glasiloKoprivnica, siječanj 2018.

broj 213

Dr. sc. trpimir goluža, predsjednik hrvatske liječničke komore:

perspektivu zdravstva određuju poticajne mjere

zadržavanja liječnika

Izv. prof. dr. sc. mladen knotek:dIjalIza je u hrvatskoj dostupna svakom bolesnIku

6

europska komIsIja:

hrvatska je po Izdvajanju za zdravstvo prI dnu ljestvIce eu10

lean sIx sIgma:ključna uloga green beltova u transformacIjI belupa

12

20

4 5

ISTRaŽIVanjE dr. sc. ane bobInac "prIstup zdravstvenIm uslugama u hrvatskoj"

glasilo

Sadržaj

impressumissn: 13312286 - Izdavač: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob udi.hr - www.belupo.com - E-mail: public.relations@belupo.hr - Glavna i odgovorna urednica: Snježana Foschio-Bartol - Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafička priprema i dizajn: Gens ‘94 d.o.o. - Tisak: Printera grupa, Sveta Nedelja - Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411 - Naklada 1500 primjeraka

najmodernIja farmaceutska tehnologIja na 25.000 čETVoRnIH metara

8

raZGovor s povoDom6 raZGoVor s Dr.sC.

TrPiMiroM GoLUŽoM, Dr.MeD., preDsJeDniKom HrvaTsKe LiječničKe KoMore:

prespeKTivu HrvaTsKoG ZDraVsTVa oDreĐUjU Mjere ZaDrŽaVanja MLaDiH LiječniKa

10 eUroPsKa KoMisija objaViLa ocJenu sTanJa ZDravLJa i ZDravsTveniH susTava ZeMaLja čLaniCa

inTervJu12 inTerVjU s iZV.ProF.Dr.sC.

mLaDenom KnoTeKom, PročeLniKoM ZaVoDa Za neFroLoGijU, KLiniKe Za unuTarnJe BoLesTi, voDiTeLJom proGrama TranspLaTaciJe BuBreGa, KLiničKe boLniCe MerKUr:

DiJaLiZa Je u HrvaTsKoJ oDLično orGaniZirana i DosTupna svaKom BoLesniKu

ZDravLJe14 Mirjana ŽaGar – PeTroViĆ,

Dr.MeD.: GriPa – UVijeK aKTuaLna BoLesT

16 ProF.Dr.sC. ZrinKa bUKViĆ moKos, speciJaLisTica DermaToveneroLoGinJa, KLiniKa Za DermaToveneroLoGiJu KBc ZaGreB i meDicinsKoG FaKULTeTa sVeUčiLiŠTa U ZaGrebU: LoKaLni reTinoDi TerapiJa su prvoG iZBora Za VeĆinU boLesniKa s aKnama

LiječničKi KUTaK

19 ProbLeMi s MoKrenjeM?BeLupo KLuB

20 KLjUčna ULoGa Green beLToVa U TransForMaCiji BeLupa

25 irena PaVačiĆ, Dr.MeD., MaG.aDMin.saniT.: MeĐUsobno PoŠToVanje i TiMsKi raD

26 iVana raDMan, DiPL. inG.KeM.:

KonTinUirano Učenje i PriLaGoĐaVanje noViM ZaHTJevima

saMoPoMoĆ

18 nije sMijeŠno – sMijeH je naJBoLJi LiJeK, Humor i smiJeH su ZDravLJe

aKTuaLno

26 HoPaL i soLiDsoFT rePLY usposTavLJaJu nacionaLni susTav Za provJeru aUTenTičnosTi LijeKoVa

ZDravsTvena poLiTiKa

4 5

uvodnikiako kažu da je siječanj najdulji i najdepresivniji mjesec u

godini, početak godine uvijek je vrijeme kada planiramo

svoje ciljeve. Zašto nam se onda uvijek, baš uvijek čini

da možemo bolje, više i brže nego lani. Zato ove godine

predlažemo da umjesto izlika za neostvareno napravimo

realnu reviziju 365 dana. Preuzmimo odgovornost i

pronađimo način da pobijedimo isprike. Razgovarajmo

s drugima i provjerimo jesu li naši ciljevi zaista tako

nedostižni. Povremeno je, naime, nužno da nam drugi

ljudi pomaknu kut gledanja koji imamo o sebi i okružju.

nemojte stalno žuriti naprijed. Svaki puta kada napravite

čak i najmanji korak vezan uz ostvarenje vašeg cilja

zaustavite se i nagradite. uživajte u postignutom.

Sjetite se da nema idealnog trenutka. I to vrijedi za sve

segmente u životu. čekanje ne donosi ništa dobro, jer

imate dovoljno mudrosti u sebi da se snađete u bilo kojoj

situaciji. Počnite izrađivati kartu vaših postignuća u 2018. I

to ne kao listu želja, već kao gotovo ispunjeno ostvarenje.

Samo pogled na vašu malu mapu bogatstva izazvat će u

vama pozitivne emocije i vratiti vas na početak. Sretnijeg i

ispunjenijeg života. jer svaka je nova godina odlična prilika

da se vratimo svojim izvornim vrijednostima i zahvalimo

na onome što imamo. ako je to zdravlje, sigurnost i ljubav

– već smo blagoslovljeni.

Sretno!

Do sljedećeg susreta za mjesec dana, zdravo nam budite.

Vaša, Snježana Foschio-Bartol,

glavna i odgovorna urednica

Poštovane čitateljice i čitatelji,

meDicina i BiZnis28 MoGU Li LiječniCi

„iZGorjeTi“ na sVoM PosLU?

press29 PrirUčniK Za saMoLiječenje

HrvaTsKe uDruGe ProiZVoĐača BeZrecepTniH proiZvoDa HupBr - casi

KroniKa30 KarDioKirUrG Dr.

DarKo aniĆ obaVio je sLoŽenU oPeraCijU na čeTVeroGoDiŠnjoj DjeVojčiCi U KbC-U ZaGreb

posLovna KroniKa32 nasTaVaK inTerne eDUKaCije

iZVrsnosT U rUKoVoĐenjU32 VeLiKa ProsLaVa 70 GoDina

posLovanJa poDravKe33 PoDraVKine PreDsTaVniCe

na eDuKaciJi amcHam TaLenTs proGrama

press33 beLoDin a DerM 1 MG/G GeLsporT34 iZVanreDna sKUPŠTina

sLaven BeLupa34 KUGLačKi KLUb PoDraVKa

osVajač ŽUPanijsKoG KUPa34 VaŽna PobjeDa KUGLačiCa

poDravKe

6 7

raZGovor s povoDom

Perspektivu hrvatskog zdravstva određuju mjere zadržavanja mladih liječnikaB u prosincu prošle godine Hrvatska liječ-nička komora organizirala je 1. Sabor hrvat-skog liječništva. koji je glavni moto okuplja-nja hrvatskih liječnika? glavni moto ovogodišnjeg Sabora hrvat-skog liječništva bilo je predstavljanje De-mografskog atlasa hrvatskog liječništava u kojem smo u suradnji s Ekonomskim fakul-tetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim za-vodom za javno zdravstvo, Državnim zavo-dom za statistiku i medicinskim fakultetima dali sveobuhvatan prikaz trenutnog poten-cijala hrvatskog liječništva. Tom publikaci-jom odgovornima u društvu dali smo realan uvid u ono što hrvatsko liječništvo trenutač-no može obaviti, ali isto tako i mogućnost projekcije moći hrvatskog zdravstva u bližoj i daljnjoj budućnosti.B glavna tema 1. Sabora bila je kadrovska kapacitiranost hrvatskog zdravstvenog su-stava liječnicima, utemeljenog na podatci-ma prikupljenim u Demografskom atlasu hrvatskog liječništva. na što nam ukazuju ti podatci?krucijalni podatak Demografskog atlasa jest da hrvatsko zdravstvo ima perspektivu u pitanju liječnika i da ona ovisi isključivo o nama samima, odnosno onima koji trenu-tačno obnašaju vlast. u idućih 10 godina u starosnu mirovinu otići će 4000 najiskusni-jih hrvatskih liječnika, a u istom razdoblju na medicinskim fakultetima stasat će 5500 novih liječnika. Poticajne mjere zadržavanja novostvorenih liječnika odredit će perspek-tivu hrvatskog zdravstva. njih je potrebno osmisliti i provesti u praksu čim prije.B koliko je liječnika, prema posljednjim po-datcima, napustilo Hrvatsku i zaposlilo se u inozemstvu? I kako zaustaviti taj trend?Iz Hrvatske je od ulaska u Eu otišlo na rad

raZGovor s dr. sc. TrPiMiroM GoLUŽoM, dr. med., PreDsjeDniKoM HrVaTsKe LiječničKe KoMore

6 7

Demografskim atlasom hrvatskoga liječništava dali smo sveobuhvatan prikaz trenutačnog potencijala hrvatskog liječništva

Perspektivu hrvatskog zdravstva određuju mjere zadržavanja mladih liječnika

raZGovor s dr. sc. TrPiMiroM GoLUŽoM, dr. med., PreDsjeDniKoM HrVaTsKe LiječničKe KoMore

stvenih djelatnika svih profila, dolazimo do zaključka da kadrovska održivost zdrav-stvenog sustava predstavlja najveći izazov za njegovu opstojnost”, kazao je dr. goluža i naglasio kako trebamo iskoristiti trenutak donošenja novih krucijalnih zdravstvenih zakona za stvaranje kvalitetnog održivog pravnog okvira koji će postaviti temelje za dugoročnu perspektivu zdravstvenog sustava. liječnik u Hrvatskoj, rekao je dr. goluža, pravno je nezaštićena osoba, a li-ječnička djelatnost kao jedna od najhuma-nijih djelatnosti ostavljena je bez sustavne brige i skrbi nadležnih državnih institucija. "Radno-pravni status i položaj liječnika ugrožen je gotovo monopolističkim po-ložajem poslodavaca i nemarom državne zdravstvene administracije čemu u prilog govore najnovije presude zbog pogrešno obračunanih plaća, sudski procesi zbog prevelike satnice nametnutog nam preko-vremenog rada, ukidanje odredbi pravilni-ka o specijalističkom usavršavanju dokto-ra medicine, ne donošenje sveobuhvatnog zakonskog akta i nacionalne strategije ko-jima bi se riješili navedeni problemi liječ-ništva u Hrvatskoj, eliminiranje liječnika iz kolektivnog pregovaranja i neuvažava-nje europskih principa socijalnog dijaloga države i liječnika” istaknuo je predsjednik komore na 1. Saboru hrvatskog liječništva.

Liječnik – pravno nezaštićena osoba

u i d u ć i h 1 0 g o d i n a u starosnu mirovinu otići će 4000 najiskusnijih hrvatskih liječnika, a u istom razdoblju na medicinskim fakultetima stasat će 5500 novih liječnika

Posebno je zabrinjavajuće što je više od po-lovice liječnika koji su radili prekovremeno u javno-zdravstvenom sustavu imalo preko 250 sati prekovremenog rada godišnje. Isto tako, posljednjih godina znatno je povećan broj liječnika specijalista koji nastavljaju ra-diti i nakon umirovljenja, što je posljedica nedostatka mladog kadra. no, to nije rje-šenje za spas hrvatskoga zdravstvenog su-

stava, naglasio je dr. goluža, koji je govorio i o lošem stanju zdravlja nacije i položaju liječnika u Hrvatskoj u 2017. godini."Produljivanje radnog vijeka liječnika kao kompenzacijska mjera popunjavanja ka-drovskog deficita kratkotrajna je palijativ-na mjera, kojom se samo može premostiti, odgoditi, ali ne i riješiti nedostatak liječni-ka. Pridodamo li tome i odljev ostalih zdrav-

u inozemstvo i nije se vratilo 560 liječnika, od kojih je 42% bez specijalizacije, mahom vrlo mladih, čije je prosječna dob oko 30 godina. Taj trend može se zaustaviti is-ključivo sustavnom politikom koja treba biti sinergija državne i lokalne politike te-meljene na poboljšanju radnih uvjeta, ali i svakodnevnog života liječnika. Zadovolj-ni liječnici ostat će u Hrvatskoj i pružat će optimalnu skrb hrvatskim građanima. u protivnom trend odlaska će se nastaviti i u dogledno vrijeme što će bitno smanjiti dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi u Hrvatskoj.B koja je bolnica posebno devastirana zbog odlaska liječnika?

8 9

ZDravsTvena poLiTiKa

Za belupo piše: Diana Glavina

isTraŽiVanje dr. sc. ane BoBinac "prisTup ZDravsTvenim usLuGama u HrvaTsKoJ”

U Hrvatskoj je najveća prepreka u ostvarenju zdravstvenih usluga previsoki trošak povezan sa zdravstvenom uslugom, zatim geografska udaljenost zdravstvene ustanove, a na trećem je mjestu duljina liste čekanja. najveći udio neostvarenih potreba za zdravstvenim uslugama ima među starijima i relativno siromašnijima građanima

Što je viša razina izravnih plaćanja, viša je i razina nezadovoljenih zdravstvenih potreba

Izvan Zagreba gotovo sve bolničke ustano-ve imaju velikih problema u organiziranju kontinuirane 24 satne zdravstvene zaštite populacije, prvenstveno zbog nedovoljnog broja liječnika. Dubrovnik Bjelovar, Viroviti-ca, Vinkovci, Vukovar, Sisak , Pakrac, nova gradiška, sredine su gdje je taj problem naj-izraženiji.B u idućih 10 godina u Hrvatskoj će 4000 liječnika otići u mirovinu. kako popuniti te praznine i hoćemo li u tome uspjeti? Taj prirodni odljev moguće je kompenzirati novostvorenim liječnicima u tom periodu, koje ćemo zadržati u sustavu poticajnim mjerama, u smislu osiguravanja moguć-nosti razvijanja profesionalnih karijera i primjerenim pozicioniranjem liječnika u društvu. B oko 60% liječnika u Hrvatskoj radi preko-vremeno, a po Zakonu o radu to ne bi smje-li. gdje je vidite izlaz iz te situacije? Izlaz vidimo u boljoj organizaciji rada, racio-nalizaciji određenih procedura, uvođenjem u sastav više izvršitelja i iznalaženjem za-konskih rješenja koje će i u pravnom smislu zdravstveni sustav učiniti održivim.B koje su glavne smjernice nacionalnog programa očuvanja ljudskog potencijala hrvatskog zdravstva koji je donio Sabor?glavne smjernice su osnaživanje pravne sigurnosti, unaprjeđenje stručnog usavr-

trend odlaska liječnika može se zaustaviti isključivo sinergijom državne i lokalne politike temeljene na poboljšanju radnih uvjeta, ali i svakodnevnog života liječnika

Specijalisti u Britaniji zovu se konzultanti, i za razliku od kolega u Hrvatskoj, operiraju samo složenije slučajeve. ne provode puno vremena s pacijentima, već nadziru i koor-diniraju plan liječenja pacijenata, koji po-tom provode specijalizanti te medicinske sestre i tehničari, koji su kod njih vrlo do-bro obrazovani. Specijalistima tako ostaje vremena da budu i menadžeri i analiziraju bolnički sustav i podatke te da smišljaju rješenja kako ga unaprijediti. kao glavna prednost specijalizacije u Velikoj Britaniji istaknuta je četiri puta veća plaću nego u Hrvatskoj, ali i činjenica da mentor sa spe-cijalizantom u Britaniji usko surađuje, dok u Hrvatskoj specijalizant ne zna ni kako mu se zove mentor, istaknuto je na 1. Saboru hrvatskog liječništva. Drugi dopredsjednik

komore, prim. dr. sc. ante-Zvonimir go-lem, u svom predavanju "nacionalna po-litika odnosa prema liječnicima” naglasio je kako je nužno promijeniti nacionalnu politiku prema liječnicima "od batine do mrkve” te je iznio niz prijedloga kako to učiniti. "Mi u zdravstvenom sustavu ima-mo golem nered, a rješenje je stimulacija, a ne penalizacija liječnika. liječnici mora-ju dobiti pravnu zaštitu, pravo na rad bez ikakvog opterećenja i pravo na primjenu znanja i tehnologije, kao i radnu zaštitu u redovnom i dopunskom radu. Moraju se osigurati napredovanja i ne smiju biti li-mitirana kao što je trenutno slučaj. liječ-nicima treba ponuditi i financijsku zaštitu - stipendiranje, kreditiranje i porezne olak-šice”, rekao je prim. golem.

Četiri puta bolja plaća specijalizantima u Velikoj Britaniji

šavanja, koncept poreznog rasterećivanja, mogućnost napredovanja, bolja organiza-cija rada uvođenjem vremensko-kadrov-skih normativa i dijagnostičkog- terapijskih smjernica s ciljem racionalizacije sustava. B Sabor je dodijelio godišnje nagrade za 2016. godinu te Medalju struke.Dodijeljeno je 5 godišnjih nagrada: lovor-ki grgurević, lei Smirčić Duvnjak, katarini Bojanić, Sanji Zember, Ruži Ištuk te meda-lje struke kolegama koji su svojim profesi-onalnim radom bitno unaprijedili pojedine segmente medicinske djelatnosti, tran-splantaciju solidnih organa iz kB Merkur, i postupak izvantjelesne oplodnje. nagrade smo dodijelili ne samo da bismo odali pri-znanje tim kolegama već da bismo bili po-ticajni prema svima nama da budemo bolji i uspješniji liječnici.

raZGovor s povoDom

8 9

isTraŽiVanje dr. sc. ane BoBinac "prisTup ZDravsTvenim usLuGama u HrvaTsKoJ”

Što je viša razina izravnih plaćanja, viša je i razina nezadovoljenih zdravstvenih potreba

9

Istraživanje dr. sc. ane Bobinac pod na-zivom "Pristup zdravstvenim uslugama u Hrvatskoj” moglo bi poslužiti kao temelj pravoj reformi zdravstvenog sustava u Hr-vatskoj, jer donosi niz relevantnih, vjerodo-stojnih podataka iz svih segmenata zdrav-stvene zaštite, usporedivih sa zemljama Eu-ropske unije. Inače, ana Bobinac diplomira-la je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, a iz područja ekonomike zdravstva magistrirala je i doktorirala na Institutu za zdravstvenu politiku i upravljanje Sveučili-šta u Rotterdamu. naslovni je docent Medi-cinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. jedno od poglavlja njenog istraživanja i analize u spomenutom radu odnosi se na nezadovoljene potrebe za zdravstvenom skrbi građana u Hrvatskoj i u zemljama Eu-ropske unije, dakle, u Eu 28. Treba znati da se podaci o tome prikupljaju posebnim upitnikom – Eu SIlC – koji je dostupan putem Eurostata. Dakle, u Hrvatskoj oko 14.500 ispitanika godišnje popunjava Eu SIlC upitnik, kojim se prikupljaju i poda-ci o nezadovoljenoj potrebi za zdravstve-nom skrbi. Ispitanici su stariji od 16 godina, a odgovaraju na pitanje jesu li u proteklih 12 mjeseci trebali pregled ili liječenje, ali ga nisu ostvarili zbog financijskog razloga, dakle previsoke cijene usluge, zbog pre-duge liste čekanja ili prevelike udaljenosti zdravstvene ustanove. Prema prikupljenim i obrađenim podacima u 2015. godini oko 16,3 milijuna građana Eu 28, dakle oko 3,2 posto populacije, prijavilo je nezadovolje-nu potrebu za zdravstvenom skrbi. najnižu razinu ovoga problema bilježe najbogatije zemlje, koje za zdravstvo izdvajaju relativ-no najviše. To su nizozemska i austrija. u ovim zemljama udio ispitanika s nezadovo-ljenom potrebom od 2005. godine nije pre-šao 1 posto dok je u 2015-toj taj udio iznosio samo 0,1 posto. To je podatak koji dovoljno govori sam za sebe. no dok u nizozemskoj ili u austriji gotovo da i ne postoje nezado-voljene zdravstvene potrebe građana, Esto-

nija, latvija, Poljska i grčka u 2015. imaju najviše stope u Eu 28, čak iznad 10 posto. Što na tu temu kažu hrvatski građani? Hr-vatska je u 2010., otkada se u nas prikupljaju ovi podaci, bila među zemljama s najvišim postotkom nezadovoljenih zdravstvenih potreba u Europi, čak 6,3 posto. Ipak, ne bismo trebali biti pretjerano kritični, jer se udio nezadovoljnih zdravstvenih potreba iz godine u godinu smanjivao, pa je s visokih 6,3 posto u 2015-toj pao na 1,9 posto (oko 80.000 građana) čime smo ispod prosjeka Eu-a. no to ne znači da nema razloga za brigu, jer je među onima koji nisu uspjeli ostvariti potrebnu zdravstvenu uslugu naj-više osoba u dobi iznad 65 godina odnosno dvostruko više nego mlađih. u Hrvatskoj je najveća prepreka u ostvare-nju zdravstvenih usluga previsoki trošak po-vezan sa zdravstvenom uslugom, zatim ge-ografska udaljenost zdravstvene ustanove, a na trećem je mjestu duljina liste čekanja. Dakle, najveći udio neostvarenih potreba za zdravstvenim uslugama ima među starijima

i relativno siromašnijima građanima. Razi-na pristupa zdravstvenim uslugama snažno je uvjetovana visinom izdvajanja za zdrav-stvo i udjelu pojedinih izvora financiranja u ukupnom financiranju zdravstva, kaže dr. Bobinac i ističe da je Hrvatska u 2014. godini izdvojila 6,71 posto BDP-a za zdrav-stvo, računajući sve izvore financiranja. u usporedbi s ostalim zemljama Eu-a 28 to je relativno skromno, odnosno dvostruko manje od Švicarske ili njemačke u kojima se u zdravstvo ulaže 12 posto BDP-a. Razina financiranja zdravstva u Hrvatskoj uspore-diva je s Ciprom i Slovačkom. Važno je naglasiti da su to podaci koji nisu uvjetovani visinom BDP-a, jer se radi o udje-lu za zdravstvo u BDP-u, pa ne stoji argu-ment da bogatiji mogu izdvajati više samo zato što su bogatiji. udio BDP-a kojeg svaka zemlja izdaja za zdravstvo politička je odlu-ka te ovisi i o prioritetima u proračunskom financiranju. u svim zemljama Eu 28, zdravstvo se u većem dijelu financira kroz javne izvore, a

10 11

i u Hrvatskoj je to oko 75 posto svih troš-kova. naravno, naši su javni izvori novca obvezno zdravstveno osiguranje i vladi-ni nacionalni programi što ukupno iznosi 5,04 posto BDP-a. Manji se dio zdravstva, 0,54 posto BDP-a, financira kroz privatna, dakle kroz dopunska i dodatna osiguranja dok su izravna plaćanja građana u trenutku korištenja usluge došla na 1,2 posto BDP-a. Svakako je zanimljivo da je u zemljama Eu

koje relativno najviši udio BDP-a izdvajaju za zdravstvo – čak dvostruko više javnoga novca nego u Hrvatskoj – udio osobne po-trošnje za zdravstvo je tek nešto viši nego u Hrvatskoj i iznosi oko 1,5 posto BDP-a. Prema tome vrijedi pravilo da viša razina javnog financiranja zdravstva prati niža sto-pa financiranja kroz privatna osiguranja ili izravna plaćanja. Iz aspekta jednakosti u pristupu zdravstve-nim uslugama, što je viša razina izravnih plaćanja u korištenju zdravstvene zaštite, za očekivati je i višu razinu nezadovoljnih zdravstvenih potreba, osobito kod siro-mašnijih građana. Primjerice, razina izrav-nih plaćanja u grčkoj, latviji, Bugarskoj i na Cipru iznosi više od 35 posto svih davanja za zdravstvo i upravo su u tim zemljama najvi-še i stope nezadovoljenih zdravstvenih po-treba. logično da povećanje visine nakna-da i osobnih participacija otežava pristup zdravstvu. u Hrvatskoj izravna plaćanja za zdravstvo pokrivaju oko 17 posto svih troš-kova zdravstva što je među najnižim u Europi. no treba znati da se razina privat-ne potrošnje na zdravstvo kod nas kontinu-irano povećava od 1995. a da bi se osigurao adekvatan pristup zdravstvenim uslugama, većina troškova u sustavu treba se financi-rati iz javnih izvora, koji bi, pak, morali biti dovoljno izdašni, ali i pravilno usmjereni, izdvaja dr. Bobinac i zaključuje da bogatije države, uz to što najveći udio zdravstvenih troškova financiraju iz javnih izvora, imaju i viši udio troškova financiran privatnim osi-guranjem. To znači da privatna osiguranja nisu supstitucija već su komplement, odno-sno dopuna visokoj razini izdvajanja javnog novca za zdravstvo.

Europska komisija objavila je koncem godi-ne izvještaj o stanju zdravstva u zemljama članicama. Iz profila Hrvatske vidljivo je da se nalazimo na osmom mjestu u Eu po naj-većoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama. kad je riječ o muškarcima, europski prosjek je 158 smrti na 100.000 stanovnika, a u Hrvatskoj je to 278, a kad je riječ o ženama europski je prosjek 97,5, a u Hrvatskoj 147,8. Detaljnije informa-cije o glavnim uzrocima izbježive smrtnosti pokazuju da su dobro standardizirane stope izbježive smrtnosti u Hrvatskoj razmjerno visoke za ishemijske bolesti srca i neke obli-ke raka, kao što su rak pluća, rak dojke i rak debelog crijeva. Te visoke stope upućuju na moguće nedostatke u kvaliteti zdravstvene zaštite i programima probira raka, navodi se.Europska komisija naglašava ipak kako Hr-vatska ostvaruje bolje rezultate od drugih zemalja koje izdvajaju jednake iznose za zdravstvenu zaštitu. Hrvatska je, naime, po izdvajanju za zdravstvo na dnu ljestvice Eu s 1.241 eurom po glavi stanovnika. Tre-nutačni postotak izdataka za zdravstvo od 7,4 posto BDP-a puno je niži od prosjeka Eu koji je 9,9 posto.kad je riječ o plaćanju u zdravstvu, treba napomenuti kako se ono 77 posto financi-ra javnim sredstvima, dok je udio izravne potrošnje, iz džepa građana, 15 posto, što je jednako prosjeku Eu (iz čega se vidi da i u najrazvijenijim zemljama Europe s naj-kvalitetnijim zdravstvom veliku prevagu u pružanju usluga ima upravo javni sektor). Značajnu ulogu od 8 posto u Hrvatskoj ima-ju dopunska zdravstvena osiguranja.Pristupačnost zdravstvenih usluga i dalje je problem za neke skupine stanovnika. Iako nije česta pojava da građani izravno plaćaju troškove zdravstvene zaštite kojima bi se mogao ozbiljno ugroziti njihov životni stan-dard, 17 posto kućanstava s malim dohot-kom živi pod nepodnošljivim financijskim teretom zbog tih troškova."Zbog visokih stopa nezaposlenosti i pro-blematičnog fiskalnog konteksta posljed-njih su godina u Hrvatskoj zabilježene velike oscilacije u izdacima za troškove zdravstve-ne zaštite po stanovniku. ključni čimbenik u osiguravanju financijske održivosti zdrav-stvenog sustava bit će jačanje upravljanja njime”, zaključuje Europska komisija.

eUroPsKa KoMisija objaViLa oCjenU sTanja ZDraVLja i ZDraVsTVeniH sUsTaVa ZeMaLja čLaniCa

Hrvatska je po izdvajanju za zdravstvo pri dnu ljestvice Eu

10

10 11

ZDravsTvena poLiTiKa

11

eUroPsKa KoMisija objaViLa oCjenU sTanja ZDraVLja i ZDraVsTVeniH sUsTaVa ZeMaLja čLaniCa

Hrvatska je po izdvajanju za zdravstvo pri dnu ljestvice EuU Hrvatskoj je najveća prepreka ostvarenju zdravstvenih usluga previsok trošak povezan sa zdravstvenom uslugom, nakon čega ide geografska udaljenost (problem koji je u eu znatno manji nego u hrvatskoj), dok je duljina liste čekanja na trećem mjestU

Dok Hrvatska u ovom trenutku za zdravstvo daje 7,4 posto bdp-a, njemačka u tu svrhu izdvaja 11,2 posto, najveći postotak u eu. u njemačkoj se 84 posto zdravstvenih troškova financira preko javnog zdravstva, a samo 12,5 posto troškova pacijenti daju iz "džepa”

Dostupnost zdravstvakad je riječ o pristupu zdravstvenoj zaštiti navodi se kako su sami ispitanici ocijeni-li da je on kvalitetan, odnosno prijavljeno je malo slučajeva nezadovoljenih zdrav-stvenih potreba. Međutim, spomenuto je, znatne su razlike među dohodovnim skupi-nama. Manje od jedan posto ispitanika ža-lilo se kako nije imalo odgovarajući pristup zdravstvenoj skrbi kad je riječ o populaciji s velikim dohotkom, dok je postotak onih koji nisu imali pristup, a imaju mali doho-dak, veći od pet posto.

FinanciranjeMinistar financija Zdravko Marić najavio je kako će zdravstvena reforma biti ključna re-forma u 2018. godini. ako se hrvatska Vla-da odluči za uvođenje "nadstandarda” i/ili povećanje cijene dopunskog osiguranja, odnosno ako se poveća udio financiranja direktno iz džepa pacijenata, krenut ćemo stopama siromašne i južne Europe, a ne putem razvijenih europskih zemalja. Broj-ne kritike stigle su na prijedlog privatiza-cije primarne zdravstvene zaštite kakav je bio predviđen u prijedlogu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, što će se kriti u konač-nom prijedlogu tog zakona ostaje da se vidi, ali realan je strah da će se ići u daljnju privatizaciju zdravstva.ne postoji međunarodno priznati standard kojim bi se odredila jedna ispravna razina javnog financiranja zdravstva niti postoji točno određeni indikator kojim bi se odre-dilo je li zdravstveni proračun dovoljan za zadovoljavanje zdravstvenih potreba sta-novništva. Financiranje zdravstva trebalo bi biti povezano s konkretnim zdravstve-nim potrebama stanovništva i uzimati u obzir promjene u potrebama, kao što je

na primjer starenje stanovništva, ukazuje Bobinac i dodaje kako "za potrebe izrade ovog izvješća nisu pronađeni dokazi koji bi ukazivali na eksplicitnu povezanost identi-ficiranih zdravstvenih potreba stanovništva s razinom javnog financiranja zdravstva u Hrvatskoj, odnosno nisu pronađeni doku-menti koji analiziraju stvarne zdravstvene potrebe i kao takvi su podloga zdravstve-nom proračunu”.Proračun zdravstva je ograničen i budući da se sve dostupne intervencije ne mogu fi-nancirati pravo je pitanje kako odlučiti koju zdravstvenu tehnologiju financirati, a koju ne. najrazvijeniji sustavi zapadne Europe (Švedska, Velika Britanija, nizozemska) prihvatili su kriterij troškovne učinkovito-sti. osigurati da se novac ulaže u troškovno-učinkovite intervencije omogućava ostva-renje najvećeg broja zdravstvenih ishoda po novčanoj jedinici uloženoj u zdravstvo, odnosno najviše zdravstvene koristi za naj-veći broj pacijenata. u Hrvatskoj je sustav procjene troškovne učinkovitosti nerazvi-

jen, navodi Bobinac te to ilustrira primje-rom Pravilnika o mjerilima za stavljanje li-jekova na osnovnu i dopunsku listu HZZo-a koji se primarno bavi analizom utjecaja na proračun i fokusira se na troškove, ali ih ne dovodi u omjer s ostvarenim koristima lije-ka. Stoga je moguće da lijek male korisno-sti bude financiran ako je dovoljno jeftin, a skupe, ali vrlo učinkovite terapije, ne mogu dobiti financiranje, iako su u stvari troškov-no učinkovitije.

Raspoloživost medicinskog osobljaDodatni je problem što se u Hrvatskoj ne prate ishodi liječenja, čak ni u slučaju karci-noma. Prikupljanje informacija o pacijenti-ma i rezultatima liječenja je fragmentirano i neujednačeno u cijeloj zemlji. Bez razvi-jenog informacijskog sustava teško je ana-lizirati troškovnu učinkovitost intervencije i unaprijediti sustav odlučivanja u zdravstvu, smatra ana Bobinac.Vezano za raspoloživost medicinskog oso-blja, usporedbe pokazuju kako je broj liječ-

10

12 13

Dijaliza je u Hrvatskoj odlično organizirana i dostupna svakom bolesnikuB Profesore knotek, prije nego malo po-razgovaramo, iskreno Vam čestitamo na primljenoj Medalji struke. o kakvoj se to nagradi radi?Hvala Vam na čestitci. Medalja struke vi-soko je odličje Hrvatske liječničke komo-re, koje se dodjeljuje za "izuzetna stručna ostvarenja koja su značajno unaprijedila zdravstvenu djelatnost u Republici Hrvat-skoj te bitno podigla postojeću razinu pru-žanja zdravstvene skrbi i hrvatskog zdrav-stvenog sustava u cjelini”. Medalja struke iznimno je priznanje i velika mi je čast biti njezinim dobitnikom. B Vi ste jedan od naših vodećih stručnjaka u transplantacijskoj medicini. Zanima nas kakva je danas uspješnost transplantacije bubrega? kako hrvatska transplantacijska medicina stoji u usporedbi sa sličnim cen-trima u svijetu?uspješnost transplantacije bubrega ogleda se u kratkoročnom i u dugoročnom preživ-ljenju presađenog bubrega i preživljenju bolesnika. kratkoročni rezultati su izvrsni. očekivano preživljenje i bolesnika i pre-sađenog bubrega u 1. godini nakon tran-splantacije, iznosi više od 90% (u kB Mer-kur je oko 95%). Taj uspjeh transplantacije bubrega u prvoj godini dijelom predstav-lja rezultat dobro etabliranog kirurškog i anesteziološko-intenzivističkog aspekta transplantacije bubrega, a dijelom je za to zaslužno sve kvalitetnije imunosupresivno liječenje, čime je stopa gubitaka bubrega zbog odbacivanja u ranom razdoblju na-kon transplantacije bubrega postala vrlo niska. Dugoročni rezultati su također dobri (s petogodišnjim preživljenjem bolesnika oko 85% i preživljenjem bubrega od oko

rano otkrivanje i dobro liječenje dijabetesa te dobra regulacija arterijskog tlaka, ključ su za prevenciju bubrežnog oštećenja

nika u Hrvatskoj na 1000 stanovnika (3,1) manji od europskog prosjeka (3,5), ali veći primjerice nego u Velikoj Britaniji, Belgiji, Finskoj ili Sloveniji. Problem je u tome što Hrvatska ima nerazmjer između liječnika specijalista i velikog pomanjkanja liječni-ka obiteljske medicine. u Švicarskoj je broj specijalista u odnosu na broj stanovnika jednak kao u Hrvatskoj, uz gotovo dvo-struko veći broj liječnika obiteljske medici-ne. Veći broj liječnika obiteljske medicine i relativno manji broj liječnika specijalista je posebno prisutan u sustavima gdje se ve-ćina medicinskih potreba rješava na razini primarne zdravstvene zaštite, poput nizo-zemske, što je troškovno najučinkovitiji na-čin pružanja zdravstvene skrbi.očekivani životni vijek Hrvata pri rođenju je 77,5 godina, što je porast u usporedbi s 2000. godinom kada je iznosio 74,6 godina, no još uvijek je za tri godine ispod prosjeka Eu. Bolesti krvožilnog sustava i rak dva su glavna uzroka smrti i oni uzrokuju 76 po-sto svih smrti među ženama te 72 posto među muškarcima. Standardizirane stope smrti od bolesti krvožilnog sustava 2014. bile su 679 na 100 tisuća stanovnika, što je 1,8 puta više od prosjeka Eu u kojemu je ta brojka 374. od javnozdravstvenih problema u Hrvat-skoj u Izvješću je istaknuto pušenje. četvr-tina odraslih hrvatskih građana navela je 2014. da puši svakodnevno, što je uvelike iznad prosjeka u Eu. u razdoblju 2013. – 2014. postotak redovitih pušača među pet-naestogodišnjacima iznosio je 23 posto, što je druga po redu najviša stopa među zemljama Eu-a i gotovo 1,5 puta viša od prosjeka Eu-a, što se može dovesti u vezu s općenito lošim politikama u području suz-bijanja pušenja.Prema konzumaciji alkohola Hrvatska je i dalje pri vrhu Eu-a s više od 12 litara (izra-čunato prema broju litara čistog alkohola po stanovniku) po odrasloj dobi, dok je prosjek Eu-a bio 10 litara. Dječaci su sklo-niji tom ponašanju (40 posto), za razliku od djevojčica (24 posto). Primjetan je, također trend porasta pretilosti među djecom, što zahtijeva ozbiljan pristup u pravovremenoj prevenciji. Maja Vehovec s Ekonomskog instituta ustvrdila je kako hrvatskom zdravstvu ne bi bitnije pomogli niti kad bismo u ovom trenutku uplatili sve milijarde koje nedo-staju – od nule bi opet krenulo u gubitke jer je sam sustav bolestan. Reforme tre-baju politički konsenzus. Da bi mogle biti uspješne potrebno je barem osam godina u kontinuitetu, zaključila je Maja Vehovec.

80%), premda bismo željeli da bolesnik s transplantiranim bubregom ima očekivano trajanje života slično dobno i spolno sličnoj populaciji bez bubrežne bolesti. Dakle, pro-stora i potrebe za poboljšanje dugoročnog ishoda transplantacije ima.Rezultati transplantacije bubrega u Hrvat-skoj su usporedivi rezultatima dobrih pro-grama transplantacije bubrega u svijetu, usprkos još uvijek lošijim uvjetima za odvi-janje transplantacijskog programa u odno-su na razvijene zemlje zapadne Europe. Sa zadovoljstvom mogu istaknuti da ne postoji niti jedan aspekt transplantacije bubrega u kojem Hrvatska zaostaje za svijetom. ono što nas posebno raduje, iznimna je razvije-nost donatorskog programa u Hrvatskoj, zahvaljujući kojem je vrijeme čekanja na transplantaciju bubrega hrvatskih bolesni-ka jedno od najkraćih u svijetu.B Vaša matična kuća, klinička bolnica Merkur, među vodećim je međunarodnim transplantacijskim centrima u ovom dijelu Europe. jedini ste u Hrvatskoj razvili i pro-gram transplantacije više organa odjed-nom. Transplantacija gušterače i bubrega kod bolesnika oboljelih od dijabetesa, koji završe na dijalizi, na primjer, relativna je no-vost i u svijetu.kB Merkur velik je transplantacijski centar, s više od 150 transplantacija solidnih organa godišnje (bubreg, jetra, gušterača te kom-binirane transplantacije bubrega i jetre, od-nosno bubrega i gušterače). kombinirane transplantacije nisu jako nove, no relativno se rijetko izvode, najčešće zbog nedostat-ne dostupnosti organa (npr. gušterača), ali i zbog sve boljeg postavljanja indikacije za kombiniranu transplantaciju (npr. za kom-

inTervJu s izv. prof. dr. sc. mLaDenom KnoTeKom, PročeLniKoM ZaVoDa Za neFroLoGijU, KLiniKe Za UnUTarnje boLesTi, VoDiTeLjoM ProGraMa TransPLanTaCije bUbreGa, KLiničKe boLniCe MerKUr

inTervJu

12 13

Dijaliza je u Hrvatskoj odlično organizirana i dostupna svakom bolesniku

biniranu transplantaciju bubrega s jetrom).osim kombiniranih transplantacija, u kB Merkur se razvio, za sada jedini u Hrvat-skoj, i program transplantacije bubrega imunološki visokorizičnim primateljima, koji uključuje desenzibilizaciju primatelja. Taj program omogućuje da i oni bolesnici, koji imaju razvijena protutijela na tkivne antigene potencijalnih darivatelja, mogu u velikom postotku slučajeva biti transplan-tirani.B koje su najčešće bubrežne bolesti i kako podići svijest naših građana kad je u pita-nje ta patologija? Procjenjuje se da oko

inTervJu s izv. prof. dr. sc. mLaDenom KnoTeKom, PročeLniKoM ZaVoDa Za neFroLoGijU, KLiniKe Za UnUTarnje boLesTi, VoDiTeLjoM ProGraMa TransPLanTaCije bUbreGa, KLiničKe boLniCe MerKUr

14 15

200.000 ljudi u nas ima kroničnu bubrežnu bolest. kako sačuvati zdravlje bubrega?najčešće bubrežne bolesti su dijabetička i hipertenzivna bolest bubrega. Rano ot-krivanje i dobro liječenje dijabetesa te do-bra regulacija arterijskog tlaka ključ su za prevenciju nastanka bubrežnog oštećenja i za usporavanje kronične bubrežne bolesti. Parenhimske bolesti bubrega – glomerulo-patije i tubulointerstijske nefropatije važna su skupina bubrežnih bolesti, koje je vrlo lako prepoznati, ako se obrati pozornost na nalaz proteina u urinu (i test trakom), sa ili bez istodobno prisutne eritrociturije. Sva-ki nalaz patološke proteinurije predstavlja indikaciju za nefrološku obradu, neovisno o bubrežnoj funkciji. ne postoji univerzalni recept za očuvanje zdravlja bubrega. Važan je unos dovoljne količine tekućine, izbjega-vanje lijekova sa štetnim učincima na bu-brege, dobro liječenje hipertenzije i šećerne bolesti i izbjegavanje prekomjernog unosa soli, osobito u bolesnika s hipertenzijom.B u prosjeku, oko 4000 takvih bolesnika za-vrši na hemodijalizi. Približite nam malo tu spasonosnu terapeutsku metodu. u čemu se sastoji taj postupak?Hemodijaliza je jedan od načina dijaliznog nadomještanja bubrežne funkcije. Drugi oblik dijalize je peritonejska dijaliza. Prili-kom hemodijalize krv protječe kroz kapilare dijaliznog filtera. Te kapilare oplakuje dija-lizna tekućina, koja ima elektrolitski sastav sličan plazmi. Izmjenom otopljenih tvari (di-fuzijom) i uklanjanjem suviška tekućine (ul-trafiltracijom) može se postići djelomična korekcija uremijskih toksina, poremećaja elektrolita, acidobaznog statusa i količine vode u organizmu. Peritonejska dijaliza je u Hrvatskoj nedovoljno zastupljeni oblik dija-lize, koji je za veliki broj bolesnika pogodni-ji od hemodijalize, jer, uz druge prednosti, omogućuje i samostalno kućno liječenje. B je li to doživotna terapija i mogu li se po-javiti neke komplikacije za vrijeme hemo-dijalize?Za sve bolesnike koji su na dijalizi zbog kro-nične završne bubrežne bolesti, dijaliza je doživotno liječenje, ako bolesnik nije kan-didat za transplantaciju bubrega. Važno je napomenuti da dijaliza, iako je spasonosna metoda, ne može u potpunosti nadomje-stiti bubrežnu funkciju, tako da su i ishodi liječenja dijalizom lošiji od ishoda liječenja transplantacijom bubrega.Hemodijaliza je metoda nadomještanja bu-brežne funkcije, koja se provodi povremeno (najčešće tri puta tjedno), u ograničenom trajanju (najčešće 4h po postupku), tako da

je nemoguće izbjeći značajna kolebanja ra-zine elektrolita, osobito kalija, u serumu. Hiperkalijemija, koja je često prisutna u bo-lesnika na hemodijalizi, može biti i po život opasna, ako se bolesnik ne podržava uputa o dijeti ili uzimanju lijekova koji utječu na razinu kalija u serumu. Isto tako, i uz dijali-zu dolazi u bolesnika bez značajne ostatne bubrežne funkcije do pojave suviška te-kućine u organizmu (hipervolemija), koja može pridonijeti arterijskoj hipertenziji, ali i npr. nakupljanju vode u plućima. Ta-kva stanja hipervolemije također mogu biti opasna po život. njene dugoročne kompli-kacije kronične završne bubrežne bolesti, kao što su poremećaj koštano-mineralnog metabolizma, beta 2-mikroglobulin amilo-idoza i krvožilne komplikacije (ubrzana ar-terioskleroza), samo djelomično se mogu prevenirati hemodijalizom.Ponovno i ovdje naglašavam prednost peritonejske dijalize u odnosu na hemo-dijalizu, koja se očituje u duljem očuvanju preostale bubrežne funkcije i kontinuira-nosti nadomještanja bubrežne funkcije peritonejskom dijalizom, zbog čega je na primjer manja učestalost hiperkalijemije u bolesnika na peritonejskoj dijalizi u odnosu na hemodijalizu. B je li ta medicinska skrb dobro organizira-na u našoj zemlji? Imamo li dovoljno apa-rata za hemodijalizu? ovisimo li isključivo o uvozu?Dijaliza (i peritonejska i hemodijaliza) je u Hrvatskoj odlično organizirana i dostupna je bez ikakvog ograničenja svakom bole-sniku koji ima indikaciju za bubrežno nado-mjesno liječenje. kad je riječ o hemodijali-zi, i dijaliznih centara i uređaja za dijalizu je dovoljno.B Imate li neke posebne savjete takvim bolesnicima?Bolesnici koji se liječe dijalizom predstav-ljaju osobito osjetljivu skupinu bolesnika, koja ima veliki rizik za komplikacije koje su izravna posljedica zatajenja bubrežne funkcije (poremećaji elektrolita, posebice povećanje koncentracije kalija i fosfata u krvi, nakupljanje vode u organizmu,…), kao i za komplikacije sa strane krvožilnog sustava, imunološkog sustava (povećana sklonost infekcijama),… nužno je pridr-žavati se svih uputa liječnika i medicinskih sestara/tehničara na dijalizi, koje se tiču dijete s ograničenim unosom fosfata i ka-lija i ograničenja soli i tekućine u prehrani. Također je važno redovito uzimanje svih preporučenih lijekova, osobito lijekova za liječenje hipertenzije i za liječenje poreme-ćaja koštano-mineralnog metabolizma.

ZDravLJe

Piše: Mirjana Žagar-Petrović, dr. med.Dolaskom hladnijih dana dolazi i vrijeme se-zonskih virusnih bolesti dišnih putova. naj-češće su prehlade, a najteža je gripa koja se svake godine javlja u manjim ili većim epi-demijama. Vjerojatno ne postoji osoba koja bar jednom u životu nije oboljela od gripe.u siječnju 2018. godine navršilo se točno sto godina od pojave pandemije tzv. španjolske gripe od koje je oboljelo više od 500 miliju-na ljudi, a procjenjuje se da je 20 milijuna ljudi umrlo.kako se pojavila u vrijeme 1. svjetskog rata postojale su teorije da je gripa posljedica rovovskog ratovanja, tj. kemijskog oružja, dima i plinova s bojišta, pa i tajnog njemač-kog biološkog oružja. Tada liječnici nisu znali da je uzročnik bolesti virus, budući da je virus gripe a prvi put izoliran 1933. godi-ne, virus gripe B 1940. godine, a 1950. virus gripe C. uzročnik "španjolke" bio je virus gri-pe H1n1, podtip ptičje gripe od koje su obo-lijevale i umirale mlade, zdrave osobe, a ne djeca, starije osobe i bolesnici s oslabljenim imunitetom kako je uobičajeno u epidemi-jama gripe. u SaD-u 1918. godine najveća smrtnost bila je među osobama od 20 do 40 godina starosti, a 99% umrlih bilo je mlađe

gripa – uvijek aktualna bolest

14 15

U siječnjU 2018. naVrŠiLo se Točno sTo GoDina oD

PojaVe PanDeMije TZV. ŠPanjoLsKe GriPe oD

Koje je oboLjeLo ViŠe oD 500 MiLijUna LjUDi, a

procJenJuJe se Da Je umrLo 20 MiLijUna

gripa – uvijek aktualna bolestpostoje tri tipa virusa (tip a, b i c) koji na svojoj površini imaju dvije vrste izdanaka sklonih mutacijama i čestim promjenama antigena

vice 19. stoljeća "influenca di fredo" (utjecaj hladnoće) i gripa prema francuskoj riječi "la grippe" (gripper = ščepati) budući da se jav-lja u hladnim, zimskim mjesecima i budući da je teška bolest koja nekoliko dana obo-ljelog "prikuje" za krevet. uzročnik gripe je virus gripe. Postoje tri tipa virusa (tip a, B i C) koji na svojoj površini ima-ju dvije vrste izdanaka koji su skloni mutaci-jama i čestim promjenama antigena. Virus gripe a izaziva najteži oblik bolesti i najviše je podložan promjenama. To je razlog da svakih par godina svijetom kruži drugi tip vi-rusa. Stoga se epidemije gripe tipa a u većim ili manjim epidemijama pojavljuju gotovo svake godine, obično svake 2-3 godine. Epi-demije uzrokovane virusom tipa B manjeg su intenziteta i javljaju se svakih 4-5 godina, a nerijetko se javljaju i "miješane" epidemije, kada istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (a i B). Velike antigene promjene nastaju obično u razdoblju od 10-40 godina, te dovode do pandemijske pojave gripe. gripa izazvana vi-rusom gripe B ima blažu kliničku sliku, a ona izazvana virusom gripe C još blažu.Virus gripe prenosi se zrakom, kapljicama izbačenim iz dišnog sustava oboljele osobe kašljanjem, kihanjem i govorom u bliskom kontaktu s oboljelom osobom. Boravak

kako su antibiotici nedjelotvorni na virusne infekcije, liječenje ne kompli-ciranih slučajeva gripe je simptomat-sko. Simptomi gripe obično prolaze za jedan do dva tjedna i liječenje an-tibioticima nije korisno. antibiotici su prihvatljivi samo u slučaju dokazane sekundarne bakterijske infekcije i na preporuku liječnika. liječenje je simp-tomatsko što znači da liječimo simp-tome gripe. najvažnije je mirovanje, dovoljno sna i mnogo tekućine najbolje u obliku toplih napitaka – čajeva od timija-na, kadulje, lipe ili bazge uz dodatak meda i limuna i/ili vitamina C. Med, limunada, čajevi, pileća juhica, inha-lacije, vlaženje i provjetravanje sobe u kojoj se boravi olakšavaju simpto-me bolesti, sprječavaju dehidraciju, vlaže sluznicu nosa i grla i olakšavaju

oslobađanje sluzi iz dišnih putova. Svje-že voće, osobito agrumi osim što sadrže vitamin C pomažu i u rehidraciji organiz-ma. Temperaturu je potrebno smanjivati tuširanjem, oblozima i lijekovima na bazi paracatamola (za djecu i odrasle osobe alergične na acetilsalicilnu kiselinu) i ace-tilsalicilne kiseline. kapi za nos smanjuju otok sluznice nosa i olakšavaju disanje. na tržištu postoje brojni komercijalni pri-pravci za ublažavanje simptoma gripe koji sadrže paracetamol, dekongestiv, vitamin C i slične aktivne tvari.Inhaliranje, tople kupelji i vlaženje prostora u kojem se boravi ublažava kašalj uz po-moć lijekova za kašalj (antitusika za suhi, a mukolitika za produktivni kašalj). Inhalira-nje je osobito korisno kod hunjavice. Inha-lacije čajem od kamilice, kadulje ili fiziološ-kom (slanom) otopinom u trajanju od 5-10 minuta smiruju kašalj i hunjavicu.

liječenje gripe

od 65 godina. najveća stopa smrtnosti bila je kod trudnica. Slična situacija bila je 2009. s epidemijom tzv. svinjske gripe koja je di-ljem svijeta usmrtila 300.000 ljudi.

Što je gripa?

gripa je zarazna, virusna bolest dišnog su-stava. naziv influenca potječe iz prve polo-

16 17

većeg broja oboljelih osoba u zatvorenim prostorijama tijekom zimskih mjeseci po-goduje širenju gripe.

Simptomi gripegripa nastupa naglo, a praćena je jakom glavoboljom, povišenom tjelesnom tempe-raturom (između 38 – 40 °C, osobito prva tri dana bolesti), klonulošću i bolovima u cije-lom tijelu (osobito u mišićima ruku i nogu). Ti opći simptomi bolesti obično traju 3 - 5 dana kada im se obično s padom tempera-ture pridružuju respiratorni simptomi: osje-ćaj pečenja i stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu i duž prsnog koša, suhi i podražajni kašalj. Pred kraj bolesti kašalj postaje pro-duktivan tzv. vlažni kašalj s izbacivanjem sekreta iz dišnih putova.Važno je istaknuti da kašalj, slabost i prezno-javanje mogu trajati više dana, ponekad i do tri tjedna, a kod djece, adolescenata i mlađih odraslih osoba simptomi gripe mogu biti pra-ćeni mučninom, povraćanjem i proljevom.

komplikacije gripe i prehladeVećina bolesnika se od gripe u potpuno-sti oporavi za desetak dana. Međutim kod nekih su bolesnika moguće i komplikacije poput bakterijske infekcije srednjeg uha, dušnika i bronha ili sinusa. najvažnija kom-plikacija gripe je upala pluća, bilo da se radi o sekundarnoj bakterijskoj upali pluća ili pri-marnoj virusnoj influenca pneumoniji, koja je obično vrlo teškog tijeka i s čestim smrt-nim ishodom. Dok od upale pluća pretež-no obolijevaju osobe starije životne dobi, akutni bronhitis javlja se u 10 - 30 % mladih zdravih ljudi. upala srednjeg uha i sinusa najčešća je komplikacija gripe i prehlade kod male djece. Posebna komplikacija kod djece je Reyev sindrom, teško oštećenje mozga i jetre povezano s uzimanjem ace-tilsalicilne kiseline. Stoga se djeci za sni-žavanje temperature i ublažavanje bolova preporučuje paracetamol (lupocet). Poja-va komplikacija češća je kod starijih osoba, male djece i kroničnih bolesnika.

kako spriječiti gripu?Za sprječavanje širenja gripe i prehlade, osim što za vrijeme bolesti treba ostati doma kako bi se odmorili i spriječili širenje bolesti na druge osobe, potrebno se pridr-žavati i nekih općih higijenskih mjera. na prvom mjestu važno je često prati ruke sa-punom i tekućom vodom, pogotovo nakon

osobe koje se cijepe svake godine postižu kumulativni imunitet čime se umanjuje rizik obolijevanja unatoč tome što se pojavi novi podtip virusa kojeg nema u aktualnom cjepivu

kašljanja i kihanja. osim zrakom, virusne infekcije dišnog sustava prenose se i pre-ko zagađenih površina, stoga izbjegavajte dodirivanje usta, očiju i nosa neopranim rukama. oboljela osoba pri kašljanju i ki-hanju usta i nos treba prekriti papirnatom maramicom, a ruke oprati tekućom vodom i sapunom. ne preporuča se višekratno ko-rištenje papirnatih maramica. Zdrave oso-be trebaju se držati udaljenosti od najmanje jednog metra od osobe koja ima simptome gripe ili prehlade. Bolesne odrasle osobe za-razne su za svoju okolinu 5 dana od početka simptoma, dok su djeca zarazna 7 dana od početka simptoma, odnosno cijelo vrijeme kod traju simptomi bolesti.

Cijepljenje protiv gripeCijepljenje protiv gripe preporuča se osoba-ma pod povećanim rizikom od komplikacija ili smrti uzrokovane gripom, a to su osobe starije životne dobi, odrasli i djeca s kronič-nim srčanim, bubrežnim i plućnim obolje-njima, odrasli i djeca s kroničnim metabo-ličkim oboljenjima (npr. šećerna bolest), bo-lesnici nakon transplantacije i s oštećenjem imunološkog sustava, djeca i adolescenti na dugotrajnoj terapiji aspirinom i drugim teš-kim bolestima. Iako cjepivo ne pruža 100 % zaštitu i treba ga provoditi svake godine u jesen, jer virus često mutira. osobe koje se cijepe svake godine postižu kumulativni imunitet čime se umanjuje rizik obolijevanja unatoč tome što se pojavi novi podtip virusa kojeg nema u aktualnom cjepivu.kontraindikacije za cijepljenje su preosjet-ljivost na sastojke cjepiva, posebice bjela-njak jajeta te akutna bolest i povišena tem-peratura u vrijeme cijepljenja, kada je cije-pljenje potrebno odgoditi do ozdravljenja.

kada zatražiti liječničku pomoć?liječničku pomoć potrebno je zatražiti:

• pri povišenoj temperaturi i zimici koja traje duže od tri dana;

• pri dugotrajnom kašlju koji traje duže od dva do tri tjedna;

• pri dugotrajnoj začepljenosti nosa i gla-vobolji uz nosnu sekreciju;

• pri bolovima u prsima, jakoj glavobolji, vrtoglavici i učestalom povraćanju,

• pri otežanom disanju,

• pri općem lošem stanju – klonulosti, ma-laksalosti ili pojačanoj razdražljivosti.

Piše: Prof. dr. sc. Zrinka Bukvić Mokos, specijalistica dermatovenerologinja, Klinika za dermatovenerologiju KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebuakne (acne vulgaris) jedna su od najče-šćih bolesti kože koja zahvaća oko 80% osoba u adolescentnoj dobi, a nerijetko se nalazi i u odraslih. Radi se o kroničnoj upalnoj bolesti koja većinom zahvaća lice (99% bolesnika), a nešto rjeđe leđa (60%) i presternalnu regiju (15%). klinička slika može varirati od tek nekoliko komedona do teških oblika bolesti s papulopustula-ma, upalnim nodusima i fistulama. Prema vrsti eflorescencija i težini kliničke slike, suvremena klasifikacija akne obuhvaća nekoliko kliničkih oblika. najblaži oblik bolesti je acne comedonica koja se nalazi pretežno na licu, a prevladavaju otvoreni i zatvoreni komedoni. u srednje teškom obliku bolesti, acne papulopustulosa, uz komedone se nalaze i upalne promjene – papule i pustule, a osim lica mogu biti za-hvaćena leđa i prsa. acne nodularis / acne coglobata najteži su oblici bolesti gdje se uz papulopustule nalaze manji (0,5-1,0 cm) te veći (>1,0 cm) nodusi, apscesi te fistule, a zaostaju atrofični ožiljci i keloidi. osim na licu, leđima i prsima, o ovom obliku bolesti promjene se mogu naći na rukama, glute-alnoj regiji te na vlasištu. u etiopatogenezi bolesti sudjeluje više čimbenika koji uključuju hiperplaziju lojni-ca i pojačano lučenje loja, poremećaj ke-ratinizacije u folikulu, proliferaciju Propi-onibacterium acnes, te upalu i imunološki odgovor. odabir liječenja ovisi o težini i trajanju bo-lesti, rezultatima prethodnog liječenja te sklonosti nastanku ožiljaka i postinflama-tornih hiperpigmentacija. Vrlo je važno pravodobno započeti liječenje te odabra-ti ispravnu terapijsku metodu kako bi se ublažili simptomi bolesti, skratilo trajanje akne, spriječile komplikacije poput ožiljaka te spriječio recidiv bolesti. Ispunjavanjem zadanih ciljeva liječenja značajno se po-boljšava kvaliteta života bolesnika s akne. općenito, blaži oblici bolesti liječe se lo-kalnom terapijom, dok se sustavna tera-

lokalni retinoidi terapija su prvog izbora za većinu bolesnika s aknama

ZDravLJe

16 17

lokalni retinoidi terapija su prvog izbora za većinu bolesnika s aknama

pija primjenjuje u srednje teškim i teškim oblicima akne. Pri tome se najbolji rezultati postižu kombinacijom različitih terapijskih opcija kako bi se djelovalo na što više razli-čitih etiopatogenetskih čimbenika. kada je riječ o lokalnoj terapiji, prvi izbor za gotovo sve bolesnike s aknama (osim onih koji se liječe sustavnim retinoidima) jest primjena lokalnih retinoida, bilo samostal-no ili u kombinaciji s drugom lokalnom i/ili sustavnom terapijom. ovaj stav podržava-ju sve vodeće smjernice za liječenje akne, uključujući one Europskog dermatološkog foruma i američke akademije za dermato-logiju, a koje se temelje na rezultatima rele-vantnih istraživanja te konsenzusa članova ekspertnih grupa koje čine vodeći stručnjaci iz tog područja.

Prednosti lokalnih retinoida lokalni retinoidi su molekule koje se u izvor-nom obliku ili nakon metaboličke konverzi-je vežu na nuklearne receptore – receptore retinoične kiseline (RaR) i retinoične X re-ceptore (RXR) – te potiču transkripciju od-govarajućih gena i izazivaju specifične bio-loške odgovore. u retinoide prve generacije spadaju retinol, tretinoin i izotretinoin, dok su retinoidi druge generacije tazaroten i adapalen. njihov učinak temelji se na ko-medolitičkom i protuupalnom učinku, a ta-kođer pojačavaju prodiranje u kožu drugih lokalnih pripravaka.

antikomedogeni i komedolitički učinakosnovna prednost lokalnih retinoida pred drugim terapijskim opcijama za akne jest u njihovom djelovanju na primarne lezije u akne – mikrokomedone. Mikrokomedoni su klinički nevidljive lezije iz kojih se razvija-ju otvoreni i zatvoreni komedoni te potom upalne lezije – papule, pustule i nodusi. na-dalje, lokalni retinoidi djeluju komedolitički na vidljive komedone. ovaj učinak temelji se na činjenici da lokalni retinoidi norma-

liziraju deskvamaciju keratinocita smanju-jući njihovu proliferaciju i potičući njihovu diferencijaciju.

Protuupalni učinakčesto se susrećemo s netočnim mišljenjem u kako su lokalni retinoidi indicirani samo za liječenje acne comedonica jer imaju samo komedolitički učinak. naime, retinoidi dje-luju i protuupalno, interferirajući s brojnim mehanizmima upalnog odgovora, uklju-čujući blokadu Toll-like receptora (TlR) te

sprječavanje migracije leukocita i aktivacije transkripcijskog čimbenika aP-1 (aktivator proteina-1). Stoga lokalni retinoidi djeluju i na upalne lezije u akne. nadalje, valja na-glasiti kako je prema novijim shvaćanjima upala subklinički prisutna i u primarnim lezi-jama u akne, a ne samo kao završni patoge-netski događaj prilikom stvaranja upalnih lezija. Pokazalo se da je Il-1α (interleukin-1α) vrlo izražen u perifolikularnom tkivu pri-marnih lezija, a djeluje proupalno i pridono-si hiperkeratinizaciji.

lokalni retinoidi su zbog svojeg antikomedogenog, komedolitičkog i protuupalnog učinka te ublažavajućeg učinka na ožiljke i hiperpigmentacije prvi izbor u liječenju akni te izvrstan izbor za terapiju održavanja

18 19

ZDravLJe

utjecaj lokalnih retinoida na sekundarne lezije u akneosim na primarne lezije u akne, retinoidi ublažavaju i sekundarne lezije, uključujući ožiljke i hiperpigmentacije. ožiljci su rezul-tat neravnoteže između degradacije i sin-teze dermalnog matriksa, a ovaj proces u najvećoj mjeri reguliraju matriks-metalo-proteinaze (MMP). Pokazalo se da lokalni retinoidi reguliraju aktivnost MMP, pa time ublažavaju ožiljke, koji često predstavaljaju veliki terapijski problem u ovih bolesnika. utjecaj na hiperpigementacije temelji se na inhibiciji transfera melanosoma u kera-tinocite te na ubrzavanju obnove stanica u epidermisu.

lokalni retinoidi su izvrsna terapija održavanja za aknenakon postizanja zadovoljavajućeg rezulta-ta liječenja idukcijskom terapijom, u svih je bolesnika potreba dugotrajna terapija odr-žavanja, a izbor terapije i duljina provođe-nja ovisi o težini prethodne bolesti. lokalni retinoidi su izvrsna terapija održavanja u svih bolesnika jer djeluju na mikromedone, koji su prekursori komedona i upalnih lezija, a pri tome ne izazivaju bakterijsku rezisten-ciju kao što je to slučaj prilikom dugotrajne primjene lokalnih antibiotika.

Tolerancija lokalnih retinoidaIskustva pokazuju kako neki liječnici izbje-gavaju primjenu lokalnih retinoida zbog njihovog iritacijskog potencijala. naime, retinoidi mogu izazvati lokalni iritativni dermatitis (tzv. retinoični dermatitis), koji se manifestira kao eritem, deskvamacija i osjećaj peckanja ili žarenja. Rizik za pojavu retinoičnog dermatitisa ovisi o vrsti i kon-centraciji retinoida, učestalosti aplikacija, količini apliciranog preparata, stanju zaštit-ne barijere kože, dodatnoj lokalnoj terapiji i obliku lijeka (krema ili gel). Ipak, ova nuspo-java ne bi smjela biti razlog za izbjegavanje

primjene lokalnih retinoida jer se iritacija može izbjeći ispravnom primjenom lijeka i dobrom edukacijom bolesnika. Bolesnike valja upozoriti da se radi o blagoj do umje-renoj iritaciji ograničenoj na epidermis koja obično traje oko 1-2 tjedna, a zatim se po-vlači. naime, lokalni retinoidi normaliziraju deskvamaciju keratinocita, pa tijekom prva dva tjedna dolazi do smanjene kohezije korneocita, a nakon "preslagivanja" kor-neocita normalizira se deskvamacija i irita-cija se povlači. klinička istraživanja pokazu-ju da adapalen ima najmanji iritacijski po-tencijal među svim lokalnim retinoidima, što potvrđuju ne samo objektivna mjerenja nego i iskustvo bolesnika. osjetljivost kože podjednako kao i vrsta i koncentracija re-tinoida utječe na sklonost iritativnom der-matitisu. Stoga sve bolesnike, a poglavito one s osjetljivom kožom, valja savjetovati da primjenjuju lokalne retinoide u takom sloju i to prvih 1-4 tjedna svaki drugi dan, a tek potom svaki dan. Za osobe s osjetljivom kožom dolazi u obzir i kratkotrajna primje-na lokalnog retinoida u početku liječenja (tzv. short contact therapy) pri čemu se preparat tijekom prvih nekoliko dana ispe-re 30-60 min. nakon aplikacije. Vrlo je važno očuvati zaštitnu epidermalnu barijeru kože, što podrazumijeva pranje kože sindetima i čišćenje blagim sredstvima, dok primjena antibakterijskih sapuna može značajno po-goršati kliničku sliku i povećati rizik za irita-ciju lokalnom terapijom. nadalje, istodob-no valja primjenjivati "lagane", hidratantne kreme koje nemaju komedogeni učinak.Zaključno, lokalni retinoidi zbog svojeg an-tikomedogenog, komedolitičkog i protuu-palnog učinka te ublažavajućeg učinka na ožiljke i hiperpigmentacije, predstavljaju prvi izbor u liječenju gotovo svih bolesnika s aknama, te su izvrstan izbor za terapiju održavanja. Pri tome se prednost daje ada-palenu zbog njegovog slabijeg iritacijskog potencijala u odnosu na ostale lokalne re-tinoide.

Pripremio: dr. Ivo BelanHumor je zarazan. kad se smijeh podije-li, on povezuje ljude, povećava sreću i in-timnost. Smijeh također podstiče zdrave fizičke promjene u tijelu. Humor i smijeh jačaju imunološki, obrambeni sustav orga-nizma. Povećavaju energiju, smanjuju bol i zaštićuju od štetnih učinaka stresa. najbo-lje od svega, taj neprocjenjiv lijek je zaba-van, besplatan i lako se primjenjuje.Smijeh također aktivira tjelesne hormone endorfine, koji stvaraju dobar osjećaj, do-bro raspoloženje. Važno je istaknuti da smi-jeh zaštićuje i srce, jer poboljšava i funkciju krvnih žila, cirkulaciju krvi. Smijeh olakšava i tjeskobu i strah.ne smiju se zaboraviti ni društvene koristi. Smijeh jača međuljudske odnose, privlači druge k nama, poboljšava timski rad, po-maže neutralizirati konflikt.

Smijeh i humor pomažu da se ostane emocionalno zdravSmijeh čini da se osjećate dobro. To dobro osjećanje traje i nakon što se smijeh smiri. Humor pomaže održavanju pozitivnog, op-timističnog raspoloženja u vrijeme teških situacija, razočaranja i gubitka.čak i u najtežim vremenima, smijeh – ili čak jednostavan smiješak – može rezultirati da se čovjek osjeća bolje. Smijeh je stvarno za-razan – samo čuti smijeh usmjeruje mozak i pripravlja nas na smiješak i da se priključi-mo nekoj zabavi.Smijeh "otapa" tjeskobne emocije. oso-ba se ne može osjećati tjeskobno, ljuto ili tužno, dok se smije. Smijeh opušta i "puni baterije", povećava energiju. Humor dopu-šta da se situacije vide u više realističnom i manje prijetećem svjetlu.

Humor i smijeh pružaju i društvene koristiHumor i vesela komunikacija jačaju me-đuljudske odnose aktivirajući pozitivne

saMoPoMoĆ

HUmor podiže čovjeka na "viša mjesta" s kojih može promatrati svijet iz više relaksirajuće, pozitivnije, kreativnije, veselije i uravnoteženije perspektive.

nije smiješno – smijeh je najbolji lijek, humor i smijeh su zdravlje

18 19

LiječničKi KUTaK

Dr. iVo beLan

Problemi s mokrenjem?inkontinencija – nemogućnost zadržavanja mokraće – vrlo česta neugodnost na koju se ljudi žale

mnogi ljudi imaju taj problem, međutim s obzirom na to da im je neugodno

zbog toga, izbjegavaju govoriti o toj tegobi, čak i svom liječniku. Šteta, jer postoje mno-gi načini kako da im se pomogne.Primjećujete li da:

• češće morate mokriti?

• morate brzo odjuriti u WC (s vrlo malo upozorenja (i da tamo ne stignete na vrije-me?)

• vam vrlo često kaplje mokraća, bez da ste toga svjesni?

• vam iscuri nešto malo mokraće kad ka-šljete, smijete se, kišete ili se malo fizički naprežete? To se zove stress inkontinencija.

Što se može učiniti?Postoji nekoliko stvari koje se mogu podu-zeti, ovisno o vrsti inkontinencije koju ima-te. Prva i najvažnija stvar je posjetiti svoga liječnika. osim što će vam dati savjet, on može, ako je potrebno, poslati vas speci-jalisti. Također, on može liječiti eventualno prisutnu infekciju mokraćnog mjehura.

kako pomoći sam sebi?ako je nužnik daleko i morate juriti prema njemu, zašto ne bi imali pri ruci neku malu posudu u koju možete isprazniti mokraću? Posebna odjeća može pomoći – šire suknje i u pasu labavija guma od hlača ili gaćica mogu ženama olakšati i ubrzati skidanje. kod muškaraca duži šlic ili jednostavan si-stem kopčanja hlača, olakšat će upotrebu WC-a ili neke posude.ako se stres inkontinencija pojavi nakon po-roda ili kasnije u životu, pokušajte sa slje-dećom tjelovježbom i provodite ju nekoli-ko mjeseci: sjednite na zahodsku školjku i počnite mokriti. Tada zaustavite mokrenje kroz jednu ili dvije sekunde i nakon toga opet nastavite. obavljajući to vi aktivirate unutarnje mišiće koji mogu ojačati uz po-moć tjelovježbe i na taj način postižete bo-lju kontrolu.

ako vam se događa da se pomokrite, po-kušajte ići u nužnik svaka dva sata, bez ob-zira imali za to potrebu ili ne. Vaš mokrać-ni mjehur će se na to naviknuti i bit ćete u mogućnosti zadržavati mokraću. nemojte smanjiti količinu tekućine koju pijete, jer vi redovno trebate određenu količinu tekući-ne. Ipak, nemojte piti previše navečer.ako se stalno mokrite, mogu se nabaviti zaštitne gaće ili ulošci. Za muškarce posto-je posebne posude za skupljanje mokraće, za koje je ipak bolje da ih prvi put namjesti za to stručna osoba.uzroci nemogućnosti zadržavanja mokraćenekoliko je mogućih uzroka inkontinencije:

• infekcija mokraćnog mjehura (cystitis), može učiniti da imate potrebu za vrlo če-stim mokrenjem.

• katkada, kako postajemo stariji, imamo potrebu za češćim i bržim mokrenjem, a usporeno kretanje može povećati te po-teškoće.

• ozbiljna začepljenost može uzrokovati kapanje mokraće i kod muškaraca i kod žena. kod muškaraca povećanje prostate može imati isti učinak.

• stress inkontinencija katkada može sli-jediti nakon poroda i ako se ne liječi, ima sklonost da postane još neugodnija kasnije u životu. neke bolesti mogu uzrokovati pri-vremenu inkontinenciju, na primjer, mož-da ni udar ili nesvjestica, ali to ne znači da će biti trajna. Takva inkontinencija može s vremenom potpuno nestati. Inkontinenci-ja se može pojaviti i kao posljedica opera-cije prostate.

• povrede ili bolesti kičme mogu uzro-kovati inkontinenciju u bilo kojoj dobnoj grupi.kod bilo koje vrste inkontinencije, urolog će propisati i podučiti pacijenta kako obav-ljati posebno dizajnirane vježbe za jačanje mokraćnog mjehura.

osjećaje i stimulirajući emocionalne veze. kad se zajedno smijemo, stvara se pozitiv-na veza. Ta veza djeluje kao jak odbojnik stresa, neslaganja i razočaranja. Smijeh, u društvu s nekim, jedan je od najefikasnijih alata za održavanje međuljudskih odnosa svježima i uzbudljivima. Humor je snažan i djelotvoran način za premošćivanje uvreda i neslaganja. on ujedinjuje ljude za vrijeme teških vremena.uključiti više humora i igre u dnevne inte-rakcije može poboljšati i kvalitetu ljubavnih odnosa, kao i veza s kolegama na poslu, s članovima obitelji i prijateljima. Primijeni-ti humor i smijeh u međuljudske odnose može omogućiti čovjeku da bude sponta-niji, pomaže mu da zaboravi na osude, kriti-ke i sumnje, da opusti svoje inhibicije i izrazi istinske emocije.čak ako čovjek i nije odrastao u obitelji u kojoj se često čuo smijeh, svaka se osoba može naučiti smijati u bilo kojoj fazi svog života. Smijeh se može i prakticirati u svakoj tome pogodnoj situaciji. Dobro je pridruži-ti se grupi koja se smije. unesite humor u konverzaciju. osjećaj za humor može se ra-zviti. jedna od osnovnih karakteristika koja pomaže da se smijemo je – ne uzeti sebe preozbiljno. Svi smo već upoznali onu ti-pičnu mrzovoljnu osobu, s čvrsto stisnutim vilicama, koja sve uzima sa smrtnom ozbilj-nošću i nikad se ne nasmije čemu. kod nje nema zabave!Biti sposoban smijati se, igrati i zabavljati se s drugima, ne čini život samo zabavnijim, nego pomaže i u rješavanju problema, po-vezivanju s drugima i da se bude kreativniji. ljudi koji uključe humor i igru u svoj dnevni život da ih ono obnavlja, preporođuje o njih i njihove odnose s drugima.Humor podiže čovjeka na "viša mjesta" s kojih može promatrati svijet iz više relak-sirajuće, pozitivnije, kreativnije, veselije i uravnoteženije perspektive.

HUmor podiže čovjeka na "viša mjesta" s kojih može promatrati svijet iz više relaksirajuće, pozitivnije, kreativnije, veselije i uravnoteženije perspektive.

nije smiješno – smijeh je najbolji lijek, humor i smijeh su zdravlje

20 21

BeLupo KLuB

boLje oD najboLjeG PosTiŽe se UZ osVijeŠTenosT o ZajeDničKoj TeŽnji Koja VoDi U isToM sMjerU i UsKLaĐeno DjeLoVanje

ključna uloga green beltova u transformaciji Belupatransformacija poslovnih procesa u belupu stavlja težište na jednostavnije i brže poslovne procese uz prepoznavanje vrijednosti za konačnog korisnika eksternih i internih procesau svakoj kompaniji koja teži razvoju i rastu kompanije, pa tako i u našem Belupu, vrije-di moto brže, više, jače. ne najbrže, najvi-še i najjače, nego brže od najbržeg, više od najvišeg, jače od najjačeg. u praksi se svaki problem može riješiti. kvalitetno rješavanje problema u poslovanju počiva na čvrstim temeljima i stalnoj obnovi temeljnih vred-nota poslovne kulture ako slijedi taj moto.Metodologija lean teži smanjenju pa i uklanjanju svakog djelovanja koje ne daje željenu vrijednost. u spoju s metodologi-jom Six Sigma, koja na temelju podataka

nastoji smanjiti varijacije unutar procesa, lean Six Sigma utire put rješavanju proble-ma radi boljeg i djelotvornijeg poslovanja. ne donosi samo jednokratno poboljšanje, već u sustav ugrađuje novu vrednotu: stalno poboljšavanje.Svatko u korporaciji može stalno poboljša-vati svoj rad, no bolje od najboljeg postiže se uz osviještenost o zajedničkoj težnji koja vodi u istom smjeru i usklađeno djelovanje. Da bi se to postiglo, u transformacijskim procesima sudjeluju green beltovi (zeleni pojasevi). oni osmišljavaju, predlažu i pro-

vode projekte s izravnim utjecajem na sva-kodnevno djelovanje, od sistemskih radnih zadataka do vrhunske ekspertize.Belupo trenutačno provodi transformaciju svojih poslovnih procesa u koju je uključen tim od deset green beltova: Tatjana Šešok, Irena Repić-Blažeković, ana Viljevac Betle-hem, Ivana kovač lovrenčić, Matija kropek, nataša urbančić, Bojan Premužić, Igor Cei-linger, Vedrana Thür i lenka Francišković. u razgovoru s timom Belupovih green belto-va doznali smo njihova razmišljanja o tom važnom koraku koji se provodi u Belupu te

na razini uprave i izvršnih direktora u su-radnji s ljudskim potencijalima i vodite-ljicom transformacije odlučeno je da se formira tim green beltova. nakon analize kandidata odabrani su ljudi koji će koji će sponzorima i upravljačkom odboru biti od-govorni za provođenje projekta.odabir green beltova nije se temeljio na početnom testiranju. Belupove potencija-le, kako su ih nazvali njihovi pretpostavlje-ni i treneri na radionicama prvog modula, njihovi su nadređeni prepoznali kao per-spektivne i sposobne, kao one koji mogu pridonijeti poboljšanju poslovnih procesa u Belupu. uz to, raspolažu znanjem i vrli-nama koje su potrebne za osmišljavanje i vođenje projekata te unošenje promjena u poslovanju Belupa, a željni su napredovati i razvijati se i na osobnoj razini. Svi izabrani obavili su uvodni razgovor s konzultantima trenerima radi početnog samovrednova-nja o područjima povezanima s potrebnim kompetencijama.

Ivana kovač lovrenčić, rukovoditeljica Razvoja tehnologije"Svi su green beltovi na dosadašnjim rad-nim mjestima, svaki u svojem okruženju, bili uspješni u svakodnevnim zadacima i

na projektima gdje su imali vodeću ulogu te pokazali težnju napretku na osobnoj razini. Te su kvalitete prepoznali nadređe-ni, upoznati s programom lean Six Sigma transformacije i s potrebnim osobinama green beltova. Prema tome je iz svakog segmenta odabrana osoba koja će u dva modula edukacija steći teorijska znanja metode lSS potrebna za provođenje pro-jekata. Prije početka prvog modula eduka-cija budući su green beltovi razgovarali s konzultantima."

nastanak Belupova tima green beltova

što za njih znači suradnja na transformaciji Belupovih procesa.

Što znači biti green belt?Biti green belt ponajprije znači stjecati zna-nja o lean-Six-Sigma (lSS) principima, a potom nastojati da procesi u Belupu posta-nu jednostavniji i djelotvorniji. na osobnoj razini, to je otvaranje šanse za upoznavanje s novim pristupom radnim procesima. oda-birom među 10 ljudi kojima je taj zadatak povjeren potvrđena je vrijednost svakog

20 21

boLje oD najboLjeG PosTiŽe se UZ osVijeŠTenosT o ZajeDničKoj TeŽnji Koja VoDi U isToM sMjerU i UsKLaĐeno DjeLoVanje

ključna uloga green beltova u transformaciji Belupa

pojedinca jer su odabrani radi velikih očeki-vanja. a prostora za poboljšanja uvijek ima.Provedbom projekata u transformaciji Be-lupa green beltovi će raditi na povećanju efikasnosti procesa i podizanju kvalitete proizvoda što je za Belupo kao farmaceut-sku kompaniju iznimno važno. naime, ulo-ga green belta nije ograničena na pojedini projekt. Cilj je ostvariti promjenu u svakod-nevnom radu te podučiti ostale zaposlenika i osvijestiti im njihovu ulogu u Belupovim pro-cesima i stvaranju vrijednosti za klijenta. Biti Belupov green belt – to je i čast i obaveza.

Ivana kovač lovrenčić, rukovoditeljica Razvoja tehnologije"green belt je potvrda prepoznavanja mojih kvaliteta. Vjerujem da ću dogradnjom svo-jih znanja i kompetencija moći pridonijeti napretku Belupa, a na edukacijama i pri-premama za stjecanje certifikata osigurati i osobni rast. Projekti su pravi izazov! Vese-lim im se jer smatram da ću obogatiti svo-ja znanja o internim procesima te učvrstiti suradnju s ostalim green beltovima i sa svim članovima tima."

ana Viljevac Betlehem, stručna suradnica za pravne poslove"činjenica da sam odabrana za green belta i da mi je na taj način pružena mogućnost izravno sudjelovati u transformaciji Belupo-

vih procesa, za mene osobno znači puno. Prepoznala sam to kao pruženu priliku da se upoznam i naučim nešto s čime do sada nisam imala doticaja."

Igor Ceilinger, rukovoditelj kemijskog i instrumentalnog laboratorija "Biti dio tima green beltova u Belupu za mene je posebno priznanje i ujedno nasta-vak edukacija i razvojnih programa na koji-ma sam sudjelovao. Raduje me što Belupo kontinuirano ulaže u znanje i stručnost svo-jih djelatnika. Radi se o vrijednom, široko priznatom i u praksi provjerenom programu koji uključuje čitav niz alata za detaljnu ana-lizu procesa i uklanjanje suvišnih koraka, što direktno rezultira povećanjem efikasnosti poslovanja i produktivnosti."kako je transformacija poslovnih procesa zahtjevan posao, green beltovi će veliki dio svoga radnog vremena, čak 20 posto, pro-voditi u vođenju ili sudjelovanju u realizaciji projekata, za što im je potrebna suglasnost izvršnog direktora.

Bojan Premužić, planer distribucije"green belt se educira gotovo do iste razine vještina lean Six Sigme kao i black belt, ali za razliku od njega većinu radnog vremena obavlja svoj "normalan" posao. Povremeno i prema potrebi član je nekog projektnog tima ili vodi projektni tim, slikovito – jedan

dan radnog tjedna. glavna je uloga green belta da u svakodnevne aktivnosti poslova-nja neposredno uvodi koncepcije i metode programa lean Six Sigma."

vođenje projekata nije bilo presudno, ali se svakako cijenikoliko je prethodno iskustvo s projektima u Belupu ili u nekoj drugoj kompaniji gdje su imali prilike raditi bilo važno, govori to što su svi naši green beltovi sudjelovali u nekim projektima, a nekima od njih bilo je povje-reno i vođenje projekata. Projekti u kojima su sudjelovali vezani su uz područje njihova djelovanja. Među green beltovima, kolege Matija kropek i Igor Ceilinger i prije su bili upoznati s načelima lean managementa koja su implementirali u vođenje pojedinih projekata.

ana Viljevac Betlehem, stručna suradnica za pravne poslove"nažalost, do sada nisam imala priliku vodi-ti neki projekt u Belupu."

Vedrana Thür, rukovoditeljica u Farmaceutskim poslovima"Tako velik i važan projekt nisam do sada imala prilike voditi u Belupu. Veseli me što sam dobila šansu za primjenu mnogih zna-nja koja sam usvojila u nedavno dovršenom mini MBa programu Recept za izvrsnost.

22 23

BeLupo KLuB

Vjerujem da je to dobra podloga za una-pređivanje mojih menadžerskih i liderskih sposobnosti."

Tatjana Šešok, voditeljica strateških projekata"u Belupu sam više od 30 godina. Sudjelo-vala sam u mnoštvu projekata moderniza-cije i razvoja, a neke od njih sam i vodila."

lenka Francišković, voditeljica kvalitete procesa i proizvoda"Do sada sam radila na analizi trajanja po-jedinih faza proizvodnje i analize serije u Belupu. Trenutačno se provodi projekt In-tegritet podataka koji vodim, a uključene su sve gMP cjeline. Vodim i sastanke gMP ko-ordinacije Belupa i moram naglasiti da gMP tim također aktivno razmišlja i raspravlja o procesima i da osjeća potrebu za njihovo poboljšanje. To je dobar znak za projekt transformacije Belupa.u kanadskom apotexu bila sam uključena u brojne projekte pa vjerujem da će mi i ta iskustva biti od koristi da kao green belt uspješno vodim transformaciju procesa u Belupu."

Matija kropek, rukovoditelj u Pakirnici"u svom dosadašnjem radu imao sam pri-like sudjelovati u brojnim projektima (iz-bor i nabava opreme za novo mjesto pro-izvodnje; serijalizacija lijekova; izrada stu-dije izvedivosti vezane uz uvođenje novih tehnologija itd.). Među njima je na razini Pakirnice bio i pilot-projekt prema glav-nim načelima lean menadžmenta. Već smo tada imali prilike osjetiti kako racionaliza-cija procesa i male promjene – a predlaga-li su ih ljudi iz pogona – u konačnici mogu znatno pridonijeti povećanju efikasnosti i pojednostaviti neke procedure bez naruša-vanja gMP principa."

Irena Repić–Blažeković, voditeljica nabavnih poslova"u posljednjih sam nekoliko godina sudjelo-vala u projektima Belupa kao što su kreiraj-mo klimu Belupa i Data integrity."

nataša urbančić, glavna tehnologinja u Proizvodnji"kao članica tima, 2011. godine sudjelovala sam u projektu zamjene softvera na linija-ma miješanja Becomix. Bila sam inicijator i sudjelovala u mikrobiološkoj validaciji sta-janja čistih crijeva čime se umanjila potre-ba za pranjem crijeva. Sudjelovala sam u mikrobiološkim validacijama stajanja dru-ge čiste opreme. u posljednjem projektu izgradnje proširenja postojećih proizvodnji bila sam vodeći član tima za nabavu pake-ta opreme komore za vaganje, te sam kao odgovorna osoba Vagaone sudjelovala u implementaciji BMS-a (Building Manage-ment System), MES sustava te Sustava za doziranje organskih otapala u novoj Vagao-ni. jednak me posao očekuje i ove godine za koju je planirana zamjena postojećeg sof-

tvera za upravljanje komorama za vaganje u "staroj" Vagaoni Proizvodnje polukrutih i tekućih lijekova."

prije svega, naravno, znanje

na prvom su ih modulu, koji je održan od 11. do 14. prosinca 2017., konzultanti iz IFSS-a (Institute for lean Six Sigma) Vladimir Puš-karić i Indira Žitković upoznali s alatima, tehnikama i metodama koje se primjenju-ju u lean Six Sigmi za provođenje DMaIC (Define-Mesure-analyse-Improve-Control: odredi, izmjeri, analiziraj, poboljšaj, nadzi-ri) ciklusa.

lenka Francišković, voditeljica kvalitete procesa i proizvoda"green beltovi su prošli prvi modul uz dvo-je edukatora iz IFSS-a. oboje su veoma do-bri, a uče nas kako strukturirano uspostaviti kulturu drukčijeg razmišljanja o poslovnim procesima. Edukacija je bila intenzivna, proširila nam je obzore i omogućila drukčiji pogled na razne situacije u Belupu."

Ivana kovač lovrenčić, rukovoditeljica Razvoja tehnologije"korištenjem DMaIC-a neovisno o primije-njenoj metodologiji definiraju se problema-tika i potrebe klijenata, zatim se provode mjerenja i prikupljanje podataka o procesu, njihova analiza, na osnovu rezultata prona-laženje poboljšanja te njihova implemen-tacija i praćenje uz obaveznu financijsku analizu."green beltovi su u prvom dijelu edukacije obradili dvije faze DMaIC metodologije, define i measure.u fazi define identificira se problem i po-stave ciljevi koji se žele postići prije nego se prelazi na drugu fazu measure. Potonja je najzahtjevnija faza u kojoj se obavlja mje-renje ključnih aspekata i karakteristika po-stojećeg procesa te prikupljanje relevantnih podataka o procesu.Stečenim znanjima moguće je pristupiti strukturiranom sagledavanju problema, si-tuacije promatrati iz drukčijeg kuta i naučiti kako izaći iz okvira razmišljanja o poslovnim procesima.Sredinom veljače počinje drugi modul edu-kacija u kojem će se obraditi nastavak faza DMaIC metode. nakon 2. modula preda-vanja slijedi provjera znanja, a položenim ispitom stječe se internacionalno priznat certifikat green belta. Certifikat je potvrda da su polaznici edukacije spremni za vođe-nje projekata, a to nije ograničeno samo na farmaceutsku industriju pa omogućava

Sudionici uspješne implementacije Six Sigme

• Izvršno vodstvo (eng. leadership) uk-ljučuje predsjednika uprave i druge članove top- menadžmenta. oni su odgovorni za postavljanje vizije za im-plementaciju Six Sigma.

• Šampioni (eng. Champions) su top-menadžeri koji preuzimaju odgovor-nost za implementaciju Six Sigme u cijeloj organizaciji na integrirani način. oni biraju projekte, određuju ciljeve, pribavljaju sredstva, biraju timove, odgovorni su za završetak i rezultate projekta. Prvaci također djeluju kao mentori Crnim pojasevima.

• učitelji crnog pojasa (Master Black Be-aters), koje su identificirali Šampioni, djeluju kao in-house treneri na Six Si-gma projektima. u potpunosti su po-svećeni Six Sigma projektima. uglav-nom nisu članovi projektnog tima, ali im pomažu pri rješavanju problema. osim statističkih zadataka, osigurava-ju dosljednu primjenu Six Sigme kroz različite funkcije i odjele.

• Crni pojasevi (eng. Master Black Belts) djeluju kako bi primijenili Six Sigma metodologiju na određene projekte. Pojedinci koji su prošli najmanje 160 sati obuke za korištenje alata te izvrša-vaju cjelokupnu tehničku analizu veza-nu uz Six Sigma projekte. Prvenstveno se usredotočuju na izvršenje projekta Six Sigme i oni su zapravo vođe proje-kata.

• Zeleni pojasevi (eng. green Belts) za-poslenici su koji su prošli edukaciju Six Sigma metodologije i dio svoga radnog vremena provode u radu na Six Sigma projektima. oni provode jednostavne analize podataka te daju ideje za po-boljšanje.

neke organizacije koriste dodatne boje re-mena, kao što su Yellow Belts, za zaposle-nike koji imaju osnovnu obuku u alatu Six Sigma i općenito sudjeluju u projektima.Izvor: https://en.wikipedia.org

22 23

Jedan za Belupo, Belupo za sve

ana Viljevac betlehem, stručna suradnica za pravne poslove

"kako sam ja dislocirana od drugih kolega iz koprivnice, tako ih do sada nisam imala priliku sve upoznati. no, nakon prvog mo-dula, mogu reći da mi se jako sviđaju kole-ge green beltovi! atmosfera na radionici je bila super i stvarno smo se lijepo slagali. Iz-među teorijskih predavanja imali smo i ra-zne vježbe i zadatke koje smo radili timski, i moram reći da smo odlično surađivali!"

Tatjana Šešok, voditeljica strateških projekata

"Iskustvo edukacije s članovima tima green beltova jedan je od najsvjetlijih trenutaka moje poslovne 2017. godine. uživam pri po-misli koliko su to pametni, sposobni i dragi mladi ljudi koji će u jednom trenutku i ne tako daleke budućnosti moći preuzeti uprav-ljanje Belupovim poslovnim procesima."

ivana Kovač Lovrenčić, rukovoditeljica razvoja tehnologije

"Veselim se izazovu provođenja projekata jer smatram da ću na taj način obogatiti svoja znanja o internim procesima te učvr-stiti suradnju s ostalim green beltovima i ljudima koji će biti dio naših timova tije-kom provođenja projekata. Većinu green beltova od prije sam poznavala i s njima surađivala jer rad u Razvoju tehnologije podrazumijeva multidisciplinarnost i bli-sku suradnju između sektora. neke sam

članove tima upoznala tek na edukaciji i smatram da ćemo, svatko sa znanjima iz svojih matičnih područja, moći kvalitetno doprinijeti željenoj transformaciji Belupa."

Lenka Francišković, voditeljica kvalitete procesa i proizvoda

"Tim green beltova na edukaciji je dobio i šansu da se bolje upozna te je uspostav-ljena lijepa radna atmosfera međusobnog pomaganja i razmišljanja u smjeru da smo svi Belupo i da nam je svima u interesu postizanje zajedničkih ciljeva. nitko se ne želi zatvoriti u svoju kućicu i tu svoju kući-cu doživljavati kao najbitniji dio svemira. Svaka kućica ima ulaz i izlaz: nije izolira-na i ne može postojati sama za sebe, nego postoji samo kao dio cjeline s kojom stalno komunicira. Svaki proces ima ulazne kom-ponente i izlazne komponente i ne može se gledati kao izolirana aktivnost. upravo to je poruka i kultura koju želimo proširiti u Belupu."

bojan Premužić, planer distribucije

"Moje mišljenje je da smo kao tim iznimno dobro povezani premda smo iz različitih sektora. Spremni smo na međusobnu su-radnju i dijalog, jako dobro funkcioniramo pred postavljenim zadacima te djelujemo kao jedna homogena grupa, spremna ulo-žiti sve svoje sposobnosti i maksimalni na-por kako bi cilj transformacije bio u potpu-nosti ispunjen."

vođenje projekata unutar svih uključenih područja Belupa. Da bi netko postao green beltom mora, nakon edukacije i certifikaci-je, provesti barem jedan projekt od početka do kraja.

Irena Repić-Blažeković, voditeljica nabavnih poslova"ova vrsta treninga razvija ljude u vodite-lje tima i uči ih rješavanju problema kojima mogu poboljšati procese unutar svojih po-slovnih područja. Mi smo za sada prošli prvi četverodnevni dio edukacije. Svi smo ak-tivno sudjelovali u svim temama koje smo obrađivali. Vrlo je zanimljivo, no i veoma za-htjevno jer se od nas očekuje aktivno sudje-lovanje na radionicama, samostalno učenje i – na kraju - polaganje ispita."

nataša urbančić, glavna tehnologinja u Proizvodnji"uz lean i Six Sigma metode upoznali smo i svoje greenbeltovske uloge. ukratko, to je koordinacija i vođenje projektnog tima uz podršku i poslovne odluke sponzora."

kakav posao očekuje svakog green belta u belupu

kada upravljački odbor definira probleme unutar uključenih područja u procesu tran-sformacije, green belt koji prođe edukaciju od upravljačkog će odbora dobiti u zadatak vođenje projekta unutar poslovnih procesa gdje su uočene potrebe za poboljšanje.green beltovi će koordinirati i voditi projek-te primjenom alata za poboljšanje procesa naučene metodologije uz pomoć projek-tnog tima, sponzora, upravljačkog odbo-ra i konzultanata. kako će svatko od njih dobiti vođenje svog projekta, konzultanti će im pomoći i usmjeravati ih ako to bude potrebno.green beltovi su od samog početka uključe-ni u transformaciju, a tijekom svakog pro-jekta stalno komuniciraju sa sponzorom o procesu i vođenju projekta. Sponzora za svaki projekt imenuje upravljački odbor. njegova je uloga da pomaže voditelju i pro-jektnom timu, nadzire provedbu projekta te osigura potrebne resurse. Po dovršetku svake faze sponzor izvještava upravljački odbor o svim detaljima projekta. ako su direktori pojedinih cjelina Belupa, koji čine upravljački odbor, zadovoljni odrađenom fazom projekta, donijet će odluku o prela-sku projekta u sljedeću fazu.kao što proces transformacije ne presta-je tako i uloga green beltova ne završava realizacijom određenog projekta već se

24 25

BeLupo KLuB

nastavlja. Voditelji projekata preuzimaju nove projekte, a time se poboljšanje pro-cesa bez prekida nastavlja implementirati u kompaniji. njihov je zadatak da u svakod-nevnom radu kontinuirano implementiraju promjene za poboljšanje procesa u skladu s navedenom metodologijom te svakod-nevno educiraju zaposlenike i osvijeste im da je i njihova uloga ključna u procesima stvaranju vrijednosti.

Vedrana Thür, rukovoditeljica u Farmaceutskim poslovima"Za sada nam je poznata ovo: direktori i pomoćnici direktora svih uključenih sek-tora u razgovorima su definirali određeni broj svakodnevnih problema u radu Be-lupa. Između svih problema izdvojit će se oni procesni, a potom će upravljački odbor, odgovoran za transformaciju Be-lupa, odrediti prvih pet projekata na ko-jima ćemo raditi do kraja lipnja 2018. na dodatnih 5 projekata radit ćemo u drugoj fazi transformacije."

lenka Francišković, voditeljica kvalitete procesa i proizvoda"Prvi projekti će se definirati zajedničkom analizom procesa konzultantske kuće IFSS i zaposlenika Belupa. To će biti procesi koji su Belupu najvažniji i čije poboljšanje će Belupu donijeti najviše koristi, tj. uštede.

nakon toga će se definirati novi krug proce-sa koji zaslužuju da se mi kao green beltovi njima bavimo. nadam se da će green belto-vi imati podršku da se s vremenom provede poboljšanje svih procesa."

Igor Ceilinger, rukovoditelj kemijskog i instrumentalnog laboratorija "nedavnim proširenjem proizvodnih kapa-citeta, Belupo je ušao u veoma zahtjevno razdoblje koje uključuje intenzivan rad na brojim aktivnostima nužnima za pokreta-nje proizvodnje u novoizgrađenoj tvorni-ci. Stoga je ovo izvrsno vrijeme za ovakav program i prilika da svoje procese učinimo bržima, jednostavnijima i efikasnijima te da boljim povezivanjem i približavanjem poje-dinih Belupovih sektora pojačamo među-sobnu suradnju i proširimo svijest da smo svi jedan tim – tim Belupo. To je ujedno i jedan od osnovah zadataka tima green bel-tova."

Vedrana Thür, rukovoditeljica u Farmaceutskim poslovima"green beltovi se u transformaciju uključuju u trenutku u kojem im se dodijeli projekt, odnosno proces koji je odlukom uprav-ljačkog odbora nužno poboljšati. Za mene osobno vrlo je važan stalni napredak i u svojem svakodnevnom radu nastojim pro-nalaziti nova rješenja koja će nam omogu-

ćiti da radimo brže i kvalitetnije. Stoga me veseli što je Belupo spreman uložiti napore i provoditi transformacije svojih procesa. Današnje vrijeme je vrijeme konstantnih promjena i vjerujem da brzim prilagođa-vanjem i prihvaćanjem promjena postaje-mo bolji."

lenka Francišković, voditeljica kvalitete procesa i proizvoda"Sigurna sam da će sam projekt razviti kul-turu kompanije u kojoj svaki djelatnik raz-mišlja o svojim zadacima te kako bi se oni mogli jednostavnije obavljati, ali uz zadr-žavanje kvalitete Belupovih proizvoda. Poruka o kvaliteti proizvoda kao imperati-vu mora se konstantno ponavljati jer bi se moglo dogoditi da uštede vremena idu na uštrb kvalitete, a to nije cilj transformacije Belupa. Svaki proces ima ulazne kompo-nente i izlazne komponente i ne može se gledati kao izolirana aktivnost."Transformacija poslovnih procesa u Belupu stavlja težište na jednostavnije i brže po-slovne procese uz prepoznavanje vrijedno-sti za konačnog korisnika eksternih i inter-nih procesa. Procesi se mogu ostvarivati u jasno postavljenoj organizacijskoj struktu-ri. Pojednostavljeni procesi olakšat će rad-ni dan zaposlenicima jer će se na taj način ekspeditivnije obavljati aktivnosti i zadaci i to oni koji donose vrijednosti, čime će se povećati efikasnost kompanije i smanjiti troškovi poslovanja u segmentima koji su obuhvaćeni transformacijom. Svi su se sugovornici složili da u današnje vrijeme konstantnih promjena korak po korak brzim prilagođavanjem i prihvaća-njem promjene procesa zajedno možemo Belupo učiniti boljim, efikasnijim i uspješ-nijim. Belupu i dalje predstoje brojne ak-tivnosti usmjerene transformaciji organi-zacije. osvijestiti promjenu, napraviti prvi korak ka transformaciji Belupa. Počnimo od sebe samih. Razmislimo na trenutak o procesima u kojima sudjelujemo, o njiho-vim dobrim i lošim stranama, ima li točaka u kojima se gubi vrijeme, materijali ili neki drugi resurs, koje su to točke i kako ih je moguće ispraviti. upravo će te informacije biti ključne za poboljšanje procesa, a po-boljšani će procesi, sigurni smo, pridonijeti zadovoljstvu i zaposlenika i krajnjih kupaca koji su u fokusu transformacije.našim prvim green beltovima želimo uspjeh u radu i mnogo osobnog zadovolj-stva. Vjerujemo da će opravdati povjerenje koje su dobili te da će pridonijeti poboljša-nju kvalitete u našoj kompaniji.

24 25

irena PaVačiĆ, dr. med., mag. admin. sanit., voDiTeLJica proGrama rx LiJeKova

novo područje koje vodim u belupovim preparatima – enteralna prehrana probudilo je davnu ljubav i interes prema kliničkoj prehrani i dijetetici čime sam se više bavila za vrijeme studentskih dana

Međusobno poštovanje i timski rad

Prije nepunih desetak dana navršila sam šest godina rada u Belupu. Sada kada pro-matram, godine su zaista preletjele. nakon završenog osnovnog i srednjoškolskog ob-razovanja, upisala sam studij Medicine pri Medicinskom fakultetu u Rijeci te stekla zvanje doktora medicine, a ujedno sam uz studij Medicine paralelno upisala i završila studij organizacija, planiranje i upravljanje u zdravstvu te stekla zvanje magistra or-ganizacije, planiranja i upravljanja u zdrav-stvu.

Znanje, stečene vještine i iskustvo pomoglo mi je u farmaceutskoj kompaniji Beluponakon diploma i završenog pripravničkog staža od godinu dana, počela sam 2011. godine raditi u farmaceutskoj kompaniji

Belupo. nakon nepunih 4 godine provede-nih na terenu Primorsko-goranske i Istar-ske županije kao stručni suradnik u CnS timu, 2016. godine prešla sam na poziciju voditeljice programa lijekova za enteralnu prehranu, onkološki i gastroenterološki portfelj lijekova. Znanje, stečene vještine i iskustvo dobiveno za vrijeme studiranja, su-djelujući u brojnim projektima, udrugama, dodatnim edukacijama do znanja i iskusta-va dobivenih za vrijeme prvih radnih dana, u radu s liječnicima, magistrama farmacije te u organizaciji stručnih predavanja, radi-onica i prezentacija u domovima zdravlja i bolnicama uveliko mi je pomoglo u novom profesionalnom izazovu na mjestu vodite-ljice programa lijekova.

Enteralna prehrana, gastroenetreološki i onkološki program lijekovaPreuzela sam voditi sasvim novo područje u Belupovim preparatima – enteralna pre-hrana, koja mi je probudila davnu ljubav i interes prema kliničkoj prehrani i dijetetici čime sam se više bavila za vrijeme student-skih dana u raznim projektima i udrugama. uz enteralnu prehranu, vodim i gastroene-treološki i onkološki program lijekova koji imaju veliki potencijal i svakim danom se razvijaju nove mogućnosti u terapiji. Sva tri portfelja se međusobno isprepliću i time su vrlo izazovna za rad. Pozicija voditelja programa Rx lijekova, na kojoj radim od prošle godine, vrlo je odgo-vorna, dinamična, zanimljiva, fleksibilna i kreativna. obveze su brojne od predlaga-nja, praćenja i provođenja marketinških planova za određenu grupu proizvoda, po-stavljanje i definiranje strategije grupe pro-izvoda, jačanje tržišne pozicije i praćenje konkurencije, do sudjelovanja na brojnim stručnim skupovima i kongresima, organi-zacije predavanja i skupova, a ono što je isto tako važno u svim procesima međusobna dobra komunikacija sa brojnim službama unutar kompanije, ali i izvan, sa vanjskim suradnicima i partnerima uz uspostavu do-

brih poslovno- partnerskih odnosa. najveći izazovi, a time i rizici s kojima se susreće-mo u izvršavanju zadataka je visoka razi-na organiziranosti velikog obima posla uz maksimalno poštivanje rokova, koji su nam zadani kako bi se na vrijeme svaki zadatak mogao izvršiti, međutim vrlo važno je i sa-gledati situaciju na tržištu, pratiti konkuren-ciju i na vrijeme prepoznati trendove tržišta i prema tome prilagođavati svoje aktivnosti i strategiju poslovanja.

ključ našeg zajedništva i uspjehaBelupo kao vodeća hrvatska famaceutska kompanija s dugogodišnjom tradicijom i kvalitetom proizvoda, tehnoloških procesa i ljudskih resursa, sve se više razvija i raste kako bi postala vodeća farmaceutska kom-panija u srednjoj i istočnoj Europi što ćemo ostvariti uz odgovoran, profesionalan, ko-rektan, lojalan, kolegijalan odnos uz dobru komunikaciju, međusobno poštivanje i ono najvažnije timski rad, koji je ključ našeg za-jedništva i uspjeha, a sve u svrhu ostavari-vanja zajedničko postavljenog cilja. ono što svakog od nas, pa tako i mene po-kreće su: entuzijazam, odgovornost i pro-fesionalizam uz njegovanje prijateljskih od-nosa unutar Belupa, ali i izvan Belupa. od početka rada u Belupu ono što cijenim je profesionalan, ali i prijateljski odnos kom-panije prema svakom djelatniku, ali i mo-gućnost da se razvijamo i osobno i profesi-onalno. Važno je svakodnevno učiti i usavr-šavati se te usvajati nova znanja u medicini, farmaceustkoj struci, ekonomiji i pravu, jer nam je važan multidisciplinarni pristup u našem radu. u slobodno vrijeme, kojeg imam jako malo, posvećena sam svojoj obitelji, svojoj dvo-godišnjoj kćerki Eleni, koja mi je postala centar svijeta, koja me svaki dan uči nečem novom, novoj dimenziji i pogledu na svijet. ono što volim, što me zanima i čemo se po-svetim ovisno o vremenu su čitanje, puto-vanje, ronjenje, skijanje i pilates. I za kraj, čuvajmo zdravlje zajedno.

26 27

BeLupo KLuB

Timski rad i kvalitetna suradnja među kolegama

Diplomirala sam na kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, smjer analitička kemija. nakon Fakulteta, 2006. godine počela sam raditi u Imunološkom zavodu, najprije u odjelu za osiguranje kvalitete. Tamo sam se prvi put upoznala s cjelokupnim procesom farma-ceutske proizvodnje koji treba biti strogo kontroliran i u svakom trenutku usklađen s važećom Dobrom proizvođačkom prak-som (cgMP).Potkraj 2009. godine prešla sam u odjel za proizvodnju virusnih cjepiva. Sama proi-zvodnja virusnih cjepiva je specifična jer se odvija u sterilnim uvjetima i organizacija rada je prilagođena proizvodnji sterilnih proizvoda. Posao u proizvodnji pokazao se istinski dinamičnim i omogućio mi da steknem nova iskustva i znanja o proizvod-nom procesu. Zatim sam se početkom 2011. godine za-poslila u Plivi u globalnim regulatornim poslovima kao specijalist za registraciju proizvoda. Tamo sam imala priliku raditi kao dio tima globalne registracije koja za potrebe Teve, jedne od najvećih farmace-

raD U regulatornim poslovima vrlo je zanimljiv i raznovrstan te zahtijeva poznavanje i kontinuirano praćenje regulative, suradnju i komunikaciju s ljudima diljem svijeta

ivana raDman, dipl. ing. kem.

utskih kompanija u svijetu, odrađuje sve regulatorne poslove (nove registracije, iz-mjene, obnove rješenja) za cjelokupni Te-vin portfelj u zemljama širom svijeta. Ti-jekom toga razdoblja stekla sam vrijedna znanja i upoznala veliki broj izuzetnih ljudi.krajem 2014. godine zaposlila sam se u Be-lupu kao stručni suradnik u Razvoju poslo-vanja i registracije gdje sam nastavila raditi posao koji sam do tada radila i koji volim. Rad u regulatornim poslovima je vrlo zani-mljiv i raznovrstan. Zahtijeva poznavanje i kontinuirano praćenje regulative te surad-nju i komunikaciju s ljudima diljem svijeta. Rokovi su strogo definirani i važno je pri-državati ih se, stoga uz znanja te komuni-kacijske vještine, važne su i organizacijske sposobnosti. od mog prvog radnog dana u Belupu pa do danas, rad u ugodnoj i prijateljskoj atmos-feri ispunio je moja očekivanja. Smatram da mi u Regulatornim poslovima, zahva-ljujući timskom radu i kvalitetnoj suradnji među kolegama, u ovom poslu punom iza-zova, uspješno rješavamo svoje poslovne zadatke.Posao je vrlo dinamičan te potiče na kon-tinuirano stjecanje znanja i razvoj vještina pri čemu mi Belupo kao kompanija pruža punu podršku.Tako, uz prethodno usvojena znanja, kon-tinuirano učim i razvijam se, a istovreme-no dijelim svoja znanja s ostalim članovima tima jer svi mi u timu moramo neprekid-no biti u tijeku s regulatornim zahtjevima tržišta. Rad u prijateljskoj i motivirajućoj atmosferi, gdje se prepoznaje rad i trud, iskreno cijenim i drago mi je biti dio tog tima.Svoje slobodno vrijeme najradije provo-dim s obitelji i prijateljima. najviše volimo odlaziti na zajedničke izlete ili kraća pu-tovanja. osim toga volim pročitati dobru knjigu.

aKTuaLno

Hrvatska organizacija za provjeru auten-tičnosti lijekova (HoPal) potpisala je više-godišnji ugovor s tvrtkom Solidsoft Reply, članicom grupacije Reply, specijaliziranom za izradu rješenja na Microsoft azure plat-formi za pohranu podataka u oblaku.upravo će spomenuta IT znanja tvrtke So-lidsoft Reply omogućiti uspostavu nacio-nalnog sustava za provjeru autentičnosti lijekova, odnosno spriječiti izdavanje krivo-tvorenih lijekova, a time štiti i sigurnost bo-lesnika, poručila je predsjednica upravnog odbora HoPal-a Maja Drašković.„Drago mi je što je Hrvatska uz bok zemlja-ma Eu krenula u postupak serijalizacije lijekova, čime se izravno doprinosi borbi protiv krivotvorenih lijekova i europskoj zdravstvenoj politici. HoPal je osnovan s ciljem uspostave sustava za provjeru au-tentičnosti lijekova u Hrvatskoj, a sklapa-njem ugovora s tvrtkom Solidsoft Reply za uvođenje, razvoj, ispitivanje i upravljanje Hrvatskim sustavom za provjeru autentič-nosti lijekova, dobivamo cjelovito osmišlje-no rješenje, pragmatičan pristup upravlja-nju projektom, transparentno određivanje cijena te sposobnost premošćivanja svih prepreka komercijalnim i praktičnim meto-dama, što sve čini dobru podlogu za dugo-ročno partnerstvo u IT rješenjima”, rekla je Maja Drašković. Europski parlament i Europska komisija usvojili su 2011. Direktivu o krivotvorenim lijekovima (Direktiva 2011/62/Eu) koja ob-vezuje sve sudionike lanca opskrbe lijekova da od veljače 2019. uvedu sigurnosna obi-lježja u vidu zaštite od otvaranja vanjskog pakiranja lijeka i jedinstvenog identifikato-ra koja se stavljaju na svaku kutijicu lijeka koji se izdaje na recept, što u praksi znači da će svaki pojedini serijalizacijski broj kutije lijekova koji se izdaju na recept biti unesen i dostupan u Europskom sustavu za provjeru autentičnosti lijekova, kao i u nacionalnoj bazi podataka, te će u svakom trenutku biti moguće provjeriti njegovo porijeklo, odno-sno autentičnost lijeka.Solidsoft Reply uspostavio je i Europsko središte za provjeru autentičnosti lijekova, u koje svi proizvođači i distributeri lijekova

HoPal i Solidsoft Reply uspostavljaju nacionalni sustav za provjeru autentičnosti lijekova

26 27

hopal - Hrvatska organizacija za pro-vjeru autentičnosti lijekova je neprofitna organizacija koja uspostavlja i upravlja Hrvatskim nacionalnim sustavom za pro-vjeru autentičnosti lijekova u svrhu sprje-čavanja i borbe protiv krivotvorenih lijeko-va u Hrvatskoj i Europi. osnivači su HuP - udruga proizvođača lijekova (HuP-uPl), IFI – Inovativna farmaceutska inicijativa i Hgk – udruženje trgovine na veliko far-maceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima.

SolIDSoFT REPlY - tvrtka unutar grupacije Reply koja stvara snažna poslovna rješenja na lokacijama korisnika, služeći se platformom Microsoft azure Cloud. globalno nagrađivani ovlašteni zlatni Microsoft partner, Solidsoft Reply je specijaliziran za integra-cije sustava na Microsoft platformu, uključujući BizTalk poslužitelja i logic-app servise, Service-Bus i sučelje za upravljanje na Microsoftovom PaaS javnom oblaku, razvoj spe-cijaliziranih aplikacija na Microsoft azure platformi, podršku kritičnim poslovnim aplika-cijama, azure operativne usluge te upravljanje životnim ciklusom aplikacija. objavljivani priznati autoritet te pouzdani savjetnik tvrtke Microsoft, koji projektira inovativna rješe-nja od 1993. godine, Solidsoft Reply je podržao više od 500 klijenata na putu do njihovog uspjeha. www.solidsoftreply.com

REPlY – grupa specijalizirana za prona-laženje i provedbu rješenja koja se temelje na novim komunikacijskim kanalima i digi-talnim medijima. Putem svoje mreže spe-cijaliziranih tvrtki Reply podržava vodeće europske industrijske grupe u djelatnosti-ma telekomunikacija i medija, industrije i usluga, bankarstva, osiguranja i javne uprave, kako bi definirali i razvili poslovne modele koji odgovaraju novim paradigma-ma Big Data, računarstva u oblaku, digi-talnih medija i povezivanja uređaja putem interneta. usluge grupe Reply uključuju savjetovanje, integraciju sustava i digital-ne usluge. www.reply.com Sync – poslovno orijentirana odvjetnička tvrtka sa sjedištem u Švedskoj koja u svojoj srži gaji inovaciju i tehnologiju. Synch vje-ruje kako odvjetnici i pravne službe uvijek moraju biti usklađeni s okolnim poslovnim okruženjem. www.synchlaw.se

od veljače 2019. svako pakiranje lijeka koji se izdaje na recept bit će označeno serijalizacijskim brojem i uneseno u europski sustav za provjeru autentičnosti lijekova

HoPal i Solidsoft Reply uspostavljaju nacionalni sustav za provjeru autentičnosti lijekova

soft azure strukture podataka. aplikacija automatski vrši procjenu kako bi se uvijek mogao dobiti odgovarajuće brz odgovor.kao deveta zemlja koja surađuje s tvrtkom Solidsoft Reply na uspostavljanju ovlašte-nog nacionalnog projektnog rješenja za verifikaciju lijekova, Hrvatska se pridružu-je sve većem broju SolidSoft Reply tržišta koja uključuju Švedsku, Dansku, Irsku, Bu-garsku, Sloveniju, litvu, češku i Island.odvjetničko društvo Synch djelovalo je kao pravni savjetnik organizacije HoPal prili-kom sastavljanja, pregovaranja i izvršava-nja Sporazuma o hrvatskom projektnom rješenju.“Synch je osigurao pragmatičnog, poslovno orijentiranog odvjetnika s velikim međuna-rodnim poznavanjem Direktive o krivotvo-renju lijekova kao i pravnim iskustvom u IT sektoru. Henrik Hoyer nam je dao prijedlo-ge usmjerene na komercijalne rezultate i savjete za ključna pravna pitanja te aktivno pridonio strateškom razmišljanju i dono-šenju odluka u HoPal-u i kod naših dioni-ka”, rekla je Maja Drašković, predsjednica upravnog odbora HoPal-a.

mogu proslijediti podatke o proizvodima i pakiranjima, kojih je prosječno 10 milijardi godišnje. Ti se podaci potom usmjeravaju u odgovarajući nacionalni sustav za provjeru autentičnosti lijekova kako bi se mogla pro-vjeriti autentičnost svakog lijeka, neovisno o zemlji Eu u koju je isporučen.kao organizacija koja je uspostavila Eu-ropsko središte za provjeru autentičnosti lijekova, Solidsoft Reply je osmislio sustav nacionalnog projektnog rješenja koji udo-voljava preciznim zahtjevima Direktive o krivotvorenim lijekovima i uveden je u mnogim zemljama Eu kako bi se osigurala sukladnost s propisima.Izgrađen na Microsoft azure oblaku, sustav nacionalnog projektnog rješenja je dinami-čan i fleksibilan kako bi reagirao na zahtjeve industrije koji evoluiraju tijekom vremena te koristio nove značajke i prednosti Micro-

28 29

Piše: dr. Ivo BelanProblem "izgaranja" liječnika na poslu postaje sve veći i sve rašireniji. Rad s pa-cijentima sve je zahtjevniji, što dovodi do prekomjernog i fizičkog i psihičkog iscrplji-vanja doktora, koji je ionako već bombardi-ran raznim stresovima.nedavno je obavljeno jedno zanimljivo ispitivanje o toj temi. Ispitalo se liječnike iz 27 specijalnosti. ozbiljnost njihova iz-garanja na poslu ocjenjivala se ocjenama od 1 do 7. ocjena 1 označavala je da posao liječniku ne pričinja nikakve probleme, a 7 je značilo da je posao liječniku toliko is-crpljujući da ga prisiljava razmišljati čak i o napuštanju medicine. Sve specijalnosti, osim jedne, bile su ocjenjene s 4 ili više. na primjer, 60 posto liječnika Hitne medicine kaže da se osjećaju gotovo potpuno "izgor-jeli", iscrpljeni do krajnosti.u jednoj anketi, provedenoj na čak 14.000 liječnika, doktori su označili najvažnije i najčešće uzroke njihovih glavobolja, nape-tosti i "izgaranja" na poslu: previše admi-nistrativnih zadataka, previše radnih sati dnevno, osjećaj kao "da si zubac u zupča-niku", sve veća kompjutorizacija u praksi, razumije se, sve veća odgovornost i psihič-ka napetost.Eksperti, koji se bave istraživanjima tog oz-biljnog problema, kažu da današnje okru-

današnje okruženje liječničkog posla uništava liječničku nesebičnost, altruizam i narušava izvršenje uobičajenih obaveza

meDicina i BiZnis

Mogu li liječnici "izgorjeti" na svom poslu?

ženje liječničkog posla uništava liječničku nesebičnost, altruizam i narušava izvršenje njegovih uobičajenih obaveza.oni ističu da za to treba prestati okrivljavati pojedinca i početi tretirati liječničko sagori-jevanje na poslu kao pitanje sustava. Stati-stike kažu da taj problem pogađa polovicu svih liječnika, a onda indirektno i polovicu pacijenata, umanjujući njihovo zadovolj-stvo sa zdravstvenom skrbi, jer kvaliteta skrbi objektivno slabi.uspoređujući 2013. godinu s 2017. godi-nom, služba Hitne medicine pokazala je najveći porast postotka izgaranja na poslu. S više od 50 posto 2013. godine, na goto-vo 60 posto u 2017. godini. Zanimljivo, i rad

najviša stopa izgaranja je, očekivano, na hitnoj mediciniu odnosu na 2013. godinu, prošle je godine utvrđen najveći porast izgaranja i učestalo-sti stresnih situacija kod sljedećih specijal-nosti: opstetricija/ginekologija, obiteljska medicina, interna medicina, infektologija, kardiologija, pedijatrija, anesteziologija, opća kirurgija.

l

kad se ispitanike pitalo jesu li "sretni" ili "vrlo sretni" na poslu, najviše se potvrdnih odgovora dobilo od dermatologa, a najma-nje od liječnika u hitnoj medicini, nefrolo-giji i reumatologiji.

l

Izgaranje se obično definiralo: prisutnim osjećajem cinizma, niskim osjećajem osobnog postignuća, gubitkom entuzijaz-ma na poslu, slabošću u borbi protiv stresa.

l

najveća stopa izgaranja zabilježena je (kao što se i očekivalo) u hitnoj medicini (59%), opstetriciji/ginekologiji (56%), obiteljskoj medicini, internoj medicini i infektologiji (55%).najniža stopa nađena je u: endokrinologiji, patologiji, oftalmologiji i psihijatriji.

28 29

press

Mogu li liječnici "izgorjeti" na svom poslu?na odjelima za zarazne bolesti (pandemi-je Ebola i Zika vkirusa) pokazao je također porast stope izgaranja od 15 posto, u istom razdoblju. Danas je ta specijalnost na viso-kom petom mjestu po uzroku liječničkog sagorijevanja.I pedijatri, kardiolozi i opći kirurzi pokazali su porast izgaranja na radnom mjestu. ni u jednoj specijalnosti nije primijećen pad.Izgaranje može imati znatne negativne učinke na sposobnost liječnika u pružanju zdravstvene skrbi svojim pacijentima.Zanimljivo, utvrđena je razlika između iz-garanja liječnika i onog prisutnog kod opće radničke populacije. na to je ukazala studi-ja provedena na poznatoj američkoj bolnici Mayo klinici. Po njoj, u usporedbi s općom američkom radničkom populacijom, liječ-nici rade tjedno, u prosjeku, deset sati više, pokazuju veću stopu emocionalne iscrplje-nosti i manje zadovoljstva s ravnotežom posla i privatnog života.Premda psihijatri psiholozi preporučuju više mogućih rješenja ovog problema, ipak zdravstvene institucije i liječnici moraju se pomiriti s time da se rješenja ne mogu do-goditi preko noći. Međutim, ustanova, bol-nica itd. mogu pomoći doktoru u olakšava-nju, ublažavanju opterećenja na poslu, kao i u rješavanju problema u njegovom okru-ženju, a koji pridonose izgaranju.Prema istraživanju koje je organiziralo američko liječničko udruženje, gotovo po-lovica liječničkog radnog dana potroši se na elektroničke obrade zdravstvene do-kumentacije, unosa podataka i oko drugih administrativnih obaveza. Samo 27 posto liječnikovog vremena potroši se na direk-tnu zdravstvenu skrb.Sljedeći važan nalaz tog istraživanja poka-zuje da za svaki sat direktnog kontakta i razgovora s bolesnicima, liječnici provedu skoro dva dodatna sata na kompjutoru i drugom "činovničkom" poslu.Doktori su ušli u medicinu kako bi pomo-gli pacijentima. Sve ono drugo ispriječilo se na tom putu, bilo da je sustavne prirode ili nešto iz okruženja, treba biti u fokusu za promjene.a sve u interesu zdravlja bolesnika, njego-va općeg blagostanja i bolje zdravstvene zaštite.

Priručnik za samoliječenje Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih proizvoda HuPBR-CaSI

ljekarnika s golemim iskustvom svakod-nevnog rada s pacijentima, predstavnika farmaceutske industrije, liječnice obitelj-ske medicine te Hrvatske agencije za lije-kove i medicinske proizvode, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Za-grebu i Hrvatske ljekarničke komore. au-tori su svoj izričaj prilagodili predloženom konceptu pa će sadržaj, nadamo se, sva-kodnevno biti dio ljekarničke prakse i od velike koristi u edukaciji ljekarnika danas te novih generacija ljekarnika u budućnosti. Priručnik za samoliječenje može se naruči-ti od Hrvatske ljekarničke komore. Za na-rudžbu treba ispuniti narudžbenicu i posla-ti je na e-mail adresu komore: hljk@hljk.hr

Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih proizvoda – HuPBR (The Croatian associa-tion of the Self-Medication Industry – CaSI) ima 22 organizacije članice koje predstav-ljaju 80 % hrvatskog tržišta samoliječenja. Belupo je član HuPBR-a već niz godina, po-država sve ciljeve udruge. HuPBR je ovih dana objavio Priručnik za samoliječenje.Priručnik pruža pomoć, potporu i sigurnost u samoliječenju kao dijelu zdravstvene skrbi u kojem ljekarnički tim igra ključnu ulogu i ima najjače kompetencije. Sadrži uvod i 37 poglavlja podijeljenih u 10 cjelina. opisuje najčešće male zdravstvene tegobe s kojima se ljekarnički timovi sva-kodnevno susreću u radu s korisnicima lje-karničkih usluga. u uvodu se govori općeni-to o samoliječenju, o regulativi te sigurno-sti primjene proizvoda bez recepta. Svako poglavlje koncipirano je na isti način, što omogućuje jednostavnije praćenje infor-macija. Svaka je zdravstvena tegoba obra-đena u devet točaka: opis indikacije, uloga ljekarničkog tima u samoliječenju, priku-pljanje važnih podataka za prepoznavanje simptoma, smjernice postupanja s obzirom na simptome, pripravci za samoliječenje, ostale terapijske mogućnosti, dodatni sa-vjeti, situacije u kojima se ne preporučuje samoliječenje i literatura.Priručnik je rezultat suradnje velike grupe

30 31

Malena Rita odlično je podnijela transplantaciju srca

Piše: Goran Čičin-Mašanskerčetverogodišnja djevojčica Rita knežević početkom siječnja 2018. godine operirana je u kliničkom bolničkom centru Zagreb. no nije se radilo o nekom rutinskom zahvatu, već o vrlo složenoj transplantaciji srca, koje je istog dana dopremljeno Vladinim zrako-plovom iz glavnog austrijskog grada Beča.Da cijela stvar bude kompliciranija, Riti su liječnici dan ranije ugradili mehaničko srce, bez kojeg je imala još svega dva ili tri dana života, jer nisu znali da će stići poruka o no-vom srcu iz austrije. naime, prošle joj je godine dijagnosticirana dilatacijska kardi-omiopatija, teško oboljenje srčanog mišića. Bilo je to prvi put da je u Hrvatskoj djetetu ugrađeno tzv. umjetno srce koje pacijentu omogućava da dočeka transplantaciju, a taj je zahvat potrajao devet sati.Transplantaciju koja je trajala 12 sati oba-vio je tim liječnika na čelu s kardiokirurgom dr. Darkom anićem, a uslijedila je samo 12 sati nakon prve operacije. Malena Rita inače je u bolnici provela 11 mjeseci u očekivanju spasonosne operacije, a iako su joj tek četiri godine i četiri mjeseca, pokazala je iznimnu hrabrost i zrelost."kada su je vodili na onu prvu operaciju li-ječnici su joj rekli da je vode na ultrazvuk. a ona ih pogleda i kaže im: lažete, znam da idem na operaciju. Eto, takva vam je Rita. kirurzi su u šoku kako je malena Rita sve to podnijela. ali da ste ikad vidjeli to dije-te sve bi vam bilo jasno" izjavila je Marija Šapina, prijateljica obitelji knežević koja je predstavljala veliku potporu Ritinoj majci Dini knežević.Stanje djevojčice je nakon operacije bilo stabilno, no razumljivo je da postoje i neki medicinski problemi s obzirom na to da je ipak riječ o malom djetetu. Rita je bila svje-sna svega, znala je da ima novo srce, a pro-

jaju do treće godine. Tijekom operacije do-bivaju različite supstance pa je pitanje kako sve to djeluje na njihov mozak. Ili djelovanje heparina koji dajemo za razrjeđivanje krvi, koji može izazvati trombozu. Mi prije nismo znali da postoji heparin inducirana trombo-citopenija, sad vidimo da su neka djeca ina-če uspješno operirana očito umrla baš iz tog razloga" rekao je dr. anić.Zanimljivo je da je dr. anić u mladosti bio klavijaturist u rock sastavu Film, ali se na-kon prvog snimljenog albuma ipak posvetio medicini. Radio je i u inozemstvu, s interna-cionalnim timovima liječnika i medicinskih sestara radio je u Sudanu, Dominikanskoj Republici, ukrajini, kini i Indiji, a želja mu je kvalitetno razvijanje dječje kardiokirurgije u Hrvatskoj koja na tom području medicine može postati i centar za cijelu regiju.

KarDioKirUrG Dr. DarKo aniĆ obaVio je sLoŽenU oPeraCijU na čeTVeroGoDiŠnjoj DjeVojčiCi U KbC-U ZaGreb

kbc zagreb jedina je medicinska ustanova u hrvatskoj u kojoj se obavlja presađivanje srca u djece, što čini desetak posto transplantacija

KroniKa

budila se prije nego što je to itko mogao očekivati.Ritina majka je na svom Facebook profilu nakon operacije zahvalila svima na podršci i molitvama."ljudi moji, danas sam dobila Milost od dra-gog Boga, hodat ću svuda i svjedočiti ovo-me svemu. Danas se moj život da postanem bolji čovjek i bolja osoba promijenio. Stav prema vjeri i svemu. Bože, hvala ti!", napi-sala je Dina knežević.Svjesna je da je pred cijelom obitelji velika borba, no uvjerena je da će na kraju biti po-bjednici. Riti će biti potrebna odgovarajuća njega, pa obitelj iz Siska traži stan u Zagre-bu jer Rita mora imati sobu samo za sebe. Prema najnovijim informacijama, djevojči-ca je iz dana u dan sve bolje. Prvih mjesec dana je najkritičnije...kBC Zagreb je jedina medicinska ustanova u Hrvatskoj u kojoj se obavlja presađivanje srca u djece, na što otpada desetak posto transplantacija. od 2011. godine obavljeno je devet transplantacija srca kod djece, a na istu čeka još jedna djevojčica Ritine dobi."To je naš posao. Mislim da bi i vi rado znali da vam je operater čovjek koji je staložen, koji ne podliježe emocijama. Znamo da sve emocije utječu na pravo na rasuđivanje. To je posao kao svaki drugi. Znamo da to mo-ramo napraviti i to smo napravili. Rita nije ni najmlađa, ni najstarija kojoj smo radili tran-splantaciju. najmlađe je dijete bilo staro par dana, imalo je 800 grama. To je posao kao svaki drugi, morate biti profesionalac" izja-vio je dr. Darko anić za jutarnji list.Inače, u Hrvatskoj se godišnje rodi oko 400 djece koja imaju neku srčanu manu, a ope-raciju ih treba oko 200. Dr. anić je u razgo-voru za jutarnji pojasnio i zašto su djeca vrlo specifični pacijenti."Primjerice, djeci se moždane stanice razvi-

30 31

Boli? Ne boli!

Bezbolno rješenje

film tableta LAGANA ZA GUTANJE I ŽELUDAC

Lupocet sadrži paracetamol. Za oralnu primjenu.Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama

upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

32 33

posLovna KroniKa

nasTaVaK inTerne eDUKaCije iZVrsnosT U rUKoVoĐenjU

predsjednica republike hrvatske kolinda grabar-kitarović je izjavila "podravka je izrasla u prehrambenog lidera što je čast ne samo za podravku, nego i za hrvatsku"

Cilj je edukacije razvijanje rukovoditeljskih kompetencija

Velika proslava 70 godina poslovanja Podravke

krajem prošle godine Podravka je prigod-nom svečanošću u nacionalnoj i sveučiliš-noj knjižnici u Zagrebu, obilježila 70 godina poslovanja. obilježavanje velikog Podrav-kinog jubileja svojim je dolaskom uveličala i predsjednica Republike Hrvatske kolinda grabar-kitarović, uz brojne uzvanike iz jav-nog života i poslovne partnere Podravke Predsjednica Republike Hrvatske kolinda

grabar-kitarović ovom je prigodom izja-vila: "od male tvornice pekmeza Podrav-ka je izrasla u prehrambenog lidera. To je velika čast ne samo za Podravku, nego i za Hrvatsku. ujedno, ovo je potvrda gospo-darske izvrsnosti i inovativnosti na kojoj se gradi uspjeh. čestitam na dosadašnjem poslovanju te ostvarenim rezultatima i že-lim Podravki uspješno svladavanje budućih

izazova." Predsjednik uprave Podravke Ma-rin Pucar zahvalio je predsjednici Republi-ke Hrvatske na podršci koju pruža Podravki u njenim izvoznim planovima te istaknuo: “Podravka, kao vodeća prehrambena kom-panija u regiji i kompanija koja je osvojila srca potrošača diljem svijeta, naša je zajed-nička, uspješna hrvatska poslovna priča. To je priča o hrvatskim proizvodima koji su danas prisutni na više od 60 tržišta te ne-zaobilazni u tradicionalnim jelima mnogih svjetskih kuhinja, od predjela do deserta. Danas smo neizmjerno zahvalni generacija-ma Podravkinih zaposlenika koje su gradi-le Podravkine uspjehe, ali i našim poljopri-vrednicima. na kvaliteti domaće sirovine i trudu naših poljoprivrednih proizvođača temeljimo kvalitetu Podravkinih proizvoda. u tome ćemo, još snažnije ustrajati i dalje, uz poruku Znamo kamo idemo, jer znamo odakle dolazimo."upravo tom porukom koja čini okosnicu rođendanske marketinško-komunikacijske kampanje, Podravka želi podsjetiti na do-maće vrijednosti i kvalitetu domaće siro-vine koja čini temelj stvaranja Podravkinih proizvoda, danas omiljenih na tržištima di-ljem svijeta.

Prvi modul drugog ciklusa interne edu-kacije Izvrsnost u rukovođenju počeo je 26. siječnja, za rukovoditelje sektora ili službi i njihove prve suradnike u Velikoj dvorani stare upravne zgrade u Belupu na Danici.Tijekom petomjesečne edukacije četrde-setak belupovaca biti će podijeljeno u dvije grupe. Cilj je edukacije dodatno razvijanje rukovoditeljskih kompetencija na području timskog rada i suradnje, upravljanja pro-mjenama, komunikacijskih vještina i dava-nje povratnih informacija. Edukaciju vodi

tim u sastavu Tihana Hubicki, Snježana Fos-chio - Bartol i Renata kokotović. Program interne edukacije koncipiran je u 5 modula. Teme su: komunikacija, emocionalna inteli-gencija, motivacija i kreativnost, timski rad i popratne teme za osnaživanje rukovoditelj-skih kompetencija za izvrsno rukovođenje timom.Podsjetimo, prvi je ciklus interne edukacije Izvrsnost u rukovođenu proveden u svibnju 2016. godine. Taj je ciklus vodio isti tim, a edukaciju je uspješno završilo tridesetak iz-vršnih direktora i njihovih pomoćnika.

32 33

Podravkine predstavnice na edukaciji amCham Talents programaPodravka je imala svoje predstavnice u petoj generaciji održavanja programa amCham Talents. najbolje pripravnice pretprošle ge-neracije, Tamara jakopanec, Danijela Subo-tičanec i Tatjana Stjepanović kao nagradu za svoj dobar rad tijekom pripravničkog sta-ža dobile su plaćenu edukaciju.amCham Talents program koje su poha-đale pokrenut je 2013. s ciljem pomaganja mladim poslovnim stručnjacima u razvoju njihovih vještina vođenja. u organizaciji amCham-a, međunarodne poslovne za-jednice u Hrvatskoj koja predstavlja inte-rese američkih, međunarodnih i hrvatskih poduzeća, a s ciljem poboljšanja poslova-nja u Hrvatskoj i povećanja konkurentnosti Hrvatske te postavljanja visokih poslovnih standarda, ovaj program dosad je okupio više od 250 mladih talenata na jednom mjestu.Među mladim stručnjacima našle su se i tri Podravkašice koje su se svojim zalaganjem i dosadašnjim radom pokazale kao zaposle-

nice s visokim potencijalom te im je pruže-na prilika za prikupljanje praktičnog isku-stva i razvoj soft vještina izravnim učenjem od lidera iz različitih industrija.u sklopu programa, koji se održavao od ožujka do kraja prošle godine, djevojke su odslušale predavanja vezana uz praktično djelovanje te sudjelovale u izradama rado-

BEloDIn a Derm 1 mg/g gelPiše: Tatjana Vucelić, mr. pharm.Već dobro poznati brand BEloDIn, Belu-po je proširio s još jednim novim lijekom u svom bezreceptnom programu BEloDIn a Derm 1 mg/g gelom.BEloDIn a Derm 1 mg/g gel je oTC lijek koji pripada farmakoterapijskoj skupini: antipruritici, uključujući antihistaminike, anestetike i sl; antihistaminici za lokalnu primjenu, aTk oznaka: D04aa13.glavna djelatna tvar je dimetindenmaleat. jedan gram BEloDIn a Derm gela sadrži 1 mg dimetindenmaleta.BEloDIn a Derm je bistar i bezbojan ho-mogeni gel pogodan za nanošenje na kožu.

Terapijske indikacijeZa kratkotrajno ublažavanje svrbeža pove-zanog s dermatozama, urtikarijom, ubodi-ma insekata, opeklinama od sunca i povr-šinskim opeklinama (1. stupnja).

Farmakološka svojstvaMehanizam djelovanja i farmakodinamički učinci:

Dimetindenmaleat je antagonist histamin-skih H1-receptora. Ima veliki afinitet vezanja na te receptore. Značajno smanjuje poveća-nu kapilarnu permeabilnost koja je povezana s neposrednom reakcijom preosjetljivosti. kada se primjenjuje na kožu, dimetinden-maleat ima i lokalna anestetska svojstva.Dimetindenmaleat gel učinkovito djeluje protiv pruritusa različite etiologije i brzo ublažava svrbež i iritaciju kože. Podloga gela olakšava prodiranje aktivnog sastojka kroz kožu.

Farmakokinetička svojstvagel brzo prodire u kožu i postiže antihista-minski učinak unutar nekoliko minuta. Mak-

simalni učinak postiže se nakon 1 do 4 sata.nakon lokalne primjene na kožu dimetin-denmaleata u zdravih ispitanika, sistemska raspoloživost dimetindenmaleata iznosila je oko 10% primijenjene doze.

Doziranje i način primjenenanijeti gel na zahvaćeno područje 2 do 4 puta na dan.način primjene:Za primjenu na kožu.BEloDIn a Derm 1 mg/g gel na tržištu do-lazi u pakiranju: tuba, 30 grama.prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitaj-te svog liječnika ili ljekarnika.

press

va: svaka individualno i jednom grupno.amCham Talents program nastoji premo-stiti jaz između različitih industrija i dopri-nijeti razvoju zaposlenika s potencijalom te međusobnom umrežavanju postojećih i bu-dućih stručnjaka čime je polaznicima pruže-na prilika za uspjeh ne samo na poslovnoj, već i na osobnoj razini.

34 35

sporT

Izvanredna Skupština Slaven Belupana izvanrednoj Skupštini Slaven Belupa, održanoj 29. prosinca, jednoglasno je usvo-jen program rada i financijski plan za ovu godinu koje je prezentirao predsjednik klu-ba Hrvoje kolarić.ove godine planira se prihod od 15 milijuna i 830 tisuća kuna. najveći udio imaju priho-di od sponzorstva, gotovo devet milijuna te od prodaje igrača – pet milijuna kuna. Pla-nirani rashodi iznose 15 milijuna i 770 tisuća kuna. najviše rashoda odnosi se na troško-ve sportskog sektora, prve momčadi i Škole nogometa, što ukupno iznosi devet milijuna i 430 tisuća kuna.– Za dugoročniju financijsku stabilnost ključno je pronaći nove sponzore i dona-tore te tako smanjiti postotak ovisnosti o prihodima od prodaje igrača jer su to pri-hodi koje je jako teško planirati. Što se pak tiče sportskog segmenta, želimo se pojačati igračima na pozicijama koje su deficitarne te formirati ekipu koja bi se u idućoj sezo-ni bila spremna boriti za gornji dom prven-stvene tablice. Također, želimo u klub do-voditi najtalentiranije igrače do 18 godina. Želimo zadržati i kvalitetu rada u prvoj ekipi te pojačati individualni rad s mlađim igrači-ma koji su najveća perspektiva ovog kluba i nastaviti suradnju s nk koprivnicom u kojoj će igrati izlazno godište juniora te iz koje će dvojica najboljih dobiti šansu na priprema-

ma Slaven Belupa. I dalje će veliki naglasak biti na Školi nogometa koja bi trebala svake godine „izbacivati“ barem po tri igrača za prvu ekipu. – objasnio je kolarić.Što se pak tiče infrastrukturnih zahvata, u klubu planiraju u suradnji s HnS-om i gra-dom koprivnicom potpunu obnovu glavnog terena u svibnju i lipnju što uključuje novu drenažu, instalaciju za grijanje terena i novi travnjak. Također, zamijenit će se dotrajala umjetna trava onom najnovije generacije. u suradnji s gradom nabavit će se uređaj za bušenje terena te novi traktor s priključcima

koji bi imao i ralicu za snijeg, a mogli bi ga koristiti svi nogometni tereni u gradu.kao što je rečeno na Skupštini planira se i gradnja tribina.– Cilj nam je napraviti idejni projekt za sjevernu tribinu sa svim licenciranim i propisanim uvjetima te sa svim pripa-dajućim i odgovarajućim prostorijama. a u planu nam je izrada idejnog projek-ta za istočnu tribinu u visini pet redova. – najavio je na Skupštini Hrvoje kolarić. Za nove članove Skupštine jednoglasno su izabrani Darijan kocijan i Darko ledinski.

kuglački klub Podravka osvajač Županijskog kupaVažna pobjeda kuglačica Podravke

u finalu Županijskog kupa kuglači Podrav-ke pobijedili su ekipu Elektre iz križevci re-zultatom 5:3.Podravka je srušila 3213 čunjeva, a Elek-tra 3178. Bodove za Podravku osvojili su Miroslav Šaško s 565 srušenih čunjeva koji je ujedno bio i igrač utakmice, po-

tom Ivica uremović s 541 čunjem i goran Šegerec s 542 čunja, dok su bodove iz-gubili Zvonimir Horžitzky s 510 čunjeva, Marijan česi s 534 i Zlatko Betlehem s 521 čunjem.Pobjedom u kupu kuglači Podravke stekli su pravo nastupa na kupu Regije sjever.

kuglačice Športsko kuglačkog kluba Po-dravka su igrale redovito kolo lige u osije-ku sa istoimenom ekipom i zabilježili nove, vrlo važne bodove. Podravka je pobijedila rezultatom 6:2, a u srušenim čunjevima 3146:3087.najbolja igračica susreta je bila aleksandra lukčin sa 544 srušenih čunjeva.Iduće kolo igra se u koprivnici 3. veljače pro-tiv drugoplasirane ekipe admiral.

34 35