P red izvanredno sazvani sastanak šefova diplomacije u četvrtak, koji je završio naja-

vom sankcija, EU je jednoglasno osudila i na-stavlja osuđivati eskalaciju sukoba u Ukrajini. Predsjednik Europskog parlamenta M. Schulz smatra da se pred našim očima odvija “šokan-tna i nedopustiva” tragedija te da ukrajinska vlada naočigled gubi vjerodostojnost zbog toga jer se nije angažirala u autentičnom dijalogu s prosvjednicima. „Vlada mora napraviti mjesta prelaznoj vladi nacionalnog jedinstva, koja će sazvati prijevremene izbore, kako bi se politič-kom životu vratio legitimitet“, rekao je Schulz.

Litavska predsjednica L. Grybauskaite, koja je u utrci za šeficu EK-a, smatra da je “krvavo nasilje prešlo svaku mjeru. Vlast mora biti uz narod, a ne pucati na njega”. Ministar Carl Bild podsjetio je da je predsjednik V. Janukovič smijenio šefa glavnog stožera V. Zamana, što je “zlokoban predznak”. Političke stranke u EP-u također osuđuju nasi-lje i mrtve u Ukrajini, a s govornice EK-a čitaju se uznemirujuća priopćenja.

Predsjednik EK-a Barroso je «šokiran i pre-neražen nasiljem, smrću i ranjavanjem». U telefonskom razgovoru upozorio je V. Januko-viča da ima posebnu odgovornost prema izbje-gavanju nasilja i sprečavanju kršenja ljudskih

prava. “EU je spremna pomoći, ali će čvrsto reagirati na daljnje pogoršanje situacije,” rekao je šef EK-a ukrajinskom predsjedniku.

Uoči izvanredno sazvanog Vijeća, francuski, njemački i poljski ministar vanjskih poslova bili su u Kijevu, na razgovorima s opozicijom i Ja-nukovičem. Prethodno, A. Merkel je rekla da su Pariz i Berlin jedinstveni u gledanju na Ukrajinu.

Sankcije se sastoje u zamrzavanju računa i uskraćivanju viza za putovanje u EU odgo-vornim dužnosnicima i oligarsima poveza-

nim s Janukovičem. Bloomberg procjenjuje da bi sankcije mogle biti efikasne jer ciljani oligarsi svoje operacije uglavnom vode iz za-padnih banaka, ali drugi misle da su sredstva već prebačena u offshore oaze. Odvojeno, Pentagon je u srijedu opetovano upozoravao ukrajinsku vojsku da se ne miješa u sukobe prosvjednika i policije. Amerikanci još od 1992. godine opremom i obukom pomažu modernizaciju ukrajinske vojske, ali iz NA-TO-a kažu da nakon smjene šefa glavnog stožera više nemaju komunikaciju s ukra-jinskom vojskom. To se tumači novim pri-

tiskom Rusije na Janukoviča. Washington i Bruxelles uskladit će se u sankcijama.

Analize upućuju na mogućnost obnove hladno-ratovske situacije, jer ovakvi nemiri nisu viđeni od raspada SSSR-a. Razlika je što je 1990. odnos snaga između Zapada i Istoka bio izrazito asimetričan, a Moskva preslaba da zadrži Kijev. Sada se Rusija osje-ća dovoljno jaka da traži da se Ukrajina posve smje-sti u njenu sferu utjecaja. Za V. Putina utjecaj nad Ukrajinom je ključan u njegovom naporu da Rusija postane globalno važna, a ne samo regi-onalna sila, te u formiranju unije država koja je projekt ovog njegovog predsjedničkog mandata.

Zapad, pak ne smatra da je ta zemlja nazad-ne ekonomije, endemske korupcije, golemih razlika u regionalnom razvoju i identitetu, a slabog nataliteta, posebna nagrada. Washin-gton je bio spreman pregovarati oko Ukrajine s Moskvom u zamjenu za rusku fleksibilnost oko Irana i Sirije. Kako se situacija pogoršava, a prosvjednici zazivaju Europu, i EU i SAD vide da je i njihov kredibilitet došao u pitanje.

Njemačka je zgrožena, ali tvrdi da EU nema mnogo karti koje bi mogla baciti na stol, jer nije mogla ni htjela parirati Moksvi u financij-skoj ponudi Ukrajini. Na naše pitanje da li EU žali što nije dala 15 milijardi Ukrajini, diplo-mat blizak C. Ashton odogovorio je: “Kad EU daje novce unutar Unije, onda to činimo stro-go uvjetovano. Kako bismo mogli dati sredstva nekoj zemlji izvan EU-a pod blažim uvjetima nego članici?”

Unija i SAD očekuju daljnju eskalaciju sukoba u Ukrajini, jača strah od reprize Hladnoga rata

Angela Merkel zaustavila je zaoštravanje odnosa sa Švicarskom

Povjerenik Hahn pozvao na jačanje uloge gradova u kreiranju Unije

Zbog kršenja načela slobodnog kretanja Švicarci već nailaze na prepreke u europskim programima str. 3

Ideja Johannesa Hahna jest da gradovi odlučuju o 60-ak posto sredstava regionalne politike str. 4

20. veljače 2014. Broj 91 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Predsjednik Europskog parlamenta M. Schulz smatra da se pred našim očima odvija ‘šokantna i nedopustiva’ tragedija

IZVANREDNI SASTANAK VIJEĆA, SANKCIJE ZA JANUKOVIČA I OLIGARHE

20. veljače 2014. Broj 91 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)ines@info-iz-bruxellesa.hrines.sabalich@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)ratko@info-iz-bruxellesa.hrr_boskovic@yahoo.com+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančićgoran@info-iz-bruxellesa.hr

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Ministri vanjskih poslova EU-a u pauzi svog izvanredno sazvanog sastanka. “Sankcije nisu protiv naroda Ukrajine, nego protiv onih koji su odgovorni za nasilje”, rekli su ministri

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U

20. veljače 2014. Broj 91 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 3

Europska komisija nema jasnu podršku svih zemalja EU-a oko reakcije prema Bernu

nakon “narodne inicijative”, tj. referenduma o zaštiti od masovnog useljavanja u Švicarsku, koji krši temeljno europsko načelo slobodnog kretanja, a izravno šteti Hrvatskoj.

Francuski ministar Montebourg rekao je da je švicarski referendum “lepenizam u praksi”. Su-gerirao je da će švicarski izvoz u EU biti u velikoj opasnosti, odnosno da nije nemoguće odgovoriti

mjerama koje bi naškodile švicarskom izvozu, tako da taj potez predstavlja “kolektivno samou-bojstvo Švicaraca”. Na to je odgovorio švicarski ministar vanjskih poslova Didier Burkhalter rekavši da su francuske reakcije “pretjerane, a to znači nevažne”, te da se mora misliti na “krajni rezultat”. To pak pokazuje da je nivo povjerenja dvije susjedne države nizak, a da Francuzi misle da im je švicarski referendum nanio stvarnu štetu.

U Bruxellesu, predsjednik EK-a Barroso bio je retorički umjereniji, ali je, u razgovoru s grupom novinara, poslao vrlo oštre poruke: “Kolika god bila ispostavljena cijena, nećemo

sklapati nove ugovore sa Švicarskom. Posljedi-ce referenduma ćemo svi jako osjetiti. Nema govora da nastavimo ‘biznis kao obično’, kao da se ništa nije dogodilo”. Poslužio se nefor-malnom izrekom o tome da Bern ne može imati i ovce i novce. “Pitamo Bern kako bi oni reagirali da im sad zatvorimo protok za nji-hove građane, kapital i kompanije”, upitao se Barroso, sugerirajući da bi i to bilo zamislivo.

Ali, Angela Merkel upozorila je kako “želi razu-mno rješenje” spora sa Švicarskom, odnosno, za-kočila je daljnje zaoštravanje s europske strane. Kancelarka je rekla da odnosi EU-a sa Švicarskom moraju biti maksimalno intenzivni. Ona drži da se švicarska odluka, iako vrijedna žaljenja, mora poštovati. To znači da velike odmazde s europske strane neće biti. No, u ovom trenut-ku, Švicarci već nailaze na prepreke u nekoliko europskih programa u kojima žele sudjelovati, iako, dakako, uplaćuju u europski proračun.

Prethodno, Didier Burkhalter je na konzul-tacijama s Nijemcima i Francuzima rekao da Švicarska “neće diskriminirati niti jednu eu-ropsku članicu”, ali da ne može jamčiti da će “rješenje koje će se naći biti potpuno kompati-bilno s europskim načelom slobodnog proto-ka ljudi”, na koje su se ranije obvezali.

Prepreke koje su već stupile na snagu su, pored onih koje se odnose na obrazovanje i istraživanja (Erasmus i vrhunske stipendije znanstvenicima), također podignute i u pregovorima oko uvoza struje. Od sada Švicarska postaje uvoznik i njeni građani, ali i velike energetske kompa-nije smještene u toj zemlji, plaćat će skuplju struju. EU također pojačava pritisak i kad je riječ o financijskim pitanjima.

Nova češka koalicijska vlada, koju je potvrdio parlament te zemlje, obvezala se da će slijediti “europski kurs”, na način da Češku dovede do “jezgre” Europe, a to podrazumijeva u zonu

eura. Novi češki premijer Bohuslav Sobotka danas je u posjetu Bruxellesu na razgovorima s J. M. Barrosom.

To je velika promjena u političkom ambijentu te zemlje jer je u bivšoj koalicijskoj vladi ton da-vala euroskeptična stranka ODS. Novi, pak, šef češke diplomacije Lubomir Zaoralek rekao je da vlada u potpunosti podržava uvođenje zajedničke valute.

Također je dodao da se Prag od sada zalaže za “dublju suradnju i koordinaciju u fiskalnoj i ekonomskoj politici”. Prag se također obvezuje da će slati svoje vojnike u zajedničke operacije.

Dakako, prihvaćanje eura, kad se za to steknu uvjeti, obveza je svake zemlje koja je postala člani-ca 2004. godine i kasnije. Ali, Češka je prošlih godina šutjela o toj obvezi i bila je je, uz Britaniju, jedina članica koja nije htjela potpisati dogovor iz 2012. godine kojim su se zemlje obvezale da će poštivati sporazum o jačoj fiskalnoj suradnji.

Manje demonstracije podrške kijevskim prosvjednicima, održane su i u Bruxellesu

pred Europskim parlamentom i pred Vijećem, gdje su se u četvtak izvanredno okupili ministri vanjskih poslova, kako bi, iako sumnjajući u nji-hovu efikasnost, odlučili o sankcijama za ukra-jinske lidere. Imena onih koje EU smatra odgo-vornima za šokantne atentate na prosvjednike u Kijevu bit će objavljena u roku od 24 sata, počevši od četvrtka navečer, ali na tom popisu, čini se, neće biti predsjednika Janukoviča!

To se smatra taktikom kako bi ministri Ste-inmeier, Fabius i Sikorski uspješno nametnuli plan pregovora između vlasti i prosvjednika u Kijevu. Taj plan trebao bi voditi do ustavnih reformi i novih predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Govorilo se da će se na listi sankcija naći i embargo na izvoz oružja, ali to je ocijenjeno smiješnim, uzimajući u obzir koliko Ukrajina ima oružja kao i pristup drugim tržištima.

Iako su, prema nekim izvorima, Amerikanci sumnjali da će Europljani postići “jednogla-snost” u pitanju Ukrajine, to se ipak dogodilo, makar “odgovor” iz Europe prema Ukrajini ne ispunjava nade koje su ukrajinski prosvjednici u njega polagali.

U Bruxellesu se nastavljaju razgovori sa Švi-carcima kako bi se olakšale nove okolnosti, ali konture kompromisa i “hrvatskog pitanja” mož-da će se nazirati oko Uskrsa. Međutim, anegdo-talno se zaključuje, preko radio i tv emisija, kako javnost starih europskih zemalja “razumije” re-striktivnu odluku švicarskog referenduma.

U Bruxellesu je (str. 4) održan velik i važan forum o urbanom razvoju, koji bi trebao biti bi-ennale, te godišnji skup gradonačelnika glavnih gradova EU-a.

Nova češka vlada odustaje od euroskepticizma

Bruxelles sprema taktiku za izbore u Ukrajini

Pored onih u obrazovanju i istraživanjima, zapreke su podignute i u pregovorima oko uvoza struje Angela Merkel upozorila je kako ‘želi razumno rješenje’ spora sa Švicarskom

V. Janukovič neće biti na EU popisu odgovornih za nasilje nad prosvjednicima

Švicarci već nailaze na preprekeA. MERKEL ZAUSTAVILA DALJNJE ZAOŠTRAVANJE ODNOSA SA ŠVICARSKOM

VELIKI ZAOKRET PRAGA

UVODNIK

© E

U

20. veljače 2014. Broj 91 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 4

Europski povjerenik za regionalnu i ur-banu politiku Johannes Hahn održao

je zatvoren i povjerljivi sastanak s grado-načelnicima europskih glavnih gradova, a istodobno je započela dvodnevna manife-stacija “Gradovi sutrašnjice - investiranje u Europu” na kojoj su se okupili predstavnici gradova, europski povjerenici, među ko-jima G. Oettinger, ministri, među kojima francuski ministar za urbani razvoj Franco-is Lamy, talijanski za teritorijalnu koheziju Carlo Triglia, britanski ministar u vladi za stanovanje i izgradnju, i drugi.

Međutim, zatvoreni sastanak povjereni-ka Hahna sa 16 gradonačelnika, između kojih i s Milanom Bandićem, organizirao se oko izlaganja gradonačenika i replika austrijskog povjerenika. Gradonačelnike se pitalo što oni očekuju da bi urbana agen-da trebala biti, kako je primijeniti, provo-diti i kontrolirati, i koje probleme imaju u praksi. Bile su to, dakle, konzultacije oko urbane politike na visokoj razini, organizi-rane kako bi se prikupile ideje i iskustva, da bi se, između ostalog, ostvario i cilj da se o što višem iznosu briselskih sredstava iz fonda za regionalni razvoj odlučuje u gradovima.

U briselskom proračunskom razdoblju 2014.-2020. više od polovice svih razvojnih sredstava regionalne politike bit će uloženo u urbana područja i gradove. Od toga, nacionalne vlade obvezne su odvojiti minimalno pet posto da sami gradovi odluče kako ih uložiti. U svim zemljama, osim, specifično, u Luxsembour-gu, vlada stanovita napetost između grad-ske i nacionalne razine, a gradovi bi htjeli imati odlučniju i važniju riječ u raspodjeli sredstava. Konačno, gradovi su na prvoj liniji kad je riječ o ekonomiji, inovacijama, izvrsnosti, reagiranju na klimatske promje-ne te borbi protiv nezaposlenosti.

Ideja Johannesa Hahna jest da gradovi samostalno odlučuju o 60-ak posto sredsta-

va. Povjerenik to temelji na činjenicama da dvije trećine europskog stanovništva živi u gradovima, i uvjeren je da upravo specifične potrebe gradova moraju biti bolje shvaćene. Johannes Hahn nema ambicije za ponovni izbor u naredni sastav Europske komisi-je, ali je njegova namjera da toliko učvrsti pozicije gradova da će naredni povjerenik imati, takoreći, obavezu razvijati i nameta-ti urbanu agendu. “Gradovi trebaju imati središnju ulogu kad razmišljamo o razvoju Europe. Baš ništa nije moguće postići bez gradova”, rekao je Hahn, u čemu ima i po-

dršku predsjednika Komisije. J. M. Barroso je osobno pozdravio svakoga od prisutnih 16 gradonačelnika i popričao sa svakim.

Gradonačelnici imaju iznimnu ulogu, sma-traju u Europskoj komisiji, u europskoj politici i razvoju, a pogotovo ako im je mandat jak i ako su dugo na vlasti.

Johannes Hahn je politički i u viziji vrlo blizak s dugogodišnjim gradonačelnikom Beča Michaelom Haeuplom. Haeupl sma-tra da je fragmentizacija loša za realizaciju pa da je zato urbanoj agendi potrebno dati vrlo praktični smisao. To bi se, po njemu, “realiziralo izravnim dijalogom između EU-a i gradova” pa predlaže svojevrsni za-jednički nastup gradova. Na razini grado-va, a pogotovo glavnih gradova, stručnost je vrhunska, a političko iskustvo veliko, tako da bi se ono moralo moći upotrijebiti na na-cionalnoj i europskoj razini, rekao je bečki gradonačelnik. “Logično je i normalno da gradovi budu uključeni u kreiranje politi-ke”, dodao je Hauebl, koji je i član izvršnog odbora udruge Eurocities, također smješte-ne u Bruxellesu.

Više o tome na: http://europa.eu/rapid/pre-ss-release_IP-14-147_en.htm.

Zagrebački gradonačelnik temeljio je svoje izlaganje na potrebi što boljeg moni-toringa primjene urbane agende.

Povjerenik Hahn zove na znatno jačanje uloge gradova u kreiranju Unije

U BRUXELLESU JE ODRŽAN DRUGI SASTANAK EUROPSKIH GRADONAČELNIKA I EUROPSKE KOMISIJE

Ideja Johannesa Hahna jest da gradovi samostalno odlučuju o 60-ak posto sredstava regionalne politike

J. M. Barroso je osobno pozdravio svakoga od prisutnih 16 gradonačelnika

Johannes Hahn

20. veljače 2014. Broj 91 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 5

„P lin iz šejla ne može se smatrati rje-šenjem za energetske, klimatske i

probleme konkurentnosti Europske unije. Uniji je potrebna holistička strategija koja kombinira energetsku učinkovitost, ekološ-ku inovativnost, energetske izvore koji ne emitiraju ugljikov dioksid i jače, bolje po-vezano unutarnje tržište. Plin iz šejla može biti komplement svemu tome, budući da za sada može pridonijeti likvidnijem, žilavi-jem unutarnjem plinskom tržištu, osobito u onim zemljama članicama koje sada jako ovise o ugljenu koji zagađuje ili ruskome plinu...“ Zaključak je to studije pod naslo-vom „Nekonvencionalni pogled: ekonom-ska analiza američkog plina iz šejla i im-plikacije za EU“, koju je izradio i prošloga tjedna objavio francuski Institut za održivi razvoj i međunarodne odnose (IDDRI) sa sjedištem u Parizu.

IDDRI-jeva analiza govori da čak ni u SAD-u revolucija nekonvencionalnog vađenja nafte i plina ne predstavlja blagodat za američ-ku ekonomiju, industrijsku konkurentnost i povećanje kupovne moći kućanstava, niti za postizavanje dugoročnih ciljeva energetske i klimatske politike. Unatoč tome, mnogi se pitaju ne bi li Europska unija mogla ponovi-ti američko iskustvo s proizvodnjom plina

iz šejla, s ciljem da poveća konkurentnost europske industrije i kućanstvima smanji račune za potrošnju energije. IDDRI-jevi analitičari došli su do zaključka da je odgo-vor na to pitanje negativan.

„Postoje brojni razlozi zašto EU neće u punoj mjeri ponoviti američku plinsku re-voluciju“, stoji u IDDRI-jevu istraživanju. „Često se zaboravlja da je američka revolu-cija sa šejlom došla nakon nekoliko deset-ljeća geoloških istraživanja koja su se silno pojačala uoči proizvodnog buma...“

Pariški institut podsjeća da je u SAD-u od 2000. do 2010. godine izbušeno uku-pno 17.268 istražnih plinskih bušotina, ili u prosjeku po 130 svakoga mjeseca. U

SAD-u je od 2005. do 2012. prosječno bilo aktivno 1087 garnitura za istražna buše-nja prirodnog plina, dok su istraživanja u Europi tek u začetku, s ukupno samo oko 50 bušotina i 32 aktivne bušaće garniture u psosincu 2013. godine. Za istraživanja i povećanje mogućnosti europske servisne industrije trebat će puno vremena, a do tada će skupoća i mali kapaciteti znatno ograničavati proizvodnju. Razvoj eksploa-tacije prirodnog plina iz šejla usporavat će i teški uvjeti za korištenje zemljišta, puno stroži ekološki propisi i velik otpor lokal-nog stanovništva.

Zbog svih tih razloga i na temelju literatu-re istražene za potrebe IDDRI-jeve studije, najvjerojatniji scenarij europske proizvodnje plina iz šejla je na razini nekoliko desetaka mi-lijardi prostornih metara plina do 2030.-2035. To bi moglo predstavljati tri do deset posto projicirane potrošnje plina. Najoptimistič-niji scenarij mogao bi predviđati stabilizira-nje ovisnosti o uvozu na sadašnjoj razini, no Europska unija će u svakom slučaju ostati velika uvoznica plina, a svakako i nafte. To, pak, znači da će cijene tih energenata u Uniji i dalje ovisiti o svjetskim cijenama, zaključuju istraživači pariškog instituta IDDRI.

‘Plin iz šejla ne rješava europske energetske probleme’PARIŠKI INSTITUT ZA ODRŽIVI RAZVOJ I MEĐUNARODNE ODNOSE OBJAVIO JE ZAPAŽENU STUDIJU

U SAD-u je od 2000. do 2010. izbušeno 17.268 istražnih plinskih bušotina, a u Europi samo oko 50

Vađenje plina iz šejla moglo bi u Uniji do 2030.-2035. zadovoljiti 3 do 10 posto potrošnje plina

EU bi mogla zauzeti i do 60 posto elektro-ničkog tržišta u nastajanju te udvostručiti

gospodarsku vrijednost proizvodnje poluvo-diča u Europi tijekom slijedećih 10 godina. Sažetak je to plana koji su šefovi vodećih europskih poduzeća elektroničkog sektora ovog tjedna predstavili europskoj povjereni-ci za digitalnu agendu Neelie Kroes.

Potpredsjednica EK-a Kroes je izjavila kako želi EU “u vozačkom sjedalu. Moja poruka je: učinit ćemo Europu tržištem za mikro i nano elektroniku.”

Jedanaest predstavnika europske elektro-ničke industrije sastavilo je, na zahtjev po-vjerenice Kroes, detaljni plan u kojem se od EU-a traži da do 2025. udvostruči proizvodnju u područjima gdje je europska industrija tradicionalno jaka – automobilskoj industriji, energetici, industrij-skoj automatici i sigurnosti.

Nova područja rasta trebalao bi biti “Internet stvari” (Internet of things) i razvoj pametnih tržišta, kao što su pametne kuće, mreže itd. Europska elektronička industrija trebala bi zadržati primat u mobilnim i bežičnim ko-munikacijskim sustavima te ostvariti projek-tirani rast od 20 posto na tim tržištima.

Grupa također predlaže inicijativu pod nazivom “Pametno sve za sve” kako bi se uspostavile zone izvrsnosti i centri za testi-ranje velikih projekata i novih tehnologija širom Europe.

Europski sustav proizvodnje poluvodi-ča izravno zapošljava oko 250 tisuća ljudi,

dok u cijelom lancu sudjeluje oko 2,5 milijuna ljudi. Mikro i nano elektroničke komponente i sustavi generiraju najmanje 10 posto europskog BDP-a, dok svjetska potražnja raste brzinom od 9 posto na godinu.

Proizvodnju poluvodiča u Europskoj uniji treba u 10 godina udvostručitiEUROPSKI SEKTOR ELEKTRONIKE PREDSTAVIO AMBICIOZAN PLAN

Neelie Kroes

20. veljače 2014. Broj 91 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 6

događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Eurogrupe17. veljače, Bruxelles

Sjednica Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo (AGRI)17. veljače, Bruxelles

Sjednica Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN)18. veljače, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)18. veljače, Bruxelles

PSC je stalno tijelo Vijeća Europske unije zaduženo za nadzor međunarodne situacije u odnosu na Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP), uključujući i Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (CSDP) Unije i sudjeluje u izradi politika EU iznoseći svoje mišljenje i prijedloge Vijeću, te nadgleda provedbu CFSP i CSDP. Odbor je odgovoran za provedbu političke kontrole nad operacijama u kriznim situacijama, te osigurava njihov strateški nadzor. Zemlje članice EU u Odboru su zastupljene na razini veleposlanika

COREPER II19. veljače, Bruxelles

Sjednica Vijeća za konkurentnost (COMPET)20. veljače, Bruxelles

Vijeće za konkurentnost bavi se temama povezanima s unutarnjim tržištem, industrijom i istraživanjem kako bi omogućio dosljedan i usklađen pristup i upravljanje pitanjima konkurentnosti u Europskoj uniji. Ovisno o rasporedu, Vijeće okuplja ministre europskih poslova, industrije, ministre za istraživanja ili druge i sastaje se 5 ili 6 puta godišnje

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Gradovi sutrašnjice: ulaganje u Europu

17. – 18. veljače, Bruxelles Ova konferencija doprinosi jačanju profila urbane dimenzije europskih politika i naglašava važnost ulaganja u urbana područja i gradove kao posrednike za ostvarenje ceiljeva EU politika. Forum okuplja ključne urbane autoritete širom Europe u traženju zajedničke Urbane agende EU, što bi trebala sadržavati i kako ju treba primjenjivati. Na forumu će se također raspravljati o ulozi Europe u svjetskom urbanom razvoju, te ulozi poslovnih čimbenika u razvoju naših gradova. Sudionici konferencije na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini su predstavnici gradova, gradskih udruga, zemalja članica, europskih institucija, civilnog društva i sveučilišta

Atlantska strategija: radionica o izravno upravljanim fondovima i operativnim programima17. veljače, Bruxelles

Europska komisija organizira radionicu s temom kako pristupiti i pokrenuti izravno upravljane fondove EU (na primjer, one kojima upravlja Komisija), kako bi se ostvario Akcijski plan za pomorsku strategiju u atlantskoj regiji. Cilj ove radionice je omogućiti sudionicima s atlantskog prostora bolje razumijevanje o načinima financiranja predloženih akcija kroz izravno upravljane fondove EU, te razmijeniti praktična iskustva u pripremi operativnih programa

Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za međuinstitucionalne odnose i administraciju Maroš Šefčovič, organizira 17. veljače formalni sastanak na kojem će okupiti organizatore prve uspješne Inicijative europskih građana „Pravo na vodu“ i predstavnike svih relevantnih službi Europske komisije povezane s tom inicijativom. Sastanak će omogućiti organizatorima inicijative da detaljno objasne svoje ideje i zahtijeve relevantnim službama, nakon čega će uslijediti javna rasprava koju zajednički organiziraju Europski parlament i Komisija

Erasmus+: info dan o suradnji u građanskom društvu

Europska komisija organizira 18. veljače, u suradnji s Izvršnom agencijom za obrazovane, audiovizuelni sadržaj i kulturu info dan s ciljem informiranja potencijalnih podnositelja zahtijeva u obrazovanju i obuci o natječajima za prijedloge suradnje u građanskom društvu. Ovaj info dan je namijenjen posebno aplikantima pod okvirom Lot 1: obrazovanje i obuka. Zaseban info dan bit će organiziran za Lot 2: mladež U okviru ove manifestacije vodit će se više diskusija o političkom kontekstu suradnje u građanskom društvu, kao i praktični aspekti podnošenja prijava za natječaje i selekcijske procedure

Akcijski plan za aplikacije za Globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS)20. veljače, Bruxelles

Europska komisija održava konferenciju vezanu uz teme Akcijskog plana za aplikacije za GNSS, povezanih uz razvoj pametnih tahografa, autobusa na dalekim relacijama, prijevoz opasnih materijala, multimodalnu logistiku i rješenja za cestogradnju u okviru GNSS pozicioniranja i prijenosa identifikacijskih podataka o vozilima. Bit će riječi o koristi koju nosi GNSS na tim područjima, kao i dodatna vrijednost koju omogućuju europska rješenja za GNSS

Konferencija o politici proizvoda: međunarodni trendovi u ekodizajnu i označavanju energije20. – 21. veljače, Bruxelles

Europska unija organizira međunarodnu konferenciju o ekodizajnu i označavanju energije. Direktive EU koje se odnose na ta područja pridonose ostvarivanju ciljeva štednje energije i smanjenja emisije stakleničkih plinova, kroz više od 30 propisa. Na konferenciji sudjeluju ključni govornici iz javnog sektora, industrije, civilnog društva i Europske komisije

Europski povjerenik za poduzetništvo i industriju Antonio Tajani i povjerenica za pomorstvo i ribarstvo

20. veljače 2014. Broj 91 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 7

događanjaMaria Damanaki, predstavit će 20. veljače novu strategiju EK za za obalni i pomorski turizam, koja bi trebala učvrstiti poziciju Europe kao najznačajnije svjetske turističke destinacije. Strategija se fokusira na promicanje inovacija u sektoru i okupljanju zainteresiranih kako bi se maksimizirao potencijal europskih obalnih područja. U strategiji se prepoznaje značaj obalnog i pomorskog turizna za gospodarstva mnogih obalnih područja i potencijal koji može imati na rast i stvaranje novih poslova širom Europe, a posebno među mladima

Dovođenje specijaliziranih stručnjaka u turistički sektor20. veljače, Bruxelles

Glavni cilj ove konferencije je sažeti i prenijeti rezultate projekta „Potpora uključivanju u EURES namjenskih grana za podsektore turističke industrije. Konferencija će posebno tematizirati:• razmjenu projektnih rezultata i lista

znanja između institucija, stručnjaka za tržište rada, te igrača uključenih u 3 podsektora poput stručnjaka za ljudske resurse i poslodavaca

• podizanje svijesti o važnosti ulaganja u razvoj znanja/vještina

• stvaranje svijesnosti o važnosti alata Europske unije kojima se potiče transnacionalna mobilnost, te

• razvoj odnosa korisnih za stjecanje znanja i informacija o avanturističkom, „plavom“ i kulturnom turizmu, te o budućim trendovima u sektoru

Europska komisija će 20. veljače usvojiti svoj mjesečni paket o prekršajnim postupcima. Odluke sadržane u paketu pokrivaju sve zemlje članice EU i većinu europskih politika i nastoji unaprijediti provođenje zakona Unije širom Europe, na dobrobit građana i poslovnog sektora

Potpredsjednik Europske komisije zadužen za konkurentnost Joaquín Almunia, predstaviti će nove smjernice koje će EK usvojiti 20. veljače, a tiču se državnih potpora zrakoplovnom

sektoru u EU, koje bi trebale zamijeniti postojeće smjernice iz 1994. i 2005. Novim smjernicama o državnoj potpori za zračne luke i prijevoznike određuje se kako zemlje članice mogu pomagati zračnim lukama i kompanijama u skladu s pravilima Unije o državnoj potpori. U rijelaznom razdoblju, nova pravila će omogućiti kriterije kompatibilnosti pružanje pomoći zračnim lukama, što po postojećim propisima nije bilo dozvoljeno

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

17. – 23. veljače, Bruxelles

Članovi parlamentarnih Odbora za ekonomske poslove i građanske slobode zajednički će u četvrtak glasati o prijedlogu mjera za suzbijanje mranja novca i ilegalnog transfera sredstava. Nacrt mjera trebao bi olakšati otkrivanje prekršitelja praćenje poreznog kriminala. Ilegalno posuđivanje novca i kockarnice su također uključene

Odbor za ekonomske poslove u ponedjeljak glasa o prijedlogu da se fondovi na tržištu novca, koji funkcioniraju kao bankarstvo u sjeni, učine transparentnijima i smanji rizik od njihovog mogućeg utjecaja na stabilnost financijskog sustava

Zastupnici iz Odbora za građanske slobode u četvrtak bi trebali s Vijećem usvojiti neformalni sporazum o načinima na koji granični stražari Frontexa postupaju s migrantima koji u EU dolaze morem

Pregovarači EP iz Odbora za socijalna pitanja sudjelovat će u neformalnom trijalogu s vladama zemalja članica i pokušati postići sporazum o zakonima kojima bi se bolje zaštitili radnici na privremenom radu u drugoj zemlji članici EU

Političke grupe se pripremaju za

plenarnu sjednicu EP, koja će se održati od 24. do 27. veljače u Strasbourgu. Na rasporedu će se naći Direktiva o duhanskim proizvodima, ograničenja emisije CO2 za automobile, konfiskacija dobara stečenih kriminalnom djelatnošću, fond EU za deprivilegirane i e-poziv. Zastupnici će također za glasanje pripremiti preporuke o „Europskom semestru“ za koordinaciju gospodarske i proračunske politike, reformu željeznica i uzgoj biljnih sadnica

Predsjednik EP Martin Schulz sastat će se u utorak u Rimu s talijanskim ministrom za europske poslove Enzom Moaverom Milanesinom, a u srijedu u Bruxellesu će primiti predsjednika moldavskog parlamenta Igora Cormana. Predsjednik Schulz će u četvrtak u posjet primiti češkog premijera Bohuslava Sobotku, nakon čega će biti održana konferencija za tisak

Parlamentarium će u subotu uvečer biti mjesto službenog otvaranja 7. Noći muzeja, a domaćica događaja je potpredsjednica Europskog parlamenta Isabel Durant. U manifestaciji sudjeluju 23 briselska muzeja, a događaj će biti popraćen plesnim točkama i koncertima

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Odbori i dioničari u europskim izlistanim kompanijama17. veljače, Bruxelles

Debata u povodu predstavljanja nove knjige u izdanju Cambridge University Press Govornici: David Jackson, tajnik kompanije, BP p.l.c.; Jörgen Holmquist, predsjednik Europskog instituta za korporacijsko upravljanje (ECGI); Guido Ferrarini, profesor poslovnog prava i kapitalnih tržišta na Sveučilištu u Genovi; Ugo Bassi, direktor za kapital i kompanije, DG za unutarnje tržište i usluge (DG MARKT), Europska komisija; Edmond Alphandéry, predsjednik uprave CEPS-a

20. veljače 2014. Broj 91 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 8

događanja Centar za europske političke studije (CEPS)

Europska budućnost Makedonije – prilike i izazovi18. veljače, Bruxelles

Politički briefing o stanju europskih integracijskih procesa u Makedoniji. Mogu li se pregovori pokrenuti nakon višegodišnje stanke, vide li se naznake spremnosti na kompromis i što može EU učiniti da se proces pokrene s mrtve točke Govornici: Fatmir Besimi, zamjenik predsjednika Vlade za europske poslove, Rpublika Makedonija; Rosa Balfour, glavna politička analitičarka i voditeljica programa Europa u svijetu, EPC Centar za europsku politiku (EPC)

Digitalni svijet u 2030: mjesto Europe u tehnološkom nadmetanju18. veljače, Bruxelles

Ova večernja debata fokusira se na „mjesto Europe u tehnološkom nadmetanju“ kao dio dugoročnog EIF-ovog projekta „Digitalni svijet 2030.: koje mjesto za Europu?“. Mnogo je glasova koji upozoravaju da Europa zaostaje na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te da možda gubi primat u mobilnim komunikacijama koji je držala desetljećima. Sudionici ovog događaja elaborirat će kako u sadašnjem tehnološkom nadmetanju stoji Europa, a to će učiniti u svjetlu tekućih trendova i budućih očekivanja u digitalnoj domeni i u globalnoj perspektivi Govornici: Malcolm Harbour, zastupnik u EP i voditelj EIF-a; Patrik Regardh, direktor strateškog marketinga, Ericsson; Cafer Tosun, potpredsjednik za strateška istraživanja i inovacije, SAP; Craig Burchell, potpredsjednik za europske odnose, Samsung Electronics; Merlin Erroll, predsjednik Saveza za digitalnu politiku Europska internetska zaklada (EIF)

Podijeljena Sirija: novi koraci za međunarodnu zajednicu18. veljače, Bruxelles

Politički panel koji CEPS organizira u suradnji s misijom Sjedinjenih Država pri Europskoj uniji. Ugledni govornici dat će najnoviju sliku stanja u Siriji, pojasniti tekuće procese i informirati sudionike o konkretnim mjerama koje međunarodna zajednica poduzima kako bi se zaustavilo krvoproliće i olakšala izbjeglička kriza Govornici: Andrew J. Tabler, viši suradnik, Washingtonski Institut, SAD; Steven Blockmans, analitičar CEPS-a; Nacira Boulehouat, zamjenica direktora sektora za Srednji istok, Europska služba vanjskih poslova Centar za europske političke studije (CEPS)

Određivanje stvarnog utjecaja ICT ulaganja na regionalni razvoj19. veljače, Bruxelles

Radionica pametnih regija. Ovaj EPC-ov projekt okuplja stručnjake za regionalni razvoj, visokopozicionirane službenike iz ICT sektora, stručnjake za informacijske i komunikacijske tehnologije, te političare i predstavnike institucija EU. Oni će nastojati realno procijeniti mogućnosti i kapacitete ICT sektora na otvaranje novih radnih mjesta i poticanje rasta, te utjecaj na kreiranje novog regionalnog prostora Europe Govornici: Dimitri Corpakis, voditelj jedinice, DG za istraživanje i inovacije (DG RTD), Europska komisija; Andrea de Panizza, glavni ekonomist, Direktorat za znanost, tehnologiju i industriju, OECD; Jens Sörvik, stručnjak za klastere, inovacije i ICT, Zajednički istraživački centar, Europska komisija; Lars Vildbrad, direktor za regionalni razvoj, Regija središnje Danske; Thomas Wobben, direktor, Odbor regija; Eirini Zafeiratou, voditeljica grupe za poslove EU, Vodafone Centar za europsku politiku (EPC)

Ponovo promišljanje Europe kroz lokalnu inicijativu19. – 20. veljače, Bruxelles

Europskom projektu hitno je potrebna obnova. Rastuće nerazumijevanja između EU i njenih građana ugrožava

demokratski legitimitet Europske unije i nastavlja svoju nesposobnost da održi ritam s potrebama i interesima lokalnih zajednica, koje i dalje osjećaju posljedice gospodarske krize i štednje. Nemogućnost odgovora na ta pitanja uzrokuje sumnju u sustav upravljanja u EU koji se čini prekompliciran i izvan dodira s problemima građana Govornici: Marta Márczis - predsjednik AEIDL-a; Yves Champetier – član uprave AEIDL-a, Chris Brooks, stručnjak za međunarodnu ekonomsku suradnju Udruga za informiranje o lokalnom razvoju (AEIDL)

Upravljanje migracijama rada u vremenima krize – novi pristup pomirenju ekonomskih potreba i društvene otpornosti20. veljače, Bruxelles

Politički dijalog LAB-MIG-GOV o prekograničnim i unutargraničnim kretanjima rada i radnika u potrazi za poslovima. Može li se novim mjerama potaknuti veća fleksibilnost, koji s sigurnosni izazovi i kakve kulturne i društvene promjene nas očekuju u vremenu povećane nezaposlenosti i smanjenog tržišta rada? Govornici: Ferruccio Pastore, direktor, Međunarodni i europski forum za istraživanja migracija (FIERI); Camilla Devitt, predavač na fakultetu društvenih znanosti i filozofije, Trinity College, Dublin; Francesco Tarantino, mlađi istraživač, FIERI; Guna Sankar Ramasamy Kone, specijalist za migracije, OECD; Doede Ackers, zamjenik voditelja jedinice EURES, DG za zapošljavanje (DG EMPL), Europska komisija; Anna Terrón i Cusí, posebna savjetnica europske povjerenice Cecilije Malmström za migracije i pitanja mobilnosti, Europska komisija Centar za europsku politiku (EPC)

Poboljšanje suradnje EU – SAD u podršci demokraciji20. veljače, Bruxelles

Iako je danas broj demokracija u svijetu nekoliko puta veći nego u razdoblju nakon 1. Svjetskog rata,

20. veljače 2014. Broj 91 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 9

događanja

POČELI RAZGOVORI O EUROPSKOM INTERNETUFrancuska i Njemačka počele su razgovore o posebnom, “europskom internetu”, kako bi elektronska pošta poslana iz Europe za Europu zaobišla Ameriku. Kancelarka je rekla da je razlog “komunikacijskoj mreži unutar Europe” u zadržavanju vrlo visoke razine zaštite podataka. Ali, s druge strane, povjerenica Kreus svjesno je dosad izbje-gavala razgovor o velikim sigurnosnim pitanjima iz njenog sektora, a pogotovo ako su se ticale Amerike. Još prošli tjedan, protivila se, kako je to nazvala, “balkaniza-ciji interneta”. Nakon kancelarkine izjave, Neeli Kreus pomirljivo je reagirala preko svog glasnogvornika.

RASTE EUROPSKI SEKTOR APLIKACIJAEuropski sektor razvoja aplikacija za mobilnu telefoniju porastao je u zadnjih pet godina od nule do svjetski zavidne razine. Istraživanje koje je na zahtijev EK-a provela međunarodna medijska kompanija GigaOM pokazuje da bi do 2018. godine sektor aplikacija mogao zapošljavati 4,8 milijuna radnika, pridonoseći gospodar-stvu Unije s više od 63 milijarde eura i čak preuzeti globalno vodstvo u sektoru. Programeri iz EU-a i SAD-a sudjeluju s po 42% udjela u ukupnim prihodima na

ključnim američkim i europskim tržišti-ma. Iako budućnost obećava, stratezi u ovoj industrijskoj grani upozoravaju na moguću stagnaciju zbog manjka stručnja-ka na specifičnim područjima, nedostatnoj povezanosti, te fragmentaciji tržišta.

NOVE MJERE ZA DRŽAVNE POTPOREEuropska komisija pozvala je zainteresira-ne da sudjeluju u raspravi i daju primjedbe na nacrt prijedloga propisa kojim se daju praktične smjernice za određivanje mjera državne potpore. Komentari i primjedbe moraju biti dostavljeni Komisiji prije nego što mjere uđu u postupak implementacije, sukladno članku 108 (3) Lisabonskog sporazuma.Kako bi udovoljila velikom broju zahtijeva, EK je sastavila naputak o nacrtu smjerni-ca u kojem se objašnjava uloga različitih elemenata od kojih se sastoji državna potpora, kao i značenje nadzora EU nad sustavom državne potpore. To su zastuplje-nost ekonomske aktivnosti, uloga države, financiranje kroz državne resurse, značaj ekonomskog napretka za korisnike, te učinak na tržište i konkurentnost.Ovaj dokument trebao bi olakšati sudioni-cima da odrede da li prodaja javnog dobra, injekcija kapitala u firmu ili određene fiskalne mjere znače državnu potporu za koju Europska komisija mora dati svoju

ocjenu, prije nego se mjere smiju primijeni-ti, u smisu da ne ugrožavaju načelo konku-rentnosti na jedinstvenom tržištu EU.

INICIJATIVA O ‘ZELENIM ROBAMA’EU sa Svjetskom trgovinskom organizaci-jom (WTO) pokreće zajedničku inicijati-vu o sporazumu o „zelenim robama“. Cilj je ukinuti pristojbe za cijeli spektar zelenih roba. Debata ne kreće ispočetka, već se nadograđuje na postojeću APEC-ovu listu od 54 zelene robe.Razgovori će se isprva fokusirati na proizvode, no zemlje članice WTO koje stoje iza ove inicijative nastoje stvoriti „živi sporazum“ koji će rasti u skladu s budućim potrebama, te tako omogućiti svladavanje drugih prepreka koje otežavaju trgovinu zelenim robama i uslugama.Zelene robe (sve proizvodene poštivanjem odgovarajućih ekoloških standarda) vita-lan su segment održivog razvoja. Pokrivaju razna područja, poput suzbijanja zagađe-nja zraka, upravljanja otpadom, ili razvoj obnovljivih izvora energije poput sunčeve ili vjetroenergije. Korist od ove inicijative trebale bi, prije svih imati zemlje u razvoju, koje se uz ekološke probleme susreću i s izazovima nagle urbanizacije, na način da im se omogući brži, jeftiniji i učinkovitiji pristup zelenim robama, uslugama i tehno-logijama.

ukratko

promicanje demokratskih procesa i demokratske kulture u svijetu, a posebice u zemljama „Trećeg svijeta“ obaveza je razvijenih demokracija. Europska unija i Sjedinjene države posjeduju znanje, iskustvo i politički aparat potreban za tu misiju, ali što se može dodatno učiniti da bi se osnažila suradnja SAD i EU i omogučilo zajedničko djelovanje Govornici: Jerzy Pomianowski, izvršni direktor Europske zaklade za

demokraciju; Pierre Vimont, izvršni generalni tajnik, Europska služba vanjskih poslova (EEAS); Thomas Melia, zamjenik državnog tajnika SAD u Uredu za demokraciju, ljudska prava i rad; Alexander Graf Lambsdorff, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik izvršnog odbora EED-a; David Kramer, predsjednik Freedom House-a; Richard Youngs, član Carnegie zaklade za mir u svijetu Centar za europsku politiku (EPC)

Grčko predsjedništvo: ocjena srednjoročnog razdoblja21. veljače, Bruxelles

Sastanak za političare i predstavnike medija, na kojem će veleposlanik Theodoros Sotiropoulos iz stalnog predstavništva Grčke pri Europskoj uniji dati svoju ocjenu dostignuća i rezultata grčkog predsjedanja Vijećem EU na trećini mandata Centar za europske političke studije (CEPS)