FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

29
FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA Prof. dr. sc. Vesna Vašiček Mirjana Hladika, dipl. oec.

description

FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA. Prof. dr. sc. Vesna Vašiček Mirjana Hladika, dipl. oec. SADRŽAJ. Pregled zakonodavnog okvira koji regulira područje djelovanja i rada knjižnica u sustavu visokog obrazovanja Izvori financiranja knjižnica u sustavu visokog obrazovanja - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

Page 1: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG

OBRAZOVANJA

Prof. dr. sc. Vesna VašičekMirjana Hladika, dipl. oec.

Page 2: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

SADRŽAJ• Pregled zakonodavnog okvira koji regulira

područje djelovanja i rada knjižnica u sustavu visokog obrazovanja

• Izvori financiranja knjižnica u sustavu visokog obrazovanja

• Značenje svakog od izvora financiranja u ukupnim izvorima financiranja

• Primjer Ekonomskog fakulteta u Zagrebu• Prijedlozi i preporuke za poboljšanje regulatornog

okvira rada i financiranja knjižnica u sustavu visokog obrazovanja

Page 3: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

ZAKONODAVNI OKVIR• Zakon o knjižnicama (Nar. nov. 105/1997.)

• dvije izmjene Zakona (Nar. nov. 5/1998. i Nar. nov. 104/2000.)

• Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Nar. nov. 123/2003.)

• Statut Sveučilišta u Zagrebu

• Pravilnik o osnovama financiranja Sveučilišta u Zagrebu (listopad 2007.)

Page 4: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

FINANCIRANJE KNJIŽNICA• Zakon o knjižnicama čl.29.

– Sredstva za rad samostalnih knjižnica, odnosno knjižnica u sastavu osigurava osnivač

– Za posebne programe - osnivači, jls, ministarstva, pravne i fizičke osobe

– Za posebne zadatke - ministarstvo kulture, obrazovanje i športa kroz državni proračun

– Sredstva se osiguravaju i iz prihoda od obavljanja djelatnosti, sponzorstva, darovanja i na drugi način (dopuna 2000 god.)

• Visokoškolske i sveučilišne knjižnice dužni su osnovati osnivači visokih škola i sveučilišta uz uvjet da su osigurani:

• knjižnična građa • stručno osoblje • prostor, oprema i sredstva za rad knjižnica

Page 5: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

FINANCIRANJE KNJIŽNICA• Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju – Financiranje nastavne i znanstvene djelatnosti iz svih izvora

(proračun, vlastiti, donacije)– Raspodjela sredstava ovisno o izvoru u nadležnosti

ministarstava, sveučilišta i/ili sastavnica sveučilišta – Financiranje knjižnica nije izravno istaknuto – financiranje u

okviru redovne nastavne i znanstvene djelatnosti• Statut Sveučilišta u ZG

– Sveučilišni knjižnični sustav funkcijski povezuje knjižnice znanstveno-nastavnih, umjetničko-nastavnih i znanstvenih sastavnica.

– Sveučilišni knjižnični sustav je svojim knjižnično-informacijskim uslugama dio znanstvene, istraživačke, umjetničke i nastavne djelatnosti Sveučilišta.

Page 6: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

FINANCIRANJE KNJIŽNICA• Pravilnik o osnovama financiranja Sveučilišta

u Zagrebu – Knjižnična (bibliotečna) i informatička djelatnost

sastavnice Sveučilišta i Sveučilišta smatra se sastavnim dijelom Programa nastavne djelatnosti

– Program nastavne djelatnosti financira se iz Državnog proračuna preko nadležnog ministarstva i iz ostalih zakonom dopuštenih izvora

– Intencija je da se u financiranju kroz lump-sum (cjeloviti iznos) financira i knjižnična djelatnost u funkciji nastave

Page 7: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

IZVORI FINANCIRANJA

Financiranje djelatnosti i troškovi djelatnosti vidljivi:

• IZRAVNO– troškovi nabave knjiga, časopisa, baza podataka,

posebnih aktivnosti knjižnica• NEIZRAVNO

– osiguravanje prostora, opreme i drugih uvjeta rada te plaća i drugih troškova zaposlenih

• Ne raspolaže se preciznim podacima o troškovima knjižnica i izvorima financiranja knjižnica u cjelovitom iznosu

Page 8: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

IZVORI FINANCIRANJA

Najznačajniji izvori:

• sredstva iz državnog i lokalnih proračuna (MZOŠ i ostali)

• vlastita sredstva• donacije • međuknjižnična posudba

Page 9: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

ZNAČENJE POJEDINOG IZVORA FINANCIRANJA

• najvažniji izvor jesu vlastita sredstva

• knjižnice se manjim dijelom financiraju iz sredstava državnog proračuna (MZOŠ)

• donacije – od fizičkih i pravnih osoba – važan izvor financiranja - teško je planirati njihov iznos

Page 10: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

• MZOŠ sudjeluje u financiranju nabave stranih časopisa i u nabavi baza podataka

• Odluka o kriterijima za novčanu potporu nabavi stranih časopisa

• tri kriterija:1. predmet novčane potpore

2. korisnik sredstava i 3. način odobravanja potpore

Page 11: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

ANALIZA UDJELA VLASTITIH PRIHODA

U UKUPNIM PRIHODIMA(SVEUČILIŠTE U ZAGREBU)

Page 12: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

Tablica 1. Vlastiti prihodi Sveučilišta u Zagrebu

PrihodUdio u vlastitim prihodima (u %)

Udio u ukupnim

prihodima (u %)

Školarine dodiplomski studij poslijediplomski studij

44,130,413,8

13,59,34,2

Znanstveno-obrazovna, nakladnička i stručna djelatnost

40,9 12,5

Legati i pokloni 1,2 0,4Iznajmljivanje prostora i opreme

3,0 0,9

Ostali prihodi 10,8 3,3

Page 13: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

Tablica 2. Vlastiti prihodi u ukupnim prihodima (10 “najvećih”)

Naziv visokog učilištaUdio vlastitih

prihoda u ukupnim prihodima (u %)

Ekonomski fakultet 68,3Građevinski fakultet 58,8Fakultet prometnih znanosti 55,6Pravni fakultet 51,7Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

46,5

Arhitektonski fakultet 44,3Kineziološki fakultet 44,2Fakultet elektrotehnike i računarstva 41,3Rudarsko-geološko-naftni fakultet 38,8Fakultet političkih znanosti 38,6

Page 14: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

Tablica 3. Vlastiti prihodi u ukupnim prihodima (10 “najmanjih”)

Naziv visokog učilištaUdio vlastitih

prihoda u ukupnim

prihodima (u %)Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

10,9

Prirodoslovno-matematičko fakultet 7,9Katolički bogoslovni fakultet 7,2Metalurški fakultet, Sisak 6,7Muzička akademija 6,0Tekstilno-tehnološki fakultet 5,9Akademija likovnih umjetnosti 4,6Akademija dramske umjetnosti 1,5

Page 15: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU

Page 16: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

KNJIŽNIČNO DOKUMENTACIJSKI CENTAR EFZG

• veliki broj korisnika (preko 20 000)

• korisnicima omogućeno pretraživanje knjižnične građe kroz on-line kataloge, baze podataka...

• kontinuirano educiranje studenata za korištenje dostupnih elektroničkih izvora podataka

Page 17: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

KNJIŽNIČNI FOND• poslovna politika odvajanja zatvorenog i aktivnog

knjižničnog fonda u okviru kojih se izgrađuju različite zbirke (cca 125 000 svezaka knjiga, 380 naslova časopisa, elektronička građa…)

• npr. Zbirka nastavnika EF-a,• Zbirka “Zaštita”,• Zbirka “Zaklada”,• Zbirka rariteta,• Referentna zbirka,• Zbirka magisterija i doktorata...

Page 18: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

IZGRADNJA KNJIŽNIČNOG FONDA

• KLJUČNI IZVORI FINANCIRANJA: 1. Vlastiti izvori 2. Donacije 3. Razmjena 4. Sredstva iz državnog proračuna (MZOŠ) 5. Ostali izvori

Page 19: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

1. Vlastiti izvori

• kupnja monografske publikacije

• baze podataka za vlastite korisnike (JSTOR i AMADEUS)

• odlukom Dekanskog kolegija u KDC dostavlja se određeni broj primjeraka predloženih udžbenika od strane Odbora za udžbenike što ih knjižnica kupuje vlastitim sredstvima

Page 20: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

2. Donacije

• od fizičkih osoba koje daruju knjige iz svoje biblioteke

• od pravnih osoba (British Council, Američka ambasada, Algoritam)

• teško ih je predvidjeti

Page 21: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

3. Razmjena• međuknjižnična posudba – tuzemstvo i

inozemstvo

• knjižnica EFZG ima ostvarenu direktnu posudbu sa British Library (za razliku od većine drugih knjižnica kojima je posrednik u posudbi Nacionalna sveučilišna knjižnica)

Page 22: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

• aktualna razmjena knjiga sa pet institucija uglavnom iz okruženja (Hrvatska, Slovenija, BiH)

• razmjena knjige za knjigu - razmjena izdanja profesora sa EFZG sa izdanjima (udžbenicima) profesora dotičnih fakulteta • razmjena časopisa sa čak 55 institucija diljem

svijeta (Južna Amerika, Japan, Rumunjska...)

Page 23: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

4. Sredstva iz državnog proračuna (MZOŠ)• kod kupnje stranih znanstvenih časopisa MZOŠ

refundira sredstva utrošena za nabavu istih• omjer EF i MZOŠ s obzirom na sudjelovanje u

sredstvima utrošenim za nabavu stranih znanstvenih časopisa:

a) u odnosu na broj časopisa (pretplata) 74% Ekonomski fakultet 26% MZOŠ b) omjer financijskih sredstava 72% Ekonomski fakultet

28% MZOŠ

Page 24: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

• problemi u vremenskom kašnjenju povrata tih sredstava

• problemi vezani uz naknadnu odluku MZOŠ da se sredstva utrošena za nabavu određenog/ih stranih znanstvenih časopisa neće refundirati, ili da se određeni strani znanstveni časopisi u toj godini neće nabavljati

• sredstvima MZOŠ se kupuju baze podataka dostupne kroz Centar za online baze podataka

Page 25: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

5. Ostali izvori• profesori EF koji su članovi Uredništva stručnih i

znanstvenih časopisa dostavljaju određeni broj primjeraka u knjižnicu – dio ostaje u knjižnici a preostali dio ide u razmjenu

• profesori fakulteta učesnici simpozija (Cavtat, Odiseja...) dužni su dostaviti deset primjeraka, dio za knjižnicu a dio za razmjenu

Page 26: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

PROBLEMI• veliki broj korisnika – više od 20 000 studenata• nužnost povećanja knjižničnog fonda• nužnost adaptacije prostora (preuređenje

postojećeg prostora te eventualno proširenje knjižnice – na temelju već postojeće projektne dokumentacije)

• znatni problemi u prikupljanju sredstava za adaptaciju i uređenje prostora

• povećanje broja djelatnika

Page 27: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

STRUKTURA RASHODA (2007.)Vrsta troška Udio troška u ukupnim

troškovima (u %)Domaće knjige 10,94%Strane knjige 11,64%Domaći časopisi 1,77%Strani časopisi 25,02%Elektronička građa 0,05%Sustav zaštite knjižničnog fonda od otuđenja, samoposudbu i RFiD

46,81%

Oprema (izložbene vitrine, povezivanja e-indeksa i senzorskih vrata, fotokopirne kartice itd.)

1,80%

Ostalo (Crolist, Navision, uvezi, međuknjižnična posudba itd.)

1,97%

UKUPNO 100 %

Page 28: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

STRUKTURA PRIHODA (2007.)

Vrsta prihoda Udio prihoda u ukupnim prihodima (u %)

Dar i zamjena publikacija 9,15%Donacije 5,06%Sponzorstva 55,10%Zakasnine, fotokopirne kartice i usluge pretraživanja

9,62%

Odobreni DDP (Elsevier i Blackwell)

21,07%

UKUPNO 100%

Page 29: FINANCIRANJE KNJIŽNICA U SUSTAVU VISOKOG OBRAZOVANJA

HVALA NA POZORNOSTI!!!