MANIRIZAM – KASNA RENESANSA

Razdoblje s kraja XVI. st. zovemo MANIRIZAM. U to vrijeme znanosti su još više napredovale, posebno geometrija i mehanika, zbog otkrivanja novih kontinenata stvara se svijest o proširenom svijetu i svemiru koji je puno veći i nije statičan, nego se stalno širi. To će dovesti i do promjena u umjetnosti i mnogih eksperimenata poput poliperspektive. Time prestaje prikazivanje savršenog i strogog geometrijskog prostora. Njemački slikar DURER postavlja novi kanon proporcija po kojemu glava u tijelo ide 10-11 puta, pa će figure na slikama biti izdužene. Općenito u manirizmu stvara se dojam beskonačnog prostora, vizualnih izduženja i dinamike. Palače će sada imati blago ispupčene fasade s jačim kontrastima svjetla i sjene na zidovima.

ARHITEKTURA:

Jedan od najboljih primjera tipične manirističke palače je Villa Rotonda (kružna) arhitekta palladia u Italiji, Vicenza. Tlocrt vile je simetričan poput grčkog križa s kupolom u središtu. Kuća ima jednaka 4 ulaza i izlaza koji izvana podsjećaju na grčki hram.

Time se stvara dinamičan prostor u interijeru, dojam dinamičnog kretanja, a ne statike ili mirnoće. Četiri jednaka ulaza ne očekujemo u jednoj kući, pa se u njoj stvara-izvana i unutra, ravnoteža kretanja i zaustavljanja. Izvana je kuća ukrašena skulpturama po krovu i na vanjskim ogradama.

Takav dojam optičkog, prividnog kretanja i dinamike javlja se i u eksterijerima, na velikim trgovima i sl.

Villa Rotonda izvana

SLIKARSTVO:

Slikari manirizma rade razne eksperimente poput talijana Parmigianina (ne treba bubati imena), koji slika svoj autoportret u konveksnom ogledalu (konveksno= ispupčeno).

Glava slikara u takvom ogledalu izgleda realno, ruka je izdužena i prostor iza njega optički iskrivljen. Cilj je pokazati kako se oblici mijenjaju u prostoru koji nije statičan, nego promjeniv i dinamičan (svemir se stalno širi i nije simetričan)

Zanimljiv je i talijanski slikar ARCHIMBOLDO, koji slika portere od voća, povrća , raznih biljaka i uporabnih predmeta.

Općenito u slikarsvu manirizma boje se jake kao i njihovi kontrasti, česta je kosa kompozicija koja uvijek stvara dojam dinamike, tijela su u pokretu, prednji dio slike je uvijek jako osvijetljen, a pozadina mračnija. To se zove SCENSKI EFEKT u slikarstvu (djeluje kao na kazališnoj sceni, osoba je osvijetljena, a pozadina mračna)

KIPARSTVO:

Kao i u slikama, skulpture su također u naglašenim pokretima, pojačani nbori haljina s jakim kontrastima svjetla i sjene, te se javlja u svemu ASIMETRIJA, u odnosu na SIMETRIJU visoke renesanse.

URBANIZAM:

Ranije smo spominjali svaršeni tip renesansnog grada sa zvjezdolim zidinama. Gradovi se puno ne mijenjaju,osim ako se grade novi dijelovi ili trgovi, oni su obično elipsasti, jer se izbjegava statičnost kružnog ili kvadratnog oblika. Ovdje je najbolji primjer Trg CAMPIDOGLIO u Rimu, kojeg je projektirao Michelangelo, a rađen je poslije njegove smrti. Jedan je od najpoznatijih svjetskih trgova.

Trg Campidoglio iz ptičje perspektive

Do trga vode niske stepenice Cordonata i trg se ne vidi dok se ne dođe do vrha stepeništa. Oko trga su 3 zgrade koje su malo nakošene, te se stvara dojam napetosti. Trg je elipsast i popločan je tek 1944. godine dvobojnim mramorom s zvjezdolikim ornamentom, te iz zraka djeluje ispupčen (gornja slika). Da bi se optički umirio dojam dinamike i napetosti, Michelangelo je na središte trga u projektu stavio brončani kip cara Marka Aurelija na konju, rad nepoznatog kipara iz starog Rima.

RENESANSA U HRVATSKOJ

Ovaj stil se najviše odrazio na arhitekturu Dalmacije, te na zidine i kule gradova poput Trogira Hvara i Dubrovnika. U Dubrovniku su palače većinom u kombinaciji cvjetne gotike (Venecija) i renesanse, napr. palača Sponza.

Oko Dubrovnika građeni su plemićki LJETNIKOVCI (kuće za odmor), jednostavne kamene dvokatnice s vrtovima okolo i opasane zidovima.

Najvrijedniuje arhitektonsko djelo renesane je KATEDRALA sv. JAKOVA U ŠIBENIKU završena poč.XVI. st. i djelo je domaćih majstora JURJA DALMATINCA I NIKOLE FIRENTINCA. To je trobrodna bazilika s kupolom na križištu glavnog broda i transepta. Kupolu je radio N. Firentinac.

Šibenska katedrala- portal

Posebno su zanimljive 74 glave u visokom reljefu djelo J. Dalmatinca koje su nanizane na vanjskom zidu apside. Navodno su to njegovi sugrađani i sve glacve imaju različite izraze lica.

Kamene glave Jurja Dalmatinca, Šibenik