1

PRAVNI INSTRUMENTI

ZA ZATITU OKOLIA I IVOTNE SREDINE

SADRAJ

3I. UVOD

II. ZAKONODAVSTVO ZATITE OKOLIA/ IVOTNE SREDINE U KONTEKSTU PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI4III. USTAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE SREDINE61. Zatita okolia i ivotne sredine u ustavima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore62. Zatita ustavnosti i zakonitosti propisa u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori73. Ustavna tuba/alba/apelacija10IV. UPRAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE SREDINE121. Upravni postupak i uspravni spor u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori122. Sudjelovanje javnosti u upravnim postupcima o okoliu/ivotnoj sredini i Arhuka konvencija133. Sudjelovanja javnosti u upravnim postupcima o okoliu/ivotnoj sredini u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori15V. KAZNENOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE SREDINE171. Kaznena djela protiv okolia/ivotne sredine i prirode u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori172. Kazneni postupak i kaznena prijava u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori183. Prekraji protiv okolia/ivotne sredine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori19VI. GRAANSKOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE SREDINE211. Tuba zbog tetnih imisija i tuba radi smetanja posjeda212. Ekoloka tuba (Zahtjev da se ukloni opasnost tete)223. Represivni instrumenti ostvarivanja graanskopravne zatite okolia i ivotne sredine23

I. UVOD

Pravni instrumenti su vaan zagovaraki alat za nedravne aktere poput nevladinih udruga kojim mogu utjecati na javnu politiku koja nije samo ono to pie u strategijama i zakonima, ve i ono to dravne institucije i drugi akteri provode u praksi. Kad je rije o okoliu tj. ivotnoj sredini, pravni instrumenti iz te domene su dio pravne grane koja se naziva pravo okolia. To je vrlo mlada pravna grana koja je nastala u 70-tim godinama prolog stoljea kada se moderno zakonodavstvo poelo baviti problematikom zatite okolia. Naime, tek se tada poela posveivati kritina panja javnosti prema problemima zagaenja okolia pa su politiari u razvijenim dravama pokuali pridobiti te glasae zakonodavnim inicijativama, te se stoga i razdoblje od 1970. do 1980. godine naziva "dekadom zatite okolia". Pravo okolia ne svrstava se niti u jednu tradicionalnu pravnu granu, ve elemente prava okolia nalazimo u mnogim pravnim granama kao primjerice u normama ustavnog prava, meunarodnog prava, kaznenog prava, upravnog prava, graanskog prava itd. Pravo okolia je multidisciplinarna i opsena grana prava, koja je jo neistraena i koja se stalno mijenja i razvija.

U ovoj publikaciji smo se fokusirali na pravo okolia u etiri drava regije: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora. Iako meu dravama postoje brojne razlike i one su u razliitim fazama EU integracije, meu te etiri drave postoje u pravnom smislu i brojne slinosti jer su pravni temelji u velikoj mjeri naslijeeni iz bive zajednike drave, a okolino zakonodavstvo meu dravama konvergira zbog usklaenja s okolinim zakonodavstvom Europske unije. U publikaciji smo u isto vrijeme eljeli dati kratak komparativni pregled najbitnijih dijelova prava okolia meu etiri drave, ali i sloiti prirunik o pravnim instrumentima koji e sluiti udrugama u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori u njihovim lokalnim zagovarakim kampanjama za zatitu okolia i ivotne sredine.

Na poetku publikacije se opisuje pravo okolia u etiri drave u kontekstu pridruenja EU zbog ega okolino zakonodavstvo konvergira meu dravama regije i sa dravama lanicama EU. Nakon toga slijedi neto detaljniji pregled korisnih pravnih instrumenata za zatitu okolia / ivotne sredine iz ustavnopravne domene jer upravo iz ustava zemlja proizlaze svi nii okolini pravni propisi. Nakon ustavnopravnih instrumenata slijedi prikaz pravnih instrumenata upravnog prava koje udruge za zatitu okolia / ivotne sredine najvie koriste u praksi. Zatim slijedi pregled pravnih instrumenata iz kaznenog prava koji predstavljaju zadnju pravnu liniju obrane tj. zatite okolia / ivotne sredine, ali ih ekoloke nevladine organizacije sve vie koriste iako se radi o relativno novim pravnim instrumentima. Na kraju publikacije se daje kratak pregled pravnih instrumenata iz graanskopravne domene koje udruge koriste moda i najmanje jer je koritenje ovih pravnih instrumenata obino povezano s visokim pravnim trokovima.

Ova publikacija je nastala kao dio projekta "Mree zagovarakih nevladinih organizacija za odrivo koritenje energije i prirodnih resursa na Zapadnom Balkanu i Turskoj - ETNAR". Nadamo se da e publikacija pomoi nevladinim organizacijama Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u zagovaranju zatite okolia / ivotne sredine te odrivog upravljanja energijom i prirodnim resursima. Pravni instrumenti mogu biti moan alat za zagovarake ekoloke nevladine organizacije ukoliko znaju kako i kada koristiti te instrumente. II. ZAKONODAVSTVO ZATITE OKOLIA/ IVOTNE SREDINE U KONTEKSTU PRISTUPANJA EUROPSKOJ UNIJI

Zatiti okolia/ivotne sredine na razini Europske unije pridaje se veliki znaaj, pa su tako i ciljevi i naela provedbe politike zatite okolia/ivotne sredine utvreni su u samom Ugovoru o EZ-u (Glava XIX). Provedba politike zatite okolia/ivotne sredine temelji se na: naelu opreza i naelu preventivnog djelovanja, integraciji zatite okolia/ivotne sredine u sve druge razvojne politike, naelu oneiiva plaa, sprjeavanju oneienja na samom izvoru, zajednikoj odgovornosti i promicanju odrivog razvoja.

Kada neka drava odlui postati lanicom EU, mora ispuniti odreene kriterije za lanstvo. To su: Politiki kriterij postii stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaanje ciljeva Unije; Gospodarski kriterij - uspostaviti djelotvorno trite gospodarstva te sposobnost trinih imbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonima unutar EU; Administrativni kriterij - prilagoditi odgovarajue administrativne strukture s ciljem osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju, te Pravni kriterij koji ukljuuje usvajanje cjelokupne pravne steevine EU, te provedbu i primjenu iste. U ovom priruniku osvrnut emo se samo na pravni kriterij potreban za lanstvo u EU povezan sa zatitom okolia/ivotne sredine.

Dakle, kako bi postala drava lanica EU, drava kandidat mora prihvatiti cjelokupnu pravnu steevinu zajednice, ili Acquis Communautaire. Termin je francuskog porijekla i doslovan prijevod bio bi "ono to je usuglaeno". Acquis ukljuuje propise, direktive, odluke i smjernice, i stalno se mijenja i dopunjuje s ciljem poboljanja kvalitete ivota graana EU. Kako raste EU legislativa, tako se acquis iri, a bitno je i napomenuti da usklaivanje s pravnom steevinom EU zahtijeva i znatna ulaganja od zemlje kandidata koja mora svoje institucije, administrativne i pravosudne sustave uskladiti s EU standardima na dravnoj i na niim razinama vlasti. Svaka zemlja samostalno odluuje na koji nain e to uiniti, no mora uvjeriti EU da je sposobna provesti pravnu steevinu EU to podrazumijeva koordinaciju izmeu mnogih institucija na svim razinama vlasti.

Za potrebe pregovora s Hrvatskom ( i Turskom) o pristupanju EU, pravna steevina bila je podijeljena na 35 Poglavlja. Politika zatite okolia obraena je u Poglavlju 27, i ima za cilj promoviranje odrivog razvoja i zatitu okolia za dobrobit sadanjih i buduih generacija u zemljama lanicama i zemljama kandidatima. Poglavlje 27 Okoli, jedno je od administrativno, financijski i pravno najzahtjevnijih poglavlja, te se sastoji od niza vanih pravnih akata koji se odnose na 8 irokih kategorija: horizontalna legislativa, kvaliteta voda i zraka, gospodarenje otpadom, zatita prirode, industrijsko oneienje i upravljanje rizicima, kemikalije i genetski modificirani organizmi, buka i umarstvo. Svaka od tih 8 kategorija sadri u sebi niz propisa koje zemlja kandidat mora uklopiti u svoje zakonodavstvo. Vrsta propisa koja se najee spominje kao dio EU legislative su uredbe i direktive, pa emo ukratko pojasniti kakva je to vrsta propisa. Uredbe (Regulations) su akti ope primjene koji obvezuju u cijelosti i izravno su primjenjivi u dravama lanicama jer je njihova svrha ujednaavanje prava drava lanica. Uredbe se dakle ne ugrauju u nacionalno pravo, ve se primjenjuju izravno kao europski akti temeljem objave u slubenom listu EU. Obino zemlje kandidati samo usvoje zakon koji potvruje stupanje na snagu neke uredbe, jer je to vrsta propisa koji zamjenjuje nacionalne pravne norme, tovie drave su obvezne ukinuti do tada postojee norme svog pravnog poretka koje su u koliziji s uredbama. Direktive (Directives) su akti koji, u pogledu rezultata koji se njima ostvaruju, obvezuju svaku dravu lanicu kojoj su upueni, ali ostavljaju nacionalnim vlastima izbor sadraja i forme (novi zakon, izmjena zakona, podzakonski akt i sl.) kako e te rezultate (ciljeve) postii. One slue pribliavanju, a ne potpunom ujednaavanju internih prava drava lanica.

Obino svaka od gore spomenutih 8 kategorija ima jedan krovni propis primjerice okvirnu direktivu ili uredbu, te niz sektorskih direktiva kojima se detaljnije ureuju pojedine potkategorije. Primjerice, kategorija gospodarenja otpadom obuhvaa Okvirnu direktivu o otpadu (2008/98/EZ), ali i dodatnu opirnu legislativu o odlagalitima otpada, odvozu i brojnim posebnim vrstama otpada (baterije i akumulatori, end-of-life vozila, otpadna elektrina i elektronika oprema, ambalaa i ambalani otpad i sl).

Horizontalno zakonodavstvo EU, kojim emo se baviti u nastavku ovog prirunika, obuhvaa ak 3 velike direktive: Direktiva o procjeni utjecaja na okoli (EIA) (2011/92/EU), Direktiva o stratekoj procjeni utjecaja na okoli (SEA) (2001/42/EC), te Direktiva o pristupu informacijama o okoliu (2003/4/EZ). Direktiva EIA zahtijeva identifikaciju i procjenu izravnih i neizravnih uinaka javnih i privatnih projekata na ljudima, ivotinjama i biljkama, zemlji, vodi, zraku, klimi, materijalnim dobrima i kulturnoj batini. S druge strane, Direktiva SEA je proces u kojem je cilj procijeniti i smanjiti ili eliminirati mogue znaajne uinke planova i programa na okoli. I na kraju, Direktiva 2003/4/EZ o pristupu informacijama o okoliu propisuje naela u pravu na pristup informacijama o okoliu i regulira dostupnost informacija o okoliu i irenju tih informacija u javnosti.

Iz svega prethodno navedenog jasno je kako je Poglavlje okoli izuzetno veliko i zahtjevno podruje, te obzirom na stalne promjene legislative rad na tom podruju ne prestaje niti kad drava postane lanica EU. Trenutno je iz podruja EU legislative vezane za okoli na snazi 802 propisa. Tome se moe pribrojiti jo 25 propisa koji se bave zatitom ivotinja, pa jo 184 propisa vezana za zdravlje ljudi, a da jo nismo niti spomenuli legislativu koja ureuje pitanja transporta, energetike i drugo. Naime, kako smo na poetku naveli jedno od naela EU politike zatite okolia/ivotne sredine jest integracija zatite okolia/ivotne sredine u sve druge razvojne politike, to EU, barem u zakonodavnom smislu, zaista i provodi.

III. USTAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE SREDINE

Ukoliko slijedimo hijerarhiju pravnih propisa, logino je zapoeti pregled pravnih instrumenata zatite okolia i ivotne sredine pregledom pravnih instrumenata iz ustavnopravne domene prava okolia tj. ivotne sredine. Ustavnopravno ureenje zatite okolia/ivotne sredine u pojedinoj zemlji je vano jer zakonske i druge norme moraju biti posve usklaene s ustavom kao najviim pravnim aktom neke zemlje. Ustavnopravna zatita obuhvaa odluivanje o suglasnosti zakona s ustavom, o suglasnosti drugih propisa s ustavom i zakonom, te o suglasnosti zakona s meunarodnim ugovorima, a obuhvaa i odluivanje o ustavnim tubama/albama/apelacijama. 1. Zatita okolia i ivotne sredine u ustavima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore

Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora imaju za razliku od nekih drugih drava kodificirane pisane ustave no u njima je na poneto razliite naine ureeno pitanje zatite okolia i ivotne sredine.

U Hrvatskoj je zatita okolia stavljena u kategoriju najviih vrednota ustavnog poretka. lanak 3. Ustava definira "ouvanje prirode i ovjekova okolia" kao najviu vrednotu ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava. lanak 50. Ustava kae "poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi". Isto tako jasno je propisana odgovornost drave za zatitu okolia jer lanak 69. Ustava kae "drava osigurava uvjete za zdrav okoli" no isti lanak kae i "svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia." O zatiti ustavnosti se brine Ustavni sud Republike Hrvatske.

U Srbiji zatita ivotne sredine nije uvrtena u kategoriju najviih ustavnih vrednota jer one nisu posebno definirane u Ustavu. Meutim, na ustavni rang je stavljeno pravo na zdravu ivotnu sredinu pa tako lanak 74. Ustava glasi "svako ima pravo na zdravu ivotnu sredinu i na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o njenom stanju" Iz ove formulacije proizlazi zanimljivost da je uz pravo na zdravu ivotnu sredinu na ustavni rang postavljeno i pravo na informiranje o stanju ivotne sredine. Ponovno je primarni nosilac obaveze zatite ivotne sredine drava uz odgovornost svih da tite ivotnu sredinu pa isti lan nastavlja "svako, a posebno Republika Srbija i autonomna pokrajina, odgovoran je za zatitu ivotne sredine". Isto kao i u sluaju hrvatskog ustava lanak 83 kae kako se poduzetnitvo moe ograniiti zakonom radi zatite ivotne sredine i prirodnih bogatstava. O zatiti ustavnosti se brine Ustavni sud Republike Srbije.

U Crnoj Gori zatita ivotne sredine uiva osobito veliku ustavnopravnu zatitu to proizlazi iz injenice da lanak 1. Ustava Crnu Goru definira meu ostalim i kao ekoloku dravu. Ustav Crne Gore propisuje u lanku 23. da "svatko ima pravo na zdravu ivotnu sredinu". Iako je ovo pravo po svojoj prirodi ekonomskosocijalno pravo, ustavotvorac ga je postavio u dijelu zajednikih odredbi o ljudskim pravima i slobodama rukovoen lankom 1. te zbog toga to ovo ope pravo u bitnoj mjeri utjee na ostvarivanje nekih drugih prava i ograniava njihovo vrenje. Isti lanak Ustava propisuje kao u sluaju srpskog ustava da "svako ima pravo na blagovremeno i potpuno obavjetavanje o stanju ivotne sredine" no dodaje jo dva prava iz Arhuke konvencije "na mogunost utjecaja prilikom odluivanja o pitanjima od znaaja za ivotnu sredinu i na pravnu zatitu ovih prava". Isti lanak kao i u sluaju ustava Hrvatske i Srbije propisuje da "svatko je, a posebno drava, duan uvati i unaprjeivati ivotnu sredinu". lanak 59. kao i u sluaju ustava Hrvatske i Srbije propisuje da se sloboda poduzetnitva moe ograniiti radi zatite ivotne sredine i prirodnih bogatstava. O zatiti ustavnosti se brine Ustavni sud Crne Gore.

U Bosni i Hercegovini zatita okolia i ivotne sredine ne uiva izravnu ustavnopravnu zatitu na razini drave jer Ustav BiH ne spominje pravo na zdrav okoli i ivotnu sredinu niti njihovu zatitu. Treba naglasiti da Ustav BiH ne regulira ovo pitanje jer ono nije u nadlenosti institucija koje djeluju na dravnoj razini, odnosno na razini BiH. Zatita ivotne sredine i okolia je predmet reguliranja ustava entiteta, iako Ustav Federacije BiH niti ustavi 10 kantona u FBiH nisu dali konkretnu definiciju prava na okoli. Jedino Ustav Republike Srpske definira ovo pravo u lanku 35. i kae kako "ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu". Za razliku od ustava Hrvatske, Srbije i Crne Gore ne propisuje se posebna odgovornost drave niti entiteta za osiguravanje tog prava te se u istom lanku kae "svako je, u skladu sa zakonom, duan da u okviru svojih mogunosti titi i unapreuje ivotnu sredinu". O zatiti ustavnosti se na dravnoj razini brine Ustavni sud Bosne i Hercegovine, a na entitetskoj razini Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine te Ustavni sud Republike Srpske. 2. Zatita ustavnosti i zakonitosti propisa u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

U Hrvatskoj Ustavni sud odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, te o suglasnosti zakona s meunarodnim ugovorima. Postupak ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti pred Ustavnim sudom se moe pokrenuti na 3 naina: zahtjevom od strane ovlatenih institucija, rjeenjem Ustavnog suda na prijedlog bilo koje fizike i pravne osobe te inicijativom samog Ustavnog suda.

Ovlatenici zahtjeva za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti su jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora, radno tijelo Hrvatskog sabora, predsjednik Republike Hrvatske, Vlada (glede podzakonskih propisa, ali ne i zakona), Vrhovni sud ili drugi sud (ukoliko se pitanje ustavnosti i zakonitosti javi u postupku pred sudovima), puki pravobranitelj te predstavnika tijela jedinica lokalne ili podrune samouprave (u stvarima iz podruja ustrojstva, djelokruga ili financiranja lokalne vlasti). Ustavni sud o zahtjevu mora rijeiti po hitnom postupku u roku od 30 dana. Svatko tj. svaka fizika i pravna osoba moe Ustavnom sudu uputiti prijedlog da se pokrene postupak ocjenjivanja suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Ustavni sud na sjednici odluuje rjeenjem hoe li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak, a zapoeti e postupak najkasnije u roku od godine dana od podnoenja prijedloga.

Zahtjev i prijedlog za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mora sadravati: oznaku odredbi ija se ustavnost, odnosno zakonitost osporava, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se u zahtjevu tvrdi da su povrijeene, razloge zbog kojih se tvrdi da osporeni propis nije suglasan s Ustavom, odnosno zakonom, te potpis i peat podnositelja zahtjeva. U zahtjevu podnositelj moe navesti i druge injenice od znaenja za ocjenu stvari, kao i svoje miljenje o tome treba li osporeni propis ukinuti ili ponititi. Uz zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa mora se priloiti osporavani akt. Ustavni sud moe odluiti da, do donoenja konane odluke, privremeno obustavi izvrenje pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na temelju zakona ili drugog propisa ija se ustavnost ocjenjuje ukoliko bi posljedice u sluaju izvrenja bile teke i nepopravljive.

Ukoliko se zakon odlukom Ustavnog suda proglasi neustavnim ukida se! Ukoliko je neki drugi propis (podzakonski akti) neustavan ili nezakonit - ukida se ili ponitava (prestaje vaiti od donoenja). Pravne posljedice ukidanja/ponitenja su takve da svatko kome je povrijeeno pravo pravomonim aktom donesenim na temelju ukinutog ili ponitenog propisa ili zakona ima pravo traiti od nadlenog tijela izmjenu tog pojedinanog akta. Prijedlog se moe podnijeti u roku od 6 mjeseci od objave odluke Ustavnog suda ako od dostave onog pojedinanog akta kojim je postupak pravomono okonan do podnoenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti u povodu kojeg je ukinut zakon ili drugi propis nije prolo vie od godinu dana, a ako je propis poniten 2 godine.

U Srbiji Ustavni sud odluuje o ocjeni suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih opih akata s Ustavom i zakonom, te o suglasnosti zakona s meunarodnim ugovorima. Slino kao u Hrvatskoj postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti se moe pokrenuti na 3 naina: prijedlogom od strane ovlatenih predlagaa, rjeenjem Ustavnog suda na inicijativu bilo koje fizike i pravne osobe te samoinicijativom Ustavnog suda.

Za razliku od Hrvatske ovlatene institucije koriste prijedlog da pokrenu postupak ocjenjivanja ustavnosti ili zakonitosti, a sve druge fizike i pravne osobe imaju pravo da upute inicijativu Ustavnom sudu i predloe mu da se pokrene isti postupak. Institucije ovlatene da prijedlogom pokrenu postupak za ocjenjivanje ustavnosti ili zakonitosti opeg akta su slini kao u Hrvatskoj no manje precizno odreeni. Ovlateni predlagai su dravni organi, organi autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave te 25 narodnih poslanika. Svako pravno ili fiziko lice ima pravo na inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Ustavni sud na sjednici odluuje rjeenjem hoe li prihvatiti inicijativu i pokrenuti postupak.

Prijedlog i inicijativa za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti mora sadravati: naziv opeg akta ija se ustavnost ili zakonitost osporava; naziv i broj slubenog glasila u kome je opi akt objavljen, ako je objavljivanje izvreno u slubenom glasilu; oznaku odredbe ili odredaba opeg akta ija ustavnost ili zakonitost se osporava; odredbe Ustava, odnosno zakona u odnosu na koje se osporava ustavnost ili zakonitost opeg akta; razloge osporavanja i druge podatke od znaaja za ocjenjivanje ustavnosti ili zakonitosti osporenog opeg akta; prijedlog, odnosno zahtjev kako da se odlui; podatke o predlagau, odnosno podnosiocu inicijative; potpis predlagaa, odnosno podnosioca inicijative. Ako opi akt ija se ustavnost ili zakonitost osporava nije objavljen u slubenom glasilu, uz prijedlog se prilae i ovjereni prijepis tog akta. Ustavni sud moe do donoenja konane odluke i pod uslovima odreenim zakonom, obustaviti izvrenje pojedinanog akta ili radnje poduzete na osnovu zakona ili drugog opeg akta iju ustavnost ili zakonitost ocjenjuje.

Zakon ili drugi opi akt koji nije suglasan Ustavu ili zakonu prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog suda. Svako kome je povrijeeno pravo konanim ili pravomonim pojedinanim aktom, donijetim na osnovu zakona ili drugog opeg akta, za koji je odlukom Ustavnog suda utvreno da nije u suglasnosti s Ustavom, opeprihvaenim pravilima meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, ima pravo da trai od nadlenog organa izmjenu tog pojedinanog akta, u skladu sa pravilima postupka u kome je pojedinani akt donesen. Prijedlog za izmjenu konanog ili pravomonog pojedinanog akta, donijetog na osnovu zakona ili drugog opeg akta, za koji je odlukom Ustavnog suda utvreno da nije u suglasnosti sa Ustavom, opeprihvaenim pravilima meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, moe se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana objavljivanja odluke ako od dostavljanja pojedinanog akta do podnoenja prijedloga ili inicijative za pokretanje postupka nije proteklo vie od 2 godine.

U Crnoj Gori Ustavni sud odluuje o ocjeni suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih opih akata s Ustavom i zakonom, te o suglasnosti zakona s meunarodnim ugovorima. Slino kao u Hrvatskoj, a isto kao u Srbiji postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti se moe pokrenuti na 3 naina: prijedlogom od strane ovlatenih predlagaa, rjeenjem Ustavnog suda na inicijativu bilo koje fizike i pravne osobe te samoinicijativom Ustavnog suda.

Slino kao u Srbiji ovlateni predlagai koji mogu podnijeti prijedlog kojim se pokree postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti su sud, drugi dravni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika. Isto kao u Srbiji svaka fizika i pravna osoba moe podnijeti inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, koja se podnosi ovlatenom predlagau pred Ustavnim sudom ili samom Ustavnom sudu, a o emu e Ustavni sud odluiti rjeenjem. .

Prijedlog, odnosno inicijativa za ocjenu suglasnosti zakona sa Ustavom i potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima ili drugih propisa sa Ustavom i zakonom sadri: naziv zakona, odnosno drugog propisa, oznaku odredbe, naziv i broj slubenog lista u kome je objavljen, razloge na kojima se prijedlog, odnosno inicijativa zasniva, kao i druge podatke od znaaja za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. U toku postupka Ustavni sud moe narediti da se obustavi izvrenje pojedinanog akta ili radnje koji su poduzeti na osnovu zakona, drugog propisa ili akta ija se ustavnost i zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem mogle nastupiti neotklonjive tetne posljedice.

Ustav odreuje da danom objavljivanja odluke Ustavnog suda prestaje vaiti zakon za koji je utvreno da nije u suglasnosti sa Ustavom i potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorom, odnosno drugi propis za koji je utvreno da nije suglasan sa Ustavom i zakonom. Isto kao u Srbiji svatko kome je povrijeeno pravo konanim ili pravomonim pojedinanim aktom, donijetim na osnovu zakona ili drugog propisa za koji je po njegovoj inicijativi odlukom Ustavnog suda utvreno da nije bio ili da nije u suglasnosti s Ustavom, potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima ili zakonom, ima pravo da trai od nadlenog organa izmjenu tog pojedinanog akta. Prijedlog za izmjenu konanog ili pravomonog pojedinanog akta, donijetog na osnovu zakona ili drugog propisa za koji je odlukom Ustavnog suda utvreno da nije bio ili nije u suglasnosti s Ustavom, potvrenim i objavljenim meunarodnim ugovorima, odnosno zakonom moe se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana objavljivanja odluke, ako od dostavljanja pojedinanog akta do podnoenja inicijative Ustavnom sudu nije proteklo vie od jedne godine.

U Bosni i Hercegovini je drugaija situacija u odnosu na ostale zemlje jer uz Ustav i Ustavni sud na razini BiH postoje i ustavi i ustavni sudovi na razini entiteta FBiH i RS. Ono to je jo drugaije u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru jest i injenica da Ustav BiH ne definira izrijekom pravo na zdrav okoli niti izrijekom spominje okoli u bilo kojem kontekstu. Unato tome jest za zatitu okolia bitan postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti u kojem odluuje Ustavni sud BiH jer je pravo na zdrav okoli povezano s nekim drugim Ustavom zajamenim pravima te jer propisi moraju biti usklaeni za okolinim zakonima, ali i s meunarodnim ugovorima koji se odnose na zatitu okolia. Ustavni sud BiH odluuje je li neka odredba ustava ili zakona jednog entiteta sukladna Ustavu BiH te da li je neki zakon u skladu sa Ustavom BiH, zakonima BiH ili meunarodnim ugovorima. Postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti te suglasnosti sa meunarodnim ugovorima se moe pokrenuti za razliku od Hrvatske, Srbije i Crne Gore na 2 naina: zahtjevom od strane ovlatenih institucija i zahtjevom od strane suda.

Postupak ocjene ustavnosti entitetskog ustava i zakona mogu zahtjevom pokrenuti slijedee ovlatene institucije: lan Predsjednitva, predsjedavajui Vijea ministara, predsjedavajui ili dopredsjedavajui jednog od domova Parlamentarne skuptine, jedna etvrtina lanova/delegata jednog od domova Parlamentarne skuptine, ili jedna etvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela jednog entiteta. Postupak ocjene suglasnosti zakona s Ustavom BiH, zakonima BiH i meunarodnim ugovorima o kojem ovisi neka sudska odluka ima pravo zahtjevom pokrenuti svaki sud u BiH.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti entitetskog ustava ili zakona treba sadravati naziv akta koji je predmet spora, sa oznakom naziva i broja slubenog glasila u kojem je objavljen; odredbe Ustava za koje se smatra da su povrijeene; navode, injenice i dokaze na kojima se zahtjev temelji; potpis ovlatene osobe, odnosno podnositelja akta. Zahtjev za ocjenu ustavnosti, zakonitosti i suglasnosti s meunarodnim ugovorima od strane suda treba sadravati navode iz zakona za kojeg se trai ocjena suglasnosti, uz naznaku slubenog glasila u kojem je zakon objavljen; odredbe Ustava, Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim protokolima, te zakona Bosne i Hercegovine koji je predmetom ocjenjivanja suglasnosti, postojanja ili domaaja nekog opeg pravila meunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku Ustavnog suda; navode, injenice i dokaze na kojima se zahtjev temelji; potpis ovlatene osobe.

Odlukom kojom se ustvruje nesuglasnost iz postupaka koji su zahtjevom pokrenuti od strane ovlatenih institucija ili suda, Ustavni sud moe u cijelosti ili djelomino ukinuti opi akt ili pojedine njegove odredbe. Ukinuti opi akt, odnosno njegove ukinute odredbe, prestaju vaiti narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda. Svatko, kome je povrijeeno pravo konanim ili pravomonim pojedinanim aktom, donesenim na temelju odredbi koje su prestale vaiti ima pravo zatraiti od mjerodavnog tijela izmjenu tog pojedinanog akta, a mjerodavno je tijelo obvezno ponoviti postupak i uskladiti akt s odlukom Ustavnog suda. Prijedlog za izmjenu konanog ili pravomonog pojedinanog akta se moe podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda, ako od donoenja akta do donoenja odluke Ustavnog suda nije proteklo vie od 5 godina to je daleko dui rok nego u sluaju Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Naposljetku treba napomenuti da se opisano za postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti koji vodi Ustavni sud BiH na slian nain primjenjuje u postupcima ocjene ustavnosti i zakonitosti koji vode Ustavni sud Federacije BiH te Ustavni sud Republike Srpske.3. Ustavna tuba/alba/apelacija

U Hrvatskoj se Ustavnom sudu moe podnijeti ustavna tuba koja je sredstvo zatite ustavom zajamenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U Srbiji i Crnoj Gori se isti instrument zove ustavna alba te se u Srbiji osim za zatitu ustavom zajamenih ljudskih prava i temeljnih sloboda koristi izrijekom i za zatitu manjinskih prava. U Bosni i Hercegovini ne postoji klasini instrument ustavne tube/albe no postoji kao slian instrument ustavna apelacija koja se koristi za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje jami Ustav BiH, ali i meunarodni dokumenti koji se primjenjuju u BiH. Podsjeamo da Ustav BiH ne definira izrijekom pravo na zdrav okoli pa Ustavni sud BiH nije izravno nadlean za pitanja krenja tog prava no apelacije se mogu uputiti za krenja drugih prava poput prava na pravino suenje, do ijeg krenja moe doi prilikom ostvarivanja prava iz podruja okolia.

Pravo na podnoenje ustavne tube/albe/apelacije ima svatko tj. svaka pravna i fizika osoba ija su ustavna prava i slobode povrijeena odlukom tijela dravne vlasti, tijela lokalne vlasti ili pravne osobe sa javnim ovlastima u to spadaju presude sudova, rjeenja upravnih tijela ili drugi pojedinani akti. U sluaju apelacije Ustavnom sudu BiH radi se u pravilu o presudama drugih sudova u BiH no ponekad i o odlukama drugih javnih tijela. Da bi se ustavna tuba/alba/apelacija u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i BiH mogla podnijeti u pravilu mora biti iscrpljen redovni pravni put tj. da su iskoriteni svi drugi redovni pravni instrumenti i lijekovi.

to se tie rokova za podnoenje ovog instrumenta u sluaju ustavne tube u Hrvatskoj i ustavne albe u Srbiji moe se podnijeti u roku od 30 dana raunajui od dana primitka odluke kojom je povrijeeno ustavno pravo ili temeljna sloboda. U sluaju ustavne albe u Crnoj Gori i ustavne apelacije u BiH moe se podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja pojedinanog akta odnosno presude/odluke protiv kojeg se moe podnijeti ustavna alba odnosno ustavna apelacija. U sluaju ustavne tube/albe u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori osobi koja iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje ustavne tube/albe, Ustavni sud e dopustiti povrat u prijanje stanje ako ona u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzroio proputanje podnese prijedlog za povrat u prijanje stanje i ako istodobno s prijedlogom podnese i ustavnu tubu/albu. Nakon proteka 3 mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. Ustavna tuba/alba u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori ne sprjeava primjenu osporavanog akta, ali na prijedlog podnositelja ustavne tube/albe Ustavni sud moe odgoditi ovrhu do donoenja odluke, ako bi ovrha prouzroila podnositelju tube tetu koja bi se teko mogla popraviti, a u sluaju ustavne tube/albe u Hrvatskoj i Srbiji jo uz dodatne uvjete da odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome vea teta.

Kada ustavnu tubu/albu/apelaciju usvoji i osporeni akt ukine, Ustavni sud Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH u obrazloenju navodi koje je ljudsko pravo i temeljna sloboda zajamena Ustavom povrijeena te predmet vraa na ponovni postupak organu koji je donio ukinuti akt. Pri donoenju novog akta, nadleno tijelo duno je potivati pravna stajalita Ustavnog suda izraena u odluci o ukidanju. Naposljetku treba napomenuti da kad je rije o BiH na entitetskoj razini unato postojanju entitetskih ustava ne postoje instrumenti poput ustavne tube i albe, a niti instrument poput apelacije Ustavnom sudu BiH na koje ima pravo svaka fizika i pravna osoba. To znai da se Ustavni sud Federacije BiH i Ustavni sud Republike Srpske bave ocjenjivanjem ustavnosti i zakonitosti no ne i ustavnim tubama/albama/apelacijama.

Sadraj ustavne tube/albe u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori ime, prezime, jedinstveni matini broj graana, prebivalite ili boravite, odnosno naziv i sjedite podnositelja kad je rije o pravnoj osobi ime i prezime punomonika, oznaku sporne odluke odnosno broj i datum akta protiv kojeg je ustavna alba izjavljena i naziv organa koji ga je donio naznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeeno, razlog tube sa navodima o povredi ili uskraivanju prava

zahtjev o kojem Ustavni sud treba odluiti potpis podnositelja ustavne tube/albeUstavnoj tubi/albi potrebno je priloiti: dokaz da je iscrpljen raspoloivi pravni put, dokaz o pravodobnosti kao i druge dokaze od znaaja za odluivanje osporeni akt u izvorniku ili ovjerenom prijepisu.

Sadraj apelacije Ustavnom sudu BiH:

pobijana presudu suda u Bosni i Hercegovini

odredbe Ustava i/ili meunarodnih dokumenata o ljudskim pravima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini

navodi, injenice i dokazi na kojima se apelacija temelji

u nedostatku pobijane presude/odluke razlozi za podnoenje apelacije;

potpis podnositelja apelacijeIV. UPRAVNOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE SREDINE

Upravnopravna zatita okolia i ivotne sredine je nakon ustavnopravne slijedee vano podruje jer se u domeni upravnog prava nalaze pravni instrumenti koje udruge za zatitu okolia i ivotne sredine najee koriste i s kojima se najee susreu. Upravno pravo pokriva veliko i raznoliko podruje koje ukljuuje sve od voenja dravnih evidencija do organizacije javne uprave, preko inspekcijskih poslova pa do raznih upravnih postupaka koji se odnose i na zatitu okolia i ivotne sredine. Specifinost ove pravne grane ogleda se u tome to se na jednoj strani pojavljuje drava, a s druge strane pojedinac ili pravna osoba. Drava na autoritativan i jednostran nain odluuje o pravima i obvezama odreenog subjekta kroz formu upravnog akta (dozvole i sl.), a stranke u upravnom postupku pokuavaju utjecati na njegov ishod ili poslije u upravnom sporu osporavati taj ishod.1. Upravni postupak i uspravni spor u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

Upravni postupci koji su vezani za zatitu okolia i ivotne sredine su obino postupci kojima se izdaju neke ekoloke dozvole ili inspekcijski postupci protiv osoba koje zagauju okoli i ivotnu sredinu. Zakonima o (opem) upravnom postupku je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori na identian nain propisano kako je u upravnom postupku stranka svaka fizika i pravna osoba na iji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku. Do donoenja upravnog rjeenja mogue je utjecati na ishod upravnog postupka sudjelovanjem u istom, a nakon donoenja prvostupanjskog upravnog rjeenja ili u nedostatku donoenja istog u zakonom propisanom roku je uglavnom mogue albom pokrenuti drugostupanjski upravni postupak koji zavrava drugostupanjskim upravnim rjeenjem. Protiv drugostupanjskog upravnog rjeenja i protiv prvostupanjskog upravnog rjeenja protiv kojeg nije dozvoljena alba u upravnom postupku - moe se pokrenuti upravni spor.

Upravni sporovi su sudski postupci u kojima se odluuje o zakonitosti u pravilu upravnih akata radi osiguravanja sudske zatite prava graana i pravnih osoba povrijeenih pojedinanim odlukama i postupanjem javnopravnih tijela te radi osiguranja zakonitosti. Upravni akt jest akt kojim dravno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlastima u obavljanju javnih ovlasti, rjeava o stanovitom pravu ili obvezi odreenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. Upravni akt je, primjerice, lokacijska ili graevinska dozvola ili neka odluka tijela javne vlasti kojom se nekome neto dozvoljava ili zabranjuje. Isto tako rjeenja o studijama utjecaja na okoli i prirodu nekog zahvata takoer su upravni akti, to znai da se protiv istih moe pokrenuti upravni spor. U Srbiji i Crnoj Gori se moe upravni spor pokrenuti i protiv drugih pojedinanih akata kojim ista javna tijela odluuju o pravima, obavezama ili pravnim interesima fizike ili pravne osobe u drugim pravnim stvarima koje su izvan domene upravnih stvari, u Hrvatskoj i protiv nekih opih akata, a u BiH i protiv konanog akta Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica.

Zakonima o upravnim sporovima je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori odreeno kako pravo na pokretanje upravnog spora ima svaki pojedinac ili pravna osoba koji smatra da joj je upravnim ili drugim aktom povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. Upravni sporovi se pokreu upravnom tubom o kojoj u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori odluuju upravni sudovi ili upravni odjeli sudova kao u sluaju BiH. U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori se upravna tuba podnosi u pravilu u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog ili drugog akta koji se osporava stranci, a u BiH se upravna tuba uz neke izuzetke podnosi u roku od 60 dana.

Vano je napomenuti kako se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori upravni spor moe pokrenuti i ako tijelo nije donijelo upravni akt koji je bilo duno donijeti, odnosno zbog utnje uprave. Na primjer, ako drugostupanjsko tijelo u Hrvatskoj i Srbiji nije u roku od 60 dana, a u BiH i Crnoj Gori u roku od 30 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku donijelo rjeenje o albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a u BiH, Srbiji i Crnoj Gori prekri i dodatni rok od 7 dana nakon ponovljenog traenja stranke, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Isto tako ako primjerice graanin zatrai neku informaciju o okoliu/ivotnoj sredini od ministarstva nadlenog za to podruje ima pravo pokrenuti upravni spor radi utnje uprave ukoliko o njegovom pravu na pristup toj informaciji ministarstvo nije odluilo u zakonskom roku. Naposljetku treba napomenuti da je u sluaju BiH opisan upravni postupak i upravni spor na razini drave, a na razini Federacije BiH i Republike Srpske postoje posebni zakoni o upravnim postupcima i upravnim sporovima koji na slian nain, ali ipak zasebno ureuju ovo upravnopravno podruje na entitetskoj razini.Sadraj upravne tube u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja tuioca, odnosno naziv i sjedite tuioca

naziv suda i tuenika u sluaju Hrvatske

oznaku odnosno broj i datum akta protiv koga je tuba podnesena

razloge zbog kojih se tuba podnosi, prijedlog u kojem pravcu i obujmu se predlae ponitavanje akta

injenice i dokaze na kojima tuitelj temelji tubeni zahtjev u sluaju Hrvatske i Srbije potpis tuioca.

Uz tubu se treba priloiti:

original ili ovjereni prijepis odnosno fotokopija akta protiv kojeg se tuba podnosi

ako se tubom trai povrat stvari ili naknada tete, mora se staviti i odreen zahtjev u pogledu stvari ili visine pretrpljene tete za tueni organ i svaku zainteresiranu osobu, ako ih ima, po jedan prijepis tube i priloga

pri pokretanju spora zbog proputanja donoenja pojedinane odluke ili postupanja u propisanom roku, tubi treba priloiti dokaz o trenutku pokretanja upravnog postupka odnosno podnoenja zahtjeva za postupanjem

2. Sudjelovanje javnosti u upravnim postupcima o okoliu/ivotnoj sredini i Arhuka konvencija

Participativne procese potrebno je graditi na klasinoj ideji u demokratskoj teoriji: "... da oni koji su pogoeni odlukom trebaju imati pravo glasa u odlukama koje utjeu na njihove ivote, jer e na taj nain oni postati bolji graani" (Priscolli, 2004). U toj je ideji zapravo i sadrana bit sudjelovanja javnosti u donoenju odluka u pitanjima okolia. U ovom priruniku izloit emo i postupke u kojima postoji mogunost sudjelovanja javnosti, zato to, kada govorimo o pravnim instrumentima zatite okolia i ivotne sredine, vrlo bitno je istaknuti kako to nisu samo tube, kaznene prijave, albe i slino, odnosno klasini pravni instrumenti, ve veliku ulogu imaju i upravo i ti razliiti postupci u kojima javnost ima pravo sudjelovati. Vezano uz to, nemogue je ne spomenuti najznaajniju konvenciju koja se bavi problematikom sudjelovanja javnosti u odluivanju u pitanjima okolia pa time i prirode, a to je tzv. Arhuka konvencija. Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odluivanju i pristupu pravosuu u pitanjima okolia (Arhuka konvencija) potpisana je 25. lipnja 1998. godine u danskom gradu Aarhusu i predstavlja meunarodni pravni okvir u podruju zatite okolia. Odredbe Arhuke konvencije su prvi pravno obvezujui dokument namijenjen promicanju participativne demokracije, temeljen na priznavanju prava pojedincu da ivi u zdravom okoliu. Potpisivanje Arhuke konvencije zemljama potpisnicama se namee obveza pravovremenog obavjetavanja javnosti o svim postupcima. Ukljuenost i sudjelovanje javnosti ne podrazumijeva samo da drava odrauje odreena proceduralna i samostalna pravila ve i obvezu ili dunost dravne vlasti da obavijesti relevantne strane pomou mekog pristupa i omogui im sudjelovanje ve u ranoj fazi , kada su sve mogunosti otvorene. Za uinkovitu provedbu Arhuke konvencije potreban je dobar pravni temelj u sektorskim zakonima, to u konanici omoguuje stvaranje najboljih praksi sudjelovanja javnosti u svim postupcima koji imaju posljedice na obnovljive prirodne resurse. Dananje okoline prakse ukljuuju sve vei broj oblika ukljuivanja javnosti, jer su nadleni organi sve svjesniji vanosti i irih uinaka odgovornog sudjelovanja javnosti. Meunarodna praksa pokazuje da su prednosti sudjelovanja u pitanjima okolia i prirode viestruke, kao to je primjerice da to raa alternativna rjeenja, stvara se partnerski odnos izmeu donosioca odluka i graana, donose se kvalitetnija rjeenja i provodi kvalitetniji monitoring, itd..

Europska unija jest isto tako potpisnica Konvencije, te je ona obvezuje od 2005., Hrvatsku obvezuje od 2007., Bosnu i Hercegovinu od 2008. godine, Srbiju od 2009., a Crnu goru od 2010. godine. Znaaj Konvencije ogleda se u tome to se po prvi put u nekom meunarodnom ugovoru sklopljenom na europskom kontinentu jasno izraava pravo na zdrav okoli kao ljudsko pravo. Budui da okolini problemi ne poznaju dravne granice, Arhuka konvencija zabranjuje diskriminaciju na temelju dravljanstva. Tako se njezinim jamstvima mogu, primjerice, koristiti hrvatski dravljani u Bosni i Hercegovini, ali i dravljani Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj.

Arhuka konvencija otvorila je mogunost za uspostavu takvog mehanizma nadzora za praenje njezine provedbe koji e biti dostupan ne samo dravama, ve i pojedincima i nevladinim organizacijama. Na prvom Sastanku stranaka Konvencije u listopadu 2002. usvojena je Odluka I/7 o nadzoru nad potovanjem Konvencije koji provodi Odbor za usklaivanje (Compliance Committee). Postupak pred Odborom moe se pokrenuti na pet naina.

(1) Stranka moe podnijeti predstavku (eng. submission) u odnosu na drugu stranku (dosad je zabiljeen jedan takav sluaj predstavka Rumunjske o nepridravanju Ukrajine (ACCC/S/2004/1));

(2) Stranka moe podnijeti predstavku koja se odnosi na njezino vlastito nepridravanje (nijedan sluaj dosad).

(3) Tajnitvo moe uputiti predmet Odboru (engl. referral) (nijedan sluaj dosad).

(4) Pripadnici javnosti mogu podnijeti prijavu (engl. communication) u odnosu na stranku Konvencije te je dosad je podneseno 95 prijava. U postupku pred Odborom uvedene su mjere zatite pripadnika javnosti od uznemiravanja. Svaki podnositelj prijave koji je zabrinut da bi otkrivanje informacija koje podnese Odboru moglo imati za posljedicu njegovo ili njezino kanjavanje, gonjenje ili uznemiravanje, ima pravo zatraiti da se takve informacije, ukljuujui informacije koje se odnose na njegov ili njezin identitet, uvaju u tajnosti. Isto vrijedi i ako podnositelj smatra da bi objavljivanje informacija koje podnosi Odboru dovelo do kanjavanja, progona ili uznemiravanje bilo koje druge osobe. Odbor potuje svaki zahtjev za povjerljivost.

(5) Odbor moe razmotriti pitanja nepridravanja na vlastitu inicijativu (nijedan sluaj dosad).

Ovlasti Odbora ograniene su injenicom da je Sastanak stranaka Konvencije glavno tijelo koje donosi odluke u pogledu nepridravanja. Odbor, u pravilu, odrava sastanke etiri puta godinje, a Sastanci stranaka se odravaju svake 3 godine. Budui da su tri godine relativno dugo razdoblje, Odbor moe, u svrhu rjeavanja predmeta bez odlaganja, poduzimati odreene mjere ako utvrdi nepridravanje Konvencije u razdobljima izmeu Sastanaka stranaka. Budui da su ovlasti Odbora samo savjetodavne naravi, Sastanak stranaka ne mora usvojiti njegove preporuke. Meutim, dosad su na svim Sastancima stranaka potvrene odluke Odbora o nepridravanju Konvencije, a usvojena je i veina njegovih preporuka.

3. Sudjelovanja javnosti u upravnim postupcima o okoliu/ivotnoj sredini u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

Sve etiri zemlje koje su obuhvaene ovim prirunikom, dakle, Hrvatska, bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora poznaju razliite upravne postupke odluivanja o pitanjima okolia/ivotne sredine u kojima moe sudjelovati javnost. ini se kako je od strane javnosti u regiji, ali i od strane nevladinih organizacija najei postupak u kojem sudjeluju - postupak procjene utjecaja zahvata (projekta) na okoli. To zapravo i ne udi jer je to postupak koji je u zakonodavstvu regije bio predvien i puno prije pokretanja postupka pristupanja EU, za razliku od primjerice, strateke procjene utjecaja na okoli, odnosno procjene moguih znaajnih utjecaja na okoli koji mogu nastati provedbom plana ili programa koja je u zakonodavstva regije ula tek u postupku usklaivanja nacionalnih zakonodavstva sa EU legislativom.

U ovoj publikaciji neemo govoriti detaljno o svakom od ovih postupaka koji je predvien u razliitim propisima zemalja regije, no ukratko emo izloiti koji postupci u regiji predviaju pravo javnosti na sudjelovanje. Nijedna od etiri zemlje obuhvaene ovim prirunikom nema jedan jedinstveni postupak koji predvia i normira sve mogue postupke sudjelovanja javnosti, ve svaka ima zaseban, krovni zakon koji ureuje zatitu okolia tj. ivotne sredine openito, te niz drugih zakonskih i podzakonskih akata (uredbe, pravilnici) koji reguliraju specifino sudjelovanje javnosti u nekom sektoru (PR. vode i mogunosti sudjelovanja u pitanjima voda) ili reguliraju specifino sudjelovanje javnosti u nekoj vrsti postupka (npr. postupku procjene utjecaja na okoli).

U okolinom zakonodavstvu Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore javnost ima pravo sudjelovati u ovim postupcima:

procjena utjecaja na okoli; odnosno procjena moguih znaajnih utjecaja na okoli odreenihzahvata, tj. utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, umu, klimu, ljude, biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu batinu, uzimajui u obzir njihove meuodnose (PUO)

strateka procjena utjecaja na okoli, tj. procjena moguih znaajnih utjecaja na okoli koji mogu nastati provedbom strategije, plana ili programa;

postupci izdavanja okoline dozvole - to je vezano za prijenos IPPC Direktive EU, a kojoj je cilj spreavanje i kontrola oneienja koje potjee od industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti

postupci izrade zakona i provedbenih propisa te ostalih ope-primjenjivih pravno obvezujuih pravila iz nadlenosti tijela javne vlasti, koji bi mogli imati znaajan utjecaj na okoli, ukljuujui i postupke izrade njihovih izmjena i dopuna; javnost isto tako ima pravo izraziti svoje miljenje, primjedbe i prijedloge i na druge nacrteprijedloga planova i programa koji se tiu okolia, a za koje nije odreena obveza strateke procjene utjecaja na okoli.

Sudjelovanje javnosti u postupku donoenja prostornih planova je posebice bitan upravnopravni aspekt zatite okolia. Sudjelovanje javnosti je osigurano zakonskom obvezom po kojoj svi dokumenti prostornog ureenja moraju u postupku usvajanja proi postupak javne rasprave o prijedlogu prostornog plana, u okviru kojeg je ukljueno i sudjelovanje tijela dravne uprave, niih razina vlasti, pravnih osoba s javnim ovlastima i graana. Sve zemlje regije obuhvaene ovim prirunikom, sudjelovanje javnosti u donoenju prostornih planova reguliraju zasebnih zakonima koji reguliraju prostorno ureenje i gradnju, pa se i sam postupak sudjelovanja regulira tim propisima, a ne propisima koji reguliraju sudjelovanje javnosti u pitanjima okolia tj. ivotne sredine. Vrlo je bitno napomenuti kako je postupak donoenja prostornog plana zapravo ujedno i prvi u nizu postupaka u kojima se odluuje o pitanju okolia/ivotne sredine. Naime, u prostornom planu odreuju se mogue lokacije za pojedine zahvate za okoli, radi se podloga za mogue prenamjene zemljita i slino. Dakle, vrlo je bitno ukljuiti se u postupak izrade ili izmjene prostornog plana jer on je podloga i za sve druge postupke u pitanjima okolia, a u kojima je mogue sudjelovanje javnosti.

Smatramo bitnim ovdje spomenuti i kako sve etiri zemlje poznaju Kodeks dobre prakse za sudjelovanje (uee) graana u procesu donoenja odluka (Council of Europe, Code of good practice for civil participation in the decision-making process, 2009) koji je usvojen na konferenciji meunarodnih nevladinih organizacija Vijea Europe, a koji je odobrilo Vijee Ministara kao referentni dokument Vijea Europe u listopadu 2009. godine. Taj Kodeks, ima za cilj omoguavanje nevladinim organizacijama da sudjeluju u procesu donoenja odluka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini pa je tako bitan dokument i za sudjelovanje javnosti u donoenju odluka u pitanjima okolia/ivotne sredine. Neke zemlje odluile su se za izradu vlastitog kodeksa na tragu prethodno spomenutog pa tako Hrvatska ima svoj Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata i zasebne smjernice za provedbu istog, dok primjerice Srbija nema zaseban kodeks, ali ima Smjernice za postupanje republikih organa uprave o ueu javnosti u izradi zakona. U Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori postoji nekoliko publikacija-smjernica za sudjelovanje javnosti u postupku donoenja okolia, koje su nastale kao dio raznih projekata i produkt su suradnje ili razliitih nevladinih organizacija ili nevladinih organizacija i razliitih razina vlasti. V. KAZNENOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE SREDINE

Kazneno pravo je najmlaa pravna grana kad je rije o zatiti okolia i ivotne sredine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Kazneno zakonodavstvo predstavlja posljednju liniju obrane drutva od kriminala pa se to odnosi i na kaznenopravnu zatitu okolia tj. ivotne sredine Budui da je rije o mladoj pravnoj grani kad je rije o okoliu tj. ivotnoj sredini iz toga slijedi da nema sudske prakse, nema statistikih podataka, a javljaju se i potekoe pri definiranju kaznenih djela te prilikom procjene tete. Sve navedene znaajke kaznenih djela protiv okolia/ivotne sredine i prirode rezultiraju malim brojem prijavljenih kaznenih djela te se pretpostavlja da je tamna brojka izuzetno visoka pa se moe samo nagaati koliko je ovih kaznenih djela godinje ostvareno, a koja nisu nikad prijavljena ili procesuirana. . U kaznenopravnu zatitu okolia i ivotne sredine spadaju ekoloka kaznena djela, ekoloki prekraji i ekoloki gospodarski prijestupi.

1. Kaznena djela protiv okolia/ivotne sredine i prirode u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj GoriKaznena djela protiv okolia mogue je klasificirati u tri kategorije:

Prava ekoloka kaznena djela koja se nalaze u odredbama kaznenih zakona Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore kojima se titi okoli/ivotna sredina u cjelini.

Neprava ekoloka kaznena djela koja se nalaze u odredbama kaznenih/krivinih zakona Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore, ali u okviru kaznenih djela koja pripadaju drugim grupama

Sporedna ekoloka kaznena djela koja se nalaze izvan kaznenih zakona Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore u odredbama sporednog zakonodavstva i vezana su uz okoli/ivotnu sredinu

U slijedeem pregledu emo se zadrati na pravim ekolokim kaznenim djelima tj. onima koja su tako i kvalificirana tj. grupirana u kaznenim zakonima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore. Ovdje odmah treba podsjetiti da pravo na zdrav okoli ne postoji u Ustavu BiH pa tako niti Kazneni zakon BiH ne definira prava ekoloka kaznena djela osim nekoliko izuzetaka kao to je zagaenje okolia zbog postupanje s nuklearnim materijalom i objektima. Meutim, Krivini zakon FBiH i Krivini zakon RS definiraju prava ekoloka kaznena djela pa se ovi entitetski kazneni zakoni koriste u komparativnom prikazu meu dravama koji slijedi.

Definirana kao kaznena djela protiv okolia/ivotne sredine u kaznenim zakonima Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Federacije BiH i Republike Srpske (prava ekoloka kaznena djela) su:

Oneienje/zagaenje okolia Ugroavanje okolia postrojenjem

Unitavanje zatienih prirodnih vrijednosti

Trgovanje zatienim prirodnim vrijednostima

Protuzakoniti lov i ribolov

Ubijanje ili muenje ivotinja

Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja i organizama tetnih za bilje

Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih sredstava za lijeenje ivotinja Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi

Pustoenje uma

Zagaivanje hrane i vode za ishranu, odnosno napajanje ivotinja (Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska) umska kraa (Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska) Protupravna gradnja (Hrvatska, Crna Gora, Republika Srpska)

Oteenje objekata i ureaja za zatitu okolia (Srbija, Crna Gora, Republika Srpska)

Unoenje opasnih tvari u dravu i nedozvoljeno preraivanje, odlaganje i skladitenje opasnih tvari (Srbija, Crna Gora, Republika Srpska)

Ugroavanje okolia otpadom (Hrvatska, Federacija BiH, Republika Srpska) Unitenje biljaka i nasada (Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska)

Neovlateno obavljanje veterinarskih usluga/nadriveterinarstvo (Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska)

Ugroavanje bukom, vibracijama ili neionizirajuim zraenjem (Hrvatska, a Federacija BiH i Republika Srpska samo to se tie buke) Oteenje okolia (Srbija, Crna Gora) Nepoduzimanje mjera zatite okolia (Srbija, Crna Gora) Nedozvoljena izgradnja nuklearnih postrojenja (Srbija, Crna Gora) Povreda prava o informiranju o stanju u okoliu (Srbija, Crna Gora) Neizvrenje odluke o mjerama zatite okolia (Crna Gora, Republika Srpska) Nesavjesno postupanje u prometu pesticidima (Federacija BiH, Republika Srpska)

Izazivanje umskog poara (Federacija BiH, Republika Srpska) Protuzakonito unoenje u okoli divljih svojti ili GMO-a (Hrvatska, a Crna Gora samo to se tie GMO-a) Isputanje oneiujuih tvari s plovnog objekta (Hrvatska) Ugroavanje ozonskog sloja (Hrvatska) Ugroavanje okolia radioaktivnim tvarima (Hrvatska) Unitavanje stanita (Hrvatska) Promjena vodnog reima u Hrvatskoj Protupravna eksploatacija rudnog blaga (Hrvatska) Kraa zatienog prirodnog dobra (Crna Gora)

Protupravno prikljuenje gradilita na tehniku infrastrukturu (Crna Gora)

Nedozvoljeno obavljanje istraivakih radova i prisvajanje spomenika kulture (Federacija BiH) Uzurpacija nekretnina (Republika Srpska)2. Kazneni postupak i kaznena prijava u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

Kazneni postupak je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori ureen zakonima o kaznenim postupcima. Budui da kaznena djela protiv okolia nisu u sluaju BiH definirana u krivinom zakonu na dravnoj razini, najrelevantniji su entitetski zakoni o krivinim postupcima. Meutim, Zakon o krivinom postupku BiH je dosta slino uredio kazneno procesno pravo kao i Zakon o krivinom postupku Federacije BiH i Zakon o krivinom postupku Republike Srpske.

Kazneni postupak se pokree na zahtjev ovlatenog tuitelja, a zapoinje odlukom suda. U sluaju Hrvatske, Srbije i Crne Gore postupak mogu pokrenuti javni tuitelj i privatni tuitelj, a u sluaju BiH i entiteta to moe biti samo javni tuitelj. Javni tuitelj je u Hrvatskoj dravni odvjetnik, u Srbiji javni tuilac, u Crnoj Gori dravni tuilac, u BiH dravni tuilac, u Federaciji BiH federalni/kantonalni tuilac, a u Republici Srpskoj republiki/okruni tuilac. U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori za kaznena djela koja se progone po slubenoj dunosti kazneni postupak pokree dravni odvjetnik/javni tuilac/dravni tuilac ili po slubenoj dunosti ili nakon kaznene prijave, za kaznena djela koja se pokreu privatnom tubom na taj nain kazneni postupak pokree privatni tuitelj, a postoji i trea mogunost da kazneni postupak za kazna djela po slubenoj dunosti pokrene "oteenik kao tuitelj" koji moe stupiti na mjesto javnog tuitelja koji je ustanovio da nema osnova za pokretanje kaznenog postupka. U BiH postoje samo kaznena djela koja se progone po slubenoj dunosti pa postupak uvijek pokree javni tuitelj ili po slubenoj dunosti ili nakon kaznene prijave. Treba ovdje napomenuti da postoji i mali broj kaznenih djela koja se progone po slubenoj dunosti, ali za koja javni tuitelj prije pokretanja kaznenog postupka mora imati prijedlog oteenika ili odobrenje za progon od nadlenog dravnog tijela.

Kaznena djela protiv okolia/ivotne sredine spadaju u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori u pravilu u kaznena djela koja se progone po slubenoj dunosti to znai da kazneni postupak pokree javni tuitelj ili po slubenoj dunosti ili nakon kaznene prijave ukoliko procijeni da ima osnovane sumnje u poinjenje kaznenog djela. Kaznenu prijavu moe podnijeti svatko tko ima ozbiljna i odreena saznanja o kaznenom djelu i poinitelju te se u pravilu podnosi nadlenom javnom tuitelju. Kaznenu prijavu je mogue podnijeti i policiji (najei sluaj iz praktinih razloga), sudu ili nekom nenadlenom javnom tuitelju, a oni e je odmah proslijediti nadlenom javnom tuitelju. Kaznena prijava nije obina obavijest o nekom dogaaju ve ima formalan uinak jer je javni tuitelj duan po njoj postupati i utvrditi je li prijava osnovana. Takoer, u kaznenim zakonima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore opisano je kazneno djelo lanog prijavljivanja kaznenog djela koje ini podnositelj iako zna da su opisano kazneno djelo ili poinitelj neistiniti. Kaznenu prijavu je mogue podnijeti pismeno ili usmeno, osobno, telefonom ili nekim drugim komunikacijskim sredstvom.

Zakoni o kaznenom postupku u Hrvatskoj, Bih, Srbiji i Crnoj Gori ne odreuje taksativno sadraj kaznene prijave no mogue je opisati njen uobiajen sadraj.Uobiajeni sadraj kaznene prijave ime i prezime poinitelja i adresu, i ako raspolaemo tim podacima, navesti godine starosti poinitelja, imena roditelja, zanimanje, JMBG i druge podatke na temelju kojih je lake odrediti o kojoj se osobi radi

to detaljniji opis dogaaja i obavezni navod mjesta i vremena poinjenja kao i druge okolnosti koje mogu pomoi policiji i dravnom odvjetniku/tuiocu u daljnjem radu.

naziv i zakonski lanak odreenog kaznenog djela no to nije nuno jer dravnog odvjetnika/tuioca ne vee kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budui da on odluuje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvrenih podataka i injenica

dokazi i injenice iz kojih proizlazi da je prijava osnovana: imena osoba koje imaju saznanja o poinjenom kaznenom djelu, svi dokazi kojima raspolaemo, pismena koja mogu pomoi dravnom odvjetniku/tuiocu i policiji u provoenju izvida

ime i prezime oteene osobe i njegova adresa

ime, prezime i adresa podnosioca kaznene prijave no dravni odvjetnik/tuioc i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave.

3. Prekraji protiv okolia/ivotne sredine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori

Prekraji su povrede propisa koja nisu kaznena djela, a spadaju u kaznenopravnu domenu. Prekraji se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori propisuju razliitim zakonima pa tako i zakonima koji spadaju u domenu zatite okolia/ivotne sredine, ali i odlukama jedinice lokalne samouprave. Prekrajnim zakonima je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori ureena materijalna i procesna strana prekraja. Ponovno treba napomenuti da je veina prekraja protiv okolia/ivotne sredine u BiH definirana u entitetskim zakonima pa su zato relevantniji Zakonom o prekrajima Federacije BiH i Zakon o prekrajima Republike Srpske, nego Zakon o prekrajima Bosne i Hercegovine. Prekrajni postupak u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Federaciji BiH i Republici Srpskoj mogu pokrenuti:

Dravni odvjetnik (Hrvatska), javni tuilac (Srbija), dravni tuilac (Crna Gora), republiki/okruni tuilac (Republika Srpska) Tijelo dravne uprave (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska) Ovlaten inspektor ili tijelo ovlateno za vrenje inspekcije (Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska)

Nadleni policijski organ (Federacija BiH, Republika Srpska)

Tijelo lokalne uprave (Crna Gora)

Druga pravna osoba s javnim ovlastima u iju nadlenost spada neposredno izvrenje ili nadzor nad izvrenjem zakona kojima su prekraji propisani (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Federacija BiH, Republika Srpska) Oteena osoba (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Republika Srpska) Okrivljena osoba zahtjevom za sudsko odluivanje (Crna Gora)

Bez obzira na to tko su ovlateni tuitelji, bilo koja osoba, dakle svatko, moe ovlatenom tuitelju podnijeti prekrajnu prijavu, primjerice prijaviti nadlenoj inspekciji ako smatra da je poinjen neki prekraj protiv primjerice Zakona o zatiti okolia ili nekog drugog propisa iz podruja zatite okolia/ivotne sredine. Tada e inspekcija, ukoliko smatra da je to opravdano, poduzeti daljnje korake radi pokretanja prekrajnog postupka. Tuenik moe biti bilo koja fizika osoba dok se prekrajna odgovornost pravne osobe za prekraje temelji na krivnji odgovorne osobe u toj pravnoj osobi. Dakle, prave osobe ne mogu biti krive za poinjeni prekraj, no zato mogu odgovarati odgovorne osobe zaposlene u njima.

VI. GRAANSKOPRAVNI INSTRUMENTI ZATITE OKOLIA I IVOTNE SREDINE

Na kraju emo predstaviti pravne instrumente zatite okolia iz domene graanskog prava. Graansko pravo je vjerojatno najopsenija pravna grana koja regulira razliite pravne odnose uglavnom imovinske naravi meu privatnim strankama tj. fizikim i pravnim osobama. Udruge i inicijative graana za zatitu okolia i ivotne sredine rijetko koriste ove pravne instrumente jer za ove pravne postupke moraju snositi trokove ukoliko izgube na sudu.

Graanskopravna zatita okolia ima dvostruku funkciju: preventivnu funkciju jer je svrha te vrste zatite sprjeavanje nastanka tete u okoliu tj. ivotnoj sredini, te represivnu funkciju jer regulira odgovornost za tetu nastalu oneienjem okolia/ivotne sredine. Postupci koji se pokreu preventivnim tubama koje emo opisati kao i postupci za nadoknadu tete su parnini postupci koji su regulirani u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori zakonima o parninom postupku. 1. Tuba zbog tetnih imisija i tuba radi smetanja posjeda

Tuba zbog tetnih imisija spada u preventivne instrumente graanskopravne zatite okolia/ivotne sredine. Imisije su tetni utjecaji plinovite, vrste ili tekue materije koje dolaze s jedne nekretnine/nepokretnosti i utjeu na koritenje susjednih nekretnina/nepokretnosti pa se prevencijom tih tetnih imisija u isto vrijeme titi i okoli/ivotna sredina. Taj instrument je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori definiran u zakonima koji reguliraju vlasnitvo/svojinu i vlasniko-pravne/svojinsko-pravne odnose. U Hrvatskoj je to Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, u Srbiji je to Zakon o osnovama svojinskopravnih odnosa, u Crnoj Gori je to Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, a u BiH je to Zakon o stvarnim pravima. Ovdje treba napomenuti da u BiH zapravo Zakon o stvarnim pravima nije usvojen na dravnoj razini, ve Federacija BiH i Republika Srpska imaju zasebni Zakon o stvarnim pravima koji su dosta slini, a u reguliranju tube zbog tetnih imisija su identini. Tuba zbog tetnih imisija je gotovo identino i prilino eksplicitno definirana u zasebnim lancima u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Federaciji BiH i Republici Srpskoj dok u Srbiji mogunost tube protiv tetnih imisija implicitno proizlazi iz lanka 5. koji definira kako se trebaju ponaati vlasnici nekretnina to se tie imisija s njihovih nekretnina prema uivaocima drugih nekretnina.

Ta vrsta tube se podnosi radi utjecaja tetnih imisija kao to su dim, aa, otpadne vode, neugodni mirisi, potresi, buka i sl.,Imisije se mogu podijeliti na neposredne i posredne. Neposredne imisije su one kod kojih je radnja upravljena direktno i neposredno na to da vrste, plinovite ili tekue materije dospiju na susjedno zemljite (npr. izlijevanje vode, bacanje otpada itd.) i u pravilu su uvijek zabranjene. Posredne imisije su one kod kojih je susjedna nekretnina sluajno ili djelovanjem prirodne sile izloena smetnjama koje potiu od radnje na susjednoj nekretnini. Posredne imisije se dalje dijele na uobiajene koje su doputene i prekomjerne koje su nedoputene. Osnovni kriterij razgranienja je uobiajenost koritenja s obzirom na prirodu i namjenu nekretnine s obzirom na mjesne prilike i dozvole za obavljanje odreenih djelatnosti.

Kada govorimo o tubi zbog tetnih imisija u svim zemljama je ovlateni tuitelj (osoba koja podnosi tubu) vlasnik/posjednik nekretnine na koju dospijevaju tetne imisije. Tuenik (osoba protiv koje se podnosi tuba) je osoba koja je tzv. proizvoa emisija dakle osoba koje je odgovorna za tetne imisije. Tuba (tubeni zahtjev) ukoliko su imisije ve nastale obino sadri zahtjev za prestankom tetnih imisija i nadoknadom tete, uspostavljanje prijanjeg stanja i zabranu budueg uznemiravanja tetnim imisijama pa i proputanjem djelatnosti koje su uzrok imisija dok se ne poduzmu mjere koje ih onemoguavaju. Ukoliko imisije jo uvijek nisu nastale posebice treba naglasiti preventivnu ulogu tube pa je tako tuitelj ijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tue nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio duan trpjeti, ovlaten zahtijevati da se odrede i provedu svrhovite mjere radi njihova sprjeavanja

Velika prednost tube protiv tetnih imisija jest to ona ne zastarijeva tj. nije vezana za nikakav vremenski rok kada se moe podnijeti. Nedostatak ove tube jest da ukoliko postoji odobrenje nadlene vlasti za djelatnost kojom nastaju te tetne imisije (npr. odobrenje nadlenog tijela za rad neke tvornice, kamenoloma ili sl.) tuitelj ne moe traiti prestanak tetne djelatnosti,, ali moe traiti naknadu tete koju su prekomjerne imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjera da se ubudue sprijee prekomjerne imisije, odnosno nastupanje tete, ili da se imisije smanje.

Osim tube protiv tetnih imisija kao efektivno preventivno sredstvo graanskopravne zatite okolia/ivotne sredine u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori moe posluiti i tuba radi smetanja posjeda/dravine. Ova tuba je takoer definirana u zakonima o vlasnitvu/svojini te se moe takoer podnijeti radi utjecaja tetnih imisija. Ovlateni tuitelj je posjednik/dralac (ne nuno i vlasnik) nekretnine na koju dospijevaju tetne imisije. Tuenik je ponovno osoba koja je proizvoa tetnih imisija tj. osoba koje je odgovorna za tetne imisije. Tubom se obino trai zatita ili povrat posljednjeg stanja posjeda/dravine stvari tj. prestanak tetnih radnji, uspostavljanje prijanjeg stanja i zabrana budueg uznemiravanja tetnim imisijama. Velika prednost ove tube jest to su sudski postupci po ovoj tubi hitni, a takoer je mogue odreivanje privremenih mjera. Nedostatak ove tube jest to se tuba radi smetanja posjeda u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori mora podnijeti u roku od svega trideset dana od dana kad je tuitelj saznao za smetanje i poinitelja, a nakon proteka jedne godine od dana kad je smetanje nastalo se ta tuba vie ne moe podnijeti.

2. Ekoloka tuba (Zahtjev da se ukloni opasnost tete)

Uz tubu zbog imisija i tubu radi smetanja posjeda/dravine u preventivne instrumente graanskopravne zatite okolia/ivotne sredine spada i tzv. "ekoloka tuba". Za razliku od tube zbog imisija i tube radi smetanja posjeda/dravine koje spadaju u stvarnopravnu domenu graanskog prava, ekoloka tuba spada u obveznopravnu/ obligacionopravnu domenu graanskog prava. Naziv "ekoloka tuba" se ne nalazi u propisima Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore, ve je to neformalni naziv koji se uvrijeio u pravnoj i aktivistikoj praksi za lanak u zakonima o obveznim/obligacionim odnosima koji regulira mogunost otklanjanja opasnosti od tete, a lako se moe primijeniti za otklanjanje bilokakave tete u okoliu. Taj lanak je identian u sve etiri drave i u Hrvatskoj je to lanak 1047. u Zakonu u obveznim odnosima, u BiH je to lanak 156. Zakona o obligacionim odnosima (zajedniki zakon za Federaciju BiH i Republiku Srpsku), u Srbiji je to lanak 156. Zakona o obligacionim odnosima, a u Crnoj Gori je to lanak 150. Zakona o obligacionim odnosima.

Ovaj identian lanak u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori se naziva "Zahtjev da se ukloni opasnost tete" i glasi:

(1) Svatko moe zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija teta njemu ili odreenom broju osoba, a i suzdrati se od djelatnosti od koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost tete ako se nastanak uznemiravanja ili tete ne moe sprijeiti odgovarajuim mjerama.

(2) Sud e na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajue mjere za spreavanje nastanka tete ili uznemiravanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na troak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne uini.

(3) Ako teta nastane u obavljanju opekorisne djelatnosti za koju je dobivena dozvola nadlenog organa, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi uobiajene granice (prekomjerna teta)

(4) Ali u tom sluaju se moe zahtijevati poduzimanje drutveno opravdanih mjera da se sprijei nastupanje tete ili da se ona smanji

Razlog zato je ovaj graanskopravni instrument dobio naziv ekoloka tuba jest u prvom redu iroka aktivna legitimacija tj. mogunost da ekoloku tubu za razliku od tube protiv imisija i smetanja posjeda podigne svatko pa tako i udruge za zatitu okolia/ivotne sredine. Ono to je uvjet jest da znatna teta prijeti odreenom broju osoba to u sluaju zagaenja okolia/ivotne sredine jest sluaj pa se zato i uvrijeio naziv ekoloka tuba, Tuenik (osoba protiv koje se podnosi tuba) moe biti svaka fizika ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iz koje proizlazi opasnost nastanka tete. Tuba (tubeni zahtjev) sadri zahtjev za poduzimanjem mjera za sprjeavanje nastanka znatnije tete. Veliki je nedostatak ove tube to u sluaju da postoji dozvola nadlene vlasti za obavljanje tetne djelatnosti, tada se ne moe traiti prestanak obavljanja djelatnosti, ve samo naknada prekomjerne tete te poduzimanje drutveno opravdanih mjera da se sprijei nastupanje tete ili da se ta teta smanji.

3. Represivni instrumenti ostvarivanja graanskopravne zatite okolia i ivotne sredine

Pod represivnim instrumentima graanskopravne zatite podrazumijevamo mehanizme kad je teta u okoliu ve nastala te je potrebno utvrditi odgovornost za tetu nastalu zagaenjem okolia/ivotne sredine te zagaivaa "kazniti" tj. naplatiti mu tu tetu u skladu s naelom "zagaiva plaa". Odgovornost za tetu nastalu zagaenjem okolia/ivotne sredine u smislu graanskopravne zatite, u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori regulirana je kao poglavlje u zakonima o zatiti okolia/ivotne sredine na slijedei nain: Drava je podnositelj tube za naknadu trokova tete u okoliu/ivotnoj sredini ili svatko tko je pretrpio tetu zbog takve tete u okoliu/ivotnoj sredini Za naknadu tete privatnim osobama koja je nastala prilikom tete u okoliu/ivotnoj sredini primjenjuju se odredbe zakona o obveznim/obligacionim odnosima Tube za naknadu tete podnose se protiv fizikih i pravnih osoba koje se smatra odgovornima za tetu

Vano je to se u sluaju da je tetu u okoliu/ivotnoj sredini uzrokovao operater koji obavlja opasnu djelatnost trai se objektivna odgovornost za tetu. Naime, objektivna odgovornost (eng. "strict liability", njem. "Kausalhaftung") je odgovornost za tetu za iji se nastanak ne trai krivnja tetnika. Objektivna odgovornost nastaje kad se ispune, odnosno kad oteenik dokae slijedee pretpostavke: tetnu radnju, tetu, uzronu vezu izmeu tetne radnje i tete, te protupravnost tetne radnje. Iznimno, uzrona se veza ne dokazuje ve presumira kod teta koje su nastale u vezi s opasnom djelatnou, to je upravo ovdje sluaj.

Ukoliko je tetu prouzroilo vie oneiivaa primjenjuju se pravila o solidarnoj odgovornosti Velika prednost je to su primjerice u Hrvatskoj tube za naknadu tete zbog zagaenja okolia/ivotne sredine osloboene plaanja sudske pristojbe, a u Srbiji i Crnoj Gori su postupci za naknadu tete zbog zagaenja okolia/ivotne sredine hitni postupci. Profesionalna pomo u sporovima ovog tipa jest vrlo skupa (odvjetnici) radi velike vrijednosti predmeta spora

Sudska vjetaenja su u ovim sporovima obino potrebna to je povezano s visokim trokovima

Zastarni rokovi tube za nadoknadu tete su regulirani ili odredbama zakona o zatiti okolia/ivotne sredine ili opim odredbama o rokovima za naknadu tete iz zakona o obveznim/obligacionim odnosima te je u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori zastarni rok do 3 godine od saznanja za tetu i poinitelja, a u svakom sluaju do 5 godina od nastale tete,u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori dok u Srbiji zastara u svakom sluaju nastupa tek nakon 20 godina od nastale tete u okoliu/ivotnoj sredini,PAGE 1