FUNKCIONALNA ANALIZA PONAŠANJA

- u tradicionalnom dijagnostičkom postupku pojedinci se na osnovu

nekih zajedničkih oblježja svrstavaju u određene kategorije ili entitete

- pomoću psihodijagnostičkih sredstava pokušava se odrediti postojanje

ili nepostojanje tipičnih dijgnostičkih znakova

- kliničari koriste različite instrumente - intervju testove, i druge tehnike

- u bihejvioralnoj procjeni oakav postupak nije primjeren

- dva su razloga zašto klasični pristup nije primjeren u bihejvioralnom

konceptu:

a) funkcionalna analiza je jedinstven dijagnostički postupak za svaki

pojedini slučaj - predmet zanimanja je neko posebno ponašanje

pojedinca u specifičnim uslovima njegove okoline

b) FAP je operacionalno usmjerena - njome se određuje problem i

predlažu postupci koji bi mogli pridonjeti u određenom smjeru

- za planiranje tretmana važno je pronaći ezu između nekog specifičnog

ponašanja i okoline

- okolnosti koje prethode nekom ponašanju mogu biti razne - i obično

predstavljaju poticaje za to ponašanje

- neželjeno ponašanje (npr. pijenje alkohola) ima funkciju pomaganja

- okolnosti koje slijede nakon određenog ponašanja također su ustaljene

ili slične

- slijed okolnosti, ponašanja i posljedica ukazuje na funkcionalni odnos

ponašanja i okolinskih faktora

- ista manifestacija ponašanja kod dvije različite osobe može imati

veoma različite funkcije

1

- u terapiji se, umjesto štetng lanca ponašanja, pokušava uspostaviti

novi, za pojedinca povoljniji sklop navika

- to često znači učenje novih strategija za prevladavanje stresova,

problema ili uznemirujućih socijalnih interakcija

- u bihejvioralnoj terapiji, ponašanja se mjere i opažaju u realnoj

životnoj sredini ispitanika

- kad god je moguće, psiholog sprovodi takva mjeenja, a ako to nije

moguće, tada prema jasno definisanim kriterijima to obavljaju

roditelji, nastavnii, ukućani ili bolničko osoblje isl

- i sama osoba u tretmaanu, prema dogovoru sistematski bilježi i mjeri

situacije i ponašanje koje se u njima odvija, kao i posljedične reakcije

- neka direktna mjerenja nije moguće provesti u kliničkim uslovima, pa

se u pavilu i kada mjerenja u kliničkim uslovima postoje, od osobe

traže podaci koje kroz odeđeni period na dogovoren način, osoba

sama bilježi ili to radi neko iz njene okoline

- u FAP mjere pnašanja za svaki pojedinačni slučaj prilagođavaju

pojedinačnom problemu pojedinca kojim se trenutno bavimo

- svaki psiholog je slobodan da stvori mjere potrebne za osobe u

tretmanu

- najčešće mjere ponašanja u FAP-u su:

a) učestalost nekog ponašanja u jedinici mjerenja

b) intenzitet s obzirom na neki dogovoreni kriterij

c) trajanje

d) primjerenost traženom ponašanju (primjerenost)

- u svakoj analizi potrebno je da se odredi koji će se vid ponašanja

bilježiti i mjeriti i da li će se tokom jerenja mjere po potrebi mjenjati

2

- pod testom u kliničkoj praksi smatra se svaki sistematski postupak za

opažanje ponašanja pojedinca i opisivanje tog ponašanja, uz pomoć

numeričke skale ili sistema kategorija

- za FAP test se kreira za jednog ispitanika, za njegov specifični problem

- u bihevioralnoj praksi, testovi su u funkciji planiranja terapijskog

tretmana, te se sprovode prije, tokom i nakon tretmana

- klasični klinički instrumentarij koristi se tek toliko da osvijetli sadašnji

problem na koji se pojedinac žali

Vrste ponašanja koja se mjere

- sva ponašanja koja je potrebno mijenjati mogu se svrstati u dvije

kategorije:

a) pretjerana,, nepoželjna, odstupajuća

b) nedovoljna, nepostojeća, koja tek treba izgraditi

- jedno isto ponašanje se jednom može označiti kao neizgrađeno, a drugi

put kao pretjerano

- za FAP neophodno je usvojiti naviku i vještinu posmatranja ljudskog

ponašanja bez pridavanja emotivnih kvaliteta koji se ne vide, bez

interpretacija

- bilježi se samo ono što je vidljivo i što se može objektivno registrovati

- za mjerenje cijanog ponašanja, važno je naći prikladnu jedinicu mjere

i neku od metoda za sistematsko prikupljanje podataka

- u ovom području u proučavanju određenog ponašanja koriste se 4

ključna pitanja

1. šta dovodi do ključnog ponašanja

2. šta mu je funkcija

3

3. kako je nastalo

4. kako se razvijalo u životnoj historiji pojedinca

- stoga su mjerenja obavezna na početku, u toku i po zvršetku, kao i

obavezni period praćenja

Upute za provođenje analize ponašanja

- prvi korak je prikupljanje podataka o nekoliko nivoa funkcionisanja

pojedinca - u porodičnom, profesionalnom, intimnom i socijalnom

- potrebno je prikupiti podatke o socijalnom i psihološkim okolnostima

u kojima je određeno ponašanje nastalo, i dalje traje

- odstupajuća ponašanja određena su socialnim okvirom u kojem

pojedinac živi

- za konačnu procjenu uspješnosti tretmana potrebno je da okolina

prepozna promjenu kao značajnu

- FAP podrazumijeva nekoliko značajnih koraka

1. analiza problem situacije - sve ono na šta se pojedinac žali

svrstava se u nedooljno izgrađeno ili pretjerano ponašanje, i

određuje se opis, intenzitet, trajanje i druge dimenzije odstupajućeg

ponašanja

2. pojašnjenje problem-situacije - određuju se osobe i okolnosti

koje podržavaju odstupajuće ponašanje i predviđaju se posljedice

promjena tih ponašanja koje bi mogle nastati nakon intervencije

3. analiza motivacije - važno što detaljnie prikupiti podatke o

osobama, okolnostima i predmetima koji mgu poslužiti kao

potkrepljivači te ih razvrstati u hijerarhijski poredak - neophodni

4

su za ravilno i primjereno korištenje potkrepljivanja od strane

terapeuta i drugih osoba, posebno onih koje su klijentu značajne

4. analiza razvoja - odnosi se na klijentova biološka i

sociokulturološka iskustva te su pitanja formirana tako da

odgovore na sljedeća pitanja:

a) daju opis uobičajenog ponašanja u različitim hronološkim

periodima života

b) dovode u vezu specifične nove okolnosti sa specifičnim

promjenama u ponašanju

c) dovode u vezu promijenjeno ponašanje sa drugim biološkim i

sociološkim varijablama- da bi se došlo na sadašnji problem

5. analiza samokontrole - ispituje analizu i stepen samokontrole u

svakodnevnom životu klijenta - utvrđuju se događaji, osobe i

situacije koje mogu potkrijepiti samokontrolirajuća ponašanja

6. analiza društvenih odnosa - utvršuje se ko su osobe u okruženju

klijenta koje mogu odstupati na njegova odstupajuća ponašanja ili

na koje on može utjecati

7. analiza sociokulturne i fiziološke okoline - služi utvrđivanju

moguće kontradiktornosti između ličnih otreba pojedinca i

društvenih pravila okoline

- ukratko, FAP se može objasniti kao postupak kojim se :

a) iz složenog ponašanja izdvaja neko odstupajuće (simptom)

b) uočava funkcionalni odnos između zavisne i nezavisnih varijabli

c) predviđa promjenu nezavisne varijable koja bi mogla dovesti do

promjene zavisnih varijabli (nepoželjnog ponašanja)

5