Vlada Republike HrvatskeUred za udruge

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Zelene akcije i projektnih partnera

i ne predstavlja nužno stav Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.

ZAŠTITA RIJEKAZAPADNOG

BALKANAMIŠLJENJE O UPRAVLJANJU RIJEKAMA

NA PODRUČJU ZAPADNOG BALKANA

Urednice: Jagoda Munić, Nataša Kovačević, Nataša Crnković

U izradi ove publikacije sudjelovali su:Nataša Đereg, Hrvoje Radovanović, David Heller

Izdavač: Zelena akcija/Friends of the Earth Croatia

Dizajn i štampa: ACT Printlab

Januar 2015.

Naklada: 200 kom

ISBN-10: 953-6214-38-5ISBN-13: 978-953-6214-38-9EAN: 9789536214389

Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Zelene akcije i projektnih partnera i ne predstavlja nužno stav Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.

Europsku uniju čini 28 zemalja članica koje su odlučile postepeno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajednički su, tokom perioda proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokratije i održivog razvoja, zadržavajući pritom kulturnu raznovrsnost, toleranciju i lične slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

IMPRESSUM

Vlada Republike HrvatskeUred za udruge

Sažetak O PROJEKTU ETNAR O mreži SeeNet Članice SeeneT-a UVOD POPlave Na POdručju zaPadNOg BalkaNa OdgOvOr Na kataStrOfu SOliDaRnOST PaRTneRa i POD-KORiSniKa PROJeKTa eTnaR S PODRUČJiMa POGOĐeniM POPlaVaMa

Sadržaj

5

9

13

17

23

1

2

3

4

5

PredlOžeNe mjere za uPravljaNje rizikOm Od POPlava

kOlikO NOvih hidrOelektraNa Na

zaPadNOm BalkaNu ? Više šTeTe neGO KORiSTi – STUDiJa SlUČaJa hiDROeleKTRana U

KRašKiM PODRUČJiMa hRVaTSKe

PrePOruke za NOve i POStOjeće hidrOelektraNe

PrePOruke evrOPSkOj kOmiSiji za razvOj eNergije iz hidrOelektraNa Na zaPadNOm BalkaNu i u turSkOj

30

43

51

6

7

8

9

36

1

U svjetlu nedavnih poplava na Balkanu i brojnih prijedloga za izgradnju novih hidroelektrana SEENET – mreža organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima prirodnih resursa, energije i transporta Jugoistočne Evrope, uz podršku projektnog tima projekta ETNAR, pripremila je ovo mišljenje o upravljanju rijekama na području Zapadnog Balkana. cilj mišljenja je predložiti smjernice za donosioce odluka promovišuči integralno upravljanje rijekama i ispravne načine učešća javnosti. nadamo se da će to pridonijeti povećanju vidljivosti problema upravljanja rijekama u javnosti i na političkom planu. integrisano i mudro upravljanje rijekama od ključnog je značaja za bioraznolikost i očuvanje ekosistema te kao alat za prilagođavanje na klimatske promjene i očekivani manjak vode te za ekstremne vremenske prilike kao što su sve češće i teške poplave i suše.

Sažetak

5

„Mreža zagovaračkih NVO-a za održivo korištenje energije i prirodnih resursa u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj – ETNAR“ projekt je koji finansira EU u okviru IPA Partnerskih programa za organizacije civilnog društva. Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta nevladinih organizacija na Zapadnom Balkanu i u Turskoj kako bi one putem javnog zagovaranja, uz podršku građana, uticale na proces približavanja EU u pitanjima zaštite okoliša. Projekt je započeo 1. decembra 2012. godine, a završiće 30. novembra 2016.

Projekt eTnaR će ojačati kapacitete nevladinih organizacija u izradi analiza, javnom zagovaranju i praćenju ključnih okolišnih reformi na regionalnom i nacionalnom nivou, s posebnim naglaskom na energetiku, transport i prirodne resurse. Glavne projektne aktivnosti su: analiza politika, izrada mišljenja, tematski seminari i sastanci mreže, regionalne konferencije, regionalni treninzi, izrada priručnika o pravu okoliša i javnom zagovaranju, edukacijski seminari za mlade lidere iz područja zaštite okoliša, nacionalne kampanje javnog zagovaranja, učešće projektnih partnera s područja Zapadnog Balkana u aktivnostima mreže Friends of the earth international i Friends of the earth europe te posjeta relevantnim institucijama eU-a.

Očekivani rezultati su:1. Ojačano regionalno umrežavanje nevladinih organizacija po pitanju politika o energetici,

transportu i prirodnim resursima; 2. Povećani kapaciteti nVO-a za zaštitu okoliša u analizi i praćenju politika te javnom zagovaranju; 3. Povećanje legitimiteta nVO-a na području politika o energiji, transportu i prirodnim resursima

te pojačani dijalog s nacionalnim zainteresovanim stranama (vladama pojedinih država, stručnjacima, poslovnim sektorom i medijima);

4. Poboljšano umrežavanje okolišnih nVO-a iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske s nVO-ima i mrežama s područja čitavog eU-a.

Projekt koordiniše Zelena akcija/FoE Croatia. Projektni partneri su organizacije civilnog društva iz regije: Zeleni dom iz Crne Gore, Centar za zaštitu životne sredine i Centar za ekologiju i energiju iz BiH, CEKOR iz Srbije, Fondacija Henrich Böll iz Njemačke, Friends of the Earth International sa sjedištem u Holandiji te Friends of the Earth Europe sa sjedištem u Belgiji. U drugoj fazi projekta uključeni su novi partneri: OAA iz Albanije, DEM i EKO-Svest iz Makedonije.

O PrOjektu etNar

6

Konferencija za medije u Banjoj luci kojom je najavljen početak kampanje Bitka za Sutjesku, protiv izgradnje he u nacionalnom parku Sutjeska. izlagači su bili predstavnici centra za životnu sredinu, naučnici, lokalna zajednica i WWF.

2

Mreža OcD-a jugoistočne evrope za prirodne resurse, energiju i transport (SeeneT) osnovana je 2011. s ciljem koordinisanja rada na pitanjima energije i transporta zagovaračkih OcD-a u regiji Zapadnog Balkana. Godine 2014. područje rada mreže prošireno je i na prirodne resurse. Misija mreže je osigurati platformu za saradnju OcD-a za zaštitu okoliša na regionalnom nivou te mobilizovati druge sektore civilnog društva za ostvarenje naše vizije. naši članovi će, prvenstveno zagovaračkim aktivnostima, raditi na ubrzanju promjena prema ekološki i socijalno održivoj regiji.

Vizija mreže je prosperitetna jugoistočna Evropa u kojoj se prirodnim resursima upravlja na ekološki i socijalno održiv način i u kojoj će fosilna goriva i nuklearna energija biti eliminisana u prvoj polovini ovog vijeka.

O mreži SeeNet

9

Zelena akcija/Friends of the earth croatia – hrvatskaFront 21/42 - Makedonijacentar za životnu sredinu – Bosna i hercegovinaeko-svest – MakedonijaMladi istraživači Srbije – Srbijacentar za ekologiju i održivi razvoj (ceKOR) – SrbijaZeleni dom – crna GoraDvizenje na ekologistite na Makedonija (DeM) – MakedonijaProaktiva – MakedonijaeDen - environmental center – albanijaeko ibar - Srbijaeko element – Bosna i hercegovinaekotim – Bosna i hercegovinacentar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – energis – Bosna i hercegovinaZelena mreža aktivističkih grupa (ZMaG) – hrvatskaeko Zadar – hrvatskaškola za opstanak – Srbijacentar za ekologiju i energiju – Bosna i hercegovina

člaNice SeeNet-a1.2. 3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.13.14.

15.16.17.18.

10

naučno istraživanje u kanjonu rijeke hrčavke u nacionalnom parku Sutjeska otkrilo je neke nove vrste u Bosni i hercegovini.

3

Ovo mišljenje napravljeno je u ime SeeneT-a - South East Europe CSOs network on natural resources, energy and transport (Mreža OcD-a jugoistočne evrope za prirodne resurse, energiju i transport), platforme za saradnju okolišnih OcD-a na regionalnom nivou. izrađeno je kao jedna od aktivnosti u sklopu projekta „Mreža zagovaračkih NVO-a za održivo korištenje energije i prirodnih resursa u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj – ETNAR“, koji finansira eU u okviru iPa Okvirnog programa za društveno partnerstvo.

cilj ovog rada je predstaviti gledišta mreže relevantnim institucijama te pružiti drugim organizacijama civilnog društva u regiji osnovne informacije o upravljanju rizicima od poplava i drugim intervencijama na našim rijekama. Odlučili smo se fokusirati na rijeke iz dva razloga: prvi je što energetski sektor radi sve veće pritiske za izgradnju brojnih hidroelektrana na balkanskim rijekama, čak i u zaštićenim područjima. Drugi je razlog što se nakon razornih poplava u maju 2014. javlja sve više zahtjeva za izgradnjom brana. U radu se tvrdi da ne trebamo više brana, kanala i nasipa, barem ne svugdje, već nam je potrebno integrisano upravljanje rijekama u regiji.

Ovo mišljenje temelji se na diskusijama održanim tokom dvije regionalne konferencije; „Transformacija energetike i prirodnih resursa u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj“ (održana 30. juna – 4. jula 2014. u Solarnoj akademiji na šolti, hrvatska) te regionalnoj eTnaR konferenciji o energetici i prirodnim resursima (održana u Banja luci, u Bosni i hercegovini 11. – 12. septembra 2014.), i drugim sastancima organizovanim u sklopu projekta.

uvOd

13

Gornji Kosinj – hrvatska atlantida, protest protiv he u lici, hrvatska

aktivistički protest ispred eBRD-a, kojim se pozvalo banku da se povuče iz projekta he Ombla u hrvatskoj

4

između 14. i 18. maja 2014. ciklon niskog pritiska zraka pogodio je velik dio regije, donoseći kišu koja je uzrokovala katastrofalne poplave i klizanje tla. najveću štetu pretrpjele su Bosna i hercegovina, Srbija i hrvatska; do 20. maja zbog poplava je poginulo najmanje 62 ljudi, a stotine hiljada bile su prisiljene napustiti svoje domove. najviše je žrtava bilo u gradovima Obrenovcu u Srbiji i Doboju u Bosni i hercegovini, poplavljenima nekoliko metara visokim vodenim valom iz obližnjih rijeka.

Poplave koje su pogodile balkansku regiju u maju 2014. dokazale su da se prirodne katastrofe poput poplava i klizanja zemljišta ne mogu lako predvidjeti te kako mogu uzrokovati goleme, teško mjerljive štete. Od ključne je važnosti razmotriti, planirati, koordinirati i provoditi aktivnosti koje bi mogle ublažiti posljedice takvih katastrofa. Smatra se da poplave uzimaju više života i uzrokuju više štete od bilo koje druge prirodne katastrofe. Poplave su u posljednje dvije decenije bile uzrok jedne trećine svjetskih ekonomskih gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama te većina žrtava, a dvije trećine stanovništva pogođenog prirodnim katastrofama bili su oni pogođeni poplavama.1 Razorne posljedice poplava danas, kad je prisutna sve veća urbanizacija i sve veća gustoća naseljenosti u poplavnim dolinama, sve su češće, sve rasprostranjenije i sve ozbiljnije, a time su i ljudi i imovina sve izloženiji riziku od poplave. Osim toga, očekuje se da će izloženost poplavama još porasti zbog uticaja klimatskih promjena.

1 Smjernice za smanjenje gubitaka od poplava, Ujedinjeni narodi http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/flood_guidelines.pdf

POPlave Na POdručjuzaPadNOg BalkaNa

17

Poplave su se dogodile nakon što je u regiji tokom tri dana palo kiše koliko inače padne u tri mjeseca i uzrokovale razorne posljedice. najveće padavine otkako su, prije 120 godina, započela mjerenja izazvale su ekstremno povećanje vodostaja rijeka; na nekim mjestima iznad ikad zabilježenog maksimuma. Poplave su se u početku pojavile na rijekama s manjim ustavama. na lijevoj obali Save poplave su se pojavile u slivu rijeke Orljave; poplavljeno je 500 domaćinstava u selu Pleternici i okolini, a u slivu rijeke ilove poplavljeno je više od 100 kuća. Pritoke Save na njenoj desnoj obali – Bosna, Vrbas i Una – izazvale su poplave i velike gubitke u tom području. Dodatna šteta uzrokovana je klizanjem tla. Poplave su imale posebno razoran uticaj u gradovima i selima uz rijeku Bosnu (Zavidovići, Maglaj, Doboj itd.). Sliv rijeke Drine pretrpio je poplave i klizanje tla koji su uzrokovali ekstremne štete. nekoliko naselja u slivu Kolubare potopljeno je, a najveću štetu pretrpio je grad Obrenovac u Srbiji, čije je samo središe preplavljeno nekoliko metara visokim vodenim valom. nadalje, rijeka Kolubara probila je nasip i prelila se u Tamnavu – Zapadno polje i Veliki crljeni, površinske kopove lignita, goriva kojim se proizvede više od polovine energije proizvedene u Srbiji.Učinci poplave bili su još gori za ljude koji žive u blizini rudnika, posebno tamo gdje su se voda i blato pomiješali s onečišćenjem iz rudnika.2

U pograničnim područjima Bosne i hercegovine i hrvatske, kao i u Srbiji, golemi priljev iz pritoka s desne obale doveo je do brzog povećanja vodostaja u slivu rijeke Save 15. maja. Sava je 17. maja probila nasip na lijevoj obali na dva mjesta te poplavila nekoliko naselja i poljoprivredno zemljište u istočnoj hrvatskoj. nasip je nizvodno probijen svega 5 km od državne granice, a uzvodno, u blizini Rajeva Sela, 25 km od granice, tako da se vodeni val slijevao duž ravnice prema nižim terenima u Srbiji, uzrokujući i tamo poplave poljoprivrednih površina te jednog sela.

2 http://bankwatch.org/news-media/blog/when-water-mixes-coal-impacts-floods-serbia-people-living-next-lignite-mines

18

U Srbiji je poplavama bilo pogođeno 1,6 miliona ljudi (32.000 evakuisanih), u Bosni i hercegovini 1,5 milion (35.000 evakuisanih), dok su u hrvatskoj poplave pogodile manje područje i oko 40.000 ljudi (18.000 evakuisanih). Osim onih koji su evakuisani, mnogo više ljudi je samoinicijativno napustilo područje. Osim razornih uticaja poplavnih voda, bilo je i raznih drugih opasnosti – poplave su se u Bosni i hercegovini te hrvatskoj širile područjima za koje se sumnja da se na njima nalaze minska polja, stoga je postojala opasnost da se postavljene mine i druga neeksplodirana opasna sredstva pomaknu i premjeste. Takođe, postojao je i rizik od zagađenja vode, širenja epidemija i bolesti te pojave klizišta koja su predstavljala dodatni rizik u brdskim područjima i nakon poplave.

Razlog ovako velikih posljedica poplave leži u godinama pogrešnog upravljanja rijekama. Ove nedavne poplave pokazuju da sadašnje mjere zaštite od poplava nisu efikasne i da je riječ o složenom i međusektorskom problemu. Rijeke gube svoj retencijski kapacitet zbog visoke regulisanosti i djelimične ili potpune deforestacije duž riječnih obala. Osim toga, veliki su problemi nastali i zbog kasne uzbune i nekoordinisane akcije, što se u budućnosti mora promijeniti.

U ovom trenutku nema dovoljno efikasnih mjera da bi se ograničila rastuća vjerojatnost poplava i njihovih posljedica na području Balkana. Činjenica je da se rizik od poplava povećava i potrebna je konstantna budnost da bi se osiguralo održavanje postojećih sistema i uvelo poboljšanja.

19

Poplavljeno groblje u šamcu, Bosna i hercegovina

Klizišta u Topčić Polju, Bosna i hercegovina

5

Kao odgovor na ovu katastrofu i molbe za pomoć i Srbije i Bosne i hercegovine, međunarodna zajednica – evropska komisija, Francuska i Slovenija inicirale su Međunarodnu donatorsku konferenciju pod sloganom „Obnovimo zajedno“, koja je održana u Briselu 16. jula 2014. na konferenciji je dogovoreno da će se pomoć provoditi koordinisano, uz podršku i prisutnost eU-a. nadalje, obje zemlje i donatori dogovorili su, između ostalog, da će:

- poboljšati svoje kapacitete, mehanizme i infrastrukturu za smanjenje rizika od katastrofa- razviti integrisano mapiranje rizika od poplava i procjena slabih tačaka- razviti čvrste planove upravljanjem rizika od poplava i uvesti odgovarajuće urbanističko

planiranje upotrebe zemljišta, koje će promovisati održivo korištenje zemljišta kojim će se poboljštati retencija vode

- značajno poboljšati infrastrukturu unutrašnjih vodenih puteva kao dio prevencije od poplava, u svjetlu klimatskih promjena i na račun integralnog upravljanja riječnim slivom

- sprovoditi restauraciju rijeka i iskopavanje kako bi se podržali prirodni kapaciteti rijeka i poplavnih područja za retenciju vode

- razvijati mehanizme civilne zaštite i promovisati energetske i okolišne politike, uključujući poboljšanje i diverzifikaciju izvora energije i načina proizvodnje, što će takođe smanjiti zavisnost o kapacitetima čija je proizvodnja podložna uticaju poplava

- obnoviti zgrade s ciljem postizanja visokih ekoloških standarda, kako bi se poboljšala njihova energetska efikasnost i smanjio ekološki otisak3

- tokom faze sanacije i rekonstrukcije posebnu pozornost obratiti najosjetljivijim grupama stanovništva, kao što su djeca, žene, stariji, Romi i osobe s invaliditetom, kako bi se spriječilo daljnje pogoršanje njihove situacije.

3 http://europa.eu/rapid/press-release_MeMO-14-490_en.htm

OdgOvOr Na kataStrOfu

23

Partnerske organizacije projekta eTnaR trenutno su se solidarizovale sa stanovništvom Srbije, hrvatske i Bosne i hercegovine.

alterNativa kakaNj, BOSNa i hercegOviNaZbog poplava su se pojavila brojna klizišta. Jedno od njih potpuno je uništilo cjevovod na udaljenosti od oko 50 metara od seoskog vodovoda lipnica u općini Kakanj. Alternativa Kakanj podržala je akciju obnove vodovoda 19. maja 2014., kada je 16 volontera, radeći u teškim uslovima, učestvovalo u popravci cjevovoda.

ceNtar za živOtNu SrediNu, BOSNa i hercegOviNacentar za životnu sredinu na sedmicu dana zatvorio je svoju kancelariju, postavljajući pomaganje ljudima u pogođenim mjestima Bosne i hercegovine kao prioritet. Zaposleni u organizaciji pomagali su u koordinisanju humanitarnog rada, transporta pomoći i pružili direktnu podršku desetinama porodica kupovinom hrane i drugih potrepština, čišćenjem kuća, premještanjem namještaja itd. Članovi organizacije djelovali su na područjima Banje luke, Doboja, šamca, Topčić Polja i još nekoliko mjesta u Bosni i hercegovini. centar za životnu sredinu takođe je član nekih inicijativa u Bosni i hercegovini poput internetske stranice www.poplave.ba koja služi kao platforma za dijeljenje informacija i podsticanje solidarnosti i humanitarnih aktivnosti.

ekOtim, BOSNa i hercegOviNaOd prvog dana katastrofalne poplave u Bosni i hercegovini ekotim je bio aktivno uključen u razne aktivnosti. U nekoliko prilika organizovali su ekipe za čišćenje i pomoć koje su odlazile u pogođena područja i pomagale ljudima u akcijama čišćenja te donirali potrebne alate i osnovne potrepštine poput vode, hrane i sredstava za čišćenje i dezinfekciju. Takođe su poslali veliku količinu zaštitnih maski i rukavica ljudima koji su pri radu bili u kontaktu s kontaminiranim muljem. Još dvije dodatne grupe organizovane su za prikupljanje i dostavu pomoći najugroženijim građanima, uključujući stanovnike Željeznog Polja. Mnogi od njih posjetili su takođe gradove pogođene poplavama i dostavljali pomoć

SOlidarNOSt PartNera i POd-kOriSNika PrOjekta etNar S POdručjima POgOĐeNim POPlavama

24

direktno stanovnicima. Brojni njihovi volonteri radili su na organizaciji i koordinaciji prikupljanja humanitarne pomoći iz drugih zemalja, organizujući prikupljanje pomoći u inostranstvu, pomažući pri uvoznim procedurama s organizacijama registrovanim za humanitarni rad i distribuciji na terenu.

fONdacija heiNrich BÖll, BOSNa i hercegOviNaKancelarija Fondacije heinrich Böll za Bosnu i hercegovinu u Sarajevu odlučila je pomoći selu Pobuđe, nedaleko od Bratunca, čije je stanovništvo – uglavnom stariji ljudi i mala djeca – zbog poplava i klizišta bilo odsječeno od vanjskog svijeta danima. 22. maja zaposleni su otišli terenskim vozilom punim hrane, pelena i dječje hrane, higijenskih potrepština, odjeće, lijekova i drugih potrebnih stvari direktno u selo i te stvari podijelili ljudima.

zeleNa akcija/fOe crOatia, hrvatSkaČlanovi Za iskazali su svoju solidarnost s pogođenim područjima, u zemlji i izvan nje, na više načina. Kombi s humanitarnom pomoći poslan je u Gradište pored Županje. Većinu tereta u kombiju činila je voda, jer je na tom području postojao problem nedostatka pitke vode, ali bilo je tu i odjeće, dječje hrane, sredstava za dječju higijenu i druge robe. luka Tomac iz Za boravio je od 22. do 25. maja u Bosni i hercegovini gdje je pomagao ljudima, fotografisao ih i intervjuisao. U Topčić Polju, koje je najviše bilo pogođeno klizanjem tla, odnio je određenu finansijsku pomoć te takođe pomagao s čišćenjem i istovarom humanitarne pomoći u šamcu. Od 29. do 31. svibnja Tomac je takođe posjetio poplavljena naselja u blizini Beograda i područje rudnika Kolubara u Srbiji. na inicijativu Tonija Vidana4, člana Za, evropski gospodarski i socijalni odbor (eeSc), na svojoj plenarnoj sjednici održanoj 4. juna, izrazio je solidarnost s pogođenim područjima i pozvao na brzu implementaciju podrške Fonda solidarnosti eU pogođenim građanima kako bi se pomoglo u obnovi.

da zaživi SelO, crNa gOra Organizacija Da zaživi selo iz Pljevalja (crna Gora) učestvovala je u humanitarnoj akciji prikupljanja finansijskih sredstava za zemlje pogođene poplavama. njihova uloga u toj akciji sastojala se od volonterske pomoći i donacije sredstava potrebnih za kupovinu neophodnih stvari za pogođene porodice. Prikupljene potrepštine predane su crvenom krstu.

4 eeSc web site http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.news.3235025

Poplavljene ulice šamca, Bosna i hercegovina

Volonter ekotima, pod-korisnika projekta eTnaR, pomaže lokalnom stanovništvu u područjima pogođenim poplavom u Bosni i hercegovini

Prijatelji BrOdareva, SrBijaOrganizacija Prijatelji Brodareva aktivno je učestvovala u prikupljanju pomoći za pogođeno stanovništvo neposredno nakon poplave. njihovi volonteri, zajedno s Udruženjem žena ekspanzija iz Brodareva, prikupili su velike količine odjeće i posteljine, pokrivača, flaširane vode i konzervisane hrane. njihov poziv bio je postavljen na oglasnim pločama u gradu i na internetskoj stranici www.brodarevo.info.

cekOr, SrBijaKako je Srbija bila žestoko pogođena poplavama, ceKOR je reagovao na ovu izvanrednu situaciju i organizovao niz aktivnosti za pomoć u kriznoj situaciji. Kao prvo, ceKOR je oglasio uzbunu sa spasilačkim službama nakon što je primio informaciju od lokalnog stanovništva sela Junkovca kako su u potpunosti okruženi vodom. ceKOR je insistirao da se pokrene operacija spašavanja te su prvi helikopteri otišli u Junkovac spasiti stanovništvo. nakon što su prestale obilne kiše, ceKOR je obišao najugroženija mjesta na području rudnika Kolubare, sela Vreoci i Junkovac. U blizini Vreoca puknula je brana. Veliko područje bilo je prekriveno crnim blatom jer se voda miješala s ugljenom. Seljani su ostali bez pitke vode, a nekoliko dana i bez elektične energije i signala mobilne mreže. ceKOR je 26. svibnja otišao u kostolačku regiju s lokalnim partnerima iz organizacije Agenda 21. Ondje su se našli s francuskim spasilačkim jedinicama koje su branile termoelektranu i motrile postavljanje vreća s pijeskom i kopanje improviziranih rovova za odbranu elektrane. 21. maja ceKOR se sastao s predsjednikom evropske banke za obnovu i razvoj, g. Sumom chakrabartijem, tokom njegove posjete Beogradu. na tom sastanku ceKOR je od eBRD-a zatražio da, s obzirom na situaciju s katastrofalnom poplavom na području najvećeg kompleksa rudnika i elektrane u Srbiji, otpiše Srbiji zajmove dane za opremu i strojeve u području Kolubare, koje je bilo u potpunosti uništeno u poplavi. Mišljenjem ceKOR-a u formi službenog dopisa predsjedniku eBRD-a zatraženo je da se ta sredstva ulože u povratak stanovništva u susjedna pogođena sela u rudarskoj regiji Kolubara.

nakon učestvovanja u konkretnim akcijama solidarnosti tim eTnaR-a donio je odluku suočiti se s problemom poplava i upravljanja rijekama te učestovati u javnoj raspravi o korištenju i zaštiti rijeka i poplavnih nizina. Smatramo da je od najveće važnosti osigurati alternative postojećim modelima upravljanja rijekama u regiji, koje uključuju kanalizovanje i izgradnju brana do mjere da se uništava bioraznolikost i riječni ekosistemi. Integralni pristup upravljanju rijekama potreban je da bi se očuvali ekosistemi, osigurale tampon-zone za poplave i istovremeno omogućile druge privredne aktivnosti na rijekama. Pri donošenju odluka o tome kako upravljati rijekama i zaštititi ih trebalo bi poštovati mišljenja lokalne zajednice i omogućiti im aktivno učešće u procesu odlučivanja.

28

6

Poplave iz maja 2014. ne smiju se iskoristiti za promovisanje još više istog, pogrešnog načina upravljanja rijekama na Balkanu – više hidroelektrana s branama, više kanalizovanja i više nasipa. Kako je već dokazano da navedeno ima velik uticaj na riječne ekosisteme i bioraznolikost, mnoge organizacije civilnog društva i inicijative kontinuirano preispituju takve modele upravljanja i promovišu integralni pristup.

Da bi se poboljšalo upravljanje rizikom od poplava u regiji, donosioci odluka trebali bi primijeniti sljedeće postupke i aktivnosti:

1. Poboljšati informisanje i edukaciju o upravljanju rizikom od poplava i prevenciji od poplavainformacije i protokoli o postupanju u izvanrednim situacijama i riziku od poplava trebale bi biti bolje definisane i primijenjene, uključujući edukaciju stanovništva u ugroženim područjima. Prekogranična saradnja i razmjena informacija o riječnim tokovima i riziku od poplava mora biti u funkciji do kraja 2015., a aktivnosti vezane uz kontrolu poplava na nivou država moraju biti u skladu s holističkim i regionalnim pristupom planiranja upravljanja rizikom od poplava, a ne provođene za svaku državu posebno.

PredlOžeNe mjere za uPravljaNje rizikOm Od POPlava

30

2. Uspostaviti prirodne retencije kao mjere za kontrolu poplavaKako bi se ozbiljno suočilo s poplavama kao rastućom prijetnjom, osim kratkoročnih tehničkih mjera, trebamo razmotriti dugoročna sistemska rješenja uključujući uspostavljanje prirodnih retencijskih zona. Postojeća poplavna područja i močvare dio su prirodnog sistema kontrole poplava i igrale su ključnu ulogu u tradicionalnoj regulaciji fluktuacija voda. Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal mjera prirodnih retencija vode na ovom području jer još uvijek postoje velike neurbanizovane površine koje mogu biti korištene kao prirodne retencije. Davanje više prostora rijekama i povećanje površine poplavnih područja (područja retencije poplava) može povećati močvarna staništa u regiji, što zauzvrat može donijeti dodatne koristi zaštiti prirode, turizmu i aktivnostima lokalne ekonomije, a takođe može obrnuti procese nestajanja određenih ekosistema. na primjer, područje srednje Posavine je izuzetno važan retencijski bazen, koji treba očuvati od daljnjeg razvoja (izgradnje objekata za zaštitu od poplava, nasipa itd.) Park prirode lonjsko polje u hrvatskoj dobar je primjer prirodne retencije.

3. Konvencionalne mjere (nasipi i kanali) u upravljanju rizikom od poplava trebalo bi koristiti samo kao posljednju opciju

U gusto naseljenim područjima podložnim poplavama tradicionalna regulacija rijeka može biti korisna metoda prevencije poplava, ali samo kao krajnja mjera. Takvom regulacijom rijeka sprečavaju se manje poplave, ali takođe mogu uzrokovati velike, katastrofalne poplave. na primjer, gotovo 50% poplavne površine sliva rijeke Save kategorizovano je kao umjereno podložno, a ostatak je ravnomjerno raspodijeljen između kategorija visoke i niske podložnosti poplavama. Očekivano, najpodložnije zone su površine podložne poplavama s velikim naseljima, visokom gustinom stanovništva i privrednim aktivnostima. na tim područjima kanalizovanje bi trebalo služiti svrsi da brzo prenese velike količine vode u rijekama kroz naseljena područja u prirodne retencije nizvodno od naselja.

31

4. Pošumljavanje i obnova ekosistemašumski pokrivač ima snažan uticaj na nivoe podzemnih voda i kvalitet tla te takođe utiče na sposobnost tla da apsorbuje velike količine vode i spriječi pojavu klizišta u brdskim područjima. U Sloveniji se površina prekrivena šumom svake godine povećava gotovo za 1%, no u Bosni i hercegovini svjedočimo deforestaciji. Postoje čvrsti dokazi da je pošumljavanje smanjilo prosječni protok u Sloveniji do 35%, a posljedično će takve aktivnosti smanjiti poplavna isticanja i ublažiti uticaj klimatskih promjena na sliv rijeke Save.5 i u drugim područjima sliva Save trebaju se provesti daljnja istraživanja pošumljavanja. aktivnosti pošumljavanja uveliko bi smanjile prilike za pojavu klizišta koja su često usko povezana s poplavama.

5. Primijeniti kratkoročne mjere kao što su montažne branePrivremene brane konstruirane su tako da osiguraju sličan nivo zaštite kao i trajne brane, ali njihova je prednost u tome što mogu biti u potpunosti uklonjene kad nisu potrebne.

5 Plan prilagođavanja klimatskim promjenama za sliv rijeke Save (WaTcaP), Sažetak uputstava za poplave

32

Montažna brana

Montažne brane

7

Među najvećim aktuelnim prijetnjama prirodi i bioraznolikosti u regiji Zapadnog Balkana je val planiranih hidroelektrana. Prema postojećim analizama, predviđa se izgradnja 570 velikih i srednjih hidroelektrana u zemljama Zapadnog Balkana i Turske. Stvarni broj mogao bi biti znatno veći jer mnoge zemlje planiraju prekomjernu izgradnju brana na rijekama. na primjer, Makedonija je najavila izgradnju ukupno 400 hidroelektrana.6 Čak ni najstarije rijeke i zaštićena područja nisu izostavljeni iz planova za gradnju hidroelektrana.

hidroenergija nije sama po sebi „zelena“ energija. Zavisno od vrste, veličine i lokacije, hidroelektrane mogu imati značajan uticaj na riječne ekosisteme i potpuno ih izmijeniti. To uzrokuje gubitak bioraznolikosti, promjenu lokalne klime i ekosistema te značajan uticaj na društvo zbog raseljavanja ljudi radi izgradnje akumulacionih jezera. U Turskoj su stotine privatnih firmi dobile izuzetnu moć da rasele seljane, izvlaste privatno zemljište, počiste državne šume i pregaze uobičajena ograničenja u gradnji kako bi se ostvario cilj od 4.000 projekata hidrocentrala do 2023. godine, što bi rezultovalo procijenjenim raseljavanjem oko 2 miliona ljudi u sljedećih dvanaest godina. 6 Riverwatch, izvješće “Blue heart of the europe”, 2012.

kOlikO NOvih hidrOelektraNa Na zaPadNOm BalkaNu?

36

S obzirom na trenutnu situaciju, s razvojem različitih hidroenergetskih projekata i određenim nedostacima u procesu njihovog planiranja, izdavanja dozvola i izgradnje, može se očekivati da će u sljedećih nekoliko godina biti pokrenut rad nekoliko manjih postrojenja, dok se očekuje da će za završetak planiranih većih hidroelektrana (instaliranog kapaciteta većeg od 10 MW) biti potrebno više vremena; to će se vrlo vjerovatno dogoditi oko 2020.

To znači da se planiranje i stavljanje u funkciju novih hidroelektrana odvija i odvijaće se u kontekstu daljnjih evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, paralelno sa značajnim globalnim naporima za ublažavanje klimatskih promjena i prilagođavanje na njihov uticaj. Oboje (evropske integracije i klimatske promjene) će donijeti složenije i strože politike i zakonodavstvo u vezi klime, energije i zaštite okoliša, pozivajući na usvajanje novih pristupa na regionalnom i nacionalnom nivou.

Uprave energetskog sektora zemalja Zapadnog Balkana i Turske trebaju razmotriti svoj tradicionalni pristup razvoju energetike kako bi se prilagodile evropskim i svjetskim trendovima. One promovišu hidroenergiju kao obnovljivi izvor koji gotovo da nema negativnih uticaja na okoliš i klimu. Takođe zanemaruju uticaj klimatskih promjena na hidroenergetiku, odnosno očekivano smanjenje dostupnosti vode kao resursa.7 Okrugli sto na visokom nivou zatražio je od energetske zajednice da podrži energetske strategije zemalja Zapadnog Balkana i Turske vodeći računa o dugoročnim klimatskim i energetskim ciljevima eU i primjenom najboljih postojećih evropskih standarda.8

Pitanja okoliša i klimatskih promjena moraju biti sistematizovanije integrisana u energetski i druge sektore. istovremeno, potrebna je značajna promjena da bi se osiguralo transparentno donošenje politika i institucije, bolja saradnja i koordinacija između različitih sektora i institucionalno jačanje.

7 izvještaj o klimatskim promjenama iPPc-a iz 2007., na primjer, kaže sljedeće: „S priličnom sigurnošću se može reći da će mnoga polusušna područja (npr. mediteranski bazen, zapad SaD-a, južna afrika i sjeveroistočni Brazil) pretrpjeti smanjenje resursa vode zbog klimatskih promjena. Predviđa se da će se povećati područja pogođena sušom, s mogućim štetnim uticajem na više sektora, npr. poljoprivredu, vodosnadbijevanje, energetiku i zdravlje.“8 Preporuke Okruglog stola na visokom nivou

37

Najpogodnije lokacije za proizvodnju hidroenergije u upotrebi9, stoga je neizbježno da bilo koji novi projekt ima velik uticaj na okoliš. Posebno zabrinjava tendencija planiranja novih hidroenergetskih projekata u kraškim područjima, koji, osim ekološke štete, podrazumijevaju i velike troškove i neizvjesnosti zbog složene i često nepredvidljive prirode kraške hidrologije.

Još od izgradnje he Dubrava i Đale 1989. godine u hrvatskoj nije bilo projekata velikih hidroelektrana sve do he lešće na rijeci Dobri, kapaciteta 42 MW10, koja je sagrađena 2010. unatoč protestima lokalne zajednice i civilnog društva. Troškovi izgradnje porasli su s planiranih 65 milijuna eura (2005.) na 100 miliona. Uključimo li u to i troškove distribucijske električne mreže, dolazimo do iznosa od 150 miliona eura. Kanjon rijeke Dobre, potopljen izgradnjom he lešće, bio je predložen za zaštitu kao dio hrvatske ekološke mreže, a stručnjaci Konvencije za zaštitu evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) bili su mišljenja da se brana ne treba graditi. Zelena akcija/FOe croatia provodila je kampanju protiv projekta, tvrdeći da ne postoje istraživanja te da je studija procjene uticaja na okoliš izrađena davne 1986. godine. Uprkos tome, brana je izgrađena. U jednoj godini rada elektrane, uočeni su sljedeći negativni efekti: promjena mikroklime; erozija tla; razaranje cesta; ugrožavanja mostova; poplavljivanje okolnog područja; vodeni val koji je bio koban za ribe koje se mrijeste nizvodno, kao i potencijalna opasnost za kupače i ribolovce. Povrh svega, dvoje ljudi utopilo se u akumulaciji jer prilazna cesta nije bila zatvorena.

9 Vlada Republike hrvatske, Plan upravljanja vodnim područjima, 2013. http://www.voda.hr/puvp/10 hrvatske vode, Strategija upravljanja vodama, 2009. http://www.voda.hr/001-569

više štete NegO kOriSti – Studija Slučaja hidrOelektraNa u kraškim POdručjima hrvatSke

38

Praksa primjene starih i manjkavih studija uticaja na okoliš vidljiva je i u projektu izgradnje he Ombla he u blizini Dubrovnika, protiv koje Zelena akcija/FOe croatia provodi kampanju posljednjih nekoliko godina. Ova he trebala bi biti izgrađena u cijelosti pod zemljom, u pećini, korištenjem visoko eksperimentalnih tehnologija, a trošak se procjenjuje na 152 miliona eura. cijelo područje ima vrlo visoku ekološku vrijednost, što se očituje i u činjenici da je zaštićeno već u 15. vijeku kao mrijestilište ribe te je predloženo za zaštitu u okviru mreže naTURa 2000. novije studije iz 2000-ih takođe su potvrdile važnost ovih pećinskih sistema, bogatih pećinskim vrstama, od kojih su neke endemske. Godine 2011. hrvatska elektroprivreda zatražila je od eBRD-a kredit koji je odobren u novembru iste godine, ali je poslije povučen zahvaljujući naporima Zelene akcije i partnerskih organizacija.

Još jedan stari hidroenergetski projekt koji je nedavno „vaskrsnuo“ je he Kosinj. njna izgradnja planira se još od 1970-ih, nakon izgradnje he Sklope, kako bi se u potpunosti iskoristio hidroenergetski potencijal rijeke like. izgradnjom he Sklope raseljeni su seljani sela Kruščice, a istu sudbinu doživjeće još dva sela, Mlakva i Gornji Kosinj, ako se projekt Kosinj he realizuje. Stanovnici ta dva sela žive pod stalnom prijetnjom iseljenja, a njihova ustavna prava sistemski se krše posljednjih 40 godina. Planirana he Kosinj potopila bi prekrasno i jedinstveno kraško polje uz tri sela i pretvorila donji tok rijeke like u dvije velike akumulacije (jedna od njih već postoji, akumulacija Kruščica). lokalno stanovništvo neće imati nikakve koristi od ovog projekta, a tipična lička sela, poznata pod imenom Kosinj još u 15. vijeku kao važno trgovačkog središte i mjesto štampanja prve knjige u hrvatskoj, nestaće. lokalni stanovnici apsolutno se protive ovom projektu, ali njihovo mišljenje ignoriše se godinama.

Kao bi oba navedena projekta – he Ombla i he Kosinj – imala velik uticaj na biološku raznolikost i kraški ekosistem, kao i lokalne zajednice, trebalo bi odustati od njih i zamijeniti ih manje štetnim i efikasnijim projektima obnovljivih izvora energije.

Stoga bismo se željeli osvrnuti na nekoliko pitanja i predložiti sljedeće preporuke za buduću izgradnju i operacionalizaciju novih i postojećih hidroelektrana u zemljama Zapadnog Balkana i Turske. Ove preporuke upućene su nacionalnim vladama i investitorima u he u regiji.

39

“Advocacy NGOs networks for sustainable use of energy and natural resources in the Western Balkans and Turkey - ETNAR” is an EU funded project from the IPA civil society partnership framework programme. The main objective of the project is to increase the capacity of NGOs in the Western Balkans and Turkey to influence the EU environmental approximation process through public advocacy supported by citizens. The project started on December 1st 2012 and will end on November 30th 2016.

eTnaR will strengthen the capacity of nGOs to provide analysis, advocacy and monitoring of key environmental reforms at regional and national levels with a special focus on energy, transport and natural resources. The main project activities are: policy analyses; position papers; thematic seminars and network meetings; regional conferences; regional trainings; the productin of an environmental law and Public advocacy Toolkit; educational seminars for young environmental leaders; national public advocacy campaigns; the participation of project partners from WB in Friends of the earth international and european activities and visit to relevant eU institutions.

expected results are:1. Strengthened regional policy networking of nGOs on energy, transport and natural resources; 2. improved capacity of environmental nGOs in policy analysis, policy monitoring and public

advocacy; 3. increased legitimacy of nGOs on energy, transport and natural resources’ policy and enhanced

dialogue with national stakeholders (national governments, experts, business and media); 4. improved networking among environmental nGOs from the WB and Turkey with eU-wide

environmental networks and nGOs.

The project is coordinated by Zelena akcija/FoE Croatia. Project partners are CSOs from the region: Green Home from Montenegro, Center for Environment and Center for Ecology and Energy from BIH, CEKOR from Serbia, Henrich Böll Foundation from Germany, Friends of the Earth International from the Netherlands and Friends of the Earth Europe from Belgium. In the second phase of the project the new partners are: OAA from Albania, DEM and ECO-Svest from Macedonia.

aBOut the etNar PrOject

Protest protiv izgradnje he lešće na rijeci Dobri, hrvatska

akcija Zelene akcije/Friends of the earth croatia ispred zgrade Vlade Rh, od koje se tražilo da objavi recenziju studije uticaja na okoliš za he Ombla

8

1. Prije ulaganja u planiranje i izgradnju hidroenergetskih projekata, vlasti bi trebale dokazati da su razmotrile sve alternative za zadovoljenje energetskih potreba koje bi se ostvarile izgradnjom

nove brane i da su prioriteti bili poboljšanje efikasnosti korištenja vode i energije te najbolji mogući proizvodni rezultati postojećih brana.

nove brane trebalo bi uzeti u obzir samo tamo gdje se pokažu najboljom opcijom u pogledu sveobuhvatnih potreba i prema procjeni opcija, na temelju multikriterijskog pristupa i uključujući sve zainteresovane strane. Prijedlozi za izgradnju novih brana moraju biti u skladu s preporukama Okvirne direktive o vodama. Kapacitete postojećih hidroelektrana treba povećati gdje god je to moguće kako bi se smanjila potreba za novim kapacitetima. Korištenje vode treba smanjiti, a povećati učinkovitost, posebno sistema za navodnjavanje. Planiranje i upravljanje branama treba promatrati u širem kontekstu riječnog područja, a poboljšanje upravljanja riječnim slivom smanjiće taloženje sedimenta, a time i produžiti životni vijek brane i smanjiti potrebe za novim branama.

PrePOruke za NOve i POStOjeće hidrOelektraNe

43

2. Razvoj novih hidroenergetskih projekata treba biti procijenjen prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama, Direktive o pticama i Direktive o staništima i niza drugih ciljeva iz legislative EU-a o zaštiti voda i prirode.Države bi trebale izbjegavati preduzimanje aktivnosti koje bi mogle dodatno ugroziti ostvarenje ciljeva Okvirne direktive o vodama – dobrog ekološkog stanja ili potencijala vodnih tijela. To znači da se nove hidroenergetske projekte može smatrati usklađenima s Direktivom ako su u skladu s kriterijima iz članka 4.7. Zahtjevi Okvirne direktive o vodama (članak 4.7), Direktive o pticama i Direktive o staništima (članci 6.3/6.4) i ciljevi Direktive o obnovljivim izvorima energije11 kojima se promoviše upotreba električne energije u hidroelektranama) mogu biti zadovoljeni primjenom „win-win“ mjera za poboljšanje stanja vodnih tijela s prihvatljivim gubitkom proizvodnje energije i mjerama za povećanje proizvodnje hidroenergetskih postrojenja bez negativnih uticaja na ekologiju vode (što uključuje i podizanje efikasnosti na postojećim lokacijama i definisanje odgovarajućih lokacija za nove hidroelektrane). Treba razviti ekološke standarde za nova postrojenja (ona bi trebala, na primjer, imati riblje staze i ekološki prihvatljiv protok).12

3. Države trebaju napraviti reviziju regionalnih i nacionalnih strategija energetskog razvojai planova za razvoj hidroenergetike uzimajući u obzir buduće uticaje klimatskih promjena i posebu pozornost posvećujući ekološkim i socijalnim aspekatima te ekonomskoj održivosti.Prema Bijeloj knjizi evropske komisije „Prilagođavanje klimatskim promjenama: evropski okvir za akciju“ (2009.), do 2070. godine zbog klimatskih promjena može se očekivati značajno smanjenje protoka i hidropotencijala rijeka u jugoistočnoj evropi, do 25% ili više.13

Treba uzeti u obzir ekonomsku održivost novih infrastrukturnih projekata imajući u vidu promjene režima toka zbog klimatskih promjena. nadalje, u ranoj fazi planiranja i procesa za ishođenje dozvola treba voditi računa o mogućim konfliktima u budućnosti između novih hidroelektrana i ostalih načina potrošnje vode (zbog klimatskih promjena očekuje se povećani pritisak na vodne resurse zbog sve veće potražnje za vodosnadbijevanje, poljoprivredu itd.) te ciljevima Okvirne direktive o vodama za postizanje dobrog ekološkog statusa ili dobrog ekološkog potencijala.14

11 Direktiva 2009/28/eZ evropskog parlamenta i Vijeća od 23. aprila 2009. o promovisanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjenama i dopunama i budućem ukidanju direktiva 2001/77/eZ i 2003/30/eZ12 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu: Radionice o ODV-u i hidroenergetici 2007., 2011.; Radionica o bioraznolikosti i vodi Bioraznolikost i vode: veze između evropske prirode i legislative o vodama, 2010.; “hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.13 Ovo je potvrđeno novim hidrološkim modelom za sliv rijeke Save koji je razvila Međunarodna komisija za sliv rijeke Save u julu 2014.14 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007. i Radionica o upravljanju rijekama, icRB (2014) nacrt Plana prilagođavanja klimatskim promjenama za sliv rijeke Save; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a“, arcadis, 2011.; Osnovna načela održivog hidroenergetskog razvoja na slivu rijeke Dunav“, icPDR, 2013.

44

4. Energetske politike treba donositi i primjenjivati uz visok nivo transparentnosti i učešća javnosti.

Transparentan rad vodećih institucija i uključenost zaintresovanih strana u kreiranju politika, te u svim fazama planiranja i provođenja hidroenergetskih projekata, preduslovi su kvalitetnih projekata i sprečavanja sukoba interesa i korupcije i održivog razvoja uopšte. ekološke i socijalne politike međunarodnih finansijskih institucija kao što su Svjetska banka (WB), Međunarodna finansijska korporacija (iFc), evropska banka za obnovu i razvoj (eBRD) i druge zahtijevaju omogućavanje pristupa informacijama i učešća javnosti u svim razvojnim stadijumima projekta. Zahtjevi za transparentnošću odnose se takođe na fazu sprovođenja projekta kada se utvrđuje jesu ili ispoštovani dogovoreni standardi ublažavanja negativnih ekoloških i socijalnih posljedica, naknade i poboljšanja.15

5. Do kraja 2015. države moraju donijeti plan „Osnovnih načela održivog hidroenergetskog razvoja na slivu rijeke Dunav“ kojima se definišu isključene, pogodne i nepogodne zone

hidroenergetskog razvoja.Brane ne bi trebalo graditi na mjestima gdje bi brane, akumulacije i građevinska infrastruktura imali značajne negativne uticaje na područja od ekološke važnosti, kao što su zaštićena područja. Treba izbjegavati izgradnju brana na glavnom toku ili većim rukavcima rijeka značajnih za globalnu bioraznolikost. Stoga zahtijevamo razvoj nacionalnih planova koji će identifikovati pogodna područja za nove hidroenergetske projekte, ona manje pogodna i nepogodna područja, uzimajući u obzir Okvirnu direktivu o vodama i druge kriterije zaštite okoliša kao i društveno-ekonomske aspekte, uključujući i druge načine korištenja vode. Ova područja treba identifikovati uz učešće svih zainteresovanih strana, na temelju transparentnih kriterija, što treba biti praćeno i revidirano u određenom vremenskom razdoblju, kako predviđaju „Osnovna načela“ icPDR-a.16

15 Preporučene reference: “Brane i razvoj: novi okvir za donošenje odluka”, WcD, 2000.; “Protokol za procjenu hidroenergetske održivosti”, iha, 2010.; socijalne i politike zaštite okoliša WB-a, iFc-a i eBRD-a, eK, 2010.16 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.; „Osnovna načela održivog hidroenergetskog razvoja u slivu rijeke Dunav“, icPDR, 2013., „Rijeke za život: zaštita najvrednijih rijeka dinarskog luka“, WWF , 2014.

45

6. Države trebaju revidirati svoje strategije i planske dokumente kako bi se isključilo da se brane nalaze u zaštićenim područjima.Zaštićena područja trebala bi biti zabranjene zone za nove brane i elektrane.Prema Okvirnoj direktivi o vodama eU, brane se ne bi trebale graditi u zaštićenim područjima bilo koje vrste. Gdje god postoji kategorizacija Međunarodnog saveza za zaštitu prirode (iUcn), brane ne bi trebalo graditi u 1. i 2. kategoriji. ako iUcn kategorije ne postoje, za procjenu smije li se brana graditi trebaju se koristiti kriteriji koji odgovaraju 1. i 2. iUcn-ovoj kategoriji.17

7. Bilo koji predloženi projekt treba sadržavati procjenu alternativa (varijanti) te obaveznu i pouzdanu procjenu uticaja na okoliš i socijalnog uticaja različitih alternativa. Projektanti bi trebali učiniti sve napore da se izbjegne negativni uticaj hidroenergetskih projekata predlažući odgovarajuća tehnička rješenja i primjenom ispravnog procesa odabira lokacija – pri čemu treba razmotriti nekoliko mogućih alternativa, uključujući i „alternativu 0“ (da se nova elektrana ne izgradi). Precizne informacije o projektu trebaju biti dostupne javnosti i treba pokazati da su izabrani najbolja opcija, lokacija, pravila planiranja i izgradnje.Mjere za ublaživanje negativnih posljedica kao što su riblje staze/riblje stepenice treba projektirati pri planiranju projekta kako bi se osigurala njihova efikasnost. Treba provesti detaljnu procjenu socijalnog utjecaja, a politike i prakse međunarodnih financijskih institucija (kao što su WB, iFc i eBRD) treba koristiti kao okvir za identifikaciju i procjenu socijalnog uticaja, kao i za određivanje odgovarajućih kompenzacijskih mjera i planova upravljanja socijalnim uticajima.18

17 Preporučene reference: ekološki status i interkalibracija http://ec.europa.eu/environment/water/waterframework/ objectives/status_en.htm, Sustav kategorizacije zaštićenih područja iUcn; Prva svjetska konferencija o nacionalnim parkovima 1962. (Ravenel i Redford, 2001.)18 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.; „Brane i razvoj: nova okvirna direktiva za donošenje odluka“, WcD, 2000.; prezentacije i preporuke; ekološke i socijalne politike WB-a, iFc-a i eBRD-a, WWF

46

8. Trebaju biti javno dostupne pregledne informacije o svim troškovima i koristima određenog hidroenergetskog projekta te treba napraviti evaluaciju svih gospodarskih aspekata i nastalih

socijalnih i ekoloških troškova u poređenju s potencijalnim koristima.Prijedlozi hidroenergetskih projekata trebaju uključivati evaluaciju svih privrednih aspekata i nastalih socijalnih i ekoloških troškova u poređenju s potencijalnim koristima. U troškove ne bi trebalo uračunati isključivo troškove samog projekta već i razvoj potrebne dodatne infrastrukture (kao što su pristupne ceste ili elektrodistribucijski sistem). Treba nastaviti samo projekte koji pokazuju da postoji neto korist, nakon što su uračunati svi ekonomski, socijalni i okolišni troškovi. Pregledne informacije o troškovima i koristima neophodne su kako bi se mogli dogovoriti odgovarajući mehanizmi razmjene i izbjeći situacije u kojima, na primjer, lokalne zajednice koje snose većinu društvenih i ekoloških troškova određenog projekta nemaju pravo na odgovarajuće koristi. analiza troškova i koristi projekta neophodna je kako bi se omogućila procjena o tome jesu li ekološke i socijalne koristi koje proizlaze iz sprečavanja pogoršanja statusa ili vraćanja vodnog tijela u dobar status manje od koristi novih modifikacija (što je jedan od kriterijuma iz članka 4.7 ODV-a).19

9. Potrebno je dogovoriti i regulisati metodologiju za definisanje ekološki prihvatljivih protoka vode.Države bi trebale definisati i implementirati odgovarajuću metodologiju koja će osigurati ekološke potrebe vodenih ekosustava i organizama te ekološku cjelovitost ekosustava. neophodno je revidirati pristup i predložiti odgovarajuću metodologiju za izračun ekološki prihvatljivih protoka, imajući u vidu da nizvodno od hidroelektrane mora postojati dovoljan protok vode kako bi se simulirali prirodni uslovi okoliša od kojih zavisi opstanak živih organizama (rast, ishrana, migracije, mrijest i ostale funkcije).20

19 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011.; reference WWF-a20 Preporučene reference: radovi s radionica o Zajedničkoj strategiji za primjenu eU-a: Radionica o ODV-u i hidroenergetici 2007., Radionica o upravljanju vodama, Okvirnoj direktivi o vodama i hidroenergetici 2011.; „hidroenergetska proizvodnja u kontekstu eU ODV-a”, arcadis, 2011., “Brane i razvoj: novi okvir za donošenje odluka”, WcD, 2000.; Preporuke za održivi hidroenergetski razvoj u crnoj Gori, 2013.

47

Prikupljanje potpisa za peticiju u Banjoj luci u sklopu kampanje Bitka za Sutjesku. Potpisivanje peticije organizovano je u 12 gradova Republike Srpske, s ciljem zaustavljanja planirane izgradnje malih hidroelektrana u nacionalnom parku Sutjeska, Bosna i hercegovina

akcija Zelene akcije/Friends of the earth croatia he Ombla – neisplativa, neekološka, nelegalna, hrvatska

9

S obzirom na težnje zemalja Zapadnog Balkana i Turske da pristupe evropskoj uniji, predlažemo da evropska komisija i evropski parlament od naših vlada zahtijevaju sljedeće aktivnosti kako bi se primijenila načela eU u fazama planiranja i sprovođenja razvoja hidroelektrana.

PrePOruke evrOPSkOj kOmiSiji

za razvOj eNergije iz hidrOelektraNa Na

zaPadNOm BalkaNu i u turSkOj

51

Države bi trebale: 1. identifikovati zaštićena područja i ekološke mreže koje predstavljaju zonu zabrane izgradnje

novih hidroelektrana na temelju Vodećih načela za održivi hidroenergetski razvoj (icPDR) ili drugih relevantnih smjernica evropske unije;

2. Revidirati Regionalnu strategiju energetskog razvoja u saradnji s Ugovorom o energetskoj zajednici i predstavnicima Glavne uprave za okoliš, pazeći da je u skladu s Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, kao i pravnom nasljeđem iz područja klime;

3. Revidirati nacionalne strategije energetskog razvoja strategije te ih uskladiti s relevantnim eU-direktivama;

4. Pokazati da postoji javni interes za hidroenergetsko ulaganje i pritom opravdati sve povezane troškove (energetska mreža, dalekovodi, ekološke štete, državni podsticaji) i koristi za građane;

5. Poštovati pravnu nasljeđe eU-a i međunarodne obaveze koje proizlaze iz nje za zemlju kandidata/državu članicu te obaveze stranaka potpisnica nekoliko međunarodnih konvencija, kao što su aarhuška konvencija, espoo i Ramsarska konvencija;

6. Poboljšati kvalitetu procjena uticaja na okoliš (eia) i studija uticaja na okoliš (Sea) u planiranju novih hidroenergetskih objekata (učešće javnosti, izvještavanje i evaluacija);

7. izbjegavati poduzimanje akcija koje bi mogle dodatno ugroziti postizanje ciljeva ODV-a o dobrom ekološkom statusu ili potencijalu vodnih tijela, a posebno zahtjeve iz članka 4.7;

8. Osigurati institucionalne strukture, politike i prakse za osiguravanje transparentnosti, integriteta i odgovornosti u svim fazama procesa izgradnje i poslovanja, i za sve zainteresovane strane na nepristran način.

52

Kancelarija Ujedinjenih naroda za smanjenje rizika od katastrofa (UniSDR), Smjernice za smanjenje gubitaka od poplava, 2002., http://sustainabledevelopment.un.org/content/

documents/flood_guidelines.pdf

Glavna uprava za okoliš evropske komisije, nauka politike zaštite okoliša, prirodne vodei retencijske mjere, broj 32, svibanj 2012., http://ec.europa.eu/environment/integration/

research/newsalert/pdf/32si.pdf

Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Preliminarna procjena rizika od poplava u slivu rijeke Save, srpanj 2014., http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/documents_

publications/publications/other_publications/pfra/preliminary_flood_risk_assessment_in_the_sava_river_basin_20140701.pdf

refereNce

53

Zelena akcija/Friends of the Earth CroatiaFrankopanska 1, 10 000 Zagreb, hrvatska;tel/fax: +385 1 4813 096;za@zelena-akcija.hr, www.zelena-akcija.hr

Friends of the Earth Internationalnieuwe looiersstraat 31, 1017Va amsterdam, nizozemska;tel: +31 (0)20 6221369, fax: +31 20 639 2181;www.foei.org

Friends of the Earth EuropeRue d-edimbourg 26, 1050 Bruxelles, Belgija; tel: +32 (0) 2 893 1000, fax: +32 (0) 2 893 1035;info@foeeurope.org, www.foeeurope.org

Heinrich Böll Stiftung HrvatskaPreobraženska 2, 10000 Zagreb, hrvatska;tel: +385 1 4812 530, fax: +385 1 4818 977;info@hr.boell.org, www.hr.boell.org

Heinrich Böll Stiftung Bosna i HercegovinaČekaluša 42, 71000 Sarajevo, Bosna i hercegovina; tel: +387 33 260 450, fax: +387 33 260 460;info@ba.boell.org, www.ba.boell.org

kONtakti

54

Zeleni domDalmatinska 78, 81 000 Podgorica, crna Gora;tel: +382 20 609 375, fax: +382 20 609 376;greenhome@greenhome.co.me, www.greenhome.co.me

Centar za životnu sredinucara lazara 24, 78 000 Banja luka, Bosna i hercegovina; tel: + 387 51 433 140, fax:+ 387 51 433 142;info@czzs.org, www.czzs.org

Centar za ekologiju i energiju TuzlaDom penzionera Tuzla Filipa Kljajića 22, 75000 Tuzla, Bosna i hercegovina;tel: +387 35 249 310, fax: +387 35 249 311; ekologija@ekologija.ba, www.ekologija.ba

CEKOR – Centar za ekologiju i održivi razvojKorzo 15/13, 24000 Subotica, Srbija; tel/fax: +381 24 523 191;djnatasa@yahoo.com, www.cekor.org