FIKHU- L IBADAT Muhammed ef. Serdarević

8/14/2019 FIKHU- L IBADAT Muhammed ef. Serdarevi

1/136

FIKHU-L-IBADAT (propisi o osnovnim islamskim duznostima)

Muhammed ef. Serdarevic 1


2/136



1.

FIKH-Ul-IBADAT

(PROPISI O OSNOVNIM ISLAMSKIM DUNOSTIMA)

Fikh-ul-ibadat je punih pedeset godina sluio kaonajobimniji i najmjerodavniji izvor fikhskih propisa nanaem jeziku iz oblasti obredoslovlja u irem smislu, u tospadaju namaz, zekat, had i post. Do sada je ovo djelo

doivjelo tri izdan ja. Sva tri izdanja tampana su arapskimslovima, takozvanom matufova-

je izdao Reis-ul-ulema Hadi Mehmed Demaludin ef. starjeinstvo u SFRJ, izlazi up ravo na pedesetogodinjicu pedesetogodinjicu prvog izdanja. Drago nam je tomoemo da i na ovaj n

jubileja i da se time, bar u nekoliko, oduimo jednom od - neizmjerno velika. Fikh-ul-ibadat je na vjerskom slojevima, jer je u to doba broj muslimana koji su znali Osim vjerskih slubenika vrlo je mali broj onih ko ji znaju latinicu ili -ul-ibadat tampa


3/136



razumijevanju autorovih nasljednika nosilaca autorskog

jednu prazninu, koja odavno postoji. Sa osobitomvelikoduno odrekli u korist Islamske vjerske zajednicesvake materijalne naknade. Nesumnjivo je da su se na ivot bio posvetio Islamu i muslimanima u ovimkrajevima. Smatramo potrebnim napomenuti da ovo,

izvjesne neznathije korekcije u tekstu, koje se uglavnom -vanja. Izostavljenasu, uz saglasnost nasljednika autorskog prava, isto tako,neka manja poglavlja koja, s obz irom na nae prilike, nisu -sljedaika. S obziromda je Fikh-ul-ibadat pisan prije pedeset godina, kada jepismenost bila na vrlo niskom stupnju, treba shvatiti da -ul-ibadat ponovo, u netoizmijenjenom ruhu, pokucati na vrata naih domova,

Vrhovno islamsko starjeinstvo u SFRJ Sarajevo

BILJEKA O PISCU

Autor ovog djestarijim generacijama muslimana, rodio se je u Zenici 8.decembra 1882. godine. Za 36 godina ivota i 14 godinaaktivnog rada napisao je desetak do petnaest Sto manjih iozne


4/136



djela nije dovoljno istaknut u publicistici muslimana BiH.

kao dratveno-prosvjetnom radniku, koji je u tadanji - reformu ireorganizaciju toga sistema. Ova izdanje Fikh-ul- e jedan od rijetkih

osnovne vjerske nastave, organi-

Hub

zovanju imamsko-mualimskog stalekojf udruenja ipisanju vjerskih udbenika na narodnom jeziku prvi poznavalac arapskog, turskog, perzijskog i vlastitog

jezika, pod utjecajem ejh Muhameda Abduhu,Demaludina Afga- adobro poznat, pristupio je razradi programa za reformu lja, nakon zavrnog Darul-muallimina uSarajevu. Svjestan da se mektebska nastava ne moedalje obavljati po sistemu Bergivije i na stranim

jezicima, on je predloio novi program, s tim da se


5/136



kvalifi

prvoj skuptini imamsko-mualimskog drutva u referatuPreustrojstvo mektebi-ibtidaija 1904. godine. Zaostvarenje programa, napisao je na narodnom jeziku maluknjiicu u obliku pitanja i odgovora pod naslovomTemelji vjere (Usuli dinije) i vjebenicu za ispravno -sokak u kome se nalaosnovna vjerska nastava i da je jo bre pristupio njenoj

smrti svoga oca preuzeo dunost muderisa u Sulta'n- vjerske nastave kanjenika samo za tri dana napisao djeloNauka Islama, koje je i poslije njegove smrti kao iostale napisane stvari jo dugo sluilo kao jediniudbenik. U vezi s reformom mektebske nastave, radio je znao da bez solidno obrazovanog kadra ni najboljezamiljena reforma ne moe biti sprovedena. PoredMualim, koji se svojom strukturom i tematikomod rubrika Pita

veoma cijenjena i popularna, pa je kasnije izdata i kaoposebna knjiga. Pored ostalih djela u vremenu od 1904.do 1917. godine napisao je prvu {storiju Islama podnazivom Kratka povijest Islama i Fikh-ul-ibadat Dvije opasne socijalne bolesti i Istinitost Boijeg -- i koji bi u


6/136



islamskom muzeja nae zemlje, kojeg nema, bili veomaatraktivni eksponati, nestali su nakon njegove smrti. Tako

bi se u dananjoj polemici o prvim prevodiocima bi morale biti poznate. Sa Tariku, Misbahu, Biseru, Mualimu i drugim znanjima i vrio izuzetnu misiju prosvjetitelja, kakvih kodnas nije bilo ba mnogo. U znak potovanja prema onima

1909. godine biografije ejh Muhameda Abduhu, Abul AlaEl Mearije, Sejh Muslihudina Sa-dije i Tekijudina Ibni svrava najvie kole niti da obavlja dunost visokihvjerskih funkcionera. Pa mjesta donje hijerarhijske skale, to objanjava i njegovoodbijanje poloaja muftije u Travniku. Jedna od rijetkih u svom poslu. Pisao je za imperativ trenutka, za mnogeinicijative koje je inspi- izdanje Fikh-o napretku muslimanske zajednice, kojoj je posvetio ivot

bar ne u onom obima, kakav je on pretpostavljao. O setest nepunih


7/136



se potpuno afirmisao u svom opredjeljenju, a ono to je

ivot, uradila daleko vie. U tom pogledu,gotovo da je bio usamljena pojava naeg drutvenogivota onog vremena. Po strani od svakodnevnih, najranijoj mladosti opredijelio. Tu m isiju je zaista ispunio.Umro je 26. maja 1918. godine. O pedesetogodinjicinjegove smrti pojavljuje se -ul-ibadata. Mjeseca maja 1968. godine M. S.

BISMILLAHIR-RAHMANIR-RAHIM

ELHAMDU LILLAHI RABBIL-ALEMIN. VEL-AKIBETU

LIL-MUTTEKIN. VESSALATU VESSELAMU ALA

SEJJIDI L-MURSELIN-MUHAMMEDIN VE ALA

ALIHI VE ASHABIHI EDMEIN.

UVOD

MUKELLEF-MUKELLEFIN

time to mu je dao pamet l razum, ali ga je zato zaduio raznimdunostima, zapovjedivi mu neke stvari i zabranivi mu opet

uzima za zlo i kod Boga i kod ljudi ako izostavi ono to je duan uraditi. No, nije svaki n -zadueni.


8/136



FIKH

pojedina ljudska djela zove se Ilmi- kh.Onaj ko se bavi tom naukom zove se fakih. Prema tome jefikh nauka koja pretresa sve postupke punoljetnih ljudi sa slobodno

Ahkami-er'ijje (senatske presude)

Iz spomenute definicije fikha se vidi da eriatska osuda o se zove vudub a

drutvo mekruh. Prema tome: vudub, hurmet, ibahat, nedb ikerahet su eriatske presude (ahkami-er'ijje). One seprimjenjuju na sve postupke punoljetnih i pametnih ljudi, a tipostupci zovu se ef'ali mukellefin .

Farz, vadib

vriti zove vadib. No, vadiba ima dvije vrste: jedni se zovuse sigurno zna da ga je Bog d . . zapovjed io, i ko ga takvim ne posve sigurni da se Boja zapovijed odnosi ba na njega. Zato ga kao takvog ne vjeruje da je


9/136



nevjernik, ali ko ne izvrava i jedno i drugo, grijean je i

znalo se da je ba to (a ne drugo) Bog d. . izvjesnomzapovijedi naredio ili ne; 2) ono to se prema vjerskimpropisba to a ne drugo Bog d. . zapovjedio .

Farzi-ajn i farzi-kifaje

Farzove opet dijelimo na: farzi-ajn i farzi-kifaje.

Farzi-ajn je onaj farz koji mora vriti svaki sposoban musliman,kao npr. pet vakata namaza klanjati ili postiti mjesec ramazan.Farzi-kifaje je onaj farz koji se kao dunost odnosi na cijelo

jedno drutvo zajednicu muslimana, pa ako ga neki od njihizvri, s ostalih spada ta dunost, a ako ga niko od njih ne svi kod Boga grijeni i odgo-

Sunnet, mustehabOno to Allah d. . nije zapovjedio da se radi, ali je Muhameda. s. r s u n n e t.Sunneta ima dvije vrste: Sunneti-huda i Sunneti--zaide(mnoina Suneni-huda i Suneni-zevaid). U prve spadajupostupci i djela u stvarima vjere koje je Muhamed a. s. redovnoradio, kao npr. demat i klanjanje nekih sunneta. U druge

oduljivanje rukju'a i seddei si.).

SuntLi-huda treba da vrimo, a suneni -zevaid lijepo je vriti, ali dijelimo na sunneti-ajn i sunneti-ki- sva-


10/136



Mustehab je ono to je Muhamed a.s. rijetko radio ili je rekaoza to da je lijepo raditi, kao npr. klanjati ikin-dijske sunnete.

e mu to upisano u sevab, a-zaide su gotovo jedno te isto.

Mekruhi-tahrimen, mekruhi-tenzihen

mekruh. Mekruhe dijelimo na dvije vrste: Mekruhi-tahrimeni mekruhi- sasvim bliska haramu, kao npr. nagomilavanje- hrane u doba

oskudice u namjeri da se proda po viim cijenama. Mekruhi--tenzihen je manje runo djelo, kao npr. jesti lijevom rukom.Prema farzu stoji haram. Farz su dunosti koje je Bog d. .

jasno naredio, a haram stvari koje je jasno zabranio. I jedno i stoji mekruhi-tahrimen a prema sunne-ti-huda mekruhi-tenzihen. Sunneti-zaide i mustehab su na istom stepenu. Obase mogu nazvati imenom mendub .

Podjela fikha

dijela: ibadat, munakehat, muamelat i ukubat.Ibadat su propisi o vjerskim obredima, m u n a k e-h a t govorikao npr. kupoprodaju, a ukubat govori o kaznama za prekrajepojedinih vjerskih propisa. U ibadete spadaju uglavnom: vora samo oibadatu, tj. o ovim vjerskim dunostima, ito najprije o namazu najprije biti govora o tim propisima.


11/136



Osnove fikha Edillei-er'ijje

Osnove fikha su: Kur'an, Sunnet, I dima i K i j a s.

Kur'an je Boija knjiga, Sunnet je ono to je Alejhisse-lamrekao, radio ili utnjom odobrio (Sunneti-kavlij je, Su-nneti-fi'lijje i Sunneti-tekririjje). Idma je jednoglasno rjeenjenekog eriatskog pitanja od strane cjelokupne uleme jednogvremena, a K i jas je donoenje neke eriatske odredbe natemelju analognog rjeenja donesenog prije o nekom drugomse donosi novo rjeenje,'kao npr. odredba da je haram piti

je zabranjeno. Kur'an, Sunnet, Idma i Kijas su , 'dakle, vrela izkojih se crpe eriatske odredbe (ahkjami-er'ijje) za sve -er'ijje (eriatskidokazi) jer se njima dokazuje ispravnost pojedinih eriatskihodredaba. Nauka koja raspravlja o tome kako se na temeljuovih Izvora dolazi do eriatskih odredaba zove se Usuli-fikh .

MUDTEHID, MUKALLID

Mudtehid senatske odredbe o nekom pitanju. Onaj, opet, koji nije u radu povodi za drugirn mudtehidom, zove se mukallid.Medtehid, za kojim se drugi povode u svom radu zove seimam i metbu', a onaj koji se u radu povodi za njim jemnogo

ZNAMENITI MUDTEHIDI IMAMI

Znameniti mudtehidi imami bijahu: Hasani Basrija iz Basre(umro 110. g. po hidri), Ebu Sevr (Ibrahim ibni Halid) izBagdada (umro 240. g. po hidri), Ahmed ibni Muhamed ibniHanbel (umro 261. po h.), Ebu Sulejman Davud ibni Alijjil-Isbihaniz-Zahirijj (umro 270. po h.), Muhamed ibni Deririt-


12/136



Taberi (umro 310. po h.) svi iz Bagdada. Muhamed ibni Nasrel Mervezijju, iz Horasana (umro 296. po h.), Abdur-Rahman el

Evzaijju, iz Damaska (umro 157. po h.), Ebu Abdillah Mahkjul,iz Damaska (umro (l 14. po h.), Ibni Ebi Lejla (umro 184. poh.), Ebu Hanife en-Nu'man ibn i Sabit (umro 150. po h .), Sufjanes-Severij svi iz Kufe, Ma-lik ibni Enes (umro 179. po h.),Muhamed ibni Idris e-afi' ijju (umro 204. po h.), Ebu BekrMuhamed ibni Munzir (umro 309. po h.) vi iz Medine, Ishakibni Ravijje (umro 239. po h.), Muhamed ibni Huzejme (umro313. po h.), oba iz Nisabura. Osim njih bilo je jo mudtehida imama kao Ibrahim en-Neh'ijju iz Kufe (umro 96. po h.), El-Lejs

ibni Sad, porijeklom iz Isfahaiia (umro 175. po h.) i dr.Mezheb

Mezheb je put ili pravac kojim je neki mudtehid imam iaosvaki mudtehidimao svoj put priznati mezhebi (nazvani po imamima): hanefijski, malikijski,afi'ijski, i hanbelijski, te donekle i za hirijski koji ima netopristaa u Indiji. Ostalih je gotovo sasvim nestalo.

Hanefijski mezheb

-A'zam Ebu Hanife(rahmetullahi alejhi!). Njegov mezheb je najraireniji u pristalice toga mezheba. Imam Ebu Hanife (kome je imeNu'man, a ocu mu bilo ime Sabit) rodio se u Kjufi 80. g. po h. pored ostalih, i Ebu Jusuf (Kjufa 113., umro u Bagdadu 182),zatim Muhamed ibni Hasan e-ejbani (Vait 135., umro u Rejju189.) i Ebu Huzeil Zufer ibni Huzejl (Basra 110158). Ova hanefijski mezheb. On je udario temelj hanefijskom usuli-fikhu, a imami Muhamed je svojim mnogobrojnim djelima


13/136



razvoj. Ova tri imama nisu usvajali uvijek miljenja Ebu Hanife,

donoenju eriatskih odluka (propisa), oni se ne smatraju Ebu Hanife (imami-a'zam

Fetva, mufti

Fetva je rjeenje nekog pitanja iz fikha uz koje dolazi

Kad se kae npr. da je fetva u nekom pitanju donesena premai to pitanjepo fikhu rijeili na temelju imami-Mu-hamedova miljenja, tj.oni su donijeli tu eriatsku odluku onako kako ju je donioimami Muhamed, a ne kao Ebu Hanife ili Ebu Jusuf. eriatskipropisi koji se nalaze u ovoj knjizi u skladu su s rjeenjima(fetvama) odabranih fakiha.

Jedan od bitnih uvjeta za obavljanje namaza je taharet -hakikijje, tj. stvarnaivoti -hukjmijje, tj. gdje nema bez abdesta, ili je dunup, ili je ena hajizli ili nifasli (prj kvi ne mogu stupitina namaz.Stanje s nedaseti-huikjmijjom zove se hades koji moe bitiveliki hades i mali hades.Mali hades


14/136



Tahairet kojim se odstranjuje nedaseti-hukjmijja ili hades

O VODAMA

(tahareti er'ijje):

1) kinica,2) morska voda,

4) bunarska voda,5) otopina snijega,

6) otopina grada (krupe) i7) voda sa izvora.

vode dijelimo u pet grupa:

je

upotrebljavati (mekruh je!). To je npr. voda koju je nalokala

njom uzetiabdest ili se okupati. To je tzv. mai-musta'mel , voda koja jeili poslije jela;

4) voda za koju se sumnja da li sje voda od koje je pila dugouha ivotinja magarac ili mazga.Ona se zove sumnjiva voda (mai-mekjukj) jer hanefijskiimami nisu donijeli o njoj jasnu odluku;


15/136



kvadratnih arina, ili otprilike pedesetsedam i po kvadratnih aao nikakav znak od nje. (neugodni miris).

S U R

ona se zove sur(Ovim imenom naziva se i ostatak jela).

-smije jesti, ili korpija (akrep);

2) sur -trijeba,soko la, orla, miara i si.), mia, zmije;

enja. To je sur iza magarcai mazge. U nevolji se moe njim uzeti abdest, ali odmah izatoga treba i tejemmum uzeti, pa onda klanjati.

zvjeradi: vuka,medvjeda i si.


16/136



Kad bi se na nekom mjestu nalo vie sudova vode od kojih je abdest, okupati se njom ili se napiti. bilo vie je

O BUNARSKOM VODAMA

Iz malog bunara (s povrinom od 57 i po kvadratnih metara)treba iscrpati svu vodu:

(osim konjske fukije),

3) ako u njemu krepa pseto, ovca ili 'druga ivotinja,

sti, treba da dvojicavjetaka odrede ko liko da se iscrpa vode pa da se bunar smatra

treba iscrpatibunar.


17/136



1) bude u svakoj kovi koji brabonjak, odnosno balege, ili frikija

nih pticakoje se jedu,

kao raka i si.,

izali ivi a na njima ne bu

5) kad u bunar upadne magare, mazga ili ptica grabljivica, pa idivlja zvijer. No, ako bi se bala ovih ivotinja pomijeala s kakva je ivotinja upala u vodu. Ako bi se u bunaru nala kakva

krepana ivotinja, a nije se jo nadula i ne zna se kad je pala u po Ebu Hanifi smatrati da se je bunaropoganio prije jednog dana (24 sata), a ako se je nadula, ondaod prije tri dana.(Tada bi namaze, obavljene kroz to vrijeme s abdestom kojismo uzimali vodom iz tog bunara, trebalo naklanjati).Imami-Jusuf i imami-krepana ivotinja u njemu, te ne treba naklanjavati namazekoji su dotada obavljeni.

okvinove loze koji sam kapi.Isto to vai i za vodu koja je izgubila svoju narav (kapljevitost, drugih primjesa dodavanjem istih.


18/136



nadvladana samo onda vine (boja,ukus ili miris) ako ta kapljevina ima samo dva svojstva (kaomlijeko koje ima samo boju i ukus a nema mirisa).

biti nadvladana ako dobije dva svojstva njezina.Ako pak kapljevina nema nijedno od tih svojstava, kao mai- Prema tome, ako je na litar vode u smjesi dolo dva litra mai-mu- moe uzeti

ISTINDA i ISTIBRA

mokri, treba uzimati abdest. Poslije obavljanja velike nude sunnet je

dovoljno to samo obrisati nego se mora i vodom ili drugomkakvom kapljevinom oprati. Pri vrenju gusula (vjerskokupanje kod uklanjanja velikog hadesa) treba i farz je oprati

i i kamenom,


19/136



vodom izaprati se, iako u nevolji moe i bez ovog izapiranja. P ri

od presudnevanosti. Ne treba pretjerivati ni u jednom smislu, ni previe nipremalo. Poslije svakog podapiranja treba ruke dobro sapunomoprati, ako ima vode.

dskom ili neke vrijednosti, niti to valja vriti desnom rukom. Lijepo jeEuzu i Bismille a onda: Allahumme inni euzu bike minel -habesivel- kleknuti oduprijevi se malo na lijevu stranu. Pri obavljanjuako se nuda vri na otvorenom mjestu. Nije lijepo pri tomerazgovarati, a mekruh je tada biti okrenut prednjim ilistranjim dijelom tijela prema Kibli, Suncu, Mjesecu ili vjetru.Mekruh je i mokriti ili obavljati veliku nudu u vodi, u hladovini

mokriti u rupu gdje se insekti legu (mravinjak i si.). Poto seEl--hamdu lillahi-1-lezl ezhebe annl ma ju'zini ve emseke alejjema jenfeunl (Hvala Bogu koji je dao da se odstrani iz mene onoe zadri u meni ono to mi koristi).

Abdest

Glavni sastavni dijelovi abdesta su:

1) umivanje lica,2) pranje ruku do iza lakata,

a, gdjedo uha. Pod pranjem ili umivanjem misli se upotrijebiti toliko


20/136



s njega. Povod (sebeb) za uzimanje abdesta je namjera vrenja

uzimanje mushafa ili obavljanje tavafa. Posljedica (hukum) ovom svijetu, i sticanje sevaba za onaj svijet.

Uvjeti da uzimanje abdesta bude obavezna dunost (vadib)su:

1)biti musliman-muslimanka,2) biti punoljetan*),

3) biti pametan,

abdest,5) biti s hadesom,

7) da namasko vrijeme bude na izmaku.

Gdje god se u ovoj knjizi spomene izraz punoljetan,

ienska osoba.

Uvjeti za valjanost abdesta:

dijela tijela koji se pere,

2) da se tokom uzimanja abdesta ne dogodi nita to abdestkvari (hades , hajz ili nifas),

3) da ne bude smetnji dopiranju vode do tijela (da ne bude npr.tijelo namazano masnom materijom).

Vadib je oprati spoljanjost guste brade, a kod rijetkepokvasiti i sami korijen brade, odnosno kou ispod nje. Nen dijelovi po kojima se polijepilo npr. tijesto, vosak i si. Ako pod


21/136



voda moe prodrijeti ispod nje a isto tako i ispod buhoserine i

pranju okrenuti. Ako je pukotina na nozi ili ruci namazana e rana ne bi pozlijedila pranjem. Kada seneko okupa ili uzme abdest pa se iza toga obrije, odree nokteili potkree brkove, ne treba mu ponovo vriti pranje niti mesh

SUNNETI ABDESTA

1) oprati ruke do iza aka n

drugo,4) izaprati usta tri puta, i to dobro (ako se ne posti),

5) izaprati nos tri puta, isto dobro (istinak),

8) sve to se pere po tri puta prati,9) svu glavu potrti mokrom rukom, ali samo jednom,

10) ui potrti mokrom rukom,11) pri pranju trljati pojedine dijelove,

12) vriti pojedine dijelove abdesta uzastupno,

14) dijelove abdesta vriti onim redom kako je izloeno,

et, to vidi kod rasprave o tejemmumu.

ADABI ABDESTA

Adabi (mus tehabi) pohvaljene stvari kod abdesta su:

l) ako se abdest uzima na vani, stati ili sjesti malo ponavie dase mai-


22/136



utrca tom vodom koja je upotrijebljena,2) okrenuti se prema Kibli

6) ne govoriti nita drugo osim dova ili Boijeg imena,7) spomenuti Boije ime pri pranju svakog uda,8) mali

9) i prostrani prsten okrenuti,10) desnom rukom izapirati usta i nos, a lijevom se osek-nuti,

-ehadeta,

13) napiti se malo vode iza abdesta, okrenuvi se prema Kibli,-d'alniminettevvabine ved'alni minel--

MEKRUHI ABDESTA

Mekruh je pri abdestu:

1) p

2) pljuskati po licu vodu,

4) traiti da nam kogod pomae (polijeva) kad se uzimaabdest.

ABDESTITI U RAZNIM PRILIKAMA

Abdest moe biti farz, vadib i mendub.

Farz je abdemakar to bio neobavezni namaz (nafile), denaze-namaz, radi -tilave), kad


23/136



makar jedan ajet iz Kur'ana.

Abdest je vadib radi obavljanja tavafa (obilaenja) Kabe.

Abdest je mendub u ovim prilikama: pred spavanje, kad seustane iza sna, kad god se abdest izgubi (tako da se uvijekbude pod abdestom) kad malo zastari prijanji abdest (abdestna abdest), iza runa govora (lai, ogovaranja i si.), nakon noenja mrtvaca, radi pojedinog svakog namaza, prije kupanjaAre-ve, kad se dotakne enskeosobe ili stidna mjesta, kao to misle neki imami.

TO KVARI ABDEST?

1) vrenjem velike nude (makar samo glista izala)

cijevi,

3) ako se pusti vjetar,

6) ako se povrati punim ustima najednom ili na vie puta pa bito sve bilo koliko puna usta (ako bude uzrok povra


24/136



ludila,

e,dotakne enska osoba, kad se vidi stidno mjesto u sebe iliar i makar na ruku'u ili na seddi koja bude obavljena onako kako

je sunnet (odmaknuvi trbuh od stegana i miice od strana).

Kupanje (gui)

i od toga se opazi trag na rublju,

3) izbacivanje sjemena usljed razdraene strasti,

4) prestanak hajza kod ene,

5) prestanak nifasa.

Osoba pri kojoj se nalazi jedan od prva tri uzroka zove se dunub , a to stanje zove se denabet (dunu-pluk).

Farz je tako

razdrauju ako se na rublju nije pokazao kakav znak


25/136



izbacivanja sjemena ne mora se kupati, ako je ono izalo zbogmuke ili bola, a ne u stanju razdraenosti.

FARZOVI GUSLA

Farzovi gusla su:

1) usta izaprati,

2) nos izaprati,

3) sve tijelo oprati da ne ostane n i trun na tijelu koji voda nije

dohvatila. Radi toga se moraju oprati: unutranjost pupka,bradom, brkovima i obrvama. ena ne mora rasplitati pletenicaako je voda dohvatila njihove korjenove.

SUNNETI GUSLA

5) tri puta politi cijelo tijelo vodom,

6) politi najprije glavu, pa desno rame pa lijevo (ako se ne

kupa u r ijeci,

7) istrljati sve tijelo pri prvom po lijevanju.

Ako se neko kupa u kadi ili teknetu (koritu), u koje se slijevamai-mu-


26/136



ADABI I MEKRUHI GUSLA

VRSTE GUSLA

Kupanje (guu!) moe biti farz, ili sunnet ili mendub. Gui je

Gui je sunnet:

1) radi dume,

2) radi Bajrama,

4) hadiji na Arefatu popodne.

Gui je mendub:

5 godina a prije toga nisuimali znakova zrelosti,

3) osobi koja je bila izgubila pamet pa dola sebi,

4) nakon putanja krvi,

5) nakon kupanja mrtvaca,

6) na Lejlei-berat,

7) na Lejlei-kadr,

8) pred ulazak u Medinu,

9) radi stajanja na Muzdelifi, izjutra desetog dana zil-hideta,


27/136



-zijareta,

Mjeseca, kine dove, strave, tame, estokog vjetra itd.

Tejemmum

nestvari ili praha i tim rukama potrti lice i ruke. Tejemmum

Za valjanost tejemmiuma pos toji osam uslova:

nijjet bude valjan, treba: da je neko musliman, da je pametan, namaza, ili radi ibadeta koji se namjerno

uzimanje tejemmuma.

2) razlog koji dozvoljava tejemmum: Razlozi ko ji dozvoljavajuda se uzme tejemmum su:

makar to bilo i u gradu, ili bolest koja bi se mogla pogorati ako

oboljeti, ili strah od neprijatelja koji se nalazi na onom kraju ili zvijer, isto tako oskudica u vodi maiti denaza ih* Bajram- e nas duma maiti neopravdava uzimanje tejemmuma).


28/136



pepeo ili kovine ne spadaju u to).

4) sve lice i ruke do iza lakata obuhvatiti meshom (potrtizemljom).

valjati (dok to vrijedi za mesh po glavi).

6)drugi put za mesh po rukama,

7) da se tokom uzimanja mesna ne dogodi nita to bi meshpokvarilo kao hajz, nifas i hades, kao to smo i kod abdestanaveli,

ne bude nalazilo netoto bi smetalo dodiru zemlje s tijelom, kao vosak, loj i si.,

Uzroci koji trae tejemmum kao i uvjeti da on bude vadib istisu kao kod abdesta. Najvanije stvari kod tejemmuma su mesh

Sunneti tejemmuma su :

3) obaviti ga bez prekidanja,

5) iza toga ih stresti i

6) prste pri tome razmaknuti jedan od drugog.


29/136



samo do pred kraj namaskVadib je traiti vodu sobom ili preko drugog do na udaljenostiod 300400 koraka, ako mislimo da se voda nalazi u blizini iako smo sigurni od opasnosti. Vadib je traiti vodu i od svogadruga ako se nalazi na mjestu gdje ima dovoljno vode. Ako je preko osnovnih ivotnihpotreba. S jednim se tejemmumom moe klanjati i vienamaza, farzova ili nafila, a moe se uzeti i prije nastupaje

izostaviti. Pranje i tejemmum ne moe se sastaviti. Tejemmumdobijemo vode kojom bismo mogli uzeti abdest.

Zato smo zadueni tejemmumom kad ne moemo uzeti abdestili gui

kupanjem vri radi o

prouzrokuje razne bolesti. Musliman koji se pridraje ovih a umu da to vri radi posao, osobito pri hladnom vremenu i drugim neprilikama. o za


30/136



vjerovanjem vrlo lak posao i s uivanjem ga obavljaju, a kad se

sabdest ili se okupa, on ne bi mogao klanjati. Da bi se izbjeglo uzeti tejemmum kao zamjena za abdest ili gui. Tim postiemodvije stvari: ne ostavljamo Boiji farz nego ga redovno vrimo i uzimamo i abdest, te se ne odvikavamo od tih priprema, a s

druge strane idemo i duevno pripremljeni na namaz. U nudi, - se zemljom, treba da omi isto tako iskazujemo pokornost i poniznost premauzvienom Stvoritelju jer za N jegovu ljubav taremo svoje lice, o majka-da su svi pred uzvienim Bogom jednaki i da ne treba da seneki sma

MESH PO MESTVAMA

operu noge. To je jedna olakica za ljude, a opravdava se timto je noga u mestvama cipela s lastikom ili svezama. Mestve ne moraju biti od koe, same stoje uz nogu: bez vezanja i ne proputaju vode lako, pamakar i ne bile podiveme koom.


31/136



1) da se mestve i cijelog abdesta nije mu se dogodilo nita to bi mu abdestpokvarilo;

patikama, kratkim priglavcirna ili polucipelama);

drvenini potplatama;

4) da ne budu toliko razdrte da bi se mogla ukazati bar triprsta;

5) da stoje same uz noge bez sveza (dakle ne moe po tankim

7) da se u mestvi nalazi od prednjeg dijela stopala bar tolikokoliko su triodrezan prednji dio stopala, pa makar mu peta bila u mestvi, ne

bio abdest s kojim je

mestvama, poao na put prije nego je isteklo vrijeme njegova - bi opet prsta) po gornjem prednjem dijelu stopala. Sunnet je prsterazmakn


32/136



noge smok

MESH PO ZAVOJIMA

Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uz imanju abdesta,pa smo stavili zavoj na taj dio tijela, onda mjesto pranja

ima istu vrvremenski, ne mora se biti s abdestom kad se zavoji povijaju,vrijednost njegova ne gubi se time to je zavoj spao ili seodmotao osim ako je rana zarasla pa su zavoji postaliaju ne mora se mesh n i obnavljati, iako

pranje kodi, moe se ono zamijeniti mesnom, a gdje i meshkod i, on se izostavi


33/136



Hajz, nifas i istihaza

Hajz, nifas i istihaza su posebne pojave kod enskih lica,enskih tjelesnih organa. Hajz (ensko pranje, ensko vrijeme,perioda, menstru- osobe koja je zdrava i koja nije prela izvjesne godine starosti, najmanje tri dana a najdue deset dana. Najmanji je razmak nikako da n Istihaza je oticanje krvi kod ene osim hajza i nifasa. Prematome ono za to bi se mislilo da je hajz a ne traje tri dana ili rimjer kod jedne ene da ima pranje pet sedam dana da je istihaza, pa joj treba naklanjati namaze to

ih nije kroz to vrijeme klanjala). Isto tako i nifas prekonajmanje petnaest dana iza redovitog pranja sve je toistihaza. Istihaza je, dakle, neuredno ensko vrijeme kao i tzv.bijelo vrijeme ili bijeli cvijet. en koji nije za njega priiven, zatim ne smije ulazit u damiju,

ako je pranje prestalo navrenim desese to Imami afija i Hanbel vele: Najmanje trajanje hajza je

jedan dan, a najvie petnaest dana. Imami Malik misli da najvie petnaest H^na Za najmanje trajanje nifasa sva tri


34/136



afija i Malik vele da je ezdeset dana. Imami Hanbel se slae s

uvjetno i to: da se okupa, ili u nudi da uzme tejemmum, ali ida uz to klanja jedan namaz ili da nakon zaustavljanja krvotokaena mogla okupati i stupiti u namaz, pa makar se ne okupala naknadno (na kada), a namaze ne treba naklanjavati. Osoba

stoj eni, osim posta koji je njemuonih koji su spomenuti. ena s istihazom ne smatra se ti; ona je samo kao-uzr.

O sahibi-uzru

Sahibi-uzr ili mazur je ona osoba kod koje se neprestano

koja je s istihazom. Takva je i osoba kod ko je neprekidno curikrv iz nosa ilivjetrove itd. Sahibi- vakat, ne prekinuvi ni ^toliko koliko bi se mogao uzeti abdest ise pri svakom namaskom vaktu bude taj uzr ukazivao makar

ukazao, prestaje se biti sahibi-uzrom. Sahibi- abdest pri svakom namaskom vaktu i u toku toga vakta on


35/136



sve to foia* iz ljudskoga tijela i to kvari abdest, zatim vino,od mrljine (krepane ivotinje) kao i n , orao i si.). Za konjsku a od

znojem postelja ili zemlja, pa se trag od toga pokae na nozi ilidrugom d ijelu tijela. Ako se trag ne pokae na tijelu, onda se neiscijediti kad bi to pokuali, kao ni mokra haljina prostrta pooj suhoj zemlji pa makar se zemlja od nje malo ovlaila.

nevidljivom put iscijedi.

2) otiranjem (delk),


36/136



3) potiranjem (mesh),

4) istiranjem (ferk),

5) isuivanjem,

6) pretvaranjem u to drugo,

7) eriatskim klanjem i

- nokat i politirane drvene stvari potiranjem krpom ili zemljom,ljudsko sjeme (menija), ako je suho , istiranjem, zemlja (tlo) i vrijedi- samo za klanjanje na njoj a ne za tejemmum, zatimuginula ivotinja ako se pretvori u so, drvo ili pepeo maslo ili zejtin pretvaranjem u sapun, svaka koa ivotinje kojase ne jede ako je Hana po propisima vjere kao i koa kakve Ostriena vuna, kostrijet ili dlaka s uginule ivotinje, rogovi,

namaza. Stupanjem u namaz, mi stupamo pred uzvienogAllaha, gospodara i tvorca svih svjetova, da Mu se pomolimo iiskaemo Mu zahvalnost na svim dobrima. Kad nije pristojno da

ljudima, a u isto vrijeme o bolesti. Zato islamski propisi od nas zahtijevaju nekad potpuno


37/136



tijela, odijela i mjesta gdje se boravi i gdje se klanja. Iz svega

i i ono slui samo kao spoljanjeg dijela (pregibanja, padanja na sedd strahopotovanja prema Njemu). Spoljanja i unutranja

unutarnji dio namaza treba da-svih runih pomisli i negativnih svojstava. Tako npr. kadnaimamo abdest i peremo pojedine dijelove tijela od vanjske govora, ogovaranja, sijanja sumnje prema drugima itd. Tako i njegovo usavravanje, to je glavni cilj vjere.

1. SALAT

(N a m a z)

-ja.Ako neko klanja sam on je munferid, a ako je za

kao imam pred drugima. Ako je muktedija prispio nanamaz i cijeli namaz klanjao za imamom, zove semaza neto mu prolo (npr.momenat zaklinjao) ili na kraju namaza to bude, on sezove lahik.


38/136



Namaz je jedna od osnovnih i najvanijih vjerskihdunosti i svaki musliman i muslimanka duni su (farz im

je) da pet puta dnevno klanjaju namaz. Kur'an na mnogovezi s namazom su: salat, musallin, Ekimus-salate, jukimunes-salate, lilmusal-linec itd. Za onekoji tu dunost zanemaruju izraene su u Kur'anu i Hadisuestoke prijetnje. Da namaz bude nekom farz po trebna sutri uvjeta: 1) islam, 2) zrelost (punoljetnost) 3) pamet.

ak i ipku). Dunost klanjanja izvjesnog namaza pada naklanjanje samo do pred konac toga namaskog vremena.-bah do pred izlazakSunce prevali polovicu neba pa dok sjena svake stvarinaraste za dva ili jedan put toliko kolika je ona sama,nadovezu- Recimo da je sjen naraste na dva metra i 30 cm po Ebu Hanifi, a za jedanmetar i 30 cm po imamejnu (Ebu Jusufu i Muhamedu).Ikindijsko vrijeme je od isteka podnevskog vremena dozalaska Sunca, akamsko od zalaska Sunca do nestanka Jacijsko od tada pa sve" do zore, a isto tako je i vrijemevitr namaza. Treba znati da s ipak vitr namaz ne moe

klanjati prije jacije namaza.

KAD JE MUSTEHAB KLANJATI N AMAZE

rasvane, a enama jo za sumraka. Podne je mustehabklanjati ljeti kad popusti ega, a u druga godinja doba -diju je mustehab klanjati uvijek malo kasnije, samo ne


39/136



KAD NE VALJA KLANJATI

Tri su doba kad se ne moe klanjati nijedan farz ni vadibdoba, a to su:

koplja,

2) kad je Sunce na polovici neba,

koji su postali vadib u sama ta doba mogu se u njimaklanjati ali je to mekruh. Na primjer denaza namaz ju

istoga dana -ako se malo okasni. Jo je tei mekruh(tahrimen) klanjati kakvu bilo na-filu u ta doba. Mekruh jeklanjati nafilu: poslije zore pa sve do Sunca, osim dvarekata sabahskog sunneta, zatim poslije ikin-dijskogfarza, prije akamskog farza, kad se hatib ispne namimber pa sve dok se ne klanja dumanski farz, kadi tada klanjati), prije i poslije bajram-namaza u damiji,kad je vrijeme za klanjanje farza pri izmaku. Meknuh je situaciji koja nam zaokuplja um i ne moemo da seposvetimo namazu kako treba.

EZAN I IKAMET


40/136



prozvalo ezanom. Ikamet se obavlja neposredno pred

uspostavlja, iodatle mu i naziv. I ezan i ikamet su za mukarce sunnetimuekkede pred klanjanje farza, makar klanjali sami, u

Ezan glasi: Allahu ekber (4 puta), ehedu en la ilaheillellah (2 puta), ehedu enne Muhammeden resuiullah (2puta), hajje ales-salah (2 puta), hajje alel-felah (2 puta),Allahu ekber (2 puta), la ilahe illellah (l put).

nema drugog boga osim jedinog Allaha (2 puta),(2 puta), nema drugog boga osim jedinog Allaha.

Kod sabahskog ezana umetne se iza hajje alel-felah joEssalatu hajrun minen-

-felah doda se kad kametis-salatu (2 puta) tj. namaz upravo nastupi . Dok se ezan bre i bezzastajanja. Lijepo je da muezin bude poboan, da znakako se ezan obavlja u skladu sa sunnetom, da poznajenamaska vremena, da bude s abdestom i da se okreneprema kibli, da stavi prste u ui, da se licem zakrene malo alessala, a nalijevo kod

hajje alel-felah. Ako je na munari muezin, onda je mekruh klanjati. Kod aka-ma je samo toliki razmak -salati


41/136



(Vri

vjerski prijestupnik (fasik), kao i da se ezan obavlja zakasnili na dumu namaz mekruh je dati ezan.i ikametpodne, makar po sebi klanjali,dok im je mekruh klanjati taj podne-namaz dematile. Kad

Ako naklanjava vie namaza, onda mu ne treba posebnoza svaki namaz ezan, dok ikamet treba za svaki farzposebno -felah nekuvvete illa billahi (Nema preinake sa zla niti snage zadobro bez Boije po-salatu hajrunminen- -lah!rabbi hazihi deavetit-tam-meti ves-salatil-kaimeti atiMuhammedenil-vesilete vel-fadile-te veb-ashu mekamenmahmudenil-lezi veadtehu (Boe moj, Gospodaru ovog mjesto

NAMASKI FARZOVI

2.


42/136



imamo i artova i ruknova, a jednim imenom zovu se na-

maski farzovi.

Namaskih farzova ima uglavnom dvanaest, i to:

-hukmijje, tj. male i velike

nedaseti-hakikijje,

3) da bude pokriven stidni dio tijela,

4) okrenuti se prema kibli (Meki) ,

5) da nastupi vrijeme namaza,

namaz,

8) kijam, stajanje na namazu,

10) ruku, sagibanje tijela,

12) kadei-ehire, izvriti posljedn je sjedenje.

radi kad nema vode, ta je nedaseti hakikijja, o o svemu je

Ako se po ako je neprozirno, moe se na tom klanjati i namaz jevaljan. Isto tako namaz je valjan ako se klanja na suknu,


43/136



malena. (Kad bi se jedan dio ahmedije ili ala koji se odmotao i spustio

3) Kod mukarca se kao stidni dio tijela uzima od ispodpupka do pod koljena, dok ene moraju pokriti sve tijelobila otkrivena to bi smetalo namazu. Ako bi se na raznimmjestima ukazalo poneto od stidnog dijela tijela, pa bi

lanjatigo, i taj namaz ne treba mu kasnije ponoviti. Ako bi naao pokriti makar samo

m sa strane nemoe nita vidjeti.

4) Kibla je Kaba, odnosno strana na kojoj 'se Kaba nalazi.Ko je u Meki i gleda u Kabu, treba da se okrene premanjoj, samoj zgradi. Ko je izvan Meke ili u Meki, ali ne vidiKabe, treba da se okrene na onu stranu na kojoj se nalaziKaba. Ko se ne mogne okrenuti prema kibli, npr. usljed


44/136



neprijatelja ako se okrene prema kibli, neka se okrene

kuda moe ili smijbude znao na kojoj je strani kibla, a nemadne koga upitati okrenuti kuda mu pamet kae i klanjati. Ako bi poslijeNo, ako bi tokom samog namaza doznao pravac kible,

klanjati bez istraivanja kible, namaz mu ne bi bio valjan ponavljati. Ako bi doznao da je krivo bio okrenut kad jeklanjao, bilo da je doznao u namazu ili poslije njega, onamo kuda se je imam okrenuo. U mraku bi modamoglo kad se ne vidi kuda se on okrenuo.

Nijedan se namaz ne moe klanjati prije njegova vremena razloga do drugog namaskog vremena. Kod nastupavremena treba da se to sigurno zna i vjeruje da je vrijemenamaza nastupilo.

6) Nijjet. O njemu je bilo govora jo kad se govorilo otejemmumu. Kod nijjeta igra vie ulogu srce nego jezik, tj.to je unutranja odluka da staje na namaz- koji si duanu to vrijeme da klanja i stane i rekne: Allahu ekber. Nemora se, dakle, govoriti nita kao npr. Nevejtu fardal--vakti ili jo opirnije kao to mi govorimo: Nevejtu enusallije lillahi teala salate fardiz-zuhii... i si. Potrebno jepri tome pomisliti na to da li klanjamo farz ili vadib treba


45/136



u mislima odrediti koji mislimo farz ili vadib da tadaklanjamo. Ako klanjamo to drugo osim farza i vadiba, ne

mora se odrediti koji je to namaz; dosta je naumiti daklanjamo. Ako se klanja u dematu treba zanijetiti da sekome imam, osim ako ima ena koje klanjaju za njim. Unijetu se ne mora spominjati okretanje prema kibli nitiisticati broj rekata.

namaz Allahu ekber. Tekbir treba donijeti odmah poslije

8) Kljam, tj. stajanje usprav. Ono je farz u namazima kojisu farz ili vadib, dok kod drugih namaza (nafila) nijefarz. Krajnja granica uspravnog stajanja je ta da, kada bi Kur'ana na jednom rekatu.

9) Kiraet stajanju najmanje jedan ajet, pa koji bilo. Kiraet je farz nadva rekata farz-namaza kao i na svima rekatima ostalih to mekruh tahri-men .

-malo glavu pognuti kad obavlja ruku.

svakom rekatu. Za valjanost sedde potrebno je najmanje

jednu nogu, odnosno neto od krajeva njenih prsta.Ovakva sedda je mekruh, iako vrijedi kao takva. Pravasedda je kada se poloe na zemlju obje ruke, oba


46/136



zemlju neka ne bude uzdignuto vie od pola arina (40 osobe koja stoji ispred nas i klanja isti namaz. Isto takomoe se sedda obaviti ako je mjesto sedde maloiako to nije lijepo, i na svojim dlanovima ili na kraju svoje

-da ako se spuste gornjidijelovi nogu (nadkoljenice) na zemlju. Sedda i ruku vaesamo ako je sedda obavljena neposredno poslije rukua,odnosno ruku prije sedde.

12) kadei-ehire, posljednje sjedenje. Farz je sjediti na Ette-hijjatu. To sjedenje zove se Kadei-ehire. Orio moranama-sku seddu, koju je bio zaboravio, poslije sjedenja,

on mora zato ponovo izvriti sjedenje, da bi namaz valjao.Prvih sedam namaskih farzova su artovi, a ostalih pet suniknovi. Za valjanost ruknova namaza potrebno je bitibudan za njihovo obavljanje. Za valjanost namaza koji su oni farz, a ne nafila.

NAMASKI VADIBI

3. st stvari:

-seddu

jedan du i ajet u farz-namazu na prva dva, a u vitra i sun-net-namaza nana prvom sjedenju kod svih namaza sjediti toliko da se


47/136



tu na prvom

rekat, 8) da se u podnevskom i ikindijkom namazu kao i ulas Fatihu i sureta u namazima sabahu,akamu, jaciji, dumi, teraviji i vitru uz ramazan. (Komoe i na glas), 10) kad se klanja za imamom, na stajanjuamo na prvom

rekatu, 11) na zavretku namaza selam predati stranu). 12) u vitr- bajram- tekbira, tri na prvom a tri na Subhaneke, a na drugom rekatu poslije sure tj. pred -sedde kad zatreba, 15) tadili-erkan, tj. smireno i bez prevelike urbe izvriti rukiue,sedde kao i dizanje s rukua i s prve sedde.

NAMASKI SUNNETI

4. digne ruke do spram uiju, a ena do spram ramena,2) pri tome prste ruku ostaviti u njihovu naravnomsamom stupanju u namaz, 4) da na kijamu mukarac

svee ruke ispod pupka, ensko na prsima. Mukarac ruke i obuhvatiti palcem i malim prs tom ruku, dok to sunneti- Ha- etka


48/136



Subhaneke,Elham i sure

ko je imam da rekne Semiallahu li men hamidehkad se die s rukua, 11) ko klanja po sebi i ko je za --hamd, 12) daimam na glas izgovara tekbire i Semiallahu li menhamideh, 13) na kijamu noge rastaviti jednu od od duih sureta (mufessala), u ikindiji i jaciji odsrednjih, a u akamu od kratkih, odnosno onoliko da

odgovara duini ovih sura ako se nije na putu ili unudi. (Zadnja sedmina Kiir'ana zove seMu-fessal.D -durat do sure El-burud, srednja od te sure dosure Lem jekunillezine keferu, a kratke odatle pado kraja),

16) tekbir rukuski, 17) na rukuu re rab-bijel-azim, 18) na ruku-u se prihvatiti rukama zakoljena, 19) na ruku- drugoga, i to muko, a ensko ne, 20) noge u koljenimaispraviti, a ne ukriviti ih pognuvi koljena naprijed, jer jeto meknih, 21) na ruku-poravnati, 23) pri idenju na seddu najprije spustiti na tlekoljena, pa ruke pa onda lice, a kad se ustaje sa sedde,onda postupati obratnim redom, ako nema kakve smetnje.

(Ko je slab ili klanja u mestvamkako moe), 24 donijeti tekbir kad se ide na seddu i sa -eala, 27) da d obratno, 28) ruke poloiti na stegna kad se sjedne. Muko


49/136



lijevi dio sjedilice a nogedesnog buta, 30) pri prvom ehadetu kaiprstom dati

mali, prstenjak i srednjak, i vrh palca poprije-kaiprsta postaviti na stranu srednjeg zglavka a sredn jak ipalac saviti u kolut da im se vrhovi jedan drugog dodiruju, iza teehuda (Ettehijjatu) pri posljednjem sjedenju kao ipri prvom u sunneti gajri- salavata dovu kur'anskog porijekla kao: Rabbena atina

fiddun'ja haseneten ve fil-ahireti haseneten ve kinaazaben--nar, il: Rabbena la tuzig kulubena b'ade izhedejtena ve heb lena min ledunke rahmeten, innekeentel-vehhab , ili: Allahumme inn i zalemtu nefsi zulmenkebiren, ve la jegfi-ruzzumibe illa ente, fagfir limagfireten min indike, verham-ni, inneke entel-gafurur-ili hadiskog porijekla, ako se u njima trai ono to se nemoe od ljudi traiti, 33) pri selamima obazrijeti senajprije na desnu pa onda na lijevu stranu, 34) da imam umislima svojim selamom pozdravi sav demat svoj kao inevidljive duhove i meleke. Isto tako i onaj koji klanja zaimamom treba da pri selamu misli na okolne de-matlijeoko sebe, na imama, a ko klanja sam nek misli na meleke,35) da se drugi selam izgovori malo tie od prvog koji seglasnije izgovara, 36) da onaj koji nije na sve rekateok imamzavri sasvim zadnje sjedenje pa onda ustane idonaklanja proputeno.

NAMASKI ADABI

1) da onaj koji klanja gleda kad je na kijamu u ono mjesto-u zad

ramena,


50/136



3) otimati se zijevanju,4) kad mujezin pri ikametu rekne Hajje alel-felah

ustati, a kad rekne kad kametis-salatu onda stupiti unamaz.

5. Sastav namaza

Kauiju (ako je muko), ili do spram ramena (ako je ensko)

jer kad bi to A bilo otegnuto, ne bi mu namaz bio Subhanekel--lahumme ve bihamdike, ve tebarekesmuke,ve teala de-dduke vela ilahe gajruke (tj. UzvisujemTe, Boe, nad sve ono to Ti ne dolikuje, i zahvaljujem Ti, -ejtanir-radim

-se Bismillahir-rahmanir-

Fatiha glasi: Elhamdu lillahi rabbil-alemin. Errahma-nir-rahim. Maliki jevmiddin. Ijjake n'abudu ve ijjake nestein.Ihdinessiratal-mustekim, siratallezine en'amte 'alejhim,gajril--magdubi 'alejhim ve led-dallin (Hvala jedinomMilostivom. Gospodaru sudnjeg dana. Samo Tebi na pravi put, na put onih koje si Ti obasuo svojim


51/136



blagodatima, a ne na put onih na ko je je pala Tvoja srdbaniti onih koji su zalutali ).

Nakon Fatihe rekne se Amin!, tj. Usliaj (Boe) , i to u sebi,kako imam tako i muktedija, kao i onaj ko ji klanja po sebi. ajeta iz kojeg bilo sureta (najmanje tri kratka ili jedandui ruku', p rukama rastavljenih prsta za koljena i ispraviti noge i naruku- -'azim (Slava-a - uo Bog onogkoji Mu zahvaljuje), zatim Rabbena lekel-hamd --a, mirnonajprije koljena na tle, pa ruke (ako za to ne bude kakve

Subhane rabbijel-eala (Slava mom najuzvienijemGos stegana i ruke od strana tijela odignuvi ih od zemlje, ako

njem

je Ibni Mesud prenio, a mi ga zovemo Ettehijjatu . Onoglasi: Ettehijjatu lillahi vessalevatu vettajjibatu.Esselamu alejke, ejjuhen-ne-bijju, ve rahmetul-lahi veberekjatuhu. Esselamu alejna ve ala ibadillahis-salihin.Ehedu en la ilahe illel-lah, ve ehedu enne Muhammeden


52/136



abduhu ve resuluhu. (Potovanje, molitve i .sva dobrapripadaju Allahu! Neka je selam Tebi, Vjero-

Muhamed Boiji rob i Boiji poslanik!) Kod prvog ehadeta ijed

Boja milost na vas) i to najprije na desnu pa onda na li 'alaMuhammedin ve 'ala ali Muhammedin kema sallejte 'alaIbrahime ve 'ala ali Ibrahime, inneke hamidun medid.(Boe podijeli svoju milost Muhamedu i njegovim humme barik 'alaMuhammedin ve 'ala ali Muhammedin kema barekte 'alaIbrahime ve 'ala ali Ibrahime, inneke hamidun medid(Boe, Ti obaspi blagoslovom Muhameda-i njegove kaoto si obasuo blagoslovima Ibrahima i njegove! Zaista siTi hvaljen i slavan).

Do

Rabbena atina fiddun'ja haseneten ve fil-ahireti hase-neten, ve kuja azaben-nar (Gospodaru na! Daj nam i na

vatre!).

Allahummegfirli ve livalidejje ve lilmuminine jevme jekumul-hisab (Boe, oprosti grijehe meni, mojimroditeljima i vjernicima onoga dana kad se bude polagao


53/136



Rabbena la tuzig kulubena bade iz hedejtena ve heb lenamin ledunke rahmeh, Inneke entel-vehhab (Gospodaru

na, ne daj da nam srpravim putem, i podijeli nam svoju milost. Ti si zaista vrlodareljiv!)

Allahumme afini vafu anni ve aslih emri vasrif anni kulleerrin! Allahummestamilni bita-atike ve ta-ati resulikeverhamni ja erhamer-rahimin (Bmuka, oprosti mi grijehe, poboljaj mi moje stanje iotkloni svako zlo od mene! Boe, upotrijebi me u slubiSvojoj i Svoga Poslanika i smiluj mi se, najmilostivijiMilosnice!)

Napomena:

kod stupanja uu vitr-namazu, 3) p ri posebnim bajramskim tekbirima, 4)pri dovi poslije namaza (znamo kako se tada dre ruke uvisini prsa okrenute dlanovima prema nebu), i 5) na

izvjesnim mjestima kod obavljanja hada, kao na Arefatu, arapskom. To je miljenje naeg imama Ebu Hanife r. a.koje je dobilo prevagu, dok po miljenju Ebu Jusufa i nude. Ako je krajnja nuda, onda se sve, pa i Fatiha i

ti to na arapskom jeziku.vadib mu je znati Fatihu i makar jednu suru, odnosno tri itii pored svega nastojanja, spada s njega ta dunost (La

jukellifullahu nefsen illa vus-aha Bog nikog nezaduuje osim koliko moe podnijeti.). Za tahrimu je,kako vele, vano da je na arapskom jeziku, samo ako je


54/136



Zato smo i dali prijevode svih sastavnih dijelova namaza

Sure Ihlas glasi: Kul huvellahu ehad. Allahussamed.Lem jelid, ve lem juled. Ve lem jekun lehu kufuven ehad .(Reci: Bog je jedan. Bog je onaj Gospodar ko jem se svakoMu nije prilika.).

O klanjanju u dematu i o imametu

Klanjati namaz u dzematu (zajednici) mnogo je bolje isevabnije nego po -muekkede zaljude' bez uzura (zapreke) i ne smije se olako uzimati.makar s jednom osobom klanja negdje, pa bilo to saja

demata.

Imamet biti imam vrlo je dobra i pohvalna stvar aisto tako i muezinluk sluba muezina. Da neko moe bitiimam zdravim ljudima treba da pored toga to jemusliman ima jo sedam stvari: 1) da bude dorastao

2) da bude pri pameti (lud i pijan ne mogu biti imam),

3) da bude mukarac (ena ne moe biti imam muku, a ienama da bude imam, mekruh je), 4) da zna iz Kuranatoliko koliko' je nuno za namaz, 5) da ne bude sahibi-uzr(jedan sahibi-uzr moe biti imam drugom sabibi-uzru ako mucavac koji ne mogu izgovarati pravimo ili bez


55/136



manjka koji namaski art kao taharet i setri-avret (goli nemoe npr. biti imam odjevenom).

Da neko mogne klanjati za imamom, tj. da bude muk-tedija treba osim onih stvari nunih za imaznet jo islije da klanja pamu tokom namaza doao drugi mukarac i pristao za njim am makar svojom petom bude naprijedispred muktedije (ako bi imam bio nonim prstima ispredmuktedije a petom iza njega, ovaj ne bi mogao biti njegovmuktedija), 4) da namaz imamov ne bude sporedniji odnamaza muktedije (tako se ne moe klanjati farz zavjekom koji klanja neku nafilu), 5) da namaz imamov imuktedijin budu isti (ne moe se npr. podnevski farz

muktedija musafir ako se klanja ne sadanji nego prolinamaz koji je jo u svom vremenu ili je ba proli ali je oddva ili tri rekata (sabah i akam), onda spomenuto nitane smeta, 7) da ne bude onaj za kim bi htio klanjatimesbuk, 8) da izme bude koji red ena, 9) da su i imam i muktedija na istom

o se muktedije neki prostor na kome bi mogla stati dva reda mogao klanjati za ovim imamom. Ako ga rastavlja odimama zid ili neka druga pregrada a on moe pratiti


56/136



abdestom moe klanjati za nekim ko je s tejemmumom,onaj koji pere (iaretom) za onim koji isto tako klanja, te koji klanjanafilu za onim koji klanja farz. Kad se us tanovi da imamovnamaz nije valjan, moraju ga i njegove muktedije ponovoklanjati. Imam tada treba da obavijesti svoje muktedije otome. Opravdan razlog za izostanak od demata moe biti:

nesigurnost od razbojnika ili nasilnika, starost, bolest,uzetost, saka-tost ruke ili noge, zatvor, ponavljanje fikha,

jelo za kojim neko udi. Ko izostane s'razlogom od i ono oko namaza. Za njim dolazi onaj koji zna najbolje roda i na kraju najljepeg glasa. Ovako treba da se radi ikada se izabire stalni imam za neku damiju. Ako obakandidata imaju iste oso

oljegi sposobnijeg. Mekruh je postaviti za imama: slijepca, privatnom dematu i s pristankom dematlija moguimamiti i bez keraheta. Mekruh je da imam oduljujeprevie klanjanje namaza jer bi mogao odbiti demat.Golim ljudima kao i enskim osobama mekruh je osn ivati


57/136



demat. Ako bi ipak osnovali demat, njihov imam ne bistupio pred njih, neg

sebi s desne strane (mekruh je kad bi stao s lijeve straneoni klanjaju iza imama. U redove (safove) poredaju senajprije ljudi, zatim djeca pa iza njih enske osobe, akoidu u damiju. Kad bi imam predao selam prije nego je muktedija ako imam ustane n

-jean. Kad imam ustane srukua ili sedde prije nego tri put rekne tespih, slobodnoili ustao zabunom recimo na peti rekat poslije zadnjeg akama)za imama i za muktedije.

EZKAR P OSLIJE FARZA

-namaz, treba odmah ustati da se obavi i

r se zna sigurno

da je Muhamed a. s. odmah ustajao iza farza i klanjaosunnet--namaz.

Mustehab je imamu da se po zavrenom farz-namazupomakne malo na lijevu stranu i klanja sunnet. Isto takomu je mustehab kad zavri cijeli namaz da se okrene de-matu kad


58/136



on munferid, muktedija ili imam da poslije svrenog

zadnja sureta iz Kurana, po 33 puta Subhanellah,Elhamdu li l lah i Allahu ekber, iza toga d La ilahe illellahu, vehdehu la erike leh. Lehul-mulku velehul-hamdu ve huve ala kulli ej-in kadir. (Nemadrugog boga osim jedinog Allaha. On nema druga, Njemupripada vladavina nad. svim, kao i svaka hvala. On je se majo podignu ruke, dovi zamolimo od Allaha dobro sebi i svim muslimanima i

pri svretku dove potaremo lice dlanovima.6. Okolnosti koje kvare namaz7.

kla

od ljudi moliti, npr. da zamoli da dobije slubu, plati dug,

oeni se i si. Isto tako je i nazvati selam iU ga primiti nanamagai pa makar samo rukovanjem, ili onom ka Itihne--uzdahnuli, ja-uknuti, leleknuti i glasno zaplakati, ako tose bez nude; 4) togod pihnuti i pojesti, makar jednu ako bude velik kao

graak;

gledaocu sa strane dalo povoda da misli da se ovajmusallija ne nalazi na namazu i da je to velika stvar zanamaz. (Takva velika stvar za namaz bi bila premanekim mi uzasebno na jednom rukunu, ili udario dijete ili koga


59/136



pa i nehotice posrednim putem (npr. isteklo nekomeo

okolnosti kad moemo izvriti neki art namaza koji prije sabah klanja, ili dumu ili da je musafir pa da treba

klanjati samo dva rekata). Ako bi selam predao nehotice,odjednom koliko dva safa (dok prelaenje u prvi safispred sebe u cilju popunjavanja safa ne bi pokvarilonamaz makar taj prelaz bio u jedan mah. Ako bi prostor pokvaren1); 11) nekome drugom, osim svog imama kojinamaz ako neko imamu kae i provede ga kad se onaju ne treba uriti. Najbolje je da se isti namaz za imamom ili kao imam stati uporedo saenskom odraslom osobom, od koje ga ne dijeli nikakvapregrada ili zastor niti makar prazan prostor gdje bi ren, ako se ona ne bude

odmah povukla natrag). Isto je tako i kad ona bude. stalapred mukarca pa klanjaju isti namaz za jednim imamom, pokvaren ako musallija pogleda u Jta-kav natpis, oglas ilio, pa razumije to je tamo napisano. Isto tako ako bi


60/136



NAMASKI MEKRUHI

Ukratko to se ne slae s onim mirom i dostojanstvom s kojimtreba da se obavlja namaz. Prema tome mekruh je:obazirati se, igrati se ili baviti se haljinom, o

bez nevolje, prihvatiti selam gestom, rukom ili naklonom,bacati pogled u nebesa, miriti bez valjana razloga,-iallahu li men hamideh i tekbire, koji - dnom ili i nadva rekata, ako zna koje drugo sure, i to kad se radi o

farz-drugom rekatu sure koje je bilo pred suretom koje je -ejtellezia na drugom Kul-ja ejju-hel- Inna eatajna

klanjati, ili zamotan u neto tako da nema kuda da se rukenuda, velika ili mala, i demat (ako bismo doli u samom namazu u takvu namaz)


61/136



posvetiti namazu i smjerno ga vriti (s huuom), klanjatiiza safa u kom ima praznine, u odijelu sa slikama ivih slike malene, odrezanih glava ili su na podu, ali ne na vlasnika, ako klanjamo na polju ne usadivi kakav tap

STAVLJANJE FERDE

Musalliji je raustehab da postavi preda se perdu ako seklanja. Kao

demat na polju, dovoljno je pred imama staviti perdu.

Mustehab je da musal gestom ( iaretom) ili tesbihom (viknuti Siibhanel-lah!), ili udariti vanjskom stranom prsta desne ruke po dlanu lijeveruke i tako upozoriti prolaznika.

STA NI JE MEKRUH U NAMAZU

Iz spomenutog bi se moglo lako razumjeti ta nije

me-kruh, kao:

Nije mekruh drugim ako ne smeta pri klanjanju, ili okrenuti se prema


62/136



njima direktno. Nije mekruh u namazu ubiti zmiju,

Imrava ako ga jedno od ovih uznemiruju. Ako neuznemiruju, onda je mekruh (osim ono prvo dvoje, koje semoe ubiti udarivi ih i nekolikse od kible. (Neki ni ovo ne dozvoljavaju: i misle da to da se lake obavi ruku i sedda, zatititi ga da se ne pri

na stranu ne zakre-

O PREKIDANJU NAMAZA

8. Namaz je slobodno prekinuti ako zaprijeti kakvaopasnost po ivot ili imovinu musaliji ili drugome.teta ne mora biti velika da bi se namaz mogao lonac iskipjeti, smije namaz prekinuti, a kamoli ako

bi se pobojala da djetetu to ne bude. Vadib jenamaz prekinuti mus

O VTTR - NAMAZU

9. Vitr namaz je vadib. Sastoji se od tri rekata i jednog samo fe se Bismilla, Fatiha i sura, a zatim se dignu ruke,na spomenutom vitr-elja i kunut-dova.

-dovu:


63/136



Allahumme inna nesteinuke, ve nestegfiruke, ve nes-tehdike, ve nu'minu bike, ve netubu ilejke, ve netevekkelu

alejke, ve misni alejkel-hajre kullehu, nekuruke ve lanek-furuke, ve nahleu ve netruku men jefduruke.Allahumme ijjake nabudu ve leke nusalli ve nesdudu veilejke nes'a ve nahfidu, nerdu rahmeteke ve nahaazabeke. Inne azabeke bil-kuffari mulhikk. (Boe, mi od pouzdajemo i hvalimo Te svakim dobrom. Zahvaljujemo Tina blagodatima i ne pokrivamo ih, odbacujemo,

naputamo svakog onoga ko se Tebi protivi. Boe, samo - poslije spomenute: Allahummehdini fimen hedejte, veafini fimen afejte, ve tevelleni fimen tevellejte, ve barik lifima 'atajte ve kini erre ma kadajte, feumeke tekdi ve la

jukda alejke. Innehu la jezillu men valejte ve la jeizzumen adejte, teba* rekte rabbena ve tealejte. Allahummeumi euzu biridake min sehatike ve bimuafatike minukubetike ve euzu bike minke. La ahsa senaen alejke,ente kema esnejte ala nef-sike (Boe, naputi me nanezgoda zajedno s onima koje si od tog zak sa mnom kao s onim s kojim si pro-vidio, blagoslovi mi

jer samo Ti sudi a protiv Tebe niko ne sudi. Koga Tiodlikuje taj ne moe biti ponien, niti moe biti uzdignut

onaj na koga se Ti izuzme. Blagoslovljen i uzvien li si, -od Tebe. Ne moguTe pohvaliti onako kako treba, Ti si onakav kakav si samrekao za sebe da si). Ko ne zna lijepo koju od spomenutihdova, neka rekne tri puta: Allahummagfirli! ili jednom:Rabbena atina fiddun-ja haseneten ve fil-ahiretihaseneten ve kina azaben--nar, ili tri puta: Ja rabbi.


64/136



Kad musallija zaboravi Kunut dovu, pa je se sjeti na fuku- -

rukua, ne bi trebao ponavljati rukua, ali bi sehvi-seddu na svommjestu. Vitr se klanja u dematu samo uz ramazan. Poredruku prije nego bi muktedija zavrio Kunut, ili se boji daslijedi-uku, makar i ne svrio. Ako bi imam

--rekata, uzima se kao da ga je stigao i na Kunutu, pa ga -

0 NAFILAMA

-lom u irem smislu razumijemo i sunnete

Sunnete dijelimo u dvije vrste: sunnete-men-dube isunnete- prije farza, imaju za cilj da priprave musalliju za farz, aoni koji se klanjaju poslije farza da poprave i dopune Sunneti-muekkede je klanjati po dva rekata prije sa-

bahskog, poslije podnevisikog, akamskog i jacijskogdu-manskog farza i to s jednim selamom. Sunneti-mendubi ili gajri-i ikindijskog, i est rekata poslije akamskog farza. Kod -


65/136



prvom sjedenju i salavat i dove. Kod dnevnih nafila

ednih i kod drugih je klanjati bolje je nego obratno.

O DRUGIM NAFILAMA

Sunneti- namaz se zove Tehijjetul-mesdid (potovanjedamdrugi namaz, onda ne treba klanjati ta dva rekata.Mendub je klanjati dva rekata kad god se uzme ab-dest, ito odmah. Mendub su nadalje: Salatud-duha, salatul-lejl,salatu--istihare i salatul-hade. Salatud-duha je namaz

koplje ili dvoje pa do poprije podneva (zevala) , a klanja se- rekata. Salatu-istihare je namaz koji se klanja kad se

Allahumme ihni estehiruke bi-ilmike ve estakdiruke

bikudretike, ve es-eluke min fadlikel-azimi, fe inneke tak-diru ve la akdiru, ve ta' lemu ve la a'lemu, ve ente allamul-gujub. Allahumme m kunte tealemu enne hazel-emre haj-run li fi dini ve dun-jaje ve meai ve akibeti emri veadilu-hu, ve adiluhu fakdirhu li ve jessirhu li, summebarik li fini. Ve in kunte tealemu enne hazel emre errun lifi dini, ve dun-jaje ve meai, ve akibeti-emri , ve adiluhu,fesrifhu anni vesrifni anhu vakdir lijel-hajre hajsu kane,sumine erdini bihi. (Boe! Traim od Tebe izbor Tvojim;


66/136



od,Tvoje velike dobrote, jer Ti (sve) moe a ja ne mogu,

poznaje sve sakrivene (tajanstvene) stvari. Boe! Ako jeprema Tvom znanju ova stvar dobra za mene u pogledumoje vjere, dunjaluka, ivota, moje sadanjosti isretnom. Ako je prema Tvom znanju ova stvar za meneloa u pogledu moje vjere, dunjaluka, ivota, mojeod nje i odredi za mene dobro gdje god to bude i zadovolji

me tim). Salatul-hade je namaz koji se klanja kad ima zavriti. On se mo Resulullaha koji da je rekao: Ko imadne neku potrebukod Allaha ili kod ljudi, neka lijepo uzme abdest i nekaklanja dva rekata. Zatim nel; izvri pohvalu Bogu i salavatNjegovu Poslaniku kao npr. Elhamdu lillahi rabbil-alemin,vessalatu, vesselamu ala resulihi Muhammedin ve alihi, vesahbihi edmein. Iza toga neka rekne: La ilahe illalahul-halimul-keiim. Subhanella-hi rabbil-arikazim. Elhamdulillahi rabbil-alemin. Es-eluke mudibati rahmetike, veazaimi magfiretike, valgnimete min kulli birrin,vesselamete min kulli ismin. La ted-u li zenben illagaferteh, ve la hemmen ili feredteh, ve la hadeten lekefiha ridaen illa kadajteha, ja Erhamer-rahimin! (Nemadrugog boga osim blagog Allaha. Slava i hvala Allahu,gospodaru svjetova! Molilm Ti se da budem dostojanTvoje milosti i djela koja donose Tvoj oprost, molim obilje

u svakom dobru i spas od svakog grijeha. Ne ostavi minijednog grijeha neoprotena, otkloni m i svaku brigu, neostavi mi nijedne potrebe s kojom si Ti zadovoljan a da mi

je ne izvri, najimlostiviji Milosnice!). Mendub je provesti deset slave ibadetom.


67/136



TERAVIH(TERAVIJA)

Teravih je sunnet i mukarcu i eni.

Klanjati je u dematu je sunneti-kifaje.

Vrijeme mu je odmah poslije jacije, a moe se klanjati iprije i poslije vitra. Ovo posljednje je bolje. Ovaj namazima dvadeset rekata i deset selama, dakle na svaka dva

rekata napraviti kratki odmor koliko bi se moglo klanjati Subhaneke i Euzu. Poto je u svakom namazu vadib uzratka ajeta (npr. Summenazare, summe abese ve besare, summe edberevestekbere), ili jedan ajet dug koliko tri kratka, to ni u

stajati, ali mu je manje sevaba upola ako bez razloga to sje

u. Namazi koji su farz ili nafila) zatim namaz denaze, seddei-tilavet za ajet koji ne mogu se obavljati na konju, osimako je prava nuda kao: bojazan od lopova ili razbojnika


68/136



u blato. Jo. je razlog i silovitost konja pa ne bi mogaokonjanik sjahati ilpa ne bi mogao sjahati i uzjahati. U brodu i eljeznici za vrijeme

zakrenula koji put od kible usljed mijenjanja pravca

KLANJANJE U KABI

Svaki namaz se moe klanjati u Kabi i na Kabi, ali je ovodrugo mekruh. Ko klanja u Kabi ili na Kabi u dematu, ako

valjan. Demat koji je van Kabe mogao bi klanjati zaimamom koji je unutar Kabe ako bi vrata bila otvorena.Demat poredan oko cijele Kabe moe klanjati s imamomse na njegovoj strani, tj. zapravo pred njim do Kabe.

0 MUSAFIRU I NJEGOVU KLANJANJU

Osoba koja je na putu zove se musafir, a ona ko ja je kodpetnaest dana, zove se mukim. Musafir ima nekih fa


69/136



musafir koji je naumio prevaliti put od najmanje

samostalan i nezavisan u donoenju odluka, ili ako mu je se: ena s muem, vojnik sa svojim starjeinom, sluga sa svojim nastavnikom itd. te

je ne samo pogodnost nego i dunost za musafira, i -namaz. Ako jo ne

bi ni sjedio na prvom sjedenju, namaz bi mu bio pokvaren.- tri i dva ne. Ako je musafir negdje odsjeo i slobodan, pa i ritisve dok se ne vrati u svoje mjesto ili dok u jednom mjestune naumi ostati najmanje petnaest dana. Ako naumi ostatimanje od petnaest dana, ili toliko pa i vie, ali u dva raznamjesta, ili ne naumi ostati due vremena u jednom cupored one koju je u novom mjestu osnovao. Musafir moe mukimima makar se klanjao koji bilo namaz (toga

-mact Musafir imam treba da prethodno obavijesti demat o tompredati selam na dva rekata i da


70/136



KLANJANJE BOLESNIKA

oe ali skoliko moe, podizati prema glavi da bi se na tom se kad bi neko podmetnuo neto to bi bilo nie od onog pod glavu jastuk, okrenuvi lice prema kibli, a nenebu. Dobro "bi bilo i noge do koljena uspraviti da mutabani ne budu prema kibli, ako moe bolesnik. Ne mogne

U bolesnik ni znakovima glavom kad lei klanjati, i topotraje vie od 24 sata, onda s njega spada dunostklanjanja i ne treba ni naklanjavati namaze prole u iaretom. To je bo

ia seddama, pa mu pri tom nestane smetnje za stajanje, unesvjesnom stanju ili u ludosti treba naklanjati ako je to


71/136



NAKLANJAVANJE PROLIH NAMAZA

Proli se namaz zove faite, onaj koji je jo u svomvremenu vaktijje, a naklanjavanje Kada. Prinaklanjavanj ono to je dolazilo i prolazilo. Taj red pri klanjanju prolihnamaza zove se tertib . Na taj tertib ne treba paziti: 1)pri kraju mustehab vremena, 2) pri zaboravu, 3) prinagomilanim faitima.

1) kad pravo vrijeme (mustehab a ne mekruh) jednognamaza bude na izmaku, te se on kao vaktijja ne bi mogao klanjatinajprije vaktijja namaz.

2) ako neko zaboravivi da ima faitu klanja vaktijju pa mukasnije na um padne, namaz mu je valjan, ne mora gaponavljati. Tertib je, dakle, i tu spao.

3) kad se u koga nagomila faita pa ih bude est ili vie (ne se uzima da su se faite nagomilale i ne mora se vie pazitina tertib, iako je bolje.

Kao primjer za tertib donosimo ovo:

Treba da najprije klanja podne pa onda ikindiju. Ako biklanjao ikindiju pa podne, ikindija mu ne bi valjala. Ili:

Treba najprije da naklanja sabah, pa podne, ikindiju,akam i ja-ciju. Ako bi isprometao, isprometani namazi ne dunost paziti na tertib, pa kad bi neko klanjao vaktijju- -namaz bio bi mupokvaren kao farz i prometnuo bi se u nafilu, ali uvjetno,


72/136



spomenute vaktijje bi mu postale valjane. Na pr. neko

sabah. To podne mu je pokvareno ako sabah naklanja bi mu bih* i ikindija, j akam, i jacija i sabah pa i podnevrijeme ovog podneva. Ako bi kasnije sabah naklanjao, svi faitu, opet prima na se obavezu tertiba. Kad se

naklanjavaju faite, treba ih prema miljenju nekih -zadnjiizvjesni namaz, npr. podne, da naklanjava, 'a koji mu jeproao. Tako se isto postupa i kad se pos za prole dane.

O PRISPIJEVANJU NA FARZ

rz, pa se u tomkod njega obra ali je to namaz od dva ili tri jao tri

-de klanjati, najbolje je da se prekine sunnet na dva reka-ta,


73/136



stupi u demat, i nakon obavljenog farza da naklanja cijeli

zavriti pa onda pristupiti dematu, odnosno sluanjukod sabah- nakla poslije farza prije ili iza posljednjeg sunneta. Od svih-masko vrijeme

jedino sabahski sunnet, ali i on samo onda kada i farzg jutra do podne. Koprispije makar samo na jedan rekat u dematu, pa makar iu dematu*), ipak je taj njegov namaz postigao vrijednost(fadilet) demata. Prije farza se moe klanjati nafila-sunnetruku- rukua, ili nije nikako stajao nego odmah otiao na ruku alinije imama stigao, nije prispio na taj rekat. Mekruh je

O SEHVI SEDDI

Sehvi-namazu koji je nastao usljed zaborava. Ona se sastoji u

-

prispio samo na jedan rekat, ne bi mu vrijedila zakletva, te bi je

morao -retom)..


74/136



ura ili Fatiha, ili

-sed-da za kojiizostavljeni namaski sunnet kao ni za farz. U ovomba namaz ponoviti, iako je taj namaskifarz izostavljen nehotice. Sehvi-i prije selama na posljednjem sjedenju, ali je to mekruh.na desnu stranu, osobito ako se radi o imamu. I kad se

vie vadiba izostavi, treba samo jedna sehvi--sedda.Zbog imamova zaborava (sehva) i muktedija, pa i mesbuk,moraju sehvi- - -veliki demat, kao na dumi i bajram- -sedde. Ko bi zaboravio sjesti na prvomsjedenju farza, vrati- ispravio. Muktedija i onaj koji klanja nafilu u svakom-bude uspravio toliko da je blii kijamu nego sjedenju. Ko -seddunamaz prelazi u nafilu, a on je duan da iznova klanja nafilu, da doda jo jedan rekat, da mu nafila bude na tako,mjestopet (recimo u podne). Tada ne bi trebalo sehvi-sedde.

Ako bi ko sjedio na posljednjem sjedenju i zaboravivi moglo bi vaiti, ah* je sali je mu- -seddu. Ko sehvi-


75/136



-seddu. I za vrijeme obavljanja sehvi-sedde moe tome

Poto i selam preda, bi okrenuo od kible ili progovorio. Musallija koji klanja klanjao preda selam i sazna da je klanjao samo dva - selam predao ali se bio dugo mislio koliko bi jedannainaski rukn obavio, treba sehvi-

ne treba.DVOUMLJENJE U NAMAZU

k pretegne li mu nikakvo miljenje, tj. ne mogne li se nastavljanja ono to mu je

sigurno poznato. (Ako npr. ne moe da bude siguran da li pomisliti da mu je najzadnji. O dvojbi koja bi nastalapopravi ako se moe.

Seddei-tilavet

Seddei- -* Takvih je ajeta u Kur'anu sedda. Ti se ajeti nalaze u ovim surama: 1) El-E'araf, 2)Er-r'ad, 3) En-nahl, 4) El-isra, 5) Merjem, 6) El-had, 7)El-furkan, 8) En-neml, 9) Es-sedde, 10) Sad, 11) Ham-mim sedde, 12) En-nedm, 13) Inekkat i 14) I kre.


76/136


77/136



i ajet

na dva mjesta, pa i u jednoj sobi iz koje je bio izaaomijenjao svo

ali onaj ne mora stati pred njih kao imam, niti sluaocinaao. Ipak je mendub da oni .ne diu glave sa seddeprije onog seddu. Uvjeti za valjanost seddei-tilaveta su isti kao i zanamaz, osim tahrime (iftitah tekbira).

Salatul-dumuati (Dum'a namaz)

Duma namaz je farzi-ajn, preteniji od podneva zaosobu koja je: 1) mukarac, 2) slobodna, 3) mukim u-njim vidom, 7) sposobna hodati. Prema tome nijesuduni klanjati dume: ena, rob ili zarobljenik, musafir,s napada kakva siledije ili zatvora, slijepac, bezuvjetno (a

oronuo pa ne moe na noge. Moe se od dume izostati ipri velikoj kii, velikom bla mjestima, najmanje u tolikim koja imaju toliko doraslihmukaraca da ne bi svi mogli stati u jednu damiju u

*) Prema ovome duma se moe obavljati i u mnogim
http://.ne/http://.ne/


78/136



predstavnicima vlasti, ovlatena osoba, 3) da se obavi upodnevskom vremenu tj. ni prije ni poslije njega, 4) da seobavi hutba na kojem bilo jeziku i to prije namaza* i da

joj makar neko prisustvuje, 5) da je slobodan pristupsvakom, 6) da se obavi u dematu koji se sastoji odnajmanje trojice ljudi osim imama, makar oni bili recimodjeca, duma ne bi vrijedila. Demat kod dume ne moratrajati sve do kraja namaza nego samo do druge sedde

od prvog rekata. Prema tome imam bi mogao sam dovritiimamove sedde. Ako bi to bilo prije toga, morao binamaz. Kao imami mogu dumu obaviti i oni koji je nijesuduni klanjati kao musafiri, bolesnici itd. Hutba se prema npr. kao to su: Subhanallah, El-hamdu lillahi, Lailahe illellah , koje dakle sadravaju spomen Boiji, ali je

Sunnet je pri hutbi:

1) da hatib bude s taharetom, 2) odjeven (s pokrivenimstidnim mjestima), 3) da sjedne malo na minberu prijeprisutnm ljudima, 7) da hutb

Kurana; 12) hutbu rastaviti na dva dijela, kao da su dvije Allahu i salavat Pejgameru, 15) u ovom drugom dijelun


79/136



su dokazi za protivno nedovoljni, odnosno nevaljani. I

drugi imami (Malik, Safija i Ahmed Hanbe-lija) su sloni sovakvim miljenjem.

**) Iz ovoga svega se vidi da nemaju nikakve, pa ni najslabije

podloge oni tzv. alimi koji tvrde da duma nije valjana ili da nije

vadib u onim zemljama u kojim upravljaju nemuslimani.

i 17) ne duljiti s hutbom.

Mekruh je duljiti s hutbom kao i izostaviti neto to je ispne na minber, nema vie klanjanja, a pogotovurazgovora sve dok se namaz ne svri. Mekruh je za-aocima.

klanja, ne treba mu taj dan podne klanjati. Ko nemaopravdana razloga za izostanak sa dume harani mu jeklanjavi podne poao na dumu a imam bude jo nanamazu, a pogotovu ako je jo na minberu, njegov podnenamaz ne vrijedi kao farz nego mu prelazi u nafilu, pamakar on i ne prispio na dumu. Mekruh je petkomklanjati podne u dematu u gradu ljudima s uzurom (kojiimaju valjan razlog) za izostanak sa dume kao i

kanjenicima. Ko prispije makar samo na teehhud ili nasehvi*seddu od dume, taj se smatra da je prispio na

1. O bajramima

klanjati dumu. Za valjanost ovih namaza uvjeti su istikao i za dumu osim hutbe koja je ovdje sunnet. Zato se


80/136



baj-ram-namaz moe obaviti i bez hutbe, iako je ne valja

Pri Ramazanskom.bajramu je mendub:

1) poslije zore a prije namaza togod pojesti, 2) da to po 3) da broj pojedenih hurmi bude sadekai-fitr, ako je duan i ako je nije podijelio, treba veselo, vratiti se iz damije Kurban-bajramu je sve ovo mendub osim jedenja predbajram-namaz; ovdje je ba mendub ne jesti nita dok sene klanja namaz. Mekruh je klanjati kakvu nafilu dok sene klanja bajram namaz, kao i poslije njega na onomistom mjestu gdje se on klanjao (u damiji). Vrijeme

koplje ili dva, tj. otprilike 45 minuta po izlasku sunca itraje do zevala.

Bajram namaz se klanja ovako:

tim se bajramska tekbira i pri svakom se ruke diu kao pri rabbike- (mendub je Hel etake hadisul-gaije), onda tri i teehhud pa selam predati. Mogli bi se i na drugomrekatu tekb iri obaviti kada i na prvom, tj. prije kiraeta, ali


81/136



je bolje poslije. Koga bi jedan rekat maio, kad bude

- ruku-a ostatak tekbira sp

-fitru, odnosno okurbanu i lekbiri-teriku. Bajram namaz se ne moe od toga ne moe ni jedan. Tekbiri terik glasi: Allahuekber, Allahu ekber. La ilahe illellahu vallahu ekber.Allahu ekberu ve lillahil- Ebu Hanifi od sabaha dana Are-fata (9. zilhideta) doikindije prvog dana Kurban bajrama, i to odmah iza farzakoji se obavi u pohvalu dematu (dakle ne u dematusamih ena). To je vadib za imama koji je mukim u gradukao i muktediji pa ko on bio. Prema Ebu Jusufu iMuhamedu ovaj tekbir je vadib od sabaha dana Arefataza, i to za pa se po tome ljudi ravnaju i donose se fetve na temeljutoga.

Sunnet jklanja ili za onim koji ima za to ovlatenje. Pri tome ne


82/136



kao i na njihovim rukuima i seddama. Po svrenom

vie spominjemo Svevinjeg Allaha i Njemu se molimo, to e i lijepopomoliti se Allahu, gospodaru svemira i svega to je u

po sebi ba kao i kod pomrabio prisutan.

Namaz i dova radi kie

tu svrhu i klan jati dva rekata, ali po sebi, prema miljenju klanjati dva rekata

dvije. Ezana i ikameta nema ovdje. Za ovu svrhu trebagrijeni. Mustehab je tri dana uzastopno ali ne vie izlaziti na dovu pjeice, u iznoenom, opranom i oborivi glavu preda se i svaki put prije polaska sadaku djeca pa i stoku izvesti s njihovim mladim (janjcima,

henien, merien meri-an, gadekan, mudellilen, sihhan, spasonosnom kiom,' ugodnom i dobrom, plodonosnom,


83/136



amomuslimani.

Denaze namaz i druge odredbe o mrtvacu

ga ostaviti da lei onako kako mu je najlake. Sunnet je-na glas izgovarati ehadet, ne bi li se i on za tim poveo, no

d -read). Da li smiju okoobe (dunub, hajizli, nifasli) -lahi ve ala milleti

resulillahi. Allahumme jessir alejhi emre-hu

FIKHU- L IBADAT Muhammed ef. Serdarević

Documents

Transcript of FIKHU- L IBADAT Muhammed ef. Serdarević