FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka...

58
FIZIČKE OSOBINE I STRUKTURA MOLEKULA

Transcript of FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka...

Page 1: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

FIZIČKE OSOBINE

I

STRUKTURA MOLEKULA

FIZIČKE OSOBINE

Aditivne osobine ndash predstavljaju zbir vrednosti

odgovarajuće osobine konstituenata sistema

Konstitutivne osobine ndash zavise od načina vezivanja atoma

u molekulu a u manjoj meri od njihove prirode i broja

Koligativne osobine ndash zavise od broja molekula u sistemu

a ne od njihove prirode

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

MOLARNA ZAPREMINA

Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa

Vm0 = (00224141 00000002) m3mol

Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i

konstitutivna osobina

spm MvM

n

VV

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 2: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

FIZIČKE OSOBINE

Aditivne osobine ndash predstavljaju zbir vrednosti

odgovarajuće osobine konstituenata sistema

Konstitutivne osobine ndash zavise od načina vezivanja atoma

u molekulu a u manjoj meri od njihove prirode i broja

Koligativne osobine ndash zavise od broja molekula u sistemu

a ne od njihove prirode

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

MOLARNA ZAPREMINA

Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa

Vm0 = (00224141 00000002) m3mol

Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i

konstitutivna osobina

spm MvM

n

VV

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 3: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

MOLARNA ZAPREMINA

Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa

Vm0 = (00224141 00000002) m3mol

Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i

konstitutivna osobina

spm MvM

n

VV

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 4: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

MOLARNA ZAPREMINA

Idealno gasno stanje na T = 27315 K i p = 101325 kPa

Vm0 = (00224141 00000002) m3mol

Tečnosti Molarna zapremina tečnosti je aditivna ali i

konstitutivna osobina

spm MvM

n

VV

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 5: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

KOP (1)

Izomerna jedinjenja imaju približno istu molarnu zapreminu

na temperaturi ključanja

CH3(CH2)5CH3 ndash n-heptan Vm = 1476 cm3mol

CH3CH(CH3)(CH2)3CH3 ndash izo heptan Vm = 1475 cm3mol

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 6: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

KOP (2)

Molarna zapremina članova homologog niza ugljovodonika

na temperaturi ključanja raste za svaku CH2 grupu za 22

cm3mol

Određivanje ekvivalenta zapremine vodonika

2Vm(H) = Vm(CnH2n+2) - nVm(CH2)

= Vm(CnH2n+2) - n 22 = 11 cm3mol

Vm(H) = 55 cm3mol

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 7: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

KOPOVO PRAVILO (empirijsko)

Molarne zapremine mnogih tečnosti kada se određuju na

njihovim temperatura ključanja pod atmosferskim pritiskom

jednake su sumi zapremina atoma konstituenata

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 8: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

KOPOVO PRAVILO

Zapreminski ekvivalenti elemenata cm3mol

H 55

C 110

Cl 228

Br 278

I 375

-O- 78 (OH)

O= 122(C=O)

S 226

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 9: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

KOPOVO PRAVILO

Ekvivalenti zapremine elemanata mogu poslužiti samo za

približno izračunavanje molarnih zapremina tečnosti

(Kopovo pravilo ne daje zadovoljavajuće rezultate čak i

kada se uzme u obzir konstitutivni faktor)

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 10: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 11: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PARAHOR

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 2899 09787 2638

61 2361 08330 2647

120 1648 07616 2643

240 347 05739 2657

Meklod C

41

t(0C) (mNm) -rsquo(gcm3) C(hellip)

20 1701 07109 2856

50 1369 06713 2865

110 700 05707 2865

170 142 03785 2884

C6H6 (C2H5)2O

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 12: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PARAHOR

PconstM

41

4141

mV

MP

BmB

AmA

B

A

V

V

P

P

41

41

Sagden

rsquoltlt

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 13: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

ATOMSKI I STRUKTURNI EKVIVALENTI

PARAHORA

Ugljenik 48 Trostruka veza 466

Vodonik 171 Dvostruka veza 232

Azot 125 Fosfor 392

Kiseonik 200 Sumpor 485

O2 u estrima 600 3-člani prsten 167

Brom 680 4-člani prsten 116

Jod 900 6-člani prsten 61

Fluor 250 Naftalinski prsten 122

2143341

sgcm

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 14: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PARAHOR ndash primer 1

C6H4CH3CN ndash toluolnitril

[P]teor = 8 [P]C + 7 [P]H + [P]N + [P]6-prsten + 3 [P]= + [P]

= 8middot48 + 7 middot171 + 125 + 6 middot61 + 3 middot232 + 466

= 2929

[P]expo-TN = 2996 [P]expm-TN = 2956 [P]expp-TN = 2944

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 15: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

ciklična struktura

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 16: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

linearna struktura CH3CH(OH)CH2CH(OH)CH2CHO

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]=

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot232

= 3172

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 17: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

ciklična struktura

[P]teor = 6 [P]C + 12 [P]H + 3 [P]O + [P]6-prsten

= 6middot48 + 12middot171 + 3middot200 + 1middot61

= 3001

CH3

CH3

H3C

O

O

O

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 18: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PARAHOR ndash primer 2

(C2H4O)3 ndash paraaldehid

[P]teor = 3172 ndash linearna struktura

[P]teor = 3001 ndash ciklična struktura

[P]exp = 2987

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 19: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PARAHOR

Primer

Koliki je parahor C2H6 ako je [P]CH3Cl = 110 [P]CH4 = 73 i

[P]HCl = 71

Rešenje

[P]CH2 = [P]CH3Cl ndash [P]HCl = 110 ndash 71 = 39

[P]C2H6 = [P]CH4 + [P]CH2 = 73 + 39 = 112

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 20: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

Molarna zapremina

Parahor

Molarna refrakcija

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 21: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

ŠTA SE DEŠAVA KADA SVETLOST NAIĐE

NA GRANIČNU POVRŠINU

bull deo zračenja se reflektuje

bull deo zračenja se apsorbuje

bull deo zračenja se propusti

(prelomi)

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 22: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

REFLEKSIJA

Upadni

ugaoUgao

refleksije

Jednakost upadnog i prelomnog ugla

ru

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 23: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PRELAZ IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

Pri prelazu iz jedne sredine u drugu dolazi do promene brzine

Slično je i sa svetlošću

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 24: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PRELAMANJE SVETLOSTI

A ona je u stvari ovde

On vidi

ribu

ovdehellip

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 25: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PRELAMANJE SVETLOSTI

iz ovog položaja se ne

može videti novčić u čaši

novčić se može videti kad

se čaša napuni vodom

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 26: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

PRELAZ SVETLOSTI

IZ JEDNE SREDINE U DRUGU

bull menja se brzina svetlosti

bull menja se putanja svetlosnog zraka

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 27: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja N - optička osobina karakteristična za svaku

providnu izotropnu supstanciju

Primena

1) Identifikacija - u neorganskoj hemiji i analizi masti uljašećera

2) Kvantitativno određivanje - merilo čistoće - produktidestilacije industrija hrane biohemija

3) Određivanje strukture

vcN

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 28: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

INDEKS PRELAMANJA

rr

cv

Elektromagnetna teorija svetlosti

rrvcN

rr N 1

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 29: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

VAZDUH rarr VODA

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 30: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

VODA rarr VAZDUH

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 31: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

SNELIJUSOV ZAKON

Vilebrord Snelijus je 1626 god izveo zakon refrakcije

Ni - indeks prelamanja sredine koju svetlost napušta

i - upadni ugao između upadnog zraka i normale na graničnu

površinu

Nr - indeks prelamanja sredine u koju svetlost ulazi

r - prelomni ugao između prelomnog zraka i normale na

graničnu površinu

rrii NN sinsin

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 32: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

ZAKON REFRAKCIJE

žuti trougao

zeleni trougao

d

tv11sin

d

tv22sin

1

2

2

1

2

1

2

1

sin

sin

n

n

nc

nc

v

v

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 33: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

KRITIČNI UGAO

1

21

2

2211

sin

2

sinsin

N

N

NN

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 34: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

POTPUNA REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 35: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 36: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

REFRAKCIJA I REFLEKSIJA

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 37: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

ZAKON REFRAKCIJE

2

1

2

1

1

2

1

221

sin

sin

v

v

vc

vc

N

Nn

relativni indeks prelamanja

N1(vazduh) = 100027 N2 n21

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 38: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

n za = 589 nm

sredina n sredina n

vakuum 100 ugljendisulfid 163

vazduh (STP) 10003 KCl (č) 149

voda (20C) 133 KI (č) 167

aceton 136 staklo 150 ndash 190

ugljentetrahlorid 147 safir 177

polistiren 155 dijamant 242

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 39: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

MERENJE n

Indeks prelamanja se meri

bull refraktometrijski

bull interferometrijski

Talasne duine svetlosti koje se primenjuju u refraktometriji

(nm) oznaka izvor boja

5896 nD Na para žuta

6563 nC n H crvena

4861 nF n H plava

4340 nG n H ljubičasta

5461 n5461 Hg para zelena

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 40: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

INDEKS PRELAMANJA

Indeks prelamanja je intenzivna veličina koja zavisi od

1) temperature T

T v n (= cv)

2) talasne dužine

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 41: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

n = f ()

Zavisnost n od se zove disperzija

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 42: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

DISPERZIJA

Promenjen pravac prostiranja svetlosti i rezultujuće boje su

razdvojene Kratke talasne dužine su skrenute više od dugih

bdquocrvenordquo je manje prelomljeno a bdquoljubičastordquo više

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 43: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

DUGA

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 44: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

POJAVA DUGE

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 45: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

22

0

2 1

Volfgang Selmajer

0i - frekvencija koja odgovara elektronskom prelazu u

molekulu (ili energiji jonizacije)

ai - koeficijent srazmeran oscilatornoj jačini prelaza

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 46: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

DISPERZIJA REFRAKCIJE

i i

ian

2

0

2

22

1

142

2

CB

n

c

ca

i

i

2

0

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 47: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

DISPERZIJA REFRAKCIJE

Ogisten Luj Koši

42

CBAn

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 48: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

n različitih materijala ndash stakla

Promena indeksa prelamanja SiO2 sa koncentracijama dopiranih

oksida (rezultati su bazirani na merenjima na talasnoj dužini oko 600 nm)

n

mol

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 49: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

n silikatnog stakla

Sastav stakla (mol )

A čisto silikatno staklo

B 135 GeO2 865 SiO2

C 91 P2O5 909 SiO2

D 133 B2O3 867 SiO2

E 10 F 990 SiO2

F 169 Na2O 325 B2O3

506 SiO2

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 50: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

MOLARNA REFRAKCIJA

specifična refraktivnost(empirijski je utvrđeno da za određenu tečnost i nezavisna od T)

1

2

12

2

n

nr

M

n

nR

2

12

2

1n

1nM

molarna refraktivnost(aditivna i konstitutivna veličina)

specifična refrakcija

molarna refrakcija(teorijski izvedena aditivna i konstitutivna veličina za

određenu tećnost i nezavisna od p T i agregatnog

stanja)

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 51: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

MOLARNA REFRAKCIJA

pm VVM

n

nR

2

12

2

Teorijski je pokazano da [R] predstavlja pravu molarnu

zapreminu

Vm ndash izmerena molarna zapremina

Vp ndash zapremina praznog prostora

u jednom molu supstancije

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 52: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

[R] ndash PRIMENA (1)

Procena poluprečnika molekula (pretpostavka ndash molekuli

su sfernog oblika)

3

3

4rNR A

3

4

3

AN

Rr

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 53: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

VjAi RnRnR

ni - broj atoma

nj - broj višestrukih veza

Aditivna i konstitutivna veličina pružanje uvida u strukturu

molekula poznatog hemijskog sastava

[R] ndash PRIMENA (2)

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 54: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

Vodonik 1100 Kiseonik (u CO grupi O=) 2211

Ugljenik 2418 Kiseonik (u etrima O) 1643

Hlor 5967 Kiseonik (u OH grupi O) 1525

Brom 8865 Dvostruka veza 1733

Jod 13900 Trostruka veza 2398

3-člani prsten 0710 4-člani prsten 0480

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE ZA NATRIJUMOVU D-LINIJU

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 55: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

R RD R R

C 2413 2418 2438 2466

H 1092 1100 1115 1127

O(CO) 1189 2211 2247 2267

O(OH) 1522 1525 1531 1541

= 1686 1733 1824 1893

2328 2398 2506 2539

ATOMSKI I STRUKTURNI

EKVIVALENTI REFRAKCIJE

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 56: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

C6H12 C6H6 (C2H5)2O CHCl3

Izmereno

Izračunato

2771

2767

2615

2631

2248

2231

2140

2142

STRUKTURNA ODREĐIVANJA

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 57: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

E = Reksp Rizr optička anomalija

E gt 0 optička egzaltacija

E lt 0 optička depresija

OPTIČKA ANOMALIJA

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)

Page 58: FIZIČKE OSOBINE - ffh.bg.ac.rs · Hlor 5,967 Kiseonik (u OH grupi, O ) 1,525 Brom 8,865 Dvostruka veza 1,733 Jod 13,900 Trostruka veza 2,398

2211

2

2

212

1 MxMx

n

nR

221121 RxRxR

Kvantitativna određivanja

na osnovu refrakcija smeše

[R] ndash PRIMENA (3)