Ehsan Raeisi Prijevod s perzijskog jezika: Merisa Đido ......74) U drugoj tradiciji ta spoznaja ima...

Ehsan Raeisi Prijevod s perzijskog jezika: Merisa Đido

Komentari Mesnevije i zanemarivanje Mevlanine sufijske tradicije1

UDK 821.222.1.09 Rumi, Dž. 141.336

SažetakMjesto i važnost Mesnevije u tumačenju sufijskih tema te in-teres čitatelja za nju bili su razlogom da se počnu pisati ko-mentari na ovo značajno djelo, te da se postepeno, kao jedin-stven sufijski književni tok, proširi u različitim vremenima i dijelovima svijeta. Svaki od komentara Mesnevije Mevlaninu poeziju interpretirao je drugačijim pristupom i strukturom. Te interpretacije imaju brojne književne i sufijske koristi; no, u njima su vidljivi i brojni nedostaci. Jedan od najvažnijih takvih nedostataka jeste zanemarivanje Mevlaninog sufijskog prav-ca od komentatora. Činjenica koju valja spomenuti, kada je riječ o Mevlaninom sufijskom pravcu, jeste ta da se on ubraja u grupu duhovnih učenjaka prve sufijske tradicije; zbog toga se njegova promišljanja u potpunosti razlikuju od Ibn Arebija, jednog od autora iz druge tradicije.

Na osnovu toga, nije ispravno pozivati se na značenja i teme iz druge sufijske tradicije zarad tumačenja Mevlaninih razmišljanja. Autor ovoga rada na jedan sasvim novi način istražio je i analizirao komentare Mesnevije, te je u tom kon-tekstu nastojao ponuditi nova otkrića. U tom smislu, najvažniji komentari Mesnevije, od početka do danas, istraženi su s po-sebnom pažnjom na Mevlanin sufijski pravac i u gotovo svim komentarima potkrala se greška time što su Mevlanin sufijski pravac pripisali drugoj sufijskoj tradiciji. Doduše, ti komentari razlikuju se prema omjeru i načinu upotrebe značenja i tema druge tradicije prilikom tumačenja Mesnevije.

Ključne riječi: Ibn Arebi, prva sufijska tradicija, druga sufijska tradicija, komentari Mesnevije, Mesnevija, Mevlana

1 Naslovizvornika:“Āsībšenāsī-yešorūh-eMasnawiazheis-ebitawağğohībesonnat-e‘erfānī-yeMoulānā”,Būstān-e adab, Sāl-enohom,šomāre-yesewwom,pāyīz-e1396/2017,str.93–116.

67

Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.

Tema broja: mevlana DželaluDDin rumi

1. UvodJednoodnajvažnijihpitanjakojemtrebaposvetitipažnjukadajeriječoistra-

živanjuianalizikomentaraMesnevijejestenačinnakojisukomentatoriMesne-vijepercipiraliMevlaninsufijskipravac.Ovopitanjepremanačinuipristupuko-mentatoraprilikominterpretiranjaMevlaninepoezijeimatemeljnuulogu.SvakikomentatorMevlaninestihovekomentiraojepremasvomrazumijevanjunjego-vogsufijskogpravca.Naovuvažnutemutrebaseposebnoosvrnutipitanjem:jesulikomentatoriMesnevijepotpunoipreciznopoznavaliMevlaninsufijskipravac?Naime,njihovorazumijevanjeMevlaninogsufijskogpravcaogledaseunjihovimkomentarima.IstraživanjemstilaisadržajatihkomentaramožemodatiodgovornapitanjedokojejemjereodređeniautorpoznavaoosnoveMevlaninogsufij-skogpravca.

AnalizakomentaraMesnevijepokazujedavelikibrojkomentatoranijetačnoijasnorazumioMevlaninpravac.Zbogtogasusepojavilibrojninedostaciigreškeunačinu,strukturiisadržajutihkomentara.Zaanalizutogadokojemjerepreci-znoipotpunorazumijevanjeMevlaninogpravcamožeimatiutjecajnametoduipristupkomentarimaMesnevije,trebamosažetoproučitipoložajislamskogsufiz-mauVIIstoljećupoHidžriiistražitispecifičnostiMevlaninogsufijskogpravca,kaoiprepoznativezunjegovogpravcasprvomidrugomsufijskomtradicijom.

Naravno,netrebazanemarititodasuMevlaninjezikinačinizlaganjauMe-sneviji,kaoisimboličkiaspektpojedinihpričaMesnevije,bilipovodomzarazliči-tatumačenja.Naosnovutoga,pojedinikomentatorizainterpretiranjeMesnevije utočištesutražiliustajalištimaiterminimadrugesufijsketradicije.

Ovoistraživanjetežidaiznesenovnačinusufijskimistraživanjimakakobiseuznjegovupomoćmogleuporeditianalizekomentaraipreciziratidokojesumjerekomentarisufijskihtekstovaobratilipažnjunatradicijuisufijskipra-vacautoradjelateukojojsumjeriuspjeliobrazložitinjegovuidejnupodlogu.UtomćesmislubitianaliziraninajvažnijikomentariMesnevijeodpočetkadodanas,premapogledunaMevlaninsufijskipravacirazliciizmeđunjegovogiIbnArebijevogpravca.

Analizisupodvrgnutisljedećikomentari:Džamijevkomentar,komentarAkba-rabadija,Ankaravija,Bahrel-ulum,potomiHadžeEjjubov,Lahurijev,Sabzeva-rijev,Foruzanfarov,Šahidijev,GulpinarlijeviNickolsonovkomentarMesnevije.

IakoseknjigaMoulavinamaAllameHomaijanesmatraneposrednimkomen-taromMesnevije,zbognjenevažnosti,kaoikomentarapojedinihstihovaMesnevije unjoj,analiziranojeirazmatranoitodjelo.

Radjekoncipirantakodaseprvokomentirajuglavnerazlikeizmeđudvijusu-fijskihtradicija,apotomseobjašnjavapovezanostMevlanestimdvjematradici-jama.Nakontogasuistraženeianaliziranenajvažnijetemekomentara,budućidaunjimanijeposvećenapažnjaMevlaninomsufijskompravcu,većsugapovezalisdrugomtradicijom.Zaprikupljanjeprimjeraizspomenutihkomentaraurađenajekompletnastatistika.No,budućidajeradograničenprostorom,ovdjesupredoče-nisamonajznačajnijiprimjeri.

Također,trebakazatida,uzevšiuobzirprirodutemetezastupljenostizvoraicitatavezanihzanju,zaobjašnjenjesvihmogućihoblikatemejedanraddoi-masenedovoljnimipotrebnojedasenaovutemuobjavedetaljnaistraživanjauoblikuknjige.

68 Tema broja: mevlana DželaluDDin rumi

Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.

2. Pozadina istraživanjaIstraživanjavezanazatemuovestudijemogućejevršitipremadvijetematskegrupe:

2.1. Prva i druga sufijska tradicijaPrvaidrugatradicijaislamskogsufizmapoznatesuipodnazivompraktičnisufizam

iteorijskisufizam.Ranije,kaododataktemi,objavljenasuiistraživanjaopraktičnomiteorijskomsufizmu.Međutim,značenjaiosobenostiovihdvijutradicijadetaljnosuobrazloženiuraduMirBaqeriFarda(1391/2012)podnaslovomPraktični i teorijski sufizam ili prva i druga sufijska tradicija2teuknjiziHistorija sufizma 2(1394/2015).

2.2. Usporedba Mevlaninog sufijskog pravca s Ibn Arebijevim pravcemDosadanijeobavljenonitijednoodvojenoisveobuhvatnoistraživanjekojebiobjasnilo

tradicijuisufijskipravacMevlaneiliIbnArebija.PostojestanovitipokušajidaseobjasnirazlikaizmeđuIbnArebijevihiMevlaninihstajališta.Naprimjer,Chittick(2000,2001)uradovima“IbnArebi,Mevlanaipromišljanjaojedinstvubitka”odbaciojemogućnostdajeMevlanabiopodIbnArebijevimutjecajem.Amin(1379a,1379b/2000)uradutakođerobjavljenomudvadijelapodnaslovom“PromišljanjeoidejnojveziMevlaneiIbnArebija”MevlaninsufijskipravacsmatrarazličitimodIbnArebijevog.Uistomkon-tekstuiDaštiuradovima:“IbnArebijevaRiznicaiMevlaninaMesnevija”(1382a/2003),“MevlanaiIbnArebijevateorijaolijepimimenimaiatributima”(1382b/2003),“Po-ređenjeIbnArebijevogiMevlaninograzmišljanjaopredodređenostiislobodnojvo-lji”(1384b/2005)i“SavršeničovjekuRiznici i Mesneviji”(1384/2005)komentiraojeiobjasniorazlikeurazmišljanjimaovadvaautoraospomenutimtemama.IHajatijan(1389/2010)jeizložiopojedinerazlike,kaoisličnostipromišljanjaizmeđunjihdvojicenatemusavršenogčovjekauradupodnaslovom“Komparativnoistraživanjeopotpu-nomčovjekupremaIbnArebijuiMevlani”,nastojećida,objašnjavajućiuzrokposto-janjasličnihstavovaMevlaneiIbnArebija,odbaciIbnArebijevutjecajnaMevlanu.

3. Prva i druga sufijska tradicijaSedmostoljećepoHidžri,odnosnovrijemeukojemjeMevlanaživio,predstavlja

jedanodveomavažnihperiodauhistorijiislamskogsufizma.Sjednestrane,utompe-rioduprvasufijskatradicijadostižefazuzrelostiisavršenstva,anjeneosnoveiučenjaproširilisusenavelikidioislamskihzemalja.Također,mnogimuslimanitihpodručjatrudilisusedaslijededuhovniputiusavršavajuseusvjetlutihobičajaipostupaka.Sdrugestrane,utomperiodupojavilasenovasufijskatradicija,anjeneosnoveiučenjarazlikovalisuseodprvetradicijeasnovimkonceptomtežilajedavanjuodgovoranapitanjanakojaprvasufijskatradicijanijeponudilaodgovorilinijeuspjelaodgovoriti.

Razlikeizmeđuovihdvijutradicijamoguseistraživatiuokvirupetosnovnihte-matskihcjelina:odredišteicilj,metoda,jezik,temeipojmoviteodgojniaspekt.GlavnipravcidoVIIstoljećapoHidžrinisusemeđusobnorazlikovaliuprincipima,arazli-kaseogledalajedinoumanjebitnimaspektima,načinuiredoslijeduetapaduhovnogputovanjatebrojuetapanaputu.No,rasprostranjenipravciuVIIstoljećupoHidžriiposlijenisuimaliistastajalištanatimprincipimaisrazmjernosnačinompercipi-ranjatihpetcjelinadijelilisusenanekolikogrupa.(MirBaqeriFard,1391:73–83,MirBaqeriFard,1394:8–22)

2 Nasloviizvornikaovogisvihdrugihradovanavedenisuuliteraturi.(Prim.ur.)

69

Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.


Ciljobijusufijskihtradicijajestestizanjedospoznaje,aliseobjašnjenjeitumače-njekojenudedvijetradicijeospoznajimeđusobnorazlikuju.Uprvojtradicijiosno-vaspoznajezasnivasenadvamatemeljima:Bogičovjek.SpoznajaBogarezultatjespoznaječovjeka.Stogaspekta,akojeduhovnikputnik–salikuspiodosegnutispo-znajuduše–nefsa, spoznajaBoganesumnjivopostajedionjegovesudbine.Uovojtradicijisavputnikovtrudtemeljisenatomedaspoznasvojemjestoirazumijesvo-juvezusaStvoriteljemitimslijedomstignedospoznajeBoga.(Isto,1393:9;1391:74)Udrugojtradicijitaspoznajaimatriosovine:Bog,čovjekibitak.SpoznajaBogapovezanajesaspoznajomčovjekaispoznajombitka.Naosnovuovesufijsketradici-je,kadasedostignepotpunaspoznaja,čovjekupoznasebeibitak,atimredoslijedomtečeuvoduteologijuilispoznajuBoga,samospoznajuiontologijuilispoznajubitka.(Isto,1391:75,1394:11)

Toneznačidaučenjaciprvetradicijenisugovoriliobitku,negojenjihovanamje-rapokazatida,snjihovetačkegledišta,prvo:spoznajabitkanijeuvjetzadostizanjedospoznajeBoga,idrugo:dajenačinnjihovogpercipiranjabitkaupotpunostidru-gačijiodautoradrugetradicije.

Načinnakojiautoriprvetradicijegledajunabitakjesteistikaoikodgrupefilo-zofaiteologa“teorijeposrednika”.Iztograzloga,shodnonačelu“izjednogjesamojedno”,onisuzagovornicipočetkastvaranjaodpojedinačnogijedinstvenogIshodi-šta,aizmeđujednogIshodištaimnogihstvorenjauvodeposrednike,kaoštojedesetstupnjevaintelekta.Takvopercipiranjebitkaimaznakoveiobilježjakojasepojavlju-juudjelimateologa,filozofaiislamskihučenjaka.Njihovaterminološkasferapunajekomentaraiterminakojisekoristeutumačenjuovoganačela.

Udrugojsufijskojtradiciji,prvo:ontologijajepostojantemeljspoznajeBoga,abezpoznavanjabitkanemožesedoćidospoznaje.Drugo:njihovateorijaobitkunetemeljisena“teorijiposrednika”ioninisuuvjerenjadaizmeđujednogIshodištaistvorenjapostojiposrednik.PremanjimaBogimarazličitaimenaiatributekojiGaočituju,auniverzumopstojibezposrednikaočitovanjaBožijihimenaiatributa.(MirBaqeriFard,1391:80)Naosnovutogaspektapojaviosenoviterminološkiaspekt,anatemeljunjihpisanisusufijskitekstovidrugetradicije.Tiaspektisetuitamopo-negdjepronalazeuizdanjimaovesufijsketradicije.

Ovedvijesufijsketradicijemeđusobnoserazlikujuikadajeriječopristupu:auto-riprvetradicijejedinimpouzdanimsredstvomzastjecanjespoznajesmatrajusrčanaotkrovenjaiduhovnaosvjedočenja.No,udrugojtradiciji,poredotkrićaicitiranja,zadostizanjespoznajeracionalnaideduktivnametodatakođersesmatrajuznačajnima.(Isto,1391,76–77;1394,14)

Razlikaugnoseologijibilajepovodomdaiusferitemairazumijevanjadvijusufij-skihtradicijabuderazličitostiinaosnovutogasufijskijeziksvakeodnjihimajedin-stveneisebisvojstveneizrazeispecifičnosti.(Isto,1391:79–83;1394,17–22)Zbogtogajeodgojniokvirsvaketradicijepostojannaosnovuspoznajnogokviratetradici-je,aspoznajniokvirovedvijesufijsketradicijemeđusobnojeveomarazličit,pričemusustrukturainačinnjihovapoučavanjaiodgojatakođerzasebni.

Uzoveuvodnenapomenemožeseobjasnitidokojemjereserazlikujupravcikojisuseformiralinaosnovumišljenjaautoraprvetradicijeodmetodakojesuusklađenepremamišljenjimaautoradrugetradicijeteukojojmjerisuudaljeninjihovinačinipercipiranjaspoznaje.Ovotemeljnopitanjeaktivnoježarišterazlikaimimoilaženjačijasvjetlostobuhvatamnogesufijsketemeirazmišljanjadvijerasprostranjenetra-dicijeuVIIstoljećupoHidžri.Takosemožezaključitidaseosnoveprvetradicije


Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.

razlikujuodnačelaiučenjadrugesufijsketradicijeidajedansufijskiprincipnemožeuspostavitijednakodnossobjematradicijama.Naprimjer,kadajeriječobitku,jedanautornemožepriznavatisrednjemišljenjeitakonaosnovudrugeteorije,kojaodba-cujeinegiratuteoriju,tumačitiporedakbitka.

AkoMevlaninprincipubrojimousufijskepravceprvetradicije,višenemožemoobjašnjavatiitumačitinjegovupoezijusukladnoIbnArebijevimnalazima,kaoias-pektimanjegovihučenikaisljedbenika;iliobrnuto,akoosnoveMevlanineteorijesmatramojednakimrazmišljanjimadrugetradicije,neophodnojedanjegovestihoveinterpretiramoupravonaosnovupraviladrugetradicije.Naosnovutoga,zaistraži-vanjebilokojegsufijskogdjelapotrebnojeuprvomreduodreditisufijskipravacau-toratogdjela.Takavprincipočitjeiupogledutumačenjasufijskihtekstova.StogasvakikomentatorprilikomtumačenjaMesnevijemoranajprijeispravnoshvatitiira-zumjetiMevlaninsufijskipravac,aondasebavitiinterpretacijomovogadjela.Beztoga,komentarnijenaučnokredibilaninatomputućenaićinaelementarneproble-meineispravnosti.

UovomradunetežimotomedagovorimoosuštiniMevlaninogsufijskogpravca,alićemo,budućidajetoneophodno,ukazatinavezunjegovogpravcasdvasufijskapravca.BrojnesukontekstualnenaznakeiobilježjauMesnevijiidrugimMevlani-nimdjelima,apostojeibrojnirazlozikojisupokazateljtogadaosnovesufijsketeori-jeDželaluddinaRumijaimajusličnostisosnovamaprvetradicijeiMevlanauovomdjelu,kaoiusvojimostalimdjelima,objašnjavaučenjaiznačenjatesufijsketradicije.ZbogtogaseMevlaninasufijskateorijaucjelinirazlikujeodIbnArebijevogprav-ca.Naosnovupettematskihcjelina(okojimajebiloriječi),kaoosnovazarazlikova-njeprveidrugesufijsketradicije,možesestećijasnaslikaoMevlaninomsufijskompravcuiobjasnitidajenjegovametodapotpunousklađenastemeljimaprvetradicije.

Uprvojcjelini,odnosnoodredištuicilju,Mevlanatonastojiprimijenitikakobipronašaoupravotuspoznaju,azakojomsutragaliučenjaciprvetradicije.Koddrugecjeline,odnosnonačinastizanjadospoznaje,onjeizabraoupravometodupomoćukojesviuprvojtradicijistižudospoznaje.Kodtrećecjeline,također,Mevlaninsu-fijskijeziksadržispecifičnostisufijskogjezikaprvetradicije.Kaoštojeispomenutoranije,četvrtacjelina(temeipojmovi)proizašlajeizprvedvijeitakođerjenjihovoobilježje.Naosnovutoga,Mevlanajetemeipojmoveobjasniotakodasuutemeljeninaosnovamaprvetradicije.Mevlanajeistotakoupetojtematskojcjelini,dakleod-gojnomaspektu,daoprednostupravotojmetodizakojususebiliodlučiliiučenjaciprvetradicije.(MirBaqeriFard,1394:88–90)

Međuovihpetcjelina,temeiznačenjaumetodologijisufijskihistraživanjazauzimajuizrazitovažnomjesto.Zbogtogaseusufijskimdjelimaostalačetirifenomena(odredišteicilj,način,sufijskijezikiodgojniaspekt)javljajuuobli-kubrojnihiraznovrsnihtemaipojmova.Prematome,tradicijaipravacsvakogučenjakailisufijskogdjelamožeseobjasnitianalizomsufijskihtemaipojmova.Upravonaosnovutogaovajrad,izmeđupetspomenutihaspekata,koncentriranjenaaspekttemaipojmova.

AnalizakomentaraMesnevijepokazujedaoniutompogleduimajudvaozbilj-naproblema:jedanjetajdakomentatoriMesnevijeniuuvodusvogkomentara,aninadrugimmjestima,koherentnoitemeljnonisuobrazložiliosnoveMevlaninogsufijskogprincipainisudalijasnuslikunatutemu.Iakosenaosnovuterminološ-kogaspektaiizraza,temaisadržajaupotrijebljenihukomentarumožepretposta-vitikakavjestavsvakikomentatorimaooMevlaninomsufijskompravcu.Drugi

71

Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.


problemjestetajštokomentatoriMesnevijenisuispravnorazumjeliMevlaninsu-fijskiprincip.Postojećipokazateljiialuzijeukomentarimapokazujudasukomen-tatoriurazumijevanjuMevlaninogpravcabilizaokupljenipretpostavkamainisuimalikoherentanplantumačenjastihovaMesnevije.

4. Kritička analiza komentaraKaoštojeinavedeno,komentatoriMesnevijeusvojimkomentarimanisuseuop-

ćetrudiliobrazložitiMevlaninsufijskiprincipinjegovespecifičnosti.Ali,naosnovunjihovihpojedinihnagovještaja,možesezaključitidasunekiodnjihshvatilirazlikudvijesufijsketradicijeirazlikeuIbnArebijevimiMevlaninimrazmišljanjima.Doduše,nekiopetnisupridavalipažnjuovimveomabitnimrazlikama,premdasusvikomen-tatoriupraksizakomentiranjeMevlaninihstihovamanje-višekoristiliIbnArebijevamišljenja.Naosnovutoga,mogusenabrojatidvijegrupekomentatora:

1. OnikojisutražilirazlikuizmeđuMevlaninogiIbnArebijevogprincipa;2. Onikojinisuprepoznalirazlikuprincipaovedvojicepjesnika.NajznačajnijikomentatorprvegrupejeBediuzzamanForuzanfar,kojiusvomko-

mentarujasnonavodi:“OvajkomentarimazaciljponuditiargumentdajeiMevlanaprihvatioteorijuMuhjiddinaIbnArebijaisljedbenikaškoleemanacije,štojošuvijeknijeposvejasno.”(Foruzanfar,1367,I:69)

On,također,nakonkonsultiranjaknjigeKašf-e asrar-e ma’navi dar šarh-e abyat-e Masnavi, kaojednogodizvoratrećegtomakomentaraMesnevije,uvezistimpiše:“Oviuvodi(temeknjigeKešf el-esrar)temeljesenamišljenjimaigovorimaIbnAre-bijaunjegovimknjigama,aiSadruddinaMuhammedaIbnIshakaKonjebijauknjiziMiftah el-gajb i Tefsir sure FatihapodutjecajemjeistraživanjakojejeDavudQeisarinaveonapočetkuKomentara Fususa,štoinemanekevelikevezespromišljanjimaha-zretiMevlane.”(AkbarAbadi,1383,IV,1587–1588;Bahrel-ulum,1384:28)

ForuzanfarnaodređenimmjestimanijeprihvatiomišljenjekomentatorakojisustihoveMesnevijekomentiralipremaukusuIbnArebijainjegovihsljedbenika.(Fo-ruzanfar,1367,IX:1;Isto,III:1144)ZanimljivojedajeForuzanfar,također,nara-zličitimmjestima,očemućeposlijebitiopširnijeriječi,tragaozaIbnArebijevimas-pektimazapotrebekomentiranjaMevlaninihstihova,aponekadnijeobraćaopažnjunarazlikuizmeđutedvijetradicije.Idrugikomentatori,poputAkbarabadijaiBahrel-uluma,uprkostomeštosuzakomentarMesnevijenajvišekoristiliosnoveitemedrugesufijsketradicije,upojedinimstavovimaupoređivalisuMevlanuiIbnArebija.Toznačidaniunaznakamanisubilisvjesnirazlikameđuovimdvamaprvacima.(Akba-rabadi,1383,IV:1587i1588;Bahrel-ulum,1384,IV:28)

DrugagrupasuonikojinisushvatilirazlikeizmeđuMevlaninogiIbnArebijevogprincipa.Ovagrupaponekadkomentirastihoveputemsloženogaspektatemaobijutradicija.Kaoštojenavedeno,osnovaontologijeuprvojtradicijiizgrađenajenateo-rijiposrednika,audrugojtradicijinaemanacijiistine.Jasnojeusvakomslučajudasuobjeoveteorijeupotpunostirazličiteinemožeseuistomtrenutkuvjerovatiuobje.No,pojedinikomentatoritrudilisusedaizobjeteorijekoristejedanbrojstihovazakomentiranje.(Sabzevari,1374,I:17,140)IForuzanfarjetoponekadradio.(Foru-zanfar,1367,III:1183)

Također,napojedinimmjestimasvignosticipredstavljenisuujednojskupini,asastanovištanjihovihontološkihgledišta.(Homaji,1385:475;Foruzanfar,1367,II:


Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.

424,440)Očitojedaje,uzveomavelikurazličitostsufijskihprincipa,potrebnopre-ispitatitakveteorije.Nickolson,kojisenalaziuovojposljednjojgrupi,otišaojeida-ljeiMevlanunanekinačinvidiokaoIbnArebijevogsljedbenika:“UovomidrugimodlomcimaupotrebemetaforajeplaštučenjukojejeIbnArebiizrazioliričnimfilo-zofskimjezikom.(Fusus:224,12)Trag posjeduje samo nestalo, a ne i postojeće.OvdjećunavestiobjašnjenjeDavudaQeisarija(ukratko)...”(Nickolson,1378,III:1330)

4.1. Metoda upotrebe tema i pojmova druge tradicije u komentarima MesnevijeRanijejeukazanonatodasugotovosvikomentarikorištenjemosnovadrugetra-

dicijeprevalilijedannenaučnipututumačenjustihovaizMesnevije.Tatemaupoje-dinimkomentarimajavljasemanje,dokudrugimačiniosnovukomentara.Naosnovutoga,načiniupotrebeučenjadrugetradicijeukomentarimaMevlaninepoezijemogusepodijelitiudvijegrupe.

4.1.1. Komentar stihova na temelju osnova druge sufijske tradicijeZnatandiokomentaraMesnevijetemeljisenaosnovamadrugetradicije,takoda

seprikupljanjemtakvihprimjeramoženapisatiopsežanrad.Uvezistim,samspo-mennekolikoistaknutihprimjerabitćedovoljan.

UkomentarustihovaLamenta naja,upoglavljuo“naju”iobjašnjenjustajalištaoduhovnomiščeznuću,korištenesutemeostepenimaegzistencije,prvomsvijetutajni,prvommaterijalnomsvijetu,pritajenimstvarnostima,drugomsvijetutajni...(Džami,1380:84–85)Najistanjesmatranstepenomjednoćeilistepenommaterijalnogsvi-jeta(Ankaravi,1388,I:6,34),kaoiprvimsvijetomtajniiprvomočevidnošću(Bahrel-ulum,1384,I:2,18,228,354;III:153;Isto,V:14,159itd;Sabzevari,1374,I:20;II:212;III:43,81,380itd.)“Odvojenost”suistotakonazvaliemanacijamaindividu-alizma.(HadžeEjjub,1377,I:15)

PoredLamenta naja,inaostalimmjestimamogusepronaćitakveteme.(Akba-rabadi,1383,I:24;III:1246,1085,1209,1448;IV:1785...;Foruzanfar,1367,I:235;Nickolson,1378,VI:1996;Šahidi,1373,II:50;Golpinarli,1371,III:853)

UtjecajdrugetradicijenakomentareMesnevijeizraženjedotemjeredasusepojedinikomentatoriprilikomtumačenjastihovaeksplicitnopozivalinaIbnArebi-jevadjelaidjelanjegovihsljedbenikakaoštosu:SadruddinKonjeviiDžami.Nekiodtihkomentara,poputkomentaraAkbarabadija,Bahrel-ulumaiAnkaravija,punisupozivanjanaFusus el-hikem i Futuhat.(Ankaravi,1388,I:24,26,33,274,275;II:605i678;IV:54;VI:1127...;Akbarabadi,1383,I:92,208,306,775i776;III:1249,1130;VI:2491...;Bahrel-ulum,1384,I:157,427;III:147,309;VI:89,23,193,29...)

4.1.2. Upotreba Mesnevije kao motiva za tumačenje tema i pojmova druge sufijske tradicijePojedinikomentatoriMesnevije,kaoštosuAkbarabadi,Bahrel-ulum,Sabzevari

iNickolson,komentarupojedinihstihovadodalisukomentarekojinepomažuko-mentaru,tenijebilopotrebezanjihovimizlaganjem.Većinatihobjašnjenjazapra-vojetumačenjemišljenjaistavovaIbnArebijainjegovihsljedbenika.Ustvari,tiko-mentatorikoristilisusestihovimaMesnevijeusvrhuobjašnjenjaitumačenjetemaipojmovadrugesufijsketradicije.

Toseponavljaukomentarima.(Akbarabadi,1383,I:22,71,37–38,357,436,745,746,762–763;III:1044–1069...;Bahrel-ulum,1384,I:90,240,347,360,383;III:2,112,134;IV:184...;Sabzevari,1374,I:369,278;Nickolson,1378,I:353–354;III:1192;IV:1436,1477)

73

Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.


4.2. Uključivanje tema i istraživanja vezanih za drugu sufijsku tradiciju u komentare MesnevijeDrugavažnatema,kojaje,također,pokazateljstilakomentatoraukomentiranju

Mesnevije,amožeseupotrijebitiizapisanjekomentaraubudućnosti,jesteobjašnjenjegrešakaukomentarustihovaMesnevije.Kaoštojenavedeno,najznačajnijerazlikedvijesufijsketradicijejavljajuseuoblikurazlikautemamaipojmovima.Sobziromnaosnov-nerazlikeizmeđudvijutradicija,njihovesufijsketemeistajalištadijeleseudvijegrupe:

1. zajedničketemekojesusekoristileuobjetradicije;2. specifičnetemekojesubileuupotrebiirasprostranjenejedinoudrugojtradi-

ciji(MirBaqeriFard,1394:17–20).Sdrugestrane,sufijsketemeisadržajimogusepodijelitiutrigeneralnegrupe:1. teologija,2. ontologija,3. antropologija.Svakaodovihgrupaobuhvataodređenediskusije.Ikaoštojeznačajandiorazlika

dvijesufijsketradicijeobuhvaćenutemiontologije,najznačajnijemanjkavostikojesenalazeukomentarimatakođersuzastupljeneuovojsferi.

4.2.1. Ontologija

4.2.1.1. Pojava egzistencije. Pojavaegzistencije,kojasesmatrajednomodnajvažnijihsufijskihtema,običnose

komentiraitumačinaosnovuhadisi-kudsija:“Bio sam skriveno blago, a onda poželjeh da budem spoznat, pa stvorih svijet.”Ovajhadisbiojeufokusupažnjeobjetradicije,alijenačinnjegovatumačenjaunjimarazličit.Naosnovutoga,pojedinikomentato-ritrudilisusedaMevlaninemisliuovompogledutumačenatemeljuIbnArebijevetačkegledišta.NajvažnijistihoviMesnevijeuovompoglavljujesusljedeći:

Blago skriveno bijaše, a onda puninu rasprši I svijet sjajniji od Svoda nebeskog načini. (MesnevijaI:129)

Rasprostrli bijasmo i jedan dragulj svi skupaPrije nego dođosmo do zemnoga svijeta.Svi dragulj jedan bijasmo poput Sunca,Čisti i nepatvoreni bijasmo kao voda.Pošto oblik dadoše tom čistom svjetlu,Brojnost nasta kao sjenka na kruništu.Krunište uništite, katapultom gađajte,Da razlike u skupini što su ovoj izgube se. (Isto:34)

S Bogom Višnjim htjede što iz ništavilaU trenu stvori sto svjetova poput ovoga. (Isto:27)

Stihovi“Rasprostrlibijasmoijedandraguljsviskupa...”tumačenisukaovišaema-nacijaiemanacijailistepenjedinstvastvorenjaunevidljivomsvijetusuštine.(Anka-ravi,1388,I:308,HadžeEjjub,1377,I:78)


Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.

Ukomentarustiha“Blagoskrivenobijaše...”ukazanojenaIbnArebijevaraz-mišljanjaupogleduhadisa:“Biosamskrivenoblago,aondapoželjehdabudemspoznat,pastvorihsvijet”itemeBožijihimenainjihovihsimbola,tejepredstav-ljenčovjekkaosimbolsuštineilisveukupnostiimena.(Bahrel-ulum,1384,I:368,106,245)Ilisuih(stihove)povezalis“jedinstvompostojanja,jedinstvomstvorenja,emanacijomIstine,zapletomiraspletomsvijeta,jedinstvomupluralitetuiplurali-tetomujedinstvu;pitanjemsjedinjenjaapsolutnogjedinstvasbrojnimstvorenjima”(Homaji,1385:210);tetemamakaoštosu“stepeniščezavanjavlastiteesencije”,“emanacijaesencije”,“arhetipiilinepromjenljiveesencije”,“stepennenarušenejed-nosti”itd.(Foruzanfar,1367,III:1184;Isto,I:227)

4.2.1.2. Egzistencija Egzistencijasesmatranajvažnijomtemomdrugesufijsketradicije.Vjerovanjeu

jedinstvoegzistencijetemeljjesufijskograzmišljanjaIbnArebijainjegovihsljedbe-nika.Zaista,sviautoridrugetradicijevjerujuujedinstvopostojanja;Premdaune-kimsegmentimanedijeleistamišljenja.Sdrugestrane,autoriprvetradicijenemogusesmatratizagovornicimajedinstvaegzistencije.(Kakaji,1383:110–118;Chittick,1379:202;Chittick,1380:111–118;Mahmudijan,1388:61)Gotovosvikomentatori,neobazirućisenaoveteme,nastojalisuizsvakogmogućegstihauzetinekisegmentkakobiMevlanupredstavilijednimodonihautorakojivjerujuujedinstvoegzisten-cije.Upravonaosnovutogaukomentarustihakaoštojeovaj:

Prva duša drugu je dušu potakla,Riba truhne od glave, a ne od repa (MesnevijaIII:476),

kojijejasnonatragutumačenjateorijeuzroka,onisupokrenuliraspravuonivoimaegzistencije.(Akbarabadi,1383,III:1383;Bahrel-ulum,1384,III:259)Ukomenta-rujednogdrugogstihapoputovog:

Kako me iz Trstikovca otkinušeMuško, žensko za mnom suze liše. (MesnevijaI:5)

Mi smo ništavilo iako se čini da postojimo.Ti si Apsolutni iako se čini da Te nema. (Isto:30)

Rasprostrli bijasmo i jedan dragulj svi skupaPrije nego dođosmo do zemnoga svijeta. (Isto:34)

Pošto je bezbojnost postala zatvorenikom boje,Jedan je Musa s drugim Musaom zaratio. (Isto:111)

Učinio je od ništavnog veličanstveno postojanje, A prikazao je u liku ništavnog to postojanje. (MesnevijaV:773)

75

Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.


Također,nastojalisudainterpretirajustihovenaosnovuontologijedrugesufijsketradicijeinaistraživanjakaoštosu“arhetipi,stepenjednosti,iščezavajućabit,skri-venonadskrivenim,jedinstvopojavnogipojave,emanacijajedinstvaupluralitetu,stapanjemnoštvaujedinstvu,jedinstvoegzistencijeijedinstvostvorenja”.(Anqaravi,1388,I:6;HadžeEjjub,1377,I:16;Bahrel-ulum,1384,V:110;Sabzevari,1374,V:151;Homaji,1385:128;Foruzanfar,1367,I:284)

4.2.1.3. Epifanija / otkrovenjeEpifanijaseubrajameđuključnepojmoveobjesufijsketradicijeionajejednaod

usmenihzajedničkihkarakteristikaovedvijetradicije.Kodprvetradicijeepifanijupovezujustemomzapažanjaidijelejenatrirazličitaranga:aktivnaepifanija,opisnaepifanija,epifanijaličnosti.Naosnovutogapostojanjetrispomenutevrsteepifanijeredoslijedomnazivaju“prisustvosrca”,“otkrovenje”i“osvjedočenje”.(Kašani,1376:129–131)Međutim,koddrugetradicijeepifanijanalazidrugačijeznačenjeimiješasestemompojavljivanjabitkaihijerarhijesveopćegpostojanja.Koddrugesufijsketradicije,razvojegzistencijeodsažetostikaopširnostiiodskrivenostidopojavnostidogađaseputemepifanije.Natemeljutogaprvootkrovenjestvarnostinazivaju“naj-svetijaemanacija”,adrugu“svetaemanacija”.(MirBaqeriFard,1391:80;Rahimijan,1383:168–169)KomentatoriMesnevijenisuuočilitakobitnestvariiprilikominter-pretiranjaMevlaninihstihovaitumačenjanjegovihpromišljanjaepifanijusuupotre-bljavaliunjenomznačenjudrugetradicije.

Komentirajućistihove“Ispuniosinamovuželju,adatonismonitražili/Svimasiotvorioriznicudobrote”shvatilisutokaonajsvetijuemanacijuisvetuemanaciju.(Akbarabadi,1383,I:154)Dokustihu“Poštopticabezgranicakafezadopade/Ri-ječiBožijedušisekaopripovijestukazaše”smatralisudase“obmana”sastojiod“bo-žanskemanifestacijeuatributima”(Sabzevari1374,I:109)Iliondakadasustihove“Tebisvakogačasatrebasevraćatiimrijeti/IPoslanikjekazaodaječasovajsvijetzemni”povezalisaznačenjemepifanijeudrugojtradiciji.(Foruzanfar,1367,II:439)

4.2.1.4. ArhetipiArhetipisesmatrajuneophodnimkodjedinstvaegzistencijeivažnomtemomkada

jeriječohijerarhijisveopćegpostojanja.Svijetimaginacije,suština,pripravnost/spre-mnostidrugotakođersuponekaduključeniuovuraspravu.JedanbrojkomentatoraMesnevije,sobziromnatodasmatrajudajeMevlanavjerovaoujedinstvoegzistenci-je,nabrojnimmjestimanastojedonekleiskoristititemuarhetipakakobikomentiraliMevlaninepjesme.Naprimjer,“skriveno”ustihu“Pogledajkakosejedanrodnavrsterazdijelio/Vidiskrivenokakojeupojavnostividljivopostalo”smatralisustvarnosti-maiarhetipima(Akbarabadi,1383,I:888);“unutarnjesuštine”ustihu“Suštesušti-ne,kojesupočelosvihpočela/Znajdaiunjimarazlikeipodvrsterojese”predstavilisukaoarhetipe.(Nickolson,1378,II:881,702)Sdrugestrane,nabrojnimmjestimazainterpretiranjestihovacrpilisuznačenjaarhetipa.(Isto,I:93;Bahrel-ulum,1384,V:120;Isto,I:127;Isto,III:377,381;Sabzevari,1374,I:184,160,238;Isto,II:195;Isto,III:452idr.)

Jednaodsporednihtemauraspravioarhetipimajestepitanje“spremnosti”ili“spo-sobnosti”.3Uontologijidrugesufijsketradicijesvakiprikrivenirealitetimakapacitetčijasepojavausvijetutemeljiupravonanjemu.KomentatoriMesnevijeukomentaru

3 Kapacitetzaprihvatanjebitka.


Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.

pojedinihstihovaMesnevijedržalisuseraspravaudrugojtradicijiinterpretirajućiMevlanineriječi.Doterascjepkanostivišedolaziukomentaruovakvihstihova:

Niti smo bili mi, niti je bila naša molbaVelikodušnost Tvoja čuje i ono naše neizrecivo. (Mesnevija,I:31)

On je darom nas obdario prije nego zaslužismo, A od nas samo nevjerovanje i prikrivanje vidio. (Isto,III:439)

On je sposobnost i talent darovaoDar je srčika a sposobnost kora njegova. (Isto,V:797)

Bahrel-ulum,Sabzevari,NickolsoniForuzanfartumačećiovestihoveinterpretiralisupojmovearhetipa,sposobnostiispremnosti.(Bahrel-ulum,1384,I:98;Sabzevari,1374,I:69;Nickolson,1378,I:115;Foruzanfar,1367,I:260)

4.2.1.5. ImaginacijaNamnogimmjestimauMevlaninimdjelimamožeserazumjetidajeimaginacija

jednaodvažnihtemanjegovemisli.Doduše,uovomradunemamoprilikutumačitiimaginacijuinjenoznačenjepremaMevlaninomnauku,alitemaokojojbisedalopromišljatiutompogledujestedaseimaginacijaudrugojsufijskojtradicijitakođersmatrajednomodveomavažnihtema.(Aštijani,1370,483)Unatočtomeštoseima-ginacijauobjetradicijeubrajameđunajvažnijeteme,pojedinikomentatoriMesnevije,neobraćajućipažnjunarazličitaznačenja,ukomentarimaMesnevijemiješalisurazu-mijevanjeizprveidrugesufijsketradicije.Najznačajnijistihovikojesukomentatorikoristiliusvojimkomentarimaukojimasuimaginacijuuzimaliuobziruznačenjudrugetradicijejesusljedeći:

Stizao je iz daljine poput mlađaka,Nepostojeći bijaše, ali postoji u imaginaciji.Kao da u duši ne postoji snaga imaginacije,A vidi kako svijet čitav u imaginaciji postoji! (Mesnevija,I:8)

LahurijeSvijet izvora – Najistansmatrao“sferombožanskogznanja”“kojanani-voujedinstvajestesamasuština”.Akbarabadi,NickolsoniŠahidiukomentarunave-denihstihovasvijetimaginacijesmatrajusvijetomsimbola.(Akbarabadi,1383,I:401;Nickolson,1378,I:428;Šahidi,1373,I:26–27)

4.2.1.6. NištaviloMeđudrugimključnimtemamatumačenjarazlikegledištaautoraprveidru-

getradicijejestetemaništavila.Autoriizdrugetradicijedajuobjašnjenjaoništavilukojasunapojedinimmjestimaupotpunostirazličitaodučenjaautoraizprvetradi-cije.Naosnovutoga,udrugojtradicijidiskusijuopojmuništavilapovezujusuniver-zumomarhetipa.Uprvojtradicijipojamništavilanematakavpoložaj,budućidaseutojtradicijitemaarhetipaapsolutnonerazmatra.PojedinikomentatoriMesnevije,

77

Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.


neobraćajućipažnjunaovuvelikurazliku,pojamništavilauMevlaninimpjesmamashvatalisuitumačilionakokakosutoradiliautoriizdrugetradicije.Najznačajnijistihovikojisuinterpretiraninaovajnačinsusljedeći:

Mi smo ništavilo iako se čini da postojimo.Ti si Apsolutni iako se čini da Te nema. (Mesnevija,I:30)

Svijet imaginacija uži je od svijeta ništavila,Zato se iz imaginacije rađa tuga golema. (Isto:138)

Učinio je od ništavnog veličanstveno postojanje, A prikazao je u liku ništavnog to postojanje. (Mesnevija,V:773)

Iz ništavila ka postojanju u vremenu svakomeGospodaru, kreću se mnogobrojne karavane. (Isto,I:86)

S Bogom Višnjim htjede što iz ništavilaU trenu stvori sto svjetova poput ovoga. (Isto:27)

Ukomentaruovihstihova“ništavilo”supogrešnosmatrali“arhetipima”.(Anqaravi,1388,I:276;Akbarabadi,1383,I:78;Foruzanfar,1367,II:745,227)

4.2.2. Spoznaja čovjeka Spoznajačovjekauobjesufijsketradicijeubrajaseuosnoveteologije.Zbogtogase

prvaidrugatradicijaubrajajuuosnoveteologije.Utompogleduprvaidrugatradicijasenerazlikuju.Najvažnijarazlikaovedvijetradicije,kadajeriječospoznajičovjeka,tičeseraspraveomjestuidefiniranjučovjeka,kaoitemabogougodnosti.Komentato-ri MesnevijelutajuuvezisovimtemamatakoštoMevlaninestihoveizprvetradicijekomentirajunatemeljuIbnArebijevihgledištaizdrugetradicije.

4.2.2.1. ČovjekIbnArebičovjekasmatra“savršenimstvorenjem”.(IbnArebi,1370,I:48)Qeysa-

riotomepišesljedeće:“Univerzumuterminologijiovogpravcapredstavljasvijetusmislusvijeta,aneusmisluistine,čakidajetosinonimzapotpunupostojanostkodposmatrača.Onjeovdjeuznačenjukomponente.Želiojedavidiiizvorištanjegovihimenainjegovusamusuštinuusveukupnompostojanjusvihčinjenicasvijeta,poje-dinostiikonstrukcija.Premanjegovomstupnju,taprisutnostlišavaimenaiosobineznačenjafunkcijaikarakteristikaipopratnihpojava.”(Qeysari,1375:329)

Natemeljutoga,IbnArebismatradačovjekposjedujedvijestrane:“Bogjenaodređeninačinzaštitaroba,arobjenajedandruginačinzaštitaBožija,pasetimslijedommoguimatirazličitatumačenjasvijetaegzistencije:možegasenazvatistvorenimilizbiljskim;možegasepojmitiikaozbiljustvaranja.”(IbnArebi,1385:717,607)Štaviše,IbnArebirazlogstvaranjačovjekaisuštinunjegovapostojanja


Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.

povezujes“arhetipima”.Naosnovutoga,onuskladusasvojimfilozofsko-gnostičkimsistemominaosnovuuvjerenjaujedinstvoegzistencijenastojiobjasnitiistinučo-vjeka.Mevlanastimuvezismatradasučovjekudatedvijedimenzijepostojanjaispominjeihkao“dušu”i“tijelo“:

Tijelo duši a ni duša tijelu nije skrivena,Ali duša opet okom ne može biti viđena. (Mesnevija,I:5)

Dušapredstavlja“ljudskiduh”,atijelo“zemnuegzistenciju”.(Hajjatijan,1389:44;Qanbari,1388:52)Tomišljenjenetemeljisenajedinstvuegzistencijeiidejnogpore-tkadrugetradicije,negojeusklađenopremarazmišljanjimaautoraizprvetradicijeinaosnovuučenjaduhovnihučitelja,šejhovaprijeMevlane,kakvisubiliSanaiiAttar.Također,sobziromnatodaarhetipinepostojeunjegovomidejnomsistemu,suštinupostojanjačovjekatakođernedovodiuvezus“arhetipima”.

KomentatoriMesnevije,neobraćajućipažnjunaMevlaninusufijskutradiciju,čo-vjekauMesnevijiinterpretirajunaosnovuIbnArebijevogimišljenjadrugihauto-raizdrugetradicije.Naprimjer,Ankaravinavodisljedeće:“Svakoonajkoodizvoradalekoostane/Žudizavremenomkadseponovosastatće–pritumačenjuovogadistihapotrebanjeuvodkojisnjimimaposebnuvezuakojasenaziva‘genealogijombožanskihatributa’,dokse‘spoznajnimoblicima’nazivajuarhetipi,aarhetipetrebarazumjetikao‘oblikeBožijihimena’.No,čovjekovabitmanifestacijajesvihbožan-skihatributa.”(Anqaravi,1388,I:14)

Uostalimkomentarima,također,upravonaosnovuistihIbnArebijevihpromišlja-njateoslanjanjemnanjegoveriječi,komentirajusestihovipoput“Adembijašeokosvjetlostiprvopostale/Dlakaštouokunađesegolemajepoputplanine”(Akbara-badi,1383,I:544;Bahrel-ulum,1384,III:4;Isto,VI:196);“PohvaluAdemaštomuimespominjem/IskazatinećusvedagadoDanasudnjegspominjem”(Foruzanfar,1367,II:457;Isto,III:1123)i“Upotpunomogledalutebeubeskrajuugledah/Utvomokusvojobrisugledah”(Šahidi,1373,I:30).

4.2.2.2. Muškarac i ženaIbnArebiprilikompisanjateorijeontologijenastojaojepredstavitivezuizmeđuBo-

žijihimenai“arhetipa”poputodnosamuškarcaižene.Naosnovutoga,Božijaimenado-imajusepoputmuškarcakojiimaaktivnuulogu,aarhetipimogućegsurecipijentipoputžene.UposljednjempoglavljuFususanavodisesljedeće:“AkadaGazamisliusebi–itouvidužene–vidigakaočinioca.AkadagazamislineprizivajućislikukojujeoNjemuobrazovao,tadanjegovapojavadjelujezbunjujuće.Stogajenjegovaistinitapojava,itouvidužene,najpotpunija,budućidatadaposmatraIstinu,bezobziranauzbuđenje,iposmatraizduše,bezobziraštojeisamnaročitoushićen.Upravozbognavedenog,Po-slanik,s.a.v.s.,volioježene,budućidajeunjimauspijevaopronaćipotpunuslikuIstine,zatoštonikadanijetragaozaIstinomuskraćujućisebimaterijalno,aAllahdoistaneovisiostvorenjima.Akokojimslučajemlicekojeseposmatrabudeteškodokučivo,aposmatranjelicapodrazumijevasamonjegovumaterijalnustranu,tadasvjedočenjeIsti-neposredstvomženepostajenajpotpunijesvjedočenje.Najjačavezajestebrak,budućidapodsjećanabožanskuuputustvorenjimadatragajuzaNjegovomslikomkakobiGasamostalnospoznali,jerihjeOnstvorio,uspravioiudahnuodioSebeunjih,aNjego-vapojavauopipljivimstvarima,kaoiuskrivenim,jestIstina.”(IbnArebi,1370,I:217)

79

Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.


NatajnačinmuškaraciženauIbnArebijevom,kaoiuidejnomsistemunjego-vihsljedbenikaikomentatoranjegovihdjela,zauzimajuposebnomjesto.OvatemanalaziseiukomentarimaMesnevije,tesutakokomentatori,neobraćajućipažnjunarazlikuizmeđuMevlaninogiIbnArebijevogmišljenja,nasvakommjestugdjejetobilomogućeopisivalimišljenjadrugetradicijeutompogleduiupotrebljavaliihzainterpretiranjestihovaMesnevije.

Prematome,odnosmuškarcaiženezauzimaznačajnomjestouIbnArebijevomopusu,opusunjegovihsljedbenikaikomentatoranjegovihdjela.Ovatema,međutim,našlajesvojemjestoiukomentarimaMesnevije,akomentatorinasvakommjestunakojemjetobilomogućenavodetumačenjedrugetradicije,neobraćajućipažnjunarazlikeizmeđuIbnArebijaiMevlane.TojeprimjetnoupričioDakukijuinjegovimkerametimaili,pak,naprimjerustihovaukojimasejavljajupojmovi“muškaracižena”.Akbarabadiuvezistimpiše:“Ukazivanjesvijećauočimasedmericeljudi:poređe-njemsedamsvijećaslicimasedmericeljudiželisekazatikakoBožijaimenaulazeupojavneobjekte,kaoštomuškaraculaziuženu.Stogasuuovimstihovimaprikazaneulikusedmericemuškaraca.”(Akbarabadi,1383,III:1202;Isto,I:304)

Bahrel-ulumtakostihove“(Žena)odrazHakkaje,stvorenjenije/Stvoriteljje,kaodastvorenjeinije”tumačinaosnovuviđenjaIbnArebijaomuškarcuiženi.(Bahrel-ulum,1384,I:316,244)Foruzanfar,također,nakonkomentaraistogstiha,prenosiIbnArebijevapromišljanjaiz27.poglavljaFususa,kaoigovorepojedinihkomenta-torakojisuspomenutistihinterpretiralinatemeljuIbnArebijevogmišljenja.(Foru-zanfar,1367,III:1035)Nickolson,također,tragomIbnArebijevihrazmišljanja,utompogledukomentirastih:“Mustafajedošaodaskladmeđ’ljudimauspostavi/Govorimi,oHumeira,govorimi!”(Nickolson,1378,I:302,349)

5. ZaključakKomentiranjenekihodnajznačajnijihstihovaizMesnevijenijemogućebezuvida

uMevlaninsufijskipravac.Stimuvezi,ukomentarimaMesnevijepostojeozbiljninedostacisobziromnaMevlaninsufijskipravac.Niujednomkomentarunisuobja-šnjeneosnoveMevlaninesufijskemetodeinjegoveosobenosti.Osimnekolicineko-mentatora,poputForuzanfara,ostalinisuuopćeobratilipažnjunarazlikuizmeđuMevlaninogsufijskogpravcaiIbnArebijevemetode.ČakseiForuzanfarukomen-tiranjuodređenihstihovakoristiosnovamadrugetradicije.

IbnArebijevapromišljanja,kaoistavovinjegovihsljedbenika,odražavajuseugo-tovosvimkomentarima,unekimaviše,unekimamanje.NedostatakovihaspekataukomentarimaMesnevijeostvarujeseudvaoblika:1.interpretiranjustihovanaosnovutemeljadrugesufijsketradicije;2.upotrebiMesnevijekaomotivazatumačenjeosnovaitemadrugesufijsketradicije.

Također,velikibrojutjecajnihkomentatoradrugetradicijeprilikomkomentiranjaMevlaninepoezijevraćasetemamaizontologije,dokdrugigovoreospoznajičovjekaispoznajiBoga.Najfrekventnijamjestanakojimakomentatorigriješeprilikominter-pretiranjastihovaMesnevijetičusepojmovapojaveegzistencije,postojanjainjegovihstepena,otkrovenja,arhetipa,ništavila,čovjekatemuškarcaižene.

Imajućiuvidunavedeno,neophodnojeozbiljnopreispitatimetoduistraživanjaiko-mentiranjatekstovate,uzevšiuobzirmanjkavostiineispravnostikomentaraMesnevije,ne-ophodnojenaovoveomavažnoiznačajnodjelonapisatinovikomentar,kojićenatemeljuMevlaninogidejnogsistemaisufijskogpravcaobjasnitiiinterpretiratistihoveizMesnevije.


Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.

1. Kaoštojeuprethodnomistraživanjuspomenuto,prijeovogaobavljenasuistraživanjaupogleduus-poredbeIbnArebijevogiMevlaninogmišljenja.ChitticknegirapostojanjeIbnArebijevogutje-cajanaMevlanuismatradaizmeđuovedvojicepostojevelikerazlike.(Chittick,1380:110–118)Dašti,također,unekolikoradovadokazujedasuIbnArebijevaiMevlaninasufijskametodame-đusobnorazličite.(Dašti,1382:170i171;Ibi-dem,1382:66i67;Isto,1384:84–85)MajalHa-ravi,također,smatradajesufijskametodaautoraHorasana,međukojimajeiMevlana,drugačijiuodnosunaistumetoduIbnArebijainjegovihučenika.(IbnArebi,1375,uvod:30i31)HamajitakođervjerujedajeMevlaninametodadrugačijaodIbnArebijeve.(Kašani,1376,uvod:45)

2. UpogleduMevlanineteorijenatemu“imagina-cije”dosadajenapisanonekolikoradova:“Barra-sī-ye moqāyesei-ye mafhūm-e xiyāl az didegāh-e Ibn Arebī va Moulānā”(Komparativnaanalizaznače-njaimaginacijesIbnArebijevogiMevlaninogaspekta)AlavizadeaiTaqavija(1388);“Barrasī-ye

tatbīqī-ye ma’nā va ğāyegāh-e xiyāl dar Masnavī va ārā-ye Aflātūn”(Komparativnaanalizaznače-njaimjestaimaginacijeuMesnevijiiPlatono-vimpromišljanjima)HalabijaiAlijarija(1391).

3. “Postojanje”uizrazuoveporodice(bivstvovanja)sastojiseizpostojanjasvijetazaradnjegovogpo-stojanja,nepostojanjaistine.Iakojepostojanje(kawn)uusporedbisapsolutnimpostojanjem(woğūd)imaloistoznačenje.Aovdjeimazna-čenjestvorenja:odnosnoOn(istina)ježeliodaizvoriBožijihimenailiizvorNjegovebitividiupostojanju,dabudesveobuhvatnostistinasvije-ta,bilodajeriječonjihovojjedniniilimnožini.Takvopostojanjeuskladusnjegovimstepenimaupotpunostiobuhvatalijepa(Božija)imenaiatributepremaokolnostima,djelovanjima,oso-bitostima,njihovimpotrebama.

4. Budućidačovjekistinusvjedočiuženi,njego-vosvjedočenjejepasivno.Asobziromnatodanju(ženu)svjedočiusebi,jersepojavilaiznjega,ondajetoistovremenoosvjedočenjeuaktivnomsmislu.

Bilješke

LiteraturaĀštiyāī,SeyyedĞalāloddīn,Šarh-e moqad-

dame-ye Qeysarī,AmīKabīr,Tehrān,1370.IbnArabī,MohammadbenAlī,Fosūs al-hi-

kam,Ğeld-eewwal,ez-Zahrā,Tehrān,1370.

ĀqāHoseynī,HoseinwaOmīdZākarīKīš,“Barrasīwanaqd-ešorūh-eMasnawībātekīyebartawağğoh-eānhāberawāyāt,peywastegī-yeebyāt-ewamatn-eMa-snawī”,Adabwazabān-eDānešgāh-eŠahīdBāhnarKermān,broj34,godina16.

_______ Resāel-e Ibn Arebī,Moqaddame,ko-rekturaiunošenjefusnotaNağīb-eMāyelHarawī,Tehrān:Moulā,1375.

_______ Fosūs al-hikam–prijevodiana-lizaMohammadAlīMowahhedwaSa-madMovahhed,Ljetopis,Tehrān,1385.

_______ Fosūs al-hikam–prijevodikorekturaMohammadXāğūyī,Tehrān:Moulā,1387.

_______AkbarĀbādī,WalīMohammad,Šarh-e Masnawī-ye Moulawī mousūm be Maxzano-l-esrār,Ğeld-eewwal,sewwom,ċahāwašešom,Qatre,Tehrān,1383.

_______Emīn,SeyyedHasan,“Ta’mmolīdarpeywand-efekrī-yeMoulawīwaIbnArebī(2)”,Motūn-e pažūhī-ye adabī,broj13,1379B.

_______Enqrawī,Esmā’īl,Šarh-e Kabīr-e Enqraī bar Masnawī-ye Moulawī,Ğeld-eewwal,dowwom,ċahāromwašešom,pri-jevod:EsmatSetārzāde,Negārestān-eketā,Tehrān,1388.

_______Bahrel-olūm,MohammadbenMohammad,Tafsīr-e ’er fānī-ye Ma-snawī Ma’nawī,Ğeld-eewwal,sewwom,ċahārom,panğomwašešom,Īrānyārān,Tehrān,1384.

_______Ğāmī,Abd ar-Rahmān,Mo-raqqa’-e neynāme-ye Ğāmī,Markaz-enašr-edānešgāhī,Tehrān,1380.

_______Chittick,William,“IbnArebī,Moulānāwaandīše-yewahdat-ewoğūd(1)”,Pažūhešhā-y-e falsaf ī-ye kelāmī,broj5i6,1379.

_______Chittick,William“IbnArebī,Moulānāwaandīše-yewahdat-ewoğūd(2)”,Pažūhešhā-y-e falsaf ī-ye kelāmī,broj7i8,1380.

Halabī,AlīAsġarwaŠamsīAliyārī,“Barra-sī-yetatbīqī-yeme’ānīwağāygāh-exiyāldarMasnawīwaārā-yeAfalātūn”,Mat-šenāsī-ye adab-e fārsī,broj16,1391.

XāğeEyyūb,Esrār al-ġeyūb: šarh-e Ma-snawī-ye Ma’nawī,Ğeld-eewwal,analizai

81

Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.


bilješkaMohammadĞawādŠarī’at,Esātīr,Tehrān,1377.

Xayyātiyān,Qodratollāh,“Barrasī-yetatbīqī-yeensān-ekāmelaznazar-eIbnArabīwaMo-ulawī”,Xaradnāme-ye Sadrā,broj61,1389.

Daštī,SeyyedMohammad,“Moqāyese-yewah-dat-ewoğūddarFosūs-eIbnArebīwaMa-snawī-yeMoulawī”,Ma’āraf,broj58,1382a.

_______“Moulawīwanazarīye-yeesmāwasafā-eIbnArebī”,Ma’āraf,broj59,1382a.

_______“Ensān-ekāeldarFosūswaMasnawī”,Haft āsemān,broj28,1384a.

_______“Moqāyese-yenazarāt-eIbnArebīwaMoulawīdarbāb-eğabarwaextiyār”,Ketāb-e māh-e edebiyyāt wa falsafe,broj95,1384b.

Rahimiyān,Sa’īd,Mabānī-ye erfān-e nazarī,Semat,Tehrān,1383.

Sabzawāī,Molāhādī,Šarh-e Masnawī,Ğeld-eewwal,dowwom,sewom,Wezārat-eEršād-eEslāmī,Tehrān,1374.

Salmāsīzāde,Ğawād,“Moškelhā-yešārehān-eMasnawī-yeMa’nawī-yeMoulawī”,Wahīd,broj197,1355.

Šağarī,Rezā,Mo’araf ī wa naqd wa tahlīl-e šorūh-e Masnawī: Šorūh-e fārsī wa mouğūd dar Īrān,AmīrKabīr,Tehrān,1386.

Šahīdī,SeyyedĞa’far,Šarh-e Masnawī, ğeld-e ewwal wa dowwom, elmī wa farhangī,Te-hrān,1373.

Alawīzāde,FarzānewaMohammadTaqwī,“Barrasī-yemoqāyeseī-yemafhūm-exiyālazdīdegāh-eIbnArebīwaMoulānā”,Ğostārhā- -ye adabī,broj166,1388.

Forūzanfar,Badī’ozamām,Šarh-e Masnawī-ye šarīf,Ğeld-eewwal,dowwomwasewwom,Zawār,Tehrān,1367.

Qanbarī,Baxš’alī,“Xāstgāh-eatwārwase-rešt-eensāndarMasnawī”,Pažūš-e zabān wa edebiyyāt-e fārsī,broj15,1388.

Qeysarī,Dāwod,Šarh-e Fosūs al-hikam,Elmīwafarhangī,Tehrān,1375.

Kāšānī,’EzoddīnMahmūdbenAlī,Masāba-ho-l-hodāye wa meftāh al-kefāye,korektu-ra,uvodiunošenjefusnotaĞalāloddīnHamāyī,Homā,Tehrān,1376.

Kākāyī,Qāsem,“Šeyx’AlāoddouleSemnānīwanazariyye-yewahdat-ewoğūd”,Andī-še-yedīnī,broj10,1383.

Goulpīnarlī,Abdalbāqī,Nasr wa šarh-e Ma-snawī, ğeld-e sewwom,prijevodiobja-šnjenjaToufīqSobhānī,Sāzmān-eċāpwaentašārāt-eWazārat-eEršād-eEslāmī,Tehrān,1371.

Lāhūrī,MohammadRezā,Mokāšefāt-e ra-zawī,Rūzne,Tehrān,1377.

Mahmūdiyān,Hamīd,“Wahdat-ewoğūdwawahdat-ešohūddarerfān-eeslāmī;Mafhūmšanāsīwapīšīne-yeān”,Faslnā-me-ye taxassosī-ye erfānī,broj20,1388.

Moulawī,ĞalāloddīnbenMohammad,Ma-snawī Ma‘nawī,Ğeld-eewwal,sewwomwapanğom,korekturaRainoldI.Nickol-son,Hormos,Tehrān,1390.

Mīrbāqerīfard,SeyyedAliAsgar,“Erfān-eelmīwanazarīyāsonnat-eewwalwadowwom-eerfānī? (Ta’amolīdarma-bānī-yetasawwofwaerfān-eeslāmī)”,Pažūhašhā-ye adab-e erfānī (Gūhargūyā),broj22,1391.

_______Tārīx-etasawwof2,Samat,Te-hrān,1394.

Nickolson,ReynoldElin,Šarh-e Masnawī Ma’nawī-ye Moulawī,Ğeld-e ewwal,dowwom,sewwom,ċahāromwašešom,Elmīwafarhangī,Tehrān,1378.

Hamāyī,Ğalāloddīn,Moulawīnāme; Mo-ulawī ċe mī gūyad?,Ğeld-eewwal,Homā,Tehrān,1385.

AbstractCommentaries on Masnawi and neglecting

Mevlana’s Sufi traditionEhsan Raeisi

The position and importance of Masnawi in the interpretation of Sufi themes and the interest of readers for it were the reason for writing commentaries on this significant work as well as the gradual spreading of the practice as a unique Sufi literary current in


Živ

a B

ašt

ina

, br.

12

., g

od

. 4.

different times and parts of the world. Every commentary on Masnawi has interpreted Mevlana’s poetry through different approach and structure. Those interpretations have numerous literary and Sufi benefits; nevertheless, many shortcomings are evident in them as well. One of the most striking of those shortcomings is commentators’ neglect of Mevlana’s Sufi way. When it comes to Mevlana’s Sufi way, it is noteworthy that he is ranked among the group of spiritual teachers of the first Sufi tradition; for this reason, his reflections are completely different from those of Ibn Arabi, one of the authors of the second Sufi tradition.

Based on that, it is not correct to refer to meanings and themes from the second Sufi tradition in order to interpret Mevlana’s reflections. The author of this paper has con-ducted research and analysis of the commentaries of Masnawi in a completely new way, in which context he attempted to offer new discoveries. With regard to this, the most important commentaries of Masnawi, from the beginning to the present, have been researched with the special focus on his Sufi way. In almost all the commentaries an error has been made, whereby Mevlana’s Sufi way was attributed to the second Sufi tradition. However, those commentaries differ in the proportion and manner of using meanings and themes of the second tradition when interpreting Masnawi.

Keywords: Ibn Arabi, the first Sufi tradition, the second Sufi tradition, commentaries on Masnawi, Masnawi, Mevlana.

Ehsan Raeisi Prijevod s perzijskog jezika: Merisa Đido ......74) U drugoj tradiciji ta spoznaja ima...

Documents

Transcript of Ehsan Raeisi Prijevod s perzijskog jezika: Merisa Đido ......74) U drugoj tradiciji ta spoznaja ima...