� je u Hagu! Pravda je spora, ali na kraju do�e“, poru�io je Incko.

Hrvatski predsjednik Josipovi� založio se da se zlo�in poput srebreni�-kog nikada ne ponovi. „Da nikad ne krene susjed na susjeda, komšija na komši-ju. Moramo u�iti djecu da vole i poštuju druge, bez obzira na vjeru i naciju, da budu pametnija i ja�a. Tre-bamo stvarati prostor mira gdje ljude mjere po ljud-skosti i vrlinama, a ne po imenu“, istakao je Josipo-vi�.

Me�u okupljenim hilja-dama Bošnjaka, najsrda�ni-je je do�ekan zamjenik pre-mijera Turske Bulent Arin�, kojeg je masa pratila kroz Poto�are i pozdravljala na turskom i arapskom. On je kazao da je u Poto�arima na ispitu pala ljudskost, ali da „genocid ne�e biti zaborav-ljen“, jer �e „sve žrtve vje�-no živjeti u srcima“.

Arin� je kazao da arhi-tekte i izvršioci genocida

nad Bošnjacima u Srebre-nici ne�e ostati nekažnje-ni, podsjetivši da su Mladi� i Karadži� u Hagu i da za njih o�ekuje kaznu koja bi „zadovoljila osje�anje prav-de“.

„S druge strane, želimo da se radi na obezbje�iva-nju trajnog mira i stabilno-sti na Balkanu, da zajedno izgradimo bezbjedno i sret-nije sutra, bez robovanja prošlosti“, istakao je Arin�.

Ambasador SAD u BiH Patrik Mun rekao je da je došao u Poto�are da oda po�ast žrtvama genocida, njihovim porodicama, svim Srebreni�anima i njihovim prijateljima. „Žalim za žr-tvama koje danas ispra�a-mo, kao i za onima koje još nisu prona�ene. Od pro-teklog okupljanja donekle nas je utješila �injenica da �e se Ratko Mladi� suo�iti s pravdom. Oni koji negi-raju genocid ili nastoje da ga minimiziraju, umanjuju patnju, negiraju nešto što se ne može negirati, oni ometaju put ka pravdi i po-mirenju“, istakao je Mun.

Nakon završetka kome-morativnog dijela �lanovi brojnih delegacija su polo-žili cvije�e i vijence na spo-

men obilježje u Poto�ari-ma, a obilježavanje godiš-njice je nastavljeno na mu-sali gdje je pored velikog broja uleme iz Bosne i Her-cegovine na �elu sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom-ef. Ceri�em, dženazi je prisu-sutvovala visoka delegaci-ja Islamske zajednice pred-vo�ena glavnim muftijom Muamer-ef. Zukorli�em.

Predsjednik Bošnja�-ke demokratske zajednice Emir Elfi� sa svojim sarad-nicima bio je jedini politi-�ar iz Sandžaka koji je pri-sustvovao dženazi. Džena-zi su prisustvovali i pred-sjednik IO BNV Samir Tandir i predsjednik BKZ Jahja Fehratovi�.

Bošnja�ko nacionalno vije�e i Bošnja�ka kultur-na zajednica organizovali su prijevoz za gra�ane San-džaka i karavana od 17 au-tobusa sa sandža�kim Boš-njacima, koji su željeli da klanjaju dženazu šehidima i da im odaju po�ast, u ne-djelju nave�e krenula je put Srebrenice.

Prije dženaze namaza prisutni vjernici klanjali su podne i ikindiju (kasren ve džem'an – skra�eno i spoje-no) nakon �ega se kratkim

BROJ 218/XV 13

vazu-n-nasihatom obratio Reisu-l-ulema.

U svom obra�anju Re-isu-l-ulema je prenio raz-govor kojeg je imao sa jed-nim Srebreni�aninom, koji ga je upitao kako se sve ovo moglo desiti Bošnjaci-ma koji nisu bili niti fanati-ci, niti ekstremisti, niti te-roristi, ve� su samo željeli živjeti u svojoj vjeri i svojoj zemlji.

Zatim se taj mladi� okre-nuo prema meni i pitao me: „Reci mi, šta si ti uradio za moju i budu�nost mojih vršnjaka ?!“ „Trudim se“ - rekoh – „koliko mogu da se ne zaboravi genocid, da se drži živo sje�anje na naše stradanje i borim se protiv pokušaja onih koji bi da za-boravimo, jer ako mi zabo-ravimo, krivi smo kao sau-�esnici u zlo�inu.

Sine moj, mi smo bili naivni, neiskusni i lakovjer-ni, pa smo �ekali pomo� svijeta koji je šutio. I zbog toga sam se zavjetovao da ne�u šutjeti, ve� da �u uvi-jek i na svakom mjestu gla-sno govoriti o genocidu nad našim narodom i di-gnut �u svoj glas protiv patnje i stradanja bilo kad i bilo gdje u svijetu.

Mi Bošnjaci imamo oba-vezu da se jasno i nedvo-smisleno odredimo pro-tiv zla zlih ljudi. Neutral-nost pomaže dželatu, nikad žrtvi. Šutnja hrabri tirani-na, nikad potla�enog. Mi moramo dignuti svoj glas kada je ljudski život ugro-žen i kada je ljudsko dosto-janstvo poniženo. Tu nema ni nacionalnih, ni etni�kih granica. Tu postoji samo jedna granica, a to je gra-nica izme�u dobra i zla. Mi moramo biti na strani dobra.

Zato, gdje god se ljudi progone zbog njihove rase, vjere, nacije ili politi�kog

mišljenja mi moramo di-gnuti svoj glas protiv toga, jer Bog Uzvišeni zabranjuje diskriminaciju.

Ukorijenjen u sje�anje i tradiciju mog naroda, koji ima u pam�enju genocid, dužan sam, dužni smo svi mi, da se lije�imo od naiv-nosti i lakovjernosti.

Kao što vidiš, sinak moj, niko ne okre�e drugu stra-nu obraza, ve� svi udaraju na tvoj obraz, ako ne znaš da se braniš, ako si slab i nejak da se odbraniš od laž-nih optužbi.

Zato je moj i tvoj priori-tet da budemo jedinstveni, da budemo jaki i snažni, te da se brinemo o sebi, o svo-joj porodici, o svom domu i domovini.

Nije bez razloga re�eno da voliš drugome kao što voliš samome sebi. Dakle, prirodno je voljeti svoje, a poštivati tu�e.

Neprirodno je voljeti

tu�e, a ne poštovati svoje. Ovdje u Poto�arima dužan je svaki Bošnjak i Bošnja-kinja obnoviti zavjet da �e se brinuti za drugog Boš-njaka i Bošnjakinju ma gdje bio, ma gdje bila u svije-tu. To je zavjet kojeg du-gujemo sami sebi i kojeg ne smijemo nikad iznevje-riti zato što više nikad, uz Allahovu pomo�, ne smije-mo dopustiti da nam se do-godi genocid, niti smijemo šutjeti, gledaju�i nasilje, jer nasilje nije naš put.“

Reisu-l-ulema je potom predvodio dženaze-namaz za 613 šehida Srebrenice kojima su tek ove godi-ne identifikovani posmrtni ostaci. Sa ovih 613 žrtava u Poto�arima je do sada uko-pano ukupno 5.137 na-stradalih Bošnjaka.

Nakon obavljene dže-naze pro�itana su imena svih koji su ukopani ovoga dana, a rodbina i prijatelji

merhuma nosili su tabute do mezarja gdje su ih po islamskim propisima uko-pavali.

Me�u 613 ukopanih na-lazili su se posmrtni osta-ci najmla�e žrtve Nesiba Muhi�a, koji je imao samo 11 godina kada je ubijen.

Dženazi u Poto�arima prisustvovalo je više hilja-da ljudi koji su doputovali u 275 autobusa i 3.633 put-ni�ka vozila, a me�u njima su bili i u�esnici Marša mira koji su 8. jula krenuli u koloni u znak sje�anja na žrtve srebreni�ke tragedi-je iz jula 1995. godine. Na maršu ka Poto�arima u�e-stvovalo je oko 7.000 ljudi iz svih dijelova BiH, ali i iz inostranstva. Me�u u�e-snicima su bili i pripadnici holandskog bataljona UN, koji su u vrijeme stradanja Bošnjaka bili stacionirani u Srebrenici. Ovo je sedmi put da se organizuje Marš

mira, a tokom trodnevnog pješa�enja u�esnici su pro-lazili pored brojnih grob-nica u kojima su prona�eni

ostaci ubijenih Bošnjaka iz Srebrenice.

U Poto�are su i ove go-dine došle „Žene u crnom“, koje su dan uo�i komemo-racije u Beogradu obilježile 16 godina zlo�ina �itanjem imena više od 600 srebre-ni�kih žrtava.

Organizacija „Žene u crnom“ podsjetila je da je me�u 8.372 ubijena u julu 1995. najmla�i imao 11, a najstariji 94 godine. Osim jednog Hrvata, svi ubijeni su Bošnjaci, a ubijena je i najmanje jedna žena.

Suze u o�ima majki, o�eva, supruga, sestara, bra�e, sinova srebreni�kih šehida i druge rodbine naj-bolje oslikavaju koli�inu tuge i bola koja je obilježila ovaj dan.

14 15. JULI 2011.

Abstract:

Autor na temelju kri-ti�kih pokazatelja,

argumentacije, dugogo-dišnjih istraživanja, anali-za i zrelosti u ovoj raspra-vi, prezentira jedan sažet osvrt na politi�ke procese u Sandžaku, koji se pro-težu u vremenskom inter-valu od stolje�a i pol, tj. od vremena prije Berlin-skog kongresa, do danas, tj. vremena burnih doga-�aja koje sve znanstveni-ke i politi�are humanisti�-ke provinijencije ne može ostaviti ravnodušnim. Rije� je o ispitivanju nezaobila-znih pitanja koja su bitna za razumijevanje i dalje prou�avanje novije histori-je Sandžaka, sve u cilju pri-kazivanja pred doma�om i svjetskom javnoš�u kakva je nepravda zadesila boš-nja�ki narod, kao evrop-ski narod. Bit tih procesa svjedo�e masovni egzodu-si i iseljavanja Bošnjaka iz Sandžaka, Bosne, Kosova i Makedonije, koja su prošla kroz �etiri faze: prva faza – masovna iseljavanja nakon Berlinskog kongresa; druga faza – iseljavanja nakon okupacije Sandžaka 1912–1941; tre�a faza – bošnja�ki muhadžerluk nastaje nakon Drugog svjetskog rata, po-sebno izazvan Rezolucijom IB-a i Rankovi�evom poli-cijskom torturom; i najzad �etvrta faza – nastaje u vre-menu 1991–1995 za vrije-me Miloševi�evog ekspan-zijskog i diktatorskog reži-ma. U prve tri faze Bošnja-ci su spas tražili odlaskom u Anadoliju, a u �etvrtoj fazi egzodus ovog naroda krenuo je prema Zapadnoj Evropi, Americi, Australiji i drugim zemljama.

Pored sažetka, pristu-pa, zaklju�nih razmatranja, summary-a, pisac je svoj diskurs podijelio u sedam poglavlja: I dio - Osvrt na politi�ke prilike do Berlin-skog kongresa (Sandžak u okviru Bosanskog elaje-ta), II dio - Berlinski kon-gres (1878) i autonomija Sandžaka, III dio - Nele-gitimna podjela Sandžaka 1912.; IV dio - Iseljava-nja Bošnjaka izme�u dva

svjetska rata i Sjeni�ka re-zolucija 1917; V dio - Ko-munisti�ka zavjera ratne autonomije Sandžaka; VI dio - Stanje u Sandžaku od 1945. do 1990; VII dio - Putevi razvoja Sandžaka u posljednjoj dekadi XX i prvoj dekadi XXI stolje-�a, gdje su prisutni usponi i padovi sandža�ke politi-ke. Zato je pojam „proce-si“ klju�ni problem novije sandža�ke povijesti. Dalje, treba shvatiti i znati da se novi sandža�ki pokret, na-stao u posljednjoj dekadi XX i razvijao u prvoj de-kadi XXI stolje�a, kontra-verzno razvijao po�ev od maksimalisti�- kih

za-htjeva (po-�etkom deve-desetih prošlog stolje�a) do naglog zaokreta i minimizi-ranja, odnosno izda-je interesa rješavanja sandža�kog pitanja i statusa Bošnjaka u Sr-biji i Crnoj Gori. Naj-zad, u radu se dalje otva-raju pitanja perspektiva i daljih putokaza rješavanja sandža�kih procesa.

Pristup problemu Pitanja i problemi koje

iniciramo u raspravi „Po-liti�ki procesi u Sandža-ku“ više su pregled doga-�aja na koje skre�emo pa-žnju. Zato, smatramo ovu problematiku nezaobila-znom u historiografiji, po-liti�koj i znanstvenoj misli u vezi rješavanja golemog sandža�kog pitanja, koje se našlo na vjetrometini, ne samo balkanskih naroda, ve� i evropskih diplomat-skih i politi�kih institucija. Sada i ovdje starije kolege želim da upoznam, mlade istraživa�e da podsjetim na neke bitne �injenice koje se odnose na politi�ke proce-se u Sandžaku.

Zacijelo, o Sandžaku

danas postoji brojna litera-tura koja govori i za i pro-tiv ovog pitanja, koje se, kao takvo, nametnulo kroz brojne procese kao pro-blem, ali problem koji je za rješavanje, uprkos �injeni-ci da ovaj jedinstven mul-tikulturni prostor, kako na Balkanu tako i u Evropi, može nastati vrelom novih pregovora, upravo iz ra-zloga što je lociran izme-�u više genocidnih država (Crne Gore i Srbije), a u novije vrijeme tzv. Repu-blike Srpske, kao dejton-ske tvorevine. Nažalost, na Ex-Yu prostoru nakon ras-pada avnojevske Jugoslavije Bošnjaci su jedini narod na

Balkanu koji su postali

žrtve više i z a m a :

žrtve f a š i z m a , žrtve �etniš-

tva, žrtve ve-liko-crnogorske

i veliko-srpske politike. Naime, nad ovim narodom izvršeni su nezapam�eni genocidi u periodu posljed-nja tri stolje�a, zbog �ega su Bošnjaci postali jedini narod bez mati�ne domo-vine, ili pak im se osporava mati�na domovina.

U tom kontekstu, ovaj rad želi da napravi presjek obilježja politi�kih procesa u Sandžaku, kao i okolno-sti pod kojima su se odvi-jali, bez pretenzija da se u cijelosti zaokruži ova kom-pleksna problematika, jer je to i nemogu�e u jednom pristupu i normama vre-mena i trenutka koje daje jedan znanstveni skup. Sva-kako, klju�na namjera au-tora je da podstakne na di-jalog i razmišljanja druge sagovornike u Sokratovom i Buberovom smislu rije�i i istovremeno da u svjetlosti

novih trendova, koji se jav-ljaju nakon osnivanja Uni-verziteta u Novom Pazaru (30. marta 2002. ) i uteme-ljenja Bošnja�ke akademija nauka i umjetnosti (Novi Pazar – Sarajevo, 9. jun 2011.). Naravno, ne treba zaboraviti i druge brojne institucije u Sandžaku kao što su: BNVS (1991), te Institut za istraživanje ge-nocida i zlo�ina koji je ne-davno utemeljen na našem Univerzitetu.

Bezbeli, ne želim da la-mentiram nad sudbinom Bošnjaka Sandžaka, koji su stradali i dalje stradaju u politi�kim i drugim proce-sima, ali Kafkinom naslo-vu „Proces“ svakako je naj-bliži pojam „Sandžak“. Jer, od Berlinskog kongresa 1878. do danas pojam baj-raka, tj. Sandžaka – obla-sti, vidi se i tuma�i kao

proces. Zato je neop-hodno i kafkijanski

rasvijetliti svu po-liti�ku dimenziju genocida nad Boš-njacima, poseb-

no naglasiti strati-šta - Racina i Previja u

Plavu, Šahovi�e (izme�u Mojkovca i Bijelog Polja), Hadžet u Novom Paza-ru, Bihor izme�u Rožaja i Bijelog Polja, deportaci-je Bošnjaka iz Crne Gore, otmice iz autobusa i vozo-va (Sjeverin, Štrpci) i druga stratišta. Zatim, skre�emo pažnju na �uvenu Plavsku republiku 1878-1912, te ratnu autonomiju Sandža-ka 1943-1945, kada je San-džak figurirao kao federal-na jedinica budu�e jugo-slovenske demokratske za-jednice. Tu naravno dolaze i brojni politi�ki procesi u Novom Pazaru, Bijelom Polju, Beogradu, Sarajevu, Ankari itd., koji su se od-vijali u posljednjoj deka-di XX i prvoj dekadi ovog vijeka.

Svakako, me�u najtra-gi�nije doga�aje politi�kih i genocidnih procesa u San-džaku spadaju datumi: 15. oktobar 1912. kada je oku-piran Sandžak i podijeljen izme�u Srbije i Crne Gore; zatim vrijeme nasilnog po-krštavanja u Plavu februara i marta 1913. nakon pada

Plavske republike i likvi-dacija 11 bošnja�kih prva-ka (dvanaesti prvak je po-bjegao sa strelišta); zatim likvidacija 860 Bošnjaka na Previji kraj Plava 1919. (gdje postoji jedna od naj-ve�ih masovnih grobnica u Evropi); krvavi Bajram u Šahovi�ima 10 i 11. novem-bra 1924.; krvava svadba na Hadžetu od kraja 1944. do 1946.; zlo�ina�ka likvidaci-ja sandža�kih heroja Rifata Burdžovi�a, Volo�e Kne-ževi�a i Tomaša Žiži�a u Gruji�a jami kraj Mrkonji� grada; scenario likvidaci-je plavskog prvaka Hajra Šahmanovi�a 9. novembra 1943.; podmukli atentati na istaknute intelektualce i vo�e otpora protiv fašizma Be�a Baši�a, Jusufa Redže-pagi�a i Alja Hota u Dolji kraj Gusinja, na dan oslo-bo�enja ovoga kraja 2. av-gusta 1944.; krvavi proce-si protiv Sandžaka, kada je blokiran njegov dalji razvoj - raspuštanje ZAVNO San-džaka 29. marta 1945., kao i najnoviji zlo�ina�ki datum prema Sandžaku, 21. maj 2006. - referendum u Crnoj Gori, kada je uspostavljena granica i podignut „Berlin-ski zid“ unutar Sandžaka gdje nikad nije postojalo razdvajanje jednog naroda, te drugi doga�aji i zlo�ini gdje su se flagrantno krši-la ljudska prava i slobode Bošnjaka. U tome pogledu, ako su do sada ovi proce-si bili prepušteni zaboravu, da ih ne�e zaboraviti histo-riografija, kao i generacije koje dolaze.

Dalje, ovim diskursom želimo da naglasimo i uka-žemo na brojne pogrešne premise koje su vodile pre-�utkivanju zlo�ina, poseb-no u otrcanoj (oprostite na izrazu) kako da �uvamo „bratstvo i jedinstvo“, koje se temeljilo na komunisti�-ko-�etni�kom monalizmu i branjeno banalnim zako-nodavstvom (kadija te tuži, kadija ti sudi). Sa�uvati sje-�anje na sve te procese i do-ga�aje nije samo povijesni ve� i eti�ki �in.

Nastavit �e se...

Smatramo ovu problematiku nezaobilaznom u historiografiji, politi�koj i znanstvenoj misli u vezi rješavanja golemog sandža�kog pitanja, koje se našlo na vjetrometini, ne samo balkanskih naroda,

ve� i evropskih diplomatskih i politi�kih institucija

Politi�ki procesi u SandžakuN E Z A O B I L A Z N A P I T A N J A K O J A S U B I T N A Z A R A Z U M I J E V A N J E I D A L J E

P R O U � A V A N J E N O V I J E H I S T O R I J E S A N D Ž A K A

AN

AL

IZE

PROF. DR. ŠEFKET KRCI�

BROJ 218/XV 15

Leto teku�e godine je, bogami, pravo “var-

ljivo leto”. Taman kada smo pomislili eto sunca i toplih dnna, svako malo padne kiša.

Beogradska �aršija, me-�utim, ne miruje jer zbog “sjajnog” životnog standar-da ve�ina gra�ana se ume-sto u moru kupa u lavoru i po gradskim kuloarima vodi razne razgovore.

Jedna od tema je parti-ja LDP ili, kako re�e jedan od bivših �lanova, privat-na firma �edomira Jova-novi�a. Narod se nasla�uje i smeje njihovom pokušaju da manipulišu sandža�kim Bošnjacima.

Kako je tek bilo jadno njihovo pravdanje da poli-tika LDP i njihovog lidera nije bila kalkulantska!

To smo svi poverova-li, al’ za malo. Naravno da je bila kalkulantska i to je �eda dokazao svojim izja-vama, bolje re�i lupetanji-ma po kojima je poznat. Nikome ovde u Beogradu nije jasno kako je uopšte mislio da �e mu pro�i takti-ka koju je osmislio: “Dobar sam sa Muftijom, ali odoh malo da šurujem i sa Ju-sufspahi�ima. Namazan sam, pro�i �e i to dole na Sandžaku kao što je prošla i moja izjava u Skupštini.” Garantovano je to bilo �e-dici u glavi.

Samo što Sandžak nije nerazvijena afri�ka zemlja u kojoj žive nepismena ple-mana i što je svima postalo jasno šta je �edina krajnja namera.

Me�utim, videla žaba da

se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ugledaju�i se na lidera LDP, jedna sili-konska peva�ica, valjda že-le�i da se probije na boš-nja�ko tržište, otpevala je pesmu koja ne samo da ju je više udaljila od Bošnjaka, ve� i od hriš�ana.

Naime, doti�na je u svom nastupu na jednoj od nacionalnih televizija po-lugola otpevala pesmu u kojoj govori o ljubavi iz-me�u muslimana i hriš�an-ke. Pretpostavljam iz ne-znanja, doti�na je napravila toliko gafova da je uspela da prevazi�e i �edu.

Recimo, široke narod-ne mase su imale prili-ku da �uju stih: „Na olta-ru neka me spale“, zatim: „Alahu amin“ i još sli�nih nebuloza. Polugola peva�i-

ca je, me�utim, objasnila da stih vezan za spaljivanje na oltaru zna�i da �e lju-bav hriš�anke prema �ove-ku islamske vere biti kobna po nju. „Ona je zbog jedne no�i sa njim odlu�ila da se prvi put ne prekrsti, ona postaje apsurd - plava Še-herezada - to je zna�enje re�i Alahu amin“ - poja-snila je silikonska peva�ica medijima.

Kakvo razmišljanje, kao da joj je mentor Sulejman Ugljanin!

Mada, doti�na je pozna-ta po tome što brani gej parade i deli politi�ko mi-šljenje sa �edom Jovano-vi�em.

Bilo kako bilo, polugola peva�ica je uzela u usta ime Svevišnjeg Stvoritelja stav-ljaju�i izraz “Alahu amin”

u pogrešan kontekst. Tre-balo je bar toliko da nau�i da se re� amin upotrebljava ne samo kod hriš�ana, ve� i u judaizmu, kao i islamu. Samo, ne bih ja njoj više pravila reklamu, i ovo je dovoljno.

Doti�nu sam pomenu-la samo kao primer kako mnogi slede�i ponašanje �ede Jovanovi�a pokuša-vaju da se dodvore Bošnja-cima i izvuku neku korist.

Mada, ne treba se puno �uditi Srbima kada su prvi Sulejman Ugljanin i Rasim Ljaji� pokazali “model” ponašanja, to jest kako se preko le�a �asnih Bošnjaka dolazi do koristi!

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

ANA MILEUSNI�

Ne treba se puno �uditi Srbima kada su prvi Sulejman Ugljanin i Rasim Ljaji� poka-zali “model” ponašanja, to jest kako se preko le�a �asnih Bošnjaka dolazi do koristi!

Varljivo letoP R E K O B O Š N J A � K I H L E � A

HU

MA

NO

ST

NEJRA RAKOVI�

Porodica Kurtanovi� na rubu egzistencijeElvis Kurtanovi� nigdje nije zaposlen ve� duži niz godina. Prije 12 godina imao je dvije operacije koje su ostavile znatne posljedice. On nije u stanju više da radi i da

opskrbi svoju porodicu. Njihovo jedino bogatstvo su djeca. Šestoro djece nije lako prehraniti.

U selu Bobovik, nedaleko od Novog Pazara, Elvis i Ifeta

Kurtanovi� žive sa svoje šestoro djece. U velikoj neimaštini, u sta-roj trošnoj ku�i, uspijevaju neka-ko da sastave kraj sa krajem. Život ih nije štedio, bez osnovnih su ele-mentarnih uslova. Uskoro �e osta-ti bez krova nad glavom, jer njihov dom po�eo je da se obrušava, cri-jep da prokišnjava, a u podrumu su postavili drvene stubove pod plo�u kako bi sprije�ili da se ku�a potpu-no sruši.

Elvis Kurtanovi� nigdje nije za-poslen ve� duži niz godina. Prije 12 godina imao je dvije operacije koje su ostavile znatne posljedice. On nije u stanju više da radi i da opskr-bi svoju porodicu. Njihovo jedino bogatstvo su djeca. Šestoro djece nije lako prehraniti.

Iz razgovora sa njima saznali smo da im je život prili�no težak. Neimaština je u�inila svoje, odni-jela radost, a donijela tugu i brigu zbog situacije u kojoj se nalaze. Dvije najstarije k�erke idu pješi-ce 6 km u obližnju školu. Odje-�u, obu�u i knjige nemaju. �esto

su gladni, rijetko siti, imaju surovo djetinjstvo.

U selu Bobovik nema puno mještana, ostali su samo oni koji su nisu imali gdje oti�i. Porodica Kurtanovi� živi i dalje tamo, ali na ivici egzistencije. Hljeb im obi�no neko donese, na milost i nemilost su prepušteni vremenu, žive u ku�i koja broji dane da se sruši. Ljeto i prolje�e nekako, ali jesen i zimu nikako ne bi smjeli do�ekati u ovoj ku�i koja se sama ruši i obrušava. Zime su jake i hladno je unutar nji-hove ku�e, u kojoj od poku�anstva skoro da nemaju ništa.

Centar za humanitarni rad „Hajrat“ u saradnji sa džematom iz Švedske aktivirat �e se maksi-malno da što prije sakupi sredstva i pomogne da porodica Kurtano-vi� što prije ugleda svoj novi krov nad glavom. Kako kažu i oni sami, novi dom bi im promijenio život. Vjerujemo da �e mnogi nakon ove pri�e uvidjeti surovu situaciju u kojoj se nalaze i svojom solidarno-š�u dati primjer drugima da u�e-stvuju kako bi zajedno uspjeli ovoj porodici omogu�iti makar osnovne

uslove za život. Bez vode, kupa-tila i mnogo drugih stvari, daleko od pogleda komšiluka, zaboravlje-ni i ostavljeni vremenu koje za njih o�ito ne mari, ova porodica nema izlaz.

Možda je ovo pravo vrijeme da testiramo sebe, da li stvarno imamo osje�aja za druge. Ovdje treba da

pokažemo humanost i zajedni�-kom snagom pobijedimo siromaš-tvo koje je danas kod njih, a sutra može zakucati i kod nas. Pitajmo sebe kada smo zadnji put dali sada-ku? Najbolji prijatelj je naše dobro djelo koje �e svjedo�iti za nas na Sudnjem danu.

A K T I V N O S T I C E N T R A Z A H U M A N I T A R N I R A D " H A J R A T "

16 15. JULI 2011.

Post mjeseca RamazanaOsoba koja bez opravdanog razloga ne posti u Ramazanu neposlušna je svome Gospodaru, izaziva Njegovu srdžbu, a posljedice toga mogu biti razli�ita iskušenja, kao što je bolest, gubljenje imovine, problemi u porodici, na poslu i sli�no. Tako�e, takva osoba �ini veliki grijeh koji nikada ne može poništiti, koji �e je pritiskati na Sudnjem danu, jer Poslanik a.s. kaže: „Osoba koja namjerno, bez opravdanog razloga, propusti dan posta u Ramazanu, ne

može ga nadoknaditi makar postila nakon toga �itav svoj vijek!“

PITANJE: Obzirom da se bliži po�etak mjeseca Ra-mazana, želio bih, a nadam se da �e to zanimati i broj-ne druge �itaoce, da mi po-jasnite ko je dužan postiti, a ko je oslobo�en ramazan-skog posta?

ODGOVOR: Islamski u�e-njaci su se složili da obave-za posta pada na pametnog i punoljetnog, polno zre-log i zdravog muslimana, koji se nalazi kod ku�e. A za žene je uvjet da su �iste od hajda i nifasa (tj. da nisu u menstrualnom ciklusu ili u periodu nakon poro�aja). Prema tome, obaveza posta ne odnosi se na nevjernika, lu�aka, dijete, bolesnika i putnika. Neki od pomenu-tih ne mogu ni imati oba-vezu posta, kao što je ne-vjernik i lu�ak. Od nekih drugih staratelj ima pravo tražiti da poste odre�eni broj dana, kao što je dijete; nekima je nare�eno da ne poste, ali moraju napostiti, kao sto je slu�aj sa ženom u hajdu i nifasu, a za neke ima olakšica da ne poste, ali su dužni dati otkup - fidju, kao što je slu�aj sa iznemo-glim ili starim osobama.

1. Kategorija onih koji ne moraju postiti (nevjer-nik, lu�ak i dijete). Post je islamski ibadet i ne pada kao obaveza na nemusli-mana, tako da se on ne smije prisiljavati na post. Isto tako i dijete koje je maloljetno svojim umom ne može doku�iti koja je suština posta i smisao, tako da je oslobo�eno ovog iba-deta sve do svoje puno-ljetnosti. Maloumna osoba ne potpada ni pod kakvu obavezu (teklif) jer ne po-sjeduje pamet koja je uvjet obaveznosti. Poslanik a.s. je kazao: „Kalem - pero ne zapisuje djela trojici ljudi: lu�aku dok mu se ne po-vrati pamet, spava�u dok se ne probudi i djetetu dok ne dostigne punu zrelost.“ (Hadis prenose Ahmed, Ebu Davud i Tirmizija) Što se ti�e djeteta, iako mu nije obaveza da posti, ipak bi ga njegov roditelj trebao po-�eti navikavati postu prije punoljetstva, a to se može �initi još od 7. godine, pod-

sticati ga da posti odre�ene dane Ramazana. Roditelj �e pratiti kako se post odraža-va na dijete, pa ukoliko pri-mijeti da mu post u odre-�enom momentu pri�inja-va poteško�u prekinut �e ga. Pohvalno je naviknuti dijete postu i prakticiranju drugih ibadeta prije njego-vog punoljetstva, kako bi ih redovno ili redovnije obav-ljalo u toku punoljetstva.

2. Kategorija onih koji-ma se dozvoljava mršenje uz obavezu davanje fidje (otkupa za post). U ovu kategoriju spadaju: izne-mogla osoba, starac, stari-ca i bolesnik za koga nema nade za ozdravljenje. Svi ovi trebaju umjesto posta da nahrane po jednog siro-maha za svaki dan propu-štenog ramazanskog posta, ili izdvoje protuvrijednost u novcu koju �e uplatiti kod svog imama, sakuplja-�a sadekatu-l-fitra, ili upla-titi na blagajnu Islamske zajednice, sa naznakom da je rije� o fidji. Visina fidje se odre�uje u skladu sa jed-nodnevnom ishranom �o-vjeka, od dva obroka.

3. Kategorija onih ko-jima se dozvoljava mrše-nje, sa obavezom nado-knade propuštenih dana posta. Dozvoljava se da ne posti bolesnik koji se nada ozdravljenju, musafir-put-nik, ali sa njih ne spada obaveza nadoknade. Bolest u kojoj se dozvoljava mrše-nje je ona koja se poja�ava postom ili postoji bojazan da �e usporiti ozdravljenje. Što se ti�e putnika, u�enja-ci su se razišli u vezi sa pi-tanjem da li mu je vrednije postiti ili mrsiti. Mišljenje je Ebu Hanife, Šafije i Ma-lika da je vrednije posti-ti za onoga ko je snažan i može izdržati, a za onoga ko je slabiji vrednije je mr-siti. Omer ibni Abdul-Aziz smatra da je vrednije ono što mu je lakše, pa ako mu je lakše postiti, a poslije teško napostiti, onda mu je bolje postiti odmah.

4. Kategorija onih koji ne smiju postiti, a mora-ju napostiti. Svi u�enjaci su se složili da žena u hajdu i nifasu (u menstrualnom ciklusu i poslije poro�aja)

ne smije postiti i post joj je haram, a ako bi i posti-la u tom stanju, post joj ne bi bio primljen. Žena u oba prethodna stanja ne smije postiti, ali propuštene dane posta mora nadoknadi-ti nakon isteka Ramazana, a prije po�etka sljede�eg, kada joj se ukaže prilika.

PITANJE: Da li je na-mjerno i svjesno ostavlja-nje posta djelo koje izvodi iz vjere?

ODGOVOR: Post je jedan od pet ruknova, što zna�i da njegovo praktikovanje ili neizvršavanje uti�e na potpunost vjere.

Ukoliko osoba, pri punoj svijesti, zanije�e bilo koji od pet temelja vjere: šehadet, namaz, zekat, post i hadž, prestaje biti musli-man, tako da je potrebno da se iskreno pokaje, u�ini tevbu za taj postupak, kako bi se vratila u islam. Tevba podrazumijeva da osoba nakon nje izvršava ono što ranije nije, odnosno što je zanijekala.

Osoba koja bez oprav-danog razloga ne posti u Ramazanu neposlušna je svome Gospodaru, izaziva Njegovu srdžbu, a posljedi-ce toga mogu biti razli�ita iskušenja, kao što je bolest, gubljenje imovine, proble-mi u porodici, na poslu i sli�no. Tako�e, takva osoba �ini veliki grijeh koji nika-da ne može poništiti, koji �e je pritiskati na Sudnjem danu, jer Poslanik a.s. kaže: „Osoba koja namjerno, bez opravdanog razloga, propu-sti dan posta u Ramaza-nu, ne može ga nadoknadi-ti makar postila nakon toga �itav svoj vijek!“ Samo ovaj jedan hadis dovoljan je da se zapitamo otkud toli-ka hrabrost kod pojedinih muslimana da u mjesecu Ramazanu ne poste, kahve-nišu�i uz cigaretu, otkud im smjelosti da izazivaju gnjev svoga Gospodara, ko im je zaštitnik koji im ga-rantuje da ih baš taj grijeh i drskost prema Gospoda-ru ne�e uvesti u vatru i biti posljedica njihove vje�ne patnje na ovom i na budu-�em svijetu.

PITANJE: Da li je žena u tre�em mjesecu trudno�e dužna postiti?

ODGOVOR: Žena u tre-�em, ili bilo kojem drugom mjesecu trudno�e dužna je postiti ukoliko joj post ne škodi. Me�utim, ukoliko post škodi njenom ili djete-tovom zdravlju nije dužna, to jest ne smije postiti, jer ne smije svojim postupkom ugroziti trudno�u. Stoga je najbolje da trudnica kon-sultuje ljekara, koji �e utvr-diti da li post škodi ili ne u tom periodu, tako da uko-liko se utvrdi da škodi ne�e postiti, ve� �e propuštene dane nadoknaditi kasnije.

PITANJE: Može li se kla-njati sabah namaz nakon sehura, prije nego što se �uje ezan?

ODGOVOR: Da bi se mogao klanjati sabah namaz, ili bilo koji drugi namaz, potrebno je da na-stupi njegovo namasko vri-jeme. Kada nastupi vrijeme namaza on se može obaviti bez obzira da li je to prije ili poslije ezana.

Sabahsko vrijeme nastu-pa nakon zore, to jest ne-koliko minuta nakon za-dnjeg momenta do kojeg možemo uzimati hranu i pi�e, tako da svako ko usta-je na sehur treba odložiti sehur do pred kraj njego-vog vremena, nakon toga sa�ekati 10-15 minuta i kla-njati namaz, pa tek onda le�i i nastaviti spavanje.

PITANJE: Moram li iz-govoriti nijet za post nakon sehura?

ODGOVOR: Nijet je jedan od ruknova posta, to jest nešto što se mora u�ini-ti. Mjesto ishodišta nijeta jeste srce i razum, tako da osoba koja ustane na sehur sa namjerom da posti dan koji nastupa, u�inila je nijet koji je nužan za ispravnost posta. Nijet koji je u srcu može se potvrditi i rije�i-ma, me�utim ukoliko se zaboravi izgovoriti nakon sehura post ne�e biti po-kvaren, ve� �e biti ispravan.

PITANJE: Kako �u po-stupiti ako se nenamjerno iftarim?

ODGOVOR: Osoba koja se nenamjerno ifrati, pre-kinut �e sa jelom i pi�em odmah kada se sjeti da posti, nakon toga �e nasta-viti da posti i post �e joj, inša Allah, biti ispravan.

PITANJE: Da li mogu iza�i prije vitra iz džamije, ukoliko želim da obavljam još dobrovoljnih namaza?

ODGOVOR: Osoba koja želi u toku ramazanskih no�i poja�ati ibadet obav-ljanjem nafila, može napu-stiti džamiju odmah nakon obavljene teravije, a vitr ostaviti da ga obavi kasni-je, nakon što završi sa že-ljenim nafilama. Vitr je, prema preporuci Poslani-ka a.s., zadnji namaz kojeg osoba treba obaviti u toku dana, tako da nakon njega nije poželjno obavljati bilo koju nafilu. Stoga, oni koji žele klanjati nafile u no�i, vitr ne�e obavljati sa dže-matom, ve� �e ga odložiti za kasnije i obavit �e ga u svojim ku�ama.

PITANJE: Da li poljubac izme�u supružnika kvari post?

ODGOVOR: Poljubac ne�e pokvariti post, niti �e uma-njiti njegovu vrijednost. Potrebno ga je izbjegavati ukoliko on može biti uzrok ne�emu drugom, što uti�e na ispravnost posta.

PITANJE: Ako za vrije-me posta imam jaku glavo-bolju mogu li popiti lijek?

ODGOVOR: Osoba koja se razboli u toku dana posta može prekinuti post, odnosno popiti lijek, kako se njena bolest ne bi pogor-šala. Propušteni dan posta �e nadoknaditi dan za dan.

PIT

AN

JA

I O

DG

OV

OR

I

REŠAD-EF. PLOJOVI�

Vaša pisma šaljite na: Islamska zajednica u Srbiji (Vjersko-prosvjetna služba) Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: vps@verat.net

BROJ 218/XV 17

HU

TB

ASrebrenica - moralna pitalicaREISU-L-ULEMA DR. MUSTAFA-EF. CERI�

Nigdje, kao danas u Srebrenici, nije tako jasna slika �ovjeka koji je imao slobodu izbora izme�u dobra i zla. Koji je imao slobodu izbora izme�u �ovjekoljublja i �ovjekomrstva. Taj �ovjek je, nažalost, izabrao

zlo umjesto dobra. Izabrao je �ovjekomrstvo umjesto �ovjekoljublja.

H U T B A P O V O D O M D Ž E N A Z E U P O T O � A R I M A 1 1 . J U L A 2 0 1 1 .

Draga bra�o

Danas je petak, 7. šaban 1432. po Hidžri, odnosno

8. juli 2011. godine po Miladu. U ponedjeljak je 10. šaban odnosno 11. juli, dan ukopa 600 ubijenih bo-sanskih muslimana u Poto�arima.

Ovo je hutba posve�ena njima i svim drugim žrtvama genocida u dvadesetom stolje�u. Jer, bez sum-nje, posljednje stolje�e bilo je naj-krvavije stolje�e u modernoj po-vijesti, daleko više nasilno u rela-tivnom i apsolutnom smislu nego ijedna prethodna era. To da je dva-deseto stolje�e bilo nasilno bez presedana može izgledati paradok-salno. Zar zadnjih sto godina nije vrijeme ogromnog progresa. Za Bosnu i Hercegovinu, me�utim, dvadeseto stolje�e ostat �e upam-�eno po gorkoj �injenici da je krik „never agein“ (nikad više) iznevje-ren zato što Svjetska organizacija Ujedinjenih Nacija nije bila u sta-nju da ispuni svoju misiju zaštite našeg naroda od genocida.

Zato, ako zaista želimo sprije-�iti budu�e genocide, moramo više u�initi osim prigodnih suosje�anja prema žrtvama. Moramo shvati-ti dubinu psihologije po�initelja, kao i ravnodušnost posmatra�a ge-nocida.

Moramo ustanoviti šta je to što neke ljude, koji su ina�e „normal-ni“, u�ini da mrze druge ljude i na-rode do te mjere da ih planski i si-stematski žele istrijebiti?! Dakako, i one ljude koji pomažu genocid ili stoje po strani i nijemo gledaju

zlo�in nad nevinim ljudima, i njih treba prou�iti i upoznati!

Moramo nau�iti da cijenimo vrijednost života i da poštujemo integritet ljudskog života; mora-mo cijeniti religiju i poštivati ra-zlike religijskog izražaja; moramo cijeniti slobodu i poštivati granice ljudske slobode, jer moja sloboda prestaje tamo gdje po�inje slobo-da drugoga; moramo cijeniti tu�i imetak i poštovati vlasništvo dru-goga; moramo cijeniti vrijednost ljudske �asti i poštivati razli�itost kod drugoga.

Pripremaju�i se za ovu hutbu, tražio sam poglavlje u Kur'anu �a-snom u kojem se može prepozna-ti pri�a o Srebrenici. I našao sam. U devedesetom poglavlju El-Beled (Grad) Allah Uzvišeni govori nam:

����� �� �� . �� � � ��� � �� � �� �� �� ����� �� . �� � � ��� � �� � �� �� �� �� �� �� ��� ��� �� �� ������ . ��� �! "�# ��$ ���� �%� $�& �' � �( �� �' �� . ���� �� $ �) �� ��� �� �� ������ .� *�� +� *�$ �) �� �, � �-�� �/0 �'�� . 1� ���� �2�3 � �4 �5 �� �'�� . ���3 �6 �7 �8 �� $*�$ ���� �� . ���3 �& �3 �4 �2 �� � �9 �:�� ���� �� . 1� ���� �; �<�� ����

... ���� �� �:�&�� �;$ �& �� �� �- ��Kunem se gradom ovim u

kojem su dopustili da te protjera-ju ili ubiju.

I kunem se roditeljem i onim koji ga je rodio!

�ovjek je stvoren da se trudi u svom životu!

Misli li on da mu niko ništa ne može?!

On govori: “Potrošio sam ogro-mno blago!”

Zar misli da ga niko vidio nije?! Zar nije dobio oka dva?!Zar nema jezik i usne dvije?!I zar mu nisu pokazana puta

dva – put dobra i put zla?! (El-Be-led: 1-10)

Srebrenica je grad u kojem se �ovjek rodio i u kojem je živio od pamtivijeka.

Srebrenica je grad u kojem se �ovjek trudio u životu svom.

Srebrenica je grad u kojem je �ovjek bio sretan sve dok nije došao onaj koji je mislio da mu niko ništa ne može. Koji je rekao: ”Ovo je osveta“, jer je mislio da ga niko vidio nije.

Srebrenica je grad u kojem je bilo dopušteno da se nemo�an �o-vjek protjera iz svoje ku�e i da se nevin �ovjek ubije samo zato što je musliman.

Zaboravilo se, me�utim, da �o-vjek ima oka dva kojim može da vidi. �ovjek ima jezik i usne dvije da može da govori. I �ovjek dva puta ima. Slobodan je da izabere jedan od njih – put dobra ili put zla.

Dakle, �ovjek ima slobodu iz-bora izme�u dobra i zla. U tome se ogleda njegova ljudska vrijednost. I u tome se o�ituje njegova moral-na visina ili nizina. Jer kada ne bi imao slobode izbora, onda se ne bi mogla tražiti njegova moralna od-govornost.

Ne može se re�i za nekoga da je dobar ako ne odustane od zla koje je mogao u�initi, ali ga nije po�i-nio. Biti moralno dobar zna�i slo-

bodno izabrati dobro u odnosu na ono što je zlo.

�ovjek nema moralnu zaslugu ako to što radi nije njegov slobod-ni izbor.

Samo se slobodan �ovjek može podvrgnuti moralnom sudu.

Neslobodnom �ovjeku se ne može moralno suditi.

Nigdje, kao danas u Srebrenici, nije tako jasna slika �ovjeka koji je imao slobodu izbora izme�u dobra i zla. Koji je imao slobodu izbora izme�u �ovjekoljublja i �ovjeko-mrstva.

Taj �ovjek je, nažalost, izabrao zlo umjesto dobra. Izabrao je �o-vjekomrstvo umjesto �ovjekolju-blja.

Mislio je da je njegova mo� iznad svake mo�i. Mislio je da Sre-brenica ne�e biti moralna pitalica.

Dakako, od 11. jula 1995. god. Srebrenica je više od grada i više od svog imena. Srebrenica je mje-sto ispita savjesti za sve one koji su mogli, a nisu zaustavili zlo�in pro-tiv �ovjeka.

Srebrenica je ime koje danas kruži oko svijeta da probudi savjest �ovje�anstva koje se mora suo�iti sa samim sobom i izme�u dobra i zla, izabrati svoje dobro. Jer dru-goga puta nema za �ovje�anstvo ako ho�e da živi u dobroti svoga ploda.

Naš izbor mora biti put dobra. Naš izbor mora biti put povrat-ka tamo gdje nam je naša zemlja i ku�a. Naš izbor mora biti put vjere i morala. Naš izbor mora biti put mudrosti i hrabrosti da jedni dru-gima pomažemo, da jedni druge podržavamo u nastojanju da Sre-brenica bude grad sje�anja na sret-niju budu�nost, a ne grad sje�anja na nesretnu prošlost.

Ovo je pravo mjesto i pravi tre-nutak da se Bogom zakunemo i gradom ovim, i roditeljem i onim koji ga je rodio da �emo se truditi na putu dobra i povratka u Srebre-nicu gdje ima lijeka za našu ranje-nu dušu.

Allahu Svemogu�i, omugu�i nam da uvijek izme�u dva puta izaberemo put dobra!

Allahu Sveznaju�i, pou�i nas kako da se osnažimo moralnim vrijednostima koje nas približavaju Tvome zadovoljstvu!

Allahu Plemeniti, oplemeni naše duše Tvojom ljepotom i do-brotom tako da sve što govorimo i radimo bude radost drugima!

Allahu Milostivi, pomozi nam da u skrušenosti naše dove na�emo put do Tvoje neizmjerne milosti na ovome i drugome svijetu.

18 15. JULI 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME

Ebu Hurejre r.a.PRIREDIO: SEAD-EF. ŠA�IROVI�

Ovaj mladi� je svo svoje vrijeme posvetio hizmetu Poslaniku i druženju s njim. Njegovo mjesto, u kojem je provodio najve�i dio svoga vremena, jeste mesdžid. U�itelj i imam mu je bio Allahov Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem. Volio je Allahovog Poslanika nesvakidašnjom ljubavlju.

I Z Ž I V O T A A S H A B A

Svakom muslimanu je, bez sumnje, poznato

ime Ebu Hurejre. Pravo mu je ime Abduššems. Nakon što ga je Allah, subhanehu ve te'ala, po�astio islamom, jedanput se susreo sa Allahovim Poslani-kom, sallallahu alejhi ve se-llem, koji ga je upitao za ime. „Abduššems“ (Rob Sunca) – odgovorio je. „Od danas ti je ime Abdurrahman!“ – rekao mu je Božji Poslanik. Ebu Hurejre je dobio nadimak po tome što je, kao dijete, imao malo ma�e s kojim se igrao.

Po ovom nadimku (Ebu Hurejre – vlasnik ma�eta) je, ina�e, mnogo poznatiji nego po vlastitom imenu. Islam je primio pred Et-Tufejlom ibn Amrom ed-Dusijem. Me�u svojim narodom je ostao sve do 6. godine po Hidžri.

Tada je, zajedno sa svo-jim plemenom, prešao u Me-dinu u kojoj se nalazio Alla-hov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Ovaj mladi� je svo svoje vrijeme posvetio hizme-tu Poslaniku i druženju s njim. Njegovo mjesto, u kojem je provodio najve�i dio svoga vremena, jeste mesdžid. U�i-telj i imam mu je bio Alla-hov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Nije tada imao ni žene ni djece. Imao je staru majku, koja je ostala privrže-na svojoj staroj vjeri. Uložio je mnogo truda da je preve-de u islam i to prvenstveno iz ljubavi prema njoj. Kada ju je, jednom prilikom, pozvao da povjeruje u Allaha i Njegovog Poslanika, rekla je nešto ne-doli�no o li�nosti Poslaniko-voj, što ga je mnogo pogodilo. Pošao je Allahovom Poslani-ku pla�u�i: „Zbog �ega pla�eš, Ebu Hurejre?“ – upitao ga je Allahov Poslanik. „Pozvao sam svoju majku u islam“ - odgovorio je Ebu Hurejre - „ali me odbila. Danas mi je rekla nešto ružno o tebi. Zato, Allahov Poslani�e, zamoli ti Allaha da njeno srce zagrije za islam.“ Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je Allahu uputio dovu. Kasnije je Ebu Hurejre pri�ao: „Kada sam se vratio ku�i ulazna vrata su bila zaklju�ana, a iznutra je dopiralo pljuskanje vode. Kada sam pokucao na vrata �uo sam majkin glas: 'Sa�ekaj, Ebu Hurejre…' Kada se obu-kla dozvolila mi je da u�em i tom prilikom izgovorila ke-limei-šehadet. Opet sam se pla�u�i vratio Allahovom Po-slaniku, sallallahu alejhi ve se-llem. Ovoga puta sam plakao od radosti. Saopštio sam mu radosnu vijest: „Allahov Po-slani�e, Allah je uslišao tvoju dovu. Uputio je moju majku u islam!“

Volio je Allahovog Posla-nika nesvakidašnjom ljubav-lju. Ma kako dugo ga posma-trao, uvijek mu je bilo malo. Govorio je: „Nisam vidio ni-

koga ljepšeg i dražeg od Alla-hovog Poslanika. Kao da Sunce sija s njegovog lica!“ Mnogo se zahvaljivao Uzvi-šenom Allahu što mu je omo-gu�io da nau�i Kur’an, da se druži s Njegovim Poslanikom, što ga je uputio u Njegovu vjeru. Kako je zavolio Alla-hovog Poslanika, zavolio je i nauku. Ona mu je bila glavna preokupacija u životu i jedino za njom je �eznuo.

Zejd ibn Sabit prenosi: «Bili smo u mesdžidu: Ebu Hurejre, jedan moj prijatelj i ja i ibadetili. Tada nam je pri-šao Poslanik i sjeo pored nas. Mi smo prestali sa ibadetom i upu�ivanjem dova. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mi je tada rekao: „Na-stavite ono što ste zapo�eli!“ Moj prijatelj i ja smo po�e-li u�iti neku dovu, a Resulu-llah je aminao. Zatim se i Ebu Hurejre obratio Allahu, s.v.t., rije�ima: „Allahu moj, i ja Te molim za ono zašta su Te mo-lila ova moja dva prijatelja. I još Te molim da mi podariš znanje koje se ne�e zabora-viti!“ I na ovu dovu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je aminao. I mi smo zamolili Allaha, s.v.t., da nam podari znanje koje se ne�e za-boraviti!» – rekao je Zejd ibn Sabit. „Ebu Hurejre vas je pre-tekao!“ – odgovorio je Božji Poslanik.

Kao što je volio da on li�no nau�i što više, isto tako je nastojao da to prenese i na druge. Jedanput je prolazio medinskom �aršijom i primi-jetio da su ljudi previše oku-pirani dunjalukom, da isuviše vremena posve�uju trgovini. Rekao im je: „O Medinelijke, niko nije slabiji od vas!“ „U �emu ti vidiš našu slabost, o Ebu Huurejre?“ – upitali su ga. „Naslije�e Allahovog Po-slanika se dijeli, a vi tu!“ – od-govorio je. „Zar ne�ete oti�i da uzmete svoj dio?!“ Iz svoje prevelike želje za naukom i ljubavi prema Allahovom Po-slaniku skoro je u potpuno-sti zanemario dunjaluk. Živio je sasvim skromno i po�esto mu se dešavalo da nije imao šta jesti.

On sam nam pri�a o jed-noj situaciji koja nam na sli-kovit na�in ocrtava njegovo siromaštvo. „Jedanput sam“ – pri�a Ebu Hurejre – „bio sa-svim izgladnio, te sam neke ashabe morao priupitati o aje-tima koji su mi, ina�e, bili sa-svim poznati. Pitao sam ih iz razloga što bi me neko od njih, na taj na�in, mogao po-vesti svojoj ku�i i nahraniti me… Drugi put sam, pak, bio tako gladan da sam morao sta-viti kamenu plo�u na stomak. Tada sam sjeo pored puta kojim su prolazili ashabi… Pored mene je prošao Ebu Bekr i ja sam ga upitao za zna-�enje jednog ajeta. Upitao sam

ga samo zbog toga ne bi li me pozvao na ru�ak. Me�utim, on nije prozreo moju namje-ru. Zatim je prošao Omer ibn el-Hattab. I njega sam upitao o zna�enju istog ajeta, ali me ni on nije pozvao! Ostao sam i dalje �ekati, sve dok nije nai-šao Resulullah, sallallahu alej-hi ve sellem, i saznao za moju glad. Rekao mi je: „Po�i sa mnom, Ebu Hurejre!“ „Oda-zivam ti se, Allahov Poslani-�e!“ – rekao sam. Kada smo

stigli Poslanikovoj ku�i zate-kli smo jednu posudu s mlije-kom. „Odakle vam ovo mlije-ko“ – upitao je Poslanik. „Po-slao ga je neki �ovjek“ - odgo-voreno mu je. „Ebu Hurejre“ - rekao mi je Allahov Posla-nik, sallallahu alejhi ve sellem – „idi do Ehli Suffe i pozo-vi ih ovamo!“ Meni nije bilo drago što me šalje po njih. „Šta je ovo mlijeka za Ehlu Suffe“ - rekao sam. Poželio sam jedan gutljaj, okrepljenja radi, pa tek onda da idem po njih. Pozvao sam Ehlu Suffe i došli su. Nakon što su po-sjedali, Allahov Poslanik mi je rekao: „Uzmi to, Ebu Hurej-re, i podaj im!“ Pili su, a ja sam pomislio da �e sve popiti i da meni ne�e ostati ništa! Dodao sam posudu Allahovom Po-slaniku, sallallahu alejhi ve se-llem, a on me pogledao, smi-ješe�i se. „Ostali smo još nas dvojica“ - rekao je. „Istina je, Allahov Poslani�e“ - odgovo-rio sam. „Pij, pij“ – rekao mi je Resulullah i to ponovio ne-koliko puta. „Tako mi Onoga koji te s Istinom posla, ne mogu više“ - rekao sam. Alla-hov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je zatim od mene uzeo posudu i popio ono što je ostalo.“

Glad i siromaštvo ga, me-�utim, nisu pratili cijelog ži-

vota. Nakon osvajanja mu-slimani su živjeli u izobilju. Tako je i Ebu Hurejre stekao nešto imetka i stan, što mu je omogu�ilo da se i oženi i dobije djecu. Me�utim, to ga nije nimalo promijenilo. Ebu Hurejre nikada nije zabora-vio one teške momente siro-maštva i gladi. �esto je govo-rio: „Odrastao sam kao jetim, Hidžru u�inio kao siromah i bio u najmu kod Busrete bint Fazvan, gdje sam radio samo

za hranu. Služio sam ljude i od istih se i oženio. Zato, hvala Allahu koji je dao da mi vjera bude iznad svega i koji me u�inio imamom Medine.“ Bio je gradona�elnik Medine za vrijeme Muavije ibn Ebu Sufjana, i to više puta. Me�u-tim, taj visoki položaj nije ga ni najmanje promijenio. Ko-liko je bio skroman dovolj-no nam ilustrira �injenica da je, iako je bio gradona�elnik Medine, u nekim slu�ajevima nosio drva. Ebu Hurejre je posjedovao veliko znanje i bio pobožan i skroman. Danju je postio, a jednu tre�inu no�i obavezno provodio u ibadetu. Za ibadet u drugoj tre�ini no�i budio je svoju ženu, a ona je za tre�u tre�inu, budila k�er-ku. Tako se u njegovoj ku�i ibadet �inio po cijelu no�.

Ebu Hurejre je imao ro-binju (Sudanku) koja se ne-doli�no ponašala. Jedanput je nešto pogriješila i Ebu Hurej-re je uzeo štap da je udari. Me�utim, zastao je. „Da se ne bojim kazne na Sudnjem danu“ – rekao joj je – „istukao bih te! Zato �u te samo proda-ti.“ Ipak, iako je tada izuzetno oskudijevao u novcu, robinju je oslobodio ropstva. „Oslo-ba�am te u ime Allaha, s.v.t.“ - rekao je.

Jedanput mu se obratila

njegova k�erka: „O�e, mene djevojke pitaju zašto me zla-tom ne okitiš?“ „K�eri moja“ - odgovorio je – „reci ti njima da se tvoj otac boji žestine džehennemske!“ On svojoj k�erki nije zabranjivao ki�e-nje zlatom iz škrtosti ili nekog drugog razloga, ve� iz pleme-nitosti i trošenja na Allaho-vom putu.

Jedanput mu je Mervan ibn Hakem poslao sto dina-ra zlata. Ve� sutradan je Ebu Hurejre li�no otišao kod njega. „�ovjek koji ti je donio novac, pogriješio je“ - rekao je Hakem. „One su bile namije-njenje drugom.“ „Kod mene nije preno�io ni jedan dinar“ - odgovorio je Ebu Hurej-re – „sve sam ja to podijelio na Allahovom putu. Te dinare namiri iz moje plate.“ Mervan je, ovim gestom, samo htio iskušati Ebu Hurejre.

Ebu Hurejre je bio jako pažljiv prema svojoj majci. Obi�avao je, prije svakog izla-ska iz ku�e, zaustaviti se na vratima njene sobe i re�i joj: „Neka je spas na tebe, majko, i milost Allahova i bereket!“ Ona bi mu odgovarala: „Neka je i na tebe spas, milost i be-reket Allahov!“ On bi nastav-ljao: „Neka se Allah smiluje tebi kao što si se ti smilova-la meni, dok si me odgajala!“ Ona bi odgovarala: „Neka ti se Allah smiluje i nagradi te za dobro�instvo koje �iniš prema meni u mojoj starosti!“ Iste rije�i je ponavljao i prilikom povratka ku�i.

Ebu Hurejre je stalno isti-cao obaveze djece prema svo-jim roditeljima. Isto tako je naglašavao i važnost održava-nja rodbinskih veza. Jedanput je ugledao dva �ovjeka kako idu uporedo jedan sa drugim. Jedan od njih je bio mla�i. „Ko ti je ovaj �ovjek“ - upitao ga je. „Otac“ - odgovorio je. „Nemoj ga zvati imenom“ - posavjetovao ga je Ebu Hurej-re – „i nemoj i�i ispred njega, niti prije njega sjediti!“

Kada je bio na samrti, pla-kao je. „Zašto pla�eš?“ „Pla-�em zbog dugog putovanja i slabe pripreme (za Ahiret). Stigao sam, evo, do kraja puta i ne znam gdje �u završiti: u Džennetu ili Džehenne-mu?“ Posjetio ga je Mervan ibn Hakem i uputio Allahu dovu za njegovo ozdravljenje. Zatim se Ebu Hurejre obra-tio Allahu rije�ima: „Allahu moj, ja priželjkujem susret s Tobom, pa ubrzaj ga!“ Mervan nije napustio njegovu ku�u sve dok se nije rastao sa du-njalukom.

Neka se Allah smiluje Ebu Hurejri neizmjernom milo-š�u. On nam je prenio preko hiljadu i šest stotina hadisa Allahovog Poslanika, sallalla-hu alejhi ve sellem.

Izvor: „Iz života ashaba“

BROJ 218/XV 19

ISL

AM

SK

E T

EM

E

Utje�em se Allahu dž.š. od kušnje pet stvari… (II dio)

PRIREDIO: SEAD-EF. JASAVI�

"Teško onima koji pri mjerenju zakidaju, koji punu mjeru uzimaju kad od drugih kupuju, a kad drugima mjere na litar ili na kantar zakidaju.“

„ N E � E Z A K I D A T I N A M J E R I I V A G I , A D A I H N E S N A � U S U Š N E G O D I N E , E K O N O M S K A K R I Z A I N E P R A V E D N A Z U L U M � A R S K A V L A S T . “

Od Abdullaha b. Omera r.a. se bilježi:

Prišao nam je Allahov Posla-nik s.a.w.s., pa re�e: „O skupi-no muhadžira, pet stvari, ako njima budete kušani – utje�em se Allahu dž.š. od toga da vas one sna�u: ne�e se u nekom narodu pojaviti javni nemoral i razvrat (fahiša), a da se me�u njima ne�e rasprostraniti kuga i bolesti koje nisu bile pozna-te njihovim minulim precima; ne�e zakidati na mjeri i vagi, a da ih ne sna�u sušne go-dine, ekonomska kriza i ne-pravedna zulum�arska vlast; zbog nedavanja zekata na svoj imetak ne�e im padati kiša sa neba, a da im nije stoke nikad im kiša ne bi ni pala; ne�e pre-kršiti ugovor sa Allahom dž.š. i ugovor sa Allahovim Posla-nikom s.a.w.s., a da im Allah dž.š. ne�e dati neprijatelja od drugog naroda, koji �e ovla-dati njima, uzimaju�i jedan dio onoga što je u njihovim ru-kama; njihovi imami i vo�e ne�e vladati Allahovom Knji-gom i ne�e odabirati rješe-nja iz onoga što je Allah dž.š. objavio, a da Allah dž.š. ne�e dati da se sami me�usobom krve!“ (Hasen, Sunen, Ibnu Madždže, br. 4019; Musned, Bezzar, br. 6175; El-Muste-drek, Hakim, br. 8623; El-Mu'udžem el-Evset, Taberani, br. 4671; Šu'abul-Iman, Bejhe-ki, br. 3042)

���(� =�> ��?3@��� /$3,@�� �0A'&� ��� �$B =��� 50C� D�0E@�� F =�8� �3& =��$�

� 34„Ne�e zakidati na mjeri i

vagi, a da ih ne sna�u sušne godine, ekonomska kriza i ne-pravedna zulum�arska vlast.“

Druga vrsta grijeha spo-menuta u ovom hadisu Alla-hovog Poslanika s.a.w.s. je varanje pri mjerenju na vagi. Razni vidovi ljudskog vara-nja i krivog mjerenja za re-zultat imaju glad, oskudicu i nepravdu vladara. Govore�i o ovome Uzvišeni Allah dž.š. u Kur'an-i-Kerimu kaže: „Teško onima koji pri mjerenju za-kidaju, koji punu mjeru uzi-maju kad od drugih kupuju, a kad drugima mjere na litar ili na kantar zakidaju.“ (Mu-taffifin, 1-3)

Ovdje je rije� o ljudima koji kada treba njima da se mjeri ne dozvoljavaju da budu zakinuti i punu mjeru sebi uzimaju i nikako im se ne de-šava da prihvate manje, a kada isti oni drugome mjere i od-mjeravaju onda su u stanju ite-kako drugoga zakinuti i ošte-titi ga! Pravi vjernik je �ovjek koji suprotno navedenom po-

stupa – da više stavi kada daje, a da manje uzima kada mu se daje.

„Sušne godine“Potvrdu ovom dijelu ha-

disa koji govori o sušnim i nerodnim godinama nalazimo u kur'anskom ajetu u kome se kaže: „I Mi smo Farao-nov narod gladnim godina-ma i nerodicom kaznili, da bi se opametili.“ (El-E'araf, 130) Svako faraonsko, oholo pona-šanje, svako odbijanje ibade-ta Allahu dž.š. i neprihvatanje poslanstva Božjih poslanika, Allah dž.š. kažnjava sušnim i nerodnim godinama.

Dakle, kada nas nešto takvo zadesi odmah u sebi po-tražimo krivca, okanimo se fa-raonskih oholih grijeha, svoju visoko podignutu glavu spu-stimo pred Allahovom dž.š. veli�inom, �inimo tevbu, oka-nimo se grijeha, nare�ujmo dobro, odvra�ajmo od zla, da-jimo zekat i dijelimo sadaku, kako tajnu tako i javnu! Allah dž.š. nekada kažnjava ljude ne bi li Mu se povratili, ne bi li Ga se sjetili, ne bi li se grijeha klonili i ne bi li se oholosti i inata okanili! Allah dž.š. kaže:

„I On šalje vjetrove kao radosnu vijest, kao prethod-nicu milosti Svoje; i Mi s neba �istu vodu spuštamo da njome ve� mrtav predio oživimo i da mnogu stoku i mnoge ljude koje smo stvorili napojimo. Mi smo im o ovome �esto go-vorili da bi razmislili, ali ve-�ina ljudi pori�e blagodati.“ (El-Furkan, 48-50)

„A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blago-slove i s neba i iz zemlje slali, ali oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zara-dili.“ (E'araf, 96)

Poslanik s.a.w.s. kaže: „Tražio sam od mog Gospo-dara tri stvari – dvije mi je dao, a jednu mi nije dao. Tra-žio sam od mog Gospodara da mi ummet na uništi opštom sušom – što mi je uslišao; tra-žio sam od mog Gospodara da mi ummet ne uništi opštim po-topom – što mi je uslišao; tra-žio sam od Njega da ne dozvo-li da se moj ummet me�usob-no krvi – što mi nije uslišao!“ (Pogledaj: Sahih Muslim, br. 2890, 4/2216; Sahih Ibni Huzejmeh, br. 1217, 2/224; Sahih Ibnu Hibban, br. 7237, 16/219, a šejh Šu'ajb Arna'ut kaže: „Sened mu je sahih po uslovu imama Muslima“; Mu-sned Ebi Ja'ala, br. 734, 2/84, a šejh Husejn Selim Esed ga

ocjenjuje sahihom; Musned el-Bezzar, br. 1125, 3/328; Musannef b. Ebi Šejbeh, br. 29509, 6/64, 31695, 6/311)

Zamislite samo na kakvom stepenu nemorala i nevjere mogu muslimani biti ako do-žive ono zašta je se Poslaniku s.a.w.s. udovoljilo, tj. kada do-živimo to da nas sna�u sušne i nerodne godine!

„Ekonomska kriza“Zakidanje na vagi i kanta-

ru je razlog siromaštva jed-nog društva i kada gledamo današnje prosperitetne ze-mlje Evrope i Amerike one su takve, pod broj jedan, što po-kušavaju biti pravedne i što ne zakidaju na vagi i kantaru, što sve ono što je vrijedno, lijepo i dobro vole, poštuju i cije-ne i znaju dobro i pošteno da ga plate!

Iz li�nog iskustva, u raz-govoru s brojnim prijateljima, saznao sam da brojni Evro-pljani, kako Švicarci tako i ostali, kada se ode kod njih radi kupovine mlijeka, kuku-ruza ili nekih drugih doma�ih poljoprivrednih proizvoda, stalna im je praksa da preko izmjerene težine stave još po koje kilo robe koju vagaju. Znaju da cijene prekomjerni rad kojeg im redovno ekstra plate; znaju da cijene i sami rad, što radniku nadoknade preko plate, poklona ili dava-nja odmora itd.

Znajte da je jedan od glav-nih razloga zapadanja islam-skog ummeta u ekonomsku krizu, nestašicu i tiraniju to što nisu bili u stanju da im kantar pravo mjeri u svakoj sferi života!

Ne da nam samo kantar nije prav pri mjerenju, ve� su na sceni brojne lopovštine i kra�e, brojna lažiranja i vara-nja. Ljudi se varaju i para im se uzima gdje može i gdje ne može! Trgovac vara svog mu-šteriju, pa zdravu robu stavlja na vrh, a truhlu i pokvarenu na dno gajbe ili džaka! Robu kojoj je istekao datum kori-štenja stavlja naprijed, a robu koja je za korištenje stavlja na kraj rafova! Kada prodaje bi-jeli smok vara, ne prijavljuje šta je od �ega pravljeno. Kada prodaju �evap ili meso ne pri-javljuju odakle meso nabavlja-ju, a ima i onih koji uvaljuju i svinjetinu jer im je jeftinija za kupovinu!

Ebu Hurejre r.a. kaže: „Po-slanik s.a.w.s. je prošao pored jednog �ovjeka na pijaci koji je prodavao hranu, pa Poslanik s.a.w.s. zavu�e svoju ruku u

hranu i primijeti da je u pita-nju varalica, te re�e: „Nije od nas onaj koji vara!“ (Sunen, Ibnu Madždže, br. 2224)

„Nepravedna zulum�arska vlast“Varanja nemamo samo na

pijacama i trgovinama! Vara-nja, nepravde, krivog mjerenja i zakidanja imamo i u najvaž-nijoj sferi našeg dunjalu�kog života, a to je hilafetul-erd, politika upravljanja životom na ovome svijetu. Kakve su tu lopovštine na snazi, kakva su tu varanja i zakidanja i kakva su tu pronevjerena obe�anja – neminovno je da nakon svega toga ljudi žive u sušama, kri-zama, a i da trpe odre�ene vrste zuluma, nasilja i terora!

Krivo vaganje nije samo vezano za vagu, ve� i za raz-mišljanje, za jezik i govor, pa ako ljudi po�nu krivo misliti, krivo zboriti i krivo odmje-ravati situacije i ljude, onda je neminovno da takvima, nakon suše i krize, ovladaju zulu-m�ari, koji �e im teror vršiti, kako psihi�ki tako i fizi�ki! Kada �ovjek dozvoli sebi to da za dobro kaže da je loše, a za loše kaže da je dobro, takvima i treba da vladaju zulum�ari nasilni i takvi ne zaslužuju da im bude bolje!

Polako dolazi vrijeme koje je još davno predskazao naš Poslanik s.a.v.s. u svom ha-disu kojeg nam prenosi Ebu Hurejre r.a., opominju�i svoje ashabe rije�ima: „Kako �ete se ponašati kada se žene odaju bludu, a omladina ogrezne u psovci i kocki“ - upitao je Mu-hammed s.a.v.s. svoje asha-be. „A zar može do�i takvo vrijeme, o Allahov Poslani-�e“ - upitaše oni. Muhammed s.a.v.s. re�e: „Može i gore.“ „A zar može biti gore“ - upitaše ponovo. „Može. Onda kada ne budete nare�ivali dobro, a zabranjivali zlo“ - re�e Alla-hov Poslanik s.a.v.s. „A zar može do�i takvo vrijeme“ - upitaše ashabi ponovo. „Može i gore. Onda kada dobro bu-dete smatrali zlim, a zlo do-brim.“ „A zar može do�i takvo vrijeme, o Allahov Poslani-�e“ - po tre�i put upitaše as-habi. „Može i gore“ - odgo-vori Poslanik s.a.v.s. „A zar može biti gore, o Allahov Po-slani�e?“ - �ude�i se upitaše ashabi. „Može. Kada budete nare�ivali zlo, a zabranjivali dobro. Tada se ni vaši naju-�eniji ljudi ne�e mo�i sna�i“ - odgovori Poslanik s.a.w.s. (El-

Mu'udžem el-Kebir, Taberani, br. 715)

Poslanik s.a.w.s. kaže: „Kome Allah dž.š. poda-ri stado/ljude na �uvanje, a potom ih ne bude savjeto-vao i nasihatio - ne�e u�i u Džennet!“ U drugoj preda-ji stoji: „Ako umre varaju-�i svoje stado i svoj narod – bit �e mu zabranjen ulazak u Džennet!“ U tre�oj predaji: „Ne�e osjetit džennetskog mi-risa!“ (Kaf)

Brojni su ajeti u kojima nam Allah dž.š. nare�uje pra-vilno mjerenje i zabranjuje za-kidanje na vagi, pa kaže:

„O narode moj! Pravo mjerite i na litru i na kantaru i ne zakidajte ljudima stva-ri njihove i ne �inite zlo po Zemlji prave�i nered.“ (Hud, 85)

„Pravo mjerite na litru i ne zakidajte, a na kanta-ru ispravnom mjerom mjeri-te, i ljudima prava njihova ne umanjujte i zlo po Zem-lji, nered prave�i, ne �inite, i Onoga koji je stvorio vas i narode davnašnje bojte se.“ (El-Šu’ara, 181-184)

„Napunite mjeru kad mjerite na litru i pravo mje-rite na kantaru! To je bolje i posljedice su ljepše. Ne po-vodi se za onim što ne znaš! I sluh, i vid, i razum, za sve to �e se, zaista, odgovarati. Ne hodi po zemlji nadmeno, jer zemlju ne možeš probiti ni brda u visinu dosti�i, sve je to ružno, Gospodaru tvome mrsko.“ (El-Isra’, 35-38)

Lakomisleni, šejtanskim vesvesama prevareni ljudi misle da �e zakidanjem i va-ranjem sebi obezbijediti bolju i ve�u nafaku. Misle da �e se obogatiti ako nekome uskra-te njegovo pravo. Prošlo je vrijeme poštenih ljudi koji su kupcu ukazivali na mahane svoje robe. Posljedica varanja i namjerno pogrešnog mjere-nja nije bogatstvo i prosperi-tet, ve� prava glad, siromaš-tvo, oskudica i nepravda. Za-ista haram imetak, bez obzira na to koliko on bio velik ili malehan, ne može uve�ati �o-vjekov imetak, ve� naprotiv - on ga uništava poput truhle jabuke koja se na�e zajedno u džaku sa zdravim jabuka-ma. O nepravdi vladara i vla-daju�ih struktura na našem prostoru ne treba posebno ni govoriti.

Nastavit �e se...

20 15. JULI 2011.IS

LA

MS

KE

TE

ME

100 savjeta posta�ima ŠEJH MUHAMMED B. HASAN JAKUB

Posti od dunjaluka i svoju smrt u�ini iftarom. Cijeli dunjaluk je mjesec Ramazan, bogobojazni u njemu poste od strasti i grijeha. Smrt je za njih veselje jer se raduju svome bajramu.

A K O P R O V E D E Š R A M A Z A N U P O S T U , Z N A J D A S I O D I S K R E N I H I Š E H I D A , P A U � I N I S V O J P O S T D O S T O J N I M O V I H S T E P E N A

1. Posti iskreno radi Allaha dž.š., jer ako ne bude iskre-

nosti, izostat �e nagrada.2. Nijjet mora biti �vrst u srcu.3. Za u�injena dobra djela nadaj se

Allahovoj dž.š. nagradi.4. Pokaj se iskreno Allahu dž.š.

od svih grijeha prije nego što do�ekaš mjesec Ramazan.

5. Raduj se dolasku Ramazana.6. Neka tvoje ponašanje dolikuje

ponašanju posta�a, kao napri-mjer: prou�i dovu prilikom vi-�enja mla�aka, nijeti post prije spavanja, odgodi sehur do pred zoru, požuruj sa iftarom, iftari se hurmama, dovi prilikom if-tara, organiziraj iftare itd.

7. Rezultat posta je bogoboja-znost, stoga se trudi da tvoj govor i djela budu uzrok pove-�anja tvoje bogobojaznosti, te da tvoja javna djela budu kao tajna.

8. Ako provedeš Ramazan u postu, znaj da si od iskrenih i šehida, pa u�ini svoj post do-stojnim ovih stepena.

9. Savjetujem ti da se odvojiš od ljudi i da se manje sastaješ sa njima.

10. Kada se sastaneš sa ljudima �uvaj svoj jezik, pogled i sluh.

11. Sjeti se Allahove blagodati koju ti je ukazao opskrbivši te bogo-bojaznoš�u, hranom i pi�em.

12. Trudi se da ne izostaviš nijedno dobro djelo.

13. Tvoji uzdasi su tvoj život, stoga se trudi da sa svakim uzdahom spomeneš svoga Gospodara.

14. Kloni se besposlica i gubljenja vremena.

15. Neka pored tvog stomaka posti i tvoj sluh, i vid, i jezik, i noge i ruke.

16. Neka tvoje srce posti od grije-ha i loših misli.

17. Neka se dan koji postiš razli-kuje od drugih dana.

18. Post je propisan kako bi osje-tio glad, pa se trudi da je osjetiš i nemoj da se žališ.

19. Ne zaboravi dovu prilikom if-tara jer se tada dova prima.

20. Traži od Allaha dž.š. da te oslo-bodi od Vatre.

21. Drži se sunneta Poslanika, sa-llallahu alejhi ve sellem, i �uvaj se novotarija.

22. Trudi se da što više udjeljuješ sadaku.

23. Trudi se da što više hraniš po-sta�e.

24. Trudi se da što više nare�uješ dobro i odvra�aš od zla.

25. Znaj da je jezik zvijer, ako je pustiš – pojest �e te.

26. Ne govori osim sa pokornoš�u Allahu s.v.t.

27. �uvaj se ogovaranja, jer ogova-

ranje uništava post.28. Ako nekoga ogovoriš, traži

od Allaha oprosta, jer traženje oprosta popravlja tvoj post.

29. Trudi se da što više održavaš rodbinske veze.

30. Trudi se da što više �iniš dobro-�instvo roditeljima, do�ekujte iftar zajedno.

31. Trudi se da što više unosiš ra-dost u srca muslimana.

32. Trudi se da što više pomažeš muslimane.

33. Trudi se da što više u�iniš do-bro�instva komšijama: pozovi ih na iftar.

34. Nemoj se pretjerano smijati, jer je pretjeran smijeh razlog umrtvljivanja srca. Ne prili�i posta�u da se pretjerano smije.

35. Nemoj voditi rasprave, niti se srditi. Ne otvaraj vrata koja �e ti donijeti štetu i koja poslije ne�eš mo�i zatvoriti.

36. Obavljaj ibadete kako je propi-sano da se obavljaju, bez manj-kavosti.

37. U�i što više Kur'an, jer je ovo

mjesec Kur'ana.38. Ne propuštaj da klanjaš sve na-

maze u džematu, ne propušta-ju�i po�etni tekbir, u prvom saffu i iza imama.

39. Obavljaj teravih namaz u dža-mijama i ne napuštaj teraviju prije imama, ve� završi sa ima-mom kako bi ti bila upisana na-grada kao da si �itavu no� kla-njao.

40. Obavljaj no�ni namaz u po-sljednjoj tre�ini, najbolji je namaz onaj sa najdužim staja-njem.

41. Obavljaj namaz u džamiji u kojoj �eš osjetiti taj namaz.

42. Budi skrušen u namazu i neka tvoje srce bude ponizno u svim ibadetima.

43. Prisje�aj se poniznosti pred Allahom, s.v.t., ako možeš za-pla�i ili se pretvaraj da pla�eš.

44. Trudi se da mnogo boraviš u džamiji.

45. Obavljaj što više nafila.46. Žene neka obavljaju namaz u

ku�i ili u najbližem mesdžidu.47. Kada iza�u iz ku�e, neka se pri-

državaju šerijatskih propisa.48. Ženi u hajzu i nifasu zabranje-

no je da ulazi u džamiju, dodi-ruje Mushaf, posti i klanja.

49. Žena u hajzu i nifasu ne�e pre-stati sa spominjanjem Allaha dž.š.

50. Dovi u situacijama u kojima se dova prima.

Prijevod: Sead Kumro

Nastavit �e se...

IZ DŽEMATA

OBNAVLJAJU DŽAMIJUI ove godine se u džematu Dibak Ishak uložio zna�ajan iznos sredstava za rekon-

strukciju džamije. Prošlogodišnje zapo�eto mijenjanje dotrajale stolarije ove godine se privodi kraju. Vode�i ra�una da se poslovi na ugradnji preostalih sedamnaest pro-zora završe prije mjeseca Ramazana, izvo�a�ima se odredio odgovaraju�i rok. Za to vrijeme se u džematu radilo na akciji prikupljanja sredstava po principu jedna porodi-ca - jedan prozor. Kako se imalo u planu, pored dodatnih troškova ugradnje prozora, okre�iti džamija, onda je simboli�nom sedžadom nakon džume namaza ista akcija i otpo�ela.

Vrijednost samih prozora je iznosila 2.820 eura, dok se za ugradnju istih i kre�e-nje džamije planira izdvojiti oko 300 eura. Važno je napomenuti da �e molerske ra-dove obavljati sami džematlije, kao i svake druge dodatne u vezi sa cijelom akcijom. Ovog puta, kao i svakog prethodnog, džemat se odazvao i sredstva su relativno brzo obezbije�enja.

Zahvaljuju�i se Allahu Uzvišenom što nam je omogu�io da se okupljamo oko ha-irli poslova i onoga �ime je On zadovoljan, kao što je izgradnja i opremanje Allahovih ku�a, Njega Uzvišenog molimo za obilatu nagradu svakoj porodici koja je u svemu ovome u�estvovala nov�anim sredstvima, kao i svakom pojedincu koji je dao dopri-nos kako bi se akcija, inšallah, privela kraju.

MIRSAD-EF. TRN�I�

BROJ 218/XV 21

ISL

AM

SK

E T

EM

E

Stanja onih koji su lišeni (II dio)PREVELA I PRIREDILA: SELMA PLOJOVI�

O, vi koji ste lišeni, zašto ste okrenuli glavu od Allahove Knjige? Zašto ste lišili sebe uzimanja pouka i prisustvovanja ondje gdje se spominju Allahove rije�i? Pozvani ste, ali ne dolazite; dobijate savjete,

ali ne slušate; bezbrižni ste ili se samo pravite da ste bezbrižni, ili se možda ismijavate i rugate.

I Z L A G A N J E P R O F E S O R A I B R A H I M A E D - D U V E J Š A

Poklon lišenima

Posve�ujem ovo pre-davanje onima koji

su lišeni blagodati imana, onima koji su izgubili nje-gov ukus, osje�aj i slast. Posve�ujem ga onima koji su lišeni slasti suza i plaka-nja iz staha i bojazni prema Allahu. Onima koji su li-šeni slasti sedždi i skruše-nih molitvi Onome Koji je Znalac svega skrivenoga... Onima koji su lišeni slasti �itanja Kur’ana, razmišlja-nja o njegovim dokazima i nasla�ivanja u njegovim zna�enjima. Onima koji su lišeni slasti bratstva i lju-bavi u ime Allaha. Onima koji su lišeni blagodati op-skrbe i jedenja halal hrane. Onima koji su lišeni blago-dati života i onima koji ga troše u razonodama i udo-voljavanjima. Onima koji su lišeni radosti, smiraja i sre�e. Onima koji su lišeni dobro�instva prema rodi-teljima i lijepog postupanja sa njima, sjedenja sa njima. Zbog svega ovoga kažem: posve�ujem ovo predavanje onima koji su lišeni �ed-nosti, pokornosti Allahu i odgovornosti. Onima koje su zadesile zle misli i sum-nje, pa ih je obuzela žalost i briga, a oborila muka i ne-pravda, pa se u njima na-stanili jadi i žalosti. Onima koji su lišeni pove�avanja imana i svjetlosti islama. Onima koji su jadni i siro-mašni, iako žive u raskoši i blagostanju. Onima koji su lišeni blagodati imana - do-ista ste sve izgubili, bez ob-zira što ste došli do imetka i ugleda. Onima koji su li-šeni slasti smiraja i svježine odmora - doista ste izgu-bili sve, pa makar posjedo-vali dunjaluk sa svim nje-govim bogatstvima. Onima koji su lišeni sre�e i ugod-nog osje�aja, pa su zaluta-li - svima ovima kažem: pi-tajte one koji su se pokajali onda kada su osjetili slast imana, onda kada su spo-znali istinu.

Tako mi Allaha, i opet tako mi Allaha, ne�ete vi-djeti onoga koji se pokajao, a da vam ne kaže i otvore-no ne saopšti o bolnim va-

pajima, dubokim uzdisaji-ma grješnika i stenjanjima pokajnika. Rezimiraju�i sve ovo kažu: „Osje�amo sre�u nekoliko trenutaka, samo dok traje zabava i u mo-mentu griješenja i udovolja-vanja, a nakon toga muku, teško stanje, strah i nemir, propast, zlo, sumnje i nesi-gurnost, pla� i žaljenje, teš-ko�e i duševne boli...“ Isti-nu je rekao Uzvišeni Allah: „Od Mene �e vam uputa dolaziti, i onaj ko bude sli-jedio uputu Moju ne�e za-lutati i ne�e nesretan biti.“ (Ta-ha, 123) Dakle, on je siguran od zabluda i nesre-�a, a �ime? Uputom, �ed-noš�u i slije�enjem Allaho-ve Upute.

Nesre�a je rezultat za-blude, a onaj ko je u zablu-di, makar utonuo u užit-ke dunjaluka sa njegovi-ma bogatstvima, neka zna da nema užitka u haramu bez patnje koja �e ga pro-goniti i muke koja �e ga pratiti. Zbog ovoga, Allah Uzvišeni kaže: „A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj �e teškim živo-tom živjeti.“ (Ta-ha, 124) Ibn Kesir kaže: „Dakle, za njega nema smiraja niti ra-dosti, njegova su prsa tije-sna i tjeskobna zbog zablu-de, pa iako dobro izgleda i obla�i šta ho�e, jede šta ho�e i živi gdje mu je volja - njegovo srce ne�e do�i do �vrste vjere i upute, ono je u muci, nesre�i i sumnji, a sve dok sumnja daleko je od toga. Ovo je ono što �ini život teškim.“

O, vi koji ste lišeni, zašto ste okrenuli glavu od Allahove Knjige? Zašto ste lišili sebe uzimanja pouka i prisustvovanja ondje gdje se spominju Allahove rije-�i? Pozvani ste, ali ne do-lazite; dobijate savjete, ali ne slušate; bezbrižni ste ili se samo pravite da ste bez-brižni, ili se možda ismi-javate i rugate. Ali, poslu-šajte posljedice toga, po-slušaj zbog bolnog kraja, kraja koji �e neminovno do�i. Uzvišeni Allah kaže: „A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj �e teš-kim životom živjeti.“ (Ta-ha, 124) Ovo na dunjaluku, a na Ahiretu: „...I na Sud-

njem danu �emo ga slije-pim oživjeti. “Gospodaru moj” - re�i �e - “zašto si me slijepa oživio kada sam vid imao?” “Evo zašto” - re�i �e On: “Dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih za-boravljao, pa �eš danas ti isto tako biti zaborav-ljen.”“ (Ta-ha, 124-126)

Zaboravljao si ih. Okre-tao si glavu od njih. Za-nemarivao si ih. Ignori-sao ih. Zato: nagrada ili kazna shodna je onome što si �inio, kako postupaš prema drugima tako �e se prema tebi postupati, „pa �eš danas ti isto tako biti zaboravljen“. (Ta-ha, 126) „Sada �emo Mi njih za-boraviti, zato što su za-boravljali da �e na ovaj Dan pred Nama stajati.“ (Al-A’raf, 51) „Pa trpite zato što ste zaboravljali da �ete ovaj dan doživjeti - i Mi �emo vas zaboraviti.“ (Es-Sedžda, 14) „...Zabo-ravljaju Allaha, pa je i On njih zaboravio. Licemjeri su zaista pravi nevjernici.“ (At-Tawba, 67)

O, vi koji ste lišeni

O, lišeni. Zašto ste za-boravili susret sa vašim Gospodarom? Zašto glavu svoju okre�ete? Lišili ste sebe same. Lišeni ste sre�e, odmora, duševnog mira, zašto zaboravljate ili se pra-vite da ste zaboravili na po-sljedice onoga što ste u�ini-li? Zašto ste nemarni? Zašto ne marimo za grijehe? Po-slušaj rije�i Allaha Uzviše-nog: „I ima li nepraved-nijeg od onoga koji, kad se dokazima Gospodara svoga opominje, za njih ne haje, i zaboravlja na posljedice onog što je u�i-nio?“ (Al-Kahf, 57) Zabo-ravlja na posljedice onoga što je u�inio. Gdje je duša koja sama sebe kori? Gdje osje�aj za grijehe? Gdje je želja za �injenjem dobra? Gdje je nježno i blago srce? Gdje su vrele suze? Poslu-šajte i upamtite: „Mi vas na skoru patnju upozora-vamo, na Dan u kome �e �ovjek djela ruku svojih vidjeti, a nevjernik uzvi-

knuti: - Da sam, bogdo, zemlja ostao!“ (An-Naba’, 40 ) Neki od onih koji su se pokajali zaklinju se - kao što ranije rekoh - da nikada nijedan rekat nisu klanjali Allahu, niti su pali na sed-ždu, pa ima li ve�e lišenosti od ove?! Ima li ve�e lišeno-sti od ove?!!

„Oprosti nam Bože, ono najbolje želimo samo,

Gospodaru, nismo znali za ono što radili smo.

Griješili smo i gluposti �inili, zabavljali se i pro-vodili,

Pa ako smo i griješili, o Tebi loše nikad nismo po-mislili.

Zato, da u dobru, bla-godati i dobro�instvu mri-jemo,

Ti u�ini da to postigne-mo.“

O, lišeni! Nema odmo-ra niti smiraja za srce, osim u Allahovom prostranstvu, na pravom putu, u �ednosti i izvršavanju onoga što je Allah naredio. Nekima koji su lišeni �ini se da je smiraj i sre�a u imetku, položaju i putovanjima. Spominjao sam novine Srednjeg Isto-ka od datuma 21.04.1415. h.g. Prema zapisima su-pruge prethodnog ameri�-kog predsjednika (Džor-dža Buša) stoji da je rekla kako je više puta pokuša-vala izvršiti samoubistvo, autom je sletjela u provaliju kako bi umrla, pokušavala se ugušiti kako bi se oslo-

bodila briga i žalosti.U povijesti se spominje

kako je Alija ibn Me’mun El-Abasijj, sin halife, živio u ogromnom dvorcu, sve mu je bilo dostižno i na raspolaganju. Me�utim, jednoga dana je sa terase dvorca razgledao, pa zapazi jednog radnika kako se ci-jeli dan mu�i rade�i, a prije nego nastupi podne uze ab-dest i na obali rijeke Tigris klanja dva rekata, a kada je sunce ve� po�elo polako zalaziti, ode svojoj poro-dici. Vidjevši to, sin halife ga je pozvao jednoga dana i priupitivao ga. On mu re�e da ima suprugu i dvije se-stre, te da se trudi radi njih, jer nema hrane niti prihoda osim onog što on zaradi na pijaci. Posti svakog dana, a iftari se kada nastupi vrije-me onim što mu se zadesi. A sin halife ga na to upita: „I ima li nešto našto bi se požalio?“ „Ne, hvala Alla-hu Gospodaru svih svje-tova“ - odgovori radnik. Nakon toga sin halife na-pusti i dvorac i vlast, kao lud je tumarao tamo-amo, te nakon nekoliko godi-na na�e jedno selo. Po�eo je obavljati jako teške po-slove. Neka je Allah slav-ljen! Od visokog položaja koji je uživao prije, dokle je dospio, ali to je zato što u ovom svom poslu na�e sre�u koju u dvorcu nije uspio na�i.

Nastavit �e se...

22 15. JULI 2011.

Deveta zabluda: Muslima-ni su zaostali, jer zabra-

njuju konzumiranje alkohola �ak i u umjerenim koli�inama koje ne štete zdravlju.

Alkohol je oduvijek bio izvor zla u svakom društvu. Alkohol i dalje odnosi bezbrojne ljudske žrtve, donosi siromaštvo i nevolje milionima ljudi širom svijeta. Al-kohol je klju�ni problem sa kojim se mnoga društva suo�avaju. Stati-sti�ki podaci o porastu stope kri-minala, sve ve�i broj mentalnih bolesti i milioni razbijenih porodi-ca širom svijeta nijemi su svjedoci destruktivnog djelovanja alkohola.

Zabrana alkohola u Kur’anu

�asni Kur’an sljede�im ajetom zabranjuje konzumiranje alkohola: „O vjernici, vino i kocka i kumi-ri i strjelice za gatanje odvratne su stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite, da biste postigli što želite.“ (El-Maida, 90)

Zabrana alkohola u Bibliji

Biblija zabranjuje konzumira-nje alkohola sljede�im stihovima: „Vino je podsmjeva�, žestoko pi�e buka� i ko se njima odaje, ne�e ste�i mudrosti.“ (Psalmi, Izreke 20:1) „I ne opijajte se vinom, jer u tome leži propast.“ (Poslanice apostola Pavla, Poslanica Efenižanima 5:18)

Alkohol napada centar za kontrolu

U ljudskom mozgu postoji cen-tar koji je zadužen za kontrolu po-našanja. Taj centar sprje�ava �ovje-ka da uradi stvari koje on, ina�e, smatra lošima. Na primjer, u nor-malnim okolnostima, ni jedan �o-vjek se roditeljima i starijima ne obra�a psovkama i drugim ružnim rije�ima. Ako �ovjek osjeti „zov prirode“, njegov centar za kontro-lu mu nikada ne�e dozvoliti da vrši nuždu pred drugim ljudima, ve� �e upotrijebiti toalet.

Kada �ovjek pije alkohol, cen-tar za kontrolu ponašanja biva na-padnut i oslabljen. Upravo je to razlog zbog kojeg �ete pijanog �o-

vjeka na�i da se prepušta ponašanju koje je potpuno nekarakteristi�no za njega. Na primjer, vidjet �ete da se pijan �ovjek �esto obra�a rodi-teljima ružnim govorom i psovka-ma, i uop�e ne shvata da je loše to što pri�a. Neki uriniraju na javnim mjestima, neki �ak u svojoj odje-�i. Ne mogu ni pri�ati, niti hodati kako treba. �esto se jako hr�avo ponašaju.

Slu�ajevi preljube, silovanja, incesta i AIDS-a naj�eš�e se

vežu za alkoholi�are

Prema Nacionalnom birou za istraživanje kriminalnih aktivno-sti (u okviru sudskog odjela u Sje-dinjenim Ameri�kim Državama), samo u 1996. godini svakog dana se dešavalo u prosjeku 2.713 slu�a-ja silovanja. Prema statistici, ve�inu slu�ajeva silovanja su po�inili ljudi pod utjecajem opojnih sredstava. Isti je slu�aj i kod brakolomstva.

Prema statistikama, 8% Ameri-

kanaca po�ini incest, drugim rije�i-ma – svaka 12. ili 13. osoba u Ame-rici u�estvuje u incestu. Skoro svi slu�ajevi incesta se dešavaju kada su jedan ili oba u�esnika u ince-stu pod djelovanjem opojnih sred-stava.

Svi alkoholi�ari su u po�etku bili „umjereni“

Mnogi se brane argumentima da alkoholna pi�a piju uvijek u „umjerenim koli�inama“. Pravdaju se time da popiju samo po dva-tri pi�a, da imaju samokontrolu i ni-kada se ne opijaju. Istraživanja su dokazala da je svaki alkoholi�ar zapo�eo „karijeru“ kao „umjeren drinker“. Nijedan alkoholi�ar i pi-janica nije zapo�eo piti alkohol sa namjerom postanka notornog pija-nica. Ni jedan „umjereni“ ne može re�i za sebe da ve� mnogo godina pije alkohol u vrlo malim koli�ina-ma, da ima toliku samokontrolu da se nikada u životu nije napio!

Ko se jednom napije i uradi nešto sramotno to �e ga

pratiti dok je živ

Zamislite da pomenuti „umje-reni“ alkoholi�ar izgubi samokon-trolu samo jednom u životu i baš tada, u tom stanju, po�ini silovanje ili incest. �ak i da se kasnije poka-je, normalna osoba �e osje�ati teret i grižu savjesti dok je živa. Osoba koja po�ini zlo, ali i njena žrtva, osje�at �e tegobu toga dok su živi.

Zabrana alkohola u hadisu

Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., se prenose sljede�i hadisi:

- U Sunnenu Ibn Madždže, tre�i tom, Knjiga stvari koje opija-ju, poglavlje 30, hadis broj 3.371: „Alkohol je majka svih zala i najsra-motnije djelo.“

- U Sunnenu Ibn Madždže, tre�i tom, Knjiga stvari koje opija-

Mnogi se brane argumentima da alkoholna pi�a piju uvijek u „umjerenim koli�inama“. Pravdaju se time da popiju samo po dva-tri pi�a, da imaju samokontrolu i nikada se ne opijaju. Istraživanja su dokazala da je svaki alkoholi�ar zapo�eo „karijeru“ kao „umjeren drinker“. Nijedan alkoholi�ar i

pijanica nije zapo�eo piti alkohol sa namjerom postanka notornog pijanica.

Kažu: "Islam je zaostao, jer zabranjuje alkohol"O D G O V O R I N A Z A B L U D E O I S L A M U

ISL

AM

SK

E T

EM

E

DR. ZAKIR NAIK

BROJ 218/XV 23

ju, poglavlje 30, hadis broj 3.392: „Sve što opija u velikim koli�inama, zabranjeno je i u najmanjim koli�i-nama.“ Ovo je dokaz protiv onih koji kažu da „koji gutljaj ne škodi“.

- Ne samo oni koji piju alkohol ve� i oni koji na bilo koji na�in, di-rektno ili indirektno, pomažu u �i-njenju ovog harama, prokleti su od Allaha.

U Sunnenu Ibn Madždže, tre�i tom, Knjiga stvari koje opijaju, po-glavlje 30, hadis broj 3.380 stoji: Prenosi se od Enesa r.a. da je Alla-hov Poslanik s.a.v.s. rekao: „Allaho-vo prokletstvo je na deset ljudi zbog alkohola: na onoga koji ga sprav-lja, onoga za koga se spravlja, onoga ko ga pije, onoga ko ga nosi, onoga kome se nosi, onoga ko ga to�i, onoga ko ga prodaje i onoga ko na tome zara�uje, onoga ko ga kupuje i onoga od koga se kupuje.“

Bolesti povezane sa alkoholom

Mnogo je nau�nih razloga za zabranu svih stvari koje opijaju, iz-me�u ostalog i alkohola. Statisti�ki podaci pokazuju da od pojedina�-nih uzro�nika smrti širom svijeta prvo mjesto zauzima konzumira-nje alkohola. Ogroman broj ljudi svakog dana umre samo zbog kon-zumiranja alkohola.

Nema potrebe da zalazim u de-taljna objašnjenja svih štetnih po-sljedica konzumiranja alkohola, pošto je ve�ina njih svima poznata. Ovo je lista od nekoliko najpozna-tijih bolesti uzrokovanih alkoho-lizmom:

Ciroza jetre je jedna od najpo-znatijih bolesti koje izaziva alko-hol.

Rak jednjaka, rak crijeva, rak ki�me, rak jetre itd.

Esophagitis, gastritis, pancreati-tis i hepatitis su, tako�er, povezani sa alkoholom.

Bolesti srca, visok krvni priti-sak, koronarna arteroskleroza, an-gina i sr�ani udari su povezani sa konzumiranjem velikih koli�ina al-kohola.

Apopleksija, razni napadi i mnoge vrste paraliza su povezani sa konzumiranjem alkohola.

Periferna neuropatija, atrofi-ja moždane kore, atrofija malog mozga vrlo su poznate posljedice konzumiranja alkohola.

Wernicke–Korsakoff sindrom sa gubitkom sje�anja skorašnjih doga�aja, konfabulacije i slabljenje sje�anja starih doga�aja, uz razli-�ite vrste paralize – nastaju usljed nedostatka tiamina, zbog konzu-miranja alkohola.

Beriberi i ostali nedostaci nisu rijetki me�u alkoholi�arima. �ak se i pellagra javlja kod alkoholi�ara.

Delerium tremens je ozbiljna komplikacija koja se javlja uz re-kurentne infekcije nakon alkoho-lizma ili postoperativno. Tako�er, javlja se tokom apstinencije kao povratni efekat odvikavanja od al-koholizma ili droge. Komplikaci-je su toliko ozbiljne da dovode do smrti pacijenta koji se lije�i, �ak i u dobro opremljenim zdravstvenim centrima.

Brojni endokrini poreme�aji se dovode u vezu sa alkoholizmom, po�ev od miksodemije, pa do hi-pertireoze (prekomjerna aktiv-

nost štitaste žlijezde, prim. prev.). Ovdje spada i Kušingova bolest.

Hematoliški poreme�aji su brojni i ozbiljni. Svakako, nedo-statak folne kiseline je naj�eš�a posljedica konzumiranja alkohola, koja na kraju dovodi do makroti�-ke anemije.

Trombocitopenija i druge bole-sti krvnih zrnaca nisu rijetka poja-va me�u alkoholi�arima.

�esto upotrijebljavana tableta metronidazol jako loše djeluje u sadejstvu sa alkoholom.

Rekurentne infekcije su vrlo �esta pojava kod hroni�nih alko-holi�ara. Otpornost organizma da se brani od bolesti zavisi od ponov-nog uzimanja alkohola.

Infekcije plu�a su vrlo �esta pojava kod alkoholi�ara. Zapalje-nje plu�a, emfizem (nagomilavanje vazduha u tkivima, naro�ito ispod kože) i plu�na tuberkuloza su uo-bi�ajena pojava za alkoholi�are.

Nakon opijanja alkoholom, pi-jana osoba naj�eš�e povra�a. Pri tom, refleksi kašlja, koji djeluju za-štitno, paralizovani su. Zbog toga se lako može desiti da sadržaj po-vra�anja u�e u plu�a i prouzroku-je pneumoniju (zapaljenje plu�a) i zagnojenje unutar plu�a. U poje-dinim slu�ajevima to može dovesti do gušenja i smrti.

Loše posljedice konzumiranja alkohola od strane žena zaslužuju posebnu pažnju. Žene su zbog al-kohola podložnije cirozi jetre od muškaraca. Konzumiranje alkoho-la u toku trudno�e višestruko ne-gativno djeluje na fetus. Sindrom ošte�enja fetusa zbog alkohola sve se �eš�e sre�e u medicinskoj praksi.

Razna oboljenja kože, tako�er,

povezana su sa konzumiranjem al-kohola.

Ekcem, �elavost, distrofija, in-fekcije oko noktiju i angularni sto-matitis (upala usne duplje) – sve su to �este pojave me�u alkoholi-�arima.

Ako je alkohol bolest, to je onda bolest:

- koja se prodaje u flašama,- koja se reklamira u novinama,

�asopisima, na radiju i televiziji,- koja ima licencu za izvoz i ši-

renje,- koja vladama država donosi

prihode,- koja uništava porodi�ni život i

pospješuje kriminal,- koja se ne prenosi preko virusa

i zaraznih klica.

Alkoholizam nije bolest, ve� šejtanov ru�ni rad

Uzvišeni Allah nam je iz Svoje milosti ukazao na opasnost ove šejtanove zamke. Islam se naziva dinul-fitr, tj. najprirodnija vjera. Sve njegove naredbe su u skladu sa ljudskom prirodom. Alkohol je devijacija od normalne prirode �o-vjeka, ali i prirode društva. Alko-hol �ovjeka spušta na nivo koji je ispod nivoa životinje, ma koliko se ljudi hvalili svojom superiornoš�u nad životinjama. Zbog svega toga, alkohol je, po islamu, strogo za-branjen.

Iz knjige „Odgovori na zablude o islamu“

Preveo: Senad Redžepovi�

ISLAMSKE MUDROSTI

STABLO SRCA

Godina je poput stabla vo�ke, mjeseci su poput stupaca stabla, dani su poput grana, sati poput listova, a uzdasi �ovjeka, u tom

vremenu, su poput plodova. �iji uzdasi budu u pokornosti Allahu, plodovi njegovog stabla slatki su i ukusni, a �iji uzdasi budu u griješe-nju, plodovi njegovog stabla gorki su. A nešto kasnije, u sezoni ubi-ranja plodova, na dan susreta s Gospodarom Pravednim raspoznat �e kvalitet plodova: da li su slatki ili gorki?!

Ihlas - iskrena predanost Allahu i tewhid - priznavanje Allahove jedno�e, jesu jedno stablo u srcu roba, stupci tog stabla njegova su djela, a plodovi pak lijep i ugodan život na dunjaluku i vje�na blagodat na Ahiretu. Kao što su džennetski plodovi trajni i doku�ivi, takvi su i plodovi ihlasa i tewhida na dunjaluku.

Širk, pripisivanje Allahu sudruga, laž i pretvaranje tako�er pred-stavljaju jedno stablo u srcu �ovjeka. Njegovi plodovi na dunjaluku su: strah, briga, tuga, tjeskoba u grudima, zatamnjenost srca, a njego-vi ahiretski plodovi jesu: zekkum i neprekidna patnja. Allah Uzvišeni oba ova stabla spomenuo je u suri Ibrahim.

On je rekao: „Zar ne vidiš kako Allah navodi primjer - lijepa rije� je kao lijepo drvo: korijen mu je �vrsto u zemlji, a grane prema nebu; ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi, a Allah ljudima navodi primjere da bi pouku primili. A ružna rije� je kao ružno drvo: iš�upanom drvetu s površine zemlje nema opstanka.“ (Ibrahim, 24-26)

Izvor: „Riznica znanja“ - Ibn Kajjim El-DžewzijjePripremio: Eldar-ef. Tutni�

24 15. JULI 2011.

Borba sa svojom dušom

Uzvišeni je rekao: „One koji se budu

zbog Nas borili, Mi �emo, sigurno, putevima Našim uputiti.“ (El-’Ankebut, 69) Uzvišeni Allah je povezao uputu sa borbom, pa su najupu�eniji ljudi oni koji se najviše bore, a najobave-znija borba je borba sa svo-jom dušom, borba sa proh-tjevima, borba sa šejtanom i borba sa dunjalukom. Ko se bude borio protiv ovo �etvoro u ime Allaha, Allah �e ga uputiti putevima Nje-govog zadovoljstva koji vode Njegovom Džennetu. A ko ostavi borbu, proma-�i �e mu od upute onoliko koliko je ostavio od borbe. Kaže Džunejd: „A oni koji se bore pokajanjem protiv svojih prohtjeva radi Nas, zasigurno �emo ih uputiti putevima iskrenosti.“ Ne�e se mo�i boriti protiv svog vanjskog neprijatelja osim onaj koji se borio protiv ovih neprijatelja, pa ko njih pobijedi, pobijedit �e svog (vanjskog) neprijatelja, a koga oni pobijede, pobije-dit �e ga i njegov (vanjski) neprijatelj. (Ibnul-Kajjim, El-Fewa’id, 59, Darul-ku-tubil-’ilmijje, Bejrut, 1973.)

Jelo �e biti onakvo kakvo je zrno

„Srce �e ili razmišljati o obavezama koje se ti�u njegovog Ahireta i onoga što �e mu tamo koristi-ti, ili o njegovim dunjalu�-kim koristima i življenju na njemu, ili o vesvesama, pustim željama i hipoteti�-kim situacijama. Prethod-no smo rekli da je primjer duše poput primjera mlina: melje ono što se u njega baci. Tako, ako se u njega baci pšenica – samljet �e je, ako se u njega baci sta-klo – samljet �e ga, ako se u njega baci šljunak – sa-mljet �e ga, ako se u njega baci izmet – samljet �e ga. Uzvišeni Allah održava taj ‹mlin› u postojanju, njegov je Vladar i upravlja njime, pa je tako dao da srce ima meleka koji u njega ubacu-je ono što �e mu koristiti, ne bi li to samljeo, i šejta-

na koji u njega ubacuje da melje ono što �e mu šte-titi. Nekada melek dodir-ne dušu, a nekada šejtan. Zrno koje ubaci melek ga-rantuje svaki hajr i vjero-vanje u Allahovo obe�anje, dok zrno koje ubaci šejtan garantuje svako zlo i pori-canje Allahovog obe�anja. Jelo �e biti onakvo kakvo je zrno .Vlasnik štetnog zrna može ga ubaciti samo u mlin u kojem nema ko-risnog zrna i �iji održava-telj ga je zanemario i od njega se okrenuo .U tom slu�aju �e ovaj odmah u njega ubaciti ono što ima kod sebe (...) .Temelj sre�e ovog mlina jeste bavljenje onim što te se ti�e ,a nje-gova propast je bavljenje onim što te se ne ti�e”. )Ibnul-Kajjim ,El-Fewa‘id, 178, Darul-kutubil-›ilmijje, Bejrut, 1973.)

Rekao je Šekik ibn Ibra-him: „Vrata upute su za-klju�ana stvorenjima zbog šest stvari:

- uživaju u blagodatima, ali ne zahvaljuju na njima,

- traže znanje, ali ne rade po njemu,

- brzo upadaju u grijeh, ali odlažu pokajanje,

- obmanuti su time što se druže sa dobrim ljudi-ma, ali ne slijede njihove postupke,

- dunjaluk se okre�e od njih, ali oni idu za njim,

- Ahiret im dolazi, ali oni se okre�u od njega.“

Kažem: Osnova svega toga je nedostatak onoga što �e ga podstaknuti na dobro i zastrašiti od zla. A osnova toga je slabost ubje-�enja. A osnova toga je sla-bost duhovnog vida – pro-nicljivosti. A osnova toga je niskost i prezrenost duše i zamjenjivanje onoga što je dobro za ono što je gore. U suprotnom, kada bi duša bila �asna i velika ne bi bila zadovoljna sa onim što je loše. Svako dobro dolazi od Allahove upute i Njegovom voljom, �asnoš�u, plemeni-toš�u i veli�inom duše, dok svako zlo dolazi od njene prezrenosti, niskosti i ni-štavnosti. Kaže Uzvišeni: „Uspio je onaj ko je o�i-sti...“ (Eš-Šems, 9), tj. onaj

ko je u�ini velikom i una-prijedi je kroz pokornost Allahu. Kaže Uzvišeni: „A propao je onaj ko je one�i-sti...“ (Eš-Šems, 9), tj. onaj ko je u�ini ništavnom i pre-zrenom kroz nepokornost Allahu. �asne duše su za-dovoljne samo stvarima �ije �e krajnje ishodište biti naj-uzvišenije, najbolje i naj-pohvalnije. Prezrene duše kruže oko niskosti i upada-ju u njih kao što muhe upa-daju u ne�ist. �asna i uzvi-šena duša nije zadovolj-na nepravdom, razvratom, kra�om, pronevjerom, jer je ona ve�a i uzvišenija od toga, dok ponižena i pre-zrena duša radi suprotno od toga. Svaka duša teži onome što joj odgovara, i sli�i i ovo je zna�enje Alla-hovih rije�i: „Reci: Svako postupa shodno njegovoj prirodi!“ (El-Isra’, 84), tj. onome što sli�i i odgova-ra njegovoj prirodi. �ovjek radi nešto na na�in koji odgovara njegovim osobi-nama i prirodi. Svaki �o-vjek ide putem, pravcem ili ima obi�aje shodno onome što je navikao i kakva mu je priroda. Tako pokvare-

njak postupa shodno svo-joj prirodi: na blagodati uz-vra�a griješenjem i okreta-njem od Onoga Ko je dao te blagodati. Tako�er, vjer-nik postupa shodno svojoj prirodi: zahvaljuje Onome Ko daje blagodati, voli Ga i hvali, nastoji zadobiti Nje-govu ljubav, stidi se Njega, uvijek je svjestan Njegovog nadzora, poštuje Ga i veli�a. (Ibnul-Kajjim, El-Fewa’id, 178, Darul-kutubil-›ilmijje, Bejrut, 1973.)

Tabor pokornih i nepokornih

„Uzvišeni Allah je stvo-renja u�inio da budu izme-�u naredbe i zabrane, dava-nja i uskra�ivanja. Stvore-nja su se podijelila na dva tabora:

Prvi tabor koji je na Njegovu naredbu uzvratio neispunjavanjem, na Nje-govu zabranu kršenjem, na Njegovo darivanje ne-zahvalnoš�u i na Njegovo uskra�ivanje srdžbom. Ovo su Njegovi neprijatelji, a to neprijateljstvo je srazmjer-no prisutnosti navedenog kod njih.

Drugi tabor: oni koji su

rekli: „Mi smo Tvoji robo-vi. Ako nam narediš, žurno �emo se odazvati. Ako nam zabraniš, naše �emo duše od toga sustegnuti i suzdr-žati se onoga što si nam za-branio. Ako nam nešto po-dariš, hvalimo Te i zahva-ljujemo Ti. Ako nam nešto uskratiš, pokoravamo Ti se u tome i spominjemo Te.“

Izme�u ove skupine i Dženneta stoji samo za-stor dunjalu�kog živo-ta. Kada taj zastor pocije-pa smrt, odlaze onome što predstavlja vje�no uživanje i radost o�iju. Isto tako iz-me�u prvih i Džehennema stoji samo zastor dunjalu�-kog života, pa kada taj za-stor pocijepa smrt, odlaze onome što predstavlja vje�-no kajanje i bol. Kada se u tvom srcu sukobe vojske dunjaluka i Ahireta i želiš znati kojem taboru pripa-daš, pogledaj kojem si od ta dva tabora više naklonjen i uz koga se boriš. Ne možeš biti izme�u dvije vojske, jer si nužno sa jednom od njih.

Tabor pokornih je u prohtjevima vidio preva-ru, pa im se suprotstavio. Tražili su savjet od razu-

�asne duše su zadovoljne samo stvarima �ije �e krajnje ishodište biti najuzvišenije, najbolje i najpo-hvalnije. Prezrene duše kruže oko niskosti i upadaju u njih kao što muhe upadaju u ne�ist. �asna i uzvišena duša nije zadovoljna nepravdom, razvratom, kra�om, pronevjerom, jer je ona ve�a i

uzvišenija od toga, dok ponižena i prezrena duša radi suprotno od toga.

Duhovna dimenzija ibadeta (II dio)R O B O V A N J E S A M O A L L A H U D Ž . Š .

ISL

AM

SK

E T

EM

E

PRIREDIO: ERSAN GRAHOVAC

BROJ 218/XV 25

ma i prihvatili ga. Svoja su srca ispunili razmišljanjem o onome zašta su stvoreni, a svoje udove posvetili �i-njenju onoga što im je na-re�eno. Svoje vrijeme su is-punili onim što �e izgraditi njihova staništa na Ahire-tu, a brzinu dolaska smrti su preduhitrili neoklije-vanjem u �injenju dobrih djela. Žive na dunjaluku, ali su im duše otputovale sa njega i nastanile se na Ahi-retu prije nego što su pre-selili. Zaokupljeni su Alla-hom i pokornoš�u Njemu srazmjerno njihovoj potre-bi za Njim, a pripremili se za Ahiret onoliko koliko �e tamo ostati. Uzvišeni im je na to, još na ovom svijetu, uzvratio džennet-skim uživanjem i mirisom: podario im je prisnost sa Njim, okrenuo njihova srca ka Njemu podarivši im lju-bav prema Njemu i �ežnju za susretom sa Njim; po-dario im je blagodat Nje-gove blizine i iz srca nji-hovih izbacio ono što zao-

kupira druga srca, kao što je ljubav prema dunjaluku, strah od njegovog gublje-nja i briga i tuga pošto ga izgube. Njima je bilo lako ono što je rasipnicima i lju-biteljima dunjalu�kog sjaja bilo teško i trnovito. Oni su uživali u onome što je neznalicama strano i nepo-znato. Tijelima su bili na dunjaluku, a dušama kod džennetskih kapija...“ (Ib-nul-Kajjim, El-Fewa’id, 194, Darul-kutubil-›ilmijje, Bejrut, 1973.)

„Kao što je Uzvišeni Allah dao da život tijela biva uz hranu i pi�e, tako je i život srca uz neprestano spominjanje Allaha, prikla-njanje Njemu, ostavljanje grijeha i nemara koji priti-skaju srce, vezivanja za ni-skosti i strasti koje �e ubrzo pro�i, a što slabi život srca sve dok ne umre. Znak nje-gove smrti jeste da dobro ne vidi dobrim, niti zlo vidi zlim, kao što je rekao Ab-dullah ibn Mes’ud: ’Da li znate ko je mrtvog srca o

kojem je re�eno:

$ �@���> ... ��G3 �@�� �H� �<�6 �I$ �# �J$ �) �� �) �K�3 ���L$�3 �� � �M� ��G3 �) ��G3 �@���Nije mrtav onaj ko

umrije ,pa se odmoriVe� je mrtav mrtvac što

sa živima hodi…

Upitaše‘ :A ko je to‘? On odgovori‘ :Onaj ko dobro ne vidi dobrim ,niti zlo vidi zlim ‘.Pravi �ovjek je onaj ko se boji smrti svog srca ,a ne smrti svog tijela .Ve�ina stvorenja se boji smrti tijela ,a ne mare za smrt srca .Oni poznaju samo prirodni život ,što je posljedica smrti srca i duše. Ovaj prirodni život je sli-�an prolaznoj sjeni ,biljci koja se brzo suši i snu koji izgleda kao da je stvarnost, pa kada se �ovjek probu-di uvidi da su to bile samo zamisli .U tom smislu kaže Omer b .Hattab r.a‘ :.Da je sav život ,od po�etka do kraja ,dat jednom �ovje-ku ,a zatim mu smrt došla,

bio bi poput onoga koji je u snu vidio nešto što ga je obradovalo ,pa se probudi, a u ruci nema ništa) ”‘.Ib-nul-Kajjim ,Medaridžis-sa-likin, 3/249, drugo izdanje: Darul-kitabil-›arebijji, Bej-rut, 1973.)

„Kupi svoju dušu danas; pijaca je još tu, cijena je po-znata, roba je jeftina. Me-�utim, do�i �e dan kada ne�e biti ni pijace, ni robe, niti �e u tom danu išta, bilo veliko ili malo, mo�i kupiti i nabaviti. „To �e biti dan u kojem �e vam biti jasno da ste sami sebe obmanuli...“ (Et-Tegabun, 9) „Dan kad nevjernik bude prste svoje grizao...“ (El-Furqan, 27)

�) N�?� ��<O �� ��� �P> �� �) <Q��� R0� J<A��� S'6��

�N�?O T��� 2U@! �0,O � �� S4 �)��

��V5� �$! $@! �V<O ��Ako se takvalukom za

put ne opskrbišNa Sudnjem danu �eš

opskrbljene tek da primi-jetiš...

Kajat �eš se što i ti poput njega nisi bio

I što se kao on i ti nisi pazio...

Onaj ko radi bez iskre-nosti i slije�enja Poslanika s.a.w.s .sli�i putniku koji je svoju torbu napunio pije-skom koja mu samo pred-stavlja beskorisni teret. Kada svoje srce opteretiš dunjalu�kim brigama i tere-tima ,zanemaruju�i virdove koji predstavljaju snagu i život za srce ,bit �eš poput putnika koji svoju jahali-cu optere�uje više nego što može podnijeti ,a ne daje joj njenu hranu. Kako �e se samo ona zaustaviti...“ (Ib-nul-Kajjim, El-Fewa’id, 49, Darul-kutubil-›ilmijje, Bej-rut, 1973.)

ISL

AM

SK

E T

EM

E

Žudnja za dunjalukomIBRAHIM KANURI�

Predanost dunjaluku i žudnja za njim bila bi razumljiva kada bi dunjaluk bio sve. Kada ne bi bilo proživljenja, zatim polaganja ra�una, a onda: Džennet ili Vatra! Kazao je Svemogu�i Gospodar: „Zar

ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne�ete povratiti?“ (El-Muminun, 115)

„ K A D A B I D U N J A L U K V R I J E D I O K O D A L L A H A K O L I K O K R I L O M U Š I C E , N E B I N E V J E R N I K A G U T L J A J E M V O D E N A P O J I O ! “

„Maštuluk! Raduj se, dunjaluk ti je otvorio svoje kapije! Halifin sin je zapro-sio tvoju k�erku!“ To su bile rije�i kojima je izasla-nik halife, vladara islamske zemlje, htio obradovati po-znatog u�enjaka iz genera-cije tabijina Seida ibnu Mu-sejjiba, Allah mu se smi-lovao. Me�utim, kako je glasio odgovor ovog alima? Rekao je: „Ako cijeli du-njaluk ne vrijedi kod Allaha koliko krilo jedne mušice, pa šta �e halifa meni odvo-jiti od tog krila!“ Napojen svjetlom upute shvata su-štinu dunjaluka, o kojem je Allahov Poslanik, sallalla-hu alejhi ve sellem, kazao: „Kada bi dunjaluk vrijedio kod Allaha koliko krilo mu-šice, ne bi nevjernika gutlja-jem vode napojio!“ (Tirmi-zi, br. 2320, sahih)

Imetak i bogatstvo sami po sebi nisu poku-�eni. Naprotiv, neminov-no su potrebni ummetu da bi doslovno ispunio zada�u kojom ih je njihov Gospo-dar zadužio, a onaj ko svoj imetak ispravno usmjeri ostvarit �e veliki uspjeh na

ovom i budu�em svijetu. Resulullah, sallallahu alej-hi ve sellem, je govorio: „Divan li je dobar imetak u rukama dobrog �ovjeka!“ (Ahmed, br. 17798, sahih)

Poku�en je �ovjekov odnos naspram dunjaluka: pohlepa i silna želja za ma-terijom koja zaslijepi �ovje-ka tako da ne vodi ra�una da li �e imetak ste�i putem halala ili harama; ostavlja-nje vjerskih obaveza radi sticanja imetka; škrtarenje i sustezanje od udjeljiva-nja zbog pretjerane ljuba-vi prema imetku; oholenje i uzdizanje nad drugima, rasipanje i trošenje u za-branjeno; pretjerano pre-puštanje besposlicama, igri i zabavi.

Predanost dunjaluku i žudnja za njim bila bi razu-mljiva kada bi dunjaluk bio sve. Kada ne bi bilo proživ-ljenja, zatim polaganja ra-�una, a onda: Džennet ili Vatra! Kazao je Svemogu�i Gospodar: „Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se ne�ete povra-titi?“ (El-Muminun, 115) Zabludjele mase dezorjen-

tirano tumaraju ovim du-njalukom. Ne razmišljaju otkud su došli ni kuda idu. Šta život na ovom svije-tu za njih zna�i i šta do-lazi nakon njega? Kada bi nekog iz te mase na trenu-tak zaustavili i pitali otkud je došao i kuda ide, odgo-vor bi glasio: „Tu sam, ne znam otkud, ali sam tu! Vidio sam put pred sobom, pa sam krenuo!“

Putnik ka Džennetu, vje�noj ku�i Allahove mi-losti, mora dobro pozna-vati prirodu ovog života i cjelokupnog dunjaluka, kako bi se ispravno prema njemu odnosio i sigurnim korakom kro�io ka svome cilju. Dunjaluk je posto-jao puno prije nego smo mi došli na njega i postojat �e nakon nas koliko Allah odredi, i budemo li svoj stav o njemu gradili gleda-no samo iz naše perspek-tive, bit �emo obmanjeni i prevareni. Neophodno je, da bi imali pravu sliku o ži-votu na ovom svijetu, da ga upoznamo iz druge per-spektive, da �ujemo šta o njemu kaže Onaj koji po-

znaje prošlost i budu�nost i Kome ništa skriveno nije.

Mizernost dunjaluka

Uzvišeni Allah u broj-nim ajetima �asnog Kur’ana kazuje o dunjaluku otkrivaju�i njegovu sušti-nu i stvarnu prirodu, kako bi se oni koji pouku prima-ju prema njemu ispravno odnosili i koristili ga kao sredstvo, a nikako kao kraj-nji cilj. Rekao je: „Znajte da život na ovome svijetu nije ništa drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i me�usobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje �iji rast posli-je kiše oduševljava nevjer-nike, ono zatim buja, ali ga poslije vidiš požutje-la, da bi se na kraju skr-šilo. A na onome svije-tu je teška patnja i Alla-hov oprost i zadovoljstvo; život na ovome svijetu je samo varljivo nasla�iva-nje.“ (El-Hadid, 20) Kao što bilje nakon kiše izraste,

buja i otkriva svoje ljepote, da bi, ubrzo zatim, posta-lo žuto, uvehlo i suho, isto tako dunjaluk, tek što ot-krije svoje ljepote, nestaje i prolazi. Užitak na njemu je varljiv, ko mu se prepusti u vje�noj ku�i ga �eka pat-nja i bit �e od onih koji su prodali dragocijeno za bez-vrijedno.

Sav taj dunjaluk, zbog kojeg se trudi i mu�i, voli i mrzi, kojem se raduje i zbog kojeg se tuguje, zbog kojeg se ostavljaju namazi i post, zbog kojeg se ubija, krade, laže, škrtari..., sav taj dunjaluk i još toliko uz njega nevjernik bi rado dao samo da se iskupi od patnje na Sudnjem danu: „Kad bi mnogobošci imali sve što je na Zemlji, i još toliko, na Sudnjem danu oni bi sve to dali da bi se teške patnje iskupili; A Allah �e ih kazniti kaznom kakvu nisu mogli ni naslutiti:“ (Ez-Zunmer, 47)

Jedne prilike Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa skupinom ashaba naila-zi pored tržnice, te primje-ti leš uginulog jareta sreza-

26 15. JULI 2011.

nih ušiju. Pri�e mu, uze ga za uho i povika: „Ko od vas ovo želi za jedan dirhem?“ Ashabi na to �udno pitanje kazaše: „Ne želimo da nam pripadne džaba, niti znamo šta bi s njim radili.“ Posla-nik, ponovo re�e: „Da li bi voljeli da je vaše?“ A ashabi kazaše: „Tako nam Allaha, da je živo pri njemu je ma-hana jer su mu uši sreza-ne, pa šta da se radi s njim nakon što je uginulo?“ Na to Poslanik, sallallahu alej-hi ve sellem, re�e: „Tako mi Allaha, doista je dunja-luk bezvredniji kod Allaha od ovog kod vas!“ (Muslim, br. 7607)

Ako je dunjaluk tako bezvrijedan kod Svemogu-�eg Gospodara, nedopusti-vo je da se zbog njega za-postavi primarna �ovjeko-va uloga na ovom svijetu: „Džine i ljude Sam stvo-rio samo zato da bi Mene obožavali!“ (Ez-Zarijat, 56) Nezamislivo je da vjer-nik zna da je nastupilo na-masko vrijeme, a on nema vremena za njega. Vjernik zna da je tu, na ovom svi-jetu, upravo zbog namaza i obožavanja Svemogu�eg Stvoritelja, a sve ostalo je marginalno, drugorazred-no i manje bitno. Padanjem na sedždu, u propisanom vremenu, vjernik prakti�-no potvr�uje svoje robo-vanje Svemogu�em i svoju svijest da je sav ovaj život samo sredstvo, a Allahovo zadovoljstvo je cilj i kraj-nja nada.

Dunjaluk nije mjesto nagrade i kazne

Dunjaluk je manji i tješ-nji od toga da bi bio pro-stor za nagradu onih koje Gospodar voli, jer takvima je pripremio Džennet pro-stran koliko nebesa i Ze-mlja, u njemu �e vje�no bo-raviti, tu ih �eka ono što oko nije vidjelo, niti je uho �ulo, niti je palo na um �o-vjeku!

Kao što je dunjaluk manji i tješnji od toga da bi bio prostor u kojem �e Allah kazniti, potpunom kaznom, nevjernike i zli-kovce. Možemo primijeti-ti kako mnogi prkose svo-jom nevjerom i grijehom, a pored toga, žive i umiru, bez da ih sna�e kazna koju zaslužuju. To je zato što dunjaluk nije ku�a nagra-de ili kazne. Potpuna kazna za njih je u vje�noj vatri u kojoj �e smrt priželjkivati, ali ne�e umirati. Dunjaluk je ku�a rada, ispita i kušnje. Dunjaluk je uzorana njiva u kojoj svako sije ono što želi, a plodove svojih usjeva �e žnjeti na Ahiretu. Ipak,

Uzvišeni Allah ponekad pošalje kaznu i na ovom svijetu, kao što je uništio narod Nuhov, Hudov, Sa-lihov i Lutov, i uništo je pojedince, poput Faraona, Karuna, Ebu Džehla i dru-gih, kaznio ih je još na du-njaluku, a potpuna kazna im tek predstoji.

Obzirom da je dunjaluk bezvrijedan i da ne pred-stavlja mjesto nagrade ili kazne, Uzvišeni Allah ga daje svima, pa i onima koje ne voli, i da u tome nije preveliko iskušenje vjerni-cima, Allah bi dunjaluk, u cijelosti, podario nevjerni-cima: „A da ne�e svi ljudi postati nevjernici, Mi bismo krovove ku�a onih koji ne vjeruju u Milosti-

vog od srebra u�inili, a i stepenice uz koje se penju, i vrata ku�a njihovih, i divane na kojima se od-maraju, i ukrase od zlata bismo im dali, jer sve je to samo uživanje u životu na ovome svijetu, a onaj svi-jet u Gospodara tvoga bit �e za one koji budu Nje-gova nare�enja izvršavali, a Njegovih zabrana se klo-nili.“ (Ez-Zuhruf, 33-35)

Jedne prilike Omer ib-nul-Hattab, radijallahu anhu, ulazi kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a on naslonjen na skromnu postelju saši-venu od palminog vlakna, a njen grubi obod se ocrtao na njegovom mubarek tije-lu. Tijesna i prazna soba, a u njoj najbolji �ovjek koji je ikad zemljom prošao. Vidjevši to Omerove o�i

zasuziše, te kada ga Po-slanik, alejhissalatu vesse-lam, o tome upita, a Omer odgovori: „Sjetio sam se rimskog i perzijskog kra-lja. Oni su u raskoši, izobi-lju, dvorcima, svili i poslu-zi, a ti, Allahov poslanik, u ovom u �emu jesi!“ Tada Poslanik, alejhissallatu ve-sselam, odgovara rije�ima koje ocrtavaju pravu svijest o suštini ovog dunjaluka i želju za onim što istinski vrijedi. Rekao je: „Zar nisi zadovoljan da njima pripad-ne dunjaluk, a nama Ahi-ret?“ (Buharija, br. 4913)

Uzvišeni Allah upozo-rava vjernike da ih ne ob-mane to što daje onima koji su Mu nepokorni, jer je to samo dio ovog bez-

vrijednog dunjaluka, a na budu�em svijetu nikakva dobra vidjeti ne�e, rekao je: „Neka te nikako ne ob-manjuje to što oni koji ne vjeruju po raznim zemlja-ma putuju: kratko uživanje, a poslije – Džehennem �e biti mjesto gdje �e boraviti, a užasno je to prebivalište!“ (Ali Imran, 196-197)

Allah daje vremena, ali ne zaboravlja. Zlikovci ne�e pro�i nekažnjeno. Ovaj život je samo poput jedne epizode u dugoj seriji. Ako nema smisla da se obi�ni film prekine u samom ra-zvoju radnje, bez rasple-ta i epiloga, kako onda da Mudri i Sveznani dopusti da budu jednaki vjernici i nevjernici, pokorni i nepo-korni, dobri i zlikovci: „A ti nikako ne misli da Allah ne motri na ono što rade

nevjernici! On im samo pušta do Dana kada �e im o�i ostati otvorene.“ (Ibra-him, 43)

Dunjalu�ke zamke

Na dunjaluku postoje mnoge zamke i prepreke, a uspješno �e ih pre�i samo onaj ko prati signale i zna-kove koje odašilje posla-ni�ka uputa. Prate�i te zna-kove vidjet �emo da je �o-vjekova slabost spram du-njaluka upravo u njegovoj žudnji za njim. Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Dva glad-na vuka puštena na stado ovaca ne�e mu nanijeti štetu ve�u od one koju nanosi �o-

vjekovoj vjeri njegova želja za ugledom i bogatstvom!“ (Tirmizi, 2376, sahih) A u drugoj predaji je izgovorio rije�i, koje kao da kazuje gledaju�i stanje muslimana današnjice: „Tako mi Alla-ha, ne bojim se za vas siro-maštva, ali se za vas bojim da vam se otvori dunjaluk, kao što se otvorio onima prije vas, pa da se u tome na-tje�ete kao što su se oni prije vas natjecali, pa da vas uni-šti kao što je uništio one prije vas!“ (Buharija, br. 3158 i Muslim, br. 7614).

U ovim hadisima Posla-nik, sallallahu alejhi ve se-llem, upozorava svoje sljed-benike na opasnost i štetu želje za ugledom i bogat-stvom i natjecanja u stva-rima dunjaluka, a u drugoj predaji daje prakti�an sa-vjet kako savladati tu pre-

preku. Rekao je: „Gledajte u one koji su ispod vas (u bogatstvu i stvarima dunja-luka), a ne osvr�ite se na one koji su iznad vas!“ (Muslim, br. 7619) Ne priželjkuj ono što je u rukama drugih i ne zavidi, jer to je samo dunja-luk kojim Allah kuša Svoje robove. U tom kontekstu je Svemogu�i Allah rekao: „I nikako ne gledaj dugo ljepote ovoga svijeta koje Mi kao užitak raznim sor-tama nevjernika pružamo, da ih time na kušnju stavi-mo, ta nagrada Gospoda-ra tvoga je bolja i vje�na.“ (Ta-ha, 131)

Kazuje se da se Isau, alejhisselam, dunjaluk pri-kazao u liku starice bez zuba, a na njoj svi mogu�i ukrasi. Isa a.s. je upita: „Za koliko si se muževa udala?“ „Ne mogu ih izbrojati“ – odgovori, a Isa opet upita: „Da li su oni umrli, a ti ostala udovica, ili su te ra-zveli?“ „Naprotiv, sve sam ih pobila” – odgovori, a Isa re�e: „Teško li se tvojim bu-du�im muževima, kako ne uzmu pouku od tvojih biv-ših muževa, kako ih, jed-nog za drugim, uništavaš, a oni neoprezni!“ (Minhad-žul-kasidin, Ahmed ibnu Kudame, str. 212)

Ako mudrost zna�i svaku stvar staviti na njeno pravo mjesto, onda je naj-ve�a mudrost dunjaluku dati mjesto koje mu pripa-da i iskoristiti ga na putu sticanja Allahove milosti. Pravi vjernik svjestan je da je na dunjaluku poput put-nika, zastao da odmori u sjenci drveta, a zatim od-lazi i ostavlja ga. Kao �o-vjek koji spava, te vidi u snu i lijepo i ružno, a onda se iznenada probudi i pro-gleda. Tada �e vidjeti da je vrijeme rada prošlo i da je pred njim samo polaganje ra�una. „I svako �e do�i, a s njim i vodi� i svjedok: Ti nisi mario za ovo, pa smo ti skinuli koprenu tvoju, danas ti je oštar vid!“ (Kaf, 21-22) Nevjernici �e povi-kati: „Gospodaru naš, vi-djeli smo i �uli smo, pa nas povrati da dobra djela �inimo, mi, doista, �vr-sto vjerujemo!“ (Sedžda, 12) Ali tada vjerovanje ne�e koristiti, jer je kratko vrije-me rada istaklo, a predsto-ji vje�nost. Tada �e vjernici plodove svog truda ubira-ti: „Ovo je Dan u kome �e iskrenima od koristi iskre-nost njihova biti; njima �e džennetske baš�e, kroz koje rijeke teku, pripa-sti, vje�no i zauvijek �e u njima ostati. Allah �e za-dovoljan njima biti, a i oni Njim. To �e veliki uspjeh biti!“ (El-Maida, 119)

BROJ 218/XV 27

U islamskim izvorima se na-vode dvije vrste predznaka

Sudnjega dana. Prva vrsta su mali predznaci, a druga vrsta su veliki predznaci Sudnjega dana. Ovaj put �u, uz Allahovu dž.š. pomo�, na-pisati par rije�i o nekoliko malih predznaka Sudnjega dana, koje je spomenuo Allahov Poslanik a.s. u hadisima �asnim.

Nestanak povjerenja me�u ljudima

Huzejfe r.a. prenosi da je Alla-hov Poslanik a.s. rekao: „Zaista je povjerenje usa�eno u prirodi ljudskog srca, zatim je objavljen Kur'an, pa se u�io Kur'an i u�io se Sunnet.“ Nakon što je ovo kazao, Allahov Poslanik a.s. je nastavio da govori o gubljenju povjerenja: „�ovjek �e zaspat, a emaneta (po-vjerenja) �e nestati iz njegovog srca, tako da �e ostati samo nje-gov trag (tj. ostat �e nešto malo emaneta u srcu). Zatim �e zaspati, pa �e nestati emaneta iz njegovog srca toliko da ostane samo njegov trag koliko prišt, kao kad žeravica klizne niz nogu, pa smežura kožu gdje je dotakne (tj. napuhat �e se i nabubriti koža, a ovo zna�i da �e �ovjek biti opomenut da �e nesta-ti povjerenja ili da �e se primijetiti kako se povjerljivost lagano gubi, pa onaj koji je opisan povjerljivim, pa to povjerenje izigra, postaje pre-varant). Vidiš napuhan prišt, a u njemu nema ništa.“ Tu Poslanik a.s. uze kamen�i� i pokaza kako klizne niz nogu, te nastavi hadis: „I tako �e ljudi kupovati i prodavati, a da gotovo niko ne�e ispunjavati što mu je povjereno, toliko da �e se pri�ati: „Ima u tom i tom pleme-nu povjerljiv �ovjek.“ I govorit �e se o �ovjeku: „Kako je �vrst, i kako je simpati�an, i kako je pametan, a da u srcu ne�e imati ni koliko trun imana.“ Huzejfe r.a. na kraju kaže: „Proživio sam vrijeme i nisam se brinuo od koga nešto kupujem ili prodajem, ako je bio musliman, ru-kovodili bi se svojom vjerom, a ako je krš�anin ili Jevrej, vratili bi se njihovim odgovornima. A danas, ne bi kupovao ili prodavao ni sa kim od vas, osim sa tim i tim.“ (Bu-hari i Muslim)

Draga bra�o, danas, slobodno možemo kazati da je osnovni ra-zlog gubljenja emaneta - povjere-nja pokvarenost ljudskih duša - nji-hovih namjera i težnji. Dakle, kada se dogodi vrijeme da se kod ve�ine ljudi pokvare namjere i unutrašnje težnje i želje i kada se bude povje-ravala odgovornost onima koji ih nisu dosljedni, zna�i da se izgubio emanet i da se približio Sudnji dan.

Od Ebu Hurejre r.a.,se tako-�er prenosi: „Dok je jednom Vje-rovjesnik a.s. sjedio sa ashabima i kazivao im o ne�emu, do�e jedan

beduin i upita ga: „Kada �e Sud-nji dan?“ Poslanik nije prestajao sa kazivanjem, a neki rekoše: „�uo je pitanje, ali mu nije drago.“ Drugi rekoše: „Ne, uopšte nije �uo pita-nje.“ Ali kad završi, Poslanik a.s. upita: „Gdje je onaj što je pitao o Sudnjem danu?“ �ovjek se javi: „Ovdje sam, Allahov Poslani�e.“ „Kada nestane povjerenja, nadaj se Sudnjem danu“ - odgovori mu Po-slanik, a �ovjek opet upita: „Kako �e ga nestati, o Allahov Poslani-�e?“ „Kada se odgovornost povjeri onome ko je nije dosljedan, o�ekuj Sudnji dan.“ (Buhari)

Draga bra�o u islamu, zapitaj-mo se koliko smo mi danas po-vjerljivi i koliko ljudi ima povje-renja u nas? Zapitajmo se koliko imamo iskrenih prijatelja pred ko-jima „smijemo glasno misliti“ i re�i im sve svoje radosti i jade? Koli-ko imamo prijatelja kojima smije-mo nešto povjeriti ili od njih neka-kvu pomo� tražiti, a da nam uvijek iza�u u susret? Znamo da su oso-bine licemjera: „Kada govori laže, kada obe�a prevari, kada mu se nešto povjeri iznevjeri i kada je u

sporu (sva�i sa nekim) prelazi sve granice.“ Zapitajmo se da li smo mi �isti od svih ovih stvari koje su na-brojane u hadisu? Allahov Poslanik a.s. tako�er kaže: „Nema imana onaj u koga se nema povjerenja.“ U koliko to ljudi mi danas imamo povjerenja, dragi brate u islamu? Koliko „prijatelja“ imamo od �ijih jezika i ruku smo sigurni, da nam ne�e nanijeti nikakvo zlo i štetu?

Nažalost, ovaj predznak Sud-njeg dana se može vidjeti u našoj stvarnosti, jer smo svjedoci da su danas na raznim funkcijama i od-govornim mjestima u vlasti, u dr-žavnim institucijama, školama i ra-znim drugim ustanovama i institu-cijama, od kojih zavisi neka op�a društvena korist, oni koji nisu naj-odgovorniji, najbolji i najsposobni-

ji, ali to je, nažalost, naša današnja stvarnost.

Pojava razgoli�avanja ženaJedan od predznaka Sudjega

dana je i rasprostranjenost razgo-li�enosti i naki�enosti, te obla�enje i nošenje uske i providne odje�e, koja oslikava ženino tijelo i obli-ne. Tako su te žene pokrivene jer imaju odje�u na sebi, ali su zapra-vo otkrivene, jer ta odje�a uop�e ne pokriva tijelo pošto se ili vidi kroz nju, ili je tako tijesna da se potpuno oslikava tijelo žene.

U hadisu kojeg prenosi Ebu Hurejre r.a. Allahov Poslanik a.s. kaže: „Dvije vrste stanovnika vatre nisam vidio: ljude koji nose bi�eve poput kravljih repova i njima uda-raju ljude, i žene pokrivene-otkri-vene, druge zablu�uju i same zalu-tale, glave im poput nakošenih de-vinih grba; ne�e u�i u Džennet, niti �e osjetiti njegov miris, a zaista se džennetski miris rasprostire na to-liku i toliku udaljenost.“ (Muslim)

U ovom hadisu je upotrijebljena rije� „zalutale“ (ar. mailat), a zna�i:

skrenule ili udaljile se od Allaho-vog dž.š. puta. Tako�er, upotrije-bljene su rije�i: „druge zablu�u-ju“, (ar. mumilat), a zna�i da one druge dovode u iskušenje i okre�u ih od Allahovog dž.š. puta. A rije-�i „glave im poput devinih grba“ zna�e da nose nešto na kosi što �ini da im glava izgleda izduženo poput devine grbe. Možemo puno sli�nih primjera vidjeti posebno na svad-bama i vašarima gdje žene prave razne vrste frizura, pun�i, a mnoge stavljaju i perike i sli�ne nadograd-nje, ali ne da bi se uljepšale svojim muževima, ve� to rade zbog dru-gih, zbog tu�jih, što je pogrešno, a kod svojih muževa mnoge žene do�u neuredne i svakakve, a zapra-vo je njen muž taj zbog koga žena treba da se posebno dotjerava i

uljepšava u svojoj ku�i, a kada ho�e da iza�e vani da je lijepo i uredno obu�ena po islamskim propisima, ali „skromno“ dotjerana.

Nažalost, svjedoci smo da mnoge naše majke, sestre, k�erke i supruge idu ulicama razgoli�e-ne i dovode u iskušenje muškarce neislamskim na�inom odijevanja, a mnoge od njih tako obu�ene od-laze i na sijela, sve�anosti, posao itd. Posebno u ovim toplim ljetnim danima, pred mubarek Ramazan, moramo u�initi sve što je do nas, uz dovu Allahu dž.š., da se ovakvo stanje popravi, jer �emo svi biti pi-tani za povjerene nam emanete, a jedan od njih je i porodica.

Pojave: rasprostranjenosti trgovine, partnerstva žene sa mužem u trgovini, monopola pojedinih trgovaca na tržištu

Ovo je tako�er jedan od pred-znaka Sudnjega dana. Trgovina �e se proširiti me�u ljudima zato što �e postati dostupna i laka, tako da �e i žena postati partner s muškar-cem u njenom vo�enju.

U jednom hadisu Allahov Po-slanik a.s. kaže: „Zaista �e se pred Sudnji dan: nazivati selam samo poznatom, rasprostraniti trgovi-na da �e žena u njoj sudjelovati sa mužem, kidati rodbinske veze, po-javiti lažno svjedo�enje i kriti isti-nito svjedo�enje, te pojaviti mnoš-tvo pisanja knjiga.“ (Ahmed)

Od Amra ibn Tagliba r.a. se pre-nosi da je Poslanik a.s. rekao: „Za-ista je od predznaka Sudnjega dana to da se umnoži i rasprostrani ime-tak, da se raširi trgovina, da se po-javi neznanje i da �ovjek ode u ku-poprodaju i kaže: „Ne�u (trgova-ti), dok ne vidim sa biznismenom tim i tim“, pa �e se dati da traži u okolini punoj ljudi notara, ali ne�e ga biti.“ Iz Poslanikovih rije�i: „...i da �ovjek ode u kupoprodaju, pa kaže: „Ne�u (trgovati), dok ne vidim (ili dok mi ne odobri) sa bi-znismenom tim i tim“ da se razu-mijevati da �e postojati veliki bi-znismeni, giganti i zastupnici za uvoz i izvoz odre�ene robe, koji �e posjedovati monopol na tržištu i dirigovati cijene do te mjere da obi�an trgovac ne�e smjeti ni kupi-ti ni prodati bez njihove dozvole. Ili, da �e uslov biti da mu oni kažu šta da kupi ili proda. A rije�i: „...pa �e se dati da traži u okolini punoj ljudi notara, ali ne�e ga biti“, uzi-maju�i u obzir druge hadise u ko-jima nas Poslanik a.s. obavještava da �e se raširiti pisanje, upu�uju na to da �e se proširiti sredstva za pi-sanje poput kompjutera, mobitela, ure�aja za pisanje na osnovu glasa i sl. do te mjere da �e do�i generaci-je koje ne�e znati niti vladati ruko-pisom, a Allah dž.š. najbolje zna.

Jedan od predznaka Sudjega dana je i rasprostranjenost razgoli�enosti i naki�enosti, te obla�enje i nošenje uske i providne odje�e, koja oslikava ženino tijelo i obline. Tako su te žene pokrivene jer imaju odje�u na sebi, ali su zapravo otkrivene, jer ta odje�a uop�e ne pokriva tijelo pošto se ili vidi

kroz nju, ili je tako tijesna da se potpuno oslikava tijelo žene.

Neki od malih predznaka Sudnjega danaI S L A M S K O V J E R O V A N J E

ISL

AM

SK

E T

EM

E

MR. HARIS HADŽI�

28 15. JULI 2011.

Allah dž.š. nagra�uje vjernike za njihovo

strpljenje i obe�ava olakša-nje i radovanje poslije svake neda�e. Divno li je samo nagradio Njegovog miljeni-ka Muhameda s.a.v.s. kada mu je bilo najteže. Kada je Muhamed a.s. u jednoj godini izgubio dva najbo-lja oslonca u svom životu i kada je na dunjaluku ostao bez zaštite, stiže mu nagra-da i zaštita od Gospodara svjetova. Poklanja mu dar koji se zove Isra i Mi'radž, a koji �e promijeniti život i Muhamedu a.s. i cijelom njegovom ummetu.

Isra i Mi'radž je od tada Poslanikova a.s. velika in-spiracija, a tako�e i inspi-racija svakog vjernika kada se samo sjeti prizora koje je Poslanik a.s. vidio na Mi'radžu i da je ummet na Mi'radžu od Gospodara na-gra�en najljepšim poklo-nom – namazom.

Odbor Medžlisa IZ-e Tutin je ovim lijepim povo-dom priredio dvije prediv-ne sve�anosti koje su odr-žane u džamiji u selu Gra-dac i u Mi'radž džamiji u Tutinu.

Žele�i da se na što bolji na�in vjernici sjete Posla-nikovog a.s. putovanja, tu-tinski imami su se potrudili

da kroz dvije lijepe sve�a-nosti istaknu važnost Isra i Mi'radža za islam i mu-slimane. Kada ne bi bilo namaza vjernici bi bili kao suhe biljke bez minerala i vode, a upravo je ova divna hrana za duše vjernika po-slata sa Mi'radža.

U ponedjeljak 27. juna pešterski vjernici su bili po-�aš�eni da se ovakva sve�a-nost održi u njihovoj dža-miji. Ovaj put to je bila najstarija, a za simpatizere stare arhitekture i najljepša džamija u Tutinskom med-žlisu. Iako je stara blizu 400 godina ona nije zapo-stavljena, ve� je u ovoj mu-barek no�i bila po�aš�ena i sijala je poput nevjeste.

Džamija je te ve�eri bila prepuna vjernika koji su došli iz 5-6 okolnih sela, iz Tutina i Novog Pazara, da bi baš u njoj obavili akšam namaz i sjetili se ove divne Poslanikove a.s. mu'džize.

Imam ovog džemata Omer-ef. �ondi� nije krio zadovoljstvo što vidi svoju džamiju prepunu vjernika, te je na po�etku sve po-selamio i svima se zahva-lio na dolasku. Vjernici su poslušali nekoliko odloma-ka iz �asnog Kur'ana i ne-koliko ilahija u izove�enju Hora tutinskih imama, a

svi su posebno bili inspi-risani slušaju�i nadahnuto predavanje uvaženog prof. Sead-ef. Islamovi�a, koji je na sebi svojstven na�in pre-nio divne poruke i prizore sa Mi'radža.

Kao što uvijek na Pešte-ri biva, ve�e je uljepšano i lijepim posluženjem koje su za sve vjernike pripre-mili džematlije i imam ove džamije. Ku�i su svi otišli zadovoljni, a naro�ito Gra-�ani i imam Omer-ef. �on-di�, koji �e se, ako Bog da, potruditi da ovakve sve�a-nosti postanu tradicija u njihovoj džamiji.

Centralna sve�anost je tradicionalno održana 28. juna nakon akšam namaza u gradskoj Mi'radž džami-ji, koja je još jednom, kao i svake godine, zablista-la i obradovala se velikom broju vjernika. Tradicija je svakako najbolji na�in da vjernici shvate vrijednost ovakvih mubarek ve�eri, a to se i ovaj put potvrdilo jer je sve�anost bila izvan-redno posje�ena od strane vjernika.

Na po�etku sve�anosti vjernicima se obratio imam Mi'radž džamije Sead-ef. Sokolovi�, poselamio ih i poželio da se lijepo i ugod-no osje�aju.

Sve�anost je zapo�e-la ajetima iz �asne sure Mu'minun, koje prou�io

Omer-ef. �ondi�, a pro-gram je nastavljen u svjetlu ilahija koje su izveli vrijed-ni u�enici „Gazi Isa-beg“ medrese iz Novog Pazara. Vjernici su uživali i u krat-kom programu kojeg su za njih pripremili i polaznici Dje�jeg vrti�a „Reuda“ iz Tutina.

Svakako je ve�er po-sebno uljepšana prelijepim predavanjem uvaženog mr. Senad-ef. Halitovi�a, koji je uspio da sve prisutne „ušuti“ svojim divnim po-rukama i predajama, te pri-vu�e pažnju i najmla�ih vjernika.

Džematski odbor Mi'radž džamije je na naj-ljepši na�in ugostio musa-fire i priredio lijepu zajed-ni�ku ve�eru i posluženje za sve koji su bili prisutni.

Svakako da je Isra i Mi'radž najve�a inspiraci-ja i imamima u Tutinu koji vrijedno rade na osveš�i-vanju muslimana u Tutin-skom medžlisu, ali je Isra i Mi'radž i najljepša inspi-racija svim vjernicima, te su imamima velika podrška na ovom putu koji se zove islam.

Centralna sve�anost je tradicionalno održana 28. juna nakon akšam namaza u gradskoj Mi'radž džamiji, koja je još jednom, kao i svake godine, zablistala i obradovala se velikom broju vjernika

Isra i Mi'radž - inspiracija vjernikaU P O V O D U I S R A I M I ' R A D Ž A O D R Ž A N E S V E � A N O S T I U D V A T U T I N S K A D Ž E M A T A

IZ D

ŽE

MA

TA

OMER-EF. �ONDI�

BROJ 218/XV 29

Nekada je duhovnost u grudima gradila samo majka, koja je bila glavni damar opstanka prenose�i svjedo�anstvo vjere. Bošnjaci su uspjeli sa�uvati svijest o sebi, jer institucija majke i porodice nikada nije izdala. „Danas pored majke, koja je temelj morala i o�uvanja duhovnosti, pomažu nam džemati koje trebamo �uvati, pomagati i vrednovati, a ova država vam je omogu�ila da imate džemate i centre i to dobro joj nikada ne zaboravite jer vas je primila i ovako dobro

prihvatila možda i u trenutku kada u vašim državama niste bili sigurni“ - rekao je Glavni muftija.

Dani Islamskog kulturnogcentra Bošnjaka u Be�u

O D R Ž A N A M A N I F E S T A C I J A

DIJ

AS

PO

RA

NIHAT-EF. GEGI�

Nakon osnivanja krov-ne organizacije Boš-

njaka iz Sandžaka, trebalo je to obilježiti na najljepši mogu�i na�in, sa najistaknutijim li�no-stima, što je upravo i u�injeno 25. i 26. juna ove godine mani-festacijom pod nazivom „Dani Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Be�u“.

Program je po�eo u subo-tu nakon podne namaza kroz druženje i muhabet, kreativ-ne radionice za djecu, preda-vanja za žene, izložbe o islam-skoj kaligrafiji, sve do 18 �aso-va kada je najavljena central-na sve�anost koju su svi jedva �ekali iz dva glavna razloga: prvi - jer se na centralnoj sve-�anosti obra�a glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� i drugi - što �e se petnaestoro djece svršenika hatme džemata „El-Iman“ predstaviti prisutnima u�enjem Kur'ana.

U zakazano vrijeme po�eo je glavni program prelije-pim u�enjem Kur'ana hfz. Abdulmedžida Sijamhodži-�a. Nakon kratkog uvodnog djela Nihat-ef. Gegi�a, koji je ujedno bio i moderator ovog skupa, predstavili su se neko-liko bošnja�kih horova: hor „Ikra“, hor „Bosna“, hor „Ebu Hanife“. Poslije horova na bini su se pojavili polaznici vjer-ske pouke koji su kroz ajete, hadise i recitacije ukazali na važnost u�enja Kur'ana, odgoj djece i vrijednost džemata.

Zatim se obratio predsjed-nik Islamskog kulturnog cen-tra prof. Mithat-ef. Mujovi� koji je rekao da Centar ima velike ciljeve i da je ovaj skup samo predstavljanje onog što smo zamislili i testiranje onog što možemo. Centar �e oku-piti sve nas u više sektora, od kojih su se neki ve� do-kazali, kao naš džemat „El-Iman“, zatim Udruženje žena „Verda“, a ostali projekti su u pripremi.

Svršenici hatme su nakon Mithat-efendije u�ili suru Jasin, a prisutni su ih sa odu-ševljenjem slušali, nakon �ega su im zasluženo uru�ili svjedo-�anstva: predsjednik džemata Juso Numanovi�, potpredsjed-nik džemata Džemo Bahtija-revi� i predsjednik Sportskog kluba Munir Plojovi�.

Poslije toga došao je mo-menat kojeg je �itava sala �e-

kala - obra�anje muftije Mua-mer-ef. Zukorli�a. Bilo je to obra�anje Sandžaku u malom, jer je sala bila prepuna tako da su ljudi stajali po hodnicima. Muftija je ukazao na važnost o�uvanja duhovnih i moralnih vrijednosti, jer koliko god �o-vjek bio materijalno jak, ako nema duhovne i moralne vri-jednosti - ne može biti sretan. Zato imamo islam kao spas za nas na dunjaluku i na Ahire-tu i kao jedini izvor sre�e �o-vjeka. Nekada je duhovnost u grudima gradila samo majka, koja je bila glavni damar op-stanka prenose�i svjedo�an-stvo vjere. Bošnjaci su uspjeli sa�uvati svijest o sebi, jer in-stitucija majke i porodice ni-kada nije izdala. „Danas pored majke, koja je temelj morala i o�uvanja duhovnosti, poma-žu nam džemati koje trebamo �uvati, pomagati i vrednovati, a ova država vam je omogu�i-la da imate džemate i centre i to dobro joj nikada ne zabora-vite jer vas je primila i ovako dobro prihvatila možda i u tre-nutku kada u vašim državama niste bili sigurni“ - rekao je Glavni muftija.

Sa završetkom Muftijinog govora okon�ana je i mani-festacija za taj dan. Sljede�eg dana, kao što je ve� bilo pla-nirano, u Turskom institutu Muftija je održao tribinu za sve bošnja�ke intelektualce u Be�u i tom prilikom je govo-rio o neraskidivoj vezi nauke i morala, zatim o stanju Boš-njaka u Sandžaku i osnovanoj Bošnja�koj akademiji nauka i umjetnosti (BANU).

S podne namaza je odr-žan je sohbet za omladinu na kojem je Mithat-ef. Mujovi� govorio o metodama do uspje-ha. Nakon toga je omladina u kafeteriji džemata zajedno od-gledala film „El Enam“, koji se smatra prvim filmom sa islam-skom tematikom na evrop-skom tržištu.

Nakon filma i male pauze, u 20 �asova je održana tribina na temu „Da se više nikada i ni-kome ne ponovi Srebrenica“. Predava�i na tribini su bili dr. Almir Ibri� i prof. Adem-ef. Hasanovi�. Oni su govorili o onome što se desilo i o onome što ne bi smjelo više nigdje i nikada da se dogodi.

30 15. JULI 2011.

SVIJET ISLAMASVIJET ISLAMA

Poziv nane Fate na mevlud Dana 23. jula u Konjevi� Polju u ku�i naše

drage nane Fate Orlovi� prou�it �e se mevlud-i-šerif. Pozivaju se svi muslimani Bošnjaci, te svi gra�ani BiH da se odazovu ovoj manifestaciji. Program �e po�eti u 11 sati.

Media centar

Najve�i zlatni minaret postavljen u Saudiji

Na vrhu novoizgra�enog tornja u Mekki postavljeno je najve�e zlatno minare na svije-tu. Minaret i njegova osnova su poja�ani ogro-mnim razglasom preko kojeg �e se oglašavati

ezan na udaljenosti od 7 km, a gotovo 21.000 lampica �e osvjetljavati prostor na udaljenosti od 30 km.

„Tokom proslava, poput Bajrama i Nove hidžretske godine, 16 snopova svjetlosti �e oba-sjavati okolinu u bijeloj i zelenoj boji na udalje-nosti od 30 km“ - navodi saudijski dnevni list „Okaz“, ne navode�i veli�inu minareta ili da li je potpuno napravljen od zlata.

Oni navode da se s svjetlosnim snopovima ima namjera omogu�iti gluhim osobama ili mu-slimanima koji žive u udaljenim podru�ijma da znaju namasko vrijeme.

Otvaranjem tornja sredinom 2010. saudijski zvani�nici su se nadali da �e uspostaviti Mekku kao alternativni standard Greenwich meridija-nu. Toranj visine 601 metara je u svijetu druga najviša zgrada - ispred Tajvana 509 m, Taipei 101 m, ali iza nebodera Budž Halifa u Dubaiju, vi-sokog 828 metar. Gotovo mjesec dana nakon što je postavljen, toranj je izazvao paniku me�u muslimanskim hodo�asnicima kada je bio oba-vijen maglom, a podsje�alo je na dim požara, pa su uplašeni hodo�asnici pozivali vatrogasce.

IslamBosna.ba

Južni Sudan: Ra�anje najmla�e države na svijetu 09.07.2011.

Poslije pet desetlje�a sukoba sa Sjeverom i referenduma na kojem se stanovništvo masov-no izjasnilo za otcjepljenje, Južni Sudan od su-bote 9. jula najmla�a je država na svijetu �ime se najve�a zemlja Afrike raspolovila na dvije nacije koje još imaju zategnute odnose.

Južni Sudan tako je postao 54. suverena dr-žava afri�kog kontinenta. Od 1955., godinu dana prije oslobo�enja Sudana od kolonijaliz-ma, sve do 2005. godine, južnosudanski pobu-njenici dvaput su ratovali protiv centralne vlasti u Kartumu traže�i ve�u autonomiju.

Sukob je razorio regiju, milioni ljudi pogi-nuli su i stvoreno je stanje trajnog me�usobnog nepovjerenja.

Mirovni sporazum potpisao je 2005. godi-ne pobunjeni�ki vo�a Džon Garang, nekoliko mjeseci prije smrti u helikopterskoj nesre�i, te potpredsjednik Sudana Ali Osman Taha.

Oružani sukobi i naftaTime je otvoreno novo poglavlje u historiji

zemlje i put za raspisivanje referenduma o ne-zavisnosti koji je održan u januaru.

Južni Sudan gotovo jednoglasno glasao za otcjepljenje.

„Jasno nam je svima da nas �ekaju veliki iza-zovi, ali suo�it �emo se s tim jedinstveni, u miru i nezavisni, te �emo izgraditi stabilnu i prospe-ritetnu zemlju“, obe�ao je, uo�i proglašenja, južnosudanski ministar za informisanje Barba-na Marial Benjamin.

Izazovi na koje je aludirao su oružani su-kobi na granici u kojima je ove godine ubijeno 1.800 ljudi.

Drugo bolno pitanje je sporazum o restruk-turiranju naftnog sektora koji dvije zemlje tre-baju potpisati. Južni Sudan bogat je naftom, te se Sjeverni i Južni Sudan dugo spore oko podje-le naftnog bogatstva.

Analiti�ari drže da �e Sjeverni Sudan izgubiti 37 posto svojih prihoda i da ga o�ekuje mra�na budu�nost jer se nije pripremio za gubitak de-viznih prihoda koje je dobijao prodajom nafte s Juga.

Napetosti su pove�ane i oko pokrajine

Abjei, grani�ne izme�u Sjevera i Juga. Njena budu�nost je nesigurna, iako je 20. juna zaklju-�en sporazum o demilitarizaciji Abjeija i raspo-re�ivanju 4.200 etiopskih Plavih kaciga.

Radio „Slobodna Evropa“

Bez košer i halal mesa u Holandiji

03.07.2011.

Piše: Farangis Nadžibullah Priredio: Dragan Štavljanin

Holandski parlament je u preliminarnom glasanju ove sedmice zabranio klanje stoke, a da prethodno ne bude ošamu�ena. Ova mjera, zapravo, poga�a jevrejski i muslimanski metod klanja koji nalaže da stoka bude potpuno svje-sna u trenutku smrti. Oni koji podražavaju za-branu potenciraju da �e zabrana sprije�iti nepo-trebne muke životinja. Me�utim, mnogi mu-slimani i Jevreji u Holandiji gledaju na to kao na još jedan na�in da se marginalizuju vjerske manjine.

Da li prava životinja treba da se pogaze i budu na uštrb vjerskih sloboda? Islamske i je-

SVIJET ISLAMA

BROJ 218/XV 31

PRIREDIO : SEAD ŠA�IROVI�

vrejske zajednice smatraju da je to neprihvatlji-vo. U neobi�no iskazanom jedinstvu, ove dvije zajednice osu�uju inicijalno glasanje holan-dskog parlamenta o zakonu kojim se zabranjuje ritualno klanje stoke.

U Holandiji, koja ima više od 16 miliona sta-novnika, živi više od milion muslimana i oko 50 hiljada Jevreja.

Da bi se prema jevrejskim ili islamskim obi-�ajima pripremilo košer ili halal meso – živo-tinjia mora da bude brzo ubijena presjecanjem njenih arterija i vena u vratu, koriš�enjem noža oštrog kao brija�.

Goldsmit: „Prakti�no, ovaj zakon �e zna�iti da Jevreji više nisu dobrodošli u Holandiju. To se nije desilo u posljednjih 60 godina.“

Prema ovom aktu, koga treba da potvrdi i holandski senat da bi postao zakon, vjerskim grupama �e biti omogu�eno izuze�e iz zabrane ako nau�no dokažu da je njihov metod klanja životinja manje bolan od prethodnog ošamu-�ivanja.

Dvije vode�e jevrejske grupe u Evropi – Evropski jevrejski kongres (EJC) i Konferen-cija evropskih rabina (CER) – najavili su da �e blokirati ovu zabranu, odnosno primjenu po-menutog zakona.

Evropski jevrejski kongres je saopštio da �e preduzeti legalne mere kako bi dokazao da „diskriminatorski zakon“ krši vjerske slobode. Evropski jevrejski kongres je apelovao na ho-landski Senat da odbaci ovaj akt.

„Prakti�no, ovaj zakon �e zna�iti da Jevreji više nisu dobrodošli u Holandiju. To se nije de-silo u posljednjih 60 godina“ - kazao je predsed-nik Konferencije evropskih rabina, rabin Pin�as Goldsmit (Pinchas Goldschmidt).

Pojedini lideri jevrejske zajednice u Holan-diji upore�uju ovu zabranu sa odlukom naci-sti�ke Njema�ke da tokom Drugog svjetskog rata zatvori klanice za košer.

Mnogi muslimani u Holandiji na sli�an na�in osudili su zakon kao atak na njihove vjerske obi�aje.

„Dobrobit životinja“Preliminarno glasanje u holandskom parla-

mentu uslijedilo je samo nekoliko dana nakon što je sud u Amsterdamu oslobodio ultradesni-�arskog politi�ara Gerta Vildersa od optužbi da je raspirivao mržnju i diskriminaciju protiv mu-

slimana. Vilders je poznat po izjavama u kojima je

napadao islam i prikazivao muslimanske imi-grante kao prijetnju holandskoj kulturi.

„Mnogi muslimani i nemuslimani u Holan-diji smatraju da zabrana ritualnog klanja poga�a muslimane, i to, ustvari, pokazuje ja�anje anti-islamskog raspoloženja ovdje“ – kaže Turadž Atabaki, profesor ira�ko-holandskog porijekla na Univerzitetu u Amsterdamu.

„Na udaru su vjerovatno pripadnici Islamske zajednice, �iji broj na evropskom kontinentu posljednjih godina stalno raste. Oni su zadrža-li svoje islamske vrijednosti, uklju�uju�i pravila obla�enja. Oni su uglavnom na distanci u od-nosu na ostatak društva i žive unutar svojih ta-kozvanih ‚kolonija‘. To smeta ultradesni�arskim politi�arima, koji nastoje da vrše sve ja�i priti-sak na islamske grupe i društva, kao što smo ne-davno vidjeli u Francuskoj i Austriji.“

Oni koji podržavaju zakon odlu�ni su u stavu da njihova kampanja nema drugu agendu ili ciljeve osim da zaštiti dobrobit životinja.

Mariana Tijem, poslanica u holandskom par-lamentu i lider Partije za zaštitu i prava životi-nja, kaže da je nastojala od 2008. godine da iz-dejstvuje usvajanje ovog zakona.

„U našoj zemlji dobrobit životinja je tako važno pitanje da mi smatramo da se vjerske slobode završavaju tamo gdje po�inju ljudska ili patnja životinja. Ako vjerske slobode nano-se bilo kome štetu, onda one moraju biti ogra-ni�ene“, kazala je Tijem za Radio „Slobodna Evropa“.

Ona je istakla da, osim muslimanskih i je-vrejskih specijalizovanih mesara, „niko drugi“ u Holadniji ne kolje životinje prije nego što ih ošamuti.

Tijem naglašava da pitanje dobrobiti životi-nja „sve ve�i broj ljudi uzima ozbiljno u obzir“.

Prema istraživanju javnog mnjenja, ve�ina Holan�ana podržava zabranu. Ritualno, vjersko klanje životinja je, za sada, zabranjeno u Luk-semburgu, Novom Zelandu, Norveškoj, Šved-skoj i Švicarskoj. Turska je prva muslimanska zemlja u kojoj se razgovaralo u politi�kim kru-govima o uvo�enju ove zabrane.

Radio „Slobodna Evropa“

SAD prenijele zabrinutost sirijskom ambasadoru

Ameri�ki Stejt department pozvao je sirij-skog ambasadora u Vašingtonu i prenio mu svoju zabrinutost nakon što je primio izvješta-je da su sirijske diplomate snimale ljude koji su mirno protestovali u SAD.

U saopštenju Stejt departmenta navodi se da je sirijskog ambasadora Imada Mustafu u srije-du pozvao pomo�nik ameri�kog sekretara za diplomatsku bezbjednost Erik Bozvel.

„Dobili smo izvještaje da osoblje sirijske mi-sije (u SAD), u nadležnosti ambasadora Mu-stafe, snima i fotografiše ljude koji u�estvuju u mirnim demonstracijama u Sjedinjenim Drža-vama” - rekao je portparol Stejt departmenta.

„Vlada SAD veoma ozbiljno shvata izvje-štaje o tome da neka strana vlada pokušava da zastraši pojedince u SAD koji koriste svoje za-konsko pravo na slobodu govora koje štiti ame-ri�ki ustav” - navodi se u saopštenju, javio je Bi-Bi-Si (BBC).

Sjedinjene Države su, pored toga, saopštile da istražuju navode o tome da vlasti u Damasku nastoje da kazne �lanove porodica Sirijaca koji u SAD koriste svoja zakonska prava i da �e „re-agovati shodno tome”.

SAD su ranije odbacile optužbu sirijskog režima da je ameri�ki ambasador Robert Ford, koji je u �etvrtak posjetio Hamu, centar antire-žimskih protesta u Siriji, podstakao nasilje i an-tivladine demonstracije, naglasivši da je cilj po-sjete bio da se pokaže solidarnost sa sirijskim narodom.

U ju�erašnjim protestima u Siriji protiv re-žima predsjednika Bašara al-Asada u�estvovalo je skoro pola miliona ljudi, a prema tvrdnjama aktivista, snage bezbjednosti ubile su najmanje 15 osoba.

Prema podacima grupa za ljudska prava, od po�etka antivladinih protesta u Siriji sredinom marta, snage bezbjednosti ubile su više od 1.300 civila i uhapsile 10.000 ljudi.

Tanjug

32 15. JULI 2011.

SPORT

SANEL PAPI� OSTAO BEZ ŠANSE DA SE BORI ZA SVJETSKU TITULU

Profesionalni bokserski šampion Balkana u Kru-

zer kategoriji ne�e se boriti za titulu internacionalnog šampi-ona svijeta 23. jula u Sjeni-ci. Kako nam je saop�eno iz Sjenice, popularni „sandža�ki bombarder“ ostat �e uskra�en da svom „sirotom, napa�enom, ali ponosnom narodu“, kako on kaže, priušti još jedno za-dovoljstvo i poslije balkanske, Sandžaku i svim svojim zemlja-cima, ma gdje oni bili, donese još jednu titulu, ovoga puta i pojas internacionalnog šampi-ona svijeta.

Sanel se sistematski spremao za ovaj me�, uložio pet mjeseci žestokih priprema i bio mak-simalno spreman, kako fizi�ki, tako i psihi�ki, da bi mu trenut-ni predsjednik Opštine Sjenica

Muriz Turkovi�, na samo dvije sedmice prije održavanja ovog historijskog spektakla, saop-�io da Opština, navodno, nema sredstava i da od me�a ne�e ništa biti.

Nije se šampion obazirao na sve što ga je sputavalo svih ovih godina, na to što trenira u ne-humanim uslovima, ni na to što je ve� pet godina nezaposlen, iako je po vokaciji magistar po-liti�kih nauka i uskoro planira da upiše i doktorski studij.

Od Opštine je dobio samo tri termina za trening (zar je to dovoljno da se spremi za svjet-sku titulu). Svakog tre�eg dana je bolestan jer nema osnovne uslove u hali gdje trenira, ob-zirom da mu je zabranjeno da se tušira nakon treninga?! Ali zaboljelo ga je jedino to što ne�e znati kako da objasni lju-dima na ulici, koji ga svakod-nevno sale�u pitanjima o me�u, naravno dobronamjerno. Ne�e umjeti da kaže zašto Opština, navodno, nema sredstava da or-

ganizuje jedan takav doga�aj, a za sve drugo ima...

Sanel nije želio da komenta-riše ovo što mu se desilo, jedino što mu se otelo je: „Ne�u da se bavim Turkovi�em.“ On je sada ve� u mislima kako da se izbo-ri, prije svega finansijski, za na-redna tri me�a, ve� od oktobra mjeseca, i pokuša na ljeto da se bori za svjetsku titulu, naravno ako se za to ostvare organizaci-oni uslovi, prije svega. Svi koji ga znaju tvrde da ne�e odusta-ti od svog nijeta i da �e doni-jeti poslije balkanske i svjet-sku titulu i tako u�i u historiju Bošnjaka, pored „organizatora“ ovog me�a, koji �e svakako u�i u historiju, ali dijametralno ra-zli�ito od njega, pored svega što su „doprinijeli“ svom na-rodu.

Ostaje nam da mu poželimo da se sabere i iza�e ja�i i mudri-ji iz svega ovoga. Njegovo vri-jeme tek dolazi, dok ovi drugi treba da se zamisle...

S.M.

NAUKA

KOLOKVIJ „ISLAMSKA SCENA U BIH“"Islamska scena u BiH" naziv je dvodnevnog kolokvija koji je, u

organizaciji Udruženja ilmijje IZ-e u BiH i saradnji s Fondacijom "Konrad Adenauer", danas po�eo na Fakultetu islamskih nauka u Sa-rajevu.

Cilj Kolokvija je da se službenici u državnim službama sigurnosti, pravosu�a i tužilaštva, medijski radnici, kao i diplomate u BiH, in-formiraju o pojavama alternativnih islamskih u�enja i islamske prakse koje se posljednjih godina sre�u u BiH.

Nakon pozdravnih govora Mensura Pašali�a - predsjednika Udru-ženja ilmijje i Sabine Volkner - direktorice Fondacije "Konrad Ade-naur", kolokvij je zvani�no otvorio reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri� uvodnim referatom u kojem je dao presjek islamskih pogleda na život i društvo i aktuelne pojave koje su danas na sceni, a dovode se u vezu s islamom.

Danas, prvog dana rada Kolokvija, referate su imali prof. dr. Enes Kari�: "Reformatorski pokreti i radikalne grupe u muslimanskoj po-vijesti", prof. Muhamed Jusi�: "Islamisti�ki pokreti u XX stolje�u i

njihovo prisustvo u BiH", prof. Mustafa Spahi�: "Sociološko-politi�-ka analiza pojave radikalizma", prof. dr. Fikret Kar�i�: "Alternativne muslimanske grupe izme�u Šerijata i sekularnog prava".

Sutra, drugog dana, izlaganja �e imati doc. dr. Dževad Hod-ži�: "Religija i politika u sekularnom društvu", mr. Ahmet Alibaši�: "Islamski spektar – terminološko razgrani�enje" i prof. Ekrem Tuca-kovi�: "Uloga Islamske zajednice, medija i državnih institucija u pro-nalaženju rješenja".

MINA

OBRAZOVANJE

UVJERENJA ZA PREDŠKOLCE

Mališani iz Predškolske ustanove „Reuda“, koja radi u okrilju Islamske zajednice, priredili su u srijedu 29.

juna 2011. godine u prostorijama vrti�a na Paricama završnu priredbu povodom okon�anja predvi�enog nastavnog programa za predškolce ove ustanove.

Djeca su pred svojim roditeljima, vaspita�icama i ostalim �la-novima porodice izvela bogat program prožet islamskim recita-cijama, ilahijama i kasidama, kao i surama iz Kur'ana �asnog, a na kraju priredbe vaspita�ice su im uru�ile i uvjerenja o uspješ-no završenom predškolskom programu koja �e im biti potrebna prilikom upisa u prvi razred.

Na ovoj sve�anosti prisutnima se obratio i upravnik Dje�i-jih ustanova „Reuda“ i „Vildan“ Asmir-ef. Crnovršanin koji je istako da je ovo poseban dan za sve zaposlene u ovoj ustano-vi i zamolio roditelje da pomognu djeci da ono što su nau�ili u „Reudi“ sa�uvaju i prakticiraju u životu.

„Mi smo tokom svih ovih mjeseci uložili mnogo truda kako bismo danas do�ekali ovu radost i podijelili je sa svima vama. Ovo je poseban dan i za roditelje koji su nam ukazali povjerenje i dali svoju djecu nama na emanet. Mi smo ovu djecu obrazovali i vaspitavali u duhu kulture, vjere i tradicije i nadam se da smo, uz Allahovu dž.š. pomo�, to povjerenje opravdali“ – rekao je upravnik Crnovršanin.

Sli�ne priredbe i uru�enja uvjerenja uprili�ene su u svim objektima ove ustanove na podru�ju Sandžaka.

NERMIN GICI�

IZDAVA�KA KU�A EL-KELIMEH

VRIJEME JE ZA KNJIGURoman USTRAGA Dževada Jahi�a Azizovog traga za iskonskim �ovje-

kom. Ko smo? Šta smo? Odakle smo? Ko su nam bili preci? Kako su bo-gumili postali muslimani? Da li u našoj krvi kola ilirska krv? Ko su bili osmanski sultani? Da li Bošnjaci duguju Osmanlijama ili Osmanlije dugu-ju Bošnjacima? Šta je bilo sa Bošnjacima poslije odlaska Osmanlija? Kako se je obi�ni �ovjek snašao pod austro-ugarskom vlaš�u? Kako je Bošnjak proživio svjetske ratove? – o svemu ovome �itajte u romanesknoj epope-ji Dževada Jahi�a Azizovog koja prati hiljadugodišnju historiju Bošnjaka.

El-Kelimeh, izdava�ka ku�a Mešihata Islamske zajednice u SrbijiTel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84

e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com

U vremenu brzog života, stalnih stresova i poreme�aja me�uljudskih odnosa, svaki znak pažnje je dobrodošao. U trci za normalnim uvjetima za život i skrbljenje porodice, �esto zaboravljamo na one radi kojih se upuštamo u trku za imetkom. Zbog toga je neophodno obnavljati i razvijati ljubav i pažnju prema bližnjima, rodbini i prijateljima. Za bolesne ne postoji bolji poklon od rije�i utjehe i nade. Za majku je podrška i priznanje najdraža hedija. Najboljem prijatelju i prijateljici ni-šta ne možete bolje pokloniti od iskrenog bratskog/sestrinskog savjeta. Do srca vama dragih osoba najlakše �ete dospijeti lijepim poklonom i znakom pažnje.Kad se sve te lijepe namjere objedine knjigom, možemo biti sigurni da smo ispravno postupili. Druga knjiga edicije NAJLJEPŠI POKLON – RIJE�I UTJEHE I NADE �e vam u velikoj mjeri pomo�i u tome. Luksuzno izdanje u boji, sa po-svetom na prvoj strani, ilustracijama teksta i duboko nadahnutim mudrostima i savjetima – najljepši su poklon osobama koje biste rado vidjeli u društvu sre�nih i zadovoljnih Allahovom odredbom, ali nepokolebljivih boraca za prevazilaženje teš-kih iskušenja.Edicija NAJLJEPŠI POKLON je izazvala veliko interesiranje naših �itaoca u regionu, zbog svih njenih vidljivih i suštinskih kvaliteta, ali i zbog promotivne cijene, što je �ini dostupnom svima.

Pozivamo vas da zakora�ite prostranstvima knjige IZ ŽIVOTA TABIINA, generacije koja je živjela neposredno iza perioda Objave i direktno u�ila od ljudi koji su pred Muhammedom, a.s., poha�ali školu islama. Tabiini su generacija koja se odlikuje britkim umovima, oštrim perima, neporaženim ratnicima, nepre-sušnim izvorima znanja i uzdignutoš�u iznad ovosvjetskih dobara. Dunjalu�ke riznice su im se otvorile, ali su oni željeli samo Ahiret. Svijet je bio pod njihovim nogama, ali ga oni nisu gazili �izmom nadmenosti. Njiho-voj pobožnosti se �ude današnji pobožnjaci. Njihovoj hrabrosti se dive naj-ve�i junaci. Njihovoj pameti su nedorasli najve�i genijalci. Tabiini su druga najbolja generacija koja je hodala Zemljom. Ne propustite pro�itati knjigu o njima.

ELEKTROTEHNAPRODAJA - SERVIS - PROJEKTOVANJE - INŽENJERING

| Ul. 1. maj 154 | Tel. +381 20 337 250 | Mob. +381 66 337 250 |

www.elektrotehna.net

ALARMNI SISTEMI

VIDEO NADZOR

INTERFONI

MOTORI ZA KAPIJE I RAMPE

RA�UNARI I LCDTV - PRODAJA I SERVIS

KLIMA URE�AJI - PRODAJA I UGRADNJA

SLABE STRUJE - PROJEKTOVANJE I IZVO�ENJE

GODIŠNJI ODMORI I LJETOVANJA

Turska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje

PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI

PRODAJA AVIO-KARATA

SAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

OBERHAUZEN - NOVI PAZAR BERLIN - NOVI PAZARAUTOBUSKI PRIJEVOZPreko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,

BEČA Polazak petkom, povratak utorkom

Tel: 0172/311 36 29

Preko: ESENA, DUISBURGA,

DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,

MANHAJMA, ŠTUTGARTA, ULMA,

MINHENA

Preko Slovenije: polazak subotom,

povratak subotom

Preko Mađarske, Austrije (Beča):

polazak utorkom, povratak srijedom

Tel: 0172/2774170

ELJOELJOMESARSKA RADNJA

Vl. Kolašinac Nedžad - Eljo

Ul. 1. maj 51. Novi Pazar

Telefoni:020.316.296

063.8.401.955 - Eljo064.0.201.936 - Emir065.6.309.055 - Fare POSJETITE NAS...PPOOSSJJEETITEE NNAASSPPPOOSSJJEE AASSPPP J TTIITTEE NNAA

BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO"BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO" P O G R E B N E U S L U G E P O G R E B N E U S L U G E

PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA ZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTAZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTA

MI VAM NUDIMO:- dugogodišnje iskustvo- sre�ivanje kompletne dokumentacije,- kvalitetno i potpuno islamsko opremanje dženaze- exhumacije- pristupa�nu cijenu- prisustvo pri transportu specijalnim pogrebnim autom imama Bekir-ef. ŠuškaS obzirom da smrt ne bira vrijeme slobodni steu svako doba obratiti se namaIZBJEGNITE KOMPLIKACIJE - NAZOVITE NAS!!!

0049 172 63 25 7620049 172 63 25 762BBekir-ef. ŠUŠKOekir-ef. ŠUŠKO

R E D A K C I J A :

Sead Ša�irovi�,glavni i odgovorni urednik

Samir TandirNermin Gici�

Senad Redžepovi�Salahudin Feti�

Ifet Ali�kovi�

S A R A D N I C I :

Rešad ef. Plojovi�Bekir ef. Maki�

Dr.hfz. Almir Pramenkovi�Dr. Admir Muratovi�Dr. Mehmed Meši�

Mr. Mustafa ef. Feti�Mr. Hajrudin Bali�

Mr. Senad ef. Halitovi�Mr. Misala Pramenkovi�

Nedžad ef. Hasanovi�Esad Kolašinac

D O P I S N I C I :

Omer ef. �ondi�, TutinMirfat Sadovi�, Sjenica

Hasan ef. Maki�, PrijepoljeEnes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova VarošJakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušovi�, Bijelo PoljeHfz. Abdurahman ef. Kujevi�,

Rožaje i BeraneSead ef. Jasavi�, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami, Bujanovac, Preševo, Medve�aDr. Smajo Serhatli�, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi SadAjhan Be�iri, Gora

Ekrem Tucakovi�, SarajevoAbduselam ef. Feti�, Pariz

Safet Biberovi�, ZSD

I Z D A V A ^ :

Izdava�ka ustanovaEl-Kelimeh, Novi Pazar

D I S T R I B U C I J A :

Malik Nurovi�

L E K T U R A :

Samir Škrijelj

[ T A M P A :

GRAFOKARTON, Prijepolje

E - M A I L :

redakcija@glas-islama.comnermin@glas-islama.com

salahudin@glas-islama.comifet@glas-islama.com

A D R E S A :

Ul. Gradska 1., 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše

vi�enje”. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su

potpisani autori.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra�aju

Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.Vaša p isma ša l j i te na adresu : U l . Gradska 1 , 36300

Nov i Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

Vanjska stranica cijela: 150 EURUnutrašnja stranica cijela: 120 EURPola vanjske stranice: 75 EURPola unutrašnje stranice: 60 EUR�etvrtina vanjske stranice: 40 EUR�etvrtina unutrašnje stranice: 30 EUROsmina vanjske stranice: 25 EUROsmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva Pla�anje unaprijed: popust od 25%Pla�anje po isteku: popust od 15%Oglašavanje u 12 brojevaPla�anje unaprijed: popust od 35%Pla�anje po isteku: popust od 25%Oglašavanje u više od 12 brojevaPopust od 40%

Poštovani �itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama!

Godišnja pretplata za �itaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se nakontakt telefon Izdava�ke

ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na+381 (0) 20 334 020

ili na email: kelimeh@gmail.com

Adresa: Izdava�ka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi

Pazar, Srbija

OGLASNI PROSTOR

P R E T P L A T A

DOODOO

BEBI OPREMABEBI OPREMA tel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b020/386-280 Novi Pazar020/386-280 Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVI� UJKANOVI� www.ujkanovic.comwww.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBU�E - PROIZVODNJA OBU�E ISKLJU�IVO OD KOŽEISKLJU�IVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO- IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževi�a 17. ul. Rifata Burdževi�a 17.

PROIZVODNJA:PROIZVODNJA:fax: 020/382-072fax: 020/382-072tel: 020/389-170tel: 020/389-170mob: 063/628-005mob: 063/628-005e-mail: e-mail: mecoflridamecoflrida nadlanu.com nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECOVLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECO

@@

�� �������� ��� �������� �!"�#$%� ����&'�$%� ()'*+,-'*+-('*+-,'*+-)'*��� .!"&��� �!"�#$��� #/���%�$�� �&��!&%0$��� �!�1%�%� �� 2%!.$�� $�". ���� 0�!%� ����&'�$� ��"�.���.� %� ��0�+! �"$%����!.&� %�!.��'%!����.'%&� 3�"����(4�1'��0%�.��$��#���%�0%�.��%$&.�3�$��)+&�!�'��$���01�"&� ��%���"��&��" ��$%'�"&�+! �'�%��0��0�!�'���$��0.5!.����%��&��.�!��%�".��!&%0%�����$��&. ����#%0��!�'%$��"!%�!�".&��

�� ��� �������� "&�$�0%� �� �!"�#$��� #/���%� *('*+*6'*+,7'*+

-*'*+-8'*+),'*� �� %#/���$�%� "�� ��/ .��'� $�� �.!�.�1%�$%�1.$&�����"�.���.��9.5�'$%� %3&��9 %$��0��&���0%�.��$��#������+0�! �"$��!.��'%!������$��/�%��$�.��)+&�!�'��$���01�"&� ��%+���"��&��" ��$%'�"&�! �'�%��0��0�!�'���1.$&�� $��/�%��$�.�

�� ��� �������� 2% �� :�&. � "�� 9�#.$�'� �� ���0%�� �9�.!�&� %'�� *4� �!"�#$%:�����&'�$����0�5%$.����,-+(*4'*���'��(,�;�!�#%+����*�"��$.���.#.�0$��1%"&.�$��#��0����� %�.�����.;.$���0��%+5&.��9�#.$�"��"0�'����&.<�'����.'�'�%���. %�.�%'���/ .��'�$��'��.�� ,4����!%$/�'�."&���=�>.� #�'�.$�� #��$.!�.&$%$.�����0�'��#����� ����.0��������$"!�'���%'�����

�� �����.'��!�<�+0% �����*?4'*���1.$&���/������� �����.'�� �!� �*4'*���1.$&���/������� �����.'��� �1����(4���%�$��'�/%"&�� $�'���&������.�� &%/+���

=�>.�%�%#$��' �%0�$�.��� ���%'��0. %!%�%#9���!�<��$��"0%'� �!�1%��'����0�/��#������ ���%'��0. %!%�%#9���� �1.0��%�".�"!%:�%'�$���$��"0%'� �!�1%��+

'������0�'��#����%��!� $%'�'�."&%'����� ���%'��0. %!%� %#9����". �%0%:�"&�$�0���!��� %� %"&%:��� %#/���$�%�

$��"0%'� �!�1%��'������0�'��#������� ���%'�� 0. %!%� %#9��� !�<��� "&�$�0��� � �1.0�� $�� �����$"!�'�

'����� �����$%!��� �.�/����� %� ����.0��� !��� %� !�'�.$#�1%���%"&%:�#��$.!�.&$%$.�����0�'��#����

�� �&�.9$��"&����!�<��"��� �1.'���1.$&���/��������%�%#/���$�.�#/���.�� �<�$�.������/�0���������1.$&%'��

�� �����.'��"&����!�<����1.$&���/�������� �����.'��� �1����*+(4���%���1.$&���/������� �����.'��".�"!��%'�$������0%5.�:.!&����$��.5&.�%� %�". %'��

�!����0�/��#����

FLORIDA SHOES

DJ E� I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževi�a br. 10., Novi Pazar

vodi� kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILI�I, HALJINICE ZA CURICE...

kids

fash

ion

kids

fash

ion

Brunnenstr. 36Brunnenstr. 3644147 Dortmund44147 Dortmund

HAMZI� R. - LIMUNHAMZI� R. - LIMUN+4923147886748+4923147886748

+491722343418+491722343418

SAN

DŽAK GRILLS

ANDŽAK GRILL

DORTMUNDDORTMUND