Flexibilnost-Varijabilnost-Adaptabilnost 2014 Part1

F l e x i b i l n o s t / v a r i j a b i l n o s t / a d a p t a b i l n o s tu o r g a n i z a c i j i s t a n a

A HOME...

.... IT IS A PLACE OF DREAMS....I Gaston Bachelard I

Velike promjene u suvremenom nainu ivota: sve vea uloga novih informacijskih tehnologija (ICT) globalizacija i individualizacije - bazirana na novim ICT transformacija obitelji parovi bez djece, samci... sve vea nezavisnost unutar obitelji promjenljive individualne potrebe substitucija privatnog prostora difuznim servisnim prostorima (rad kod kue) konverzija stambenih prostora, multifunkcionalnost konstantna fluktacija radne snage vezana na ekonomsku nestabilnost prihvaanje ideje o mobilnosti promjene u odnosu prema privatnom vlasnitvu...

EVOLUCIJA U SOCIJALNOM PONAANJU

Measurement of emerging forms of families and householdsby UNITED NATIONS ECONOMIC COMMISSION FOR EUROPE

obiteljikuanstva

> velike promjene /Europa & Sjeverna Amerika/

BRAKsve manja vanost sve vei broj razvoda> nove strukture obitelji i naina ivota

EU-27 _ 2011 najvei broj kuanstavasamci _ 31.4% par odraslih' bez djece _ 24.7% par odraslih' sa jednim djetetom _ 21.0%

EEA - European Environment Agency

Potronja domainstva - EU 2006.

FAMILY CYCLE

FAMILY TYPE I

FAMILY TYPE II

FAMILY TYPE III

Evolucija u socijalnom ponaanju koncept dizajna suvremenog stanovanja koncept odnosa izmeu stanovanja i okolia

Gerrit Rietveld: Schrder House, Utrecht, 1924.Investitor: ga Truus Schrder Schrader - majka troje djece

- kua sa to manje zidova

Gerrit Rietveld: Schrder House, Utrecht, 1924.

razliiti ljudi isti prostor arhitektura - konstantno mijenjanjedom - ne samo kao zadovoljenje primarnih potreba dom - izraz identiteta

Heterogenost, polifunkcionalnost, polivalentnost - odlike novog naina stanovanja razliitost - homogenostotvorenost, fleksibilnost - specijalizacijaindustrijalizacija - manufakturni rad individualnost - kolektivizam

sve vei stupanj educiranostisve vei standard ivljenja = velike mogunosti izboramogunost izbora = vrijednosni kriterij

velika ponuda kvalitetnih mogunosti +

visoki stupanj participacije =

realizacija individualnih zahtjeva

HOUSING is not a fieldfor the self-aggrandizement of architects,

but A DISCIPLINEin which we have to formulate

a relatively CLEAR INTERFACE between the PUBLIC and PRIVATE realm

as part of a SOCIAL CONSENSUS

Dietmar Eberle

U ininjersko - tehnikom smislu:razvijati dovoljno otvorene, transformabilne sisteme

kvaliteta ivota / stanovanja =

mogunost svakog pojedinca da zadovolji svoje potrebe, elje i aspiracije

kvaliteta ivota / stanovanja=

mnogoznana funkcionalnost =

sloboda / demokratsko stanovanje

participacija (poznatih) korisnika - institucije civilnog drutva neprofitni odnososiguranje bogatstva rjeenja=>kvalitet ivota, humanost, demokratinost i sloboda ivljenja

osnovne vrijednosne kategorije ininjersko tehnikog smjera stanovanje budunosti:FLEXIBILNOSTVARIJABILNOSTADAPTABILNOST

FLEKSIBILNOST - oblikovni i ininjersko-tehniki proces projektira se i izvodi na bazi nosivih konstrukcija modularna koordinacija (Europa modul) transformabilnost oblika flexibilnost umjesto specijalizacije ista podjela prostora konstruktivni raster - fleksibilnost rjeenjamogunost suhe ili mokre gradnjemobilnost pokretljivost ovjeka unutar prostoraFLEXIBILNOST potreba za promjenom mjesto stanovanja - socio-psiholoki proces izmjena stambenog prostora

VARIJABILNOST - nenosive konstrukcije koritenje pregradnih zidova kao kliznih stijena jednostavna transformacija prostora akustini zahtjevi suha gradnja

ADAPTABILNOST instalacijski vorovi tehnoloka opremljenost ugradbeni ormari, kuhinje... mora biti projektirana!

oslobaanje interijerakoncentracija servisnih prostorijapregrade kao tehnoloke zonefluidni i transformabilni prostori prefabrikacijaklizne stijenepaneli...istraivanje novih (eksperimentalnih) prostornih sustava promjene potreba, elja i aspiracija korisnika multifunkcionalnost individualizacija participacija implementacija ICTsuvremeni dizajn najsuvremenije dostupne tehnologijeinteligentni okoli strategija odrivog razvoja & ekoloki pristup

STATUS STANA ZA NEPOZNATOG KORISNIKA =>STATUS STANA ZA POZNATOG KORISNIKA zavrno oblikovanje i definiranje stana tlocrtna organizacija postavljanje pregradnih stijena, internih stubita terase, loggie... kuhinje, kupaonice...bez posljedica na oblikovanje zgrade zahtjevi kupacatrini uvjeti

Jedan od kljunih elemenata razvoja - ICT u najranijoj fazi projektiranja - ICT, vizualizacije, interakcije, paralelno procesiranje...

svijest i kultura o stanovanju - participacija ljudi participacija korisnika - specifina metoda koju moramo uspostaviti

VIRTUALNO REALNO...Virtualnost = demokracija...

Paralelno istraivanje realnog & simuliranje budueg kroz virtualno visoki stupanj edukacije i participacije realno prosuivanje na prividno empirijskoj razini

mogunost izbora = vrijednosni kriterij

kvaliteta je kvantitativna ponuda kvalitetnih rjeenja

istraivanja flexibilnosti

to je flexibilno stanovanjeflexibilno stanovanje prostor koji se prilagoava promjenljivim zahtjevima korisnika

zato flexibilno stanovanje? mogunost biranja tlocrtnih dispozicija mogunost adaptacije postojee tlocrtne dispozicije potencijal implementacije novih tehnologija i nadogradnje postojeih tehnologija prilagodba demografskim promjenama ... ak i potpuna promjena namjene objekta smanjivanje prepreka i trokova adaptacije

University of Sheffield School of Architecture Prof. Jeremy Till & Sarah Wigglesworth & Dr Tatjana Schneider

Mies van der Rohe: Weissenhof, 1927.Zalae se za elastinu kuu i ostvaruje primjenu flexibilnosti

Mies van der Rohe: Weissenhof, 1927.elastina kua- primjena flexibilnosti

Flexibilnost

Relativna

Apsolutna

Obogaenarelativna

Nazadanojpovrini

Napromjenjivojpovrini

Prof. Grozdan Kneevi

Prof. Branko Kincl

Archigram,RonHerron:TheWalkingCity,1964.

Archigram,PeterCook:Plugincity,1964.

Nakagincapsuletower;KishoKurokawa,1970./72.

SAR Stichting Architecten ResearchNizozemska fondacija za arhitektonska istraivanjaosnovana1965.aktivna do poetka 1990-ihOsniva - JOHN HABRAKEN1960-te & 1970-te"Housing for the Millions"

N.J. Habraken, icons or hieroglyphicspertaining to housing construction

osnovne znaajke sistema SAR: sistem je razraen na bazi klasinih konstrukcija popreni nosivi zidovi modularna koordinacija podjela funkcija stana prema skupnim obiljejima

zone i margine

Modularna koordinacija Europa modul60, 30, 10 cm

Modularna koordinacija Kontinuirani sustav

diskontinuirana mrea kotska mustra

Konstruktivni sustav popreno nosivi zidovi

Konstruktivni sustav uzduno nosivi zidovi

Konstruktivni sustav skelet

sistem SAR

Podjela funkcija stana prema skupnim obiljejima podjela na zone i margine

alfa zona pojas uzdu proelja - glavne prostorije (DB, SP)beta zona pojas u unutranjosti zgrade (servisi)gama zona pojas unutar ili izvan zgrade - javno komunikacijedelta zona pojas izvan zgrade (balkoni, terase, loggie)

Branko Kincl: stambeno-poslovna zgrada, Klaka, S2, Zagreb, 1979-83.

Branko Kincl: Stambeno poslovna zgrada, Zagreb, Dubrava, Klaka, S2, projekt 1977.

Branko Kincl: stambeno poslovna zgrada, Klaka, S1, Zagreb, 1979-83.

UL

DB KH

KP

UL

DB KH

KP

SP

Branko Kincl: viestambena zgrada, Klaka, , S1, Zagreb, 1979-83.

UL

BL KH

GP

UL

DBKH

KP

SP

DB SP SP

KP GAR

SP

Branko Kincl: stambeno poslovna zgrada, Klaka, S1, Zagreb, 1979-83.

Miroslav Stella: Stambeni tornjevi, Zagreb, Sopot, projekt 1968.

UL

DB

KHKP

UL

DB KH

KPSP


SP

SP

UL

DB

KH

KP

UL

DB KH

KPSP


SP

SP SP

SP

KH UL KP

DB

Walter Stamm: Funktionsneutrale Rume, natjeajni projekt, vicarska, 1987.Kako postii flexibilnost na relativno determiniranoj strukturi i tlocrtnom planuPrimarna struktura - serija fiksnih elemenata izmeu popreno nosivih zidova

Walter Stamm: Funktionsneutrale Rume, natjeajni projekt, vicarska, 1987.Elementi (30cm duine) sugeriraju, ali ne odreuju podjelu prostorarazmak od 60, 90 ili 150 cm

Walter Stamm: Funktionsneutrale Rume, natjeajni projekt, vicarska, 1987.Stubite privatni ili javni prostorEtaa 1 stan ili 2 stanaNajmanji stan - 34 m2, pa do max 4-etani stan od 185 m2 ili 245 m2

Jean Nouvel, Jean-Marc Ibos: NEMAUSUS, socijalno stanovanje, Nimes, 1985-1987.

Jean Nouvel, Jean-Marc Ibos: NEMAUSUS, socijalno stanovanje, Nimes, 1985-1987.najvei broj stanova od 97 m2 i 116 m2

Jean Nouvel, Jean-Marc Ibos: NEMAUSUS, socijalno stanovanje, Nimes, 1985-1987.

Jean Nouvel, Jean-Marc Ibos: Nemausus, socijalno stanovanje, 1985.

SITUACIJAR. Gaupp-Kandzora & H. Merkel: Flexible Wohnungen, socijalno stanovanje, 1973.

Struktura stanova i korisnika

POVRINA 83,53 m2 POVRINA 65,13 m2

PRVA ETAA

POVRINA 91,73 m2POVRINA 83,53 m2

POVRINA 91,73 m2 POVRINA 83,53 m2

POVRINA 83,53 m2

POVRINA 101,43 m2

3 osobe roditelji + malo dijete 3 osobe roditelji + kolsko dijete

3 osobe roditelji + kolsko dijete 3 osobe majka + kolsko dijete + prijatelj

5 osoba roditelji + troje djece (11/16/18) 5 osoba roditelji + troje djece (5/8/9)

5 osoba roditelji + troje djece (2/7/8) 5 osoba roditelji + dvoje djece + djed

6 osoba roditelji + etvero djece

8 osoba roditelji + estero djece

Lhabitat Montreal - Parc Jean-DrapeauMoshe Safdie, 1967.[ ]

koncept

[Moshe Safdie: Lhabitat Montreal ]

Moduli - 11.7 x 5.3 x 3 m


158 stanova (danas 150) 16 razlicitih tipova, 354 modula6% - 1 modul

60% - 2 modula29% - 3 modula

4% - 4 modula1% - 5 modula1 st - 8 modula


Moshe Safdie & David, Barot, Boulva: Habitat, Montreal, Canada

Habitat[Moshe Safdie: Lhabitat Montreal ]

Flexibilnost-Varijabilnost-Adaptabilnost 2014 Part1

Documents

Transcript of Flexibilnost-Varijabilnost-Adaptabilnost 2014 Part1