Casopis “Feniks” je predstav-

lja ponovo pokrenuti projekat

koji se nekada realizovao u

Ceinjskoj Gimnaziji. Prvobitni

casopis bio je u stampanoj

formi, a njegov nasljednik bice

u elektronskoj.

Ucenici su u saradnji sa pro-

fesorima odlucili ponovo pok-

renuti casopis sa svrhom da

se ucenici, profesori i sva sira

zainteresovana javnost obra-

zuju, obavijeste o novinama i

zabave. “

Postoje mnogi opisi ove legendarne ptice koja nikad nije bila viđena. Neki smatraju da je feniks

prvobitni primer stvari koje se ne mogu videti (kao što je npr. Bog) već se samo mogu razumeti preko

njihovih imena ili atributa. Neki opisuju feniksa kao pticu veličine orla; jednu polovinu tela čini orao a

drugu polovinu fazan. Drugi kažu da feniks nalikuje čaplji, a treči da je ona zbir najlepših delova tela svih

ptica sveta. Njeno ime potiče od grčke reči koja označava crvenu boju, jer se feniks vezuje za vatru i

sunce. Opisan je kao zlatna ili šarena ptica. Neki kažu da feniks nikada ne jede. Drugi kažu da on samo

pije jutarnju rosu. Mnogi veruju da ova ptica živi sama u Arabiji ili Etiopiji.. Ali se svi slažu da je to ptica

ogromne lepote.

Najinteresantnija činjenica vezana za ovu pticu je da se ona smatra besmrtnom i da se ponovo rađa iz

pepela svake tristote ili petstote godine. Kada se bliži kraj njenom životnom ciklusu, feniks skuplja aro-

matične trave, drvo i začine iz celoga sveta od kojih će načiniti za sebe lomaču ili gnezdo. Sedeći na

gnezdu, on bi zapalio vatru mašući krilima ili uz pomoć sunčevih zraka. Kada njegovo staro telo

sagori, feniks se ponovo rađa iz crva, svoje koštane srži ili iz jajeta koje bi ostalo u pepelu, pa bi zatim

ponovo krenuo na svoj životni put od sledećih petstotina godina.

Preuzeto sa www.wikipedia.org

Zvanicni logo casopisa “Feniks”

O Feniksu

R U B R I K E :

Skola 2

Knjizevno stivo 5

Cetinje 11

Muzika/Film 14

Biografije 15

Zanimljivosti 16

Zabava 17

Legenda o Feniksu

C E T I N J S K A G I M N A Z I J A Feniks 2 8 . 0 1 . 2 0 1 0 . G O D 2 0 1 0 G O D P R V O I Z D A N J E

S P E C I J A L :

Eseji ucenika

na temu

“Bolja skola-

bolja buduc-

nost”

Moda Rimljna

(Ksenija Mark-

ovic)

Manastir

Ostrog—trece

svetiliste

svijeta(Nikola

Micunovic)

Legenda o

Feniksu

Za ponovno pokretanje casopisa i

njegovo funkcionisanje angazovani su

mnogi ucenici i nekoliko profesora.

Zahvaljujemo se svim profesorima i

ucenicima koji su ucestvovali u

realizovanju ovog projekta i koji ce i

dalje nastaviti da odrzavaju ovaj

casopis.

AKCIJA CISCENJA EKOLOSKE SEKCIJE NA

SKADARSKOM JEZERU

23. Januara 2010 Ekoloska sekcija cetinjske gimnazije posjetila je Zabljak Crnojevica kako bi pritekla u po-

moc akciji ciscenja Skadarskog jezera, koje je zbog obilnih padavina, nanijelo otpatke ispred kuca

mjestana,pored puta I remetilo izgled ovog nacionalnog parka.Podijelili smo se u cetiri grupe po sest clanova,I

otpoceli sa odradjivanjem naseg zadatka. Nas cilj nije bio samo da ocistimo taj proctor,vec I da damo primjer

svim gradjanima nase ekoloske drzave,kako se u buduce ne bi ovakve stvari desavale,jer prije svega najveca

greska pripada nemarnim pojedincima,koji su odlagali svoje otpatke na pogresna mjesta.

Poslije akcije ciscenja,nasa ekipa posjetila je tvrdjavu na Zabljaku Crnojevica,I zaista uzivala u prelijepom po-

gledu sa nje I naravno duzenju.

Jos jednom smo bili ponosni na prirodno nasledje nase zemlje I na to sto imamo priliku da damo svoj doprinos

njenoj ljepoti.

S T R A N I C A 2

Ekoloska sekcija Cetinjske Gimnazije

S T R A N I C A 4

Ekoloska sek-

cija obnovila je

svoj rad

2007.godine pod

nadzorom prof.

Milice Vusurovic.

Sekcija broji 40-ak

aktivnih clanova, 2008. godine

realizovala je par vecih pro-

jekata u okviru Cetinja, kao sto

su:

-Ukrasavanje hodnika skole

-Uredjenje dvorista Cetinjske

gimnazije

-Obiljezavanje Dana planete

Zemlje (22. april)

-Predstavljali smo nasu zemlju

na EKO kampu u Virpazaru,

gdje smo bili smjesteni sa eko

sekcijom iz Skadra

-Obiljezavanje 1. Decembra,

dana borbe protiv side

I 2009. godine realizovani su

neki projekti. Vise informacija I

fotografija nalazi se na sajtu

skole:

http://www.mojaskola.me/gimnazija-

ct/home/realizovani-projekti/

Fotografije sa radionica za dan

skole nalaze se na sajtu skole:

http://www.mojaskola.me/gimnazija-

ct/galerija/?album=1

Ove godine profesori I ucenici

proveli su dan skole na specijal-

izovanim radionicama. Medju

radionicama izdvajale su se:

bioloska, matematicka, engleski

jezik, italijanski jezik, muzicka

radionica, likovna, virtuelna

ekskurzija, kviz opsteg znanja….

This story can fit 100-150 words.

The subject matter that appears in

newsletters is virtually endless. You

can include stories that focus on

current technologies or innovations

in your field.

You may also want to note business

or economic trends, or make pre-

dictions for your customers or

clients.

If the newsletter is distributed in-

Vec pomenute fotografije I ra-

dovi mogu se pronaci na adresi:

http://www.mojaskola.me/gimnazija

-ct/home/likovni-radovi/

Mnogi ucenici Cetinjske Gimna-

zije talentovani su na polju um-

jetnosti. Profesorica Umjet-

nosti, Mira Vuckovic, potrudila

se da sakupi neke od ovih ra-

dova I fotografija I sada se one

nalaze na sajtu skole gdje svi

zainteresovani mogu uzivati u

njima….

Zastitini

znak

Ekoloske

sekcije

Umjetnost

Dan skole

Fotografija sa likovne

radionice

“To catch the

reader's

attention,

place an

interesting

sentence or

quote from the

story here.”

S T R A N I C A 5

“Kome zakon

lezi u topuzu,

tragovi mu

smrde

necovjestvom…

.”

Petar II Petrovic

Njegos http://www.rastko.rs/

knjizevnost/umetnicka/njegos/

njegos.jpg

Neki poznati stihovi

Radnja “Gorskog vijenca”

Njegosev “Gorski vijenac” Njegosev “Gorski vijenac”

olicenje je crnogorskog

duha i mentaliteta naroda.

Na ovim prostorima, uvjek

je bilo borbi, ustanaka,

buna…. Zapravo, veliki broj

tih ustanaka zacet je ovdje,

na Cetinju, gdje je i sam

Njegos provodio dane, gdje

je ovo djelo i napisano, u

okrilju Njegoseve Biljarde,

koja i dan danas stoji na

istom mjestu, i cini dio

crnogorske istorije.

“Gorski vijenac” je Njego-

sevo najpoznatije djelo.

Preveden je na skoro sve

evropske jezike. Napisan je

u desetercu, i na narodnom

jeziku. Bilo kome ko nije iz

ovog istog okruzenja, tesko

bi bilo proitati i shvatiti

originalnu verziju ovog

djela.

nih i pravoslavnih

Crnogoraca. S obzirom da

iz ovog perioda nema

mnogo potvrdjenih istori-

jskih podataka, vjerodosto-

jnost ovog djela ne moze se

istorijski mjeriti. Stihovi

koje izgovara Vladika

Danilo:

“Gorski vijenac” je

zasnovan na istorijskim

cinjenicama iz 17. vi-

jeka. Radnja se

zapravo odnosi na

“istragu poturica” u

Crnoj Gori u tom pe-

riodu. Opisuje se su-

kob izmedju poturce

“Ne bojim se ja vrazjega kota

neka ga je ka na gori lista

no se bojim zla domacega”

ukazuju na to da se u tom

dobu u Crnoj Gori veliki

broj ljudi “poturcio”….

:"Mrki Vuce,podigni brkove

da ti vidju toke na prsima,

da prebrojim zrna od pusakah

koliko ti toke izlomise!

Mrtvu glavu ne dize iz groba

ni prekova bistra dzeferdara.

Zdravo tvoja glava na ramena,

ti ces pusku drugu nabaviti,

a u ruke Mandusica Vuka

bice svaka puska ubojita!"

“Slusaj, Vuce, i ostala braco!

******

Ko na brdo ak’ i malo stoji

vise vidi no onaj pod brdom

ja povise nesto od vas vidim-

to je sreca dala al’ nesreca

Ne bojim se ja vrazjega kota

neka ga je ka na gori lista

no se bojim zla domacega”

“Bez muke se pjesma ne ispoja,

bez muke se sablja ne sakova!

Junastvo je car zla svakojega

a i pice najsladje dusevno,

kojijem se pjane pokoljenja.

Blago tome ko dovjek zivi,

imao se rasta i roditi!

Vjecna zublja vjecne pomrcine

nit' dogori niti svjetlost gubi."

Gorski

Vijenac http://

up-

load.wikimedia.or

g/wikipedia/

commons/a/a3/

Gor-

ski_Vijenac.jpg

ESEJI UCENIKA NA TEMU “BOLJA SKOLA-BOLJA BUDUCNOST”

Andjela Komnenic

Priča da je škola prije svega vaspitno-obrazovna ustanova od velikog značaja za svako društvo je de-

finicija iz svijeta odraslih, koja mi je oduvijek djelovala nekako dosadno i hladno. Moj doživljaj škole je sas-

vim drugačiji i više mi liči na priču o potrazi za sakrivenim blagom, koja je valjda puno primjerenija mom

uzrastu. U toj priči, potraga za blagom je ustvari potraga za novim znanjem, a mjesto na kojem ću ga

svakako naći je škola, u ovom slučaju moja škola – cetinjska Gimnazija.

Priča o školi je priča koja nije i ne mora biti zanimljiva svima. Ona je rezervisana za one kojima će

zagolicati maštu i koji će je saslušati do kraja. Znanje je blago kojim će takvi na kraju biti nagraĎeni i koji će

u svojim rukama držati ključeve svoje budućnosti...

Cetinjska Gimnazija je jedno od onih mjesta na kojima ćete svakako pronaći svoje blago i koja ga ne-

sebično dijeli svojim učenicima više od 130 godina. Zahvaljujući svojoj tradiciji i ugledu koje je vremenom

stekla, ona predstavlja mjesto kojem se zajedno sa svojim prijateljima svakodnevno i rado vraćam. Kako

svaku instituciju čine ljudi, zasluge za to svakako idu mnogim generacijama učenika koje je Gimnazija to-

kom svog trajanja iznjedrila. MeĎutim, to je ujedno i obaveza za nas, sadašnje učenike Gimnazije, da mjesto

gdje provodimo veliki dio svog vremena, učinimo još boljim i ljepšim za generacije koje dolaze u potrazi za

svojim blagom...

Iako smo uglavnom i više nego zadovoljni uslovima u kojima radimo i učimo, iskoristiću priliku da na

ovom mjestu iznesem ne samo moje, već i ideje i sugestije mojih prijatelja iz škole, za koje smatramo da bi u

odreĎenoj mjeri podigle nivo i uslove učenja i života u našoj školi.

Osnivanje Ďačkog parlamenta bi tako omogućilo bolju informisanost učenika o dešavanjima u školi,

kao i njihovo aktivnije učešće u rješavanju onih problema koji se tiču njih samih. Na taj način učenici bi na

kvalitetniji način ostvarivali svoja prava i učili se odgovornosti.

Informatičko-komunikaciona revolucija koja je počela krajem prošlog vijeka još uvijek traje. Upotrebu

kompjutera, odnosno korišćenje Interneta treba posmatrati kao nove saznajne mogućnosti i nastavak naše

potrage za blagom. Njihovo korišćenje školi takoĎe može koristiti za razmjenu iskustava sa sličnim instituci-

jama, ali i za povezivanje naših učenika sa kolegama u zemlji i inostranstvu. To bi moglo da rezultira

razmjenom učenika, njihovim druženjem i upoznavanjem drugih kultura i nacija. Pomenuta tehnologija bi se

mogla iskoristiti i za komunikaciju profesora ili direktora škole sa roditeljima učenika, ali i za izvještavanje

odsutnih učenika o dešavanjima u školi. Stalno ažuriranje sajta i postavljanje najnovijih informacija se po-

drazumijeva...

Razvijanje takmičarskog duha meĎu učenicima po pitanju znanja, discipline i sportskih aktivnosti bi

po našem mišljenju u velikoj mjeri uticalo na motivisanost Ďaka za postizanje boljih rezultata na ovim pol-

jima. Kao nagradu koja bi se dodjeljivala petnaestodnevno ili mjesečno, najboljem odjeljenju bi bilo uručeno

pobjedničko obilježje (npr. zastavicu sa grbom škole) koje bi bilo u njihovom vlasništvu do sljedećeg izbora

i vidno istaknuto na odgovarajućem mjestu u učionici.

Volonterski rad učenika kroz održavanje školskog dvorišta i zelenih površina jednom nedjeljno ili

prikupljanje odjeće, obuće i igračaka za djecu kojoj je u našem gradu ta vrsta pomoći potrebna, čine se koris-

nim i humanim idejama. Valjalo bi razmisliti i o vidu volonterskog rada koji bi učenicima-školi donosio

odreĎene prihode (sakupljanje starog papira, plastike, stakla i sl.), a prikupljena sredstva iskoristila za ku-

povinu knjiga za školsku biblioteku, ekskurzije, izlete itd. Jedan vid volontiranja bi mogla biti i pomoć uče-

nika starijeg uzrasta svojim mlaĎim kolegama u savlaĎivanju gradiva u vidu dopunske nastave u školi na or-

ganizovan način...

F E N I K S

S T R A N I C A 6

Vannastavne aktivnosti kao što su osnivanje dramske i drugih sekcija koje trenutno

ne postoje, organizovanje filmskih projekcija makar jednom nedjeljno, kao i osnivanje školskog sportskog

društva bi uticalo na kvalitetnije korištenje slobodnog vremena ali i razvijalo duh zajedništva. Otvorila bi se i

mogućnost gostovanja srodnim školama gdje bi prezentovali svoja dostignuća u ovim oblastima.

Ideja o mogućnosti organizovane školske kuhinje ili makar prodavnice u adekvatnom prostoru u

školi, riješila bi, ne mali problem ishrane učenika, a ujedno bi se dobilo i na kvalitetnijem korišćenju

vremena. Tako bi veliki odmor zaista bio odmor.

Svakako da bi učenici sa velikim odobravanjem pozdravili i ideju o češćem organizovanju ekskurzija

ili makar jednodnevnih izleta...

Ovo su samo neke, manje ili više dobre ideje o kojima bi valjalo razmisliti. Tim prije što za

realizaciju nekih od njih ne trebaju nikakva materijalna sredstva, već samo malo organizacije i dobre volje. A

ako se neka od njih kroz vrijeme pokaže dobrom i zaživi u našoj školi, znaćemo da činimo pravu stvar. I za

nas i za generacije koje dolaze...

Na samom kraju vratiću se blagu sa početka priče. Anegdota koju sam pronašla na Internetu,

spremajući ovaj tekst, na pravi način pokazuje značaj svakodnevnog sticanja novih znanja, ne samo u školi

već i tokom čitavog života. Razlog je što i ono može da zastara. Naime, svojevremeno su studenti pitali

čuvenog Alberta Ajnštajna zašto svake godine na ispitima postavlja ista pitanja. Odgovor je bio jednostavan i

dostojan velikog naučnika: „Zato što su ove godine odgovori drugačiji!“

Lagator Anita

Buducnost svake drzave u mnogome zavisi od obrazovanja

Stoga bi poboljsanje na ovom polju trebalo biti prioritet

Zamislite da je svaki ucenik u mogucnosti da razvija svoje talente koji nisu ukljuceni u skolski

nastavni program.

Takodje, ucenje u pravilnim uslovima, I sa odgovarajucom opremom povecalo bi sam kvalitet ucenja.

Ucenici su kompetentni da prenesu svoje znanje na pravilan nacin na buduce generacije.

Buducnost pociva na mladima, I ulaganje u njihovo obrazovanje ne koristi samo njima samima, vec I

citavom svijetu….

F E N I K S

S T R A N I C A 7

MODA RIMLJANA Ksenija Markovic

ODJECA

U Rimu nacin odijevanja je bio jedan od pokazatelja kojem

drustvenom sloju covjek pripada.

Odjevni predmet kod rimskih gradjana,

oslobodjenika i zena- TUNIKA

Previla se od vune. Imala je izreze za glavu i ruke, a pojasom se

podesavala njena duzina.

RIMLJANI

Preko tunike muskarci su nosili siroke vunene komade odjece

ravnih i zaobljenih ivica- TOGE(znak dostojanstva)

Boja toge je oznacavala razlike u statusu i starosnoj dobi.

Toga praetexta(bijela,purpurne ivice,do 16 godine)

Toga pure ili toga virilis(neobojena,neukrasena,od 16 god.)

Toga pulla(tamna,znak zalosti)

Toga candida(samo kandidati za politicke sluzbe)

Toga picta(purpurna,zlatni porubi,carevi,vojskovodje)

Zene koje su nosile togu bile su prostitutke i zene koje

su uhvacene u preljubi,kao znak sramote.

RIMSKE DAME

Nosile su tunike koje su za razliku od muskih bile

duze,svijetlih boja,od lana ili svile i imale su dzep za

parfem.

Takodje su nosile prsluk-STROPHIUM.

Nakon udaje zene su nosile duge tunike bez rukava,neobojene,suzene u struku i

ukrasene purpurnom trakom-STOLA(simbol bracnog

statusa)

Prilikom izlaska preko stola oblacile su neku vrstu

prevougaone toge-PALLA

OBUCA

Kod kuce zene i muskarci nosili su sandale sastavljene

od djona i kaiscica-SOLEAE

Van kuce nosili su obucu u oliku cizama koje su bile do listova,imale su 2 otvora

sa strane i 4 kozna kaisa-CALCEI(razlikuju se muske od zenskih)

Muske(2 vrste):od crvene

koze,ukrasene polumjesecom od

srebra ili slonove kosti(calcei

mullei;senatorii) i od crne

koze,bez ukrasa i nosili su ih svi

gradjani

Zenske su bile mekse,zivih boja i bogato ukrasene

F E N I K S

S T R A N I C A 8

FRIZURE I NAKIT

Muskarci su uvjek imali kratku kosu I brijali su se.

Neron(uvojci),Hadrijan

(kratka brada) nakon

cega brada postaje uo-

bicajena medju

Rimljanima

Nakit: prstenje

(pecatnjak,od

bronze,kasnije

zlata),ogrlice(bullae)

Kao odjecom i frizure i

nakit ukazivali su ko-

jem drustvenom sloju pripada zena.

Ugledne gospodje nosile su sav svoj

nakit:prstenje,narukvice,ogrlice,broseve i mind-

juse.

Veoma vazan dio odjece bila je i kopca-FIBULA

Rimski nakit

Ukosnica Rimska mindjusa

F E N I K S

S T R A N I C A 9

MANASTIR OSTROG - TRECE SVETILISTE SVIJETA Micunovic Nikola

Na petnaestak kilometara od Danilovgrada u smjeru Nikšića

nalaze se Bogetići, gdje se desno skreće za manastir Ostrog, na-

jveću svetinju hrišćana iz Crne Gore i sa prostora zemalja bivše

Jugoslavije. Kad se spomene Ostrog, eto odmah asocijacije na

mjesto gdje se dogaĎaju čuda, gdje mnogi teški bolesnici traže i

nalaze duševni lijek svom tijelu, koje ubrzo postaje i fizički

zdravo. O manastiru Ostrog mogu se čuti gotovo nevjerovatne

priče.

Pribijen uz ogromnu kamenu gromadu brda Ostrog, gore iznad

Bjelopavlićke ravnice, Manastir impresivno djeluje na svakog

ko skrene pogled prema njemu. A kad se naĎete pred ulazom u

ovo svetilište i pogledate u dolinu Zete, pred vama će se ukazati

slika raskošne prirode, a u njenom središtu zelenilom obrasla

krivudava rijeka. Ulazeći u areal Manastira, nakon 8 km krivu-

davog brdskog puta od Bogetića, stiže se na zaravan na kome se

nalaze prodavnice suvenira i nekoliko restorana i kafe barova, a

nešto dalje i Donji manastir Ostrog. Gornji manastir je visoko u

brdu (900 m/m) i dijelom zavučen u pećinu. Do njega vodi vrlo

strmi put sa dvadesetak oštrih krivina, koji prolazi kroz šumu sa

pješačkim prečicama.

Manastir je osnovao mitropolit zahumsko-hercegovački Vasilije

Jovanović 1656. godine, i u njemu živio do svoje smrti, 1671.

godine. Zbog svojih zasluga za života i očuvanosti tijela poslije smrti dugi niz godina,

proglašen je za sveca sa imenom sv. Vasilije Ostroški.

U Gornjem manastiru su smještene dvije neobične pećinske crkvice - Vavedenja Bogorodice i Svetog

krsta. U crkvici Vavedenja smješten je ćivot sv. Vasilija, koji je poslije smrti prozvan Čudotvorcem. Obje

crkvice su živopisane lijepim freskama koje su nedovoljno vidljive zbog čaĎi i slabog osvjetljenja. Od

ulaznih vrata u Gornji manastir do gornje crkvice treba preći 77 stepenica.Zanimljivo je istaći da je sv. Va-

silije za života iz vlastitih sredstava obnovio staru, Vavedenjsku crkvu i kupio komad obradive zemlje, da bi

kaluĎeri mogli obezbijediti osnovne prehrambene namirnice. Donji manastir je podignut 1820. godine na

nadmorskoj visini 800 metara. Na ulazu u ovaj manastir nalazi se crkva Sv. Trojice iz 1824. godine. Kako su

oba manastira zavučeni pod brdom, ovdje je i zimi prijatna klima.

Manastir Ostrog je preko cijele godine najposjećenije svetilište u Crnoj Gori. Posjećuju ga vjernici svih

vjera i sa prostora cijele bivše Jugoslavije i iz mnogih drugih zemalja. Poslije Hristovog groba i Svete Gore,

manastir Ostrog je treće najposjećenije svetiiište u hrišćanskom svijetu.

Najveći dio hodočasnika moli se svetom Vasiliju da im pomogne u ostvarivanju najvećih životnih želja,

prvenstveno radi ozdravljenja. Tradicionalni dan okupljanja vjernika je 12. maj, dan sv. Vasilija, kada se ok-

upima hiljade vjernika na ovom prostoru. Mnogi dolaze pješice, a neki i bosonogi, kako se nekad masovno

dolazilo u pohode vječnom domu sv. Vasilija Ostroškog. Na ovo sveto mjesto dolaze i najistaknutije svjetske

ličnosti, a ne samo obični vjernici i posjetioci vrijednih kulturnih spomenika.

F E N I K S

S T R A N I C A 1 0

http://thumbs.dreamstime.com/

thumb_99/11637839732l1Z0M.jp

g

BOGORODICA FILERMSKA Prof. Svetlana Ivanovic

Ikona Bogorodice Filermske jedna

je od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija.

Prema predanju ikonu je osliko

Jevandjelista Luka iz zahvalnosti prema

Bogorodici koja mu je spasila život i vjeru.

Istorijat ikone može se pratiti od 1080.

godine, kada su krstaši u Jerusalimu

osnovali monaško-viteški red Svetog

Jovana Jerusalimskog. Nakon pada

Jerusalima 1187. godine sjedište reda se

prenosi na grčko ostrvo Rodos u Egejskom

moru, a sa njim i ikona Bogorodice, koja

dobija naziv Filermska po istoimenom brdu

gdje je bila smještena. Bogorodica filermska i "plava kapela http://www.mnmuseum.org/images/Galerija8.jpg

Godine 1522. Sulejman Veličanstveni poslije šest mjeseci opsade osvaja ostrvo. Zadivljen hrabrošću

vitezova dozvoljava im da u egzil odnesu svoje svetinje. Vitezovi 1523. godine isplovljavaju sa Rodosa

odnoseći sa sobom ikonu Bogorodice Filermske kao i druge dvije svetinje ruku Sv. Jovana Krstitelja i

Česticu Časnog krsta.

Španski kralj ponudio je izgnanim vitezovima da svoje novo sjedište osnuju na Malti. Krševito

ostrvo bez vegetacije nije im se učinilo naročito privlačno, ali je imalo izvanrednu luku što je presudno

uticalo na njihovu odluku da 1530. godine dodju na Maltu. Ikona Bogorodice Filermske je sve do 1571.

godine čuvana u crkvi svetog Lorenca u selu Birgu. U požaru koji je zahvatio crkvu i u kojem je ona

sagorela, ikona Bogorodice Filermske je na čudesan način preživjela vatrenu stihiju i ostala neoštećena.

Nakon Napoleonovog osvajanja 1789. godine, Malta je nemilosrdno opljačkana. Ferdinand fon

Hompes "veliki majstor" napustio je Maltu 18. VI 1789. godine noseći sa sobom ikonu Bogorodice, Česticu

Časnog krsta i ruku Jovana Krstitelja. Nakon mjesec dana stigao je u Trst odakle će svetinje biti prenesene u

Petrograd.

Sina Ekaterine Velike, Pavla I, istorija će upamtiti po neobičnim političkim potezima. Jedan od njih

bio je i prihvatanje patronata nad Malteškim redom. Izgleda prilično neobično kada ruski car odjednom

postane malteški vitez, a posebno ukoliko se znaju stroga pravila Malteškog reda u kojima je to bilo

nedopustivo. No Malteški red je to ipak dozvolio, dobivši odobrenje od pape kome je bio potčinjen. Tri

svetinje uručene su mu 12.X 1799. godine u Gatšini, 40 km od Petrograda. Ikona je skoro 120 godina bila u

posjedu carske porodice Romanov. Na Ruskom dvoru njen prvobitni jednostavni metalni okov zamijenjen je

zlatnim i ukrašen dragim kamenjem dijamantima, safirima i rubinima.

U popisu crkvenih kovčega i drugih predmeta, koji su se nalazili u velikom dvorskom saboru i maloj

crkvi Zimskog dvorca, sastavljenom 1859. godine dat je detaljan opis novih okova na relikvijama. Uz 270

brilijanata u izradi rama upotrijebljeno je bijelo, crveno i plavo kamenje. Car Pavle je insistirao da se na

okovu nadju i obilježja Malteškog reda čime je još jednom pokazao privrženost vitezovima. Slične ukrase u

ruskim carskim riznicama dobijaju i ruka Svetog Jovana Krstitelja i Čestica Časnog Krsta. Ove svetinje su u

burnim putevima istorije bile pratioci čudotvorne ikone Bogorodice Filermske. Boljsevička revolucija i

surovi pokolj imperatorske porodice označili su kraj carske Rusije.

Marija Fjodorovna, imperetorova majka, inače Dankinja je u vrijeme revolucije uspjela da pobjegne

u Dansku. Ona je pred smrt izrazila želju da se ikona preda jugoslovenskom kralju. Zvanična primopredaja

relikviija uz prisustvo četiri svjedoka izvršena je 16. IV 1932. godine.

F E N I K S

S T R A N I C A 1 1

Tada su napravljene fotografije tri relikvije. Pred odlazak Karadjordjevića iz

zemlje 1941. godine relikvije su povjerene manastiru Ostrogu u kojem se čuvaju do

1952. godine kada ih preuzimaju državne vlasti. Godine 1978. ruku Jovana Krstitelja i Česticu Časnog Krsta

preuzima Cetinjski manastir, a Muzej Cetinje ukazuje gostoprimstvo ikoni Bogorodice Filermske.

Od Jerusalima do Cetinja ikona je prešla dug put. Nepredvidivi putevi istorije donijeli su je na Cetinje

grad koji i sam predstavlja istorijsku riznicu. Danas ikona Bogorodice Filermske počiva u svojoj “plavoj

kapeli”, posebno ureĎenom prostoru Umjetničkog muzeja Crne Gore.

Tri hrišćanske svetinje iz Crne Gore nikuda nisu prenošene od 1941. godine, osim što je ruka Svetog

Jovana Krstitelja 2006. godine bila 40 dana na pokloničkom putovanju po zemljama bivšeg Sovjetskog

Saveza, gdje joj se poklonilo blizu tri miliona vjernika Rusije, Bjelorusije i Ukrajine.

http://www.montenegro.travel/scms/media.php/12848/922863%20922891%20%20Cetinje%20umjetnicki%20m%202.jpg

Put ikone Bogorofice Filermske od Jerusalima do Crne Gore

http://www.youtube.com/watch?v=JH4v05k2hJU

http://www.youtube.com/watch?v=-XqzMGhxK1g

F E N I K S

S T R A N I C A 1 2

Manastir Crnojevica Manastir sa crkvom Rođenja

Bogorodice podigao je, na

Cetinju, 1484. godine gospo-

dar Crne Gore Ivan Crno-

jević na mjestu zvanom

Ćipur. Od tada je Cetinje

državni i duhovni cenar Crne

Gore. U njemu je od 1492-

1496. godine radila i štam-

parija Crnojevića. To je bila

prva ćirilična štamparija kod

Južnih Slovena, a druga kod

Slovena uopšte. Na osnovu

sačuvanih ostataka manastira,

starih opisa, crteža i planova,

može se zaključiti da se

radilo o složenom i moćnom

manastirskom kompleksu.

Manastir Crnojevića do te-

melja su razorili Turci 1692.

godine.

(http://www.cetinje.co.me/

znamenitosti.php)

koja je krstila Isusa Hrista) i

čestica Časnog Krsta Go-

spodnjeg (dio krsta na kojem

je razapet Isus Hrist).

Pored sjedišta crnogorskih

mitropolita, manastir je bio i

kulturno-prosvetno središte.

U Njegoševo doba, 1834.

godine, ovdje je radila prva

osnovna škola u Crnoj Gori

kao i štamparija. U Manastru

se nalazi ćivot sa moštima

sv. Petra Cetinjskog, po ko-

jemu je manastir i dobio ime,

a u njemu se čuvaju i ruka

Sv. Jovana Krstitelja (ruka

je i niz prepravki koje su mu

dale današnji izgled. Cetinjski

manastir, skladne arhitekton-

ske cjeline, predstavlja sim-

bol crnogorske duhovnosti,

slobodoljublja i prosvetitel-

jstva.

(http://www.cetinje.co.me/

znamenitosti.php)

U podnožju Orlovog krša, na

mjestu na kome se nalazio

dvor Ivana Crnojevića,

vladika Danilo je 1701.

godine podigao Cetinjski ma-

nastir, ugrađujući u njega

arhitektonske elemente ra-

zorenog Crnojevića ma-

nastira. Cetinjski manastir je

više puta stradao od strane

Turaka (1714., 1785.), a u

toku svog postojanja doživio

Sveti Petar Cetinjski http://images.google.com/images?hl=en&rlz=1R2GGLL_en&q=sveti+petar+cetinjski&um=1&ie=UTF-8&ei=ffFWS5zJLqPsmwPN3qn7Ag&sa=X&oi=image_result_group&ct=title&resnum=4&ved=0CCIQsAQwAw

Cetinjski manastir

Cetinjski manastir

S T R A N I C A 1 3

S T R A N I C A 1 4

“They taped

over your

mouth,

scribbled out

the truth

With their lies,

your little

spies “

http://paramore.org/gallery/

displayimage.php?

album=589&pos=0

Paramore Paramore je

americka grupa

koja je formirana

u Frenklinu 2004

godine.Clanovi

ove grupe su:

-Hayley Williams-

Vodeci je vocal I

svira klavijature

-Josh Farro-Bek

vocal,svira gitaru

-Jeremy Davis-bas gitara

-Zac Farro-Bubnjevi

-Taylor York-Ritam gitara

Njihov debitatnski al-

bum ,,All We Know Is Fal-

ling,, je izasao 2005 god.,a

drugi album Riot! U 2007,a

2008 je pozornost javnosti

naglo porasla nakon što je

njihova pjesma "Decode"

uvrštena u Twilight

(soundtrack) kao glavna

pjesma koja je bila uvrstena

u njihov treci album Brand

new eyes. 2002 godine

Hayley,sa samo 13 godina

preselila se iz rodnog grada

u Frenklin gdje je upoznala

bracu Farro dok je pohad-

jala privatnu skolu.Nakon

dolaska pocela je da uzima

casove pjevanja sa Bretom

Maningom.Ubrzo nakon

toga Hayley je postala

pjevachica Paramora.

2009. počeli su turneju

Brand New Eyes ( na isti

datum kada je I njihov al-

bum izasao u prodaju).Sem studijskih albuma izdali su I

dva albuma uzivo,I to: ,,

Live in the UK 2008” I ,,

The Final Riot!”.

Paramore je prosle godine

izdao svoj treći studijski

album. Album se temelji

na Alternativni rock, Emo i Pop punk muzici. Album je

izdan 29. septembra 2009.

godine od izdavačke kuće

Fueled by Ramen. Prvi

singl i glavna pjesma je

Ignorance. 29. septembra

nagrada MTV Award i Teen

Choice Award.Neke od

njihovih najpoznatijih pje-

sama su: "Pressure",

"Emergency", "All We

Know", "Misery Business",

"Hallelujah", ,,That’s what

you get”, ,,Decode”,

,,CrushCrushCrush”,

,,Ignorece”…..

Prva pjesma koju su za-

jedno napisali bila je

"Conspiracy",koja je kasnije

iskoriscena kao jedna od

pjesama sa prvog albuma,

njihove pjesme nastaju ug-

lavnom kao rezultat sarad-

nje Josha, koji uskladjuje

muziku i nadarene Hayley,

koja piše tekstove i glavnu

melodiju. Dobitnici su

http://

paramore.org/

gallery/

displayimage.php?

al-

bum=random&cat

=37&pos=-34743

http://paramore.org/gallery/displayimage.php?

album=409&pos=23

S T R A N I C A 1 4

Tekst preuzet sa:

www.wikipedia.org

S T R A N I C A 1 5

“Drago mi je sto je

znam I ponosan

sam sto je mogu

zvati svojim

prijateljem”

Tattoo Queen Kat Von D (Katherine Von

Drachenberg , rodjena 8

marta.1982 godine u Mon-

tereju (Meksiko),je umjet-

nica tetovaza I televiziska

licnost.Najpoznatija je po

svom radu u televiziskom

sou Miami Ink.

Rodjena je u Nuevo

Leon,Meksiko.Ima sestru po

imenu Karoline I brata Ma-

jkla.Preselila se u Los And-

jeles kada je imala 4 godine

I odrastala je u Juznoj Kali-

forniji.Zavrsila je skolu u 14

godini I odluchila je da zeli

da postane umjetnik te-

tovaza. Svoju prvu tetozavu

uradila je sa 14 godina,staro

englesko ,,J”na clanku.A

tetovira od svoje 16 godine.

Kat je zamolila da radi u

Majami Inku kada je

Darren Brass slomio

ruku.Ubrzo nakon toga se

posvadjala sa Ami Jamesom

zbog kojeg je napustila

Miami Ink. Rekla je da od

svog odlaska nije prichala

sa nijednim clanom Miami

Inka.

Nakon svega ovoga

napravila je svoj televiziski sou LA Ink,gdje radi u

svom sopu .U ovom sou

ona je oborila Ginisov

Svjetski Rekord-(Najvise

tetovaza koje jedna osoba

uradi za 24h),uradivsi

400.Ubrzo nakon toga

rekord je oborio njen bivsi

muz Oliver Peck.uradivsi

415,a Hollis Cantrell je

potom uradio cak 801.

Jedan njen prijatelj je rekao:

,,Od trenutka kada smo se

upoznali znao sam da je ona

sjajna,talentovana djevo-

jka,odlican umjetnik,I ovih

sest godina prijateljstva

ponudili su mi pogled na

njen zivot koji ne da je

samo potvrdio moje po-

cetne impresije vec je pre-

sao sva moja ocekivanja!

Vjerna je svojoj

porodici,prijateljima,uvjek je

dobro raspolozena I uvjek

pronadje vremena da bude

tu za tebe ako je pot-

rebno.Drago mi je sto je

znam I ponosan sam sto je

mogu zvati svojim prijatel-

jem.”

Ima svoju knjigu sastavljenu

od slika I tetovaza,koja je

objavljena u januaru

2009,pod nazivom ,, High

Voltage Tattoo”.Knjiga

opisuje nju kao umjet-

nika,od ranog djetinstva pa

sve do sad,takodje ima I

primjera o tome sto je in-

spirise,pokazuje njene

skice,licne tetovaze…

http://

im-

ages.starpulse.co

m/Photos/

Previews/LA-ink-

tv-12.jpg

http://media.photobucket.com/

image/katvond/bogares/katvond-

1.jpg?0=63 http://media.photobucket.com/

image/katvond/tyesmith/

KATVOND.jpg?o=6

http://media.photobucket.com/

image/katvond/bettyf222/

katvond.jpg?o=45

Tekst preuzet sa:

http://katvond.net/bio.php

http://en.wikipedia.org/wiki/

Kat_Von_D

ZANIMLJIVOSTI

Cetinjani su narod poznat po svom smislu za humor. O cetinjskim anegdotama ispisano je vise knjiga i jedna

od poznatih takvih knjiga je “Dim u dim” Pavla Djonovica. Ova knjiga redstavlja zbirku crnogorskih aneg-

dota i narodnih umotvorina. Iz predgovora:

“ Crnogorski humor i satira puni su socnih izraza, efektnih poredjenja, slika. Sloboda izraza karakterstika

je crnogorskog humora. U njemu se ona mnogo vise osjeca nego u ma kojem drugom vidu stvaralastva, jer

je humor, proizvod sirokih narodnih masa….

Posebno treba naglasiti humanist naseg humora. Cak i onda kada je crn, on tezi ka ublazivanju situacija.

U najvecoj zalosti, on je nosilac smijeha….”

Ciju, ciju….

Stari Cetinjani su se najcesce kupili kod svog sugradjanina Labuda Djurica, koji je drzao kafanu, a bio je

veoma vedrog duha. Tako i za vrijeme okupacije kod njega su najcesce svracali simpatizeri pokreta i tu sapu-

tali uz casicu o boljim danima koji ce doci. I dok su jednog dana tako bili na okupi, u kafanu udje jedan cet-

nik, ljudna od preko dva metra, naoruzan do zuba. Kad pridje sanku svi se iz kafane razbjezase, a Labud,

onako malecan, cucnu iza sanka da mu je samo glava virila. Odjednom cetnik, gotovo djecjim glasom proz-

bori:

- Dajte mi jednu rakiju.

Kad Labud iz njega cu takav glas, osmjeli se, skoci iza sanka, malo se podize na prste, natoci rakiju i pruzi je

cetniku:

- Ciju, ciju, ciju, izvoli jednu raciju.

Oni koji su se od straha bili sakrili u kuhinji, prasnuse u smijeh i vratise se u kafanu, a cetnik jedva doceka

da ispije casu i da ode. =)

Sve mi je jasno

U Bajicama kod Cetinja, odmah iza rata, okupili su se ljudi da cuju predavanje o porijeklu covjeka. Umirilo

se i staro i mlado, a osnovacki obrazovan covjek upinje se da im objasni da ljudi nijesu postali od majmuna.

Posle kratkog izlaganja, ocekuju se pitanja i odgovori, ali sve prekrati stari Bajica:

-Ajmo ljudi doma! Culi smo od koga smo i sto smo i sad je sve jasno! :)

Po volji

Vido Partelije u Cetinju poznat po salama. Kako se u gradu dosta kockalo, to i Vido jednu prostoriju u jednoj

kuci namijeni za igru.Dolazili su tu i igraci iz drugih gradova. Vido je savjesno skupljao pikslu i usluzivao

igrace. Jednog dana medju igracima se nasao i jedan Niksicanin sa punom torbicom para. Kako nije znao za

Vidove seretluke, to mu se obracao kao kucnom momku:

-Momak, jedan caj!

-Izvolite gospodine!

-Momak, protrljaj mi ledja!

-Odmah, gospodine!

Niksicanin cijele noci dosadjuje: da”momak” provjetri sobu, donese casu vode, zapali mu cigaretu itd. Vido

sve ispunjava. Oko jedan sad posle pola noci, ponovo zove Vido i zapovijeda mu:

-Momak zagrij mi jednu tubulu da mi je stavis pod noge jer prozeboh i zavij u novine.

Vidu se vec dosadilo pa ce na kraju:

-Da li zelite u “Vijesti”,”Pobjedu” ili “Politiku”, gospodine?!

preuzeto iz “Dim u dim” Pavla Djonovica

HOROSKOP

Ovan: Skola: Danas ste ustali na lijevu nogu,mnogi profesori su se nameracili na Vas,cuvajte se na poljima

geografije,istorije i biologije.

Zdravlje:Ljepsa strana ovnova zalice se na stomacne probleme,na casu hemije,dok su kod jace strane moguce

male povrede prilikom egzibicionih poteza u sali. Ljubav:Motrite na Lavove,sada je njihova sezona

Bik:

Skola:Ne mozete zamisliti koju cete srecu imati ovih dana.Lijeni Bikovi nece biti pitani,dok se vrijednim smi-

jese dobre ocjene.

Zdravlje: Zdravlje Vas odlicno sluzi,lijenim bikovima ce prolaziti fore kod profesora o raznim bolestima po-

cev od zanoktice pa do operacije slijepog crijeva…J

Ljubav: Na ljubavnom planu ste perfektni,moguce duze ljubavne veze sa Rakovima.

Blizanci:

Skola: Necete biti zainteresovani na casovima prirodnih nauka,dok cete se na drustvenim tek zabavljati sa

slusalicama u usima!

Zdravlje:Muci Vas nesanica,cesto cete kasniti na casovima,na kojima cete opet spavati Ljubav: Morate se potruditi kako bi osvojili srce svoje simpatije.

Rak: Skola: Fali Vam motiva,posebno sto se tice popravke ocjena.U ovaj period ulazite relaksirajuce,I posvecujete

se skolskim sekcijama vise nego redovnoj nastavi.

Zdravlje: Zubobolja,naime lazna,ali ce Vam proci kao izgovor za bjezanje

Ljubav: Rakovi ulaze optimisticno u ovaj period,smijese im se duge veze

Lav: Skola: Lavovi se opustaju u ovom periodu,uglavnom ostaje samo rutinski posao sto se tice zavrsnih ocjena

Zdravlje: Malo ste iscrpljeni,savjetujemo Vam da odmarate,to je ono sto najbolje znate da radite Ljubav: Zauzeti Lavovi se odlicno slazu sa partnerima,dok je slobodnim moguca kratkotrajna veza. Ne

zaboravite da je ovo Vasa sezona

Djevica: Skola: Djevice ce morati da zagriju stolice ako misle da predju godinu,rad,rad I samo rad…

Zdravlje: Moguci problemi sa sinusima,oprezno sa nosem,nije se dzabe izmislila maramica

Ljubav: Partner ne pokazuje emocije,potrudite se.

Vaga: Skola: Vage su rasterecene,iako su se pokazale odlicno do sada,kriju jos keceva,ili bolje reci petica u rukavu.

Samo naprijed…

Zdravlje: Odlicno,savjetujemo vise sporta… Ljubav: Zauzete Vage se sjajno nose sa svojom vezom,dok je slobodnim moguca dugotrajna veza.

S T R A N I C A 1 7

Skorpija: Skola: Sada dolazi trenutak kad se i Vi mozete pokazati.Smijese se uspjesi na poljima geografije,stranih jezika I

hemije.

Zdravlje: Glavobolja je sjajan izgovor da pobjegnete sa casa…

Ljubav: Samo uzivajte,ljubav je ono sto Vas ispunjava.

Strijelac: Skola: Vrijeme je za popravljanje ocjena,pokazite sto znate… Zdravlje: Zdravi ste kao drijen J

Ljubav: Vise se potrudite,moguca veza sa znakom Ribe.

Jarac: Skola: Pocnite da ucite,pokazite se sad,da nebi uhvatili voz za Avgust.

Zdravlje: Zdravi ste,previse se izvukujete na foru o zubaru,pazite da se ne vrati.

Ljubav: U ljubavi Vam nema ravnog,samo nastavite.

Vodolija: Skola: Fino ste raspolozeni za skolu,ovo je Vasa godina.Pazite se prepisivanja

Zdravlje: Bolovi u kostima,vise se bavite sportom.

Ljubav: Zauzete Vodolije ce imati malih nesuglasica sa partnerom,dok se slobodne moraju vise potuditi kako bi

nasle svoju ljubav.

Ribe: Skola: Vise ucite,sad je vrijeme da se popravljaju ocjene,moguci pehovi na poljima istorije,biologije I

geografije,Dokazacete sebi da Vas profesori ne mrze.

Zdravlje: Trebate vise da pijete tecnosti,pada Vam koncentracija pred kraj.

Ljubav: Zaljubljeni do usiju.

by: Milena & Milos Petrovic

S T R A N I C A 1 8

LAPSUSI UCENIKA I PROFESORA "Ne znam zasto to zovete bijela tehnika kad sam ja lično viđela KAFENI FRIZIDER. "Profesorica latinskog:-Ko je odsutan?Mirko.........ovdje pise zak. Učenik:-Pa to znači zakasnio,profesorice Profesorica:-To može biti i zaklan..."

“…Sigmund Fjord…”

Ucenik poslije odgovaranja jednog predmeta: Na ovakvo citanje mi je 2 dao???

Jedna ucenica drugoj:Ti, sreco moja ne odgovaras, ti si profesionalni citac!

Ucenica:”U to vrijeme huga je karala”….svi se smiju…

profesor:”Pa sto?I Mjesec je karao zvijezdu Danicu.”

Profesorica:”Cime su se ljudi bavili u neolitu? Ucenica:”Pa hmm…turizmom..”

Profesorica : Koja je najveca nizija u Aziji?

Ucenik 1:Hmm…

Profesorica:”Ajde ti reci”

Ucenik 2:”Necu joj reci ime,samo cu je pokazati”

Profesor:”Analiziraj pjesmu Albatros”

Ucenica:”Hmm..Albatrosi cudne ribe s okeana,koje plove za brodovima..”

Ucenik ogovara,I prica,tun..tun…a na to profesorica “Ti izgleda mnogo volis tunjevinu”

Profesorica”Napisi mi jedinicu za silu”

Ucenik:”1 Nj”

Profesorica;”Ko je bio neprijatelj rimskog carstva?”

Ucenik :”hmm..Osmanlije..”

Profesor: od cega zavisi agregatno stanje?

Ucenik: od posude

Ucenik: profesorice, vi imate njuh da nanjusite sto neko ne zna

Profesor: nabroj geoloske epohe?

Ucenik: mezozoik, kembridz....

Profesor: a ne no oksford

Profesorica: sto se sve proizvodilo u metalnom dobu?

Ucenik: bakar, gvozdje, aluminijum...

Profesorica: tada je Gaj Julije Cezar...ovaj, oprostite, Aleksandar Julije Cezar...

Profesor: To ne smijete ni da izgovorite a kamo li da kazete

Profesor: u Bokokotorskom zalivu nalaze se ostrva: sv.Marko, Gospa od Skrpelja...

S T R A N I C A 1 9

http://i.ehow.com/images/GlobalPhoto/

Articles/4734271/laugh-300x285-main_Full.jpg

http://www.modernlife.org/XSpring2001-03/

laugh.gif

Profesor: Obala je

tamo dje je voda

mokra “