e-pv 3716

privredni vjesnik

3 7 1 6

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 27. veljače 2012.Godina LVIII / Broj 3716.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

IndustrIja plastIke I gume

tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom plastike i gume uspjele su

ostvariti 6,5 milijardi kuna prihoda - što je više i od farmaceutske industrije

Snažnijom proizvodnjom

po uvozu

>>10-11

pOseBanprIlOgeen infoŠto donosi Enterprise Europe Network

GradI se U Lonjskom PoLjU / festIVaL tjestenIne / PredstaVLjanja tVrtkI / hrwwwatska / sVIjet fInancIja

rast prihoda u loša vremenaPetrokemija, Đuro Đaković, kraš, Podravka samo su neke od domaćih tvrtki koje i u krizi bilježe značajne pluseve tema tjedna

str. 4-5

Potpore za filmaše40 milijuna kuna podijelit će ministarstvo kulture preko haVc-a, a cilj je privlačenje koprodukcija u hrvatskuaktUaLno

str. 6

Porezni savjetnikdonosimo informacije o nekoliko bitnih promjena na koje poduzetnici trebaju obratiti pozornostaktUaLno

str. 8

intervju: miniStar rada mirando mrSićza aktivne mjere zapošljavanja ove je godine predviđeno 28 posto više sredstava nego lani. riječ je o 358 milijuna kuna>> 6-7

šok i panika u viroviticina adrese poduzetnika i obrtnika stigla su nova rješenja o komunalnoj naknadi s računima većim do gotovo 500 posto!>> 12

3Broj 3716, 27. veljače 2012. UVODwww.privredni.hr

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,

financijski savjet? pvinfoZa Vas tražimo odgovore > > [email protected]

Uspješno smo odradili prvu i ušli duboko u dru-gu fazu integracije Droge Kolinske, što je pridoni-jelo rastu prodaje i dobiti unatoč vrlo nepovoljnim uvjetima u makroeko-nomskom okruženju. Iako očekujemo da će s makro-

ekonomske strane 2012. godina biti najmanje jednako izazovna, uvjereni smo u daljnji rast i poboljšanje profi-tabilnosti Atlantic Grupe. Kako bismo ostvarili rast, fo-kusirat ćemo se na ostvarivanje sinergijskih potencijala, organski rast kroz aktivan brend menadžment i inovaci-je, troškovnu optimizaciju, efikasno upravljanje rizici-ma te daljnje ispunjavanje financijskih obveza.

Trošarinsko opterećenje cigareta, koje je poraslo za čak 80 posto u samo dvije godine, znatno utje-če na duhansko tržište i poslovanje TDR-a u BIH. Cijene naših proizvoda u 2011. godini minimalno su korigirane, znatno ma-nje od promjena koje diktiraju izmjene trošarina. Ta-kvu smo odluku donijeli uvažavajući gospodarsku si-tuaciju i standard građana, a nauštrb vlastitih prihoda i zarade. Kako BiH i dalje ima značajno niže porezno opterećenje od EU direktiva, očekujemo i daljnji rast trošarina.

Uspjeli smo u 2011. ostvariti pozitivne rezulta-te i nadmašiti tržište, koje i dalje bilježi negativni trend. Što se premije tiče, prešli smo milijardu kuna iz godina prije krize, a kontinuiranim ulaganjem u razvoj inovativnih proi-

zvoda te širenjem prodajne mreže dodatno smo učvrsti-li lidersku poziciju u životnim osiguranjima. Temelji za uspješno poslovanje i dalje će biti ostvarenje solidne ra-zine profitabilnosti, konzervativna politika investiranja te fokus na kvalitetno upravljanje troškovima.

Emil TEdEschi, prEdsjEdNik UpraVE aTlaNTic GrUpE:

daVor TomaškoVić, prEdsjEdNik UpraVE Tdr-a:

Boris Galić, prEdsjEdNik UpraVE alliaNZa:

Duboko u drugoj fazi

Trošarine guše tržište

Opet preko milijarde

Š to su zapravo po-duzetnički inku-batori i trebaju li

nam uopće? Kako izmje-riti uspješnost inkubato-ra? Radi li inkubacija? Sve su ovo pitanja koja nam se sve češće postav-ljaju kada želimo odgo-voriti na osnovno: mogu li poduzetnički inkubato-ri opravdati svoje posto-janje?

Poduzetnički inkuba-tori poduzetnicima počet-nicima olakšavaju poslo-vanje u prvim godinama njihovog poduzetničkog života (subvencionirani najam poslovnog prosto-ra i niz usluga koje podu-zetnik dobiva u inkubato-ru). Najvažnija usluga je profesionalno mentorira-nje poduzetnika, odnosno svakodnevni rad s podu-zetnikom.

Uspješnost inkubato-ra izmjerljiva je kroz ne-koliko osnovnih kriteri-ja, primjerice postotak poduzetnika početnika čija poslovanja prežive prvu, drugu, petu godi-nu od osnivanja. Kriterij su i broj radnih mjesta ili broj poduzetnika u inku-batoru. Ovi kriteriji, me-đutim, ako se ne tumače pravilno, mogu biti ne-dovoljan ili čak pogrešan pokazatelj. Pri njihovoj ocjeni bitna je pravilna usporedba: primjerice, je

li postotak preživljava-nja tvrtki iz inkubatora zaista veći od prosjeka? Za taj podatak potrebno ih je usporediti sa slič-nim tvrtkama iz iste in-dustrije. Bi li možda broj poduzetnika u inkubato-ru, ili broj radnih mjesta, bio isti i da nije bilo in-kubatora, odnosno koli-ko je novonastalih radnih mjesta nastalo kao direk-tan ili indirektan utjecaj inkubatora? Ovo pita-nje postaje naročito važ-no kada se pitamo jesmo li maksimalno iskoristili novac uložen u inkubator (novac poreznih obvezni-ka) i postoje li neki drugi instrumenti u koje je taj novac mogao biti bolje

uložen? Jesmo li odlučili podržati one poduzetnike kojima nužno treba po-moć (jer bi inače propali na tržištu), ili smo odlu-čili podržati one poduzet-nike koji imaju najve-ći potencijal ostvarivanja

dodane vrijednosti, izvo-za i u budućnosti otvara-nje što većeg broja radnih mjesta?

Jedna od važni-jih koristi je činjenica da inkubatori potiču po-duzetničku kulturu i pro-moviraju poduzetništvo. Ovo je osobito važno kada se uzmu u obzir poražavajući rezultati istraživanja poduzetnič-ke kulture koja provodi GEM (Global Entrepre-neurship Monitor), pre-ma kojima je Hrvatska uvijek među zadnjima po kriteriju motiviranosti za otvaranje vlastitog po-

sla. Kako Hrvatska usko-ro ulazi u EU, upravo inkubatorima postaju do-stupni sve veći izvori fi-nanciranja. To nas dovo-di do bizarne situacije da lokalne zajednice uopće ne moraju razmišljati je li potrebno otvoriti inkuba-tor ili ne. Pa koja to lokal-na zajednica ne bi htjela “pokupiti” novac od EU-a? Na sreću (ili nesreću!), za dobivanje novca od EU-a najčešće je potreb-no prvo pokazati uspješ-nost i potencijal.

Dakle, pravo pita-nje koje bismo si treba-li postaviti nije radi li in-kubacija, nego kako ona radi i kako će dati mak-simalni doprinos? No, sve to još uvijek ne daje odgovor na pitanje koji bi model inkubatora bio najbolji i najučinkovi-tiji. Je li to model pre-ma kojem su inkubato-ri u vlasništvu lokalnih zajednica (kao kod nas), ili su privatni (SAD), ili su možda javno privat-nim partnerstvom dani na upravljanje privatniku koji kao uvjet nastavka upravljanja ima dostiza-nje određenih postavlje-nih ciljeva (Novi Zeland ili Izrael)? No sigurno je jedno - ako je dobro vo-đen, inkubator je moćan alat. A loše vođen inku-bator je beskoristan.

G(h)osT komENTaTor: TomislaV šErić, dirEkTor podUZETNičkoG iNkUBaTora Bios, osijEk

poduzetnički inkubatori - da ili ne?prema istraživanjima poduzetničke kulture koja provodi GEm (Global Entrepreneurship monitor), hrvatska je među zadnjima prema kriteriju motiviranosti za otvaranje vlastitog posla

kako hrvatska uskoro ulazi

u EU, upravo inkubatorima

postaju dostupni sve veći izvori

financiranja

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna antonić, andrea marić

novInaRI: dr. Uroš dujšin, jasminka Filipas, Franjo kiseljak, Zdravko latal, ljiljana lukić, Boris odorčić, sanja plješa, svetozar sarkanjac,krešimir sočković, lada stipić-Niseteo, jozo Vrdoljak, igor Vukić, drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

lEkTURa: sandra Baksa, Nina lolić

FoToGRaFIja: christian - david Gadler

Pv GRaFIka: stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, siniša paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: dea olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000E-mail: [email protected]

privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: privredni vjesnik d.o.o. kačićeva 9, 10000 Zagreb, p.p. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: ankica čorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

TISak: slobodna dalmacija d.d.

4 Broj 3716, 27. veljače 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

*vijesti

Istječe rok za porezne prijave Porezna uprava Ministar-stva financija produljila je rad područnih ureda i is-postava kako bi se građa-nima olakšalo podnošenje godišnjih prijava poreza na dohodak za 2011. godi-nu u zakonski određenom roku. Prijave poreza na dohodak za prošlu godi-nu zaprimat će se u utorak, 28. veljače i srijedu, 29. veljače do 19 sati. Krajnji rok za slanje prijava pore-za poštom je 29. veljače u ponoć. Do petka 24. velja-če zaprimljeno je 279.692 prijave poreza na dohodak za 2011. godinu, od pred-viđenih 750.000 prijava.

GDi Gisdata izvozi u Belize GDi Gisdata Grupa sklo-pila je 1,71 milijun kuna vrijedan ugovor s telekom operatorom Belize Tele-media Limited iz Belizea za servise u oblaku. Gis-data će isporučiti GDi En-semble softver za usluge upravljanja flotama i tu-rističke navigacije uz mo-gućnost dodatnog ugova-ranja softvera za praćenje brodica. GDi Ensemble je do sada instaliran za te-lekom operatore Vipnet (Hrvatska), MTS (Ukra-jina), Vodafone (Mađar-ska), BH Telecom (Bosna i Hercegovina). GDi Gis-data Grupa je tako sa svo-jim proizvodom sada pri-sutna u rasponu od devet vremenskih zona.

Električni automobil na turneji Trgovački lanac dm po-krenuo je zelenu turneju, putovanje električnim au-tomobilom hrvatske proi-zvodnje XD, tvrtke DOK-Ing, od Dubrovnika do Ženeve, na tamošnji sajam automobila. Putem će se automobil puniti električ-nom energijom u dm pro-davaonicama. Cilj turneje je skrenuti pažnju javno-sti na to da je Hrvatska je-dina država u Europi koja ne subvencionira kupnju električnih vozila niti je na

bilo koji način potiče.

Igor Vukić [email protected]

S ektorska kretanja, rezanje troškova i raznolikost poslo-

vanja, elementi su uspje-ha nekolicine hrvatskih kompanija koje su rezul-tatima u posljednje vrije-me odskočile od sivog hr-vatskog prosjeka.

Kutinska Petrokemi-ja je nakon gubitaka u prethodne dvije, u proš-loj godini ostvarila dobit od 107,8 milijuna kuna. Dobit je veća od plana, a i ukupni prihodi su pora-sli 30 posto, na 2,97 mi-lijardi kuna. Ina je ostva-rila dobit u 2011. godini od 1,81 milijardu kuna, što je povećanje od 854 milijuna kuna ili 89 po-sto. Kompanija Đuro Đa-ković imala je prihod od 800 milijuna kuna i dobit od 9,5 milijuna kuna. U 2012. godini očekuju rast prihoda na 1,175 milijar-di kuna i dobit od 25 mi-lijuna kuna. Optimizam kojim je na nedavnoj pro-slavi 91. obljetnice tvrtke zračio predsjednik Upra-ve Zdravko Stipetić teme-

lji se na poslovanju na ra-zličitim područjima: od najave novih narudžbi za Hrvatske željeznice, pre-

ko obrambenog segmenta (borbena vozila u suradnji s Patrijom) do poslova na inozemnim tržištima.

Grupa Podravka ostvarila je 121 milijun kuna neto dobiti što je rast od 44 posto, uz rast proda-je od tri posto. Kraš Gru-pa je u 2011. ostvarila do-bit od 24,9 milijuna kuna, što je povećanje za 28,3

posto. Dobre rezultate po-stigle su Agrokorove tvrt-ke Ledo, Zvijezda i Ja-mnica. Ledo je koncernu donio dobit od 126,7 mi-lijuna kuna (rast od 24,5 posto). Zvijezda je ostva-rila dobit od 40,02 mili-juna kuna, za 87,5 posto veću nego 2010. Jamnica je sa 100,4 milijuna kuna dobiti bila na sličnoj ra-zini kao i prethodne go-dine (dobit je manja 1,7 posto), uz rast prihoda od 10 posto, na 1,18 milijar-di kuna.

Kriza u telekomunikacijskom sektoruNa drugoj strani su velike kompanije s teškom godi-nom iza sebe: Hrvatski te-lekom je smanjio dobit za 1,1 posto (na 1,8 milijar-

di kuna) uz smanjenje pri-hoda za 3,6 posto. Vipnet je prošle godine prikupio 420,7 milijuna eura priho-da, što je 6,9 posto manje nego u 2010. “Nikad pri-je nije zabilježen slučaj da svi mobilni operatori objave pad prihoda i sma-njen broj aktivnih korisni-ka u nekom poslovnom kvartalu”, komentirao je Mladen Pejković, pred-sjednik Uprave Vipneta.

“Ovi krajnje zabrinja-vajući trendovi još jed-nom ukazuju na ozbiljan problem u tretmanu mo-bilnih komunikacija u na-šoj zemlji. Nastavak priti-saka različitih institucija na industriju, umjesto eu-ropskih razmišljanja o te-lekomunikacijama kao infrastrukturi koja omo-gućava rast gospodarstva,

imao bi destruktivne po-sljedice na telekomunika-cije u Hrvatskoj”, dodao je Pejković.

Kriza u telekomunika-cijskom sektoru i smanji-vanje kapitalnih investici-ja odrazila se i na rezultate kompanije Ericsson Niko-la Tesla. Ostvarena je neto dobit od 28 milijuna kuna, ali uz pad prodaje na do-maćem tržištu od 21 posto (264 milijuna kuna). Pad je uslijedio i na područ-ju Rusije i okolnih zema-lja (prihod od 441 milijun kuna). No zato je zabilje-žen porast od sedam posto na drugim tržištima na ko-jima posluje Ericsson (pri-hod od 461 milijun kuna). Kompanija je tako ostva-rila izravnu korist od či-njenice da joj je vlasnik velika multinacionalna kompanija. Prema riječi-ma predsjednice ENT-a Gordane Kovačević, idu-ća godina bit će u tom sek-toru i dalje vrlo dinamič-na, s pritiscima na cijene i potragama za održivim poslovnim modelima. Ra-fael Rybkovski, novi di-rektor financija ENT-a, smatra kako je kompanija dotaknula dno poslovanja u recesiji pa će i rezultati u 2012. ići prema gore.

DruGačIjI poGlED na poslovanjE hrvatsKIh KompanIja

Kome su prihodi ras li u ova loša vremenaMnoge su tvrtke, kaže ekonomist Ljubo Jurčić, tijekom prošle dvije godine popravljale rezultate unutar njim racionalizacijama, kresanjem troškova i otpuštanjima. Taj je prostor sada iscrpljen i iduća će godina biti vrlo izazovna, očekuje on. Ipak, ostaje činjenica da su bro jne domaće tvrtke u krizi ostvarile značajan rast prihoda

Grupa Podravka ostvarila je 121

milijun kuna neto dobiti, što je rast od

44 posto, uz rast prodaje od tri posto

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla poslala je Vladi niz prijed-loga za poticanje razvoja i istraživanja u kompanijama. Prema riječima Gordane Kovačević, predsjednice ENT-a, nastoji se u partnerskom dijalogu s Vladom pronaći novi model jačanja inovativnosti, kako bi se Hrvatska brže približila europskom cilju od tri posto BDP-a uloženih u razvoj i istraživanje. Hrvatska je sada na 0,78 posto. ENT je i prošle godine uložio u nove laboratorije i istraživačke kapacitete. Rezultat je snažan rast prodaje usluga i ino-vacija na vanjskom tržištu pa je i unatoč krizi svih 1650 zaposlenih lani zadržalo svoja radna mjesta.

Odlične rezultate objavila je i Atlantic Grupa: priho-di od 4,7 milijardi kuna i neto dobit od 54,9 milijuna kuna. Atlantic je uz Hrvatsku poslovanje rasporedio u svim bivšim jugoslavenskim državama, zatim u Nje-mačkoj, Velikoj Britaniji, Rusiji... Prema riječima Emila Tedeschija, takva raznolikost stvara sinergijske učin-ke kojima se nadoknađuju nepovoljni uvjeti u ma-kroekonomskom okruženju. Nakon akvizicije Droge Kolinske i njezinim integiranjem u sustav, Atlantic na-stavlja razvijati vlastite brendove koji sada čine 71,6 posto prodaje.

potreban bolji model za inovacije atlantic raste na četiri tržišta

ostvarila lani Kraš Grupa (povećanje za 28,3%) ostvarila Zvijezda (87,5% više nego 2010.)

dobit od 24,9 mil kn( (dobit od 40,02 mil kn

5Broj 3716, 27. veljače 2012.www.privredni.hr

“Rezultati mnogih kom-panija ovise o tome u ko-jim sektorima posluju”, objašnjava ekonomski analitičar Ljubo Jurčić, koji je prošlu godinu pro-veo u biznisu kao pred-sjednik NO Podravke.

Hrana uvijek ide“Pogledajte solidne rezul-tate koje su postigle tvrtke u poljoprivrednoj branši. I u vremenu krize ljudi tro-še na osnovne prehrambe-ne proizvode, katkad čak troše i više nego u ‘nor-malnim’ vremenima. No i tu postoje razlike unutar sektora – Vegeta će se uvi-jek prodavati dobro, ali će recimo pasti prodaja vode u bocama, odnosno, rela-tivno luksuzni i premium proizvodi”, kaže Jurčić.

Prema njegovim ri-ječima, mnoge su tvrtke prošle dvije godine po-pravljale rezultate unu-tarnjim racionalizacija-ma, kresanjem troškova i otpuštanjima. Taj je pro-stor sada iscrpljen i iduća će godina biti vrlo izazov-na. Jurčić ne očekuje pre-više od najavljenog držav-nog investicijskog ciklusa. “Nama trebaju investicije u finalne proizvode. Pro-blem kod naših investici-

ja je u strukturi: ulaganje u infrastrukturu stvara ve-like dugove koje je kasnije vrlo teško vraćati jer nema konkurentnih proizvoda”, rekao je Jurčić. Stoga u ovoj godini očekuje nasta-vak stagnacije ekonomije i pad BDP-a na godišnjoj razini od jedan posto.

Ne odustati od ulaganjaAnalitičari Hrvatske gos-podarske komore u publi-kaciji Gospodarska kre-tanja primjećuju da je u većini grupacija u 2011.

zabilježen pad proizvod-nje. Intermedijarni proi-zvodi smanjeni su 4,6 po-sto, trajni proizvodi za široku potrošnju 5,3 posto, a energije za 8,6 posto. Ne-gativna kretanja još uvijek ublažava porast proizvod-nje netrajnih proizvoda za široku potrošnju (0,8 po-sto) i kapitalnih proizvoda (11,4 posto). Uzlazni trend

od 2,9 posto pokazuje pro-izvodnost rada, ponajviše zbog smanjenja broja za-poslenih za 3,9 posto, na-pominju u HGK-u.

Ivan-Damir Anić, istraživač s Ekonom-skog instituta, kaže da se može očekivati da će i tr-govina na malo u Hrvat-skoj u idućem razdoblju slijediti kretanje ukupnog gospodarstva.

“Zbog sporog opo-ravka maloprodaje može-mo očekivati intenzivniju konkurenciju u tom sekto-ru, kao i borbu za posto-jeći tržišni udjel. U idu-ćem se razdoblju može očekivati da će vodeći maloprodajni lanci i da-lje povećavati svoj tržiš-ni udio”, ocijenio je Anić.

U tom će sektoru i da-lje važnu ulogu imati mar-ketinške aktivnosti radi povećanja prihoda.

Anić smatra da unatoč kriznom razdoblju malo-prodajne tvrtke ne smiju odustati od ulaganja u za-državanje lojalnih kupa-ca, inovacije u asortima-nu, ulaganja u marketing, razvoj vlastitih trgovačkih marki, poboljšanje kvali-tete usluge i efikasnu pro-mociju.

Objava solidnih rezul-tata pojedinih kompanija nije donijela bitne poma-ke u cijeni njihovih dioni-ca na Zagrebačkoj burzi. Analitičari su zaključili da su ulagači još uvijek skep-tični dok se ne vide prvi rezultati Vladinih mjera, a i sumnjaju da će ove godi-ne te tvrtke ponoviti proš-logodišnje rezultate.

Kome su prihodi ras li u ova loša vremenaMnoge su tvrtke, kaže ekonomist Ljubo Jurčić, tijekom prošle dvije godine popravljale rezultate unutar njim racionalizacijama, kresanjem troškova i otpuštanjima. Taj je prostor sada iscrpljen i iduća će godina biti vrlo izazovna, očekuje on. Ipak, ostaje činjenica da su bro jne domaće tvrtke u krizi ostvarile značajan rast prihoda

Samo Ledo je koncernu Agrokor donio dobit od 126,7 milijuna kuna, što je rast od 24,5 posto

ostvarila Zvijezda (87,5% više nego 2010.)

dobit od 40,02 mil kn

G ospodarstvo je dosadašnj im mjerama Vlade

rasterećeno za oko pet mi-lijardi kuna, a sljedeći je korak povećanje kapitala HBOR-a za 500 milijuna i jamstvenog fonda Hrvat-ske agencije za malo gos-podarstvo (HAMAG) za milijardu kuna, najavio je ministar poduzetniš-tva i obrta Gordan Maras na radnom ručku Hrvat-ske udruge poslodava-ca. HAMAG bi, u Mara-sovoj viziji, trebao postati one stop shop za poduzet-nike, preko kojega će se oni koji imaju dobre pro-jekte povezati s lokalnim vlastima i financijskim institucijama te će dobiti potporu za realizaciju pro-jekata. HBOR bi istodob-no trebao preuzimati više rizika kako bi poduzetnici mogli brže i jeftinije doći do kredita.

Do računice od pet milijardi kuna rastereće-

nja Maras je došao zbra-janjem učinaka smanje-nja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje za dva postotna boda – što gospodarstvu ostav-lja 2,5 milijardi kuna go-dišnje – potom smanjenja doprinosa za šume i vode za 50 posto, privreme-nog ukidanja spomenič-ke rente - što je rastereće-nje od 300 milijuna kuna - te ukidanja poreza na reinvestiranu dobit, što je rasterećenje od još dvije

milijarde kuna. Iako nije želio ko-

mentirati sporna zakon-ska rješenja o retroak-tivnom oporezivanju neisplaćene dobiti, Ma-ras je obećao da će biti potpora poduzetnicima za sve potrebne korekcije kada se neka odredba po-kaže dvojbenom. Najavio je i uključivanje malih poduzetnika u investicij-ske projekte u energeti-ci vrijedne osam milijar-di kuna. (D.Ž.)

VećA JAMSTVA ZA MALe poduZeTnIke

HAMAG-u milijardu kuna više

Hup poZIVA MLJekAre nA prekId proSVJedA

do dogovora - razgovorom Hrvatska udruga po-slodavaca, koja u svom članstvu ima i proizvo-đače i otkupljivače mli-jeka, podržava i brani zakonsko pravo svako-ga da demonstracija-ma i prosvjedima izraža-va svoje nezadovoljstvo i tako brani svoje interese, no isto tako podržava i brani ustavno pravo sva-koga na rad. Zbog toga osuđuje blokiranje jav-nih prometnica i tvornica, jer se time na nelegitiman način onemogućava život građana i gospodarska ak-tivnost, poručio je direk-tor HUP-a Davor Majetić. “Ovakvim načinom de-monstriranja stvara se ve-lika gospodarska šteta te nepotrebna atmosfera sile, straha i ucjene, što ne pri-

donosi normalnim prego-vorima dviju strana’’, re-kao je Majetić.

Poslodavci smatra-ju da otkupnu cijenu mli-jeka moraju u razgovori-ma, za stolom, temeljem argumenata i međusob-nog uvažavanja dogova-rati isključivo proizvođači mlijeka i mljekare koje ot-kupljuju njihove proizvo-de. Otkupna cijena tržišna je kategorija o kojoj se is-ključivo na tržišnoj osno-vi dogovaraju proizvođač i kupac. Kako kažu u Hr-

vatskoj udruzi poslodava-ca, inzistiranje na zahtje-vima koji nisu realni u trenutačnoj gospodarskoj situaciji ni u skladu s ob-vezama Hrvatske prema Europskoj uniji, a provo-de se na nasilan način pre-ma drugima - nije put koji vodi rješenju problema.

HUP je pozdravio sporazum koji su prerađi-vači mlijeka postigli s di-jelom proizvođača, a osta-le je pozvao na prekid prosvjeda i pristupanje tom sporazumu. (K.S.)

6 Broj 3716, 27. veljače 2012.INTERVJU Privredni vjesnik

Agencija za zaštitu tr-žišnog natjecanja dala je zeleno svjetlo potpo-rama za proizvodnju audiovizualnih djela u ukupnom iznosu od 40 milijuna kuna, koje će davati Ministarstvo kul-ture preko Hrvatskog audiovizualnog centra. Ti poticaji ulaganja za proizvodnju igranih, do-kumentarnih, animiranih i televizijskih filmova ili serija odobravat će se u obliku subvencija u raz-doblju od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2013.

Potpora je usmjere-na i na privlačenje stra-ne produkcije, s ciljem da Hrvatska postane rele-vantna destinacija za pro-izvodnju filmova i televi-zijskih serija uz korištenje domaćih filmskih radnika, opreme i lokacija. Intenzi-tet potpore iznosi 20 posto opravdanih troškova pro-izvodnje pojedinog audi-ovizualnog djela nastalog u Hrvatskoj, ali ne smi-je premašiti četiri milijuna kuna. Istodobno, pojedini korisnik, uz ovu državnu potporu, za iste opravda-

ne troškove može ostvariti i ostale državne potpore, s tim da njihov ukupni iznos ne prelazi više od 50 posto opravdanih troškova. Uko-liko je riječ o proizvodnji pojedinog teškog audiovi-zualnog djela ili djela ni-skog proračuna, taj iznos ne može prijeći 80 posto opravdanih troškova.

U opravdane troško-ve, između ostaloga, spa-daju troškovi otkupa, primjerice arhivskih ma-terijala ili autorskih pra-va, troškovi najma, režije, produkcije, glumaca, sce-narista, kaskadera, kame-re, svjetla, zvuka i slično. Korisnici potpora mogu biti svi poduzetnici regi-strirani u Republici Hr-vatskoj za proizvodnju audiovizualnih djela, ali ne smiju biti u stečaju ili likvidaciji, te moraju is-punjavati svoje zakonske obveze. Strani producen-ti potporu mogu koristiti putem partnerskih doma-ćih tvrtki. (G.Š.)

Započela je provedba projekta Razvoja turi-stičke infrastrukture na području Parka prirode Lonjsko polje, vrijednog 1,23 milijuna eura ili 9,2 milijuna kuna. Pro-jekt je, kroz Program IPA IIIC - Bespovratna sred-stva za poslovnu infra-strukturu, odobren Sisač-ko-moslavačkoj županiji, a trajat će godinu dana. Partneri su Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije, ta-mošnja turistička zajedni-ca, Općina Jasenovac, dok je suradnik Javna ustano-va Park prirode Lonjsko polje. Bespovratna eu-ropska potpora projektu iznosi 75 posto vrijedno-sti ili oko sedam milijuna kuna. Sisačko-moslavač-ka županija i Županijska uprava za ceste sufinan-

ciraju projekt sa 2,3 mili-juna kuna. Neki od glav-nih ciljeva projekta su gospodarski razvoj Lonj-skog polja, unaprjeđenje turističke infrastrukture u Parku prirode, te jača-nje lokalnog poduzetniš-tva i promocija turističke ponude. U sklopu projek-ta, među ostalim, obnovit će se županijska cesta na dijelu 3209 tj. na dioni-ci Jasenovac-Drenov bok

u dužini od 1980 metara. Osim toga, izradit će se poseban marketinški plan razvitka Lonjskog polja, internetska stranica za on-line rezervaciju smješta-ja, a na glavne prometnice postavit će se jumbo pla-kati kako bi što više posje-titelja posjetilo Lonjsko polje. Inače, za aplicira-nje za strukturne EU fon-dove Sisačko-moslavačka županija pripremila je 169 projekata u vrijednosti 1,6 milijardi eura. Od toga je potpuno spreman 51 pro-jekt u vrijednosti 68,5 mi-lijuna eura. Ti se projekti uglavnom odnose na po-boljšanje komunalne in-frastrukture, a potom sli-jede projekti unaprjeđenja društvene infrastrukture te oni u sektoru energetike i obnovljivih izvora ener-gije. (S.P.)

Zeleno svjetlo PotPorama

euroPa sufinancira Projekte u sisačko-moslavačkoj žuPaniji

40 milijuna kuna filmskoj industriji

Razvoj Lonjskog polja

cilj je privlačenje stranih filmskih i televizijskih produkcija, kojima potpora može pokriti 20 posto troškova

jasminka filipas [email protected]

I zmjene Zakona o radu (ZOR), pro-mjene u sustavu mi-

rovinskog osiguranja te mjere zapošljavanja u ovoj godini bile su povod za razgovor s ministrom rada i mirovinskoga su-stava prof. dr. sc Miran-dom Mrsićem.

Što će se točno mijenjati u ZOR-u i zašto?- Već smo više puta rekli da Zakon o radu ne želimo i nećemo mijenjati, osim u dijelu u kojem se govori o kolektivnim ugovorima, točnije članku 262. To je nešto što su svi socijalni partneri shvatili da je ne-održivo. U ovom trenutku imamo kolektivnih ugo-vora koji traju do besko-načnosti.

Znači, promjene nisu zbog pritisaka agencija za kreditni rejting, kako su neki mediji objavili? - Ne, agencije sigurno nisu razlog. Problem je u odred-bi o produljenom djelova-nju kolektivnih ugovora, jer se oni u tom razdoblju ne mogu otkazati ni pro-mijeniti dok se ne posti-gne konsenzus oko toga. Sve ostale odredbe ZOR-a ostaju iste, ne mislimo ni-šta mijenjati. Uporedo s tim donijet ćemo i zakon o reprezentativnosti sindika-ta i poslodavaca u pregova-ranju, a oboje će biti temelj budućih razgovora i prego-vora socijalnih partnera.

Kako tumačite zahtjeve poslodavaca za dodat-nom fleksibilizacijom radnog zakonodavstva, i to u situaciji kada nji-hova dugovanja prema državi prelaze 50 mili-jardi kuna, a od toga se oko 20 milijardi odnosi na doprinose? Kako će se uopće taj dug napla-titi? Moraju li radnici sami podnositi tužbe za doprinose?- Smatram da je u ovom trenutku ZOR dovoljno fleksibilan i da ga ne tre-ba mijenjati. Ono što tre-ba je pridržavati se za-konskih odredbi i voditi računa o primjeni ZOR-a. Jedna od tih odredbi je i isplata plaća i doprino-sa. Vrlo brzo ćemo doni-jeti uredbu o obvezi ispla-

te plaća i uplati doprinosa, tj. neće se više moći ispla-titi plaća bez uplate do-prinosa i obratno. Dru-go, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje uskoro ćemo uspostavi-ti sustav u kojem će sva-ki radnik moći provjeriti jesu li mu uplaćeni dopri-nosi, kao što to sada mogu provjeriti u drugom miro-vinskom stupu.

Dobro, ali što je s ne-uplaćenim doprinosi-ma? Ima li država me-hanizme za naplatu tog duga?- Neuplaćeni doprinosi veliki su problem. Radni-ci tek u trenutku umirov-ljenja saznaju da im po-slodavac nije uplaćivao doprinose i da im je zbog toga mirovina manja. To nije pravedno, a zašto je država do sada to tolerira-la, treba pitati prošlu vla-du. Sada će se vrlo vje-rojatno teško naplatiti taj dug u tvrtkama koje su u blokadi ili u stečaju, a ni-kako se neće moći napla-titi u tvrtkama koje su ne-stale. I to smo dužni reći, koliko god nevjerojatno zvučalo. Ali zato želimo

PRof.dR.sc. MiRando MRsić, MinistaR Rada i Mi Rovinskoga sustava

Za zapošljav anje ove godine čak28 posto vi še novca nego lani ove godine pronaći će se kvalitetno rješenje za ljude koji su prekratko štedjeli u drugom stupu, a ako gospodarska situacija dozvoli, izdvajanja za taj mirovinski stup sljedeće će se godine podići na sedam posto. uz to, više od 2300 žena koje bi po prijašnjim propisima izgubile naknadu za nezaposlene dok čekaju mirovinu, sada mogu biti mirne jer će tu naknadu ipak dobivati

u Hrvatskoj je previše invalidskih mirovina, a mnogi od tih ljudi mogli

su i dalje raditi, ali na drugom radnom

mjestu

Uspostavit ćemo jedinstvene kriterije za ocjenu radne sposobnosti, uvjeta za odlazak u invalidsku mir ovinu, kao i reviziju spornih slučajeva.

“


uspostaviti sustav, odno-sno sigurnosni mehani-zam koji će onemogućiti da se to ubuduće događa. Poseban problem su ne-uplate u drugi stup jer to su sredstva koja pripada-ju radniku, to je njegova štednja.

Je li gotova inspekcija u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje? - Još uvijek čekamo izvje-šća nadležnih tijela pa još ne mogu govoriti o tome što smo zatekli. Ono što se zna i što nije tajna, u ustanovi koja se brine o mirovinama i uplatama doprinosa radio je relativ-no velik broj ljudi koji su odavno ispunili uvjete za mirovinu.

Hoće li biti revizija in-validskih mirovina? Naime, u razvijenim se zemljama ocjenjuje ostatak radne sposobno-sti, a kod nas, ako se ne varam, 14 različitih ko-misija utvrđuje invalidi-tet. Iskustvo je pokazalo da to omogućuje razne zloporabe.- Jedan od ciljeva restruk-turiranja HZMO-a i susta-va invalidskih mirovina je prije svega promjena “filo-zofije” - treba li onoga tko je na radnom mjestu za-radio invaliditet poslati u mirovinu ili mu omogući-ti da i dalje radi na odgo-varajućem radnom mje-stu. Inzistirat ću na ovome drugome jer, objektivno, u Hrvatskoj je previše inva-

lidskih mirovina, a mnogi od tih ljudi mogli su i da-lje raditi, ali na drugom radnom mjestu. Nećemo generalno revidirati sve postojeće invalidske miro-vine, ali će sada drugostu-panjska invalidska komisi-ja umjesto u HZMO-u biti u Ministarstvu rada i miro-vinskoga sustava. Dakle, uspostavit ćemo jedinstve-ne kriterije za ocjenu radne sposobnosti, uvjeta za od-lazak u invalidsku mirovi-nu, kao i reviziju spornih slučajeva. Pored velikog broja umi-rovljenika u odnosu na broj zaposlenih, glav-ni problem mirovinskog sustava je i to što se nisu povećavala izdvajanja za

drugi mirovinski stup, te, kako su to lani ocije-nili OMF-ovi, tek djelo-mično riješen problem ljudi koji su prekratko štedjeli u drugom stupu. Oni sada mogu birati iz kojeg stupa žele mirovi-nu, ali stručnjaci upozo-ravaju da to nije dobro rješenje. Što ćete od toga mijenjati?- U toku ove godine mora-mo pronaći kvalitetno rje-šenje za ove ljude koji su prekratko bili u drugom stupu, a to ćemo napravi-ti u dogovoru s fondovima i Ministarstvom financija. Što se pak tiče većih izdva-janja za drugi stup, plan je, ako to naravno dopu-sti gospodarska situacija, da se oni sljedeće godine podignu na sedam posto. Ove smo godine išli na ra-

sterećenje gospodarstva, tj. smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje ostavili smo gospodar-stvu. Povećanje izdvajanja

za drugi stup neće teretiti neto plaće, a to znači da će se morati preraspodijeliti porezno opterećenje plaća. Osim drugog stupa promo-virat ćemo rentnu štednju u trećem stupu. Moramo lju-

dima poslati poruku da ako jednog dana žele dostojnu mirovinu, moraju o njoj razmišljati od prvog dana zaposlenja.

Koje se još bitne pro-mjene mogu očekivati ove godine?- Promjenama Zakona o potporama za vrijeme ne-zaposlenosti riješit ćemo problem žena koje su osta-jale bez naknade dok su če-kale pravo na mirovinu. Te će naknade sada dobivati sve dok ne odu u mirovi-nu. Radi se o više od 2300 žena. Također subvencio-nirat ćemo troškove selid-be i putne troškove u onim slučajevima kada se zbog zaposlenja mijenja mjesto boravka. Naknade za ne-zaposlene, kao i prava koja imaju, neće se mijenjati.

Prof.dr.sc. Mirando Mrsić, Ministar rada i Mi rovinskoga sustava

Za zapošljav anje ove godine čak28 posto vi še novca nego lani Ove godine pronaći će se kvalitetno rješenje za ljude koji su prekratko štedjeli u drugom stupu, a ako gospodarska situacija dozvoli, izdvajanja za taj mirovinski stup sljedeće će se godine podići na sedam posto. Uz to, više od 2300 žena koje bi po prijašnjim propisima izgubile naknadu za nezaposlene dok čekaju mirovinu, sada mogu biti mirne jer će tu naknadu ipak dobivati

Povećanje izdvajanja za drugi stup neće teretiti neto plaće, a to znači da će se morati preraspodijeliti porezno opterećenje plaća

Za aktivne mjere zapošljavanja ove je go-dine predviđeno 28 posto više sredstava nego lani. Riječ je o 358 milijuna kuna koje će se usmjeriti na dodatno obrazovanje i prekvalifikaciju nezaposlenih, javne rado-ve, stimuliranje zapošljavanja mladih... Uvo-dimo, kazao je Mrsić, i više novosti kod ove prve mjere: nezaposleni će se prekvalificira-ti za zanimanja s kojima mogu naći posao, neće biti brisani iz evidencije nezaposle-nih sve dok ne pronađu posao, a kroz eva-luacijske postupke pratit će se što se s nji-ma događa kroz godine. “Dakle, nije nam cilj da nekoga obrazujemo pa da on ili ona samo promijene savjetnika na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, nego da stvarno prona-đu posao. HZZ je u tom smislu do-bio jasne upute. Ne želimo, kao što je ranije bio slučaj, koristiti ovu mjeru za friziranje broja neza-poslenih. S javnim radovi-

ma omogućit ćemo dugotrajno nezaposle-nima da više ne budu socijalno isključeni, tj. da stvaraju kontakte i da se polako vraća-ju u svijet rada. Već su nam se javile mno-ge jedinice lokalne samouprave koje su za-interesirane za provedbu javnih radova. Što se pak tiče mladih, za njih planiramo plaća-ti doprinose dok volontiraju i stječu obvezno radno iskustvo za stručni ispit. Naravno, osigurat ćemo da ti mladi ne postanu jefti-na radna snaga poslodavcima, koju onda iz godine u godinu mogu mijenjati”, naglasio je ministar.

Prekvalifikacije, javni radovi, stimuliranje zapošljavanja mladih...

Uspostavit ćemo jedinstvene kriterije za ocjenu radne sposobnosti, uvjeta za odlazak u invalidsku mir ovinu, kao i reviziju spornih slučajeva.” prof.dr.sc. Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava

8 Broj 3716, 27. veljače 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Darko Buković [email protected]

P ovećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto te primje-

na snižene stope PDV-a od 10 posto na jestiva ulja i masti, dječju hranu, is-poruku vode (osim vode u bocama ili drugoj amba-laži) i bijeli šećer, porezne su promjene koje se po-

činju primjenjivati od 1. ožujka ove godine. Isto-dobno se primjenjuju iz-mjene Zakona o porezu na dohodak, kojima se uvodi oporezivanje isplata divi-dendi i udjela u dobiti te izmjena poreznih razre-da, kao i izmjene Zakona o porezu na dobit.

Poduzetnici se žale na iznimno kratak rok prila-godbe svojih sustava pro-mjenama, a Privredni vje-

snik donosi informacije o nekoliko bitnih promjena na koje treba obratiti po-zornost, a koje su pripre-mili u Poreznim novosti-ma KPMG-a Croatia:

za sve isporuke nakon 1. ožujka 2012. godine za koje su primljeni preduj-movi sa starom stopom PDV-a potrebno je izda-ti račun s novom stopom PDV-a;

ukoliko se izdaju odo-brenja nakon 1. ožujka 2012. godine (npr. za ko-ličinske popuste), a koja se odnose na dobra i uslu-ge pružene prije izmjene stope PDV-a, potrebno je izdati odobrenje s inicijal-no obračunatom stopom PDV-a na isporuku od 23 posto;

potrebno je uvesti do-datne kontrole za provjeru ulaznih računa odnosno utvrditi je li na ulaznom računu obračunata ispravna stopa PDV-a, npr. ako prodavatelj za-računa PDV po stopi od 25 umjesto 23 posto, a to nije bio obvezan učiniti, tada postoji mogućnost da se kupcu temeljem ulaznog računa ospo-ri pravo na povrat dijela pretporeza;

posebnu pažnju valja obratiti na primjenu sni-žene stope PDV-a, a po-sebno kod “paketa proi-zvoda” koji se sastoje od proizvoda različitih stopa PDV-a.

Obveza popisa zalihaUvođenje novih stopa PDV-a zahtijeva i rješa-vanje određenih dodat-nih pitanja kao što su ob-veza popisa zaliha dobara za koje se mijenja stopa PDV-a; prilagođavanje IT sustava odnosno svih rele-vantnih financijskih i ma-terijalnih evidencija druš-tva; usklađivanje cjenika i ostale evidencije koja sa-drži stope PDV-a.

Sve što je zakonoda-vac propisao potrebno je provesti do 1. ožujka 2012. godine kako pore-zni obveznici ne bi bili u poreznom prekršaju.

Što se pak tiče odbitka PDV-a na nabavu osobnih automobila, od 1. ožuj-ka 2012. ukida se pravo na odbitak pretporeza na nabavu osobnih automo-bila i povezane troškove. To će značajno utjecati na troškove nabave osobnih automobila budući da pre-ma trenutno važećim pro-

pisima porezni obvezni-ci imaju pravo odbitka 70 posto pretporeza (za osob-ne automobile vrijedno-sti do 400.000 kuna). Isto se pravo, dakle, još može iskoristiti za nabave osob-nih automobila realizirane do 1. ožujka 2012. godine.

U sustav PDV-a, su-kladno zakonskim izmje-nama, od 1. siječnja 2013. ulaze poduzetnici s pri-hodom većim od 230.000 kuna, čime se podiže prag s dosadašnjih 85.000 kuna. Porezni obvezni-ci koji tijekom 2012. go-dine ostvare oporezive is-poruke vrijednosti niže od 230.000 kuna, do 15. si-ječnja 2013. mogu pod-nijeti zahtjev za izlaskom iz sustava PDV-a. Među-tim, svaki poduzetnik koji se dobrovoljno registrira za PDV ima obvezu mini-malno pet godina od datu-ma registracije biti obve-znikom PDV-a bez obzira na vrijednost oporezivih isporuka.

Niz nelogičnostiPoduzetnik koji je u 2012. godini isporučio doba-ra i usluga u vrijednosti manjoj od 800.000 kuna (uključujući PDV), može

se dobrovoljno odluči-ti za primjenu tromjeseč-nog obračunskog razdo-blja PDV-a od 1. siječnja 2013. godine. Promjena poreznog razdoblja na tro-mjesečni obračun PDV-a smanjila bi troškove ad-ministracije te bi odgodi-la plaćanje PDV-a za tri mjeseca.

Sve dividende i udje-li u dobiti koji se isplaću-ju od 1. ožujka 2012. na-dalje oporezuju se po stopi od 12 posto. No, bez ob-zira na činjenicu da se na godišnjoj razini ne plaća porez na dohodak s osno-ve primitka od dividendi i udjela u dobiti do iznosa od 12.000 kuna, isplatitelj primitka dužan je pri ispla-ti naplatiti porez na doho-dak na ukupni iznos divi-dende ili udjela u dobiti po stopi od 12 posto i pripa-dajući prirez (ako je on pri-mjenjiv), dok će pravo na neoporezivi iznos ostvari-ti samo ako preda godiš-nju prijavu poreza na do-hodak. Drugim riječima, to znači da će se dividen-da oporezivati odmah po isplati, a pravo na neopore-zivi dio moguće je ostvari-ti tek podnošenjem godiš-nje porezne prijave.

Pravo na neoporezivi iznos

udjela u dobiti ostvaruje se tek pri

predaji godišnje prijave poreza na

dohodak

*vijesti

Tehnika gradi trgovački centar Tehnika je objavila da je potpisala ugovor o gradnji trgovačkog centra u za-padnom dijelu Zagreba. Ugovoreni radovi su vri-jedni 15,3 milijuna eura, bez PDV-a. Trgovač-ki centar bit će izgrađen na južnoj strani raskriž-ja Horvaćanske i Rudeš-ke ulice. Početak gradnje je 1. ožujka 2012., a zavr-šetak je predviđen u roku od 13 mjeseci. Naručitelj je tvrtka Vrbani projekt.

Zoo Hobby preuzima Zoo City Zoo Hobby, distributer hrane i opreme za kuć-ne ljubimce, najavio je da će preuzeti Zoo City, la-nac trgovina za kućne lju-bimce u Hrvatskoj. Zoo City je svoju prvu poslov-nicu otvorio 2008. godine, a od tada je njihov broj po-većao na 12, zaposlio više od 80 ljudi i uložio 25 mi-

lijuna kuna. Ukupan pro-met u 2011. povećan je za 66 posto, na 26 milijuna kuna. Zoo Hobby je nastao 1975. kao jedan od prvih pet shopova u regiji, imaju podružnice u Srbiji i BiH, a prihod im je 6,7 miliju-na eura. U budućnosti pla-niraju otvaranje novih Zoo City poslovnica, kao i ra-zvoj franšiznog modela.

ALTPRO otvorio razvojni centar Tvrtka ALTPRO u Odri je otvorila prvi razvojno-inovacijski centar u Jugo-istočnoj Europi, realiziran kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Kre-dit je odobren uz kamatu od četiri posto, na rok od 12 godina, uz tri godine počeka. ALTPRO se spe-cijalizirao za proizvodnju i razvoj uređaja napredne tehnologije za željezničku industriju, baziran na vla-stitom istraživanju i inova-ciji. ALTPRO je lani uspio povećati izvoz za tri puta u odnosu na 2010. godinu, broj zaposlenih je porastao za 32 posto, dok je promet povećan za 28 posto.

Porezne izmjene od 1. ožujka - rok iznimno kratak Za sve isporuke nakon 1. ožujka 2012. godine za koje su primljeni predujmovi sa starom stopom PDV-a potrebno je izdati račun s novom stopom PDV-a

porezi na sve dividende i udjele u dobiti

po stopi od 12%(POReZNO ZAkONOdAvsTvO


Igor Vukić [email protected]

E nergetski projek-ti, proizvodnja hrane i korištenje

državne imovine za pro-jekte u turizmu i poljopri-vredi poluge su koje omo-gućuju najbrži, najveći i najjednostavniji rast, na-glasio je Radimir Ča-čić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospo-darstva, predstavljaju-ći Vladin plan investicija koji bi trebao pokrenu-ti oporavak gospodarstva. Uz već planirane investi-cije u javnom sektoru vri-jedne 1,2 milijarde eura, ministri su u svojim reso-rima pronašli mogućnosti za ulaganje još dodatnih 600 milijuna eura. Vlada u roku od devet mjeseci želi na taj način ostvariti rast fiksnog investicijskog kapitalnog ulaganja od 7,4 posto, nasuprot padu

od dva posto koliko su, primjerice, za ovu godi-nu prognozirali analitiča-ri zagrebačkog Ekonom-skog instituta.

“Bit će to jako te-žak zadatak, ali moguć, ako iskoristimo sve po-tencijale”, rekao je Čačić na prošlotjednoj sjednici Vlade. Dodao je da će se morati mnogo i brzo raditi na pripremi projekata, jer

je za realizaciju spremno samo pet posto od poslo-va koje je u svom katalo-gu investicija najavljivala bivša vlada.

Novi projekti bit će kombinacija velikih inve-sticija, kakve su, primje-rice, gradnja novog bloka termoelektrane u Plomi-nu, te niza malih poslo-va u sektoru obnovljivih izvora energije i energet-ske učinkovitosti, obno-ve prometnica i gradnje objekata javne namjene. Do 1. lipnja bit će objav-ljene stotine javnih natje-čaja za projekte u tim sek-torima. Čačić obećava da će država redovito plaća-ti naručene radove i pri-

tom oko 10 posto rado-va plaćati i avansno, da bi se ojačala likvidnost izvo-đača. “Nije to ništa novo. Tako smo ministar Linić i ja radili 2000. godine”, re-kao je Čačić.

Ministar financija Slavko Linić tvrdi da fi-nanciranje projekata nije upitno. Međunarodne ra-zvojne banke spremne su dati novac za dobro or-ganizirane i vođene inve-sticijske projekte. U Vla-di kažu da su ove godine na raspolaganju, primje-rice, 300 milijuna eura od Svjetske banke, 400 milijuna eura od Europ-ske banke za obnovu i ra-zvoj te 300 milijuna eura

od Europske investicij-ske banke. Uz tu milijardu eura, očekuje se i novac iz strukturnih fondova EU-a te sudjelovanje komerci-jalnih banaka na projekti-ma u kojima će sudjelova-ti privatni ulagači.

Uvjete za ulaganja stvara država Investicijski ciklus finan-cirao bi se i kapitalom javnog sektora i aktivira-njem postojeće operativ-ne i neoperativne imovi-ne u državnom vlasništvu. HEP, Hrvatske vode i dru-ga javna poduzeća imaju svoj bonitet i mogućnost zaduživanja za razvojne poslove. “Međunarodne

institucije nisu protiv kre-dita koji se koriste za ra-zvoj i strukturne promje-ne. Oni ne žele financirati deficit”, istaknuo je Linić. Država bi stvarala uvje-te za ulaganja, smanjiva-la administrativne barije-re, razvijala poduzetničku infrastrukturu i brže ula-zila u projekte javno-pri-vatnog partnerstva. Mini-star Čačić očekuje da bi već jačanje poduzetnič-kog optimizma i stvaranje uvjeta za brže ulaganje moglo potaknuti privatne investicije vrijedne 400 milijuna eura.

Privatna partnerstva Vlada očekuje i u gradnji škola, zdravstvenih obje-kata, domova za socijal-nu skrb, zatvora i vojnih objekata. U iduće četiri godine u tim bi se sektori-ma investiralo oko sedam milijardi kuna. Ove godi-ne Vlada bi bila zadovolj-na s realizacijom 2,2 mili-jarde kuna, odnosno, oko 300 milijuna eura. U pro-jektima energetske učin-kovitosti moguće je ove godine realizirati 1,8 mi-lijardi kuna ili 240 miliju-na eura. Čačić je istaknuo da od Hrvatskih cesta nije dobio zadovoljavajući plan povećanja investici-ja pa će se u tome osloni-ti na županijske uprave za ceste. On ističe da je dr-žavni proračun u zadnjih 10 godina udvostručen, a ulaganja u održavanje ce-sta ostala su na istoj razi-ni. Za te poslove ne posto-ji potreba izrade projektne dokumentacije pa bi mo-gli u relativno kratkom roku privući investicije od 450 milijuna kuna.

SjednIca hrVatSke Vlade

Imamo novac za novi, prošireni investicijski ciklusUz već planirane investicije u javnom sektoru vrijedne 1,2 milijarde eura, ministri su u svojim resorima pronašli mogućnosti za ulaganje još dodatnih 600 milijuna eura

U projektima energetske

učinkovitosti moguće je ove

godine realizirati 1,8 milijardi kuna

*vijesti

Siva ekonomija ugrožava ribareMario Lovrinov iz zadar-skog Cromarisa izabran je za novog predsjednika Udruženja ribarstva i pre-rade ribe Hrvatske gospo-darske komore. Na sjed-nici Udruženja na kojoj je izabran Lovrinov bio je i ministar poljoprivre-de Tihomir Jakovina, koji je najavio da se iznos pot-pora za ribarstvo neće smanjivati, ali će se uve-sti nova pravila raspodje-le uz puno veću kontrolu. Pomoćnik ministra Miro Kučić upozorio je da siva ekonomija ugrožava po-slovanje registriranih ri-bara te da tržište nije u potpunosti regulirano pa tako riblje burze nemaju potrebnu infrastrukturu.

Hrvatske jedrilice za Tursku Brodograđevna tvrtka AD brodovi prodala je još jed-nu flotu od 10 jedrilica tipa Salona 41 za čarter turskoj tvrtki Marmaris. Jedrili-ce će biti isporučene već početkom ljeta. S ovom i prethodnom narudžbom od također 10 jedrilica tipa Salona 38 za Mande čar-ter u Hrvatskoj, AD brodo-vi su u 2012. ostvarili rast prodaje treću godinu za re-dom i popunili proizvodne kapacitete. Na Sajmu nau-tike u Zagrebu AD brodovi izložili su Maestral gume-njake i Hansvik motorne brodice, kao i svoj novi projekt Salona 60.

Jubilarno pivo Zagrebačke pivovare Zagrebačka pivovara obi-lježila je 120 godina po-stojanja lansiranjem jubi-larnog izdanja Ožujskog piva pod nazivom Ožujsko 120. Riječ je o posebnom lager pivu crvenkasto-zlatne boje, proizvede-nom od tri vrste slada. U pripremi piva ko-rištena je velika količina aromat-skog hmelja, što ga čini nešto gor-čim od većine drugih piva. Pivo je već u maloprodaji, po preporuče-noj cijeni nešto većoj od stan-dardnog Ožuj-skog.

ove godine od Svjetske banke, eBrd-a i eIB-a

1 mlrd € na raspolaganju (

Vlada je prošli tjedan imenovala niz novih predsjednika uprava javnih poduzeća i držav-nih institucija. Hrvatske željeznice vodit će Rene Valčić, Hrvatske ceste Edo Kos, a Plina-cro Mladen Antunović. Na čelu Hrvatske elektroprivrede bit će Zlatko Koračević, dok je za predsjednika Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb imenovan Željko Denona. Prvi čovjek Hr-vatskih voda postao je Ivica Plišić. Damir Juričić izabran je za ravnatelja Agencije za jav-no-privatno partnerstvo, a Anđelka Buneta za predsjednicu Uprave Fine. Umjesto Ljube Jurčića u Nadzorni odbor Podravke ući će također bivši ministar Mato Crkvenac.

Novi čelnici javnih poduzeća

S MarkOVa trGa

10 Broj 3716, 27. veljače 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Boris Odorčić [email protected]

Z bog višemjeseč-nog zastoja najve-ćeg proizvođača

polimera i petrokemika-lija u nas, Diokija, proi-zvodnja plastike i gume u 2011. bit će najlošija u za-dnjih 20 godina. Zanimlji-vo je, međutim, kako ni uz Dioki ovaj sektor još uvi-jek nije dostigao predrat-ne brojke kada se u Hr-vatskoj proizvodilo oko 370.000 tona polimernih materijala.

Trenutačno se u Hr-vatskoj proizvodi oko 200.000 tona polimernih materijala, a tako je već nekoliko godina, objaš-njava nam Gordana Peh-

nec Pavlović, poslov-na tajnica Udruženja za plastiku i gumu pri Hr-vatskoj gospodarskoj komori. U zadnjih 20 go-dina najmanja proizvod-nja zabilježena je 2003. godine kada je proizvede-no svega 157.000 tona po-limera.

“Ako, pak, promatra-mo samo proizvodnju go-tovih ili polugotovih pro-izvoda, ona se kreće oko 100.000 tona. Najviše se proizvodi plastična am-balaža. Slijede plastične cijevi, proizvodi za gra-đevinarstvo, uglavnom izolacijske ploče te dije-lovi za autoindustriju koji se isporučuju renomira-

nim europskim proizvo-đačima. K tomu, mnoštvo plastičnih dijelova doma-će proizvodnje ugrađu-je se u tramvaje, čamce... Bitno je naglasiti kako je industrija plastike infra-strukturna djelatnost. To znači da se njeni proizvo-di nalaze, može se reći, u svim granama industri-je, od telekomunikacija, preko obnovljivih izvo-ra energije do medicine”, kaže ona.

Osim Diokija, u ko-jem se najviše proizvo-di polietilen niske gusto-će (PE-LD) i polistiren (PS), značajni proizvođa-či u Hrvatskoj su Chro-mos-Tvornica smola te Oriolik. U Chromosu se proizvodi nezasićeni po-liester (UP), akrilne i al-kidne smole, poliol i vi-nil-ester. U Orioliku, pak, proizvodi se kru-ta i savitljiva poliuretan (PUR) pjena. Na Dio-ki otpada 90 posto uku-pnih proizvedenih poli-mernih materijala u nas.

Valja naglasiti kako se 90 posto proizvedene količi-ne izvozi.

Više posla, manje prihodaU Hrvatskoj je, prema po-dacima Državnog zavo-da za statistiku, 640 tvrt-ki koje se bave preradom plastike i još tri koje pro-izvode polimerne mate-rijale, dakle sirovine za preradu plastike. Od tog ukupnog broja, 559 su prerađivači plastike, a 81 tvrtka bavi se proizvod-njom gume. Zanimljivo je kako su one u 2010. godi-ni ostvarile ukupni prihod od 6,5 milijardi kuna što je više od farmaceutske industrije. Također, valja napomenuti kako je broj tvrtki u ovoj industriji u porastu. Prema podaci-ma tržišnog ispitivanja iz 2002. u Hrvatskoj je bilo oko 500 tvrtki, a u zadnjih 10 godina njihov broj je povećan za 140.

Osim porasta broja tvrtki, godinama se uve-

ćavao i uvoz. “Rekordna godina bila je 2008. kada je uvoz iznosio 1,2 mili-jarde dolara. Tome izno-su pridodan je prihod od uvoza automobilskih guma, ali i bez toga riječ je o prevelikoj brojci”, na-pominje Gordana Pehnec Pavlović.

Stoga se Udruženje za plastiku i gumu pri HGK-u zalaže za snažniju za-mjenu dijela uvoza do-maćom kvalitetnom pro-izvodnjom što je moguće jednostavno ostvariti. “Primjer moguće zamje-ne je veća domaća proi-zvodnja plastičnih cijevi koja je, nažalost, ugrože-na zbog prekomjernog ne-potrebnog uvoza”, ističe ona, dodavši kako je ti-jekom zadnje dvije godi-ne uvoz ipak smanjen i to do 20 posto. “Koliko god je izvoz višestruko ma-nji od uvoza, uspoređuju-ći 2010. sa 2008. godinom on je porastao. Doduše, taj porast se odnosi na to-nažu, a ne i vrijednost, što

znači da je industrija više radila, a manje uprihodila zbog rasta cijene sirovina i nafte na svjetskom trži-štu”, pojašnjava.

Od Rusije do MadagaskaraJedna od tvrtki koja već 40 godina uspješno poslu-je u ovome sektoru je Ka-plast, smješten nedaleko od Vojnića. Na ovu tvrtku, naime, otpada 70 posto tr-žišta nosiljki za piće na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije i Slovenije. Temelj Kaplastovog poslovanja je proizvodnja plastič-nih proizvoda tehnologi-jom injekcijskog prešanja. Osim prijenosnih nosiljki (gajbi za piće), na koje ot-pada 90 posto Kaplastove proizvodnje, u blizini Voj-nića nastaju auto dijelo-vi i ostala tehnička plasti-ka koju je moguće pronaći na tržištima od Rusije do Madagaskara. Kao doda-tak toj standardnoj pro-izvodnji, u 2008. godi-

ni tvrtka je uložila u novi zatvoreni pogon s uvjeti-ma čiste proizvodnje za izradu ambalaže za pre-hrambene proizvode. Ta je izolirana proizvodnja pod posebnim nadzorom kako bi se omogućili što sigurniji uvjeti proizvod-nje ambalaže koja dolazi u neposredan dodir s hra-nom kao što je, primjeri-ce, sladoled.

Želimir Feitl, direk-tor Kaplasta i predsjed-nik Udruženja za plasti-ku i gumu pri HGK-u, potvrđuje kako proizvod-nja u sektoru “trpi” zbog Diokija. “Količina koju proizvede ta tvornica zna-čajno utječe na cjelo-kupnu plastičarsku pro-izvodnju u nas. Stoga, ukratko se može reći kako slijedi stagnacija u proi-zvodnji”, napominje on.

U sektoru plastike i gume u Hrvatskoj u 2010. godini bilo je zaposleno oko 8300 ljudi, što čini 3,8 posto zaposlenih u in-dustriji. Feitl ističe kako

IndustRIja plastIke I guMe

Snažnijom proizvodnjom po uvozuTvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom plastike i gume u 2010. godini ostvarile su 6,5 milijardi kuna ukupn ih prihoda što je više od farmaceutske industrije

Plastika i guma su provjereno

“zeleni” materijali koji se mogu

reciklirati te tako ponovno iskoristiti

u proizvodnji

polimernih materijala trenutačna proizvodnja u Hrvatskoj u nas proizvodi Dioki

oko 200.000 t 90% polimernih materijala( (


većina njih “ispeče za-nat” tek kada se zaposle. “Zbog toga djelatnici u ovoj industriji prije prvog zaposlenja nemaju odgo-varajuću kvalitetu. Na Fa-kultetu strojarstva i bro-dogradnje postoji odjel koji se bavi preradom pla-stičnih i gumenih masa. Međutim, smatram kako bi u srednjem i visokom školstvu trebalo osigurati nove predmete gdje bi se dio mladih pobliže upo-znao s tehnologijom i pre-radom plastičnih i gume-nih masa”, naglašava.

Odbačeni proizvodi dobrodošliKada je riječ o plastici i gumi, nezaobilazno je pi-tanje zaštite okoliša. U javnosti je, kažu struč-njaci, stvorena negativ-na predodžba o tim mate-rijalima. Međutim, ističu, plastika i guma su pro-vjereno “zeleni” materija-li koji se mogu reciklirati te tako ponovno iskoristi-ti u proizvodnji. Štetni su,

nažalost, u još uvijek če-stim slučajevima neod-govarajućeg zbrinjavanja te neodgovornog odbaci-vanja u okoliš. “Primjeri-ce, iz odbačenih automo-

bilskih guma, koje inače zauzimaju velike površi-ne na odlagalištima, mo-guće je proizvesti granu-le koje se mogu ponovno koristiti kao zvučna izola-cija uz autoceste u blizini naseljenih mjesta. Tako-đer, ta ista granula može se koristiti u asfaltu prili-kom gradnje autocesta”, objašnjava Feitl, napomi-njući kako Kaplast na od-govarajući način reciklira plastične prijenosne no-siljke za piće, ambalažu za prehrambene proizvo-de, autodijelove i ostalu

tehničku plastiku. Dobi-veni materijal (regenerat) može se ponovno koristiti za proizvodnju novih gaj-bi, kašeta za ribu ili, pri-mjerice, posudica za sla-doled.

Kaže kako će nakon pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo u Europskoj uniji inozemne tvrtke snažnije zakuca-ti na vrata ove industrije. “To će se vjerojatno dogo-diti. Ne samo zbog tržišta, nego i modernih tehnolo-gija. Međutim, vjerujem da se naše tvrtke spremaju na to i da će ili postati nji-hove podružnice ili će im se, možda, pokušati su-protstaviti jačim investici-jama u tom sektoru te tako probati samostalno opsta-ti na tržištu”, ističe Feitl.

A kako je ova indu-strija snažno okrenuta i u regionalnom smjeru, pre-ma zemljama bivše Ju-goslavije, u nadolazećem razdoblju vjerojatno će se jačati njena pozicija i na tom tržištu.

IndustrIja plastIke I gume

Snažnijom proizvodnjom po uvozuTvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom plastike i gume u 2010. godini ostvarile su 6,5 milijardi kuna ukupn ih prihoda što je više od farmaceutske industrije

Od gotovih i polugotovih proizvoda najviše se proizvodi plastična ambalaža

Broj zaposlenih 1997.-2010. (3,8% industrije)

Izvor: HGK

Izvor: HGK

Izvor: HGK

Izvor: HGK

Struktura proizvodnje po grupama proizvoda u 2010.

Proizvodnja proizvoda od plastike i gume 1990.-2010. (u 000 tona)

Izvoz i uvoz proizvoda od plastike i gume u mil. USD

9000

8000

7000

6000

5000

4000

3000

2000

1000

0

140,0

120,0

100,0

80,0

60,0

40,0

20,0

0,0

1020,0

930,0

840,0

750,0

660,0

570,0

480,0

390,0

300,0

210,0

120,0

30,0

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

7600

7400

6700 71

00

7200

6700

6600

6900

7000

7200 77

00 8200 8550

8300

Ploče, listovi, cijevi, profili

Ambalaža

Proizvodi za graditeljstvo

Ostali plastični proizvodi

Plastika Guma

Izvoz Uvoz

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999.2000.2001. 2002.2003.2004.2005.2006. 2007. 2008.2009. 2010.

2,5 2,7 2,5 2,4 1,9 1,9 2,1 1,7 1,5 1,8 1,8 2,1 2,3 2,1 1,6 1,5 1,5 1,5 1,5

37,8

125,0

101,6

85,487,9

83,779,9

71,566,0 67,8 66,9 62,3

67,1 70,776,9 76,0

95,5 96,8101,5

113,7

104,1103,6

9,6

bilo zaposleno u sektoru plastike i gume u 2010.

90% polimernih materijala oko 8300 ljudi (

18,9%

35,9%

37,5%

7,7%

12 Broj 3716, 27. veljače 2012.PRIČA S RAZLOGOM Privredni vjesnik

Goran Gazdek

N a adrese virovi-tičkih poduzet-nika i obrtnika

ovih su dana stigla nova rješenja o komunalnoj na-knadi s računima većim od 100 do gotovo 500 po-sto! Povećani namet digao je na noge poslovni svi-jet: čelništva HGK-Župa-nijske komore Virovitica i virovitičkog Udruženja obrtnika zatražila su od gradske vlasti hitno kori-giranje cijena; organizira-ni su trilateralni sastanci na kojima je gradonačel-nik Ivica Kirin obećao “zadovoljavajuće rješenje za sve strane”.

Vrijednost boda za obračun visine komunal-ne naknade za 2012. go-dinu povećana je sa 25 na 50 lipa po četvornom me-tru korisne površine od-lukom Gradskog vijeća u prosincu prošle godine. Obrazloženo je to prora-čunskim potrebama jer su izvorni prihodi sa 33 pali na 28 milijuna kuna. S po-zicija komunalne nakna-de umjesto dosadašnjih 8,3 stizat će 13,5 milijuna kuna čime bi saldo grad-ske blagajne za 2012. go-dinu ostao nepromijenjen – 84 milijuna kuna. “Bili smo među gradovima s

najnižom komunalnom naknadom, a vrijednost boda nije mijenjana od 2002. godine”, objasnio je gradonačelnik Kirin.

Ovako se ne možePrema Zakonu o komunal-nom gospodarstvu, komu-nalna naknada se utvrđuje po četvornom metru obra-čunske površine nekretni-ne množenjem vrijednosti boda određenog u kunama

po četvornom metru s ko-eficijentom zone u kojem se nekretnina nalazi i koe-ficijentom namjene. Kako su koeficijenti u odnosu na dosadašnje udvostruče-ni, a došlo je i do prošire-nja prve zone na područje cijelog grada, pojedinim gospodarstvenicima račun je znatno povećan: tvrtka Palković za salon namje-štaja, autopraonicu i caf-fe bar na zapadnom ula-zu u Viroviticu do sada je plaćala 887 kuna, a sada 3381 kunu što je poveća-

nje za 281 posto; tvrtka Kolo za posredovanje u tr-govini poljoprivrednim si-rovinama mjesečno je iz-dvajala 847 kuna, a sada je dobila račun na 1558 kuna (184 posto); Bonata trade za održavanje i po-pravak motornih vozila prema novim koeficijenti-ma mora izdvojiti 237 po-sto više novca, Agroservis trgovina 370, a Agroservis STP za ispitivanje motor-nih vozila - 497 posto.

“Znam da Gradu tre-ba novac, znam da su ras-hodi veliki, ali ne može se gospodariti na taj način. Primijenili su maksimal-ne koeficijente koje Za-kon dozvoljava ne razmi-šljajući da mi te namete u ovim uvjetima poslovanja nećemo moći izdržati”, kaže Tomislav Špoljarić, predsjednik Uprave Ar-goservisa STP.

Spremni na kompromisDirektor Agroservis tr-govine Zlatko Rudec smatra da gradski čelni-ci moraju pronaći načina kako da štede, a ne da pro-računske manjkove rješa-vaju dodatnim optereće-njem gospodarstva. “Za komunalnu naknadu smo godišnje izdvajali 13.000 kuna, a sada 55.000 kuna.

Ne sluti na dobro, ne mogu ni pomisliti što nas sve čeka do kraja godine”, kaže Rudec.

Predsjednici HGK-Županijske komore Viro-vitica Ivan Slamić i Udru-ženja obrtnika Virovitica Vladimir Ivoš smatraju da povećanje komunalne na-knade u recesijsko doba ne bi smjelo biti veće od 10 posto u odnosu na 2011. godinu. Osim toga, predložili su da ubuduće kod izrade i pripreme na-crta lokalnih propisa koji-ma se utvrđuju financijske obveze obrtnicima i podu-zetnicima obvezno tre-ba uključiti predstavnike HGK-Županijske komo-re Virovitica i Udruženja obrtnika Virovitica.

U gradskoj upravi su spremni na kompromis pa će preispitati koeficijente. “Na temelju dosad održa-nih razgovora i prijedloga, a uvažavajući stanje rece-sije i mogućnosti grad-skog proračuna, napra-vit ćemo potrebne analize i proračune te sukladno mogućnostima pokušati udovoljiti zahtjevima gos-podarstvenika kako bismo pomogli onima kojima bi visina komunalne nakna-de negativno utjecala na poslovanje”, kaže grado-načelnik Ivica Kirin.

ViroVitica: udVostručena Vrijednost Boda za oBračun komunalne naknade

Poduzetnicima računi uvećani i za 500 posto!

Povećani namet digao je na noge poslovni svijet: čelništva HGk-Županijske komore Virovitica i virovitičkog udruženja obrtnika zatražila su od gradske vlasti hitno korigiranje cijena

za komunalnu naknadu smo

godišnje izdvajali 13.000, a sada

55.000 kuna, kaže zlatko rudec

stizalo do sad u gradsku blagajnu od komunalija Grad Virovitica želi kako bi zadržao isti saldo

8,3 mil kn godišnje 13,5 mil kn( (

*vijesti

Siromašniji gradovi više gube Udruga gradova upozorila je da će ekonomski slabi-je jedinice lokalne samo-uprave novim izmjenama poreza na dohodak pretr-pjeti relativno velike gu-bitke unatoč kompenza-cijskim mjerama države. To se pogotovo odnosi na područja od posebnog dr-žavnog interesa koja ne sudjeluju u fondu izrav-nanja za decentralizira-ne funkcije. Stoga Udruga predlaže uvođenje hori-zontalnog fiskalnog po-ravnanja, za koje se novac može osigurati preraspo-djelom postojećih sredsta-va za ublažavanje fiskal-nih nejednakosti.

Počela sjetva duhana Na sirovinskom područ-ju Hrvatskih duhana u Po-dravini i Slavoniji počele su pripreme za ovogodiš-nju proizvodnju duhana na oko 4400 hektara, što je na razini prošlogodišnjih pro-izvodnih površina. U tijeku je automatska strojna sje-tva sjemena domaćih kulti-vara iz vlastite proizvodnje u Kutjevu. Planira se za-sijati 700.000 stiropornih plitica namijenjenih hidro-ponskom uzgoju presadni-ca duhana. Očekuje se da će sjetva biti završena do sredine ožujka. Ove godi-ne planirana je proizvod-nja 10.000 tona duhana, uz prosječne prinose od 2500 do 3000 kg po hektaru.

Analiza uzroka i po-sljedica pogrešaka (Fa-ilure Mode and Effect Analysis - FMEA) mo-ćan je alat za upravlja-nje rizicima u poslov-nom svijetu. Korištenjem FMEA analize poveća-va se povjerenje u dono-šenje ispravnih odluka na temelju činjenica, te se ra-zvija timski rad i razmje-na znanja, istaknula je Ana Devčić-Jeras na pre-davanju o FMEA anali-zi u sklopu ISO Foruma Croaticuma održanoga u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Važnost upravlja-nja rizicima je prepozna-ta u sustavima upravljanja kvalitetom i u specifičnim tehničkim područjima. Posebno je važna u susta-

vima za sigurnost hrane, proizvodnji medicinskih uređaja i lijekova, uprav-ljanju vodama za piće, la-boratorijima, informatici i bankarstvu. Strateški cilj svake organizacije treba biti postizanje stalnog po-boljšanja poslovanja, što podrazumijeva neprekid-no rješavanje problema na optimalan način. FMEA analiza pomaže učinkovi-tom rješavanju problema koji su se dogodili ili koji bi se mogli dogoditi pa ih treba spriječiti preventiv-nim aktivnostima. Primje-njuje se prilikom donoše-nja odluka o poslovanju, tijekom provedbe proje-kata ili u laboratoriju kod odstupanja rezultata. Me-toda je nastala u američ-koj vojsci, razvila ju je NASA, a u zadnjih četr-desetak godina proširila se na gotovo sve industri-je, pa i neke uslužne sek-tore. U globalnoj automo-bilskoj industriji FMEA je postala opći standard. (D.Ž.)

uPraVljanje rizicima

Nema poboljšanja bez prethodne analize

infoenterprise europe

Broj 57, 27. veljače 2012.

Vrhunska kvaliteta i posebna vrijednostSavjet vizualnog označavanja hrvat-skih proizvoda Hrvatske gospodar-ske komore dodijelio je pravo upora-be znaka Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko novim proizvodima i linija-ma proizvoda.

Znak Hrvatska kvaliteta kupcu je jamstvo da je riječ o proizvodima i uslugama koje predstavljaju sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi. Proizvodi i usluge sa znakom Izvorno hrvatsko imaju posebnu vrijed-nost jer je riječ o proizvodima i uslugama s jedinstvenim osobinama koje uključu-ju i značajke hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije ili invencije.

Markicu Hrvatska kvaliteta dobili su linija proizvoda zubne paste Plidenta - Super-fresh, Extra White, Sinergal, Day&Night, Protective Propolis, Multi White, Be-auty, ProSensitive, AntiNicotine, Her-bal White, Family, Junior šumsko voće,

Tweens - tvrtke Neva iz Rakitja, proizvod Globaladmin CMS sustav - računalni pro-gram za samostalno ažuriranje web stra-nica - tvrtke Globaldizajn iz Zagreba, pro-

izvod SIM-80 - sintetičko mazivo-brtvilo, IVAREX-300 - autošampon i proizvod Iva-sol-CS - sredstvo za odmašćivanje i čišće-nje - tvrtke Ivasim iz Ivanić Grada, te linija proizvoda Hrastov seljački pod Drvne in-dustrije Bohor iz Belovara.

Pravo uporabe znaka Izvorno hrvatsko sada imaju i linija proizvoda zubne paste Plidenta - Pro-t-action, Herbal, Triple Ac-tive Neve iz Rakitja, proizvod As You Wish

- Programski proizvod za digitalno ogla-šavanje, informiranje i upravljanje redovi-ma korisnika tvrtke Sagena informatički inženjering iz Zagreba, Međimurska po-culica koju radi domaća radinost Nada Mance iz Čakovca, te proizvod Benedicta Terra Dalmatia - ekstra djevičansko masli-novo ulje obrta Bilaja iz Marine.

Do sada je dodijeljen 231 znak Hrvatska kvaliteta i 122 znaka Izvorno hrvatsko.

Podrška razvoju klastera

ZNAkoVI kVAlITETE

Znakovi Hrvatska kvaliteta jamče vrhunsku kvalitetu, a Izvorno hrvatsko jedinstvene osobine koje uključuju značajke hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacije

U Varaždinu je u organizaci-ji Ministarstvo gospodarstva i tamošnje HGK-Županijske ko-more održana dvodnevna ra-dionica u okviru projekta Po-drška razvoju klastera. Ovim projektom se jača podrška ra-zvoju klastera za povećanja do-dane vrijednosti gospodarstvu te izvozni potencijal malog i srednjeg poduzetništva. Kroz projekt će se uspostaviti naj-manje tri regionalna pilot-kla-stera na temelju kojih će se po-staviti standard prema kojem će se razvijati drugi klasteri. Na ra-dionici je sudjelovalo tridese-tak polaznika, i to menadžera klastera koji već djeluju ili su u osnivanju na području sjevero-zapadne Hrvatske te predstav-nika potpornih institucija.

enterprise europe

Europska komisija je 2010. godine usvojila Strategiju EU-a za dunavsku regiju (EU Strategy for the Danube Region – EUSDR) - makroregionalnu strategiju koja obuhvaća sve zemlje uz Dunav. U Beču se 22. i 23. ožujka organizira Prvi dunavski financijski dijalog.

Radi se o zajedničkoj inicijativi Europ-ske komisije i dunavskih zemalja te dru-gih dionika kojom se želi uskladiti po-stojeći programi i politike kako bi se

osnažila suradnja i integracija. Strate-gijom je određeno 11 prioritetnih po-dručja. Unutar 10. prioritetnog područ-ja Institucionalni kapaciteti i suradnja, za čiju su koordinaciju zadužene Austri-ja (Beč) i Slovenija, kao važan element istaknuta je pomoć vlasnicima proje-kata u regiji na razvoju projektnih pri-jedloga, te usklađivanje različitih izvo-ra sredstava.

Tijekom Dunavskog financijskog dija-loga, koji će biti samo prvi u nizu, želja

je na jednom mjestu okupiti zaintere-sirana mala i srednja poduzeća i finan-cijske institucije iz cijele dunavske re-gije. Mala i srednja poduzeća i obrtnici imat će priliku predstaviti svoje projek-te i upoznati se s raspoloživim izvorima sredstava (zajmova, bespovratnih pot-pora, jamstava) za njihovo financiranje. Prihvatljivi su projekti koji se odnose na prioritete Strategije EU-a za dunav-sku regiju s budžetom između jedan i 25 milijuna eura, iz područja transporta, energetike, kulture, okoliša, tehnologi-

je, obrazovanja i sigurnosti. Sudjelova-nje je moguće samo na temelju prijave. Točan program događanja i link za regi-straciju nalazi se na web stranici http://groupspaces.com/CapacityandCoope ration/item/223882/register.

Na istoj internetskoj stranici moguće je pronaći i dokumente. Zainteresirani mogu dobiti više informacija na Biljana Novakovic, PA10C - Office metis GmbH, Donau-City-Straße 6, A-1220 Vienna i na telefon + 43 699 10 89 31 40.

FiNANCijSki DijAlOG

Usklađivanje programa podunavskih zemaljaZa provedbu Strategije EU-a za dunavsku regiju u Beču se organizira Prvi dunavski financijski dijalog

Institut za ekonomska i socijalna istraživanja na inovacijama i tehno-logiji iz Maastrichta je pripremio iz-vještaj The Innovation Union’s per-formance scoreboard for research and innovation. U izvješću se nala-ze tablice inovativnosti temeljene na ukupno 25 indikatora za članice EU-a, zemlje unutarnjeg tržišta i zemlje kandidatkinje.

Hrvatska je u odnosu na prethodnu go-dinu napredovala za tri mjesta na lje-stvici praćenja inovativne sposobnosti EU zemalja. Zanimljivo je da je u od-nosu na 2008. i 2009., kada je pripada-la grupi “skromno inovativnih”, Hrvatska dodatno učvrstila svoje mjesto u grupi “umjereno inovativnih”. Hrvatska je već u 2010. godini imala rast inovacija od četiri posto što je značajno više od EU

prosjeka. Taj se tempo rasta nastavio i u 2011. godini (između četiri i pet posto) što ukazuje na to da će Hrvatska, nasta-vi li istim tempom, ojačati svoje mjesto u trenutnoj kategoriji. Ako se prate in-dikatori po komponentama, Hrvatska je najbolja (na 21. mjestu) po indikatori-ma ljudskog potencijala, a najlošija je u istraživačkom sustavu i intelektualnom vlasništvu.

Od pojedinačnih indikatora važne su in-vesticije koje nisu vezane uz ljudski rad, te korištenje opreme i intelektualnog vlasniš-tva, kojima se mjeri brzina širenja novih tehnologija i ideja u nekoj zemlji. U toj ka-

tegoriji Hrvatska je na 13. mjestu, s daleko najvećom stopom rasta u visini od 60 po-sto. Osobito važni indikatori su mala i sred-nja poduzeća u razvoju novih proizvoda te njihova suradnja vezano uz inovacije s drugima, gdje je Hrvatska u prosjeku EU-a, s visokom stopom rasta. U intelektual-nom vlasništvu Hrvatska je oko tridesetog mjesta te bi na tome trebala poraditi bu-dući da se ne vide neki veći pomaci osim kod PCT patent aplikacija. izvoz visoko-tehnoloških proizvoda se nalazi u EU pro-sjeku, ali je indikator rasta natprosječan (na šestom mjestu). Nažalost, Hrvatska se ne može pohvaliti izvozom visokotehno-loških usluga. U konačnici, prodaja novih proizvoda (inovacija) na tržištu i novih pro-izvoda (inovacija) za tvrtku je u prosjeku EU-a, sa stopom rasta iznad EU prosjeka.

iNNOVATiON UNiON SCOREBOARD 2011

Hrvatska je Umjereno inovativnaPrema istraživanju maastrichtskog Instituta za ekonomska i socijalna istraživanja, Hrvatska je umjereno inovativna. U protekle dvije godine inovacije su rasle po stopama iznad četiri posto

Hrvatska je dobra po ljudskom potencijalu, a loša po istraživačkom sustavu

2 3www.een.hr 27. veljače 2012.

Krešimir Sočković

Europska poduzetnička mreža počela je s radom 2008. godine na temeljima Europskih info i Inovacijskih relejnih centara. Od tada je mreža u Hrvat-skoj odgovorila na 2000 poduzetnič-kih upita o EU temama i dala gotovo 1500 specijaliziranih savjetodavnih usluga, organizirano je više od 200 lokalnih i regionalnih događanja na kojima je sudjelovalo više od 9000 poduzetnika. O radu EEN-a razgova-ramo s voditeljicom projekta i savjet-nicom za EU u Hrvatskoj gospodar-skoj komori Vesnom Torbarinom.

Zašto je osnovana Europska poduzet-nička mreža?Enterprise Europe Network ili Europsku poduzetničku mrežu je u veljači 2008. pokrenula Europska komisija - Opća uprava za poduzetništvo i industriju, a su-financira se kroz okvirni program za kon-kurentnost i inovacije. Mreža se temelji na iskustvu bivših mreža - Euro info centara (EIC) i Inovacijskih relejnih centara (IRC) koji su osnovani 1987. i 1995. godine. Eu-ropska poduzetnička mreža je sada pravi one stop shop za male poduzetnike. Više od 3800 iskusnih djelatnika iz pedesetak zemalja može dati praktične odgovore na konkretna pitanja na našem jeziku. EEN je postao ključan instrument u strategi-ji EU-a za poticanje rasta i zapošljavanja.

Kakve usluge pruža Mreža i kome su one namijenjene?Naše usluge su prilagođene malim i srednjim poduzetnicima, ali su također dostupne svim ostalim poduzećima, sveučilištima i istraživačkim centrima. Potpora malim poduzećima je kamen temeljac za razvoj europskog gospodar-stva. Znamo da 99 posto svih poduze-ća u EU-u čine mala i srednja poduzeća (MSP), a istovremeno mali poduzetni-ci često nemaju ni vremena ni novca za dugotrajno traženje informacija o pouz-danom stranom partneru ili financijskim potporama i zato smo tu mi da im u tome pomognemo. Europska poduzet-nička mreža provodi čitav niz aktivnosti i nudi usluge koje su prilagođene malim tvrtkama, a podupiru razvoj konkuren-tnosti i inovativnosti. Pruža se pomoć pri uspostavi poslovnih veza s partnerima iz

EU-a i šire putem baze poslovne i tehno-loške suradnje i olakšava transfer tehno-logije, organiziraju se edukativni semina-ri i info dani o otvorenim EU natječajima, radionice o tome kako prijaviti projekt i savjeti o intelektualnom vlasništvu. Pru-žaju se i informacije o EU pitanjima i za-konodavstvu, otvorenim EU natječajima, organiziraju se poslovni susreti tvrtki, a tvrtke se potiču na uključivanje u Okvirni program za istraživanje i razvoj.

Koliko je Mreža rasprostranjena i ko-liko je institucija i stručnjaka u nju uključeno?Ovo je zasigurno najveća mreža potpo-re malim i srednjim poduzetnicima, koja na jednom mjestu (one stop shop) može pružiti cijeli niz usluga. Mreža objedinjuje blizu 600 organizacija (komora, agencija, instituta, fakulteta...) s oko 4000 djelatni-ka koji svoje aktivnosti provode u 49 ze-malja Europe i šire. Povezuju se kroz snaž-ne baze podataka i poznaju Europu “kao svoj džep”. Štoviše, neki od njih zajedno rade već godinama, a neki čak i desetlje-

ćima. Upravo zbog ovakve povezanosti uvijek smo blizu mjesta na kojem se te-melji poslovanje neke tvrtke. Bez obzira na čija vrata u Mreži pokucali, odgovor ili pomoć dolazi direktno pred vrata tvrtke. Tko čini konzorcij i kakve usluge pru-žaju?Hrvatska gospodarska komora je bila do-maćin Euro info centru od 2003. do 2008. te na osnovi tog iskustva odlučila oku-piti sedam institucija u konzorcij. Prijavi-la je projekt na natječaj iz programa CIP EIP i od 2008. godine hrvatski konzor-cij počinje rad u najvećoj mreži koja pru-ža potporu malom gospodarstvu. HGK je koordinator EEN-a u Hrvatskoj, a organizi-rani smo tako da djelujemo u svakoj ve-ćoj hrvatskoj regiji, kako bi i tom podu-zetniku poslovna podrška bila nadohvat ruke. Osim HGK-a kao koordinatora, par-tneri u Mreži su Poslovno-inovacijski cen-tar BICRO, Hrvatski institut za tehnologije (HIT), Tera Tehnopolis iz Osijeka, Tehnološ-ki park Varaždin, Ured za transfer tehnolo-gije u Splitu te Znanstveno-tehnologijski

park Sveučilišta u Rijeci. Kao što sam već ranije spomenula, svi partneri u Mreži pru-žaju istovjetne usluge u smislu edukacije poduzetnika i organiziranja poslovnih do-gađanja, no dio naših partnera posebno je specijaliziran u razvoju inovativnih ka-paciteta hrvatskih poduzeća. Konkretnije, pomažu pri transferu tehnologije i komer-cijalizacije inovacije pružanjem različitih usluga kao što je savjetovanje o intelektu-alnom vlasništvu, olakšan pronalazak teh-noloških partnera i pomoć u povezivanju akademske i poslovne zajednice.

Koji su najvažniji rezultati rada Mre-že u nas?Do danas smo ostvarili dobre rezultate u komunikaciji s poduzetnicima. Odgovo-rili smo na više od 2000 njihovih upita o EU temama, pružili gotovo 1500 specija-liziranih savjetodavnih usluga i oko 300 savjetodavnih usluga za IPR, organizira-li više od 200 lokalnih i regionalnih do-gađanja na kojima je sudjelovalo preko 9000 poduzetnika, 24 poslovna susreta (B2B) na kojima je realizirano 1250 po-slovnih razgovora. Organizirali smo 18 poslovnih misija u kojima je sudjelovalo oko 320 tvrtki. Povezali smo velik broj do-maćih i inozemnih poduzetnika putem naših baza poslovne i tehnološke surad-nje o čemu svjedoči dvadesetak potpisa-nih ugovora o poslovnoj suradnji.

Hoće li se promijeniti rad EEN-a ula-skom u EU?Ulaskom Hrvatske u EU našim poduzet-nicima će se otvoriti nove mogućnosti i prilike te sam uvjerena kako će im naša pomoć itekako biti potrebna. Kao prvo, naše tvrtke počinju poslovati na jedin-stvenom europskom tržištu s različitim stupnjem pripremljenosti i konkuren-tnosti. Stoga će potreba za informacija-ma o mogućnostima poslovanja biti još više naglašena kao i potreba za prona-laskom potencijalnog, odnosno odgo-varajućeg poslovnog partnera. Nadalje, hrvatskim poduzetnicima bit će dostu-pno puno više financijskih sredstava i programa iz EU izvora. Naš direktan kon-takt s europskim institucijama i kolega-ma iz 48 zemalja u Mreži bit će vrlo ko-ristan poduzetnicima prilikom prijava na EU natječaje, za povezivanje u partner-ske konzorcije za prijavu EU projekata te za povlačenje financijskih sredstava.

VESNa TORBaRINa, VODITEljICa PROjEKTa EUROPSKa PODUZETNIčKa MREža

NajvažNija europska poslovna mrežaEuropska poduzetnička mreža je one stop shop za male poduzetnike u kojem više od 3800 iskusnih djelatnika iz pedesetak zemalja mogu dati praktične odgovore na konkretna pitanja na svim europskim jezicima

enterprise europe

Krešimir Sočković

Hrvatski nautički sektor je od kraja Do-movinskog rata pa sve do 2008. godine bio jedan od najpropulzivnijih u Hrvat-skoj. Djelatnosti marina, čartera, grad-nje i prodaje brodova, servisa održava-nja i osiguranja brodova u 2007. godini, prema procjenama Udruge nautičkog sektora pri Hrvatskoj udruzi posloda-vaca, ostvarile su prihod od 850 miliju-na eura.

No od druge polovine 2008. godine nautič-ki sektor stagnira, ističe predsjednik Udru-ge i član Uprave Pičuljan marine Roma-no Pičuljan. “Zastoj u gradnji marina te visoki porezi i druga davanja za plovila one-mogućavaju razvoj nautičkog poslovanja u Hrvatskoj”, dodao je Pičuljan.

Zbog prevelikog broja propisa otežana je gradnja vezova i marina, a davanja za vla-snike plovila su visoka, ističe Roko Vuletić, direktor za korporativnu strategiju i ra-zvoj NCP Grupe - jednog od najvećih čar-ter poduzeća u Hrvatskoj. “U Hrvatskoj se novi vezovi praktički ne grade, a u zadnjih šest godina izgrađeno je samo šest mari-

NaUtika Pred UlaZak U eU

Posao a ne GlamURNautički sektor - marine, čarter, gradnja i prodaja brodova, servis i osiguranja - bio je u proteklih petnaestak godina jedan od najpropulzivnijih sektora gospodarstva. Nakon 2007., kada je ostvaren prihod od 850 milijuna eura, dolazi do stagnacije

lada Stipić – Niseteo

U ovoj godini u EU27 neće biti rasta BDP-a, ostat će na nuli, nalaz je prijela-zne prognoze gospodarskih trendova. Europska komisija priznala je da su oče-kivanja za ovu godinu, objavljena proš-le jeseni, morala biti srezana i umjesto rasta od 0,8 posto računa se cjelogodiš-nji rezultat na ništici. k tome, eurozona je ušla u “blagu recesiju” s izgledima da druga polovina godine donese povratak u simbo-ličan rast, ali i godišnji pad BdP-a od 0,3 po-sto. S obzirom na situaciju i nervozna trži-šta, ek je ocijenio da bi bilo mudro objaviti prijelaznu prognozu, onu koja povezuje re-

dovnu jesensku i proljetnu, u prošireniom izdanju. Praksa je da prijelazne progno-ze pokrivaju samo sedam najvećih ekono-mija eU-a ili 85 posto sveukupnog gospo-darstva. Ovoga je puta analiza obuhvatila svih 27 članica “kako bi bolje odrazila pra-vo stanje u ovim vremenima brzih promje-na”, izjavio je potpredsjednik ek-a i povje-renik za ekonomske i monetarne poslove Olli rehn.

Ima novca za krediteSveopća je slika miješana: s jedne je stra-ne zaustavljen rast i s njim prijetnja trajni-jom recesijom, s druge su obećavajući iako neravnomjerni znakovi oporavka. Naznake

stabilizacije pojavile su se tek u posljednje vrijeme – a neke ni nisu ubačene u para-metre na kojima se temelji analiza. Neke bi promjene ipak pokazale da su prognostiča-ri bili u krivu – eU očekuje ozbiljne rezultate od niza mjera provedenih kako bi se kon-solidirala ekonomija. Nove mjere Središ-nje europske banke (eCB) pripomogle su li-kvidnosti banaka, nema znakova nekakvog novog credit cruncha, čak i bez unosa novih podataka, banke su uglavnom solidne – čime se otvara prostor za ambicioznije kre-ditno poticanje realne ekonomije. Promje-ne, izgleda, osjećaju i poslovnjaci. Prvi put od svibnja prošle godine zaustavljen je pad poslovnih očekivanja i raspoloženja, njihov

blagi porast tvrdi da su tvrtke ipak optimi-stičnije što se njihovih izgleda tiče.

Rješenje problema u poticanju gospodarstvaPolitički zaključci prijelazne prognoze po-tvrdili su nužnost nastavljanja procesa usklađivanja i donošenja mjera za pojača-vanje rasta i razvoja. Zadnjih su mjeseci li-deri eU-a dobili niz kritika na račun svojih prioriteta - krpajući minuse i osiguravaju-ći financijsku stabilnost, zaboravili su da je dugoročno rješenje samo u poticanju eko-nomske aktivnosti. Prostor za predah dao je i dugoočekivani aranžman drugog pake-ta pomoći Grčkoj sa 130 milijardi eura. idu-

PrOGNOZe

Očekuje nas recesijicaPrognoze o gospodarskom rastu u 27 članica EU-a srezane su s jesenskih 0,8 posto rasta na čistu nulu. U drugoj polovini godine očekuje se rast

4 5www.een.hr

na s oko 1000 vezova, od toga tri s neriješe-nom dokumentacijom, dok se u susjednim zemljama Italiji i Crnoj Gori naveliko gradi”, dodaje Vuletić.

Strategijom razvoja nautičkog turizma do-nesenom prije tri godine predviđena je gradnja 15.000 vezova u desetogodišnjem razdoblju, no kako kažu poslodavci iz tog sektora, razlog stagnacije gradnje su i pre-

veliki nameti, pa tako PDV za cijenu veza iznosi 23 posto, odnosno bit će 25 posto, za razliku od 10 posto u turističkoj djelat-nosti, a koncesijske naknade su previsoke.”Na prodaju i gradnju novih plovila, osim recesije, utjecale su i visoke trošarine, a po-tom najava poreza na imovinu kojim će se oporezivati brodice i jahte”, ističe Vuletić.

Poslodavci procjenjuju da u Hrvatskoj u marinama i suhim marinama ima oko 30.000 stranih plovila na koje nije plaćen porez ni u jednoj zemlji EU-a. Ulaskom Hr-vatske u EU vlasnici ih moraju odvesti iz Hr-vatske ili platiti PDV, a on je u Hrvatskoj viši nego u drugim zemljama, pa se može oče-kivati njihov odlazak pod druge zastave. Zato predlažu stopu PDV-a od 10 posto što bi državi osiguralo jednokratni prihod od 150 milijuna eura.

Neven Čolić, direktor Navigo sistema, ističe kako se često o nautici piše i govo-ri kao o nečemu što je glamur. “Petsto tisu-ća ljudi je vezano uz nautički sektor i zato bi bilo dobro da se o ovome govori kao o poslu. I to poslu u kojemu nema glamura, a trenutno nema ni prodaje brodova ni nov-ca za njihovu izradu”, naglašava Čolić.

Pomoćnik ministra pomorstva, prome-ta i infrastrukture Nikola Mendrila ističe kako nautički turizam raste unatoč recesiji i time pokazuje da je ovaj vid turizma naj-stabilniji ali i najperspektivniji hrvatski turi-stički proizvod. “Ove godine neće biti pro-mjena propisa koji se odnose na nautički turizam ni povećanja naknada koje za nau-

tički turizam propisuje država. Priprema se novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kojim će se predložiti jednostavni-ji postupci za dodjelu koncesija na pomor-skom dobru, te pojačati zaštita pomorskog dobra, novi model upravljanja lukama, po-jačani nadzor, novi način rješavanja imo-vinskih odnosa na pomorskom dobru, a sve kako bi se gospodarski valoriziralo po-morsko dobro”, zaključuje Mendrila.

Posao a ne glaMur

Strategijom razvoja nautičkog turizma predviđena je gradnja 15.000 vezova u desetogodišnjem razdoblju, no razlog stagnacije gradnje su i preveliki nameti

Nautički sektor - marine, čarter, gradnja i prodaja brodova, servis i osiguranja - bio je u proteklih petnaestak godina jedan od najpropulzivnijih sektora gospodarstva. Nakon 2007., kada je ostvaren prihod od 850 milijuna eura, dolazi do stagnacije

Nautika na VelesajmuProšlog tjedna na Zagrebačkom velesaj-mu održan je 21. zagrebački sajam nau-tike koji je predstavio 290 domaćih i stra-nih izlagača iz 27 zemalja. Na sajmu su izložena plovila, brodski i izvanbrodski motori, oprema plovila, oprema za ro-njenje, ribolov i jedrenje te odjeća i obu-ća za nautičare. Na sajmu su se predsta-vili gotovo svi mali brodograditelji. Tijekom sajma održan je i okrugli stol Nautika u Hrvatskoj pod zastavom Eu-ropske unije te skup pod nazivom Uspješno poslovanje hrvatske pomor-ske industrije i nautičkog turizma.

ći će tjedni i mjeseci biti kritični, smatraju analitičari EK-a. Poruke su prije kuraženje grčkih vlasti na nastavak reformi (pobuni na ulicama i u stranačkim odnosima uspr-kos), a nakon što je - prvi put u popriličnom broju godina - dug zemlje počeo kopni-ti. No, Grčku čekaju duge godine oporav-ka koji sada ulazi u svoju težu fazu, iznala-ženje pravih odgovora kako restrukturirati gospodarstvo da bi postalo konkurentno na tržištima izvan zemlje.

Briga za one na rubuKritične točke u EU-u i pogotovo u euro-zoni su u fazi popravljanja štete. Poduze-te su strukturne reforme za rast, u obradi

Očekuje nas recesijicaPrognoze o gospodarskom rastu u 27 članica EU-a srezane su s jesenskih 0,8 posto rasta na čistu nulu. U drugoj polovini godine očekuje se rast

su Irska i Portugal koji bi u svakom sluča-ju trebali izbjeći sudbinu Grčke (uključuju-ći enormne svote za oporavak i golem ot-pis dugovanja). Španjolska i Italija također su krenule u izmjene kako bi postale kon-kurentnijima, a nakon dugogodišnjeg raz-doblja stagnacije na koje vladajuće garni-ture nisu pravovremeno reagirale. Nakon povelike količine potresa, skandala, na-slovnica, nervoze na tržištu, u eurozoni su usklađeni okviri domaćinskog postupanja s nacionalnim proračunima. I jedna člani-ca EU-a, ali izvan monetarne unije, dobi-la je po prstima radi neopravdanih minusa – Mađarskoj je EK zaprijetio zaleđivanjem dijela europskih fondova dok ne sredi fi-nancije. Odluku su pozdravile sve članice i većina političkih grupa Europskog par-lamenta – no ne i mađarska vlada koja je debelo iskritizirala EK zbog prijetnje sank-cijama za nešto “što je već učinjeno, odno-sno ne postoji”. Svađe Mađarske i ostatka zajednice ovim su dobile novo poglavlje, očekuje se da će pritisak rezultirati vraća-njem neovisnosti središnjoj banci, sma-

njivanjem duga i reformama koje EU i si-tuacija traže, a mađarski ih vrh sustavno izbjegava.

Mađari, Slovenci i Talijani u minusuMađarska je, uz Sloveniju, jedina zemlja tzv. nove Europe koja bi ovu godinu treba-la završiti s negativnim rastom BDP-a. Osta-le mlade ekonomije rast će, neke rekordno za EU (Poljska čak 2,5 posto BDP-a, najvi-še u EU-u), neke će zadržati prosjek proš-le godine (Češka), ostale su između. Upitan u čemu je tajna, povjerenik Rehn je priznao da je ulogu igrao i redovan dotok fondova EU-a, a s njim, valjda, i politika strateškog dugoročnog planiranja, no da su presudi-li drugi faktori. Kod Poljske je najznačajni-ja vezanost uz veliko njemačko tržište (“vu-kao ju je motor njemačke ekonomije”) koja je zemlji uskratila recesijske probleme te je Poljska zapravo jedina zemlja u EU-u gdje recesije nije ni bilo. Poljska i ostale zemlje Srednje Europe su na vrijeme razvile odgo-varajuće politike ekonomskog razvoja koje su se pokazale korisnima na duge staze. Za

dublju je analizu činjenica da su u recesi-ji zapravo dvije nove članice s izrazitim “na-cionalističkim ekonomijama” forsiranja dr-žavnih tvrtki.

Hrvatski će oporavak umnogome ovisiti o trendovima u susjedstvu Europske unije. Sudeći prema prognozama, EU neće uni-jeti mnogo u oporavak Hrvatske s obzi-rom na očekivani nulti rast. Otežavajuće je u ovoj priči i to što su glavna izvozna trži-šta Hrvatske u EU-u u daljnjem sažimanju, s iznimkom Njemačke (rast 0,6 posto) i Au-strije (0,7 posto). Pad BDP-a prognoziran je u Sloveniji i Mađarskoj (0,1 posto) te Itali-ji (1,3 posto).

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se prona-ći na web stranicama službenog gla-snika Europske unije na http://ted. europa.eu

STrOJ zA rAzvrSTAvANJE pOšTE Riskaup, Reykjavik, Island, traži nabavu i instalaciju stroja za razvrstavanje po-šte. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na engleskom jeziku predaju se na Rikiskaup (The State Trading Centre), Borgartun 7c, For the attention of: Sve-insdottir, 105 Reykjavik, Iceland, [email protected]. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

USlUgE U grAđEvINArSTvU Elering AS, Tallin, Estonija, traži nabavu arhitektonskih i inženjerskih usluga. Na-tječaj je otvoren do 12. ožujka, a prijave na estonskom jeziku predaju se na Ele-ring AS, Kadaka tee 42, For the attention of: Taavi Vospert, 12915 Tallinn, Estonia, [email protected]. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

plINSkI kOmprESOrI Societatea nationala de gaze natura-le Romgaz SA, Medias, Rumunjska, tra-ži nabavu kompresora za plin. Natječaj je otvoren do 6. ožujka, a prijave na ru-

munjskom jeziku predaju se na Societa-tea nationala de gaze naturale Romgaz SA, P-ta C.I. Motas nr. 4, Contact point(s): serviciul licitatii For the attention of: Emilia Tarnu, 551130 Medias, Romania, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

OprEmA zA IzgrAdNJU vOdOvOdA EBRD traži nabavu opreme za izgradnju vodoopskrbnog sustava u Biškeku u Ki-rgistanu. Rok za predaju ponuda je 14. ožujka. Ponude se predaju na PED Bish-kekvodokanal, Project Implementation Unit, Tokbergenova Gulsara Osmonali-evna, Kyrgyz Republic, 720023, Bishkek, 10 mcr. H35, +996 312 542119, e-mail: [email protected]. Više podataka o na-tječaju kao i njegovu specifikaciju mo-guće je dobiti na istoj adresi.

SJEdAlIcE ATAC SpA, Rim, Italija, traži nabavu sje-dalica. Natječaj je otvoren do 13. ožujka, a prijave na talijanskom jeziku predaju se na ATAC SpA, Azienda per la mobilità del comune di Roma via Prenestina, 45 00176 Roma, Italy. Više podataka o nad-metanju na Bravobus, www.atac.bravo-bus.it.

OdržAvANJE lETJElIcALetiště Praha, a. s., Prag, Češka, traži na-bavu usluga održavanja letjelica. Natje-čaj je otvoren do 19. ožujka, a prijave na češkom jeziku predaju se na Letiště Pra-ha, a. s., 28244532 K Letišti 1019/6, Con-tact point(s): Letiště Praha, a. s. For the attention of: Daniela Urbanová, 160 08 Praha 6, Czech Republic, [email protected]. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

grAđEvINSkI rAdOvISocietà metropolitana acque Torino SpA, Torino, Italija, traži izvođača rado-va na akvaduktu. Natječaj je otvoren do 10. travnja, a prijave na talijanskom jezi-ku predaju se na Società metropolitana acque Torino SpA, corso XI Febbraio n. 14, 10152 Torino, Italy, appalti@smatori-

no.postecert.it. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

STUpOvIElia Asset s.a, Diegem, Belgija, traži be-tonske stupove za električne vodove. Natječaj je otvoren do 15. ožujka, a pri-jave na engleskom, francuskom ili fla-manskom jeziku predaju se na Elia Asset s.a. Culliganlaan 1G, Prater Building, For the attention of: Frederik Seghers, 1831 Diegem, Belgium, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

USlUgE U grAđEvINArSTvUMinistère d’État de Monaco, Monako, traži nabavu arhitektonskih, stuktural-nih, inženjerskih i nadzornih usluga. Na-tječaj je otvoren do 15. svibnja, a pri-jave na francuskom jeziku predaju se na Ministère d’État de Monaco, direc-tion de la prospective, de l’urbanisme et de la mobilité, 23 av. Albert II - BP 609, Principauté-de-Monaco Con-tact point(s): direction de la prospecti-ve, de l’urbanisme et de la mobilité, For the attention of: Manzone Jean-Michel 98013 Monaco, Monaco, [email protected]. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći naj-noviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslov-ne partnere u Hrvatskoj. Ispunjava-njem obrasca na internetskoj strani-ci moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na [email protected] uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

TEkSTIlNA INdUSTrIJA (20120127010)Turska tvrtka aktivna u tekstilnoj indu-striji traži uvoznika, distributera i zastu-pnika za svoje proizvode.

OrgANSkO mASlINOvO UlJE (20120126036)Ciparska tvrtka koja proizvodi organsko maslinovo ulje traži distributera.

grAđEvINSkI mATErIJAl (20120126009)Rumunjski proizvođač građevinskog materijala (ljepilo, žbuka...) traži trgo-vačko-posredničke usluge. Tvrtka nudi mnoštvo proizvoda za potrebe različi-tih ciljnih grupa: pločice, podove, žbu-ku, vanjske toplinske izolacijske susta-ve...

drvO (pElETI, OgrJEvNO drvO, brIkETI) (20120124038)Litvanska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju drvnih proizvoda (drveni brike-ti, peleti i ogrjevno drvo) traži trgovač-ke posrednike.

NAmJEšTAJ I grAđEvINSkA STOlArIJA (20120124019)Mađarska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju namještaja po mjeri i građevin-ske stolarije nudi svoje kapacitete kao podizvođač i zainteresirana je za reci-pročnu proizvodnju.

prOIzvOdI zA NJEgU kOSE (20120120016)Mađarska tvrtka specijalizirana za koz-metičke proizvode za njegu kose (ek-strakt baziran na ljekovitom bilju koji se koristi protiv ispadanja i za regeneraciju kose) traži trgovačke posrednike (distri-butere, trgovce) za prodaju svojih proi-zvoda u Hrvatskoj i Srbiji.

ObrAdA mETAlA (20120117004)Češka tvrtka specijalizirana za obra-du metala traži partnere za recipročnu proizvodnju i pruža usluge trgovačkog posrednika u Češkoj. Tvrtka se također nudi za ulaganje (pripajanje ili prodaja dijela tvrtke).

prOmOTIvNI mATErIJAl, UrEdSkI mATErIJAl (20120117002)Danska tvrtka koja prodaje plakate, pro-motivni materijal i srodne proizvode (olovke, privjeske za ključeve, USB me-morijske stikove...) traži proizvođače i dobavljače USB memorijskih stikova iz Hrvatske, Poljske i Latvije. Tvrtka nudi prodaju stikova kao promotivni materi-jal s otisnutim logom kupca.

AlAT, SpONE, mETAlNI dOdAcI (20120116011)Poljska trgovačka tvrtka traži dobavljače (proizvođače i distributere) alata, spona i ostalih metalnih dodataka. Tvrtka nudi trgovačko-posredničke usluge.

FIlTErI zA prOČIšćAvANJE zrAkA (20120116002)Danska tvrtka za zaštitu okoliša traži distributere/agente za prodaju visoko-učinkovitih i vrlo konkurentnih filter su-stava, posebno u Istočnoj Europi. Tvrt-ka je stručnjak u borbi protiv zagađenja zraka.

rEcIklAžA I UprAvlJANJE OTpAdOm (20111230025)Rumunjska tvrtka specijalizirana za re-ciklažu i upravljanje otpadom traži uvo-znike, zastupnike, agente. Tvrtka nudi niz proizvoda i usluga posvećenih za-štiti okoliša kao što su interventni pro-izvodi u slučaju slučajnog onečišćenja ugljikovodikom, tretman ugljikovodi-kom zagađenog tla, prikupljanje otpada (opasnog i neopasnog)...

lOgISTIkA (20120103016)Španjolska tvrtka specijalizirana za pru-žanje logističkih usluga nudi usluge pri-jevoza/transporta i podugovaranje EU partnerima.

kArTONSkA I pApIrNA AmbAlAžA (20120118035)Njemačka tvrtka aktivna u industriji papi-ra kao proizvođač kartonske i papirne am-balaže, traži trgovačke posrednike (agenti, distributeri, predstavnici) u Europi.

pOSlOvNE pONUdE Iz EU-apOSlOvNE pONUdE Iz EU-a

www.een.hr76

27. veljače 2012.

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmace-utske i medicinske proizvode. Omo-gućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko na-cionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stra-nici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en. cfm.

Automobil Peugeot 207, proizvedeni 2010. i 2011. godine, serijskih brojeva od VF3WC8HR0AW087092 do VF3WC-KFT0CW002576. Zbog lošeg sastavlja-nja ploče s osiguračima moguće je da se kontrolne lampice električnog susta-va ne pale. (slika 1)

Set za igru Lillifee Bastelzauber, oznake 7/2011. Set predstavlja rizik za korisni-ke jer ljepilo na proizvodu sadržava za-branjeni dietilheksil ftalat. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 2)

Proizvod za posvjetljivanje kože Angel Cosmetics, brand Clairmen, batch broj L: 5B25996/0, barkod 9 501101 370159. Pro-izvod predstavlja rizik za korisnika jer sa-drži hidrokinon koji je zabranjen Kozme-tičkom direktivom 76/768/EEC. (slika 3)

Putni ispravljač električne energije brand HQ Power, model WTA-62, bar-kod 4 715706 103271. Proizvod pred-

stavlja rizik za korisnika jer dijelovi pod naponom mogu ostati otvoreni na do-dir. Proizvod nije u skladu s europskim standardom EN 60884. (slika 4)

Pirotehnički proizvod Fireworks Austin, brand LCH Fireworks A/S, oznaka pro-izvoda 7525, barkod 0000000028820. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer se tijekom aktiviranja može prevrnu-

ti i izazvati opekline. Proizvod nije u skla-du s europskim standardom EN 14682. (slika 5)

Prekrivač za sjedala Clima, brand Kiddy. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer toplinski osigurač koji sprječava pregri-javanje nije ispravan. (slika 6)

Grijač za staklenike Greenhouse heater, brand Gardenline, barkod 25204155, model FH901-D6T. Proizvod predstav-lja rizik za kupce jer nije dovoljno izoli-ran pa vlaga može izazvati kratki spoj ili električni udar. Proizvod nije u skladu s Direktivom o niskom naponu. (slika 7)

Kombi vozilo Vito i Viano, brand Merce-des Benz, tip 639, proizvedeni od velja-če do svibnja 2011. Kod sudara pri ko-jem se aktivira bočni zračni jastuk u A stupu može iskriviti sam stup i povećati mogućnost ozljeda za putnika. (slika 8)

Igračka maska, brand Giftway, model NT128003. Proizvod predstavlja rizik jer je napravljen od lakozapaljivog materija-la. Sadrži i dietilheksil ftalat zabranjen RE-ACH regulativom. Proizvod nije u skladu s Direktivom o sigurnosti igračaka i stan-dardom EN 71-2. (slika 9)

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmA

Upite o ovim ponudama i potražnja-ma možete uputiti na [email protected].

Dijagnostički uređaj koji radi kao skener za dijagnozu motora s unu-tarnjim izgaranjem i automobilski sustav kontrole (Ref: 11 Pl 62AQ 3NE B) Mala poduzetnička tvrtka iz sjeveroistočne Poljske traži dijagnostič-ki uređaj: kontrolni i dijagnostički ske-ner za motore s unutarnjim izgaranjem i automobilski sustav kontrole. Traženi sustav trebao bi biti pristupačne cijene i malih eksploatacijskih troškova. Tvrt-ka je zainteresirana za ugovor o licenci-ji i komercijalni ugovor uz tehničku po-dršku.

Elektronski provodljiva tinta i/ili ljepi-lo koje rezultira pametnom tkaninom (Ref: 11 DE 094i 3KBY) Njemačka tvrtka srednje veličine s dugogodišnjim iskustvom na polju ispisa na tekstil tra-

ži elektronski provodljivu tintu ili ljepi-lo koje se pretvara u pametnu tkaninu nakon ispisa. Tinta bi trebala biti za ko-rištenje u digitalnim ili RSD aplikacijama. Tvrtka je zainteresirana za tehnički koo-perativni ugovor s partnerima iz istraži-vačkog sektora i/ili industrije za zajednič-ki razvoj.

Sirovine i sastojci za kozmetiku s učinkom izbjeljivanja i protiv bora (Ref: 11 KR 9A9E 3NSW) Mala po-duzetnička tvrtka iz Koreje nada se su-radnji s istraživačko-razvojnom tvrtkom s područja proizvodnje sirovina i sasto-jaka za kozmetiku. Tvrtka traži partnera koji koristi prirodne sastojke i sirovine koje nisu štetne za ljudsko tijelo, a učin-kovite su za posvjetljivanje tena i protiv bora. Od tehnologije se očekuje da po-boljša postojeći proizvod i da se može odmah komercijalizirati. Tvrtka traži li-cenciranje i tehničku suradnju.

Termostat s posebnim električnim parametrima (Ref: 11 Pl 64Bh 3NTi) Tvrtka iz sjeveroistočne Poljske proi-zvodi sustave grijanja za domaćinstva. Kako bi unaprijedili tehnologiju, tra-že moderan termostat za grijanje vode s rasponom korištenja od 2,5m2 do 10m2 (snage 400W do 1kW). Tehnolo-gija mora biti dokazana i spremna za korištenje. Traži se komercijalni ugovor uz tehničku podršku.

Efekt duge samo s jednim vlaknom (Ref: 11 DE 094i 3KC5) Njemačka tvrtka iz tekstilne industrije s dugogo-dišnjim iskustvom traži tehničko rješe-nje za proizvodnju dvobojnog efekta, koji se ne proizvodi na uobičajeni na-čin s više različitih vlakana u tkanini, već samo s jednim. Aplikacija se odnosi na pamuk kao glavni proizvod. Tvrtka tra-ži istraživačkog partnera ili industriju za zajednički razvoj.

mobilna preša za drobljenje šasija (Ref: 11 Pl 62AQ 3NE5) Mala podu-zetnička tvrtka iz sjeveroistočne Poljske traži mobilnu prešu za drobljenje au-tomobilskih šasija/čitavih vozila. Traže-na tehnologija trebala bi smanjiti veliči-nu šasija/automobila za 40 do 70 posto. Tražena tehnologija trebala bi biti mobil-na i dozvoljavati slobodno kretanje pre-še koja bi se koristila na različitim mjesti-ma. Tvrtka traži partnere za komercijalni ugovor uz tehničku podršku.

Višestruki dijagnostički markeri koji koriste gene i proteine (Ref: 11 KR 9A9E 3NSX) Korejska farmaceutska tvrtka koja proizvodi lijekove i dijetetske dodatke želi surađivati s tvrtkama koje istražuju i razvijaju dijagnostičke marke-re za rak. Tvrtka traži potpuno razvijenu tehnologiju koja odmah može biti ko-mercijalizirana. Tvrtka traži licenciranje i tehničku suradnju.

POTRAžNjA zA TEhNOlOgijAmA

RAPEX izVjEšćE RAPEX izVjEšćE

1

4

7

2

5

8

3

6

9

8 27. veljače 2012.enterprise europe

U Županijskoj komori Slavonski Brod održat će se prva u nizu radionica o IPARD-u, pretpristupnom programu Europske unije namijenjenom razvo-ju poljoprivrede u ruralnom razvoju. Ovaj ciklus besplatnih radionica orga-nizira Hypo Alpe-Adria Bank u surad-nji s Ministarstvom poljoprivrede i Hr-vatskom poljoprivrednom komorom.

U okviru IPARD programa Hrvatskoj je na raspolaganju 244,8 milijuna eura do ula-ska u punopravno članstvo 2013. godi-ne kada će sektoru poljoprivrede na ras-polaganju biti puno izdašnija sredstva koja će, samo u prvoj godini punoprav-nog članstva, iznositi 421 milijun eura. Hypo Alpe-Adria Bank organizira ova do-gađanja kako bi potencijalne prijavitelje projekata informirao o načinu i uvjetima korištenja bespovratnih sredstava iz pro-grama IPARD te mogućnostima kreditira-nja IPARD projekata.

Predstavit će se primjeri uspješnih pro-jekata te prenijeti iskustva, preporuke i stručni savjeti vodećih IPARD konzul-tanata koji za sobom imaju niz uspješ-

nih projekata financiranih iz programa IPARD. IPARD Info dani će se održati od ožujka do listopada diljem Hrvatske, od Dalmacije preko Istre i središnje Hrvatske do Slavonije i Baranje.

Ako ste zainteresirani za sudjelova-nje, javite se e-mailom službi Hypo EU Desk na [email protected] i pravodobno ćete biti informirani o svim pojedino-stima vezanim uz održavanje besplat-nih informativnih radionica. Novosti će biti dostupne na web stranicama EEN-a uoči svake od radionica, kao i na: http://www.hypo-alpe-adria.hr/home.nsf/ pages/ javne_inst i tuc i je - eu_desk -ipard_info_dani-1307.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-aNacionalna klasterska konferencija i

poslovni razgovori C2C

Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

IPARD Info dani

Gospodarska komora Pečuha-Bara-nje i Hrvatska gospodarska komora pozivaju na Prvu nacionalnu klaster-sku konferenciju i poslovne razgovo-re C2C (Cluster to Cluster) koja će se

27. ožujka održati u Pečuhu u Mađar-skoj. Sudionici će imati priliku razgova-rati s mađarskim i drugim klasterima, odnosno tvrtkama članicama klastera te ostvariti poslovnu suradnju. U okvi-

ru susreta održat će se i poslijepodnev-ni kulturni događaj s programom pod nazivom Upoznajte klastere, kušajte vina. Susreti će se održati na adresi Majoro-ssy Imre u.36.

Očekuje se da će svaka mađarska regi-ja predstavljati svoju gospodarsku gra-nu (30-50 klastera) iz različitih sektora (profili klastera šalju se unaprijed): stro-jarstvo, građevina, energija, obnovljiva energija, turizam, zdravstvo, biotehno-logija, farmaceutska industrija, stvara-laštvo, ekoturizam, vino, nuklearna in-dustrija i domaći proizvodi.

Nema kotizacije za sudjelovanje, no pri-java je obvezna. Potrebno je ispuniti standarni formular i poslati ga na e-ma-il: [email protected], do 5. ožujka 2012.

Ukoliko predstavljate klastere, molimo vas da ispunite formular C2C detailed form online prije završnog roka. Sve pri-javnice će biti objavljene na web stra-nici kako bi se mogli bolje pripremiti za pregovore (odabrati odgovarajućeg partnera za razgovor).

29. veljače - Patentne baze kao izvor informacija, Sveučilišna knjižnica, Split

9. ožujka - gospodarski susreti Tourism@gAST 2012, Split

12. ožujka - Poslovni susreti u okviru sajma delikatesa i fine hrane TAVolA 2012, Kortrijk, Belgija

13. ožujka - Trening o poduzetništvu, Vukovar

14. i 15. ožujka - iPArd info dani, Slavonski Brod

21. ožujka - Korea Eureka day, Bruxelles, Belgija

27. ožujka - Nacionalna klasterska konferencija i poslovni razgovori, Pečuh, Mađarska

27.-29. ožujka - Prva međunarodna konferencija unaprjeđivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu, osijek

Zaštita okoliša kroz EEN

SAPORE – Tasting ExperienceHrvatska gospodarska komora-Župa-nijska komora Rijeka, ove godine u su-radnji sa Županijskom komorom Za-dar, organizira predstavljanje ponude članica iz djelatnosti ribarstva i pre-rade ribe na sajmu SAPORE – Tasting Experience koji će se održati od 25. do 28. veljače 2012. godine u Riminiju u Italiji (http://en.saporerimini.it/fair/medseafood_expo_presentation.asp).

Tvrtke će nastupiti na zajedničkom izlož-benom prostoru HGK-ŽK Rijeka i ŽK Za-dar (paviljon A5, štand broj 189).

U suradnji s Komorom Rimini, partne-rom u EEN mreži, organiziran je posjet predstavnika Komore, a događanje je promovirano među potencijalnim po-slovnim partnerima iz regije Emilia Ro-magna.

Tera Tehnopolis organizira Prvu me-đunarodnu konferenciju Unaprje-đivanje zaštite okoliša u poslovanju kroz Europsku poduzetničku mrežu (EEN), koja će se održavati od 27. do 29. ožujka 2012. u Osijeku, u sklopu projekta GREEN.

Cilj projekta GREEN je pridonijeti pobolj-šanju okolišnih performansi malih i sred-njih poduzeća u Europi i dati potporu Europskoj poduzetničkoj mreži u rješa-vanju problema okoliša. Konferencija će imati znanstveni dio u kojem će na ple-narnim predavanjima sudjelovati znan-stvenici iz Italije, Slovenije, Bugarske, Sr-bije i Hrvatske.

Zainteresirani za sudjelovanje na kon-ferenciji mogu se javiti na naš e-mail [email protected].

13Broj 3716, 27. veljače 2012. PREDSTAVLJAMOwww.privredni.hr

S mještena na istar-skom poluoto-ku nasuprot Bri-

juna, vinarija i stancija Meneghetti nastavlja tradi-ciju proizvodnje vina i ulja koja u Istri postoji još od vremena Rimljana. Vino se na području stancije pro-izvodilo još davne 1853., no nova stranica u njenoj povijesti započela je 2001. kada je preuzima i potpu-no preuređuje bračni par Romana i Miroslav Plišo. Tada su zasadili i prve ma-sline i vinograd. Stancija je autentična istarska seoska kuća, potpuno obnovljena i luksuzno namještena, a na-lazi se na 120.000 četvor-nih metara površine. Pri-je dvije godine njihovom se timu priključio i poznati hrvatski ekonomist s isku-stvom u turizmu Goran Hanžek, dok je Walter Fi-liputti, profesor enologi-je na Udinskom sveučili-štu, preuzeo brigu o vinima Meneghetti.

“Meneghetti je sino-nim za našu filozofiju, a to je kvaliteta života u su-glasju s prirodom koja ga okružuje i štiti. Tradiciju doživljavamo kao pove-znicu znanja različitih ge-neracija, od kojih je svaka na svoj način pridonijela ili

će to tek učiniti”, rekao je Hanžek. Proizvodnja vina započela je 2002. kada je proizvedeno oko 2000 boca, ali samo za goste stancije. No, budući da su vina gosti odlično prihva-tili, a tržište je počelo za-htijevati sve veće količine, obitelj Plišo se sa surad-nicima intenzivnije poče-la baviti vinogradarstvom

i vinarstvom. Upravo zbog kvalitetnog vina, ali i priro-de te gastronomske ponu-de, na stanciju dolaze gosti uglavnom iz Rusije, Ame-rike i skandinavskih zema-lja, a u kraće posjete Au-strijanci i Slovenci.

Meneghetti vina i u SAD-uVinogradi se nalaze na dvi-je lokacije, pa tako crve-no grožđe dolazi s crvene istarske zemlje na stanciji i oko nje, a bijelo se uzga-ja na bijeloj zemlji između Buja i Bala. Zasad posto-ji ukupno oko 10 hekta-ra vinograda, a sadi se još

osam, dok je krajnji cilj oko 20 do 25 hektara vino-grada. Po hektaru se dobi-va od šest do osam tona bi-jelog i crnog grožđa, dok se malvazije bere od 10 do 12 tona po hektaru.

Govoreći o planovima, Hanžek je istaknuo kako je tijekom 2011. lansira-na crna etiketa za tzv. oz-biljniju liniju crnih vina, dok je bijela etiketa za mlada vina. S tim vinima žele pokriti cijelo tržište, pa tako pretpostavljaju da će u ovoj godini imati do-sta vina za prodaju na hr-vatskom tržištu. “S vinima Meneghetti krenuli smo i u SAD, a u sljedeće dvije-tri godine vina planiramo izvoziti u Austriju, Nje-mačku, Češku i Slovačku. Pritom su nam Meneghetti bijelo i Meneghetti crveno vino glavne uzdanice”, re-kao je Hanžek. Uz to, pro-izvodi se još Malvazija i Merlot te Meneghetti pje-nušac na bazi chardonnaya uz dodatak bijelog pino-ta. Zanimljivo je da je taj pjenušac rađen klasičnom metodom. Inače, stanci-ja Meneghetti poznata je i po maslinovom ulju koje je 2007. uvršteno u svjet-ski vodič maslinovih ulja L’extravergine.

U z ponudu aro-matičnih i koz-metičkih proi-

zvoda, čajeva, dodataka jelima, žitarica te pčeli-njih i ostalih proizvoda na prirodnoj bazi, posje-titeljima portala Zdrave stvari na raspolaganju je i Zdravopedija.

Dražen Patekar Ba-hun, vlasnik obrta za trgovinu i informatič-ke usluge Zdrave stvari, kaže nam kako je Zdravo-pedija zamišljena kao on-line baza članaka o zdra-vom načinu življenja, u čijem stvaranju sudjeluju korisnici portala. K tomu,

dodatna pogodnost Zdra-vopedije je povezivanje članaka s proizvodima te se tako posjetitelji mogu bolje upoznati i educirati o onome što namjeravaju kupiti, objašnjava on.

Ideja o obrtu nasta-la je slučajno, kao i mno-ge stvari u životu. “Sam

početak vezan je uz temu diplomskog rada, a strast prema programiranju za-okružila je cijeli projekt i pretočila u otvaranje obr-ta. Zelena linija u svemu tome je naša ljubav pre-ma prirodi i svemu što je vezano uz zdravlje i zdrav život”, ističe Pate-kar Bahun.

Online radionice U početku, kod otvara-nja obrta, susreli smo se s često spominjanim pro-blemom hrvatske birokra-cije koja je spora i slože-na, kaže Patekar Bahun. “Mladim tvrtkama i obr-tima nedostaje kvalitetna podrška na državnoj ra-zini koja bi im pomogla da se što prije upoznaju s važećim propisima kako bi mogli početi obavljati svoju gospodarsku djelat-nost”, naglašava on.

Portal je obiteljski projekt, pa u razvoju po-slovanja sudjeluju svi čla-novi obitelji te za sada nema zaposlenih. “Za-pošljavanja su svakako u planu i bit će realizirana u skladu s mogućno-stima, tj. povećanjem broja kupaca i o b u j m a p o s l a ” ,

napominje dodavši kako je u cijeli projekt uložen vlastiti kapital.

Trenutačno, Zdrave stvari imaju oko 1000 re-gistriranih korisnika s po-dručja cijele Hrvatske.

Ulazak u EU osnivači ovog obrta vide kao ve-liku priliku za hrvatsko gospodarstvo te se nada-ju kako će im to omogu-ćiti širenje ponude izvan nacionalnih granica. Ta-kođer, svakodnevno su u potrazi za novim proi-zvodima kako bi proširi-li asortiman te su otvo-reni za suradnju sa svim proizvođačima domaćih prirodnih proizvoda. “K tomu, pratimo nove teh-nološke trendove, a tru-dimo se razviti i vlastite. Projekt na kojem radimo s partnerom, zagrebač-kom tvrtkom Aromara, je izrada online videora-dionica za izradu prirod-ne kozmetike i ljekovi-tih pripravaka. Nadamo se kako ćemo na taj način informirati ljude o važ-nosti korištenja prirodnih proizvoda kao kvalitetni-

jih i zdravijih od onih iz industrij-ske ponude”, za-ključuje Patekar Bahun. (B.O.)

Užitak života u suglasju s prirodom

Piši i stvaraj Zdravopediju

Stancija je poznata i po maslinovom ulju koje je 2007. uvršteno u svjetski vodič maslinovih ulja L’extravergine

Od ulaska u Europsku uniju osnivači ovog obrta očekuju kako će im to omogućiti širenje ponude

Najčešći gosti stancije su Rusi, Amerikanci i Skandinavci

Portal je obiteljski projekt pa u razvoju poslovanja sudjeluju svi članovi obitelji te za sada nema zaposlenih

korisnika imaju Zdrave stvari ( oko 1000

prostire se stancija Meneghetti( na 120.000 m2

ZDRAVE STVARI, VARAŽDIN MENEghETTI, BAlE

14 Broj 3716, 27. veljače 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

*vijesti

Štete veće od 150 milijuna KMSeljački savez Federaci-je BiH priopćio je da pre-ma prvim podacima štete od elementarnih nepogoda poljoprivrednika u Fede-raciji BiH iznose oko 150 milijuna KM. Najviše je pogođena proizvodnja juž-nog povrća u plastenicima i staklenicima u Hercego-vini i stočarstvo u Bosni. U Zapadnohercegovač-koj i Hercegovačko-nere-tvanskoj županiji uništeno je 80 posto staklenika i 70 posto plastenika, kao i do-zrelo povrće u njima. Po-daci o štetama u stočarstvu još nisu kompletirani, no i tu je proizvodnja, po sve-mu sudeći, prepolovljena. Ogromne su štete i u ribar-stvu: potpuno je uništeno 13 ribogojilišta na Neretvi i dva u Neumu. Federal-ni premijer Nermin Nik-šić izjavio je da se sve šte-te neće moći nadoknaditi jer za to nema novca.

Golem deficit prehrambene industrijeTrgovinski deficit agro-industrije BiH lani je bio nešto veći od 2,1 milijarde KM. Hrane je uvezeno za 2,7 milijardi KM, a izvoz nije bio veći od 621 mili-juna KM. Udio agroindu-strije u ukupnom uvozu BiH iznosi 18,14 posto, a u izvozu svega 7,37 posto.

Lani zatvoreno 7000 tvrtkiU Federaciji BiH lani je zatvoreno više od 7000 tr-govačkih društava i obrta. Među njima ključ u vra-ta stavile su 303 tvrtke sa 1394 poslovne jedinice koje nisu mogle izdržati tržišne uvjete. U Poreznoj upravi istaknuli su kako je istovremeno s gašenjem otvoreno 9417 novih po-slovnih subjekata. Iako je broj novootvorenih tvrtki veći od onih ugašenih, to nije utjecalo na smanjenje nezaposlenosti po kojoj je BiH na nezahvalnom pr-vom mjestu u regiji.

Darko Buković [email protected]

B udva će od 19. do 21. travnja biti domaćin Fe-

stivala kreativne industri-je FORFEST koji će, že-ljom organizatora, okupiti i na jednom mjestu poka-zati dostignuća industri-je komuniciranja zemalja regije, kako u natjecatelj-skom tako i u nenatjeca-teljskom dijelu.

Stoga i ne čudi da su u ocjenjivačkom sudu poznata imena industri-je komunikacija: Da-vor Bruketa, agencija Bruketa&Žinić OM Za-greb; Bojan Hadžihalilo-vić, agencija Fabrika Sa-rajevo; Ivo Laurenčić, Idea Plus Skoplje; Jer-nej Repovš, Studio Mar-keting JWT Ljubljana i Ivan Stanković, Commu-nis DDB Beograd.

Festival kreativ-ne industrije FOR (Travel&Leisure Commu-nications FESTival) orga-niziraju AMC Communi-cations i Jadranski sajam Budva, pod pokrovitelj-stvom Nacionalne turi-stičke organizacije Crne Gore i medijskim po-kroviteljstvom Radiote-levizije Crne Gore, a uz medijsko partnerstvo Pri-vrednog vjesnika.

Pokretačka snaga Fe-stivala Velibor Zolak na-pominje da se moć kre-ativne industrije često iz neznanja podcjenjuje. Na-vodi tako da primjerice u Velikoj Britaniji ta in-dustrija zapošljava više od dva milijuna ljudi, a

u nacionalnoj ekonomi-ji sudjeluje sa 60 milijardi funti ili 7,3 posto britan-skog BDP-a.

Za Zolaka, autora spo-tova kojima se Crna Gora predstavlja u svijetu, tu-rizam se ne svodi samo na putovanje zbog sunca, plaže i mora već su uzbu-đenje, zabava i edukacija pokretačke sile turizma i globalne ekonomije. Ali i kreativnosti. Stoga, na-pominje Zolak, tehnološ-ki napredak i revoluci-ja učinili su da proizvodi mijenjaju i proširuju svo-

ju upotrebnu vrijednost i dobivaju nova značenja i uloge koje se nisu mo-gle pretpostaviti. Hrana se ne konzumira samo zbog održavanja života - mje-sta konzumacije postala su destinacije uživanja i zabave; na kompjuterima se radi, ali još više komu-nicira, educira i zabavlja; fiksnu telefonsku liniju poneko koristi i za raz-govor, većinom za komu-nikaciju informativnih, zabavnih i edukativnih sa-držaja; mobilnim telefo-nom se igrate, educirate, udvarate, plaćate parking i komunalije...

Informativni programSposobnost proizvoda i brenda da razonode i re-laksiraju postaje jedan od ključnih kriterija njiho-vog uspjeha. FOR zato,

kaže Zolak, pozicionira-mo kao festival kreativnih industrija, novi prostor za izložbu kreativnih i ko-munikacijskih dostignuća na polju odmora i razono-de na prostoru regije.

Uprava festivala po-ziva na sudjelovanje sve kreativce, kako tvrtke tako i pojedince iz Hrvat-ske, na natjecanje najbo-ljih komunikacijskih djela (TV&cinema, press, out-door, digital, design, in-tegralne komunikacijske kampanje, direct campa-igns, events, PR, inovativ-ne kampanje).

Festivalom domini-ra revijalni, informativni i problemski, nenatjeca-teljski program, koji čine prezentacije marketinških i komunikacijskih strate-gija, kreativnih strategija i koncepata, kampanja, suc

-cess stories, case studies i panel-diskusije. Problem brendiranja gradova i turi-stičkih destinacija jedan je od fokusa Festivala. Intri-gantno je, primjerice, kad jedan novi čovjek “probu-di” cijelu filharmoniju i pretvori je u “bestselling proizvod” za čiji su kon-cert ulaznice mjesecima unaprijed rasprodane. Ili kada jedan novi muzički festival za kratko vrijeme postane motiv turističkih kretanja desetaka tisu-ća mladih Zapadne Euro-pe. Ili kad jedna tvrtka iz malog grada već godina-ma kreira lidersku pozici-ju u sferi gamblinga u Ju-goistočnoj Europi?

Festival će se održa-ti u najluksuznijem crno-gorskom hotelu, Splendid Conference&Spa Resor-tu.

Festival kreativne inDustrije u BuDvi

Razonoda i relaksacija kao ključ uspjeha FOrFest je festival kreativnih industrija, novi prostor za izložbu kreativnih i komunikacijskih dostignuća na polju odmora i razonode u zemljama regije

Problem brendiranja gradova i turističkih destinacija jedan je od fokusa Festivala


manja vrijednost obavljenih radova u jeku sezone

čak 31,1%(

Franjo Kiseljak [email protected]

N ema kvartala u prošloj godi-ni u kojem gra-

đevinska djelatnost u Slo-veniji nije podbacila za manje od 20 posto. Najve-ći pad dogodio se u jeku građevinske sezone. Vri-jednost obavljenih rado-va smanjila se u drugom kvartalu čak 31,1 posto. Zanimljivo je uočiti da građevinarstvo nije jedi-na posjekotina kroz koju je slovensko gospodar-stvo izgubilo toliko krvi da se sada njime, kroz program pojačanog pra-ćenja, mora baviti služba hitne pomoći iz Bruxellesa. Mnogo je životnih sokova isteklo i kroz ra-zne financijske holdinge. Na žalost, stečajni mrtvo-zornici neusporedivo su brži u iznošenju kadave-ra iz građevinarstva nego iz osvjedočenih financij-

skih bludilišta. Smatra se da je u Sloveniji već po-čišćeno dvije trećine gra-đevinske djelatnosti. Fi-nancijske holdinge tek se počinje čistiti. Do kraja veljače na red dolazi hol-ding Zvon 1 Nadbiskupi-je Maribor.

Čuvanje likvidnostiZašto su asanacije bile brže u građevinarstvu, a zašto se u velikom luku zaobilazilo financijske holdinge? Odgovor je vrlo jednostavan. Holdin-zi ne zapošljavaju mnogo ljudi. Nasuprot tome gra-đevinske tvrtke s po više stotina pa i tisuća zapo-slenih moraju isplatiti isto toliko plaća s pripadaju-ćim doprinosima. Da bi sve to građevinske tvrt-ke mogle isplatiti, mora-ju biti likvidne. Na žalost, opeke složene u loše sta-nove, povrh toga optere-ćene hipotekama, nisu baš najbolji medij za održava-

nje likvidnosti. To je bio ključni razlog što su ste-čajni upravitelji brzo ži-gosali usahle tvrtke u gra-đevinarstvu, koje su zatim uredno raspiljene i poslo-žene za ubacivanje u spa-lionicu. U brzom stečaj-nom pohodu padali su i građevinski giganti. Ne-

stao je SCT koji je na vr-huncu konjunkture za-pošljavao više od 10.000 ljudi. Upepeljen je i Ve-grad iz Velenja te sve što je bilo vrijedno u građe-vinskoj branši u Celju, Mariboru, Novom Mestu i Dravogradu. Za sve pro-pale tvrtke zna se da su u pravilu imale rukovodstva

odana pretvaranju uprav-ljačke moći u konkretne vlasničke udjele. Čarobi-ralo se s kreditima i vri-jednostima što ih je kri-za nemilice desetkovala. Kako došlo, tako i otišlo. Na žalost, veliki su povu-kli za sobom i na desetke manjih podizvođača.

Tko će graditi?Trenutačno se u Sloveni-ji bije bitka za spas jedi-no još preostalog većeg građevinskog poduzeća – Primorja u Ajdovšči-ni. Bit će to teška misija. Upraviteljica ajdovskog građevinara Marjana No-vak pripremila je sana-cijski program od kojeg bankama trnu zubi. Do 15. ožujka, naime, banke vjerovnice trebale bi pri-stati na konverziju 25 mi-lijuna eura potraživanja u kapital poduzeća, pre-vesti kratkoročne kredi-te u dugoročne, odložiti otplatu glavnice za dvije

godine, a povrh svega iz-dati Primorju 140 miliju-na eura novih jamstava. Cijela konstrukcija očito je prenapregnuta, stoga i krajnje neizvjesna. No propadne li i Primorje, Slovenija postaje građe-vinski invalid – smatraju bolje upućeni u prilike na tržištu građevinskih ra-dova. Tko će uopće gra-diti važne infrastruktur-ne objekte posredstvom kojih se Slovenija namje-rava izvući iz krize? Tko će graditi drugi kolosijek pruge KoparDivača, tre-ći gat u Luci Koper, treću cestovnu osovinu i lanac hidroelektrana na Savi? Osim toga u sjeveroistoč-nim dijelovima Slovenije nije teško na gradilišti-ma uočiti sve više ploča s imenima građevinskih tvrtki iz susjedne Austri-je. Previše za one u Slo-veniji koji uvijek u prvi plan ističu nacionalni in-teres.

SumraK SlovenSKog graditeljStva

razgradnja ključnih graditeljaStečajni buldožeri u Sloveniji zgurali su na deponij već dvije trećine insolventnog slovenskog građevinarstva

na slovenskim gradilištima

vidi se sve više ploča s imenima

građevinskih tvrtki iz austrije

Sve više direkto-ra podizvođačkih tvrtki rado bi se našlo u društvu Janeza Škrabeca, direktora tvrtke Riko iz Ribnice koja

većinu prihoda ostvaruje inženjeringom. Tvrt-ka dobavlja opremu za automobilsku industriju. Gradi centre za upravljanje otpadom. Poznate su njezine Riko kuće, a uskoro će u Makedoniji za-

početi s radom i njezina hidroelektrana Sv. Pet-ka. Prije nekoliko godina Riko je uspješno obno-vio hotel Petar I. u središtu Moskve. Taj posao, uz desetogodišnju nazočnost u Bjelorusiji kojoj Riko isporučuje transformatore, pripomogao je zaključivanju posla vrijednog 100 milijuna eura. Do kraja 2013. godine Riko se obvezao izgradi-ti u Minsku luksuzni hotel Kempinski u katego-riji pet zvjezdica, uz njega i 81 luksuzni stan. U gradnji hotela, stambenog naselja i pripadajuće infrastrukture brojne slovenske tvrtke vide prili-

ku za vlastiti angažman. Tvrtka Marmor iz Hotav-lja izvela je sve radove u kamenu na hotelu Kem-pinski u Savudriji. Inles je isporučio sva vrata za hotel u Moskvi. Čak je i Franjo Bobinac, direktor Gorenja, rekao da će se i njegova tvrtka zauzeti za posao u Minsku. Gorenje je spremno ponuditi keramiku, namještaj i televizore. Riko nije dobio impresivan posao na lijepe oči, nego zbog ugleda i vjerodostojnosti koju je strpljivo gradio godina-ma. Zato Riko ne nariče kao drugi slovenski gra-đevinari.

Riko ne nariče kao drugi

*vijesti

Potres u Telekomu SlovenijeSlovenski burzovni anali-tičari ne podcjenjuju du-goročni potencijal Slo-venskog Telekoma, ali ulagačima savjetuju opre-znu suzdržanost sve dok se ne raspletu neke nezgod-ne činjenice iz poslovanja vodećeg telekomunikacij-skog poduzeća u Sloveniji. Na skupštini sazvanoj za 7. ožujka raspravljat će se o izvještaju posebne revizi-je kojoj su bili podvrgnu-ti neki stari problematični poslovi, konkretno kupnja kosovskog Ipka, makedon-skog One i On.net te slo-venskog Najdi.si. “Dobro promislite isplati li se ula-gati u tvrtku kojoj prije-te pozamašni otpisi, tužbe protiv bivše uprave i mo-guća smjena aktualne ru-kovodeće ekipe”, savjetuju slovenski analitičari.

Sve više zainteresiranih za IskruIskra Avtoelektrika, reno-mirani dobavljač dijelo-va za autoindustriju, naj-vjerojatnije će kao dio stečajne mase dva propa-la crkvena holdinga dobi-ti novog vlasnika. Grupa Iskra AE zapošljava 2700 ljudi. Ove godine, uz pet posto rasta, očekuje 200 milijuna eura prihoda. Za-nimanje za Iskru koja je postala i dobavljač pogon-skih motora za više tipova električnih automobila po-kazali su Kolektor Group te austrijski dio kanadske Magne. Ima naznaka da se za Iskrine dionice zanima-ju i financijski investitori.

Zaleđena ratifikacija ACTA-eNovi ministar gospodar-stva u slovenskoj vladi Radovan Žerjav izjavio je u Državnom zboru da se sporazumom ACTA nije uspjelo uspostaviti važnu ravnotežu između zaštite intelektualnog vlasništva i ljudskih prava te da će vla-da stoga ubrzo zamrznuti ratifikaciju toga “nespora-zuma”.

podbačaj u svakom kvartalu 2011.

oko 20%(

16 Broj 3716, 27. veljače 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Natour Adria u Malom LošinjuMeđunarodni turistički sajam za aktivno provo-đenje slobodnog vreme-na Natour Adria održat će se od 24. do 26. travnja u Malom Lošinju i to prvi put u Hrvatskoj. Na saj-mu Natour Adria sudjelo-vat će ponuđači sportskih turističkih programa i ak-tivnog odmora u priro-di, pružatelji smještaja i usluga ekoturizma, kam-povi i caravaning cen-tri, ponuđači opreme za sportski turizam te desti-nacijske organizacije i ra-zne interesne skupine.

Turistička ponuda Zagreba predstavljena u Indiji

Potaknuta lanjskim nastu-pom u Mumbaiju, kada je Zagreb osvojio nagra-du Award for excellence - the most promising new destination (najpoželjnija nova destinacija), zagre-bačka Turistička zajedni-ca nedavno je sudjelovala na poslovnim radionicama TOW (Travel Outbound Workshop) u Mumbaiju, Bangaloreu i New Delhi-ju. Na radionicama u Indi-ji sudjelovalo je tridesetak izlagača iz svijeta.

Suvenir HTZ-a među najboljim svjetskim rješenjima

Svjetski nakladnik za gra-fički dizajn i vizualne ko-munikacije Index Book uvrstio je dizajn suveni-ra Hrvatske turističke za-jednice među najbolje na svijetu u ovogodišnjem izdanju Basic Promo, koje obuhvaća najbolja kreativna rješenja u kate-goriji promocije. Hrvat-sku je predstavljala agen-cija Studio International, Borisa Ljubičića, koji je ujedno i autor nagrađe-nog dizajna HTZ-a.

Sanja Plješa [email protected]

T jestenina je dio bogate kulinar-ske tradicije i po-

sebnosti hrvatskog stola, a u zadnjih 10 godina pri-mjetna je promjena pre-hrambenih navika u našoj zemlji. Naime, sa 3,9 ki-lograma godišnja potroš-nja tjestenine porasla je na 7,3 kilograma godišnje po stanovniku, rečeno je na Trećem kongresu - Festi-valu hrvatske tjestenine, održanom u zagrebačkom hotelu The Westin. Pri-tom je istaknuto kako i mi imamo kvalitetnu tjesteni-nu koju trebamo brendi-rati kako bi se s njom što prije probili ne samo na tr-žište regije nego i na po-dručje Europske unije. Hrvatska ugostiteljsko-re-storaterska ponuda treba se usmjeriti na naše gastro specifičnosti uvažavajući pritom tradiciju i činjeni-

cu da je Hrvatska medite-ranska zemlja. Osim toga, ponuđena jela u restora-nima moraju biti svježa i

proizvedena od organskih proizvoda, istaknula je Ja-smina Ranilović, direk-torica kontrole kvalitete koprivničke Podravke.

Promjene zbog EU-aGovoreći o uvozu i izvozu domaće tjestenine, Boži-ca Marković, direktorica Sektora za poljoprivre-du, prehrambenu indu-striju i šumarstvo Hrvat-ske gospodarske komore, rekla je kako se više od

60 posto domaće tjeste-nine izvozi na tržišta ze-malja Cefte, a na to trži-šte ujedno plasiramo i 45 posto svih hrvatskih izvo-znih proizvoda. S druge pak strane, uvozimo 75 posto prehrambenih pro-izvoda iz Europske uni-je. Ulaskom Hrvatske u EU dogodit će se određe-ne promjene vezane uz ca-rinske stope. Pri uvozu tje-stenine u našu zemlju neće biti promjena jer su cari-ne ukinute, a sirovine do-stupne, no režim trgovine će se promijeniti pri izvo-zu hrvatske tjestenine, pri-mjerice u Makedoniju, Sr-biju ili na Kosovo. “Bez obzira na to, nadamo se da ćemo iskoristiti svoje komparativne prednosti na tržištima regije. Iako nema carinskih barijera pri uvo-zu iz EU-a, ipak se postav-lja pitanje hoće li nam te zemlje prodati sirovinu ili nas ipak natjerati na kup-nju gotovih proizvoda, pa

tako i tjestenine”, upozora-va Božica Marković.

S time koliko je gastro-nomija važna u hrvatskom turizmu slaže se i Zoran Šimunić, vlasnik tvrtke Naše klasje, koji je rekao kako se nakon svake turi-stičke sezone ispituju sta-vovi turista o tome u kojoj su mjeri zadovoljni s na-šom gastro ponudom. Ši-munić je naglasio kako su njihovi stavovi dosta kon-tradiktorni jer neki kažu da je hrvatska gastro ponuda nemaštovita i neukusna, dok drugi smatraju kako je Hrvatska vrhunska gastro destinacija u svijetu. I lani je provedeno takvo istraži-vanje u kojem je sudjelo-valo stotinjak hotela i re-storana od kojih se većina nalazi u turistički atraktiv-nim odredištima.

Nitko zadovoljanPrema rezultatima istraži-vanja može se zaključiti kako turisti žele probati au-

tohtona jela, ali naručuju i poznata, cjenovno prihvat-ljiva jela. “Oko 40 posto hotelskih restorana i 55 po-sto restorana mjesečno tro-ši do 15 kilograma tjeste-nine što je u prosjeku oko pola kilograma dnevno ili do tri tanjura odnosno por-cija. Uglavnom se traže jednostavnija jela od tje-stenine, primjerice ona sa špagetima ili juhe s rezan-cima”, rekao je Šimunić.

Ipak, oko 60 posto is-pitanih vlasnika restorana nije primijetilo porast pro-daje jela od tjestenine. Za sada u Hrvatskoj posto-ji tridesetak proizvođača tjestenine, od čega 13 ve-ćih, a oni su uglavnom ne-zadovoljni prodajom svo-jih proizvoda. S druge pak strane, ugostitelji i resto-rateri smatraju kako pro-izvođači još više trebaju poboljšati kvalitetu do-maće tjestenine, uložiti u promociju, skratiti rokove dostave i sniziti cijene.

FeStival hrvatSke tjeStenine

Što prije brendirati domaću tjesteninuZa sada u hrvatskoj postoji tridesetak proizvođača tjestenine, od čega 13 većih, a oni su uglavnom nezadovoljni prodajom svojih proizvoda

Ugostitelji misle da domaći proizvođači

trebaju poboljšati kvalitetu svoje

tjestenine, uložiti u promociju i sniziti

cijene

domaće tjestenine izvozimo u zemlje Cefte

više od 60%(prehrambenih proizvoda uvozimo iz eU-a

75% (

Na jednom od najpozna-tijih i najvećih svjetskih sajmova robe široke po-trošnje Ambiente - Me-sse Frankfurt, među ostalim izlagačima bila je i Steklarna Rogaš-ka čiji je štand dizaj-nirao Atelje Propada-lo iz Zagreba. Izložbeni štand za Steklarnu Ro-gaška u potpunosti je hr-vatski proizvod, a uz Ivi-cu Propadala kao autora štanda bili su njegova su-radnica Rina Rilje i struč-

ni suradnik Feđa Vukić. Za realizaciju filma o Ste-klarni Rogaška zaduže-ni su bili Manuel Šumbe-rac i Zdenko Bašić, dok je glazbu osmislio DJ Dus. U postavljanju štanda kao izvođači sudjelovale su ugledne hrvatske tvrt-ke Sliško i Eldra. Kako su istaknuli u Ateljeu Propadalo, viziju štan-da osmislili su na motu “Čaša zaustavlja brzi ti-jek vremena” i upravo je to oduševilo mnogobroj-

ne posjetitelje kao i ostale izlagače. “Veseli nas što je naše rješenje bilo ui-stinu potpuno drukčije, i idejno i konceptualno, od svega viđenog na ovom cijenjenom sajmu. Po-hvale brojnih posjetitelja i kolega dizajnera veliko su priznanje i potvrda da je naša vizija prepoznata, ali i nova potvrda hrvat-skog dizajna na europskoj i svjetskoj pozornici”, re-kli su u Ateljeu Propada-lo. (S.P.)

atelje ProPadalo diZajnirao štand Steklarne rogaška

Nova potvrda hrvatskog dizajna na svjetskoj sceni

17Broj 3716, 27. veljače 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

kućanstava ima TV uređaj

oko 1,5 mil( *vijesti

Lažna zajednička akcijaNa adrese različitih po-slovnih subjekata od li-stopada 2011. upućeni su brojni dopisi udruge Au-torska prava. U dopisima je lažno najavljivana za-jednička akcija navede-ne udruge, međunarodnog udruženja proizvođača poslovnog softvera Bu-siness Software Allian-ce (BSA) te Državnog in-spektorata. U pismu se navodi kako se akcija pro-vodi “zbog provjere ko-rištenja legalnih računal-nih programa”. Udruženje BSA i Državni inspektorat nemaju nikakva saznanja o ovoj udruzi, njenom po-stojanju i djelovanju, a na-vodi o zajedničkoj akciji su lažni. BSA je ozbiljno shvatio dopis i proslijedio ga nadležnim tijelima.

IN2 na KosovuHrvatska softverska tvrt-ka IN2 nedavno je potpi-sala međunarodni ugovor izrade sustava Adresnog registra Kosova. Radi se o projektu službenog re-gistra ulica s grafičkom komponentom kakav još ne postoji ni u Hrvatskoj. Sustav će biti dio Kosov-skog katastra, a rezultat ove informatizacije tre-balo bi biti smanjenje bi-rokratskog aparata i po-većanje kvalitete usluge državne uprave.

Konferencija o digitalnom oglašavanjuKonferencija o upotrebi novih tehnologija u suvre-menom digitalnom ogla-šavanju Digital Signage održava se 1. ožujka u za-grebačkom hotelu Aristos. Na zajedničkoj konferen-ciji stručnjaci iz tvrtki HFC Grupa i Recro-Net prezentirat će vizualna rješenja kompanije NEC i sustave za upravljanje di-gitalnim sadržajem tvrtke Scala. Uz pravilan dizajn, stručnu izvedbu i uprav-ljanje, upotrebom digi-talnog oglašavanja sva-ka veća kompanija može svoje IT resurse pretvori-ti u izvor prihoda.

Boris Odorčić [email protected]

H rvatska pošta i tvrtka Odašilja-či i veze (OIV)

započeli su desetogodiš-nju suradnju na projek-tu digitalne televizije. Temelj te digitalne tele-vizije bit će najnoviji su-stav emitiranja zemaljske digitalne televizije DVBT 2, koji odlikuju visoki ka-pacitet za emitiranje tele-vizijskih kanala, najkvali-tetniji signal koji sadašnja tehnologija može ponuditi te jednostavno korištenje. Drugim riječima, za gle-danje digitalne televizije neće biti potrebna inter-netska veza, instaliranje je iznimno jednostavno (putem posebnog DVB-T uređaja) te nisu potreb-ni nikakvi dodatni radovi. Dobivanjem desetogodiš-nje koncesije na posljed-nja dva Multiplex-signa-la, digitalna televizija Hrvatske pošte i Odašilja-ča i veza bit će dostupna svim građanima u Hrvat-skoj, budući da pokrive-nost digitalnog signala prelazi 95 posto teritorija naše zemlje.

Najjeftinija TV na tržištuVišeslav Majić, izvrš-ni direktor u Uredu za korporativne komuni-kacije Hrvatske pošte, kaže nam kako će korisni-ci njihove digitalne tele-vizije moći, uz sve doma-

će, izabrati i najgledanije strane programe. “Budu-ći korisnici digitalne tele-vizije Hrvatske pošte, uz

ugovaranje usluge, a koja će biti najjeftinija na trži-štu i čija se cijena trenu-tačno formira, dobit će korisnički paket, uključiti ga, uzeti daljinski uprav-ljač u ruke i gledati sa-držaj koji ih zanima. Da-kle, bez dodatne montaže kabela, instalacija i tomu slično. Gledateljima će se,

uz programe koji neće biti u produkciji Hrvatske po-šte, omogućiti i praćenje vremenske prognoze, vi-jesti i slične posebne sa-držaje. Najveći novitet je kanal na kojem će biti do-stupan virtualni poštanski ured koji će biti personali-ziran za svakog korisnika. Za početak, virtualni po-štanski ured omogućit će zaprimanje pošte u elek-troničkom obliku, a da-lje će se razvijati i ostale usluge koje nudi Hrvatska pošta”, objašnjava.

Digitalna televizija Hrvatske pošte bit će do-stupna već ove godine, a korisnicima će biti ponu-đeno šezdesetak progra-ma. “Ne bih sada govo-rio o točnom datumu, ali mogu reći kako će to biti u drugoj polovini godi-ne”, napominje Majić do-davši kako je ova usluga u

skladu s potrebama tržišta i korisnika, a taj trend pra-te i svjetski poštanski ope-ratori.

Zemaljski priključci U Hrvatskoj, procjenju-je se, oko milijun i pol kućanstava ima televi-zijski uređaj. Od te broj-ke, prema podacima Hr-vatske agencije za poštu i elektroničke komunika-cije (HAKOM), 60 posto njih programe prati putem digitalnih zemaljskih pri-ključaka, a 40 posto kori-sti televizijske usluge od nekog kabelskog operato-ra, pružatelja IPTV (Inter-net Protocol Television) usluga ili putem satelita. Od toga udjela, na IPTV usluge telekom operato-ra u nas otpada 23 posto. Zatim, 10 posto otpada na sustave kabelskih televi-zija, a sedam posto na one

koji programski sadržaj gledaju preko satelita.

Među najvećim pruža-teljima televizijskih uslu-ga utemeljenih na inter-netskom protokolu u nas su T-Hrvatski telekom, Iskon, Amis, Optima Te-lekom te H1 Telekom.

Vodeći pak pružatelj usluga digitalne kabelske televizije (DVB-C) u nas je B.net koji je zbog že-lje za boljom dostupno-šću svojih usluga koncem 2010. godine preuzeo To-tal TV. Riječ je o regio-nalnoj DTH (Direct to Home) satelitskoj platfor-mi, tj. kabelskoj televiziji koja se emitira putem sate-lita Eutelsat čime su uslu-ge B.neta postale dostupne u svakom kutku Hrvatske. Ubrzo nakon B.neta i T-Hrvatski Telekom je od-lučio pokrenuti uslugu MAXtv preko satelita.

DigiTalna TeleVizija

Programi u poštanskoj torbiDobivanjem desetogodišnje koncesije na posljednja dva Multiplex-signala, digitalna televizija Hrvatske pošte te Odašiljača i veza bit će dostupna svima u Hrvatskoj

Oko 60 posto vlasnika TV

uređaja koristi digitalne zemaljske

priključke, a 40 posto usluge

kabelskog operatora

Domaći operator H1 Telekom ima najprilagodljiviju IPTV uslugu u nas čije je korištenje omogućeno na području cijele Hrvatske. Naime, korisnici H1TV-a od sredine ve-ljače jednim klikom miša mogu potpuno samostalno uređivati svoju IPTV uslugu. Putem korisničkih stranica Moj H1 Telekom korisnik, među ostalim, može uređivati svoju listu kanala te aktivirati i deaktivirati pojedinačne televizijske programe i pakete, a izmjena je na ekranu vidljiva trenutačno, nakon klika. Na ovaj način korisnici IPTV-a mogu vidjeti stanje i broj iznajmljenih filmova u vi-deoteci ili broj dodatno zakupljenih televizijskih progra-ma te na taj način u potpunosti kontrolirati svoj račun. Inače, korisnici ove usluge, uz biranje i plaćanje progra-ma koje žele, uz korištenje Facebook aplikacije ili, pak, gledanje videosadržaja na Youtubeu, mogu birati filmo-ve u videoteci, slušati radijske postaje i pratiti vremen-sku prognozu.

Programi po želji

teritorija Hrvatske pokriveno digitalnim signalom

više od 95% (

18 Broj 3716, 27. veljače 2012.PST! Privredni vjesnik

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Konzultantske usluge HHB Dani-smanlik Orga-nizasyon, An-kara, Turska, www.hhb-ex-po.com. Tvrt-ka je speci-jalizirana za p o m a g a n j e i n o z e m n i m tvrtkama koje žele proširiti

svoje poslovanje na tursko tržište te nudi svoje usluge. Kontakt: [email protected], +90 312 2322305.

Alatni strojevi Fermat CZ, Brno-Slatina, Češka, www. fermatmachinery.com. Tvrtka nudi alat-ne strojeve (tokarilice, strojeve za razvr-tanje i glodanje...). Kontakt: Sabina Fer-tova, [email protected], +420 774 339638.

Satelitski prijemnici i oprema Koza Elektronik Dis Ticaret Mustafa Berk, Istanbul, Turska, www.kozaelec-tronic.com. Tvrtka je proizvođač i izvo-znik satelitskih prijemnika i opreme te traži poslovne partnere za distribuci-ju svojih proizvoda u Hrvatskoj. Kon-takt: [email protected], +90 212 4265555.

Kupaonska oprema Forest, St. Petersburg, Rusija. Tvrtka nudi kupaonsku opremu građevinskim tvrtkama. Kontakt: Vadim Kozodoy, [email protected], +7 812 3430731.

MišolovkeBoy Kim, Istanbul, Turska. Tvrtka se bavi proizvodnjom metalnih mišolovki i nudi svoje proizvode. Korkut Ersunay, [email protected].

Aparati za gašenje požaraČervinka, Uherske Hradište, Češka, www.hasicitechnika.com. Tvrtka je češ-ki proizvođač aparata i opreme za gaše-nje požara. Tvrtka nudi sljedeće proizvo-

de: aparate za gašenje, aparate za gašenje na kotačima, hidrante, crijeva za hidran-te, mlaznice, sigurnosne ormare, sigur-nosne oznake, ventile, hidrant kutije, sprejeve za gašenje, plastične kontejne-re za vatru... Kontakt: Kristyna Hablova, [email protected], +420 572 570961.

Pokrivači i cerade Softshare Manufacturing Company, Hong-Kong, Kina. Tvrtka proizvodi ra-zne pokrivače i cerade od platna, polie-stera, PVC-a, najlona... koji se mogu ko-ristiti za automobile, bicikle, motocikle, vrt (suncobran) i vrtni namještaj, brodo-ve... Kontakt: Michael Li, [email protected], +852 2380 2989.

Kalupi za čokoladu MEMAK Co. Ltd, Konya, Turska, www.memak.com. Tvrtka je pro-jektant i pro-izvođač stro-

jeva i kalupa za proizvodnju čokolade. Tvrtka posjeduje ISO 9001. Kontakt: Yilmaz Sandikci, [email protected], +90 542 4796900.

Zastupstvo za brend Moj izziv, Maat Entertainment, Kranj, Slovenija, www.maatentertainment.com. Tvrtka traži korisnike licencije/proizvo-đače/ distributere za hrvatsko i bosan-sko tržište, na području odjeće, prehrane i pića, mobilnih sadržaja, igračaka, knji-ga te ostalih dječjih proizvoda pod bren-dom Funny Face. Kontakt: Matjaž Fre-lih, [email protected], +386 590 94000.

ZamrzivačiMinus 40 Pty ltd., Eppindust, Cape Town, Južnoafrička Republika, www.minus40.co.za. Tvrtka nudi hladnjake i zamrzivače za medicinske objekte, labo-ratorije i ugostiteljsku industriju. Kon-takt: Peter Hurst, [email protected], +27 21 3862290.

IZBOR IZ NADMETANJA

HrvAtSKAMajiceHrvatski olimpijski od-bor nabavlja majice za djecu i odrasle. Rok do-stave ponuda je 5. ožuj-ka.

tiskanje kalendaraNacionalni park Plitvička jezera nabavlja usluge ti-skanja i isporuke kalenda-ra. Rok dostave ponuda je 8. ožujka.

Plastični držači infuzijskih bocaHrvatski zavod za trans-fuzijsku medicinu na-

bavlja plastične držače infuzijskih boca. Rok do-stave ponuda je 14. ožuj-ka.

Održavanje računalnih programaSplitsko-dalmatinska žu-panija nabavlja usluge održavanja računalnih programa. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

regijAizrada prostornog plana grada Banje LukeGrad Banja Luka nabavlja usluge izrade prostornog plana grada Banje Luke.

Rok dostave ponuda je 20. ožujka.

Servisiranje i održavanje vozilaMinistarstvo inozemnih poslova u Prištini nabav-lja usluge servisiranja i održavanja vozila. Rok dostave ponuda je 20. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

Fred vArgASOdLAZi BrZO, vrAti Se KASnOEdicije Božičević

U jednoj pariškoj zgradi na vratima nekoliko stanova poja-vile su se unatraške napisane četvorke. Jednoga dana pro-nađeno je mrtvo tijelo u zgradi u kojoj su također osvanule zagonetne četvorke, a u jednom malom naselju čovjek koji je oživio zanat izvikivanja poruka na javnom mjestu, poči-nje dobivati i izvikivati sve čudnije, kriptirane poruke koje najavljuju kugu. Policijski inspektor Adamsberg sluti pove-zanost između ubojice, četvorke na vratima i kriptiranih poruka te kreće u lov na širitelja kuge.

vicKi MyrOndeweyFraktura

Ponedjeljak, 18. siječnja 1988. u gradiću Spenceru u Iowi osvanuo je izrazito hladan. Noć prije temperatura je pala na minus 15 stupnjeva. Kad je tog jutra knjižničarka Vicki Myron došla na posao, u ormariću za povrat knjiga zateklo ju je pravo čudo - dvomjesečni narančasti mačić, preži-vjevši opaku studen, drhtao je među gomilom knjiga. Vic-ki i njezine kolegice uspjele su ga spasiti i bilo je prirodno da Dewey, kako su ga nazvale, postane maskota njihove knjižnice.

ivO AndrićiSPOvijed i druge PričeNaklada Ljevak

Ovaj izbor pripovjedaka, između ostaloga, ispravlja jedan često ponavljan i odavno uvriježen stereotip – da se Andri-ćevo zanimanje za prikazivanje bosanskohrvatskoga mi-ljea iscrpljuje i ograničuje na “franjevački ciklus” pripovje-daka i na vrijeme osmanlijskoga vladanja Bosnom. Proze iz drugoga dijela ove knjige to na upečatljiv način korigiraju, donoseći niz “novih” tema i likova iz tog svijeta, smještenih u jedno sasvim drugo, postotomansko vrijeme.

veSeLKO tenžerASLOBOdA u reZervAtu Profil

Riječ je o zbirci tekstova koje je Tenžera objavljivao izme-đu 1972. i 1975. u dnevnom listu Vjesnik i polumjesečniku Start. Ti nam tekstovi, kao i obično u Tenžere, progovaraju iz našega sada, a možda čak i iz vremena koje možemo tek naslutiti. Hrabar i moralan, dalekovidan u promišljanju sadašnjice i tankoćutan u osjećanju tijela i duha iz kojih prihvaćamo stare izazove novog vremena. Tenžera nam u ovoj knjizi nudi kritiku života, podsjećajući nas na naše slobode i propitujući naše rezervate.

irenA LuKšićBLAgOvAti nA trAgu KLASiKA Disput

Ovo je knjiga za sladokusce, ljubitelje dobrog štiva i fine hrane. Na njenim su stranicama upisani sretni trenuci iz sedamdesetak vrhunskih djela svjetske književnosti objavljenih u biblioteci “Na tragu klasika” u razdoblju od 2004. do 2011. Svojevrsni su to nastavci romana i priča, ono “još, još” za kojim čitatelj često vapi. Taj nastavak omi-ljene lektire s novim bilježenjima, s malom revijom hrane i pića i novim spoznajama o svijetu u kojem živimo knjiga je koju držite u rukama.


STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Sve za preradu kave za milijun i pol kunaPogon za preradu kave s opremom, uknjiženi pri-vredni objekt površine 268 četvornih metara, okućni-ca i neuknjiženi privred-ni objekt bez građevinske dozvole površine 233 če-tvorna metra, u Bujama,

Istarska županija. Ukupna površina zemljišta je 1110 četvornih metara, a procije-njena vrijednost 1.569.910 kuna. Nekretnine i pokret-nine se prodaju kao cjeli-na. Ponude se predaju do 27. veljače 2012., a otvarat će ih stečajni upravitelj, u Bujama, Digitronska 33, 6. ožujka u 12 sati. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači.

Zemljište sa započetom iz-gradnjom, oprema i vozila tvrtke Ekos d.o.o., te opre-ma i vozila tvrtke Grand prix d.o.o. iz Bjelovara. Ukupna površina zemljišta je 11.468 četvornih metara, a procijenjena vrijednost 5.489.388 kuna. Nekretni-ne i pokretnine se proda-ju kao cjelina. Jamčevina je pet posto utvrđene vri-jednosti nekretnine, a sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 091/7854 610. Dražba se održava 29. veljače 2012. u 10 sati na Trgovačkom sudu u Bjelo-varu, soba broj 2.

Drvena i staklena vrata raznih dezena i veličina, ukupne procijenjene vri-jednosti 218.621,95 kuna. Pokretnine ne mogu biti prodane za iznos koji bi bio manji od procijenje-ne vrijednosti. Jamčevina je pet posto početne cije-ne, a ponude se dostavlja-ju Trgovačkom sudu u Za-grebu do 28. veljače 2012.

Razgledavanje pokretnina moguće je svakim radnim danom, od ponedjeljka do petka, u vremenu od 9 do 12 sati, uz prethodni do-govor na telefone 01/4647 218 ili 01/4647 219.

Elektronička oprema i komponente za videonad-zor, u Splitu, procijenje-ne vrijednosti 144.963,17 kuna. Jamčevina je pet po-sto od oglašene vrijednosti imovine, a sve informacije vezane za prodaju mogu se dobiti na telefon 01/4647 218. Ponude se predaju do 29. veljače 2012.

Osobno vozilo VolvoXC 90, 2.4 D SUMMUM AWD, godina proizvod-nje 2005., procijenjene vrijednosti 67.000 kuna, u Zagrebu. U cijenu nije uključen PDV. Jamčevi-na je 10 posto od počet-ne cijene i mora se uplatiti na račun stečajnog dužni-ka najkasnije zadnjeg dana trajanja natječaja. Razgle-davanje je moguće uz pret-hodni dogovor na telefon 01/6391 010. Ponude se primaju do 1. ožujka 2012.

Industrijsko dvorište, po-slovna zgrada i parkira-lište u Lepoglavi, ukupne površine 4113 četvornih metara i procijenjene vri-jednosti 1.500.000 kuna. Jamčevina je 10 posto od utvrđene početne vrijed-nosti i plaća se najkasni-je do 28. veljače 2012. Ra-zgledavanje je moguće uz prethodnu najavu stečajnoj upraviteljici Mariji Holetić na broj mobitela 098/494 017. Dražba se održava 1. ožujka 2012. u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaž-dinu, soba broj 223/II.

Poslovni prostor u Novoj Gradiški površine 314 če-tvornih metara i početne ci-jene 681.065 kuna. Jamče-

vina je pet posto i treba je uplatiti najkasnije do 28. veljače 2012. Razgledava-nje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upra-viteljem na broj 098/202 877. Dražba se održava 1. ožujka 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagre-bu, soba broj 91/II.

Podrumski prostor u poslovnoj zgradi u Sla-vonskom Brodu, površi-ne 205 četvornih metara i procijenjene vrijednosti 958.709 kuna. Jamčevina je 10 posto. Razgledava-nje je moguće svakog rad-nog dana od 7 do 14 sati ili po dogovoru sa stečaj-nim upraviteljem na broj telefona 091/2275 551. Ponude se primaju do 28. veljače 2012.

Građevinsko zemljište u Malinskoj na otoku Krku površine 108 četvornih metara i procijenjene vri-jednosti 39.366 kuna. Jam-čevina je 10 posto, a ra-zgledavanje je moguće uz

dogovor sa stečajnim upra-viteljem na broj 01/4818 414. Dražba se održava 29. veljače 2012. u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagre-bu, soba 91/II.

Obiteljska kuća i dvori-šte u Gornjem Stupniku kod Zagreba, površine 330 četvornih metara i procije-njene vrijednosti 1.444.128 kuna. Jamčevina je 10 po-sto, a razgledavanje je mo-guće uz prethodni dogovor na broj telefona 051/650 624 ili 650-653 ili 650-559. Dražba se održava 28. ve-ljače 2012. u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, I. kat, sudnica 3.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Pogled u Svijet

euro: dug put do oporavkadr. uroš dujšin

E uro će preživje-ti natezanje oko Grčke, ali će put

do oporavka biti dug i te-žak, opominje Economi-stov uvodničar. Najnoviju gužvu prouzročila je od-lučnost europskih mini-stara financija da natjeraju grčke čelnike na promje-nu ponašanja. Sva je pri-lika da će u tome i uspje-ti jer malo je onih u Ateni koji priželjkuju kaotični bankrot sljedećeg mjeseca koji bi mogao dovesti do napuštanja eura.

Kronična krhkost privredaDrugdje u eurozoni pojav-ljuju se tračci nade, naro-čito kad je riječ o ambiciji za provođenje strukturnih reformi. U prvom de-setljeću postojanja eura mediteranske su zemlje uživale prednosti nižih kamatnih stopa, ali su pro-pustile reformirati svo-ja tržišta rada i robe kako bi svoje privrede učinile konkurentnijima - i to u svijetu u kojem su izgubi-le sigurnosni ventil deval-vacije svojih valuta.

No to je, makar sa za-kašnjenjem, promijeni-la kriza. Irska je povrati-la konkurentnost. Nova španjolska vlada je dobila uvjerljivi mandat za pro-vedbu radikalnih reformi svog krutog radnog zako-nodavstva koji bi na kra-ju mogao otvoriti dugi put k smanjenju njene kronič-ne nezaposlenosti. Novi predsjednik talijanske vla-de Mario Monti, unatoč tome što je na čelu oktro-irane vlade, uživa najveću popularnost koju je ikada imao neki talijanski čel-nik. Već je proveo miro-vinsku reformu i uskoro će predložiti i reformu tr-žišta rada. Sve bi ovo tre-balo osposobiti članice eurozone da se lakše nose s oštrinom uvjeta valutnog zajedništva s Njemačkom.

Ipak, kronična krh-kost privreda zemalja eu-rozone mogla bi ugrozi-ti ova postignuća. Tako je u posljednjem tromjeseč-ju 2011. grčki BDP pao za sedam posto na godišnjoj razini. To politiku steza-nja remena, pogotovo u iz-bornoj godini, čini još nes-nosnijom; pa iako bi nova

vlada mogla uspješno pro-vesti smanjenje nadni-ca i javnog sektora, nade u grčku privatizaciju čine se beznadnima. Moglo bi se dogoditi da je provedba dubljih privrednih reformi iznad mogućnosti tamoš-njih političara, unatoč da-nim obećanjima. Iako bi strukturne reforme otvori-le nove razvojne perspek-tive, one bi kratkoročno mogle dovesti do poveća-nja nezaposlenosti i sma-njenja dohodaka. Dosad od konkurencije zaštićene interesne grupe vjerojatno će se boriti, ako treba i na-silno. Dva promotora pret-hodnih reformi tržišta rada u Italiji su - ubijena.

Popravljeno raspoloženjeEuropu sada razdiru dva osjećaja: prvi je osjećaj nepravde zbog kojeg je pretprošlog vikenda gor-jela Atena, a drugi je osje-ćaj da nastojanja pojedi-nih vlada idu u pravom smjeru u pogledu jačanja konkurentnosti. Sudbina eura ovisi o tome koji će od njih prevladati.

Ima načina da se taj napredak podrži. Treba-lo bi olabaviti monetar-nu politiku radi poticanja potražnje, nastaviti učvr-šćivati brane oko ugrože-nih zemalja, kao i stvoriti neku vrstu dužničkog za-jedništva kako bi se sma-njili troškovi oko otplate dugova nastalih u vrije-

me booma. Reforme su nužne i zemljama vjerov-nicima. Uslužne djelat-nosti, koje čine dvije tre-ćine europskih privreda, manje su razvijene no što bi trebale biti. Jedna stu-dija Svjetske banke pro-cjenjuje kako bi njiho-va liberalizacija mogla dovesti do utrostručenja prometa u tim djelatno-stima.

Raspoloženje u Euro-pi se popravilo, i to je do-bro. To je i rastuća podrš-ka zacrtanom putu. No kako se neposredna opa-snost za euro smanjuje, postoji opasnost da bi to moglo dovesti do opušta-nja. To se ne smije dogo-diti, zaključuje Economist. Europa je, doduše, na putu oporavka, no taj je put dug i naporan...

uslužne djelatnosti, koje čine dvije trećine europskih privreda, manje su razvijene no što bi trebale biti

20 Broj 3716, 27. veljače 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Vesna Antonić [email protected]

U siječnju je go-dišnji rast po-trošačkih cije-

na bio razmjerno slab, što je rezultat slabe domaće potražnje i slabljenja ba-znog učinka porasta cije-na energenata. Prema po-dacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke su cijene zabilježile rast od 1,2 posto na godišnjoj razini, što je manji rast od konsenzusa analitičara prema anketi Hine (pro-sjek 2,1 posto). Na mje-sečnoj razini potrošačke su cijene pale za 0,4 po-sto.

Rastu potrošačkih ci-jena na godišnjoj razini najviše su pridonijele ci-jene prehrane i energi-je. Naime, isključe li se iz ukupnog indeksa cije-ne energije, rast je izno-sio 0,8 posto, a isključe li se cijene energije i pre-hrane, potrošačke su cije-ne porasle samo 0,2 po-sto. Nadalje, zanimljivo je vidjeti da bez energi-je, prehrane, pića i duha-na indeks iznosi 99,7, od-nosno potrošačke cijene u tom slučaju bilježe pad od 0,3 posto na godišnjoj ra-zini, što potvrđuju i poda-ci po NKD-u.

Cijene prehrane su po-rasle dva posto na godiš-

njoj razini, pri čemu zna-čajniji rast bilježe cijene ulja i masti (+6,7 posto), ribe (+5,7 posto), kruha

i žitarica (+4,8 posto) te mlijeka, sira i jaja (+4 po-sto). U kategoriji stanova-nje, voda, energija, plin i druga goriva, koja čini 15,7 posto indeksa, cijene su porasle tri posto godiš-nje, pri čemu je najveći rast zabilježen kod cijena teku-

ćih goriva (+22,8 posto).

Prehrana bi mogla poskupjeti S druge strane, cijene odjeće i obuće nastavlja-ju padati, i to za 4,6 posto na godišnjoj razini. Zbog sezonskih sniženja u si-

ječnju, cijene odjeće su na mjesečnoj razini naj-više pridonijele ukupnom padu potrošačkih cijena s padom od 10,7 posto.

“Rast stope poreza na dodanu vrijednost, koji na snagu stupa u ožujku, mo-gao bi se odraziti na ci-

jene dobara čija je potra-žnja neelastična, odnosno dobara koja čine najve-ći dio potrošačke košari-ce (prehrana), dok u kate-gorijama kao što je odjeća i obuća ne očekujemo rast cijena s obzirom na to da su cijene tih dobara čak i blago iznad prosjeka Eu-ropske unije. Nadalje, ne isključujemo ni moguć-nost povećanja cijena ko-munalnih usluga. Nave-dena poskupljenja znače relativno veće optereće-nje nižih skupina dohoda-ka s obzirom na to da je kod tih skupina veći udio izdataka za nužna dobra u ukupnim izdacima”, sma-traju analitičari RBA.

Potrošačke cijene u siječnju

RAzmjeRno slAB godišnji RAst Prema podacima dzs-a, potrošačke su cijene zabilježile rast od 1,2 posto na godišnjoj razini, dok su na mjesečnoj pale za 0,4 posto

Rastu potrošačkih cijena na godišnjoj

razini najviše su pridonijele cijene

prehrane i energije

Prema zadnjim poda-cima Državnog zavoda za statistiku registrira-na stopa nezaposlenosti u siječnju se popela na 19,8 posto, što je za 1,1 postotni bod više nego u prosincu. Osim uobiča-jenog sezonskog kretanja prema kojem se nezapo-slenost povećava tijekom jesenskih i zimskih mje-seci, tržište rada dodatno odražava produljenu re-cesiju, odnosno izostanak oporavka realnog sektora gospodarstva.

Dakle, uz istodobni izostanak stvaranja radnih mjesta, u nezaposlenost ulaze mladi ljudi po za-vršetku formalnog obra-zovanja, ali uslijed pada ili slabe gospodarske ak-tivnosti kao dio procesa smanjivanja troškova po-slovanja, restrukturiranja

ili gašenja pojedinih po-duzeća, dio nezaposle-nih dolazi izravno iz rad-nog odnosa. Tako je stopa nezaposlenosti najviša od travnja 2003. godine. Na-dalje, stopa nezaposleno-sti je za 0,2 postotna boda veća nego u siječnju proš-le godine iako je broj ne-zaposlenih tek neznatno porastao (za 24 osobe).

Naime, uz nepovolj-na kretanja u realnom sek-toru u zadnje tri godine, što je rezultiralo poveća-njem broja nezaposlenih, na rast stope utjecao je i pad aktivnosti radno spo-sobnog stanovništva, od-

nosno radne snage. S ob-zirom na očekivani pad gospodarske aktivnosti i najavljeno smanjenje bro-ja zaposlenih u javnom sektoru (kroz neprodulji-vanje ugovora na određe-no vrijeme), u ovoj godini očekujemo nastavak rasta broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti, pri čemu bi prosječna registrirana stopa nezaposlenosti mo-gla iznositi 18,5 posto (u 2011. je iznosila 18 posto).

S obzirom na to da je broj registriranih nezapo-slenih na HZZ-u nastavio rasti i u veljači (prema za-dnjim podacima trenu-tačno je preko 5000 ne-zaposlenih više nego u siječnju), očekuje se dalj-nji rast stope nezaposle-nosti koja bi tako već za veljaču mogla blago pre-mašiti 20 posto. (RBA)

Nakon dugogodišnje uspješne poslovne su-radnje i pripadnosti PBZ Grupi Međimur-ska banka i Privredna banka Zagreb zajednič-ki su pokrenule aktiv-nosti pripajanja Međi-murske banke PBZ-u, a planirani datum pripa-janja je 30. studenoga 2012. godine.

Međimurska banka posluje na regionalnom tržištu sjeverne Hrvatske (Međimurska i Varaždin-ska županija) i s mrežom od 16 poslovnica najpro-fitabilnija je regional-na banka srednje veličine u zemlji. U 2011. godi-ni ta je banka nakon opo-rezivanja ostvarila dobit od 32,5 milijuna kuna, na kraju godine ukupna akti-va iznosila je 2,83 milijar-de kuna, a stopa adekvat-

nosti kapitala 20,10 posto. Iako je Međimurska ban-ka, kao dugogodišnja čla-nica PBZ Grupe, vrlo uspješna regionalna ban-ka prepoznatljivog lokal-nog brenda, u PBZ-u kažu kako su na vrijeme pred-vidjeli tržišne potrebe za daljnjom modernizacijom njenog poslovanja koje sve više nadilazi granice

regionalnog. Primijećena je i pojačana potreba za tehnološkim i regulator-nim usklađenjem, a to po-drazumijeva i znatna do-datna ulaganja. PBZ ima 100 posto udjela u temelj-

nom kapitalu Međimur-ske banke koja je članica PBZ Grupe od 2000. go-dine te je ovo završni ko-rak koji vodi prema njenoj potpunoj integraciji u su-stav PBZ-a.

”Ovime želimo dodat-no osnažiti poziciju i zna-čaj PBZ Grupe u Međi-murskoj županiji, a time omogućiti i znatna dalj-nja ulaganja u nove ban-karske proizvode i uslu-ge, kako bismo postali još učinkovitiji, konkurentni-ji i kvalitetniji u pružanju usluga klijentima. Vjeru-jemo da će pripajanje ve-ćoj i snažnijoj banci sa ši-rokom paletom proizvoda i usluga imati pozitivan učinak na cjelokupno po-slovanje s klijentima i širu lokalnu zajednicu u kojoj poslujemo”, naglašavaju u PBZ-u. (V.A.)

nezAPoslenost PRiPAjAnjA

stopa nezaposlenosti najviša od 2003. godine

PBZ preuzima Međimursku banku

godišnji rast cijena prehrane

2 %(godišnji pad cijene odjeće i obuće

4,6 %(


N edostatne priho-de u prošloj go-dini imalo je go-

tovo tri četvrtine hrvatskih kućanstva, pokazuje anali-za GfK-a o kretanju priho-da i rashoda u kućanstvi-ma Republike Hrvatske.

Tako je, pokazu-je istraživanje obavljeno protekloga prosinca slu-čajnim odabirom osobnim intervjuom u kućanstvu na reprezantativnom uzorku, prosječno hrvatsko ku-ćanstvo u 2011. raspola-galo mjesečno s oko 6610 kuna ili oko 890 eura što je na godišnjoj razini uku-pno oko 79.326 kuna, od-nosno oko 10.676 eura.

Prihodi su najviši u Zagrebu – oko 7690 kuna, te Istri, Primorju i Gor-skom kotaru – oko 7155 kuna, a najmanji u Slavo-niji – 5528 kuna.

S druge, pak, strane, prema subjektivnoj pro-cjeni ispitanika, priho-di potrebni za zadovo-ljenje osnovnih troškova ili potreba obitelji trebali bi prosječno iznositi oko 8824 kune ili oko 1187 eura mjesečno, što za pri-

mjerice četveročlanu obi-telj iznosi oko 11.242 kune na mjesečnoj razini.

Razlika između po-trebnih i ostvarenih pri-hoda (na bazi svih anke-tiranih kućanstava) iznosi u prosjeku oko 2214 kuna što znači da bi potrebni prihodi, opet u prosjeku, trebali biti veći za oko 33 posto od ostvarenih.

No, analiza pokazuje da ima i kućanstava koji-ma ostvareni prihodi po-krivaju potrebe ili su čak i veći, pa tako prihode veće od potrebnih ima oko osam posto kućanstava. Da imaju točno koliko im

treba, izjasnilo se oko 17 posto kućanstava, ostva-rene prihode niže od po-trebnih ima oko 72 posto, dok oko tri posto ispitani-ka nije željelo odgovoriti.

Usporede li se ostva-reni i potrebni prihodi kod kućanstava koja ne-maju dovoljno raspolo-živih sredstava, dolazi se do podatka da bi u prosje-ku njihova potrebna pri-manja trebala biti čak 64 posto veća od sada ostva-renih (prosječan udio ra-zlike ostvarenih i potreb-nih prihoda u ostvarenim prihodima).

Najviše se troši na hranu i pićeNajviša pojedinačna stav-ka u kućnom proračunu i dalje otpada na hranu i piće – oko 29 posto. Do-daju li se tome i troško-vi stanovanja, proizlazi da 48 posto svojih priho-da kućanstva troše na za-dovoljenje samo osnovnih egzistencijalnih potreba.

Ostvareni prihodi u 2011. povećali su se za 24 eura u odnosu na pret-hodnu godinu, dok su po-trebni prihodi ostali otpri-like na istoj razini. Razina ukupnih troškova kućan-stava malo se smanjila jer su se kućanstva u prote-kloj godini (u prosjeku)

ponašala vrlo racionalno i nastojala štedljivo trošiti.

Kada se promatra po-trošnja kućanstava po vr-stama troškova (ona koja imaju te troškove), dobi-va se informacija da se lani, u odnosu na pret-hodnu godinu, nešto ma-nje novca trošilo na hranu i piće (pet posto), stanova-nje (pet posto), prometne troškove (sedam posto), obuću i odjeću (13 po-sto), trajna dobra (12 po-sto), duhan i cigarete (pet posto), mobilni i fiksni te-lefon (šest posto), medi-cinske usluge (11 posto), obrazovanje (dva posto). Jedino na što su potroša-či izdvajali više su otpla-te stambenih kredita, za koje su izdaci u odnosu na prethodnu godinu porasli 29 posto (problem “švica-raca”). Valja napomenu-ti da tu vrstu kredita ima oko 13 posto kućanstava.

Zanimljivo je da oko petina kućanstava mjeseč-no odvaja nešto za štednju (u banci ili kod kuće) i oni su u lanjskoj recesijskoj godini izdvajali malo više za tu namjenu. (V.A.)

AnAlizA GfK-a

S premalim prihodima živi tri četvrtine kućanstava Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko 2214 kuna što znači da bi potrebni prihodi trebali biti veći za oko 33 posto od ostvarenih

Prihodi su najviši u zagrebu – oko

7690 kuna, a najmanji u Slavoniji

– 5528 kuna

*vijesti

Svaki osmi kredit nenaplativOd ukupno 291,7 milijar-di kuna kredita u Hrvat-skoj krajem prošle godine 12,4 posto ili 36,2 milijar-de kuna odnosi se na tzv. loše kredite, prema po-dacima Hrvatske narod-ne banke. U odnosu na kraj 2010. udio djelomič-no nadoknadivih i potpu-no nenadoknadivih kredi-ta porastao je za oko 1,2 postotna boda. Zamjetan je rast udjela loših kredi-ta od kraja 2008. godine, kada je taj udio bio 4,94 posto. Već godinu kasnije porastao je na 7,8 posto, a krajem 2010. popeo se na 11,23 posto.

Dividenda Istarske banke 71 kunu Nadzorni odbor i Upra-va Istarske kreditne ban-ke predložili su Glavnoj skupštini isplatu dividende u iznosu od 71 kune. Glav-na skupština održat će se 5. travnja 2012. Istarska kreditna banka u prošloj je godini ostvarila neto do-bit u iznosu od 18,7 miliju-na kuna, a od toga će 10,5 milijuna biti isplaćeno kao dividenda. Pravo na ispla-tu imaju oni koji na dan donošenja odluke na Glav-noj skupštini budu eviden-tirani kao imatelji dionica. Dividenda će biti isplaće-na u roku od 30 dana na-kon donošenja odluke.

Smanjeni prihodi Vipneta

Vipnet je u 2011. godi-ni ostvario 420,7 miliju-na eura prihoda, što je 6,9 posto manje nego 2010. Zahvaljujući preuzima-nju B.neta u trećem kvar-talu 2011. godine, prihodi od fiksnog segmenta izno-sili su 19,5 milijuna eura, ponajviše od usluga fik-snog broadbanda i tele-vizije. Operativna dobit manja je za 18 posto u od-nosu na 2010. i iznosila je 67,9 milijuna eura. U proš-loj godini Vipnet je uložio 50,5 milijuna eura u nove tehnologije i pokrivenost,

te još 93 milijuna eura za akviziciju B.neta. Na kra-ju 2011. imali su 2,018 mi-lijuna korisnika, s neznat-nim padom od 0,5 posto u odnosu na kraj 2010. Broj pretplatnika povećao se za 8,5 posto, dok se prepaid smanjio za 5,3 posto. Pro-sječni prihod po korisniku je 12,9 eura.

Badel u plusu nakon dvije godine

Badel 1862 objavio je pri-vremene rezultate poslo-vanja za 2011. godinu koji pokazuju trend oporavka kroz iskazanu operativ-nu dobit od 7,75 milijuna kuna. To je prvi put da Ba-del ostvaruje operativnu dobit nakon dvije uzasto-pne godine gubitaka. Tije-kom 2011. godine Badel 1862 povećao je prodaju na domaćem tržištu za če-tiri posto, a u izvozu za 13 posto. Prihod od proda-je iznosio je 308,6 miliju-na kuna, u odnosu na 295 milijuna kuna ostvare-nih u prošloj godini. Uku-pni prihodi ostvareni su u iznosu od 339,3 milijuna kuna naspram 308,5 mili-juna kuna u 2010. godini, što je porast od 10 posto.

Viro nudi 111 kuna za Sladoranu Viro tvornica šećera obja-vila je ponudu za preuzi-manje dionica Sladorane iz Županje, u kojoj već posje-duju 76,6 posto temeljnog kapitala. Za dionice nomi-nalne cijene 100 kuna Viro nudi 111 kuna, što je najvi-ša cijena po kojoj je stjecao dionice Sladorane u razdo-blju od jedne godine prije nastanka obveze objavlji-vanja ponude za preuzima-nje. Grupa Viro ostvarila je u 2011. godini ukupne konsolidirane prihode od 1,34 milijarde kuna, što je za 18,7 posto više od pri-hoda u 2010. Dobit pri-je oporezivanja iznosila je 133,3 milijuna kuna, dok je neto dobit 130,17 miliju-na kuna. Uz šećeranu u Vi-rovitici i Sladoranu Župa-nja, u sastavu Viro Grupe posluje i Slavonija nova, također iz Županje.

imalo u prosjeku hrvatsko kućanstvo u 2011. oko 6610 kn mjesečno(

22 Broj 3716, 27. veljače 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

Z a razliku od prve dekade veljače, u kojoj je napetost

u trgovanju sudionika bila izuzetno visoka, odnos po-nude i potražnje novca na novčanom tržištu prošlog tjedna sasvim je promije-njen. Zamjenom eura ku-pljenih na aukciji trezor-skih zapisa Ministarstva financija, odnosno vraća-njem kuna u sustav, zna-čajno je smanjena potra-žnja za novcem, a kamatna stopa vraćena na prvotnu, vrlo nisku razinu. Zbog skromnije potražnje po-tencijalni korisnici pozaj-mica nastoje proći što po-voljnije te prihvaćaju vrlo

niske kamatne stope, po kojima dio sudionika nije spreman plasirati svoje viškove likvidnosti. Stoga svakodnevno dio ponude ostaje neraspoređen, dok istodobno potražnja nije u cijelosti podmirena. U ta-kvim okolnostima depo-

zitne institucije ponovno usmjeravaju svoje viškove u središnju banku kao pre-konoćni depozit po kamat-noj stopi od 0,25 posto.

Kunska likvidnost ba-naka ovih dana trebala bi biti djelomično neutrali-zirana zbog intervencije

Hrvatske narodne banke koja je radi stabilizacije tečaja u četvrtak interve-nirala na deviznom tržištu prodajom deviza u iznosu 131 milijun eura po pro-sječnom tečaju 7,579264 kuna za euro. Intervenci-jom će se iz sustava po-

vući 992,9 milijuna kuna. Ovo je bila treća devizna intervencija u ovoj godi-ni, te je od početka godine ukupno povučeno 3,458 milijardi kuna, odnosno ukupno je prodano 458 milijuna eura. Prosječ-na tjedna kamatna stopa

iznosila je 3,53 posto, dok je prosječna prekonoćna stopa bila 2,18 posto.

Prošli tjedan Mini-starstvo financija nije održalo aukciju trezor-skih zapisa, a kada će biti sljedeća aukcija Mi-nistarstvo će obavijesti-ti naknadno. Prema oče-kivanju, povratom kuna u sustav djelomično je neutraliziran učinak po-većanja stope obvezne pričuve budući da je li-kvidnost depozitnih in-stitucija ponovno pora-sla. Posljedica toga je ponovno slabljenje ka-matne stope i pojača-no izdvajanje viškova li-kvidnosti na kraju dana u središnju banku.

Dobre prognoze za ame-ričko gospodarstvo i ohra-brujući signali da je grčka dužnička kriza ipak bliže pozitivnom nego negativ-

nom raspletu potaknuli su rast optimizma na svjet-skim burzama. Ulagači su očito zaključili da je opa-snost od raspada eurozone

manja nego što su se pribo-javali, pa su svoje procje-ne počeli više temeljiti na izgledima rasta globalnog gospodarstva, koji uopće

nisu loši. Tako je većina indeksa u laganom pora-stu, a Dow Jones, najvaž-niji američki indeks, opet je na granici od 13.000 bo-dova, na kojoj nije bio još od predrecesijske 2008. godine. Frankfurtski DAX približava se granici od 7000 bodova, a london-ski FTSE je još bliže gra-nici od 6000 bodova. Jedi-no što zabrinjava ulagače sada je nafta, čija se cije-na drži osjetno iznad 100 dolara za barel, ponajvi-še zbog napetosti u Hor-muškom tjesnacu, prijet-nje izraelskim napadom na Iran, ali i slabljenja ame-ričkog dolara.

TržišTe novca Zagreb

Likvidnost porasla, kamate u padu

Intervencija Hrvatske na-rodne banke na deviznom tržištu nije donijela očeki-vane rezultate, pa se euro

i dalje čvrsto drži iznad 7,5 kuna, s trendom dalj-njeg rasta. Loše su vijesti i za dužnike u švicarskim

HrvaTsko deviZno TržišTe

Jačaju i euro i franak

Međunarodno TržišTe kapiTala

Samo nafta kvari optimizam

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirexa prošli je tjedan opet porasla iznad 160 bodova. Dosegavši 160,3752 boda, Mirex je od početka godine narastao gotovo tri boda.

Mirovinski fondovi

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 23.2.2012.

Mirex opet iznad 160

Izvor: HNB primjena od 25. veljače 2012. 20.2. 21.2. 22.2. 23.2. 24.2.

7.584

7.582

7.580

7.578

7.586

7.584

EUR 5.74

5.72

5.70

5.68

5.66

5.64

USD 6.30

6.29

6.28

6.27

6.26

6.25

CHF

XX.1. XX.1. XX.1. XX.1. XX.1 XX.1. XX.1. XX.1. XX.1. XX.1

francima, jer i ta valu-ta prati euro, pa se pri-bližava vrijednosti od 6,3 kune. Domaća valuta je

ojačala samo prema ame-ričkom dolaru, koji je iz-gubio oko jedan posto vri-jednosti.

5700

5780

5860

5940

6020

6100

24.2.23.2.22.2.21.2.20.2.

12800

12860

12920

12980

13040

13100

24.2.23.2.22.2.21.2.20.2.

2860

2892

2924

2956

2988

3020

24.2.23.2.22.2.21.2.20.2.

3300

3350

3400

3450

3500

3550

24.2.23.2.22.2.21.2.20.2.

6650

6730

6810

6890

6970

7050

24.2.23.2.22.2.21.2.20.2.

9300

9380

9460

9540

9620

9700

24.2.23.2.22.2.21.2.20.2.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 6,082669

CAD kanadski dolar 5,681564

JPY japanski jen (100) 7,03083

CHF švicarski franak 6,293722

GBP britanska funta 8,947424

USD američki dolar 5,664162

EUR euro 7,582047

Jelena drinković

20.2.’12. - 24.2.’12.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

8

6

4

2

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 13.2.’12. - 17.2.’12.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

400

300

200

100

020.2.2012. 21.2.2012. 22.2.2012. 23.2.2012. 24.2.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)AZ obvezni mirovinski fond 163,8912

Erste Plavi obvezni mirovinski fond 163,3131

PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 151,4631

Raiffeisen obvezni mirovinski fond 159,3419

MIREX (*) 160,3752

Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 168,8372

AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 196,8277

CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 118,9017

Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 135,9123

Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 138,3347

Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 152,5757

Zatvoreni DMF-oviAuto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 101,5760

AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 186,0797

AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 181,4268

AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 194,9454

AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 140,7518

Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 119,8156

CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,1839

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 164,5962

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 108,6548

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 119,8173

Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 170,4827

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 151,7169

Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 120,8585

Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 106,3742

Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 137,4072

164

162

160

158

156

MIREX - mjesečni

23.1. 3.2. 13.2. 23.2.

MIREX - tjedni164

162

160

158

15620.2. 21.2. 22.2. 23.2.


Allianz: bruto dobit 119,5 milijuna kuna Allianz je u 2011. godi-ni ostvario bruto dobit u iznosu od 119,5 milijuna kuna, što je za 28,5 posto više nego u istom razdo-blju 2010. godine. Ukupni bruto premijski priho-di Allianza u 2011. godini premašili su ponovno mili-jardu kuna, odnosno iznose 1,026 milijardi kuna, što je za 41,6 milijuna kuna više u usporedbi sa 2010. godi-nom. Dok je tržište zabilje-žilo pad od 1,1 posto, Alli-anz je ostvario rast premije od 4,2 posto. U životnim osiguranjima povećali su tržišni udjel na 15,4 posto uz ostvarenu bruto premiju od 373,4 milijuna kuna. U neživotnim osiguranjima rast je 2,2 posto, uz bruto premiju od 652,2 milijuna kuna.

Atlantic: neto dobit 54,9 milijuna

Atlantic Grupa je u 2011. ostvarila prihod od pro-daje u iznosu od 4,7 mili-jardi kuna, što je u odno-su na godinu ranije rast od 108,4 posto, dok u odno-su na pro-forma konsoli-dirane prihode u 2010. rast iznosi 4,8 posto. Dobit pri-je kamata i poreza pora-sla je 13,8 posto, na 334,8 milijuna kuna, dok je neto

dobit iznosila 54,9 miliju-na kuna. Na rast prihoda Atlantica, uz konsolidaciju Droge Kolinske, uvelike je utjecao visok rast divizija Sportska i aktivna prehra-na (16,3 posto) te Pharma (12,5 posto).

Dividenda PBZ-a 29,90 kuna Uprava i Nadzorni odbor Privredne banke Zagreb utvrdili su prijedlog odluke o upotrebi dobiti ostvarene u 2011. Glavnoj skupšti-ni Banke, koja će se odr-žati 29. ožujka, bit će pred-ložena isplata dividenda u iznosu od 29,90 kuna po dionici. Dividenda će biti isplaćena najkasnije do 28. svibnja 2012. Pravo na isplatu dividende imat će dioničari koji na dan odr-žavanja Glavne skupštine budu evidentirani kao ima-telji redovnih dionica.

Zaba: stambeni kredit s osiguranjem Zagrebačka banka je u su-radnji s osiguranjem BNP Paribas Cardif ponudila novi stambeni kredit s ugo-vorenim osiguranjem kori-snika kredita za slučaj ne-željenih životnih situacija, kada osiguranje preuzima otplatu kredita. Kredit se odobrava uz akcijsku ka-matu 5,99 posto, fiksnu prve dvije godine, i bez na-knade za obradu zahtjeva u promotivnom razdoblju do 30. lipnja. Namijenjen je osobama do 50 godi-na starosti, a klijenti mogu premiju osiguranja plati-ti vlastitim novcem ili iz sredstava kredita.

*vijesti

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 17. do 23. veljače 2012. godine

I protekloga tjedna nastav-ljeni su dobri rezultati fon-dova te su 62 fonda imala porast vrijednosti. Rezul-tati svih fondova kreta-li su se u rasponu od -1,20 posto pa do +3,48 posto. Vrh ljestvice kod dionič-kih fondova zauzimaju Ili-rika Gold (+3,48 posto) i VB Crobex10 (+3,21 po-

sto). Najveći pad kod dio-ničkih fondova zabilježio je fond Ilirika BRIC kojem je vrijednost smanjena za 1,20 posto, a slijedi ga KD Nova Europa s padom od 0,94 posto. Kod mješovi-tih fondova najveći porast imao je fond ICF Balanced kojemu je vrijednost pora-sla za 1,48 posto, a iza nje-

ga je Raiffeisen Balanced s porastom od 0,94 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova imao je fond NFD Aureus Emerging Mar-kets Balanced koji je pao za 1,11 posto, a iza njega je ST Balanced s padom od 0,68 posto. Kod obveznič-kih fondova najveći porast imali su Erste Bond (+0,48

posto) i HI-conservative (+0,33 posto). Jedini s pa-dom u ovoj grupi je fond ZB bond kojemu je vrijed-nost smanjena za 0,31 po-sto. Kod novčanih fondova nije bilo negativnih rezul-tata, a na vrhu ljestvice su Raiffeisen Cash, ST Cash i Agram Euro Cash, svi s po-rastom od 0,09 posto.

INVESTICIJSKI FONDOVI

Većina u plusu, rekorder Ilirika Gold

Iza nas je odličan tjedan na Zagrebačkoj burzi. Oba di-onička indeksa zabilježila su porast, a posebno dobru izvedbu imale su dionice

iz građevinskog sektora. Redovni dionički promet iznosio je 88,682 miliju-na kuna, što je porast od 15,29 posto. Indeks Cro-bex porastao je za 2,49 po-sto te je njegova posljednja vrijednost 1.776,35 bodo-

va, dok je Crobex10 tjedan završio na 991,45 bodova, što je porast od 2,44 posto. Najviše se trgovalo dioni-com Hrvatskih telekomu-nikacija, kojom je ostva-reno 17,848 milijuna kuna prometa, a tjedan je zavr-

šila na 223,59 kuna što je pad od 1,33 posto. Uvjerlji-vo najveći dobitnik je dio-nica Ingre koja je trgovanje završila na 8,20 kuna, što je porast od 69,77 posto, a njome je trgovano u vri-

jednosti od 12,153 miliju-na kuna. Najviše je pala di-onica Ericssona NT koja je trgovanje završila na 1160

kuna, što je pad od 4,53 po-sto, a njome je trgovano u vrijednosti od 7,999 miliju-na kuna.

BURZA

Uzlet Ingre, lagani pad HT-a

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Marko Repecki www.hrportfolio.com

Hrvatske telekomunikacije d.d. -1,33% 223,59 17.848.415,32

Ingra d.d. +69,77% 8,20 12.153.379,84

Ericsson Nikola Tesla d.d. -4,53% 1.160,00 7.999.886,26

INA-industrija nafte d.d. -1,20% 3.705,00 4.967.016,89

Dalekovod d.d. +18,00% 132,85 3.827.230,68

AD Plastik d.d. +1,90% 118,00 3.698.112,59

Petrokemija d.d. +2,26% 197,00 3.351.260,50

Institut IGH d.d. +10,43% 979,00 3.309.439,49

Đuro Đaković Holding d.d. +10,74% 66,50 3.107.970,13

Vukovarski poljop. ind. kombinat d.d. +2,70% 78,34 2.308.792,08

Ingra d.d. +69,77% 8,20 12.153.379,84

Hoteli Maestral d.d. +52,30% 79,96 21.842,70

Hidroelektra niskogradnja d.d. +28,21% 108,98 204.175,36

Tehnika d.d. +22,85% 877,77 949.402,04

Solaris d.d. +18,40% 260,50 34.328,90

Dalekovod d.d. +18,00% 132,85 3.827.230,68

Jadranka d.d. +17,00% 351,00 41.620,00

TEP-tvornice d.d. +15,29% 19,60 1.195,60

Excelsa nekretnine d.d. +14,89% 39,66 27.186,64

Zlatni rat ugostiteljstvo i turizam d.d. +14,85% 50,03 6.003,60

Elektropromet d.d. -39,89% 12,01 84,07

Magma d.d. -26,67% 1,10 37.321,42

Croatia osiguranje d.d. (povlaštena) -24,29% 5.300,01 45.200,10

Jadran tvornica čarapa d.d. -16,67% 50,00 100,00

RIZ-odašiljači d.d. -13,26% 85,00 7.565,00

Kaštelanski staklenici d.d. -12,90% 1.350,01 187.377,02

Pounje trikotaža d.d. -11,59% 0,61 128,10

Prehrambeno ind. kombinat d.d. -9,97% 180,02 8.100,90

Validus d.d. -9,09% 2,90 12.454,53

Hrvatska poštanska banka d.d. -8,37% 1.970,00 33.490,00

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 94,6493 -0,18

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 11,7686 0,92

ST Global Equity kn 30,2600 -0,57

HI-growth € 8,3991 -0,06

Raiffeisen World € 109,0000 0,55

ZB euroaktiv € 105,9800 -0,13

ZB trend € 132,7600 -0,73

FIMA Equity kn 68,8391 0,84

KD Prvi izbor kn 11,8623 0,02

Ilirika JIE € 131,8991 -0,30

Raiffeisen Central Europe € 46,2500 0,81

PBZ Equity fond kn 67,4533 1,04

HPB Dionički kn 79,4028 -0,14

Erste Adriatic Equity € 74,5600 1,10

NFD Aureus Global Developed kn 90,2532 -0,15

ZB aktiv kn 91,6200 0,25

HPB Dynamic kn 41,6374 -0,31

Prospectus JIE kn 46,6491 -0,88

AC Rusija € 34,6957 -0,92

NFD Aureus BRIC € 24,9420 -0,39

Capital Two kn 62,9018 -0,05

Ilirika Azijski tigar € 48,3652 -0,69

PBZ I-Stock kn 64,0595 0,54

HPB Titan € 66,7005 -0,40

HPB WAV DJE € 95,6877 0,63

Platinum Global Opportunity $ 12,3422 1,07

Erste Total East € 27,4300 0,15

VB High Equity kn 47,7032 0,59

KD Nova Europa kn 6,5629 -0,94

OTP indeksni kn 35,7317 2,47

Platinum Blue Chip € 85,7721 0,38

C-Zenit kn 44,4160 0,19

MP-Mena HR kn 474,6769 0,13

OTP MERIDIAN 20 € 72,7758 0,43

A1 kn 73,8100 0,90

NFD Aureus US Algorithm kn 134,4569 -0,49

NFD Aureus New Europe kn 93,3967 -0,17

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 10,0031 0,07

OTP Europa Plus € 102,0091 -0,26

Ilirika BRIC € 90,6857 -1,20

VB CROBEX10 kn 90,8079 3,21

KD Energija kn 10,2240 0,56

ZB BRIC+ € 96,5200 -0,77

Ilirika Gold € 99,7886 3,48

Raiffeisen Prestige Equity € 103,4400 -0,83

Allianz Equity € 100,3506 0,49

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 110,3000 0,92

ZB global € 130,8700 0,18

PBZ Global fond kn 96,1729 0,80

HI-balanced € 10,0540 0,14

Raiffeisen Balanced € 131,0800 0,94

ST Balanced kn 132,1783 -0,68

ICF Balanced kn 111,0624 1,48

HPB Global kn 89,7072 -0,34

OTP uravnoteženi kn 90,3818 -0,22

KD Balanced kn 7,9001 0,73

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 76,0588 -1,11

C-Premium kn 5,1169 0,25

Agram Trust kn 61,3970 0,26

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,8789 0,14

Allianz Portfolio kn 111,0383 -0,09

Raiffeisen Prestige € 102,7900 0,62

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 165,4300 -0,31

HI-conservative € 11,5200 0,33

Raiffeisen Bonds € 177,8000 0,16

PBZ Bond fond € 132,7848 0,28

Erste Bond € 133,4500 0,48

Capital One kn 167,2980 0,29

HPB Obveznički € 127,8528 0,06

OTP euro obveznički € 111,2618 0,24

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 135,9529 0,07

ZB plus kn 167,6929 0,07

ZB europlus € 143,3772 0,06

PBZ Euro Novčani € 129,6825 0,06

Raiffeisen Cash kn 149,5700 0,09

Erste Money kn 142,6900 0,07

HI-cash kn 143,0135 0,06

ST Cash kn 140,3503 0,09

PBZ Dollar fond $ 126,3030 0,02

HPB Novčani kn 136,1548 0,06

OTP novčani fond kn 126,0905 0,06

VB Cash kn 119,6623 0,08

Agram Euro Cash € 11,0780 0,09

Allianz Cash kn 112,0491 0,07

Platinum Cash kn 105,4163 0,07

Erste Euro-Money € 109,1000 0,06

Certus Cash kn 102,1397 0,07

Raiffeisen euroCash € 101,2200 0,05

HPB Euronovčani € 100,7848 0,08

Locusta Cash kn 1224,7032 0,08

UKUPAN TJEDNI PROMET: 324,428 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 88.682.051,04 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.776,3500 +2,49%Crobex10 991,4500 +2,44%Crobis 91,3679 +0,54%Crobistr 102,8192 +0,63%

e-pv 3716

Documents

Transcript of e-pv 3716