Ruke koje poma`u, svetijesu od usana koje se mole!Ovako glasi jedna od

poruka [ri Sathya Sai Babe,duhovnog U~itelja iz malog mjes-ta- Putaparthy na jugu Indije, ~ijipoklonici {irom svijeta (bez obzira

na vjeroispovijest, naciju, staros-nu dob ili boju ko`e) svakod-nevno nastoje, barem djeli}Njegovog u~enja, primijeniti usvakodnevnici. Jedan od takvih jedr Surendra Kumar Upadhyay,vrhunski stru~njak za o~ne bolestikoji je u organizaciji Sathya SaiCentra Sarajevo, (sa svoja dva

saradnika: dr Anand Vyas i drMeenakshi Handa) boravio uglavnom gradu BiH. Tokom dvod-nevne posjete u Dr`avnoj bolnici,oni su obavili besplatne preglede60 pacijenata i usput doniralinao~ale, a dr Surendra je odr`aostru~ne konsultacije sa specijalis-tima za o~ne bolesti… Za po~e-

23

NO

VA

A

RK

A

Duhovne organizacije u BiH:

Tokom kora~anja ''sta-zom kojom se rje|eide'' (staza duhovnos-ti), svima je dobro poz-nato da se na{a te`njaza duhovnim rastom,ne zadovoljava stalnimispunjavanjem materi-jalnih `elja. Kao potvr-da ove konstatacijemogu poslu`iti ~lanoviSathya Sai organizaci-je koji {irom svijeta;pored svakodnevnemolitve, meditacije (in-dividulana duhovnapraksa) i grupnih ned-jeljnih aktivnosti (izu-~avanje duhovne liter-ature i pjevanje pje-sama u slavu Boga),poduzimaju akcije ne-sebi~nog slu`enja uzajednici u kojoj `ive.Ako se pitate koja ene-rgija pokre}e ove ljudeda svoju vje{tinu, zna-nje i ljubav stave uslu`bu - za dobrobitsvih, pro~itajte ovajtekst do kraja…

DuhovnostDuhovnosti zdravljei zdravlje

Priredio: [efik Avdagi}

za ''Novu ARKU''

[ri Sathya Sai Baba

tak, treba naglasiti da sve aktiv-nosti nesebi~nog pomaganja dru-gima (seva aktivnosti), Sai-pok-lonici poduzimaju finansiraju}i ihiz vlastitih sredstava, tj. bez ika-kvih donacija izvan organizacije.

Kada je rije~ o dr Surendri, onima veoma bogato iskustvo u bro-jnim medicinskim kampovima ukojima je (sa ekipom stru~njaka)obavljao operacije glaukoma istrabizma, te brojne procedure,preglede i intervencije sa naj-sevremenijom laserskom teh-nologijom. Za ove medicinskekampove (organizovane kao ku-}ne posjete, izleti na brodu itd.),karakteristi~no je to {to u njimarade lije~nici- dobrovoljci koji susposobni za komunikaciju sapacijentima (na njihovom jeziku) idijagnosticiranje uz pomo} sofi-sticiranih instrumenata. U ovo suuklju~ene i besplatne posjete isavjeti pacijentima i njihovimporodicama (svake tre}e nedjeljeu mjesecu). Ovakvi medicinskikampovi, koji podrazumijevajubesplatne konsultacije i dijagnos-ti~ke procedure, do sada su biliorganizovani u Indiji, Pakistanu,Rusiji itd. Tako|er, tim stru~njakana ~elu sa Dr Surendrom, poznatje i po svom humanitarnom radukroz: pomo} u ku}ama MajkeTereze (u Londonu), pomo} uodje}i, lijekovima i hrani za `rtve

rata u Hrvatskoj i BiH, obez-bje|enje tople odje}e za besku-}nike. U vi{e navrata, oni sudonirali i veoma vrijednu medicin-sku opremu (laser, razli~itu opre-mu za dijagnosticiranje o~nihbolesti).

Kada du{a odlu~ida napusti tijelo…

Tokom dvodnevnog borav-ka u Sarajevu dr Surendra jepored pregleda brojnih pacije-nata i stru~nog sastanka saspecijalistima za o~ne bolesti uDr`avnoj bolnici, odr`ao iveoma zanimljivo javno preda-vanje o temi- ''Duhovnost izdravlje'', iz kojeg prenosimoneke dijelove koji }e zasigurnoprivu}i pa`nju ~italaca ''NoveARKE''…

''Tijelo je hram Boga, Bog `iviu nama. Zato, kada vas pozdrav-ljam istovremeno pozdravljamBoga u vama…

Da bi shvatili {ta je duhovnost,potrebno je da vidimo koliko suva`ni duhovnost i zdravlje. Kaonau~nik, mogu re}i da suduhovnost i zdravlje nerazdvojivi.Duh (ili du{a) je ona energija kojanas tjera da idemo sa jednogmjesta na drugo. Ako gledate narazliku izme|u `ivog i mrtvogtijela, {ta je to {to nedostaje

mrtvom tijelu, u odnosu na `ivo?^ak i be`ivotno tijelo ima o~i,mozak, stomak, noge i prelijepolice. Me|utim, ni{ta od toga nefunkcionira. Moja supruga, naprimjer, ka`e da voli svoga supru-ga, i normalno je da spavamojedno pored drugog… Ali, da li bi`eljela da spava pored mene akobi bio mrtav? Dakle, klju~no jepitanje {ta ona, ustvari, voli kodmene: moje tijelo ili ne{to drugo?Naravno, rije~ je o duhu ili du{ikoja nedostaje mrtvom tijelu.

Ljudi se pla{e da ~ak ipogledaju mrtvo tijelo koje du`evrijeme stoji. Sa druge strane, nesmeta im da pre|u hiljade kilo-metara kako bi bili sa nekomosobom do koje im je stalo.Dakle, nije rije~ o ljubavi premafizi~kom tijelu, nego o privla~nomodnosu koji gradi energija- duh.

A sada da pre|emo na drugu''jedna~inu'' koja ka`e da jesvakoj du{i neophodno tijelo, i totijelo treba biti zdravo kako bidu{a u njemu sretno `ivjela.Uzmimo, na primjer, ku}u…Recimo da `ivite u izuzetno lije-poj ku}i u kojoj sve besprijeko-rno funkcionira, i vi `elite u njoj`ivjeti {to du`e. Me|utim, odje-dnom desi se da nestane stru-je, voda po~inje da curi, ne raditoalet itd. Naravno, pozovete vimajstore, elektri~ara, vodoin-

24

NO

VA

A

RK

A

Spiritualnost: [ta nas pokre}e na pomaganje drugima?

Sa predavanja dr Surendre(desno)

Sai Babini poklonici tokomposjete domu “Ljubica Ivezi}”.

stalatera i oni poprave kvar. Ali,nakon izvjesnog vremena svese ponovo po~ne kvariti, i `ivotu takvoj ku}i postepeno vamdosadi, te odlu~ite da preseliteu drugu ku}u…

Upravo to isto se de{avadu{i i tijelu: kada ne rade ''elek-tri~ne instalacije'' u tijelu ideteneurologu, kada vam je u kvaru''odvodni sistem'' obra}ate seurologu, kada vam zaka`e''armatura'' u tijelu idete hirur-gu… Kako vidite, nema velikerazlike izme|u funkcioniranjajednog tijela i jedne ku}e.Doktori popravljaju to tijelokoliko su oni za to stru~ni, alijednog dana du{i ono dosadi, iona odlu~i da napusti tijelo.Jasno je, dakle, ako `elimodugo `ivjeti moramo nastojatida odr`imo tijelo zdravim, kakoenergija koju nazivamo duhomili du{om ne bi napustila tijelo(ba{ kao u primjeru napu{teneku}e). Dakle, morate se truditida o~uvate savr{eno zdravlje.

Kako o`ivjeti pozitivnuenergiju u tijelu?

Mislim da sada lak{e mo`etesagledati na koji na~in su pove-zani duhovnost i zdravlje…Nauka postaje most izme|uduhovnosti i zdravlja, jer, isto takokao {to je du{i neophodno zdravotijelo, za o~uvanje zdravlja potre-bni su ljekari, tj. nauka. Me|utim,nisu uvijek ljekari ti koji vam mogupomo}i. Nekada davno, govorilose da je za o~uvanje zdravljadovoljno da svaki dan pojedetejednu jabuku, i da ne morate i}idoktoru. [ta se time ho}e re}i?Svo vo}e se smatra plodovimatzv. satvi~ne hrane koja vam dajepozitivnu energiju i koja je u har-moniji sa su{tinom, sa esencijomna{eg organizma. Zna~i, kako bio`ivjeli satvu neophodno je da sepravilno hranimo.

Pravilna ishrana je veomava`na da bi sa~uvali zdravlje.

^ak 56 odsto bolesti je uzroko-vano lo{om ishranom. Da}u vamjednostavan primjer: dijabetes jevezan za {e}er, visoki krvni priti-sak za so, sr~ani problemi suvezani za holesterol… Spisakbolesti zbog kojih ne smijete jestiodre|enu vrstu hrane je besko-na~an. Iz toga se name}e logi~anzaklju~ak: pravilna ishrana jejedan od najva`nijih preduslovaza o~uvanje zdravlja.

Pored pravilne ishrane, veo-ma je va`na dobra svakodnevnarutina (navike) od kojih zavisizdravlje. Neko mo`e misliti da jesasvim ispravno to {to nakonbu|enja u krevetu pojede nekumastima zasi}enu hranu- {unku,pomfrit i sl. Zatim, uz jutarnjenovine popije 2-3 kafice, za ru~akpojede obiman obrok a poslije-podne, nakon lagane {etnje iboravka u {opingu vrati se ku}i,pred ve~e popije ~a{u-dvije viski-ja, sjedne ispred televizora,pojede koji sendvi~ itd. itd. Izdana u dan, `ive}i ovako,rade}i pogre{ne stvari poste-peno gubite mo} rasu|ivanja,`ivot izmi~e kontroli.

Ne znam koliko se vas po-gledalo u ogledalo u trenucimakada ste ljuti (?), lice se zgr~i,{krgu}ete zubima, ubrzan je radsrca, te{ko di{ete… Ova emocijakoju nazivate ljutnjom, o~igledno,ima negativan utjecaj na va{e

zdravlje. Me|utim, ljubav imasasvim suprotan efekat: kad'osje}ate ljubav veoma ste spoko-jni, nema pritiska na rad va{egsrca, disanje je normalno, pre-plavljeni ste osje}anjem ugode izadovoljstva. Dakle, ako `elitesa~uvati zdravlje, morate da sekontroli{ete…

Priprema za dnevneaktivnosti

Zapo~nite dan s ljubavlju…Bilo bi po`eljno da ujutro,nakon tu{iranja koje izuzetnoblagotvorno djeluje na }elijeva{eg organizma, prije zapo-~injanja bilo kakve dnevneaktivnosti, provedite nekolikominuta u ti{ini. Nazovite to sje-denje u miru i ti{ini kada }etepoku{ati da se koncentri{etena sve ono {to vas o~ekujetokom dana. Rije~ je o pripremitijela za dnevne aktivnosti…Ne{to sli~no kao kod starihsatova koji su se morali svakidan navijati da bi mogli pravil-no funkcionisati do istekadana.

Ovaj postupak nazivamo jo{ imeditacijom. To nije neka religijs-ka aktivnost, neki vjerski obred.Meditacija prije ozna~ava mogu-}nost samokontrole, ostvarenjesamosvjesnosti. U ovim trenuci-

25

NO

VA

A

RK

A

Duhovne organizacije u BiH:

ma pitate se da li ste spremni zaono {to }e tokom dana uslijediti.Ako niste spremni, svakako, tre-bali bi se pripremiti, i upravo utome je osnovni smisao meditaci-je. Da}u vam primjer doktora-hirurga koji, prije nego {to zapo-~ne sa operacijom, bez obzira dali to priznao ili ne, uzme par min-uta koncentracije i ti{ine…

Prije jela- zahvalnost Bogu

Rije~ je o velikom izazovu,prije nego {to uzme no`, bezobzira da li se tog jutra posva|aosa `enom ili je na putu do klinikegdje radi do`ivio neku neprijat-nost, kada u|e u operacionu salui uzme no` u ruke on mora sve dazaboravi, da se ''isklju~i'' bezobzira {ta mu se desilo tog jutra.U tom trenutku on razmi{lja samoo tri stvari: o sebi, o no`u i o paci-jentu. Koncentrisan je samo naono {to treba uraditi… To je upra-vo ono {to i mi trebamo uraditisvakog jutra, da sjednemo u mirui razmislimo koji nam je plan zataj dan.

Nakon toga sjednite za sto dadoru~kujete. Prije toga zahvaliteBogu {to vam je obezbjediohranu. U ovo vrijeme brzogtempa `ivota, ljudi su navikli darade tri, ~etiri stvari istovremeno.Me|utim, u vrijeme objeda bezobzira koju vrstu hrane jedete,ako va{e tijelo nije svjesno hrane,ona nema nikakvog efekta. Akose zahvalite Bogu prije jela, vijedete hranu koja }e imatiblagotvorni u~inak na tijelo. Itokom objeda, ne jedite na brzinu,dajte sebi vremena da hranusa`va}ete… Oni koji tako postu-paju, ne moraju i}i kod zubara jersu njihove desni i zubi zdravi. Asamo pravilno sa`vakana hranaje spremna za varenje.

Ina~e, kada objedujemo, bezobzira o kojem dobu dana je rije~,trebali bi jesti u mirnoj atmos-feri… Nedavno, novine su objav-ile rezultate istra`ivanja tokomkojeg je promatrana jedna grupadje~aka koji su jeli i istovremenogledali nasilan film, dok je drugagrupa dje~aka za vrijeme objedaslu{ala umiruju}u muziku. Ovo

istra`ivanje je pokazalo da su onidje~aci koji su gledali nasilan film,i istovremeno objedovali, kasnijeimali stoma~ne tegobe u odnosuna drugu grupu ispitanika kojiuop}e nisu imali takvih problema.

Dakle, jasno je da postojisuptilna veza izme|u onog {togledamo i onog {to jedemo, jer,veoma je va`no za zdravo fun-cionisanje organizma da sepoku{amo skoncentrisati sa-mo na jelo, te da se ne pre-jedamo, ostavljaju}i uvijekjednu tre}inu `eluca neispun-jenu hranom. Naime, tokomprocesa varenja osloba|aju seodre|eni gasovi, i ako neostavite dovoljno prostora u`elucu, ti gasovi }e vr{iti priti-sak na ostale organe u tijelutako da mo`e do}i do problemasa varenjem, kiselinom i ostal-im…

Ako se redovito, iz dana udan, pridr`avate ovih nekolikopreporuka i pozitivnih navika,ne}ete se morati obra}ati ljekari-ma za pomo}.''

26

NO

VA

A

RK

A

Spiritualnost: [ta nas pokre}e na pomaganje drugima?

Onim ~itaocima ''Arke'' kojisu se ve}, kroz vlastitointeresovanje za duhovnu

literaturu, susretali sa poruka-ma/pjesmama iz ciklusa ''Stotinu iosam'', poznato je uvodno obraz-lo`enje Vesne Krmpoti} o nas-tanku ovih knjiga... Naime, nanaslovnoj strani svake od dosada {tampanih knjiga (koje usebi sadr`e 108 poruka), stoji daje poruke ZAPISALA Vesna Krm-

poti}!?O stvarnom AUTORU- duho-

vnom u~itelju, Avataru na{egdoba, [ri Sathya Sai Babi i na-~inu kako su poruke nastajale(kroz nedvosmislene Njegove''znakove'' i kona~nu potvrdu, ka-da je polo`io ruke na prverukopise ''stoosmica'' uz opasku:''Jesi li sad zadovoljna?''), ~itaocimogu saznati ne{to vi{e iz uvo-dne napomene u pomenutim

izdanjima.Uzgred re~eno, svih 108 knji-

ga (sa 108 poruka) Vesna Krm-poti} je zapisala u periodu od1990. do 1999. godine, a jednaod njih je i ''Sarajevska stoosmi-ca'' ~ija se promocija (u sarajev-skom Narodom pozori{tu) ''pok-lopila'' sa proslavom Sai Babinogro|endana- 23. novembra.

U posveti ''Sarajevskoj stoos-mici'' stoji svjedo~enje V. Krm-27

NO

VA

A

RK

A

Da li je mogu}e jedinstvo u razli~itosti?

Pri~a o nastanku ''Sa-rajevske stoosmice''-~ije je poruke/pjesmezapisala poznata knji-`evnica Vesna Krmpo-ti}- nije ''obi~na'' pri-~a o sarajevskoj ratnojtragediji. To je pri~a oduhovnosti iz kojecrpimo posljednji atomsnage {to nas tjera dapre`ivimo; pri~a o ''is-pitnom mjestu na{e su-dbine''; pri~a o prista-janju da budemo ins-trumentom Bo`ije vo-lje… Ukratko, to je va-paj za o~uvanjem je-dinstva u razli~itostikoje je karakteristi~noza Sarajevo- grad suk-ladnih vjera, u kojem''d`amije, hramovi, si-nagoge i katedrale oNjemu zbore, u glaszbore, a jedni drugimau rije~ ne upadaju''.

Priredio: [efik Avdagi}

za ''Novu ARKU''

Sarajevskastoosmica

poti}: ''…Dok smo jo{ mogli jednidrugima ~uti glasove kroz sami-losne telefonske `ice, dotle je tra-jalo nesvjesno sklapanje oveknjige, jer ona je nastajala putemtelefona izme|u Sarajeva iBeograda. Te stra{ne 1992. go-dine, nekoliko je mojih osobnih

prijatelja iz Sarajeva kroz slu-{alicu biralo svoju poruku zaneizvjesni dan, biraju}i najprijebroj knjige, a onda u knjizi brojpjesme. S onu stranu `ice jatilesu se du{e, koje svojom {irinom,hrabro{}u i toplinom zna~e zamene srce toga grada, i tjemenjegova duha. Neke od tih du{avi{e nisu tamo- odo{e tragomzvi`duka i praska. Ali one suugra|ene u knjigu vlastitim izbo-rom. Ne, nismo tada znali dadosluhuju}i se tako, pravimo knji-gu koja }e, unato~ svemu {to senaziva nemogu}im, biti objav-ljena u pre`ivjelom Sarajevu, kojeju je na svoj na~in sebi posvetilo''.

Jedna od pomenutih du{a sakojom se svakodnevno, na relacijiSarajevo-Beograd (putem tele-fonskih `ica) odvijalo to ''nesvjes-no sklapanje'' Sarajevske stoos-mice, bila je Azra Jahi}-Po`egijakoju je, sa njenom mamom, ratzatekao na Grbavici- u zgradiKULI (''[oping'') koja se u vi{enavrata spominje u porukama…Prisje}aju}i se ovog perioda upredgovoru knjige Azra navodi:

-Sa Stoosmicama sam sesusrela kada i s Vesnom Krm-poti}. Po~elo je kao igra.Poruke su bile divne i `eljelasam vjerovati da dolaze kaoodgovori na moja postavljenapitanja. Odgovori su bili

prekrasni, ali sve mi se to jo{uvijek ~inilo nestvarnim…Po~etkom 1992., kada se umojoj zemlji spremao Rat, sus-rela sam Ljubav, koja mi jeSebe pokazala u liku SathyaSai Babe, Taj susret je biotoliko sna`an da ono {to samdobila nisam uspjela smjestitiu svjesni dio sebe, jer sam jo{uvijek bila stisnuta da bih prim-ila ne{to tako veli~anstveno.On, Darovatelj, znao je da }e miNjegova ljubav biti sve nared-nih godina, i da }e mi samo Ondati snagu za sve {to me o~eki-valo.

U tome je do{ao april 1992.godine, po~etak Rata i strah kojije bio tako u`asan da ga nisamsmjela sebi ni priznati. Bio je uto-liko gori, {to nisam mogla ni sa-njati {ta }e se sve desiti. Iako sejo{ ni{ta nije po~elo doga|ati,posvuda se osje}ao Rat. @ivjelasam na Grbavici, koja jo{ uvijeknije bila 'ni~ija'. Tada se otvoriokanal s Beogradom i poruke supotekle kao bujica. Stra{na sjenarata sve je vi{e zaklanjala svakunadu, a za mene se po~ela otkri-vati jedna nova svjetlost. Po prviput sam uvi|ala da ne moramovisiti o vanjskom svijetu i daimam priliku na jedan stra{anna~in u~iti kako biti sretan u srcuorkana, u ratnom Sarajevu. Prveporuke su stigle sredinom aprila i

28

NO

VA

A

RK

A

Novo izdanje u izlogu knjiga

Sa promocije ''Sarajevske stoosmice'' (promotori, s lijeva na desno):Nada \urevska, Azra Jahi}- Po`egija, Vesna Krmpoti}, AleksandraMajhrovski i Gordana Boban.

48. Moje srce je grad sukladnih vjeraMoje srce je grad sukladnih

vjera- u njemu d`amije, hramo-vi, sinagoge i katedrale o Menizbore, u glas zbore, a jednidrugima u rije~ ne upadaju.

Taj grad, kojega ga|atemr`njom, pristao je da budeMoje srce na mapi Mojegazvjezdanog tijela. U cijelomsvemiru nema va`nijega mjes-ta; sveci, an|eli i blagorodnedu{e s visoka mjesta gledaju istrepe: ho}e li srce izdr`ati?

Izdr`i u ljubavi, Moj grade,ne iznevjeri Me, jer ako tizaka`e{, nijedan dio svjetsko-ga tijela vi{e ne}e bitibo`anskim srcem podr`an!Izdr`i, ne daj da ti ljubav i vjeruoduzmu, jer njima nije do togada sru{e tvoje crkve i d`amije,ve} da sru{e Boga u tebi!

Tvoj }e primjer svim drugimgradovima biti u~enje kako sekuca Bo`ijim srcem.(6.7.1992.)

[ri Sathya Sai Baba

ve} su govorile o ratu, o mr`nji.Jo{ uvijek je sve u meni bilozbrkano, i onda 16. maja poruka-''Ostani u kuli Mojega gradakoji ne}e ostati…'' To je biloravno {oku. Pa ja sam `ivjela uzgradi koja se zove KULA! Nijevi{e bilo sumnje da je porukastigla od Nekoga kome je to bilopoznato, a to sigurno nije moglabiti Vesna. Poruka je bila jeziva idivna u isti mah. Istog dana jestiglo jo{ ne{to- ''Kad se ponovosretnete u tom gradu, ku}e }evam biti do koljena, minareti ibehari pusta uspomena…''-

''Grijeh je pao po va{ojzemlji…''

^udesna pri~a o nastajanju''Sarajevske stoosmice'' nastavilase i onog jutra kada je Azra''izvukla'' poruku/pjesmu koju jeshvatila kao znak da s majkom

napusti grbavi~ko gnijezdo, neponijev{i ni{ta… Poruka je glasi-la: ''Jutros Mi se ljulja Moja kula, iu njoj ptica ve} {iri krila, ali neprolje}e, ~eka moj znak. Ostavit}e{ sve, pa ~ak i crkvu, koju sisagradila svojom pjesmom.Ostavit }e{ stolicu, koju si Minamijenila, ve~eru koju si Mipripremila, postelju na kojoj smospavali. Ponijet }e{ ono, {to sene mo`e ostaviti, ptico- let svoj}e{ ponijeti, i lete}i, sama }e{sebi biti gnijezdo''.

Bilo je to istog dana kada sedogodilo krvoproli}e u VaseMiskina, o ~emu je zapisano:''Grijeh je pao po va{oj zemlji,tako golem, da su nara{tajinero|enih zadrhtali u redovima~ekanja, vidjev{i kakav jeotkup namijenjen `ivima.''

U vrijeme kada niko odzato~enih stanovnika Sarajevanije mogao, ni `elio vjerovati da}e pakao potrajati godinama,kada su se Vesna i Azra ''uza-jamno tje{ile'' da je to mo`da sim-boli~no ~ekanje na Novo doba…,u to vrijeme stigla je poruka:''Napunio sam ti bisage kad sibriznula od ku}e. Kad su seputem ispraznile, do{uljao samse tvojim tragom, i kradom ihnapunio. Nisi to opazila- mislila sida su tvoje gladi skromne, a zali-he obilne. Morat }u te suo~iti sazadnjim zrncem u bisagama, i s

dubokom gladi u utrobi, da biznala ko ti torbu puni, i ko ti gladtoli. Sva je ovo stiska i vriskanamijenjena tvojoj naobrazbi.Zar nije vrijedno biti stisnut,biti vrisnut, da bi se saznalo kostisku i vrisku rukom skida?''(9.7.1992.)

29

NO

VA

A

RK

A

Da li je mogu}e jedinstvo u razli~itosti?

Vesna Krmpoti} sa jednim od brojnih sagovornika nakon promocije.

6. Sve sam ovo zbog vas smislioSve sam ovo zbog vas

smislio-Da biste se trgnuli i po~eli

~itati Moj ultimatum,koji sam vam davno uputio,

a rok mu danas dospijeva.Podigao sam oko vas huku

od koje se umire,Da ne biste propustili `ivot.

(13.4.1992.)

32. Pustio sam ~oporvukova

Pustio sam ~opor vukova ustado ovaca.

Neko} su te ovce bilevukovi, i one sad umiru, zak-lane vlastitim o~njacima.

Ali, ko su nekada bili ovivukovi, pitate?

Jao, oni su uvijek bili vukovi!Ovce sada odra|uju svoje

vukovanje, ali vazda{njimvukovima to se ne}e dati.

Oni }e o~njake zabiti uvlastito grlo bez odrade duga.(27.5.1992.)

39. Sad je vrijemeSad je vrijeme za uplatu

ra~una.I svi se du`nici sjati{e da

~ekaju u redu pred blagajnomvjerovni~ke banke. Jedna takvablagajna, jedna koja radi dano-no}no, prelijepi je, pre~udesnigrad Sarajevo.-

Ne odvra}aj ih, ne zagova-raj odgodu. Oni `ele vratiti ciodug odjednom, jer oni su kor-jenite du{e.

A neki do|o{e izdaleka, izD`ingis-kanove vojne, neki izbron~anoga doba, neki izkri`arskih pohoda, neki iz Tule.I svi ljube i hvale Sarajevo,`rtveni oltar s kojega se vijedim i plamen njihove karme.(22.6.1992.)

27. O~e na{ sretni nas saSobom

O~e na{, sretni nas saSobom. Da bi na{a sobost bilau ljubavi s Tobom.

Da bi na{a sobost bila Tvojaljubav s Tobom. (26.5.1992.)

…A onda, sredinom avgusta'92, prema Azrinim rije~ima, ''zavrijeme razgovora s Vesnom,dr`e}i slu{alicu u ruci (!!), vezagrada s vanjskim svijetom bila jeprekinuta''. Veze su prekinute kod107. poruke, a posljednja 108.poruka/pjesma stigla je krajem teiste godine, na vrlo neobi~anna~in: u paketu humanitarnepomo}i… Ona je glasila:

''Saberite se, Egip}ani, Tibe-tanci, Kaldejci, stanovnici An-da: vi{e niste tamo odakle stedo{li- ovdje ste, na tlu zemljebez imena i lika. Tibet, i Ande, idolina Nila, posadite u ovda-{nju glinu kao dragocjeno sje-me./ Tamjan iz Smirne, zlato izTule, harfu iz Ura, i lotos Ama-rne polo`ite na dar ~edu, kojise u krvi i {krgutu ra|a./ Ovo jeva{ sabor na tlu zadrhtanu, vikraljevi i zvjezdoznanci; podig-nite glave, visoko bukti zvijez-da repatica. Sjetite se kako jeva{e o~eve vodila do kolijevkeNovog doba./ Ovo je staja svi-jeta, i ovdje zaudara. Ali nedajte se prevariti: neznanomuliku i imenu budu}nosti pos-vetite svu svoju snagu, mud-rost i bogatstvo''.

Tako se stvarala saraj-nacija

Nakon i{~itavanja svih poru-ka/pjesama, koje su po nekomkosmi~kom Planu slo`ene uredoslijed ''Sarajevske stoos-mice'', ostanete bez teksta, bez`elje i volje da i{ta komenta-ri{ete… Na kraju, mo`da jenajbolje da citiramo rije~i VesneKrmpoti}: ''Saraj-drama je dramacivilizacije. Mislim da civilizacija i~ovjek imaju onoliko mogu}nostida se ne zatru i ne izbri{u, kolikose ne daju prevariti uzvratnommr`njom. Taj otpor mr`nji u sebibitka je za uljudbu, za du{u i zao(p)stanak. Ljudi koje smatramsrcem i tjemenom Sarajeva tubitku nisu ~esto ni zapo~injali, jersu je zadobili ve} na po~etku.

U mojemu do`ivljaju, Sarajevoje ispitno mjesto na{e sudbine.Ono je bilo, (a nadam se da }e iostati), na{e jedino jedinstvo urazli~itosti. A to jedinstvo nijenikakav politi~ki koncept, ve}duhovna, dru{tvena i kulturnazbilja, gra|ena vijekovima. Svedonedavna, ta je zbilja bila ne{tosasvim obi~no u Sarajevu. Oni,koji su se tijekom stolje}a slijevaliu taj grad, zajahani svojim fik-snim idejama osvajanja, mamu-zani svojim strahovima predmesalijansama s druk~ijima,polako su sami bivali osvajaninenasilnom silinom doma}ih, kojiod do{ljaka nisu tra`ili da semijenjaju i mije{aju, ve} da topravo ne uskra}uju drugima.Tako se stvarala saraj-nacija,kojoj su narodnosti bile hrvatske isrpske, potom i muslimanske,narodnosti spominjane bogatstvaradi, }eifa radi, a veoma rijetko,razdjela radi.

Tu je saraj-naciju, taj mini-koz-mopolis trebalo satrti u prah, jer jestajala na putu stvaranja sumra-~nih i turobnih nacional-endoga-mija, budu}i da je le`erno dokazi-vala da je zajednost druk~ijosti nesamo mogu}a, nego i privla~iva,zanimljiva i nadahnjuju}a.

Da je znalo Sarajevo koliko }ega stajati ta njegova sukladnost itaj talent za raznovrsnost, bi liudarilo u druk~ije diple? Ne vjeru-jem. Vi{e nije moglo na ino, negoonako kako je jedino moglo: dabude grad Istoka-i-Zapada, s na-glaskom na sastavnom veznikui.''

30

NO

VA

A

RK

A

Novo izdanje u izlogu knjiga

41. Potrudi se pri}i~ovjeku

Potrudi se pri}i ~ovjeku poonomu mostu, kojega je onsam za prilaz postavio.

Ne nudi svoje mostove, makako vitki, bijeli i prekrasni bili.

Pri|i ~ovjeku po njegovumostu, pa bio tro{an i uzan;

Budi dovoljno {iroka da~ovjeku pri|e{ po mjeri njegoveuzanosti. (3.7.1992.)

78. O, ~ovje~eO, ~ovje~e, svojom si Me

gluho}om i grubo{}u natjeraoda tvojoj du{i pri|em na daljinu{apta, i da s njom dogovaramtvoje spasenje. A ti na{ {apatprogla{ava{ urotom protivsebe. (17.7.1992.)

VODA

Za sav `ivi svijet na ovojna{oj planeti voda jeosnovna, bilo da se koristi

direktno (kao pi}e) ili kao sastavnidio hrane. Na Zemlji je ima vi{e

nego kopna, ~ak 71%. Svi smo u{koli u~ili o kru`enju vode u priro-di: voda isparava kao vodenapara, podi`e se u atmosferu, apotom ponovno dolazi na zemljuu obliku razli~itih oborina (ki{e,snijega, tu~e). Ljudi se ''zaistatrude" svojim nemarom i neod-govorno{}u da vodu {to vi{e

zagade, te je jedan od svjetskihproblema postalo i pitanje ~iste,pitke vode u budu}nosti.

Ono {to mene zanima je slje-de}e: voda isparava, i ~ista izaga|ena i manje zaga|ena, pabi i ta para trebala biti vi{e ilimanje zaga|ena. Kada se `elimonapiti vode ili ju koristiti za pripre-31

NO

VA

A

RK

A

Misterija zvana- ''prirodne zakonitosti''

KKoonnttrrooll iirraanniipprroocceessiiNa koji na~in dolazi do

odre|enih pravilnostiu fizikalnom svijetu?[ta je uzrok pojave dara{lje registruju vodeispod povr{ine zemlje?Za{to je duga uvijekdio pravilnog kruga?[ta ''odr`ava'' morskestruje? Odakle potje~u''obrasci'' prema koji-ma se u jednakim vre-menskim intervalimastolje}ima (ili ~ak mili-junima godina), u jed-nakim vremenskim in-tervalima ponavljajuiste prirodne pojave?Na ova i brojna drugapitanja nauka jo{ uvi-jek nema adekvatnaobja{njenja, tako da je''pitanje svih pitanja'':nije li vrijeme da pro-mijenimo pristup, me-tode kojima nauka mo-`e ne{to dokazati?!

Pi{e: Vesna Malnar

za ''Novu ARKU''

manje hrane, sigurno pazimokakvu }emo vodu upotrijebiti.Znamo da u mnogim predjeli-ma gdje nema vodovoda ljudikoriste ki{nicu, alpinisti zahranu i pi}e otapaju snijeg (kaoi mnogi stanovnici u takvimpodru~jima) - da li to zna~i dasu ki{nica i snijeg nezaga|eni?Bilo bi logi~no da sve te oborinepostaju sve zaga|enije usljed sveve}e koli~ine aerosola, sitnihmikroskopskih ~estica koje susadr`ane u pra{ini, cvjetnompeludu, dimu iz auta, industrijskihpostrojenja, termocentrala, ku}aitd. itd.; oko kojih se ''hvata" vode-na para u zraku, te postupno nas-taju vodene kapi, koje padaju nazemlju (bilo kao ki{a, tu~a, sni-jeg).

Nau~nici upozoravaju na''efekat staklenika" i stalni porasttemperature na Zemlji, a to jeposljedica upravo sve ve}ekoli~ine aerosola u zraku, kojidovodi do sve ja~e difuzne rasv-jete. Sun~eva svjetlost dolazi dopovr{ine Zemlje direktno i indirek-tno, tj. pojedine sun~eve zrake''udare" u ~estice aerosola, odbijuse, udare u neku drugu ~esticu itako (ko zna koliko puta) prijedolaska na zemlju- {to je vi{eaerosola u zraku i difuznozra~enje je ja~e i upravo zatodolazi do porasta temperature naZemlji. ^itavu atmosferu smozagadili, ~ak stanjili i ozonski

omota~, koji je na znatno ve}ojvisini od oblaka iz kojih padajuoborine (koji su na 100 do 1500m visine). Te oborine nam nesamo pro~iste zrak, nego inapune podzemne izvore pitkevode, koju ponovno koristimo kao~istu, nezaga|enu. Zna~i li to danam na zemlju dolazi voda (bezobzira u kojem obliku oborina)~i{}a nego {to je oti{la premaoblacima? Da li se u oblacima snjom ne{to de{ava {to namnije poznato? U ljeto 2003.godine, Amerikanci su objavilida su pri najnovijim istra`ivan-ja oblaka otkrili u njima ne{tonovo: sistem mikroorganizamado sada potpuno nepoznat.Ho}e li daljnja istra`ivanjaodgovoriti na pitanje o kakvimmikroorganizmima je rije~?

Znate li gdje astronauti''vje`baju" beste`insko stanje?

Mo`da ne}ete vjerovati, ali torade u bazenu s vodom. I dalje suna Zemlji, u|u u bazen u punojastronomskoj opremi i najednomosje}aju se kao da su se otisnuliu svemir, daleko od utjecaja silete`e (privla~ne sile Zemlje). Kakoje to mogu}e? Zna~i li to da na~ovjeka uronjenog u vodu silate`e uop}e ne djeluje? Je limogu}e da na nas- ljude, silate`e na kopnu djeluje, a u vodine djeluje?

Na sjevernoj hemisferi vodaskre}e udesno, u smijerukazaljke na satu ({to je vidljivokada npr. istje~e iz kade, sud-opera, dok prolazi kroz lijevak), ana ju`noj hemisferi skre}e obrnu-to- u lijevo (suprotno od kazaljkena satu), dok ta~no na ekvatoruide potpuno ravno?!! Nau~nici toobja{njavaju odre|enim ''tim itim" silama, ali kako je do{lodo te pravilnosti? Za{to na jed-nom dijelu zemljine polukuglevoda ide u jednom smjeru, a nadrugom dijelu u drugom smjeru?Kako i za{to je to ta~no odre|enoekvatorom? Gdje voda nigdje neskre}e, ve} ide potpuno okomito?Logi~no je da se zapitamo: ”Pa ijedna i druga polukugla (tj. cijelaZemlja), okre}u se u istomsmjeru, a voda ipak ima trismjera- u lijevo, u desno i ravno!Za{to?!” Da li je nauka zaista sveto objasnila, ili ima jo{ ne{to {tonam do sada nije poznato?

Svi (ili gotovo svi), ~uli smo za

32

NO

VA

A

RK

A

Moja razmi{ljanja o nekim prirodnim pojavama:

ra{ljare i njihov na~inpronala`enja vode ispodpovr{ine zemlje. [to todjeluje na ''ekstra senzi-tivne'' ra{lje i razne drugeradiestezijske ure|aje daodstupanje od prvobitne-neutralne pozicije budeo~igledno? Ne{to, odnos-no neka sila, zaista pomi-jera ra{lje… O~igledno (tj.logi~no je), da ta sila dola-zi od vode. Kakva je tosila, da li nam je poznata? Svedok nauka ne bude u stanjuobjasniti ove pojave, fizikalnezakonitosti }e biti obavijene''velom tajni'', ''misterije'' i ''neob-ja{njivih pojava''.

DUGA

Nauka ka`e da duga nastajekada sun~eva svjetlost prolazikroz kapljice ki{e, koje (poputprizme) razla`u bijelu svjetlost nasastavne boje. Pri tom, na jed-nom dijelu neba su oblaci i ki{a, ana drugom dijelu neba je sunce.Ako su ki{ne kapi zaista ''odgov-orne" za stvaranje duge, {tastvara dugu na onom dijelu nebagdje nema ki{nih kapi (i oblaka)?Ali, i tamo gdje su ki{ne kapi nji-hova gusto}a je razli~ita (negdjeje ve}a ili manja, a ipak duga jejednake {irine. Za{to? I za{to jeduga uvijek dio fantasti~no pravil-nog kruga? I jo{ ne{to: iako senaj~e{}e pojavljuje jedna duga(zovemo je- glavna), ponekadse pojavi i ''sporedna'', jedna ili~ak dvije, sa ne{to slabijimintenzitetom boja nego kodglavne. Glavna duga ima uvijekisti raspored boja, gledano odvanjske strane prema unutra-{njosti kruga. Ima ju i sporedna(bez obzira pojavila se samojedna ili dvije), ali kod spo-redne (ili sporednih) rasporedboja je uvijek suprotan negokod glavne. Za{to? I kako tokapljice ''znaju na{timati'' isvaki put jednako ponoviti?

Ne ka`em da ne dolazi do

razlaganja svjetlosti na sastavneboje, ali za{to su boje obrnutekod glavne i sporedne (ili spored-nih) duga? Za{to je duga uvijekdio pravilnog kruga?

PAHULJICE

Nauka ka`e da pahuljice nas-taju od vode u oblacima kad jetemperatura dovoljno niska. Alisvi znamo kakav oblik imajuki{ne kapi. Tu~a zaista podsje}ana zamrznute ki{ne kapi. Alipahulje? Kako iz ki{ne kapi nas-tane takvo "umjetni~ko" djelo kao{to je pahulja? Navodno ih imasamo 3 do 4 vrste. Ali svaka odnjih (bez obzira kojoj vrsti pri-padala) pravo je umjetni~ko djelo,kao da su "programirane". Kakoje mogu}a takva transformacija izobi~ne ki{ne kapi? Zar ne bi bilologi~no da se ki{na kap samozamrzne na tim niskim temperat-urama, a ne da se pretvori u"~udesnu" pahulju, i to prili~noslo`enog pravilnog izgleda?

Ili, inje po na{im prozorima:niti to nisu ru~ne nakupinesmrznute vode na staklu, ve}

za~u|uju}e prekrasne "{are".Kako nastaju ti lijepi oblici?

MORSKE STRUJE

U oceanima postoje morskestruje- ''rijeke" oceanske vode,koja se odre|enom brzinomkre}e kroz oceane. Postoje toplei hladne morske struje, ovisno otome da li je voda tih struja toplijaili hladnija od okolne oceanskevode. Svaka ta struja (poput npr.hladne Labradorske ili topleGolfske) nastaje na ta~noodre|enom mjestu (izvori{tu stru-je), kre}e se ta~no utvr|enimsmijerom. Tople struje se na tomputu postupno hlade, hladnezagrijavaju, da bi im zavr{etakputa bio na vlastitom izvori{tu. Paopet iz po~etka... Ti procesi sestalno odvijaju. Koliko je menipoznato nijedan proces ne mo-`e vje~no trajati sam od sebe,svaki proces se postupnousporava i na kraju prestaje,ukoliko se proces ne "odr`a-va". [ta "odr`ava" morske st-ruje? ^emu one slu`e, kako sunastale, zbog ~ega moraju pos-33

NO

VA

A

RK

A

Misterija zvana- ''prirodne zakonitosti''

tojati? [ta ih na izvori{tu ugrije(u slu~aju toplih struja), odnos-no {ta ih ohladi (kod hladnihstruja)?

VJETAR

Vjetar je kretanje zraka, a nas-taje zbog razli~itog pritiska,razli~ite temperature, razli~itogsastava tla itd. Najvi{e mefascinira vjetar u pustinjama, nezato {to svojom snagom premi-je{ta tone i tone pijeska stvaraju}ipje{~ane dine, ve} {to po timdinama postoji ogroman brojparalelnih krivudavih linija- odak-le takva pravilnost? Takve linije (ilivrlo sli~ne, ali u svakom slu~ajuparalelne i pravilne) postoje i napje{~anom morskom dnu - ko jegledao dokumentarne filmove omorskim dubinama sigurno ih jeprimijetio. Odakle takva pravil-nost? ^emu slu`i? Kako dolazido nje? I monsuni su vrsta vjetra.Javljaju se u jugoisto~noj Aziji,ljeti i zimi, jednom pu{u s mora nakopno, drugi put s kopna namore. Njihovo pojavljivanje jeredovito, vrlo pravilno. Kakodolazi do te pravilnosti? Ili tajfu-ni… Rije~ je o vjetru velikerazorne mo}i, koja se javlja uodre|enim dijelovima svijeta.Svaki tajfun je u osnovi isti: u sre-dini je "oko", podru~je ti{ine, bezvjetra, bez oblaka, a oko "oka"vjetar kru`i ogromnom brzinom skatastrofalnim posljedicama zapodru~je koje zahvati. Ili, pasati iantipasati: javljaju se uodre|enom pojasu zemaljskekugle ozna~enom ekvatorom iodre|enim paralelama, analognona sjevernoj i na ju`noj polukugli,ali imaju suprotan smjer. Odakleta pravilnost i kako je do njedo{lo? Za{to su "smje{teni" ba{ uto~no odre|eno podru~je?

Vjetrovi postoje i u ciklona-ma (podru~je niskog tlaka) i uanticiklonama (podru~je viso-kog tlaka). U prizemlju vjetar ucikloni kru`i suprotno kazaljcina satu, a u anticikloni u smje-

ru kazaljke; po vertikali (odni`ih do vi{ih slojeva atmos-fere) u cikloni zrak se podi`eod zemlje u vis, a u anticiklonise spu{ta prema zemlji. Ciklo-ne imaju svoje karakteristi~neoblake, ali i anticiklone imajusvoje; imaju i svaka svoje pod-ru~je gdje nastaju, kao i puta-nje pomjeranja.

Odakle takve pravilnostikod svih tih vrsta vjetrova- kaoda svaki tip vjetra ima nekusvoju ''matricu'' po kojoj ''ra-di'', ko zna koliko stolje}a, mili-juna godina…

GEJZIRI

To je izbijanje vru}e vode izunutra{njosti zemlje. Nauka ka`eda se to de{ava zbog tlaka uzemlji i tanje zemljine kore na tompodru~ju. Najpoznatiji gejziri suOld faitful u nacionalnom parkuYellowstone u SAD-u koji proradisvakih 65 minuta, izbacuju}i parui vrelu vodu 50-tak metara u vis-inu… To traje ta~no 4,5 minute;javlja se ta~no u sekunduponovno, opet i opet…i stalnotako. U Yellowstonu je i gejzirD`in, koji izbija jednom tjedno,stup vode visok je 75 metara itraje du`e od jednog sata. NaNovom Zelandu je gejzir LadyNoks: vrela voda izbija 30-takmetara uvis, ali ovaj gejzir je zan-

34

NO

VA

A

RK

A

Moja razmi{ljanja o nekim prirodnim pojavama:

imljiv zato {to se javlja svaki danu isto vrijeme.

Kako je mogu}e da nekaprirodna pojava ima takvu pre-ciznost?! Kako je do nje do{lo?^emu sve to slu`i?

Sva nau~na istra`ivanja uosnovi se svode na otkrivanjekako "funkcioniraju" prirodnepojave i `ivi svijet (ljudi, `ivotinje,biljke). Poku{ati predvidjeti gdje ikada }e se desiti neka prirodnapojava, naro~ito one jakog inten-ziteta i razaraju}ih posljedica(potresi, vulkani, poplave, torna-da, tsunami- ogromni valovinakon vulkanskih erupcija uokeanima) s ciljem evakuacijestanovni{tva, izgleda da je zasada jedino {to smo u stanjuu~initi. Jasno je da ne{to mo-`emo predvidjeti samo akopostoje pravilnosti… Me|utim,su{tinsko pitanje na koje ~ov-jek mora odgovoriti kroz nau-~na istra`ivanja jeste: kako jedo{lo do pravilnosti i kako do-lazi do njihovog pravilnog (iligotovo pravilnog) ponavljan-ja?! Niti jednu takvu pojavu nemo`emo sprije~iti, umanjiti,zaustaviti, eliminirati, uprkossvim na{im tehni~kim, tehno-lo{kim, industrijskim, umnim isvim ostalim mogu}nostima(na koje je ljudski rod, nasada{njem stupnju razvoja, i tekako ponosan).

Jedini zaklju~ak koji iz togaslijedi jeste: priroda je ja~a od~ovjeka. [ta je ~ini takvom kak-va jeste, odakle "obrasci" po koji-ma se odvijaju prirodne pojave,~ak se i ponavljaju po istim "ob-rascima" godinama, stolje}ima…

U nau~nim krugovima nekootkri}e bi}e verificirano, priznato,jedino ako se mo`e ponoviti (i tone samo jedanput)- zna~i ponovi-ti po~etne uvjete, ponoviti uvjeteu kojima se proces odvija, da bise dobio isti rezultat. Zar to nijeonda kontrolirani proces? Vrijedeli ovakva na{a laboratorijskapravila i za prirodu i njene pro-cese i pojave?!35

NO

VA

A

RK

A

Prva od ''Sedam dolina'':

Dolina traganja…Re~eno je da ima sedam etapa koje obilje`avaju putnikovoputovanje od boravi{ta u pra{ini do nebeske domovine. Neki ihnazivaju Sedam dolina, a drugi- Sedam gradova. I ka`u, da dokputnik ne napusti ''svoje ja'' i ne pro|e sve ove etape, nikadane}e dosegnuti ocean bliskosti i jedinstva, niti }e pitineusporedivo vino.

Prva od etapa je Dolina traganja. Strpljenje je konj, koji nas nosi krozovu dolinu; putnik bez strpljenja niti }e gdje dospjeti, niti }e doseg-nuti cilj. On nikad ne bi smio biti poti{ten; ~ak i ako te`i stotinama hil-jada godina da ugleda ljepotu Prijatelja, i ne uspije, ne bi smio daposustane. Za one koji tra`e Ka'bu ''za Nas'' veselite se vijestima:''Mi }emo ih putevima koji vode nama, uputiti''. U svojoj potrazi, onisu se juna~ki opasali slu`enjem i tragali su, u svakom trenutku puto-vanja, od ravni nemarnosti ka carstvu postojanja. Nema stega koje}e ih sputati niti savjeta koji }e ih odvratiti.Obaveza ovih slugu je da o~iste srce- koje je izvor bo`anskog blaga-od svih znakova, i da okrenu le|a opona{anjima koji slijede tragovenjihovih predaka, i da zatvore vrata prijateljstvu i neprijateljstvu svimljudima svijeta. Na ovom putovanju, traga~ dose`e poslo`aj sa kojegvidi sva stvorena bi}a kako zbunjeno lutaju u potrazi za Prijateljem.Koliko mnogo }e Jakoba vidjeti, u potrazi za svojim Josipom, pos-matrat }e mnoge ljubavnike kako `ure da na|u Voljenoga; svjedo~it}e kako ~itav svijet `udno traga za @eljenim. U svakom trenutku on}e pronalaziti va`ne stvari, svakim ~asom postajat }e svjestan tajne;jer je srce odvojio od oba svijeta i krenuo ka Ka'bi Voljenoga. Nasvakom koraku ga susti`e pomo} iz nevidljivog Svijeta i `ar njegovepotrage raste.Potraga se mora suditi prema mjerilima Majnun-a Ljubavi (premajednoj perzijskoj pri~i, u doslovnom prevodu Majnun- lu|ak). Ka`uda su jednog dana zatekli Majnun-a kako obliven suzama prosijavapra{inu. Kad' ga upita{e: ''[ta to radi{?'', on odgovori: ''Tra`imLayli''. Potom oni zavika{e: ''Kuku tebi! Layli je ~isti duh, a ti je popra{ini tra`i{!'' Majnun odgovori: ''Ja je tra`im svugdje, s nadom da}u je negdje na}i''. Mada je mudrome sramotno Gospodara nadGospodarima u pra{ini tra`iti, ipak ono nagovje{tava sna`noodu{evljenje u traganju. ''Ko god sa `arom ne{to tra`i, na}i }e''.Pravi traga~ ne tra`i ni{ta izuzev predmeta svoje potrage, aljubavnik ne gaji nijednu `elju sem ujedinjenja sa svojom voljenom.Nijedan traga~ ne}e dosegnuti svoj cilj dok sve ne `rtvuje. To zna~i,da {to god je vidio, i ~uo, i razumio, sve mora zanemariti ukoliko `elida u|e u carstvo duha, koje je Bo`iji grad. Neophodan je rad, akoGa tra`imo, neophodan je `ar, ako `elimo probati medovinuponovnog ujedinjenja s Njim, ako okusimo gutljaj iz ovog pehara, mi}emo odbaciti sav svijet.Na ovom putovanju putnik boravi u svakoj zemlji i nastanjuje se usvakom kraju. U svakom licu, on tra`i ljepotu Prijatelja, u svakojzemlji on traga za Voljenim. Pridru`uje se svima, i gradi prijateljstvosa svakom du{om, sa nadom da }e u nekom umu otkriti tajnuPrijatelja, ili da }e u na~ijem licu nazrijeti ljepotu Voljenoga.

(Baha'u'lah: ''Sedam dolina'')

Ina kraju, Jedan Prsten je sti-gao na odredi{te, a s njim ifilmska ekranizacija besmrtnog

J.R.R. Tolkienovog ''GospodaraPrstenova'' (uz Bibliju, naj~itanijeknjige 20. stolje}a). Sa PeterJacksonovim ''Povratkom Kralja''veliki mitski filmski kota~ dobijafinale kakvo i zaslu`uje - a minapokon mo`emo vidjeti {ta uisti-nu predstavlja ova filmska trilogi-ja: jedno od najzna~ajnijih dos-tignu}a u povijesti sedme um-jetnosti, i, svakako, prvo gran-diozno remek-djelo 21. stolje-}a.

Skepticima, koji su pristupili''Povratku Kralja'' sa zrncemsumnje, ipak se mo`e oprostiti.Koliko god da su prva dva filma"Dru`ina Prstena" i "Dva Tornja"bila kvalitetna, filmska povijest jeprepuna situacija gdje su zavr-{eci trilogija do`ivljavali kreativnepadove ("Povratak Jedia", "Kum3", "The Matrix Revolutions"). Sa"Povratkom Kralja" Jackson jeu~inio mnogo vise od preki-danja ukletog trenda. Ovo ost-varenje ne samo da je uspje{anzaklju~ak trilogiji, ve} je i boljiod svojih prethodnika. Nekako,Jackson je uspio da sintetizirasve ono {to je funkcioniralo uprva dva filma izbjegav{i sve nji-hove mogu}e mane. Rezultat jevi{e nego fascinantan. Gledaju}iga kao cjelinu, danas ne postojini{ta sli~no {to se mo`e uop}eporediti sa "Gospodarom Prste-nova". Jedina sjenka koja semo`e nadviti nad ovo djelo jeste~injenica da "sve {to je dobromora i da se zavr{i".

"Povratak Kralja" je magi-~no privla~an dok se sve nje-gove komponente spajaju u 36

NO

VA

A

RK

A

Gospodar prstenova:

Povratak KraljaPi{e: Mario Radi{i}

za ''Novu ARKU''Tri Prstena za prste Kraljeva vilin-vrste pod nebes-ima {to sjaju. Sedam za vladare patuljaka u dvorunjihovom. Devet za Smrtne ljude koje smrt ~eka nakraju. Jedan za Mra~nog Gospodara na njegovomprijestolu tamnom u Zemlji Mordor gdje Sjenketraju. Jedan Prsten da svima gospodari, jedan zasvima se`e. Jedan Prsten da sve okupi i u tami ihsve`e u Zemlji Mordor gdje Sjenke traju.

jednu koherentnu silu vizualnei narativne energije gdje mo} i~uda sistematski testiraju svo-ju izdr`ljivost u `ivljem-nego-ikad svijetu Tolkiena i Jack-sona. Veliki ljudski konflikt,mitske zvijeri inspirirane gr~-kim, nibelunskim i arthurijan-skim legendama, spiritualnost ismrt sudaraju se sa herojskimhordama ljudi, hobita, ~arobn-jaka, vilenjaka i patuljaka uhaoti~nom univerzumu arha-jske mistike. Narativna ma{inakojom Jackson upravlja kon-stantno plove}i iz u`asa u med-itativnost i natrag, u najmanjuruku je stimulativna i radikalna.

Prvi film "Dru`ina Prstena"upoznao nas je sa povije{}umagi~nog zlatnog prstena kojegje skovao zli gospodar Sauronprije nekoliko eona, i predstavionam dru`inu hobita, ljudi, ~arob-njaka, patuljaka i vilenjaka vo-|enih obe}anjem da }e se JedanPrsten uni{titi za sva vremena."Dva Tornja", sredi{nji dio trilogi-je, pokazao je stranu zla i ratovekoje pokre}u mra~na stvorenjakoja su `eljela Prsten za sebe."Povratak Kralja" se otvara po-malo iznena|uju}e, sa vizijomkako Prsten, koji je i pokrenuoFroda (Elijah Wood) i Samwisea(Sean Astin) na put ka Mordoru,transformira Smeagola od dobro-du{nog hobita do opsesivne iprogonjene kreature Golluma(Andy Serkiss). Jacksonova odlu-ka da po~ne film ovom distrakci-jom demonstrira njegovu pripov-jeda~ku snagu. On nas ne izazi-va, ve} `eli da smo s njim, da sesjetimo paklenog, bolnog ineodoljivog osje}anja mo}i kojuPrsten izaziva i da se sjetimovitalne potrebe za njegovim uni{-tenjem. Gollum je upozorenje. Ilida citiram Tolkiena: "O~ajanje jesamo za one koji vide kraj bezikakve neizvjesnoti. Mi to nevidimo. Mudrost je prepoznatinu`nost, kada su svi ostaliputevi odmjereni premda kao

ludost to mo`e izgledati onimakoji se gr~evito dr`e la`nenade. Pa neka ludost bude nas

ogrta~, veo ispred o~ijuNeprijatelja! Jer, on je veomamudar, i mjeri sve na vagi svoje37

NO

VA

A

RK

A

^arolija pokretnih slika

zlobe. Ali, jedina mjera koju onzna jeste `elja, `elja za mo}i; itako on prosu|uje sva srca. Unjegovo srce ne ulazi misao da}e ga se iko odre}i, da imaju}iPrsten, mi mo`emo `eljeti daga uni{timo." Nakon ovog flash-backa, "Povratak Kralja" nastavl-ja ta~no tamo gdje su se "DvaTornja" zavr{ila. Hobiti Frodo iSam i njihov dvoli~ni vodi~Gollum pribli`avaju se mra~nojzemlji Mordor. U me|uvremenu,~arobnjak Gandalf (Ian Mc-Kellan), rend`er Aragorn (ViggoMortensen), vilenjak Legolas(Orlando Bloom) i patuljak Gimli(John Rhys-Davies) ujedinjuju sesa hobitima Pippinom (Billy Boyd)i Merryjem (Dominic Monaghan)u osvitu bitke za Isengard. Odatlese film razdvaja na dvije staze.Prva prati napredak tegobnog iprogonjenog Nositelja Prstena kaMordoru. Na putu, mora se boritisa paranojom i izdajstvom kao iogromnim paukom Shelobom. Sdruge strane, Gandalf i Pippinkre}u ka gradu Minas Tirith kakobi ih upozorili na nadolaze}u

invaziju, dok se Aragorn pripremada se predstavi kao Isildurovnasljednik, kralj Gondora.

Najsporiji dijelovi "PovratkaKralja" doga|aju se na samompo~etku dok Jackson konso-lidira likove. Od tog trenutka,lagana ali ~vrsta nadgradnjanepobjedivo vodi ka klimaksu.Iskustvo je toliko sna`no da segledatelj na|e usred bitke zaPelinorska polja. Na putu ga~eka emotivni patos, trijumf,zasljepljuju}e tenzije i grandio-zni spektakl. Ubrzanje tempa jetoliko neprimjetno da "kadauhvati ne pu{ta". Kada se filmzavr{i te{ko }ete povjerovatida je pro{lo preko 200 minuta.

Kod prvog dojma name}u setri razloga za{to je ovaj filmsna`niji od prija{njih poglavlja.Prvi je da je ovo zaklju~ak -rezolucija onoga {to se o~ekivalopune dvije godine. Druga je da jeJackson, poput Tolkiena, sa-~uvao najbolje za kraj. Koliko godda je bitka za Helm's Deep bilaimpresivna, ona izgleda patuljas-to u poredbi sa opsadom Minas

Tiritha i bitke za Pelinorska polja.A i Frodova unutarnja borba ovdjeje jo{ izra`enija. I kona~no, tu je ijednostavna ~injenica da sadadobro poznajemo likove.

Tolkienovi fanovi bi trebaliznati da scenario koji su napisaliJackson, Frances Walsh iPhilippa Boyens odstupa odsvoje literarne inspiracije u poje-dinim pristupima i usmjeravanju,grade}i kinematografski dramsketenzije i daju}i zna~ajniju uloguprizorima bitki. Tolkienov "Povra-tak Kralja" se uglavnom bavidoga|ajima poslije putovanja, {topredstavlja shvatljivu literarnukatarzu ali i ne{to {to ne bi odgo-varalo celuloidu.

Ono {to je bitno jeste to daje Jackson ostao unutar duhaTolkienove kreacije. Dok jevizualnost bila zapanjuju}a i uprva dva filma, "Povratak Kra-lja" ide jo{ korak dalje. SamiMinas Tirith, grad izgra|en nabrdu na rubu visoravni, vrhun-ska je arhitektonska tvorevina iprava gozba za o~i. Svjetla natornjevima-svjetionicima - va-paj za pomo} Gondora kaRohanu - simbol je istovre-meno i primitivizma ovog drev-nog dru{tva i njegove ~udesnesnage i vitalnosti.

Jo{ jedna bezvremena para-lela sa stvarnim svijetom je, nara-vno, centralna bitka izme|uDobra i Zla. Uz svu dubinu ibogatstvo koje film nosi, ovaborba nije mogla biti jednostavni-ja sa ulozima koji nisu mogli bitive}i. U doba kada se ve}ina ljudi- i skoro svi filmovi - te{ko odlu-~uju da bilo koju grupu etiketirajukao dobru ili zlu, klju~ni konflikt u"Gospodaru Prstenova" je osvje-`avaju}e suh i umjeren. No, iovdje se mogu osjetiti eha religijei duhovnosti. Gandalf, u bijelomogrta~u i dugom sijedom bradomka`e: "Smrt je samo jo{ jednastaza, ona kojom svi moramokro~iti". Te{ko da je slu~ajnost {toAragorn izgleda poput mesi-

38

NO

VA

A

RK

A

Gospodar prstenova:

janske figure kada kona~no prih-vata sudbinu spasitelja ljudskogroda. A kako nazvati putovanjemalog Froda ka vrhu planinenego ispit volje i vjere? Hobitovaherojska misija je potpuni aktnesebi~nosti - on nosi Prsten nezbog sebe ve} doslovno u imecijelog Me|uzemlja. Jacksonova iTolkienova trilogija je poput bilokojeg velikog umjetni~kog djela.Ako se bolje zagleda{ vidjet }e{ iosjetiti stvari koje nikada ne bio~ekivao. Tema dobrovoljnog`rtvovanja jedan je od arhetipskihmotiva koje su zadr`ale Tolkie-novu pri~u `ivom i relevantnompreko 50 godina. Uz sve krilatezmajeve, nemrtve horde i nadrea-listi~ne gradove, su{tinska poru-ka - va`nost obi~nog ~ovjeka uneobi~nim vremenima - ostajebitna i istinita.

Poput prethodna dva filma,"Povratak Kralja" je oslobo|encinizma koja film ~ini pomalostaromodnim. Ali Jacksonovaspremnost da se ne utopi upredlo{ku ili poku{a da ga mo-dernizira ironicnim humorom,samo je dodatna pohvala. Mo`-da jedina mana djela je posto-janje nekoliko "la`nih" zavr{e-taka prije onog stvarnog. No,Jackson je ostao samo pra-vi~an prema Tolkienovim knji-gama, a njegovi multipliciraniepilozi su esencijalni u cemen-tiranju teme o svetosti prija-teljstva u svijetu razorenomideologijom i nepovjerenjem."Povratak Kralja" je dovoljnopo{ten da svim glavnim likovimapru`i njihove momente, dopri-nose}i cjelini i produbljuju}i nitikoje ih spajaju. Tolkien je shvataoda velika borba nosi podjednakoveliku cijenu koja nepovratno`igo{e one koji ju pla}aju. Ranese produbljuju, o`iljci odbijaju dazacijele, a ~ak i u trijumfu nekestvari su nepovratno izgubljene.Jackson s ovim kreira predivnimomentum, zarobljavaju}i ikon-ske trenutke knjige i dozvoljava-

ju}i nam da pogledamo unatragna 10-satnu filmsku ~aroliju kojaje tome prethodila. Pojedno-stavljivanje kraja uistinu bi bilanepravda.

S druge strane, tehni~ka bri-ljantnost "Povratka" je toliko inte-grirana u pripovijedanje da jedvatrepnemo kada se u`asni zmajeviFell Beastsi krenu spu{tati sakrvavo-crvenog neba ili kadaHaradrim-ratnici mar{iraju naogromnim slonolikim Mumaki-lima. Nismo iznena|eni ni gra-dom Kraljeva ili otkri}em da jed`inovska buba koju je svijet~ekao, strasna Sheloba, upravoonakva kakvom su je ~itatelji io~ekivali.

No, ne samo da je "PovratakKralja" naoru`an impresivnomscenografijom, dizajnom, speci-jalnim efektima i muzi~kim sko-rom, ve} se i gluma isti~e kaojedan od dodatnih zadivljuju}ihkolorita Jacksonovom prekras-nom Me|uzemnom remek-djelu.Prava sve~anost emocija i reakci-ja odvija se pred na{im o~ima.Mudrost, hrabrost, tegoba, radoz-nalost, romansa, tuga, zbunje-nost i o~aj pridru`uju se perfektnoizbalansiranom ~inu patosa kojisuptilno te~e kroz djelo.

Na kraju, "Gospodar Prste-nova" zavr{ava upravo onakokako je i po~eo - sa elegantnomjednostavno{}u i duhom.

Ovo nisu filmovi za cinike.Sva tri predstavljaju prozor udrugi svijet u koji morate po}iotvorenog srca. Kao {to je iTolkien namjeravao, ovo je pri-~a o prirodi dobra i ljudskojborbi sa isku{enjem, u vjero-vanju u bolje stvari, u nadu, ka-da je nema. Stoga, slava ovomKralju. On ne samo da stoji napijedestalu fantasy kinemato-grafije, ve} sada i zvani~no (na-kon rekordnih 11 Oscara) zauz-ima svoje mjesto u Velikoj Dvo-rani filmske mitologije, mjestukojem }emo se uvijek vra}atikako bio dijelili na{e snove.

39

NO

VA

A

RK

A

^arolija pokretnih slika

Po{tovana redakcijo, dragiprijatelji- ~itaoci na{eARKE, obe}ao sam da }u

poku{ati objasniti jednu gr~kulegenda, ali, prije toga neopho-dan je kra}u uvod… Sada, dokve}ina vas sjedi ''zavaljena'' usvojim udobnim foteljama u blizinitoplih pe}i (ili radijatora), mo`eteli uop}e zamisliti `ivot bez vatre…Mnogi }e pomisliti ''kakvo glupopitanje!?'', s obzirom da sepronalasci broda, automobila,aviona, termocentrala, atomskihcentrala, ukratko- brojnih industri-jskih grana, bazira na vatri. Da, alipostoje i hidrocentrale, aogromne koli~ine elektri~neenergije se dobiju uz pomo}vode, vjetra, sun~eve energije…

Vatra je zagadila na{ zrak,zemlju, rijeke, jezera, mora.Izvora zdrave, pitke vode je svemanje. Vatra je ''progutala''brojne {ume, opusto{ila kra-jeve sa bujnom vegetacijom…Me|utim, da li ste svjesni ~i-njenice kakvu pusto{ u na{emorganizmu napravi nesvjesno,nekontrolisano potpaljena vat-ra. Naime, interakcijom masti,bjelan~evina i ugljenih hidratana visokim temperaturama na-staju jedinjenja koja postajudirektnim uzro~nikom brojnihoboljenja (me|u kojima je i

rak), tj. o{te}enja mnogih or-gana. Prvi na udaru tih razara-ju}ih, toksi~nih jedinjenja sukrvne `ile i jetra. Jer, takvahrana koju unesemo u organi-zam jednostavno je be`ivotna,

mrtva, te{ko probavljiva. U~enje joge koje je staro

preko deset hiljada godina (podu-~avaju}i nas kako da `ivimo upotpunoj harmoniji sa prirodom),ka`e da ~ovjek mora uzimati {to 40

NO

VA

A

RK

A

Dragim prijateljima ''Nove ARKE''

UU~~eennjjee jjooggee

Pi{e: Ljudmil Are`inaza ''Novu ARKU''

U~enje joge nije ni akrobatika ni mistika, a ponajmanje ono je usmjereno pro-tiv bo`anskog poretka (kako su neki skloni da tuma~e ovu drvenu filozofiju`ivota sa vrlo prakti~nim uputama). Pogledajte kako, postepeno, umjetnik vajasvoje djelo. Tako i priroda uz pomo} joginske vje{tine vaja ljudski duh i tijelo,dovode}i ih u savr{en sklad. ^ovjek koji po{tuje Bogom dano tijelo i prirodu,po{tuje i njihovog Tvorca.

vi{e sirove- `ive hrane, u prirod-nom stanju i obliku, tj. hrane kojanije obra|ena ni mehani~ki nitermi~ki. Dakle, prema u~enjudrevne joge, najzdravija, a time inajblagotvornija za ljudski organi-zam je ona hrana ~ija je prana(`ivotna energija) maksimalnoiskori{tena.

Kako je izlije~en Prometej?

Ali, da se vratimo ''obe}anoj''legendi o gr~kom junaku Pro-meteju. On je gr~kim bogovimaukrao vatru i oni su ga za kaznuprikovali za stijenu Kavkaza, gdjeje dolazio orao i kljucao mujetru?! Kada je rije~ o gr~kimbogovima sa ljudskim karakteris-tikama, (koji su ovladali takvimmo}ima {to su za tada{nje primi-tivne stanovnike Gr~ke bile nepo-jmljive), prema u~enju joge, ust-vari, radilo se o pre`ivjelimAtlanti|anima. Oni jednostavnonisu `eljeli da ostale narode za-desi ono {to je zadesilo Atlan-tidu… A rezultat je bio poguban:sa naglim prelaskom sa sirove nakuhanu hranu pojavila su serazli~ita oboljenja. Prvo je stra-dala jetra. Ali, zar tako hrabarjunak mo`e le`ati bolestan ibespomo}an? Prema legendi,izvjesno je da je Prometej jednos-tavno oti{ao na Kavkaz (koji je i uto vrijeme bio poznat po velikombroju ljekovitog bilja), gdje su gavjerovatno lije~ili ''poznati'' gr~kitravari, ili je boravkom u prirod-nom okru`enju jednostavno do{lodo spontanog, prirodnog samoiz-lje~enja ({to je tako|er, mogu}e).Ali, kao {to dolikuje velikomjunaku, njega je tako|er spasioveliki gr~ki junak- Heraklo.

U prilog ovoj legendi evo jo{jedne zanimljive ''opaske'', pri~esa ovih na{ih- balkanskih prosto-ra. Naime, na jednom simpozijukoji se bavio pitanjima kancero-genih oboljenja, susretnu se dvastru~njaka za rak. ''Profesore, vise mene vjerovatno ne

sje}ate…'', obrati se mla|i ljekarstarijem kolegi. ''Bili ste moj stu-dent? Ne… Sje}am se, ipak, biliste moj pacijent. Oprecija nijeuspjela, ali, kako ste `ivi?'', upitaprofesor mla|eg kolegu. I tada,kroz razgovor, mic po mic slo`iose mozaik pri~e koja otprilikeglasi: mla|i ljekar, u vrijeme kadaje bio student medicine te{ko jeobolio, te se ubrzo na{ao naoperacionom stolu. Profesor, uvi-djev{i bezizlazno stanje, ni{tanije dirao. Nakon neuspjeloghirur{kog zahvata za{io je ranu ipacijenta poslao ku}i. Mladi},shvativ{i u kakvoj je situaciji,ubrzo je oti{ao na visokogorskecrnogorske pa{njake. Postepeno,po~eo je da osje}a kako mu sevra}a snaga- priroda je u~inilasvoje, jednostavno i efikasno beznarkoze i skalpela.

Putevi i stranputice joge

Kako organizmu vratitiizgubljenu ravnote`u? Kako,na prirodan na~in pomo}i duhui tijelu da prona|u harmonijukoja vodi ka ozdravljenju?Ovim pitanjima bave se istinskipraktikanti joge. U~enje jogenije ni akrobatika ni mistika, aponajmanje ono je usmjerenoprotiv bo`anskog poretka(kako su neki skloni da tuma~eovu drvenu filozofiju `ivota savrlo prakti~nim uputama).Pogledajte kako, postepeno,

umjetnik vaja svoje djelo. Takoi priroda uz pomo} joginskevje{tine vaja ljudski duh i tijelo,dovode}i ih u savr{en sklad.^ovjek koji po{tuje Bogomdano tijelo i prirodu, po{tuje injihovog Tvorca.

Me|utim, veoma je va`nonapomenuti da je joga sredstvo ane cilj! Zato, svi oni koji se misleozbiljnije pozabaviti sobom (krozu~enje joge), pripazite se onihkoji nude sve i sva{ta. Mnogesamozvane ''znalce joge'', kojenajavljuju atraktivni plakati za nji-hove te~ajeve, imaju sumnjivediplome instruktora joge koje sudobili za par stotina eura. Da nespominjemo to {to u~eniciovakvih ''instant'' {kola i kursevaznaju zavr{iti u bolnici zbograzli~itih zadravstvenih problema.Upravo iz ovog razloga, ~ak i onikoji su istinski majstori joge, ~estosu izlo`eni napadima- naj~e{}e izreligijskih krugova.

Svima onima koji su iz ~istogpomodarstva odu{evljeni nekom''novom'' filozofijom ili tehnikom,poru~ujem: joga se postepenousvaja (u~i i primjenjuje) tokomcijelog `ivota! Ja li~no, upra`-njavam uglavnom hatha joguprema uputama velikog u~iteljaSelvard`ana Jesudijana kogapo{tujem s puno ljubavi.

Lijep pozdrav. S ljubavlju ljubav darivajte!

41

NO

VA

A

RK

A

Iz duhovne prakse

Postoje velike sli~nosti iz-me|u biografija Isusa iApolonija. Prema legendi,

Apolonijevo ro|enje je njegovojmajci najavio jedan arhan|eoprije nego {to se on rodio. Istemisteriozne okolnosti su pratile injegovo ro|enje, a rodio se istegodine kada se, po pretpostavka-ma, rodio i Isus. Apolonijevi glas-nici pjevali su tokom njegovogro|enja, kao {to su an|eli pjevalikada se ra|ao Isus. U djetinjstvuje pokazivao izvanrednu bistrinupo pitanju religijskih stvari. I on jetrpio neprijateljske napade, madaje uvijek ~inio samo dobro. Upratnji u~enika putovao jezemljom provode}i reforme.

Kada mu je `ivot do{ao uopasnost, zato {to je surovi impe-rator Domicijan, (duboko povri-je|en njegovim javnim `igosan-jem careve krvave vladavine htioda ga ubije), on je, ne osvr~u}i sena upozorenja, oti{ao pravo uRim, kao {to je Isus oti{ao uJerusalem u svoju sigurnu smrt.Prije Domicijana, bio je `rtvanimalo manje surovog Nerona,kao {to je Isus bio izlo`en mahi-nacijama Heroda Antipe. KaoIsusa, i njega su optu`ivali da

~udesna iscjeljenja izvodi uzpomo} ~arobnja{tva i drugihnezakonitih vje{tina. Jedna odsli~nosti je i veliki broj slu~ajevaopsjednutosti zlim duhovima kojeje izlije~io (na sli~an na~in na kojije to radio i Isus), kao i slu~ajdizanja iz mrtvih.

Nadma{io svoje u~itelje

Apolonije je ro|en u Tijani,gr~kom gradu u Kapadokiji uMaloj Aziji, na podru~ju koje sedanas nalazi u Turskoj. Ro|enje sa tri dara: darom inteligen-cije, darom ljepote i darombogatstva. Njegov otac je biojedan od najbogatijih ljudi uprovinciji. Kada mu je bilo 14godina, otac ga je poslao u

Tarzus da dovr{i {kolovanje,koje se do tada odvijalo kodku}e pod mentorstvom privat-nih u~itelja. Uz toplu klimu, slo-bodan moral i laku ljubav,Tarzus je bio grad zadovoljsta-va koliko i studiranja, a `ivot unjemu mek i luksuzan za bo-gatog, zgodnog mladi}a. Ve}tada, sa ~etrnaest godina, Apo-lonije je prepoznao dvije sup-rotne staze- jednu koja vodi u`ivot zadovoljstava i tjelesneljubavi, i drugu- stazu filozofijei mudrosti. On je izabrao ovudrugu.

Po{to mu `ivot u Tarzusu nijeodgovarao, a osje}aju}i privla-~nost prema filozofiji i iscjelitelj-stvu, uskoro je oti{ao u Egej gdje 42

NO

VA

A

RK

A

Duhovni u~itelji: Apolonije iz Tijane

U~itelj humanosti

Pi{e: Linda Johnsen

Prevod: Ognjenka Hamovi}

Bio je filozof, dru{tveni vo|a, moralni u~itelj, vjerski reformator i iscjelitelj. Skraja na kraj Rimskog carstva, kuda god je i{ao, obasipali su ga bo`anskimpo~astima. Ro|en je 4. ili 3. godine p.n.e, pa se period njegovih aktivnosti ta~nopoklapa sa onim kr{}anskog mesije, osim {to se njegov rad protegao na skoro~itavo jedno stolje}e, tokom kojeg je zadr`ao zdravo tijelo i briljantan um nepo-mu}en proticanjem godina. On je predstavljao sjajan primjer ljudskogsavr{enstva: fizi~ki, mentalno i duhovno. U njegovu ~ast, {irom Rimskog carst-va podignuto je sedamnaest hramova. Ovaj u~itelj humanosti zvao se-Apolonije iz Tijane.

je postojao Asklepijev hram ukojem su slu`ili sve{tenici pitago-rejske {kole. Asklepije je bio gr~kibog medicine ~iji su hramovi uhelenskom periodu slu`ili kaobolnice i ambulante. Ovaj hram jebio toliko poznat po svojim isc-jeliteljima, da su ga posje}ivaliljudi iz ~itave Gr~ke, Sirije, ~ak i izAleksandrije.

Lije~enje se odvijalo meto-dama vegetarijanstva, hidroter-apije, gladovanja i polaganjaruke. Lije~nici su bili nasljedni-ci drevne tradicije iscjeliteljst-va preuzete iz orfejskih mister-ija, koju su svi inicirani ljubo-morno ~uvali. Tu je i Apolonijeupu}en u tajne iscjeliteljstva.Nije pro{lo dugo, i izrastao je uvje{tog lije~nika, nadma{iv{iumije}em svoje u~itelje. Madaje nakon smrti roditelja naslije-dio zama{no bogatstvo, on jenajve}i njegov dio razdijelio jermu se vi{e dopadao jednosta-van `ivot posve}en pou~avan-ju i slu`enju.

Filozofiji je bio odan jo{ oddjetinjstva, a u~io je nenadma-{nom metodom tog vremena -slu{aju}i predavanja i raspraveprotivni~kih mislilaca na trgovimai stepenicama hramova. Kada muje bilo 16 godina, za svoj pravacje izabrao Pitagorinu filozofiju, isa velikim `arom se vje`bao uasketskom `ivotu, pri ~emu je petgodina neprekidno odr`avao zav-jet {utnje kao jednu od mjeraduhovne discipline. Sam je za se-be tvrdio da su mu ~ula tako izo-{trena da mo`e predosjetiti bu-du}e doga|aje, zbivanja u umovi-ma drugih ljudi i na dalekim mjes-tima. Molio se Suncu (tri puta nadan), uz paljenje mirisa, ali nikadne prinose}i `ive `rtve. Vjerovaoje u besmrtnost du{e, reinkar-naciju, i jedno najvi{e bo`anstvo -Kreatora univerzuma.

Rimsko carstvo je bilo u zeni-tu svoje mo}i, ali su vremena bilanemirna. Atentati su bili uobi~a-jena pojava, a carevi se brzo

smjenjivali jedan za drugim. Duhhri{}anstva bio je tek u za~etku.Hri{}anstvo je bilo tako malo poz-nato da ga mnogi histori~ari togdoba uop}e i ne pominju. Mnogisu, ipak, bili u potrazi za istinomdubljom od one koju je nudilavladaju}a kultura. Male grupe,`eljne jednostavnog i ~istog `ivo-ta, osnivale su vjerske zajednicena udaljenim mjestima u pustinjiili u {umi. Ovakvim grupama jeApolonije pru`ao svoju punupodr{ku.

I sam je `ivio jednostavno.Nikada nije nosio odje}u od `ivo-tinjskih ko`a. Hodao je bos, ogr-nut bijelim platnom, o~iju uprtih uzemlju, ~esto zami{ljen. Lice muje bilo nalik na Zevsovo, sa du-gom bradom i kosom ~iji su uvoj-ci, povezani {irokom trakom, slo-bodno padali na ramena. Uvijekljubazan i skroman bio je vi{enalik na Indijca nego na Grka, alije pri susretu sa kakvim ve}imzlodjelom znao pokazati pravednignjev. Bio je neumoljivo strogprema sebi, ali je za propustedrugih ~esto nalazio opravdanja.Bio je strogi vegetarijanac i pot-puni apstinent, hrane}i se samosvje`im povr}em i ~istom vodom.

Njegova jednostavnost jeprivla~ila kako robove i prosti puk,tako i rimske careve. Ljubav pre-ma `ivotu, po{tovanje prema lje-poti ljudskog tijela i jedinstvenavje{tina u~inili su ga slavnim isc-

jeliteljem… Uvijek je te`io da izli-je~i, ili barem ubla`i svakunevolju fizi~ke ili duhovne prirodei u tome pokazivao takvo umije}eda su ga sveta proro~anstva Ege-ja i Delfa proglasila za osobu kojanadilazi obi~ne smrtnike, a rimskicarevi Nerva i Titus su i{li da muse poklone. I kada je umro u du-bokoj starosti (napuniv{i skoro100 godina), legenda o njemu jenastavila da `ivi.

"^itava Zemlja mi pripada, adata mi je zato da bih njome puto-vao." Ovim svojim rije~ima, Apo-lonije kao da je izrazio svoj `ivot-ni moto, jer je bio poznat kaojedan od najve}ih putnika anti~-kog doba. @ivio je u danima kadase rimsko carstvo prostiralo naogromnom podru~ju, a Sredoze-mno more omogu}avalo slobo-dan pristup njegovim najve}imkulturnim sredi{tima. Apolonije jeu potpunosti iskoristio ovu pred-nost, pa postoje zapisi o njegovimposjetama i boravku na svimmediteranskim obalama, od Egi-pta do [panije, od Sjeverne Afri-ke do zemalja i otoka koji su okru-`ivali njegovu domovinu Gr~ku.

Paralele sa Hristovim`ivotom

Godinama provedenim u ti{inii kontemplaciji, stalnom putova-nju i sticanju iskustava duhovne isvjetovne prirode, on je silno pro-dubio svoju uro|eno sna`nu43

NO

VA

A

RK

A

Legenda o joginu iz Gr~ke

li~nost, izazivaju}i divljenje ~ita-vog rimskog i helenskog svijeta.Ukazivane su mu bo`anskepo~asti, a veliko odu{evljenje nakoje je nailazio za `ivota ni posli-je njegove smrti nije izblijedilo. Uvremenu koje je uslijedilo, njego-vo ime je uvijek pratilo ne{to nalikna uraganski naboj, jer, spekula-tivni kriti~ari i starog i novijegdoba su smatrali da su u njegov-om iznimnom karakteru prona{liparalelu sa Hristovim `ivotom,ponekad negiraju}i tvrdnje o nad-naravnim poduhvatima Sina~ovje~jeg.

To je razlog {to je stolje}ima~ak i samo Apolonijevo imebilo odbojno hri{}anima, jer imse ~inilo da dovodi u opasnostu~enje Hrista Nazare}anina. Sasvoje strane, pobornici hri{}a-nstva nisu oklijevali da `estokonapadnu "protivni~kog" juna-ka, i proglase ga za jedva ne{tobolje od varalice, ~arobnjaka imaga. To je, op}enito gledano,glavni razlog {to nisu shvatiliovog ~ovjeka.

Ve} vi{e od {esnaest vijeko-va hri{}anska crkva propovije-da svijetu svoju religiju. Ipak,kada se prisjetimo u`asnihdoga|aja tokom posljednjegholokausta, (kada je zna~ajandio svjetske populacije stra-dao), a do kojih je do{lo usrednaroda koji propovijedaju hri-{}anstvo, te{ko je izbje}i zak-

lju~ak- da se ne{to radikalnolo{e doga|a sa religijom… [tose hri{}anstva ti~e, njegovuhistoriju od samog po~etkaprate krvavi doga|aji, pa sename}e pitanje {ta bi osniva~hri{}anstva- blagi Nazaren iPrinc mira, mogao misliti ozlo~inima koji su tokom protek-lih vijekova po~injeni u njego-vo ime.

Hri{}anska religija je slu`benoosnovana 325. godine n.e. Nikej-skim Saborom, kojim je predsje-davao rimski car Konstantin,Apolonijev `estoki protivnik. Zbogtoga, i nekih drugih slo`enih his-torijskih razloga, Apolonijevo imeje potisnuto u pozadinu a njegovadjela u velikoj mjeri zapostavlje-na. Jo{ da spomenemo da nekiteoreti~ari razvijaju tezu zavjere,po kojoj je pravi Mesija bioApolonije a ne Isus. Prema tojteoriji, prvi crkveni oci su uni{tilisve zapise o njemu i njegovimesenskim rano-hri{}anskim sljed-benicima (iz prva tri stolje}a n.e.)da bi dr`ali svijet u neznanju oovoj kolosalnoj prevari. Navodnoje aleksandrijska (i jo{ neke bib-lioteke koje su posjedovale cen-zurisanu literaturu), namjernospaljene da bi se ti spisi zauvijekuni{tili.

Jedna knjiga je, ipak, pre`i-vjela- "@ivot Apolonija iz Tijane",biografija koju je po narud`binapisao Filostrat na osnovu

dnevnika Apolonijevog u~enikaDamisa. Ona je tajno odnesenana Bliski Istok gdje su je Arapi~uvali tokom narednih hiljadugodina, sa~uvav{i je i od krsta-{kih pohoda. U Evropu je done-sena tek prije oko 4 stolje}a, aprvi prevod na engleski jezik (salatinskog) je do`ivjela 1801.godine. Jedno vrijeme, po~etkom19. vijeka je bila "u modi", da biuskoro ponovo pala u zaborav.

Danas je Apolonije iz Tijanegotovo potpuno nepoznat ~ak iu akademskim krugovima; nje-govo ime se ispu{ta iz histori-jskih radova i iz nastavnihplanova, tako da je ovaj velikanzapadnog svijeta tokomposljednja dva stolje}a pot-puno izbrisan sa stranica his-torije.

Apolonije i Indija

Kada je Apolonije krenuo naput, s njim je po{ao i njegovu~enik i prijatelj, Asirac Damis,koji je vodio detaljan dnevnikputovanja. Ostali su zapisani pre-cizni opisi gradova, mjesta i ljudi,ali stvarni zna~aj ove posjete se upotpunosti previ|a. Istina je da jeApolonije iz Tijane bio ljubiteljputovanja u daleke krajeve, ali toni{ta ne obja{njava. Stanje duhana zapadu je bilo lo{e, i postojalaje potreba za ubrizgavanjemneke jake duhovne struje koja }ega oporaviti. Kao duhovni tra-galac, filozof i iscjelitelj, Apolonijeje neumorno te`io produbljenjumogu}nosti ljudskog uma i {ire-nju svjetlosti istine...

Religija i kultura Indije najs-tarije su na svijetu, a anti~kisvijet je s njima na razne na-~ine - trgovinom, osvaja~kimpohodima itd., dolazio u kon-takt. Putovanje na sami izvor tekulture, u zemlju iz koje je po-tekla, i u~enje od njenih velikihu~itelja, sigurno je jedan odnajboljih na~ina da se njenamudrost upozna. Tokom vre-mena koje je proveo u Indiji, 44

NO

VA

A

RK

A

Duhovni u~itelji: Apolonije iz Tijane

Apolonije je primio inte-nzivnu yogijsku obuku,koja je obuhvatala te-melje yogijske filozofije injezinu prakti~nu prim-jenu.

Upoznao se sa ved-skom metodom vr{enjasvetih obreda i tajnim as-pektima yogijske ba{tine,poput vedskog astrolo-{kog sistema, i tehnikamakontrole materije mani-pulacijom sun~evom svjet-lo{}u. Nau~io je da radi samantrama, kao i na~ine opuno-mo}enja yantri (prema nekimizvje{tajima, stolje}ima nakonnjegove smrti, svete yantre kojeje kreirao bile su ~uvane {iromMale Azije). Mnogo godina kasni-je, kada ga je Domicijan pozvaona odgovornost zbog ~arob-nja{tva, on je objasnio da se radio primjeni metoda koje je nau~iou Indiji.

Otvorena {kola ezoterije

U to vrijeme je Egipat bio "naj-duhovnije" orijentisana civilizacijapoznata zapadu, pa je Apolonijemnoge godine proveo tamo u `eljida upotpuni saznanja ste~ena uIndiji. Duhovna tradicija Egipta jeu 1. stolje}u n.e. pokazivala zna-ke opadanja, a stanje hramova

(sa njihovim konzervativnim, aro-gantnim sve{tenicima), bilo je jo{gore. Na Apolonijeve zamjerke,jedan od visokih sve{tenika muse ljutito obratio: "Ko ima pravoda u~i egipatske sve{tenike nji-hovoj sopstvenoj religiji?", na {toje Apolonije mirno odgovorio-"Onaj ko dolazi iz Indije".

U Indiji je boravio sa mudraci-ma-brahminima u planinamaKa{mira, gdje je proveo trinaestgodina. Kada se od njih rastao,poslao im je sljede}e pismo:"Apolonijus Iarhu i ostalimmudracima... Kod vas sam do{aokopnom, vi ste mi dali more.Prenijev{i mi svoju mudrost, otvo-rili ste preda mnom nebeski put.Sje}a}u se toga kada budemme|u Grcima, ako nisam uzaludpio iz Tantalovog pehara, i dalje}u u`ivati u na{im razgovorima

kao da sam jo{ sa vama.Zbogom, sjajni filozofi".

Da nije "uzalud pio izTantalovog pehara" svje-do~i njegov dalji rad.

Donio je u Evropumudrost Istoka i daosmjernice za dalji rad,koji je nastavio njegovnasljednik, Amonije Sa-kas. U Efesu je osnovaoezoterijsku {kolu. Nekika`u da mu je bilo oko100 godina kada je

umro. Drugi, opet, tvrde da je`ivio do starosti od 130 godina,a ima i onih koji smatraju da onuop}e nije umro, nego samo"nestao sa vidika".

Jedna legenda ka`e da jejednoga dana, kada se ve} pri-bli`avao stotoj godini `ivota,Apolonije iza{ao iz ku}e da sevi{e nikad u nju ne vrati. Nikoga vi{e nikada nije vidio, nikone zna kada, ni kako je umro.Sje}anje na njega je stolje}imas ljubavlju ~uvano na istoku,gdje je najvi{e boravio lije~e}iljude i pou~avaju}i ih isprav-nom `ivotu. Iznena|uju}e je dase ono `ivo odr`alo i me|uArapima, jer, do dana dana{-njeg Apolonije iz Tijane jeostao zna~ajna figura u islam-skoj ezoteriji...

Prije nekoliko godina arhe-olozi su, vr{e}i iskopavanja uMaloj Aziji, nai{li na jedan kamen,koji je sada pohranjen u Muzeju uAdani. O~ito se radilo o dijelunekog anti~kog hrama... Natpisna kamenu je glasio: "Apolonijeje bio kao sunce koje blista izTijane. Nebo ga je poslalo daugasi patnju ~ovje~anstva."

(Literatura: Dr. R. W. Bernard:Apollonius the Nazarene; LindaJohnsen: A Yogi in AncientGreece, Yoga International;Philostratus: The Life ofApollonius of Tyana)

45

NO

VA

A

RK

A

Legenda o joginu iz Gr~ke