Europski parlament - europarl.europa.eu · sektoru EU-a uz pomoć kojeg se želi ojačati...
Transcript of Europski parlament - europarl.europa.eu · sektoru EU-a uz pomoć kojeg se želi ojačati...
Europski parlament 2014-2019
USVOJENI TEKSTOVI
P8_TA(2016)0006
Pregled stanja i izazovi u regulaciji financijskih usluga u EU-u
Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u
regulaciji financijskih usluga u EU-u: put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru
EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj
(2015/2106(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije naslovljenu „Stvaranje unije tržišta kapitala”
(COM(2015)0063) i rezoluciju Parlamenta od 9. srpnja 2015. na tu temu1,
– uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini kojom predsjeda Jacques de
Larosière o financijskom nadzoru u EU-u od 25. veljače 2009.,
– uzimajući u obzir izvješće Bazelskog odbora za nadzor banaka o učinku i odgovornosti
nadzora banaka iz srpnja 2015.,
– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Prva promišljanja o
zaprekama na putu prema razvoju produbljenih i integriranih tržišta kapitala u EU-u”
(SWD(2015)0013),
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o uniji tržišta kapitala, koje je Vijeće za ekonomske i
financijske poslove donijelo 19. lipnja 2015.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2014. naslovljenu „Plan
ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),
– uzimajući u obzir neslužbeno izvješće Odbora ECON naslovljeno „Poboljšanje
koherentnosti zakonodavstva EU-a o financijskim uslugama” i usvojeno u Odboru
30. siječnja 2014.2,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. svibnja 2014. naslovljenu
„Reformirani financijski sektor za Europu” (COM(2014)0279),
– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „Gospodarski pregled
programa za regulaciju financijskog sustava” (SWD(2014)0158),
1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0268. 2 http://www.europarl.europa.eu/document/activities/cont/201402/20140210
ATT79138/20140210ATT79138EN.pdf
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. ožujka 2014. o pregledu Europskog sustava
financijskog nadzora (ESFS)1,
– uzimajući u obzir Izvješće Komisije o misiji i organizaciji Europskog odbora za
sistemske rizike (ESRB) (COM(2014)0508),
– uzimajući u obzir Izvješće Komisije o djelovanju europskih nadzornih tijela (ESA) i
Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS) (COM(2014)0509),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. veljače 2014. o dugoročnom financiranju
europskog gospodarstva2,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2014. naslovljenu „Dugoročno
financiranje europskoga gospodarstva” (COM(2014)0168),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Bolja
regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Prijedlog
međuinstitucijskog sporazuma o boljoj regulativi” (COM(2015)0216),
– uzimajući u obzir Izvješće Europskog odbora za sistemske rizike o regulatornom
postupanju s izloženošću javnom dugu iz ožujka 2015.3,
– uzimajući u obzir završno izvješće parlamentarnog povjerenstva Ujedinjene Kraljevine
za bankovne standarde naslovljeno „Trajna promjena bankarstva”,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje
Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0360/2015),
A. budući da je do financijske krize koja se pojavila 2007. – 2008. i njezinih dalekosežnih
negativnih posljedica među ostalim došlo i zbog manjkave primjene odgovarajućih
visokokvalitetnih propisa o financijskim uslugama za sve složenija tržišta i proizvode;
budući da je posljednjih godina pokrenut ambiciozan program reformi u financijskom
sektoru EU-a uz pomoć kojeg se želi ojačati financijska regulacija i nadzor, ponovno
uspostaviti financijska stabilnost i ojačati otpornost financijskog sustava na šokove,
smanjiti rizici za porezne obveznike te bolje odgovoriti na potrebe ulagača i potrebe
financiranja realnog gospodarstva; budući da, unatoč boljim izgledima za rast u Europi,
još nije postignut potpuni oporavak;
B. budući da su u svim financijskim sektorima, uključujući bankarstvo, osiguranje, tržište
vrijednosnih papira, investicijske fondove i infrastrukturu financijskog tržišta,
zabilježene korjenite promjene koje su i dalje u tijeku;
C. budući da su prenošenje u nacionalna zakonodavstva i provedba financijske regulatorne
1 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0202. 2 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0161. 3 http://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/other/esrbreportregulatorytreatmentsove
reignexposures032015.en.pdf?29664e3495a886d806863aac942fcdae
reforme još uvijek u tijeku i još nisu privedeni kraju te se brojne važne reforme tek
trebaju poduzeti, a mnogi delegirani i provedbeni akti tek dovršiti; budući da je stanje u
bankarskom sektoru i sektoru osiguranja te na financijskim tržištima obilježeno stalnim
promjenama i inovacijama, što znači da se propisi kojima se reguliraju ti sektori trebaju
podvrgnuti trajnoj procjeni u cilju postizanja proporcionalnosti i učinkovitosti te shodno
tomu stalne prilagodbe tih propisa;
D. budući da je tržište kapitala u Uniji i dalje fragmentirano; budući da unija tržišta
kapitala može pružiti dragocjen okvir kako bi se malim i srednjim poduzećima u
cijelom EU-u zajamčio jednak pristup financijskim sredstvima i kako bi se promicale
inovativne platforme za tržišno utemeljeno financiranje; budući da konkretni nedostatak
kreditiranja za mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća među ostalim proizlazi iz
gospodarske nestabilnosti i nedostatka ciljanih rješenja za realno gospodarstvo; budući
da se kao primjer često navodi kontekst temeljen na tržištu kapitala u SAD-u, ali da se
on bitno razlikuje od konteksta temeljenog na bankarstvu u Europskoj uniji te se ne bi
trebao preuzimati niti koristiti kao predložak; budući da je unija tržišta kapitala prilika
za jačanje tržišta kapitala u Europskoj uniji kao dodatak bankovnom financiranju;
budući da se u SAD-u nakon financijske krize bankovno financiranje poduzeća razvilo
jače nego financiranje temeljeno na tržištima kapitala;
Pregled stanja i izazovi u postojećem okviru
1. napominje da se u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Reformirani financijski sektor
za Europu” daje prvi pregled stanja reformi financijskog sektora, ali ne i cjelovita
procjena i kvantitativna analiza ukupnih učinaka i međudjelovanja pojedinačnih mjera;
2. pozdravlja paket ulaganja Komisije, uključujući uniju tržišta kapitala; ističe potrebu za
dodatnim nebankovnim financiranjem poduzeća kao i to da središnje načelo izgradnje
unije tržišta kapitala mora biti stavljanje jačeg naglaska na krajnje korisnike tržišta
kapitala, tj. poduzeća i ulagače; ističe da je učinkovit i djelotvoran okvir za financijske
usluge kojim se jamči financijska stabilnost preduvjet za povećanje (dugoročnih)
ulaganja i poticanje rasta u konkurentnom europskom gospodarstvu; ističe povezanost
gospodarske i financijske stabilnosti; ističe isto tako da pouzdane gospodarske politike,
učinkovite strukturne reforme i zdrave proračunske politike otvaraju put za potencijal za
zdravlje i rast realnog gospodarstva u državama članicama i u EU-u; priznaje važnu
ulogu koju tržišta kapitala mogu imati u rješavanju financijskih potreba gospodarstava
država članica;
3. priznaje činjenicu da je aktualna financijska i dužnička kriza dovela do neviđenih
negativnih posljedica, posebice za realno gospodarstvo i novac poreznih obveznika; u
tom kontekstu priznaje financijske propise oko kojih su se u posljednjih pet godina
suglasile europske institucije i kojima je ojačana europska financijska arhitektura u
slučaju pojave kriza u budućnosti; pozdravlja akcijski plan Komisije za uniju tržišta
kapitala; pozdravlja činjenicu da je Komisija kao jedno od načela kojim se podupire
unija tržišta kapitala uvela djelotvornu razinu zaštite potrošača i ulagača;
4. priznaje postignuća financijske regulacije u pogledu odgovora na posljedice financijske
krize; izražava zabrinutost zbog sve veće složenosti, koja se odražava u činjenici da su
propisi i nadzor sve brojniji, detaljniji i da postoje na više razina i s obzirom na zahtjeve
na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini; napominje da složena regulativa
odražava i složena financijska tržišta, uključujući financijske instrumente, tržišnu
infrastrukturu i institucije; naglašava da pretjerano složena regulativa i stroži preduvjeti
mogu negativno utjecati na ulaganja; smatra da se složenosti regulative mora pristupiti i
u pogledu njezine primjene na nefinancijske krajnje korisnike financijskih proizvoda;
ističe potrebu za međunarodnom regulatornom suradnjom u globalnom okviru s
poboljšanom suradnjom i većom odgovornošću;
5. napominje da je za zdravu i snažnu uniju tržišta kapitala potrebno priznati međuovisnost
s drugim financijskim sektorima, istražiti dodatne tržišno utemeljene izvore financiranja
za realno gospodarstvo i da se ona u prvom redu mora temeljiti na ustaljenim
postojećim strukturama; ističe potrebu za sveobuhvatnim pristupom regulaciji
financijskih usluga u EU-u, u okviru kojeg unija tržišta kapitala doprinosi dopunjavanju
bankovnog financiranja; poziva da se u uniji tržišta kapitala odražavaju perspektive
potrošača i ulagača, uz njezino usmjerenje na financiranje poduzeća; u tu bi svrhu
Komisija trebala usko surađivati s Europskim odborom za sistemske rizike, europskim
nadzornim tijelima i nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se riješile sve
neusklađenosti u pristupu koje bi mogle dovesti do potkopavanja ciljeva unije tržišta
kapitala; traži od Komisije da iskoristi najbolje prakse koje dobro funkcioniraju kako bi
se razvilo tržište kapitala za cijelu Uniju;
6. smatra da zakonodavstvo nije uvijek najprimjereniji politički odgovor te da bi trebalo
uzeti u obzir nezakonodavne pristupe i one koji se temelje na tržištu;
7. poziva Komisiju da primjeni integrirani pristup kad je riječ o uniji tržišta kapitala i da
vodi računa o drugim političkim programima kao što su razvoj jedinstvenog digitalnog
tržišta i tekuće reforme u području prava trgovačkih društava i upravljanja poduzećima;
osim toga, smatra da bi Komisija trebala uzimati u obzir najnovija tehnološka
dostignuća; u vezi s tim upozorava na prijetnju cyber-sigurnosti i poziva Komisiju da
učini sve da ta dimenzija bude obuhvaćena strategijom EU-a;
8. smatra da bi učinkoviti i djelotvorni propisi o financijskim uslugama u EU-u trebali biti
usklađeni, dosljedni (uključujući na međusektorskoj osnovi), proporcionalni, da ne bi
trebali biti duplicirani, da moraju biti lišeni nepotrebne složenosti i takvi da ne dovode
do pravne nesigurnosti, regulatorne arbitraže i visokih transakcijskih troškova; isto tako
smatra da bi trebali omogućiti posrednicima da ostvare svoju ulogu kanaliziranjem
sredstava k realnom gospodarstvu i da tako doprinesu njegovu financiranju, da budu na
usluzi štedišama i ulagačima te da se na djelotvoran način pozabave rizicima za
financijsku stabilnost i porezne obveznike i pritom spriječe ponovno izbijanje
financijskih kriza te djeluju kao zaštita od sistemskih rizika; smatra da trebaju
pridonijeti produbljenju jedinstvenog tržišta i da im naglasak treba biti na konkretnim
ciljevima koje je lakše ostvariti na europskoj razini te da bi se pritom trebalo ostaviti
prostora za inovativno financiranje s jačim naglaskom na lokalnoj razini;
9. izražava zabrinutost zbog stalnih problema koji se odnose na međunarodne brojeve
bankovnog računa (IBAN) koji se još ne smatraju valjanima za izravno terećenje
bankovnih računa u jednoj državi članici u korist subjekta u drugoj državi članici;
10. naglašava da je potrebno sagledati stanje okvira za financijske usluge primjenom i
kvantitativnog i kvalitativnog pristupa; napominje da se slične prakse primjenjuju i u
drugim jurisdikcijama, osobito u SAD-u; naglašava da bi taj pregled stanja trebao
doprinijeti izgradnji funkcionalnijih financijskih tržišta koja odgovaraju na financijske
potrebe realnog gospodarstva, između ostalog i tako što će se uhvatiti u koštac s rupama
u zakonu, manjkavostima, nedosljednostima, neusklađenosti i neproporcionalnosti, da
ne bi smio ugroziti ono što je ostvareno u području zakonodavstva i da je pritom
potrebno voditi računa o zahtjevima iz odredbi o reviziji usvojenih u svakom
pojedinačnom zakonodavnom aktu te da se bez predviđanja rezultata ne bi smio
smatrati praksom koja vodi k deregulaciji;
11. smatra da jedinstveno tržište financijskih usluga koristi poduzećima, ali da u konačnici
mora koristiti korisnicima i ulagačima; ustrajan je u ideji da još postoje brojne zapreke i
prepreke kada je riječ o prekograničnom pristupu, plasmanu i ulaganjima te da ih je
potrebno proučiti, uhvatiti se u koštac s njima i nadići ih, a da se pritom održi najviša
razina zaštite ulagača; podsjeća da nije moguće sa sigurnošću predvidjeti da će se
smanjenjem zapreka tokovima kapitala poboljšati izgledi dugoročnog rasta ako ukupni
poticaji tvrtkama nisu pravilno postavljeni; nadalje uzima u obzir važnost dobro
razvijenog lokalnog ekosustava koji manjim poduzećima omogućuje privlačenje
kapitala za rast;
12. smatra da zaštita potrošača ne podrazumijeva nužno velike količine informacija te da bi
se naglasak trebao staviti na kvalitetu i razumljivost informacija kako bi se omogućilo
donošenje dobrih odluka – informacije moraju biti relevantne, točne, usporedive,
prilagođene korisnicima, pouzdane i pravovremeno dostupne; zabrinut je zbog toga što
se mnoštvom i složenošću informacija namijenjenih korisnicima u konačnici možda ne
zadovoljavaju njihove stvarne potrebe; zalaže se za uspostavu ravnoteže kako bi se
potrošačima pružile one informacije koje su im potrebne za donošenje utemeljenih
odluka i razumijevanje prisutnih rizika, a da se pritom nepotrebno ne opterećuju
poduzeća, osobito ona mala i srednja; podupire daljnju digitalizaciju podataka; ističe da
bi financijski savjetnici i zaposlenici u financijskim institucijama koji potrošačima
pružaju usluge savjetovanja trebali proći obuku i imati dovoljno vremena kako bi
klijentima mogli pružiti dobru uslugu; napominje da su važne djelotvorne nadzorne
ovlasti kako bi se, ako je potrebno, interveniralo na području plasmana proizvoda; ističe
da je najkasnije do kraja 2016. potrebna europska inicijativa za obuhvatnije i bolje
financijsko obrazovanje pri čemu je potrebno voditi računa o posebnim potrebama
svake države članice, među ostalim i kako bi se postigla puna svijest o prednostima i
nedostatcima ulaganja na tržištu kapitala; također napominje da bi financijsko
obrazovanje trebalo biti usmjereno na mala i srednja poduzeća koja bi trebalo podučiti o
tomu kako iskorištavati tržišta kapitala; smatra da je veća transparentnost korisna kako
bi se poduzećima, ulagačima i potrošačima omogućilo da razumiju komparativne
troškove i prednosti različitih usluga koje pružaju sudionici na tržištu, no također
napominje da veća transparentnost sa sobom mora nositi dodanu vrijednost za klijente
ili nadležna nadzorna tijela i biti usmjerena k praktičnoj upotrebi informacija i
podataka;
13. ističe prednosti diversifikacije imovine, i u smislu kategorije imovine i u smislu izvora
imovine, kako bi se omogućila bolja diversifikacija rizika i odgovor na potrebe ulagača;
naglašava da svrha bonitetne regulative nije davanje prednosti određenim kategorijama
imovine; poziva na pristup regulaciji temeljen na procjeni rizika, pri čemu će se za iste
rizike primjenjivati ista pravila, i koji će se nadopunjavati drugim standardiziranim
mjerama; smatra da je za kategorije imovine primjerena detaljnija kategorizacija,
osobito uvođenje kategorija kao što je infrastruktura; prepoznaje da infrastrukturni
projekti nisu sami po sebi manje rizični te poziva na odgovarajuću bonitetnu regulaciju;
podupire daljnja istraživanja rizika i korisnosti infrastrukture, uključujući navođenje
primijenjene metodologije, kako bi se mogli donositi zaključci utemeljeni na dokazima;
14. naglašava da je kod pristupa temeljenog na procjeni rizika potrebna dosljednost, a time i
manje mogućnosti regulatorne arbitraže; ističe da je potpunom i dosljednom
nacionalnom provedbom Direktive o oporavku i sanaciji banaka te odredbi o
jedinstvenom sanacijskom mehanizmu i jedinstvenom sanacijskom fondu potrebno
dokinuti vezu između država i banaka na nacionalnoj razini; prepoznaje doprinos
Bazelskog odbora za nadzor banaka i Europskog odbora za sistemske rizike kad je riječ
o izloženosti banaka državnom dugu koji uključuje pomno razmatranje daljnjih mjera;
ističe da bi se u politikama trebalo izričito voditi računa o međusobnom djelovanju
pojedinačnih i endogenih rizika, osobito kada financijske institucije koriste iste
standardne modele za mjerenje rizika koje je odobrio regulator;
15. napominje da može doći do neželjenih posljedica višestrukih kapitalnih zahtjeva i
zahtjeva koji se odnose na likvidnost i financijsku polugu za promjene dospijeća,
pružanje dugoročnog financiranja i stvaranje tržišta i likvidnosti, podsjećajući pritom da
su ti zahtjevi uvedeni kao odgovor na financijsku krizu; zabrinut je da bi nesrazmjerni
zahtjevi mogli ugroziti poslovni model malih i srednjih banaka i stoga imati neželjene
posljedice za strukturu financijske industrije; poziva Komisiju da u suradnji s
nadzornim tijelima kao prioritet analizira te posljedice za bankarstvo i osiguranje kao i
moguće komplementarnosti;
16. izražava zabrinutost u vezi s međudjelovanjem između tržišnog zakonodavstva i
kapitalnih zahtjeva, s obzirom na to da su novi subjekti revizijom Direktive o tržištima
financijskih instrumenata obuhvaćeni kao regulirani subjekti, dok Direktiva o
kapitalnim zahtjevima nije prilagođena kako bi odražavala različite vrste poduzeća;
17. izražava zabrinutost zbog toga što su valjana izuzeća iz Uredbe o infrastrukturi
europskog tržišta (EMIR) za nefinancijska poduzeća djelomično poništena Direktivom
o kapitalnim zahtjevima i Uredbom o kapitalnim zahtjevima u pogledu primjene troška
prilagodbe kreditnom vrednovanju; poziva Komisiju da bolje obavlja svoju ulogu kad je
riječ o jamčenju dosljednosti političkog pristupa i ishoda u okviru različitih
zakonodavnih prijedloga;
18. smatra da bi posebne odredbe koje se u postojećim propisima odnose na nefinancijska
poduzeća trebalo proširiti i učiniti ih razmjernijima kako bi se ograničilo
administrativno opterećenje, a ne smanjivati kapital koji je dostupan gospodarstvu za
buduća ulaganja; poziva Komisiju da pri reviziji EMIR-a odgovori na poteškoće u
primjeni složenih sustava pojednostavljivanjem postupaka, ali da nastavi priznavati
svrhu izuzeća kako bi se zajamčilo da nefinancijska poduzeća ne budu opterećena
zakonodavstvom usmjerenim na sudionike financijskog tržišta;
19. poziva Komisiju da pri reviziji EMIR-a ispita učinak koji bi smanjenje kvalitete
kolaterala prihvaćenih od središnjih drugih ugovornih strana moglo imati na otpornost
središnjih drugih ugovornih strana te da razmotri trebaju li određeni sudionici na tržištu
poput mirovinskih fondova biti trajno izuzeti iz središnjeg poravnanja u slučaju da
njihovo sudjelovanje dovede do smanjenja stabilnosti ukupnog financijskog sustava
zbog prihvaćanja alternativnih negotovinskih kolaterala;
20. zabrinut je zbog nepostojanja dostupnih i privlačnih (dugoročnih) ulaganja prihvatljivih
u smislu rizika i troškovno učinkovitih i prikladnih štednih proizvoda za potrošače;
ponovno izražava potrebu za raznolikošću izbora za ulagače i potrošače jer je povjerenje
ulagača ključno za veća ulaganja; ističe da se mora poticati okruženje koje stimulira
inovacije u području financijskih proizvoda, stvarajući pritom veću raznolikost i korist
za realno gospodarstvo i omogućujući poboljšane poticaje za ulaganja i koje također
može doprinijeti jamčenju primjerenih, sigurnih i održivih mirovina, kao što je
primjerice razvoj paneuropskog mirovinskog proizvoda, s jednostavnim transparentnim
dizajnom; poziva europska nadzorna tijela da u skladu sa svojim ovlastima analiziraju
potrošačke trendove, osobito u vezi s maloprodajnim proizvodima, te da o tome sastave
izvješće;
21. pozdravlja raznolikost poslovnih modela; poziva da se ta raznolikost odražava u
propisima i nadzoru uzimajući pritom potpuno u obzir prirodu, veličinu, rizičnost i
složenost subjekata koji se razmatraju, pod uvjetom da se ispune načela poštenog
tržišnog natjecanja i učinkovitog nadzora; podsjeća da je raznolikost sredstava
financiranja vrlina;
22. smatra da bi uspješna unija tržišta kapitala trebala omogućiti poduzećima u EU-u svih
veličina i u različitim fazama rasta pristup tržištima kapitala u EU-u na korisnicima
pristupačan, učinkovit i jeftin način; smatra da propisi ne bi smjeli otežavati uvrštavanje
na burzu i da ne bi smjeli onemogućivati neuvrštenim poduzećima da budu uvrštena;
naglašava potrebu za pojednostavljenim regulatornim sustavom primarnog tržišta kako
bi se olakšalo prikupljanje financijskih sredstava jamčeći pritom odgovarajuću razinu
zaštite ulagača; ističe potencijal inovativnog tržišno utemeljenog financiranja, osobito
mogućnosti koje pružaju financijske tehnologije, uključujući grupno financiranje i tzv.
peer-to-peer kreditiranje, te ističe potrebu za pojednostavljivanjem odgovarajućih
regulatornih zahtjeva; poziva Komisiju da stvori prostor za pojavu tih novih modela te
da ih ispita i promiče dajući pritom prednost njihovoj prekograničnoj dimenziji i
jamčeći smanjivanje prepreka ulasku na tržište; poziva Komisiju da podupre države
članice sa sektorima tržišta kapitala u razvoju s pomoću svoje Službe za potporu
strukturnim reformama;
23. poziva na odgovarajuću i jasnu podjelu nadležnosti između EU-a i nacionalnih razina,
uzimajući u obzir činjenicu da nacionalna nadzorna tijela bolje poznaju obilježja
lokalnih tržišta; ističe da se treba osigurati djelotvornost jedinstvenog nadzornog
mehanizma, stvaranje jednakih uvjeta za sve i transparentnost te da se treba spriječiti
sukob interesa između nadzornih tijela i subjekata pod nadzorom; zabrinut je zbog
učinka pristupa nadzoru koji je jednak za sve, u okviru jedinstvenog nadzornog
mehanizma, na manje subjekte koji u prvom redu djeluju u nacionalnim okvirima;
24. prepoznaje postignuća na planu uspostave bankovne unije i naglašava njezinu veoma
važnu ulogu u rješavanju problema međuovisnosti država i bankovnih rizika i
smanjivanju sistemskih rizika zajedničkim djelovanjem; prima na znanje postupno
dovršenje procesa stvaranja bankovne unije; ističe da je nužna potpuna i pravovremena
provedba postojećeg zakonodavstva; prima na znanje raspravu o europskom sustavu
osiguranja depozita u kojoj će Parlament kao suzakonodavac imati pravo glasa; ističe
cilj izbjegavanja moralnog rizika i osiguranja da načelo odgovornosti i dalje bude
vodeća tema; kritizira nisku osjetljivost na rizik u izračunu doprinosa za jedinstveni
fond za sanaciju; prepoznaje napore uložene u zaključivanje uredbe o strukturnoj
reformi banaka;
25. naglašava potrebu za provođenjem i izvršavanjem primjene donesenog zakonodavstva,
prije daljnjeg razmatranja materijalne revizije tog zakonodavstva; ističe da brzo
prenošenje Direktive 2014/59/EU u nacionalna zakonodavstva i odgovarajuće
financiranje i djelotvornost jedinstvenog sanacijskog mehanizma moraju biti prioritet te
se stoga ustrajno zalaže za potpunu provedbu tih mjera u okviru odgovarajućeg
zakonodavnog okvira; u vezi s tim ističe temeljnu važnost prekidanja izravne
međupovezanosti državnih proračuna i bankarskih rizika, koji predstavljaju veliku
prijetnju financijskoj stabilnosti; napominje da se zbog nedostatka pravila za postupanje
s državama koje velikom zaduženošću gube pristup financijskim tržištima mjere često
prekasno poduzimaju, što može negativno utjecati na financijsku stabilnost;
26. ponavlja da su u EU-u potrebni jednaki uvjeti za sve, također i kada je riječ o bankama
nadziranima u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma i bankama država članica
koje u njemu ne sudjeluju te potiče potpuno uključivanje država članica izvan
europodručja u bankovnu uniju, priznajući pritom da određeni elementi trenutačno
omogućuju dobrovoljno sudjelovanje; poziva Komisiju da osigura daljnji razvoj
jedinstvenog tržišta uzimajući pritom u obzir nacionalne posebnosti; poziva Komisiju
da i dalje zauzima snažan pristup, u smislu regulacije i nadzora, kad je riječ o
usporednom bankarstvu ili bankarstvu u sjeni u cilju ublažavanja sistemskih rizika i
povećanja transparentnosti; pozdravlja važne korake u europskim propisima o
osiguranju postignute primjenom Direktive Solventnost II od 1. siječnja 2016. koju je
potrebno ocijeniti i eventualno dodatno razviti uzimajući pritom u obzir međunarodni
okvir za globalne sistemski važne osiguravatelje;
27. uzima u obzir da se mala i srednja poduzeća tradicionalno oslanjaju na bankovna
financiranja zbog svoje posebne prirode, različitih profila rizičnosti i raznolikosti diljem
Europe; poziva Komisiju da, u suradnji s europskim nadzornim tijelima, ESB-om i
nacionalnim tijelima, procijeni dostatnost financiranja malih i srednjih poduzeća, prouči
koje su prepreke i koristi u pogledu diversifikacije kanala financiranja te kako
omogućiti bankama i nebankovnim subjektima da povećaju financiranje malih i srednjih
poduzeća, proširujući izbor različitih metoda financiranja namijenjenih poduzećima za
različite faze njihova razvoja; podsjeća na važnost instrumenata kao što je „pomoćni
faktor za mala i srednja poduzeća”; predlaže da se inicijativama za unapređenje
financiranja malih i srednjih poduzeća obuhvate novoosnovana poduzeća,
mikropoduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; naglašava potencijal
inovativnih i u velikoj mjeri neiskorištenih izvora za financiranje malih i srednjih
poduzeća, uključujući tzv. peer-to-peer kreditiranje, grupno financiranje i privatne
plasmane te ističe potrebu za pojednostavljivanjem relevantnih regulatornih zahtjeva;
28. ističe važnost brze provedbe već donesenih mjera koje prate ciljeve unije tržišta
kapitala; poziva Komisiju i države članice da budućim propisima o financijskim
uslugama predvide aktivnu primjenu kategorije rastućeg tržišta malih i srednjih
poduzeća;
29. smatra da bi poduzeća trebala imati pristup primjerenom broju različitih vrsta tržišta u
EU-u ovisno o njihovoj veličini, složenosti i ambicijama u vezi s prikupljanjem
sredstava te naglašava potrebu za stvaranjem dubljih i integriranijih paneuropskih tržišta
kapitala koja su usklađena s ključnim regionalnim i lokalnim tržištima, iako su od njih
odvojena;
30. pozdravlja nadolazeću reviziju Direktive o prospektu; naglašava da bi revizija trebala
biti usmjerena na smanjivanje troškova i pojednostavljenje postupaka za mala i srednja
poduzeća, a da se pritom uspostavi odgovarajuća ravnoteža u smislu zaštite ulagača;
31. prepoznaje napore koji se trenutačno ulažu u uspostavu transparentnijeg
sekuritizacijskog tržišta osiguravajući pritom visoke standarde procesa, pravnu
sigurnost i usporedivost sekuritizacijskih instrumenata; ističe potrebu za uvođenjem
registra podataka; ističe da su potrebni strogi zahtjevi za odnosnu visokokvalitetnu
imovinu i kalibracije s obzirom na stvaran profil rizičnosti i svijest svih sudionika o
riziku na tržištima sekuritizacije, uzimajući u obzir rizičnost sekuritizacije, osobito
sintetske sekuritizacije, kao što se pokazalo tijekom krize, pri čemu se prepoznaje
različitost iskustva u EU-u i SAD-u; ustrajan je u traženju da se zahtjevi za zadržavanje
ne smiju smanjivati kako bi se izbjegao moralni rizik; naglašava potrebu razmatranja
neovisne certifikacije sukladnosti s kvalificirajućim kriterijima; poziva Komisiju da kao
prioritet provede temeljitu procjenu rizika i koristi sekuritizacije za mala i srednja
poduzeća te ulagače i procjenu financijske stabilnosti i mogućnosti plasiranja
sekuritizacijskih instrumenata, te o tomu izvijesti Parlament;
32. smatra da pristup usmjeren na veću standardizaciju proizvoda i postupaka može smanjiti
složenost, ali i povećati rizike koncentracije; zabrinut je da bi tržišni sudionici u slučaju
šoka na tržištu mogli krenuti u istom smjeru i traži odgovarajuće zaštitne mjere i nadzor
na nadležnoj razini u pogledu razvoja kvalitetnog sekuritizacijskog tržišta;
33. ističe da je potrebno pojednostaviti sadržaj i učestalost zahtjeva za izvješćivanje i
područja izvješćivanja, između ostalog tako što će subjekti imati jednu kontaktnu točku
kako bi se izbjeglo bilo kakvu dupliciranje zahtjeva i kanala za izvješćivanje; poziva
Komisiju, europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam da prouče koji su
podaci zaista potrebni, da usklade obrasce i uvedu pojednostavljenja te, za mala i
srednja poduzeća, izuzeća; naglašava da su podaci dobiveni izvješćivanjem najkorisniji
nadzornim tijelima ako se mogu preispitati i ako su međunarodno usklađeni; smatra da
je potrebno primjenjivati proporcionalni pristup u razvoju Skupa analitičkih podataka o
kreditima (Anakredit); smatra da je potrebno dodatno procijeniti opseg i razinu
granularnosti s obzirom na njezine troškove i koristi;
34. traži od Komisije i nadzornih tijela da se pozabave pitanjem međudjelovanja
međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja i bonitetnih zahtjeva jer bi bolja
usklađenost koristila i gospodarstvu i bonitetnom nadzorniku te da preispitaju utjecaj
poreznog računovodstva na vlastita sredstva; podupire nastojanja da se uskladi
definicija nenaplativih kredita;
35. poziva na znatno smanjenje pristranosti u omjeru duga i kapitala kako bi se povećala
ekonomska otpornost i raspodjela kapitala te osnažila unija tržišta kapitala, što će
kapital učiniti privlačnijim za izdavatelje i ulagače; ističe da porez na transakcije utječe
na likvidnost tržišta, osobito kratkoročno, te da istodobno doprinosi ograničavanju
prekomjernog špekuliranja;
36. ističe da uz regulaciju i nadzor treba nastaviti ulagati napore u to da se promijeni način
razmišljanja u financijskom sektoru; poziva sve aktere u financijskom sektoru,
uključujući banke, nebankovne subjekte, središnje nacionalne banke i Europsku
središnju banku, da porade na promjeni načina razmišljanja i kulturi usklađivanja unutar
svojih organizacija kojima će se prednost dati interesima potrošača, osigurati sustav
odgovornosti za nadležne ključne upravitelje i dugoročno usmjerenje sudionika
financijskog tržišta te doprinijeti raznolikosti izvora financiranja; ističe prednost
pristupa dugoročnog partnerstva za financiranje i diversificirani europski bankovni
sektor s važnom ulogom bankarstva s ciljem produbljivanja odnosa s klijentom (engl.
relationship banking) za potrošače te mala i srednja poduzeća i mikropoduzeća, osobito
u pogledu smanjivanja asimetričnosti informacija, zahvaljujući među ostalim i
instrumentima dostupnima u okviru novih digitalnih tehnologija;
37. poziva na promicanje dodatnih pružatelja usluga kreditnog rejtinga radi povećanja
konkurentnosti na visoko koncentriranom tržištu; podsjeća da Komisija treba objaviti
izvješće o prikladnosti i održivosti potpore europskoj javnoj rejting agenciji za državni
dug i/ili europskoj zakladi za kreditni rejting za sve druge kreditne rejtinge do kraja
2016.; izražava kritiku zbog visokih troškova pribavljanja vanjskih usluga kreditnog
rejtinga koje snose mala i srednja poduzeća; naglašava potrebu za daljnjim
istraživanjem načina na koji je moguće određivati rejting malih i srednjih poduzeća na
usporediv i cjenovno pristupačan način koji uključuje pristup temeljen na naprednom
internom rejtingu (AIRB pristup); poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u
premošćivanje asimetričnosti informacija;
38. traži da se pri stvaranju politika stavi jači naglasak na globalnu konkurentnost
financijskih sektora EU-a i da se pritom spriječi regulatorna utrka do dna i narušavanje
financijske stabilnosti i zaštite potrošača; ističe da se unija tržišta kapitala na razini EU-
a mora promatrati u kontekstu jačanja konkurentnosti europskih poduzeća i
gospodarstva EU-a; ističe da je djelotvoran financijski sektor nužan uvjet za učinkovitu
raspodjelu kapitala, a time i rast;
39. naglašava važnost međunarodnog okvira s obzirom na njegov opseg, metode i
implikacije za okvir EU-a; poziva države članice, Vijeće, Komisiju i europska nadzorna
tijela da usklade stajalište EU-a, radi povećanja njegova utjecaja i promicanja
zakonodavstva koje je donio demokratskim postupkom; ističe da je potrebno postići
dosljednost novih propisa, i s europskom pravnom stečevinom i s međunarodnim
smjernicama, te proporcionalnu provedbu, uključujući i opsegom, kako bi se izbjegla
nepotrebna razilaženja i dupliciranje zakonodavstva; smatra da su to preduvjeti za
uspješno ostvarenje glavnih ciljeva promicanja dugoročne globalne stabilnosti, očuvanja
privlačnosti Europe za međunarodne ulagače i izbjegavanja nepotrebnih negativnih
posljedica za konkurentnost financijskih sektora EU-a; podsjeća na načelo iskrene
suradnje između Europske unije i država članica, iz članka 4. stavka 3. Ugovora o
Europskoj uniji; smatra da europska nadzorna tijela trebaju biti uključena u rasprave o
globalnim regulatornim načelima unutar međunarodnih tijela za postavljanje standarda;
naglašava da bi se regulatorni dijalog s SAD-om trebao dodatno ojačati; ponavlja, u tom
kontekstu, da se regulatorna pitanja o financijskim uslugama trebaju, ako je potrebno,
uključiti u međunarodne pregovore;
40. ističe da su odluke o jednakosti potrebne za rješavanje prepreka u pristupu tržištu i
povezanih regulatornih okvira, imajući na umu da takve jednostrane odluke moraju
koristiti europskim poduzećima i potrošačima te da jednakost s drugim jurisdikcijama
može povećati dotok kapitala i privući daljnja ulaganja u Europu; ističe potrebu za
razvojem u smjeru dosljednog i usklađenog sustava razumnog međusobnog priznavanja
jednakih ili sličnih standarda;
41. poziva Komisiju da predloži dosljedan, usklađen, transparentan i praktičan okvir za
postupke i odluke o jednakosti trećih zemalja, vodeći računa o analizi temeljenoj na
rezultatu i međunarodnim standardima ili sporazumima; poziva da se sve odluke o
jednakosti donesu delegiranim aktima; smatra da bi europska nadzorna tijela trebala
imati primjerenu ulogu u usklađivanju procjena trećih zemalja za odluke o jednakosti;
Bolja regulacija financijskih usluga u EU-u
42. smatra da bolja financijska regulacija podrazumijeva snažan okvir i počinje s
primjenom postojeće pravne stečevine u državama članicama; ističe da je veoma važna
djelotvorna, učinkovita i dosljedna provedba zakonodavstva te poziva Komisiju da
Parlament redovito izvješćuje o stanju u pogledu prenošenja propisa u nacionalna
zakonodavstva i njihove provedbe te, ako je to primjenjivo, o postupcima zbog povrede
propisa protiv država članica; potiče države članice da pravilno provode zakonodavstvo;
smatra da se prekomjernom regulacijom ne olakšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta i
tržišno natjecanje; smatra da se funkcioniranje unutarnjeg tržišta ne olakšava ni
privlačenjem poduzeća diskrecijskom primjenom nižih standarda; traži od Komisije da
do kraja 2016. Parlamentu podnese detaljno izvješće o analizi svih mjera prekomjerne
regulacije poduzetih u državama članicama u području financijskog zakonodavstva;
43. poziva države članice da se obvežu poštovati zadane rokove za prenošenje direktiva u
nacionalna zakonodavstva jer je to, osim što je zakonska obveza, ključno kako bi se
izbjegla nepotrebna kašnjenja u punoj provedbi zakonodavstva, kao i njegova
djelomična ili neujednačena primjena diljem Unije, što bi moglo rezultirati nejednakim
uvjetima za sve za različite subjekte i drugim vrstama poremećaja;
44. ističe da je, kada je riječ o nacrtima Komisije ili europskih nadzornih tijela i postupku
izrade nacrta, potrebna veća kvaliteta i međusektorska koordinacija, što uključuje
tempiranje, određivanje prioriteta i izbjegavanje preklapanja; naglašava da bi se time
trebalo izbjeći bilo kakvo dupliciranje temeljnog akta u delegiranim aktima, ali i
situacija u kojoj se političke odluke koje trebaju biti riješene u okviru temeljnog akta
ostavljaju za delegirane akte;
45. poziva Komisiju da omogući rano uključivanje svih bitnih dionika, uključujući i one na
razini stručnih skupina; potiče Komisiju da zajamči uravnoteženo sudjelovanje u
savjetovanjima koje odražava raznoliku strukturu dionika te olakšava i omogućuje bolje
uvjete za sudjelovanje malih dionika koji predstavljaju poduzeća, potrošače i civilno
društvo, uključujući i u pogledu načina na koji se organiziraju savjetovanja i postavljaju
pitanja;
46. pozdravlja ciljeve programa za bolju regulaciju; priznaje opću potrebu da se analizira
prikladnost propisa, i sada i ubuduće; međutim, ta se prikladnost ne može odvojiti od
funkcioniranja financijskog sektora u cjelini; ističe ulogu programa REFIT u postizanju
učinkovite i djelotvorne regulacije financijskih usluga koja uzima u obzir načelo
proporcionalnosti i u podupiranju prakse sagledavanja stanja; zahtijeva veću ulogu
Parlamenta u donošenju odluka i procjena svojstvenih programu REFIT; podsjeća da
naglasak treba biti na boljoj regulaciji, a ne na deregulaciji; naglašava da jamstvo
transparentnosti, jednostavnosti, dostupnosti i pravednosti diljem unutarnjeg tržišta
treba biti dio programa za bolju regulaciju za potrošače; također naglašava da EU ne
smije stvoriti neželjeno opterećene u pogledu usklađivanja u želji da ostvari veći stupanj
usklađenosti u okviru unije tržišta kapitala;
47. smatra da europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam imaju ključnu
ulogu u postizanju ciljeva bolje regulacije i nadzora; ističe ulogu koju europska
nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam imaju za osiguravanje usklađenosti i
dosljednosti među različitim zakonodavnim aktima, smanjenje nesigurnosti i
regulatorne arbitraže te poticanje suradnje na obostranu korist sudionika na tržištu;
ističe da se za europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam moraju
osigurati odgovarajuća financijska sredstva i osoblje kako bi mogli obavljati zadaće
koje su im zadali suzakonodavci;
48. ističe da se u reviziji uredbi o europskim nadzornim tijelima moraju odražavati odredbe
o odgovornosti i transparentnosti za poboljšani nadzor od strane Parlamenta, kao što je
određeno uredbama o jedinstvenom nadzornom mehanizmu i jedinstvenom sanacijskom
mehanizmu te da se revizijom mora ojačati neovisnost europskih nadzornih tijela od
Komisije; smatra da je nužno istražiti mogućnosti olakšavanja većeg sudjelovanja
europskih nadzornih tijela na savjetodavnoj razini tijekom faze prve razine poštujući
pritom ovlasti suzakonodavaca;
49. ističe da je potrebno poštovati međudjelovanje, dosljednost i usklađenost temeljnih
akata s delegiranim i provedbenim aktima; ponovno ističe da suzakonodavci moraju
donositi političke odluke u okviru temeljnih akata i da se one ne smiju ostavljati za
delegirane akte koji se donose „radi dopune ili izmjene određenih elemenata
zakonodavnog akta koji nisu ključni” (članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije); ustraje u tomu da se Komisija i europska nadzorna tijela pri izradi nacrta
delegiranih i provedbenih akata i smjernica drže svojih ovlasti koje su određene u
temeljnim aktima i da poštuju dogovor suzakonodavaca; žali što u prošlosti nadzorna
tijela pri izradi provedbenih akata nisu uvijek poštovala ovlasti koje su definirali
europski zakonodavci; izražava žaljenje zbog toga što koordinacija između Komisije
(delegirani akti) i europskih nadzornih tijela (tehnički standardi) nije dovoljna i stoga
može negativno utjecati na kvalitetu sukladnosti, posebno onda kada nisu usvojeni
detaljni zahtjevi sve do malo prije isteka roka za provedbu iz temeljnog akta;
50. poziva Komisiju da u potpunosti razdvoji i delegirane i provedbene akte te da izbjegava
pristupe „u paketu” kako bi se omogućilo pravodobno donošenje tih akata;
51. poziva Komisiju da se pobrine za to da sve izmjene u nacrtima regulatornih tehničkih
standarda i provedbenim tehničkim standardima koje su predložila europska nadzorna
tijela budu transparentni za suzakonodavce i dionike;
52. naglašava da zbog rane pravne revizije koju provodi Komisija transparentnost postupka
u odnosu na Parlament kao ni pravo Parlamenta na savjetovanje ne bi smjeli biti
smanjeni; zahtijeva da tijekom izrade nacrta europska nadzorna tijela Parlamentu
dostavljaju proaktivno, redovito, u cijelosti i bez odgode provizorne nacrte i privremene
podatke o napretku rada te da se o njima savjetuju s Parlamentom;
53. poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da u potpunosti poštuju rokove za
podnošenje koje su suzakonodavci odredili i da suzakonodavcima odmah dostave
objašnjenje u slučaju da se očekuje prekoračenje roka;
54. podsjeća europska nadzorna tijela da je za tehničke standarde, smjernice i preporuke
obvezujuće načelo proporcionalnosti; poziva europska nadzorna tijela da zauzmu
oprezan pristup u pogledu opsega i broja smjernica, osobito ako nisu za to izričito
ovlaštena temeljnim aktom; napominje da je takav oprezan pristup nužan i kad je riječ o
ograničenim resursima europskih nadzornih tijela i potrebi da se odrede prioriteti u
pogledu njihovih zadaća, pri čemu proračunska ograničenja ne smiju biti razlogom
praktičnih ograničenja djelotvornog nadzora, te traži da se za europska nadzorna tijela
predvidi dovoljno sredstava kako bi ona izvršavanjem svojih ovlasti mogla provoditi
pouzdan, neovisan i djelotvoran nadzor;
55. poziva europska nadzorna tijela da koriste svoje pravo da zatraže informacije o tomu
kako države članice primjenjuju temeljne akte te da redovitije provode stručne procjene
o nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se poboljšala konvergencija nadzorne prakse
u državama članicama;
56. poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da na svojim mrežnim stranicama redovno
objavljuju pročišćene verzije uredbi o financijskim uslugama, uključujući sažetak kojem
mogu pristupiti i koji mogu razumjeti poslovni subjekti, potrošači, organizacije civilnog
društva i ostali; smatra da je izrada zajedničkog registra s uputama na nacionalnu
provedbu mogućnost koju vrijedi razmotriti;
Daljnji koraci
57. poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da redovno (najmanje jednom godišnje)
provode provjere dosljednosti i usklađenosti, između ostalog i na međusektorskoj
osnovi i za svaki nacrt zakonodavnog akta, kao i provjere provedbe donesenog
zakonodavstva, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke
standarde, te da odvoje sredstva za te provjere;
58. poziva Komisiju i europska nadzorna tijela da redovno (najmanje jednom godišnje)
provode provjere proporcionalnosti i djelotvornosti, osobito kada je riječ o zahtjevima
primjenjivim na po veličini male i srednje sudionike na tržištu te za svaki nacrt
zakonodavnog akta, te da odvoje sredstva za te provjere; poziva Komisiju da objavi
zelenu knjigu u kojoj će se ispitati novi pristupi promicanju proporcionalnosti
financijske regulative;
59. ističe da učinak pojedinačnih zakonodavnih mjera nije jednak njihovu kumulativnom
učinku; poziva službe Komisije da u suradnji s europskim nadzornim tijelima,
jedinstvenim nadzornim mehanizmom i Europskim odborom za sistemske rizike svakih
pet godina provedu opsežnu kvantitativnu i kvalitativnu procjenu kumulativnog učinka
regulacije financijskih usluga u EU-a na financijska tržišta i sudionike na razini EU-a i
na razini država članica kako bi se utvrdili nedostatci i rupe u zakonu, ocijenila
uspješnost, djelotvornost i učinkovitost propisa o financijskim uslugama i kako bi se
zajamčilo da oni ne ugrožavaju pošteno tržišno natjecanje i razvoj gospodarstva, te da
podnesu izviješće Parlamentu; naglašava važnost provođenja detaljnih procjena učinka i
analiza troškova i koristi za svako buduće zakonodavstvo kako bi se dokazala dodana
vrijednost zakonodavstva, posebice u pogledu gospodarskog rasta i otvaranja novih
radnih mjesta; naglašava da procjene učinka te analize troškova i koristi trebaju
uključivati temeljite ocjene učinka mjera prve razine koje čine znatan dio financijskog
regulatornog okvira EU-a; podsjeća da bi kvantificiranje učinka zakonodavnih mjera
moglo biti teško, osobito jer je teško izmjeriti njihovu korisnost, no da bi se metode
kvantifikacije svakako trebale primjenjivati;
60. poziva službe Komisije da prvu procjenu dovrše do kraja 2016. te da uzimajući u obzir i
neovisna istraživanja podnesu izvješće o sveukupnom učinku i, u posebnim
poglavljima, o sljedećim stavkama:
– utjecaju na različite financijske sektore, uključujući odgovarajuću diferenciranu
raščlambu sudionika na tržištu prema veličini, složenosti i poslovnom modelu, te
na nefinancijske subjekte,
– mogućim nedostatcima i rupama u zakonu, uzimajući u obzir mogući razvoj novih
prijetnji i rizika kao i preklapanja i neželjene posljedice,
– stvarnim i očekivanim ekonomskim učincima, kao i o konkurentnosti europskog
financijskog sektora u svijetu,
– mogućnostima ostvarenja koristi za realno gospodarstvo, uključujući za mala i
srednja poduzeća, potrošače i zaposlenost,
– potrebi da se dodatno poboljšaju postojeći i da se prošire dodatni kanali
financiranja, uključujući i utjecaj na pristup financijama za mala i srednja
poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije,
– utjecaju na ponudu i potražnju dugoročnog financiranja,
– utjecaju na raspodjelu i diversifikaciju imovine i rizika te na razvoj omjera
osnovnog kapitala i ukupne imovine u financijskim institucijama,
– učinkovitosti i primjerenosti okvira za male ulagače, institucijske ulagače te
potrošače i klijente, uključujući i okvir o transparentnosti,
– djelotvornosti uklanjanja prepreka za jedinstveno tržište, smanjenja regulatorne
arbitraže i jačanja konkurentnosti,
– ukupnom utjecaju na financijsku stabilnost i moralni rizik, uključujući i procjenu
mogućih troškova i rizika nedostatne regulative, vodeći pritom računa o
djelotvornoj provedbi preporuka skupine G20, i razinu međupovezanosti
financijskih poduzeća,
– učinku na financijsku stabilnost računovodstva poštene vrijednosti u usporedbi s
opreznim računovodstvom za međunarodne standarde financijskog izvješćivanja
(MSFI),
– učinkovitosti i primjerenosti okvira za makrobonitetni nadzor u EU-u,
– kapacitetu europskih nadzornih tijela da ispune zadaće koje su dobila unutar
sadašnjeg zakonodavnog okvira i o koracima koji bi mogli biti potrebni za
poboljšanje okvira, a posebno financiranje europskih nadzornih tijela u bliskoj
budućnosti,
– međuovisnosti s međunarodnim standardima i utjecaju na globalnu konkurentnost
europskih poduzeća, uzimajući pritom u obzir usporedbu između EU-a i drugih
velikih jurisdikcija u pogledu postojeće regulative i mjere u kojoj se ona provodi;
61. poziva Komisiju da svoje zaključke predstavi Parlamentu i Vijeću te da prema potrebi
predloži mjere;
°
° °
62. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.