Manirizam, Barok, Rokoko, Klasicizam
-
Upload
marija-kekez -
Category
Documents
-
view
825 -
download
9
description
Transcript of Manirizam, Barok, Rokoko, Klasicizam
MANIRIZAM
- Prijelazni stil iz renesanse u barok, 16./17.st.- Osjećaj bezizlaznosti i mračna predviđanja budućnosti- Suprotnost renesansi - SLIKARSTVO:
o Kompozicija: pretrpana i nesređena, horror vacui, skučeen prostor (tjeskoba)o rubovi slike popunjeni, sredina prazna, dijagonala (Tintoretto)o disproporcionalnost – izduženi ili izobličeni likovi (Parmigianino, El Greco)o iracionalno osvjetljenje, kontrast svjetla i tame, nerealne boje – prenaglašene ili
mračneo dvosmislenost
o
- KIPARSTVO:o Neobična kompozicija, figura serpentinatao Disproporcionalnost – idu u krajnosti (ili sitne(Cellini) ili ogromne skulpture)o Aktovio Giovani Bologna, Otmica Sabinjanki, 1583.
1
- ARHITEKTURA:o Zakrivljene plohe-ispupčena fasada(Peruzzi)o Atektoničnosto Pretjerivanje u gomilanju arhitektonskih elemenata (Palladio)o Ornamento Andrea Palladio, Vila Rotonda, 1567.-1570.
- Maniristički trg; Campidoglio, Michelangelo, Rim
2
BAROK
- Port. Barocco= nepravilni biser, nemirni, neuravnoteženi oblici- Nastavlja se na renesansu, razvija u rokoko, traje do pojave klasicizma u 2.polovici 17.st.- U katoličkim zemljama: pokret katoličke obnove (protureformacija)- Nastaje u Rimu (središte sakralnog slikarstva i arhitekture), jedino pravilo je bilo ''stalna
promjena''- Barokni čovjek pokušava uspostaviti racionalnu kontrolu.- GESAMTKUNSTWERK: jedinstvo arhitekture slikarstva i kiparstva u baroknoj umjetnosti,
sinteza svih umjetnosti.- Stil raskoši i nemira, dekorativnost, obilje ukrasa i dragocjenih materijala, potenciranje
scenskih, iluzionističkih i svjetlosnih efekata – crkva poput kazališta- Barokna osjećajnost: kinetička, opsjednuti su kretanjem i beskonačnošću prostora- Postaje važan subjektivni dojam, osobni stilovi pojedinih umjetnika se posve razlikuju ->
bogatstvo barokne umjetnosti- URBANIZAM
o planski grad zvjezdolikog tlocrta – fortifikacija s bastionima;o porast stanovništva grad raste u visinu (MANSARDE! - tavan)o BAROKNI TRG: dinamičnost mase i prostora, organizirani pomoću vertikalnih
akcenata(stupovi,obelisk); glavni element baroknog urbanizma fontane, skulpture, tlocrt elipse (Bernini)
Težnja za efektivnim i dekorativnim utiskom – upotreba pilastra i polustubova(u obliku polukružne,oble izbočine), polukružnih lukova...
Gian Lorenzo Bernini, Trg ispred crkve Sv. Petra u Rimu
Barokni trg; Piazza Navona, Rim
3
Allesandro Specci i Francesco de Sanctis, Španjolske stube, Rim
Fontana di Trevi, Rim nacrti arhitekta Nicola Salvija, visoka 25.9m, široka 19.6m. Preklapaju se slavoluci, tritoni i konji – ravnoteža. Tirkizna voda
o ulice beskonačnih vizura, radijalno usmjerene prema trgu ( u vijeme apsolutizma
prema dvorcu vladara) AVENIJE, ALEJEo Perivoji francuski park ( geometričnost)o Barokni grad : vojna logika, zrakasti(radijalni) plan sa širokim avenijama; širi se oko
četvrtastih ili kružnih trgova; nema mogućnosti širenja. Francuski inženjer Sebastien le Prestre Vauban - urbanist. Projektirao više od
300 tvrđava.o Uređuju se ulice, javni parkovi, uvodi se voda kao ukras prostorao U HRVATSKOJ: Osijek i Slavonski Brod, Bjelovar, Karlovac, Virovitica... imaju ulice pod
pravim kutom, pravokutne trgove u sredini na kojima su najvažnije javne zgrade te crkva.
Tvrđava Brod – najveći sačuvani fort.spomenik u sj.Hrvatskoj. Na rijeci Savi
4
- ARHITEKTURAo Forme maksimalno pokrenute, fasade konkavno-konveksne, kontrast svjetla i tame,
prožimanje vanjskih i unutarnjih prostorao Tlocrt elipse – spoj longitudinalnog i centralnog tipao Dvorac – sinteza svih umjetnosti, srhitekture i prirode ( vrtovi, jezera, fontane,
paviljoni, skulpture..)o U-tlocrt, stubišta, zrcala, raskošne dvoraneo SAKRALNA ARHITEKTURA:
umjesto uzdužnih lađa grade se kapele radijalno okrenute prema glavnom brodu, središnji prostor naglašen kupolom
zidovi ukrašeni skulpturama i reljefima mramorne skulpture svetaca i kameni dijelovi arhitekture u samostanima usredotočenje na blagavaonice i klaustre F. Borromini, San Carlo alle Quattro Fontane, Rim ovalni, nesimetrični
tlocrt, oval i na fasadi i na kupoli. Raščlanjivanje, slojevitost i plastičnost unutar okvira.
kupola
5
o PROFANA ARHITEKTURA: U dvorcima građena reprezentativna stubišta, povezan u jedinstvenu cjelinu,
stapanje vrtova s beskonačnom prirodom, dvorane i veliki hodnici sa zrcalima Louis Le Vau i Jules Hardouin-Mansart, Versajska palača + vrt Andrea Le
Notrea Simetrična arhitektura trokrilnog dvorca s glavnom zgradom i 2
bočna krila pod pravim kutom ( U-tlocrt). - parkovi su oblikovani po strogom geometrijskom principu –
apsolutna simetričnost- postepeno razvođenje volumena – palača – parkovi – priroda- veliki trg pred palačom u kojeg se zrakasto ulijevaju tri avenije, od kojih se glavna nastavlja u osi parkova
- KIPARSTVO
o Dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rješenja (skulptura uvijek drukčija, ovisno o kutu gledanja) i naturalizam.
o Razigrana i pokrenuta obrisna linija; konstantna izmjena volumena i prostora jaki kontrasti svjetla i sjene!
o Simbioza kiparstva i slikarstvao Glavni predstavnik barokne skulpture u Italiji je Gianlorenzo Bernini, ostali su
S.Moderno, F. Borromini... Gianlorenzo Bernini:
Izgradio statue za crkve, monumentalne grobnice, profane statue, mitološke i religiozne teme. Uglavnom radi broncom i mramorom, bogate draperije, kontrast svjetla i sjene, virtuoznost, razigranost..
Crkva S.Maria della Vittoria, Rim Kapela Cornaro;Sv. Tereza od Avile u ekstazi, 17.st.
Naglašena emocionalnost i patetika, dva lika na oblaku, osvjetljena it
nevidljivog prostora iznad njih, naglašavanje svjetla zlatnim zrakama, iluzija izvora svjetlosti ( kao da je na iluzionističkoj fresci na svodu.
6
Apolon i Dafne
Baldahin u crkvi sv. Petra u Rimu
Blažena Ludovica Albertoni, mramor, San Francesco a Ripa, Rim
Fontana četiriju rijeka, Piaza Navona, Rim
7
- SLIKARSTVO (zlatni vijek):o Karakteristične jake boje, snažni svjetlosni kontrasti i iluzija dubokog prostora
(primjena radikalnih perspektivnih rješenja – ATMOSFERSKA PERSPEKTIVA)o Tematski: sakralne i mitološke kompozicije; krajolici, mrtve prirode, portreti i aktovi –
samostalne slikarske teme o Savršenstvo likovnog izraza, plastičnost likova, suprostavljanje osnovnih bojao Zidno slikarstvo – iluzionističko o Pokret je temelj barokne slike : dijagonalna kompozicija, kontrasti boja (toplo-
hladno), dramatični kontrasti svjetla i sjene.o Prikazuje izrez iz stvarnoti – uvijek je nešto nedorečenoo FRESKE – iluzionistička dekoracija – pretvaraju zidove u velike, oslikane površineo Scene prepune pokrenutih likova koji lebde, iluzija beskonačnog prostora –
atmosferska perspektiva.o Teatralnost, veličanstvenosto Pietro da Cortona, Trijumf Božje providnosti, freska u palači Barberini, Rim:
o Andrea Pozzo, Slava svetog Ignacija, 1642., Rim
8
o ŠTAFELAJNO SLIKARSTVO: Velika masa oblaka koja nešto skriva, velika krošnja koja zaklanja pogled,
likovi vrlo sitni, podređeni pejzažu, atmosferska perspektiva Ulje na platnu i pastel Dijagonalna kompozicija, dinamičnost Tonsko i kolorističko slikanje, raskoš boje Kontrastno osvjetljenje, gube se obrisi, likovi ''izranjaju'' iz mraka –
dominacija boje na račun crteža – otvorena forma Proširenje tematike, osamostaljivanje pejzaža, mrtve prirode
(NATURALIZAM) M. Merisi da Caravaggio, Pozivanje sv. Mateja, ulje na platnu
Beskompromisni realizam – naturalizam Sveta tema opisana izrazima suvremenog života običnih ljudi Krist: siromašan, bosih nogu i u jednostavnoj odjeći Religioznost: zraka sunčane svjetlosti koja osvjetljava Kristovo lice i
ruku u mračnom interijeru i prenosi njegov poziv do Mateja (stav protureformacije)
Georges de la Tour, Rođenje, ulje na platnu
9
Rembrandt van Rijn, Sat anatomije doktora Tulipa, ulje na platnu
P.P. Rubens: Bitka na mostu
P.P. Rubens: Podizanje križa
P.P.Rubens: Farmeri se vraćaju s polja
10
ROKOKO
- Stil Luja 15.; rocaille ( vesele dekoracije pećina nepravilnim kamenjem i školjkama) + barocco- Dekadentni završetak baroka, kraj obilježava Francuska revolucija- Francuska umjetnost i unutarnji dizajn, 18.stoljeće, oko 1720.- Stil ukroćenog baroka s nježnijim linijama, svjetlijim bojama i manje napadnom dekoracijom.- Ornament postaje lagan, organički, prozračan, koristi se tehnika pastela, pojava ''ženske
umjetnosti'', prevladava djetinji duh.- Slikarstvo J. A. Watteaua i J.-B. Chardina te J.-Honore Fragonarda najbolje izražava svježinu
rokokoa- J.A. Watteau: najznačajniji predstavnik rokoko slikarstva,najbolje izražava duh rokokoa,
bogato i razmaženo plemstvo, mladiće i djevojke u bezbrižnim igrama, likovi se kreću u maglovitoj plemićkoj bajci, vode ljubav, slušaju glazbu ili samo uživaju.
o Hodočašće na Kiteru
- J.-Honore Fragorand, Ljuljačka; Djevojka koja čita
11
KLASICIZAM
- Druga polovina 18.st, reakcija na barok i rokoko- Tendencija vraćanja klasičnim grčkim uzorima- Pokret koji će teoriju umjetnosti staviti ispred umjetničke prakse- Neoklasicizam ( mlađe razdoblje klasicizma) – od 1760. Do 1830. reakcija na raskošnost
baroka i pretjeranost rokokoa, posljedica arheoloških otkrića antičkih spomenika ( Pompeji)- Glavno načelo: traženje antičkih ideala ljepote- Robert Smirke: British museum, London
o Pročelje s centralnim trijemom i dva kraća bočna krila, pročelje raščlanjeno s 44 jonska stupa
- Piere Alexandre Vignon, sv. Madaleine, Pariz
- Jaques German Sufflot, Pantheon, Pariz
12
- Carl Gotthard Langhaus, Branderburška vrata, Berlin
o Vrata čine 12 stupova dorskog stila i brončana skulptura quadriga s bogom mira (kipar Gottfried Schadow), vrata su rađena po uzoru na Propileje.
- SLIKARSTVO:o Rokoko: djetinja i površna osjećajnosto Klasicizam: razumska ozbiljnost i stroga disciplinao Suprotnosti sežu do najsitnijih likovnih izraza ( toplina boja – hladnoća, slučajan
poredak likova – stroga pozicija likova, sloboda – ukočenost)o Slikari klasicizma smatraju suvremenu stvarnost nedostojnu slikanjao Teme iz antičke prošlosti, ilustracije likova iz grčke i rimske povijesti i mitologijeo Boje su bijede i sive, osvjetljenje hladno, linije tvrde, obrisi oštro ocrtanio Glavno izražajno sredstvo jest linija, a ne bojao Kompozicija je simetrična, u sredini je glavni lik s mačevima koji prima zakletvu, a sa
strane su pojedine grupe. Tu trodjelnu podjelu likova umjetnik naglašava s tri luka arkada koji su u pozadini. Stavovi i oblikovanje likova pokazuju sličnost s antičkim kipovima, koji u stvari i jesu uzori klasicistima. Nabori na odjeći i sjene tijela su ostre, ali jasne.
J.L.David, Zakletva Horacijao
13