1www.mirakul.hr

tema brojaE-commerce

posebni prilozi

intervjuSofija Šmitran

EnergetikaDrvna industrijaZaštita na raduPoduzetničke potporne institucije

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 61, godina X, lipanj 2016.

issn

: 184

8-29

29

32 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Sofija Šmitran, predsjednica Udruge Krug i članica Uprave tvrtke IND-EKO d.o.o.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Kenija

KapitalPametnim poslovanjem do ušteda i boljeg poslovnog rezultata

ObrazovanjeMože li obrazovni sustav odgovoriti na potrebe tržišta rada?

Gospodarska vozilaPovećanje prodaje gospodarskih vozila -naznaka oporavka na tržištu

MultimedijaPrivatni sektor u Hrvatskoj bez pomoći države prati svjetske tehnološke trendove

Turizam i putovanjaHrvatska dočekuje ljetnu sezonu kao prepoznata i sigurna destinacija

Poslovni kalendar

11 tema broja: E-commerce

Iako je u globalnim okvirima Hrvatska sa svojih 4,2 milijuna stanovnika iznimno malo tržište, ona je svima onima koji ovdje žele prodavati putem Inter-neta i zanimljiva: sukladno izvještaju Ecommerce Europe iz 2014. godine, svaki je treći stanovnik Hr-vatske u toj godini obavio barem jednu kupnju na Internetu, a vrijednost B2C prometa dosegnula je 280 milijuna eura.

29 Poduzetničke potporne institucije

53 Drvna industrija

21 Energetika

40 Zaštita na radu

54 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Da-

niela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Cirkus

Pokušavam biti optimističan glede situacije u Hrvatskoj, kako gospodarske, tako i političke. Dio je to mog men-talnog sklopa, koji je valjda nužan u poduzetništvu, kako bi se uopće odvažili na rizične poteze. Ponekad toliko daleko znam otići sa svojim „pogledom kroz ružičaste naočale“ da se čak i posvađam s nekim prijateljima koji su otišli u inozemstvo, kojima uporno tvrdim da to nije jedino rješenje, da se može pristojno, od poštenog rada, živjeti i u svojoj domovini. Jednostavno se ne mogu, i ne želim, pomiriti s činjenicom da mi Hrvati trebamo bježati iz vlastite domovine. Ali cirkus koji znaju prirediti naši političari prevazilazi i moja najoptimističnija predviđanja, i pokazuje se da su i ovaj put u pravu bili oni puno pesimističniji u vezi ove suradnje „svih sa svima“, i da je to bilo, nažalost, daleko realnije razmišljanje. U čitavoj ovoj mučnoj situaciji imamo sreće da su gospodarske okolnosti toliko povoljne pa smo, barem za sada, izbjegli novu recesiju. Kakva nam je sada budućnost? Teško više i ja mogu biti dovoljno optimističan…

No zato u poslovnom i globaliziranom svijetu ima sve manje granica, tako da ne moramo biti osuđeni na ovi-snost o zbivanjima na siromašnom hrvatskom tržištu te definitivno možemo biti jako optimistični. Jedan od brzorastućih sektora, i velika prilika za naše trgovce, ali i ne samo njih, jest snažan razvoj e-commerce tržišta. Pokretanje online trgovine, ili nekog drugog oblika

elektroničkog poslovanja, nije nikada bilo lakše, i uz re-lativno niska ulaganja omogućuje iskorištavanje tog me-dija koji pruža neslućene mogućnosti. Ono što bih po-sebno naglasio prilikom razvoja istog - svakako nastojte razmišljati globalno, i ciljati na tržište koje je 1.000 puta veće od našeg. Kako je za domaće poduzetnike online tr-govina najčešći oblik elektroničkog poslovanja, tome smo posvetili i najveću pažnju u našoj Temi broja, u kojoj ćete dobiti osnovne informacije te upute gdje i kako krenuti.

Naravno, prilika za profitabilno poslovanje i rast izvan hrvatskih okvira ima još, pa smo u ovom broju obradili i tržište drvne industrije, energetike, multimedije, obra-zovanja, a predstavili smo i novosti u području zaštite na radu, poslovanju poduzetničkih potpornih institucija te smo dali pregled tržišta novih gospodarskih vozila. Ni-smo zaboravili ni na sve koji planiraju otputovati, samo se nadamo da će ipak uzeti povratne karte, ukoliko idu u inozemstvo. Jer, ako ništa drugo, zašto bi vama bilo bolje nego nama?

76 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

BIZ vijesti BIZ vijesti

Open i popratna događanja privlače više od 80.000 gostiju, pa Umag u to vrijeme postaje nezaobilazni ljetni centar tenisa, ljepote, zabave, druženja te doživljaja okusa i mi-risa Istre.Umaški turnir već 27. godinu zaredom uspješno povezuje sport i zabavu, a ove godine ta je poveznica obogaćena s dva egzibicijska meča u kojima će Goran Ivanišević i An-dre Agassi podsjetiti na svoj legendarni wimbledonski fi-nale, a Donna Vekić i Flavia Pennetta uvesti ženski tenis na velika vrata. Uz velika teniska imena, tu su i podjedna-ko jaka imena hrvatske i inozemne glazbene scene.-Ponosni smo na ovogodišnji ATP turnir. Ovakav niz svjetskih teniskih i glazbenih atrakcija, među kojima prednjače Andre Agassi i Martin Solveig, doprinosi pro-mociji hrvatskog turizma - istaknuo je Ronald Korotaj, direktor Istraturista i predsjednik Organizacijskog odbora turnira.

Peta regionalna konferencija gospodarstvenika u Vinkovcima

Tvrtka Lotusmedia iz Vinkovaca organizira jubilarnu 5. regionalnu konferenciju gospodarstvenika, kojoj je ove godine pokroviteljica predsjednica Republike Hrvatske. Kolinda Grabar-Kitarović. Konferencija će se održati 16. lipnja pod nazivom ‘Kako o(p)stati u poslu?’, uz panel diskusiju ‘Jedinstveno EU tržište i neiskorišteni potencijali’.Ova peta po redu konferencija gospodarstvenika zamišljena je, kao i do sada, u kombinaciji uz panel disku-siju na aktualne teme sa sudionicima iz izvršne vlasti, dužnosnicima lokalne samouprave, direktorima javnih institucija, privatnim poduzetnicima i predstavnicima sveučilišta, a sudionike ćemo upoznati s mogućnostima koje su nam otvorene na jedinstvenom EU tržištu i s neiskorištenim potencijalima. U suradnji sa HGK i HRAST-om kao Županijskom agencijom za razvoj, uka-zujemo na mogućnosti suradnje i potrebe za zajedništvom u poslovnim pothvatima - kaže direktorica tvrtke Lo-tusmedia i voditeljica cijelog projekta, Mara Majstorović.Primjeri dobre prakse bit će prikazani kroz tvrtke koje uspješno izvoze svoje proizvode, a najavljen je dolazak vrhunskih predavača i odlične teme: Petar Majstrović, BestPractice, Zagreb: Vođe novog kova: Povjerenje u lea-dershipu i prodaji, Izvorka Jurić, Bagizzmo, Zagreb: Kre-ativnost u poslovanju, Mara Majstorović, Lotusmedia, Vinkovci: NLP kao model uspješnosti, Tihana Dragičević, Elevate, HUC, Zagreb: Coachingom pomaknite granice izvrsnosti, te Toni Milun, Visoko učilište Algebra, Zagreb: Problemi i izazovi.Cilj i misija organizacije regionalne konferencije za gospodarstvenike je spajanje i umrežavanje gospo-darstvenika iz javnog i privatnog sektora u Slavoni-ji, ali i šire u regiji, radi razmjene iskustva, sinergije i modeliranja, te stjecanja novih vještina iz aktualnih tema, prilagođavanjem nastalim tržišnim trendovima u gospodarstvu.

WinDays16 konferenciju posjetilo više od 1.700 sudionika

Međunarodni i domaći priznati stručnjaci iz poslovnog i IT svijeta sudjelovali su krajem travnja u četverodnevnoj poslovno-tehnološkoj konferenciji, koja je ove godine u fokus stavila ključna gospodarska pitanja. Teme su bile usmjerene na nužne gospodarske i društvene promjene kojima Hrvatska može ostvariti napredak i postati europ-ski gospodarski tigar, poput stvaranja talenata, mijenjanja načina učenja, kreiranja kulture uspjeha i načina razmišljanja usmjerenog prema razvoju. Posljednja dva dana trajala je WinDays Technology kon-ferencija, tijekom koje su brojni domaći i međunarodni IT stručnjaci predstavili novosti i trendove IT industrije, poput Alexa Manga, Aleksandra Draškovića, Damira Dobrića, Stefana Kniessa, Jesusa Serrana Castra i mnogih drugih. Također, nove teme bile su vrijednost digitalnog marketinga i mogućnosti rješenja otvorenog koda.

Konferencija ‘Marketing and sales by numbers’

Na konferenciji ‘Marketing and sales by numbers’, koja se održala 9. lipnja u Kraš Auditoriumu u organizaciji Li-dera, a u suradnji s akademskim partnerom Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, marketinški profesionalci otkrili su svoju strategiju oglašavanja za novu generaciju i lidere.Glavni govornik konferencije, svjetski poznati prodajni stručnjak Alen Mayer, u svojem je izlaganju otkrio nove i odmah primjenjive načine pomoću kojih možete pronaći, osvojiti i zadržati nove klijente. Sudionici konferencije mogli su saznati kako pronaći nove klijente na tržištu, doznati kako se povezati s njima i odmah ih uključiti u dijalog, naučiti svladati zapreke i osvojiti nove klijente, ali i dobiti savjet kako zadržati vjer-ne klijente i spriječiti njihovo nezadovoljstvo. Na konferenciji su održane i dvije radionice, ‘Marketing Management Challenge’ Vatroslava Škare i ‘Kako napu-niti prodajni lijevak kvalitetnim kupcima’ Alena Mayera.

27. ATP Croatia Open od 15. do 24. srpnja

U svom 27. izdanju (15. do 24. srpnja), Umag će izno-va biti središtem jednog od najznačajnijih društvenih događaja u Hrvatskoj, koji privlači ne samo sportsku, nego i političku, gospodarsku i show business elitu. ATP Croatia

98 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Žene se najčešće odlučuju za poduzetništvo zbog ostanka bez posla ili želje za promjenomDržavne institucije mogle bi puno više i konkretnije raditi na edukaciji i promociji poduzetništva, odnosno samozapošljavanja, a ministarstva dati više poticaja i kreditnih linija koje bi bile namijenjene ženama. Žene, s obzirom na društvena poimanja i tradicijska naslijeđa, raspolažu s vrlo malo ili gotovo nikakvim nekretninama koje bi mogle dati u zalog za kredit. Prema tome, netko treba čvršće stati iza njih i ponuditi potporu.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Biti poduzetnik podrazumijeva puno odricanja, izazova, gotovo svakodnevnog donošenja odluka o poslovnim po-tezima, konstantno usavršavanje postojećih i usvajanje novih znanja zbog opstanka na tržištu…. Biti poduzet-nicom u ovakvom okruženju još je teže. Sofija Šmitran, predsjednica Udruge poslovnih žena Krug, i sama je uspješna poduzetnica, direktorica financija i prokuristica u obiteljskoj tvrtki IND-EKO d.o.o. U razgovoru s njom saznali smo detalje o dugogodišnjem radu Udruge, o ostvarenim projektima te onima u tijeku, kao i planove za budućnost.

Od 2009. dodjeljujemo priznanje za najuspješniju poduzetnicu i najuspješniju managericu, a od 2012. i poduzetnicu u socijalnom poduzetništvu.

Poslovne žene u Republici Hrvatskoj prvi su se put organi-zirale 1992. kao Sekcija poslovnih žena pri Hrvatskoj udru-zi managera CROMA. Kako je došlo do stvaranja Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, koja je započela s radom 1995. godine?Kolegice iz Sekcije poslovnih žena pri CROMA-i, dolazeći u kontakt s poslovnim ženama iz susjednih zemalja, povezale su se i s međunarodnom organizaci-jom FCEM preko talijanske udruge poduzetnica AID-DA, čija je tadašnja predsjednica i legenda talijanskih poduzetnica Etta Carignani uvela hrvatske poduzetni-ce na međunarodnu scenu. Ona je danas naša počasna članica. Da bismo se uključile na međunarodnu scenu, mogle smo to učiniti samo kao samostalna udruga žena poduzetnica i poslovnih žena. Tako je 1995. go-dine osnovan Krug, simbol savršenog jedinstva, koji okuplja žene poduzetnice i managerice. Krug je danas vrlo aktivan na nacionalnoj, regionalnoj i međunarod-noj sceni žena poduzetnica.

Koji kriteriji moraju biti ispunjeni za članstvo u udruzi Krug? Osnovni uvjet za članstvo jest da poduzetnica ima 100% vlasničkog udjela ili većinski udjel u tvrtki, odnosno da managerica-direktorica obnaša rukovodeću funkciju u tvrtki.

Zbog čega je članstvo u Udruzi korisno poslovnim že-nama?Moto svjetske organizacije FCEM je 'Same smo ne-vidljive, zajedno smo nepobjedive'. To je moto i naših članica, pojedinačno ne možete nešto posebno učiniti, dok zajedničkim nastupom možete. Zajednički nasto-jimo poboljšati položaj poslovnih žena u društvu, za-jednički nastupamo prema institucijama, podupiremo vrijedne, sposobne i odlučne žene, čiji potencijal nije dovoljno prepoznat i nije dovoljno cijenjen u postoje-ćem okruženju. A ujedno na takav način ohrabrujemo i one žene koje imaju dvojbu o kretanju u poduzetnič-ke vode. U našoj Udruzi mogu upoznati mnoge veoma uspješne poduzetnice i managerice. Priznanja koja do-djeljujemo svake godine to i dokazuju.

Od kojih ste državnih institucija dobili najviše podrške kroz ovih 20 godina djelovanja? Veliku podršku od samog početka djelovanja imamo od strane Hrvatske gospodarske komore, s kojom i danas izvrsno surađujemo. U našem poslovnom prostoru u Za-grebu organiziramo sastanke, skupštine, predavanja, po-slovne susrete, dok su naši ogranci i dalje čvrsto oslonjeni na HGK jer tamo održavamo sastanke, predavanja, kon-ferencije.

S kojim institucijama još surađujete?Uspješno surađujemo s Ministarstvom poduzetništva i obrta, Ministarstvom gospodarstva, Uredom za ravno-pravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, Odborom za ravnopravnost spolova Sabora, Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, Gradom Zagrebom, GTF-om, inicijativom za održivi rast, SEECEL-om i, povrh svega, s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Također, i dosadašnji predsjednici bili su pokrovitelji naše proslave Svjetskog dana poduzetnica te dodjele priznanja naju-spješnijim poduzetnicama.

Svjetski dan poduzetnica obilježava se od 2002. godine na inicijativu Međunarodne udruge poslovnih žena FCEM. FCEM je međunarodna udruga koja u svom članstvu broji nacionalne udruge iz 125 zemalja svijeta, sa svih konti-nenata, i taj broj stalno raste. U tom je članstvu preko 5 milijuna poduzeća u vlasništvu žena. Nedavno je puštena u rad stanica FCEM-a BIDSNET, a to je mjesto za B2B, za promociju tvrtaka na lokalnom, nacionalnom i internacio-nalnom nivou, jedna međunarodna Internet burza ponude i potražnje.

U kojoj mjeri Udruga surađuje s međunarodnim organiza-cijama poslovnih žena? Članice smo AFAEMME, udruge žena poduzetnica me-diteranskih zemalja, te Okruglog stola za poduzetništvo žena Jadransko-jonske inicijative. Također, ja sam članica Izvršnog odbora FCEM-a u svojstvu koordinatora za ze-mlje Jugoistočne Europe.

Svjetski dan poduzetnica i 20 godina postojanja Udruge obilježili ste 23. svibnja. Koje su poslovne žene nagrađene ove godine?Od 2009. dodjeljujemo priznanje za najuspješniju podu-zetnicu i najuspješniju managericu, a od 2012. i podu-zetnicu u socijalnom poduzetništvu. Svake godine kroz nagrade ovim vrijednim i uspješnim ženama pokazujemo i onima manje hrabrim da je uspjeh moguć, treba se oti-snuti u poduzetničke vode, treba hrabro krenuti naprijed.I ove godine imamo tri izvanredne žene:Najuspješnija poduzetnica je Vesna Grubešić, obrt 'Vesna Loborika' iz Marčane, Istra, koja se u ovim teškim vre-menima za poljoprivredu bavi preradom kravljeg i ovčjeg mlijeka, proizvodnjom tradicionalnih istarskih sireva uz primjenu suvremenih tehnologija i uvođenje HACCP-a. Svake godine dodatno ulaže u nadogradnju sirane, kupnju

nove opreme i edukaciju. Njeni sirevi iz godine u godinu na mnogim smotrama osvajaju brojne nagrade. Gospođa Grubešić je i vlasnica ugostiteljskog objekta.Najuspješnija poduzetnica u socijalnom poduzetništvu je Irena Orlović, Harfa d.o.o. Split, koja je roditelj djeteta s poteškoćama u razvoju. Uvidjevši da nedostaje literatu-re koja bi pomogla roditeljima u sličnoj situaciji, okuplja stručni tim i pokreće izdavačku kuću Harfa, koja djeluje pod sloganom ‘Knjige koje vole djecu’. Objavljuje litera-turu vezanu za rano poticanje emocionalnog i intelektu-alnog razvoja djece. Njena web aplikacija 'Pametnica' na-mijenjena je roditeljima djece s poteškoćama u razvoju. Organizira edukacije po cijeloj Hrvatskoj radi osvještava-nja roditelja i stručnjaka o važnosti rane stimulacije emo-cionalnog i intelektualnog razvoja djece s poteškoćama u razvoju.Managerica godine je Katarina Hauptfeld, osnivačica i di-rektorica poduzeća Katarina line d.o.o. iz Opatije, koja s flotom od 50 jedrenjaka koji polaze iz Opatije, Splita i Du-brovnika obilazi gotovo sve znamenitosti hrvatskih otoka i priobalja. Katarina line samo s proizvodom krstarenja Ja-dranom ove sezone u Hrvatsku dovodi 35.000 gostiju. Po-red kružnih putovanja i krstarenja, kao turistička agencija nudi sve ostale usluge u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Katarina line je punopravna članica niza domaćih i inoze-mnih organizacija i udruga, a dobitnici su brojnih prizna-nja i nagrada u turizmu.

Tko sve ima pravo prijave za dodjelu priznanja za poduzet-nicu godine, poduzetnicu u kategoriji socijalnog poduzet-ništva te managericu godine?Pravo prijave imaju sve poduzetnice, poduzetnice u ka-tegoriji socijalnog poduzetništva, obrtnice, predsjednice uprava, članice uprava, direktorice. Moraju imati 100% vlasništva ili većinski udio u vlasništvu trgovačkog druš-tva ili obrta. Kandidatkinje za managericu godine mora-ju biti najmanje tri godine u istoj tvrtki na rukovodećoj funkciji. Trgovačka društva, odnosno obrti, moraju poslo-vati s dobiti, redovito isplaćivati plaću, imate podmirene sve obveze prema državi, što se, naravno, dokazuje doku-mentacijom iz tri prethodne godine.Uz financijske pokazatelje, vrednuju se inovacije u poslo-vanju, ostvarene investicije, društveno odgovorno poslo-vanje, angažman kandidatkinja u strukovnim, humanitar-nim i ostalim društvenim aktivnostima.

Koje biste do sada realizirane projekte posebno izdvojili kao najveća ostvarenja Udruge poslovnih žena Krug?Uz okrugle stolove i konferencije, istakla bih projekt Kru-ga istraživanje ženskog potencijala ostvarenog u suradnji s prof.sc. Mirjanom Pejić Bach, 'Ostvarenje potencijala žena u poduzetništvu, znanosti i politici u Republici Hrvatskoj'. Zatim 'Poduzetnica-to mogu biti i ja', ciklus besplatnih ra-dionica, namijenjenih ženama svih dobnih skupina koje se žele otisnuti u svijet poduzetništva. Tu je i FCEM World Committe’ Dubrovnik 2014., gdje smo okupili preko 250 poduzetnica iz tridesetak zemalja i dobili niz pohvala i zaSofija Šmitran, predsjednica Udruge Krug i članica Uprave tvrtke IND-EKO d.o.o.

Moto svjetske organizacije FCEM je

'Same smo nevidljive,zajedno smo

nepobjedive', što je moto i članica Kruga.

1110 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Prema bazi podataka iz 2002. godine,

udio poduzetnica u ukupnom broju

poduzetnika iznosio je 13%, 2008. godine

iznosio je preko 24%, a danas je to negdje

oko 30%.

hvala na uspješnoj organizaciji.Navela sam ovdje samo neke od ostvarenih projekata. Sada je u Zagrebu u tijeku pilot projekt mentorstva budu-ćih poduzetnica u suradnji s Plavim uredom - Zagreb za poduzetnike, zatim u Splitu projekt edukacije poduzetnica o važnosti upravljanja intelektualnim kapitalom tvrtke.

Prema Vašem mišljenju te dosadašnjem iskustvu članica Udruge, što je najčešći razlog zbog kojeg se žene odlučuju za poduzetništvo, odnosno pokretanje vlastitoga posla?Najčešći je razlog ostanak bez posla ili zasićenost trenut-nim poslom, odnosno želja za promjenom. Mnoge žene, a isto tako i muškarci, ostajući bez posla počinju se okretati sami sebi, shvaćajući da nije kraj svijeta, mnogi će reći da su tek otvaranjem svog vlastitog posla postali zadovoljniji. Žene puno više od muškaraca kreću u poduzetničke vode iz potrebe.

Koje bi konkretne mjere državne institucije te ministarstva mogli poduzeti kako bi se žene 'ohrabrilo' za ulazak u po-duzetništvo?Državne institucije mogle bi puno više i konkretnije raditi na edukaciji i promociji poduzetništva, odnosno samoza-pošljavanja, a ministarstva dati više poticaja i kreditnih linija koje bi bile namijenjene ženama. Žene, s obzirom na društvena poimanja i tradicijska naslijeđa, raspolažu s vrlo malo ili gotovo nikakvim nekretninama koje bi mo-gle dati u zalog za kredit. Prema tome, netko treba čvršće stati iza njih i ponuditi potporu.

I sami ste kao uspješna poduzetnica, u obiteljskoj tvrtki IND-EKO d.o.o., bili nagrađeni kao najbolja managerica. Koja je i kolika Vaša uloga u poslovanju i razvoju tvrtke?Dva puta bila sam nagrađena za poduzetnicu godine 2010. i 2012. U poduzetništvu sam gotovo 30 godina. Bila sam jedna od rijetkih u muškom poduzetničkom okruženju. I suprugu i meni IND-EKO je na neki način treće dijete, uz našu dvojicu sinova. IND-EKO je obiteljska tvrtka, svi smo tu zaposleni, rastao je uz nas i naše djelatnike, ali i mi smo odrastali uz njega. U tvrtki sam od prvog dana osnivanja. Prvih godinu dana radila sam sama sve ured-

ske poslove, suprug je radio tehnički i terenski dio. Pola-zila sam tečajeve knjigovodstva i računovodstva, odlazila na sajmove ekologije, konferencije, doslovce gutala nova znanja. Morala sam držati korak sa svime i svima. Moram priznati da kao žena u poduzetničkim vodama nisam ima-la problema s muškim kolegama, ali sam zato puno, puno radila na svojoj edukaciji u tada novoj grani gospodarstva, ekologiji i zaštita okoliša.

U kakvom je položaju žensko poduzetništvo u Hrvatskoj, u odnosu na regionalno okruženje?Negdje smo u EU prosjeku, a nešto bolje nego naše regi-onalno okruženje. Prema bazi podataka iz 2002. godine, udio poduzetnica u ukupnom broju poduzetnika iznosio je 13%, 2008. godine iznosio je preko 24%, a danas je to negdje oko 30%. Ne raspolažemo s točnim podatcima jer još uvijek nemamo statističko vođenje vlasnika tvrtaka, iako je to bilo zacrtano u prvoj Strategiji razvoja poduzet-ništva žena (2010.-2013.), a zacrtano je i u novoj Strategi-ji, koja vrijedi do 2020. godine, nadajmo se da ćemo početi voditi i tu evidenciju. Tada bismo imali vjerodostojne po-datke o tome koliko imamo poduzetnica, koliko djelatnika one zapošljavaju i kolika je njihova financijska 'težina'.

Iz vlastitog poslovnog iskustva, što biste poručili ženama koje razmišljaju o ulasku u poduzetništvo?Naravno, moraju imati ideju, moraju imati i nešto novca, mada se pokazalo u nekim slučajevima da to nije presud-no, najviše od svega moraju vjerovati u sebe, biti hrabre, uporne, poduzetne, i ja bih rekla, na neki način moraju imati i avanturističkog duha.

Koliko ima mjesta za nove aktivnosti i korisno djelovanje Udruge, s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju na hrvatskom/europskom/svjetskom tržištu?Vjerujem da Udruga neće izgubiti svoj smisao postojanja. Naravno, prilagođavat će se novim situacijama u društvu. U Udruzi i kroz Udrugu stvorila su se mnoga prijateljstva i rodile mnoge ideje. Počeli smo u svjetsku bazu podata-ka unosi i tvrtke naših članica, krug se širi. Hrvatska je tek par godina članica EU, pred nama je još puno proje-kata koje ćemo raditi na nacionalnoj i regionalnoj razi-ni, a pripremaju se i projekti kojima su nositelji FCEM i AFAEMME. Ja vjerujem da imamo još mnogo toga za napraviti.

Kako vidite rad Udruge u budućnosti? Što će biti priori-tetne aktivnosti u idućem razdoblju djelovanja Hrvatske udruge poslovnih žena Krug?Naši prioriteti su rad na projektima koji bi omogućavali samozapošljavanje žena, tu prvenstveno mislim na edu-kacije, zatim proširenje mreže suradnje u regiji, Europi i svijetu. Pristupanjem Europskoj uniji mnoge su se granice otvorile. Dobivamo upite i pozive za suradnju od naših ko-legica iz inozemnih udruga. Nedavno objavljeni statistički podatci pokazuju da pomalo izlazimo iz recesije, za nadati se da će i žene uspjeti naći svoju poduzetničku priliku.

Katica Hauptfeld, Sofija Šmitran, Vesna Grubešić, Irena Orlović

Tema broja

E-commerceIako je u globalnim okvirima Hrvatska sa svojih 4,2 milijuna stanovnika

iznimno malo tržište, ona je svima onima koji ovdje žele prodavati putem Interneta i zanimljiva: sukladno izvještaju Ecommerce Europe iz 2014. godine, svaki je treći stanovnik Hrvatske u toj godini obavio barem jednu kupnju na

Internetu, a vrijednost B2C prometa dosegnula je 280 milijuna eura.

Pripremio: Ante Vekić

1312 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Tema broja Tema broja

Prije samo nešto više od pet godina, na konferencijama ve-zanim uz e-trgovinu najviše se raspravljalo o tome kako privući kupce na Internet. Danas to više nikoga ne brine. Generacija koja je komotna s trošenjem novca u online pro-davaonicama svakodnevno luta Internetom, a ono o čemu prodavači raspravljaju je kako ih privući, zaraditi njihovu pažnju i najvažnije - zavrijediti njihovo povjerenje, jer ono je ključni faktor pri odluci o kupnji. Dio je to zaključaka i ovogodišnje OMGcommerce konferencije, koja je u Zagre-bu okupila sve one koji djeluju u području e-commercea kako bi se kroz tri dana upoznali s trendovima, najboljim praksama, razmijenili iskustva i međusobno se povezali s ciljem unapređenja sektora.

Iako je u globalnim okvirima Hrvatska sa svojih 4,2 mili-juna stanovnika iznimno malo tržište, ona je svima onima koji ovdje žele prodavati putem Interneta i zanimljiva: su-kladno izvještaju Ecommerce Europe iz 2014. godine, svaki je treći stanovnik Hrvatske u toj godini obavio barem jednu kupnju na Internetu, a vrijednost B2C prometa dosegnula je 280 milijuna eura. Točne statistike ne postoje, ali pro-cjenjuje se da je u Hrvatskoj trenutno aktivno oko 1.500 online prodavaonica. Za usporedbu, u Njemačkoj ih ima oko 50.000. Te brojke nedvosmisleno ilustriraju činjenicu koli-ko prostora za daljnji rast postoji u Hrvatskoj i kako nije kasno za sve one koji se pitaju stignu li još uvijek zaigrati e-commerce tržišnu utakmicu. Prema istraživanju tvrtke Gemius, u Hrvatskoj se putem Interneta najbolje prodaje odjeća, zatim kino ulaznice, pametni telefoni, tableti i ra-znorazni uređaji, plaćaju se putovanja i obavlja booking te kupuje računalna oprema.

-Čak 76% hrvatskih kupaca preferira kupnju u inozem-stvu. Jedan od najpopularnijih web shopova u Hrvatskoj je - Ebay. Jedan od razloga je taj što ondje mogu kupiti robe koje u Hrvatskoj nema, ali sigurno je da i drugi faktori igraju važnu ulogu, primjerice, besplatna dostava i slično.

Prilike za rast u hrvatskom e-commerce prostoru postoje, prvenstveno u integraciji dodatnih mogućnosti plaćanja, poput plaćanja putem PayPala, SMS-a i slično, a zatim i u području dostave - smatra Marcel Majsan, predsjednik Udruge eCommerce Hrvatska, koja je nedavno osnovana s ciljem informiranja, educiranja, povezivanja i međusobnog pomaganja online trgovaca i ostalih subjekata koji sudjeluju u procesu izrade, provedbe ili promocije web prodaje.

Kako iz Hrvatske prodavati putem Interneta u skladu sa zakonomJedan od najvećih izazova za hrvatske e-trgovce, smatra Majsan, zadovoljenje je zakonskih propisa. Kako bi poslo-vala u okviru zakona, tvrtka koja pokrene e-prodaju mora uskladiti poslovanje s više od 50 zakona. -U udruzi smo sa-stavili popis 10 najčešćih ‘sitnica’ koje web trgovci vrlo lako mogu previdjeti i vrlo lako završiti u sukobu sa zakonom, riskirajući financijsku kaznu od minimalno 10.000 kuna. Popis je besplatan i dostupan je na web stranici udruge www.ecommmerce.hr - kaže Majsan. Na popisu se nalaze sljedeća pitanja (kao i odgovori na njih) koja vam mogu po-služiti kao kriteriji legalnosti web trgovine.

1. Je li tvrtka registrirana za obavljanje djelatnosti internet-ske prodaje?

2. Jeste li u uvjetima kupovine istaknuli zakonski rok za ra-skid ugovora od 14 dana?

3. Jeste li u uvjetima kupovine istaknuli informaciju o za-konskom jamstvu za materijalni nedostatak proizvoda?

4. Jesu li u uvjetima kupovine istaknute jasne upute o pisa-nju prigovora?

5. Jeste li u uvjetima kupovine istaknuli obrazac za jedno-strani raskid ugovora?

6. Je li jasno istaknuta obavijest o zaštiti podataka?7. Jesu li na webu istaknute sve informacije o trgovcu?8. Jesu li cijene istaknute sukladno Pravilniku?9. Jesu li uvjeti kupovine dostupni prije potvrde kupnje?10. Jesu li uvjeti kupovine dostupni u pdf-u?

-Uz sve nabrojane kriterije, tu su još i mnoge druge poje-dinosti s kojima smo se susreli u dosadašnjem radu, a koje ćemo kroz platformu Udruge učiniti dostupne svim zain-teresiranima za bavljenje e-commerceom u Hrvatskoj - za-ključuje Majsan.

Što Europljani kupuju na Internetu?-Biti globalno konkurentan teško je svakoj tvrtki, pa tako i našim domaćim poduzetnicima, no otvaranje web trgovine znatno olakšava ta nastojanja. Da biste u klasičnom smislu trgovine pokrili tržište EU, trebali biste otvoriti desetke ti-suća fizičkih trgovina, dok u online smislu jedan web shop može primati narudžbe od stotina milijuna kupaca. Ulaga-nja u jedno i drugo su neusporediva. Mnogi domaći trgovci kasne s web trgovinom i umjesto da napadaju druga trži-šta, gube svoje pozicije na domaćem tržištu - smatra Ivica Kruhek iz Markera, domaće tvrtke specijalizirane za izradu web trgovina.

Čak 76% hrvatskih kupaca preferira

kupnju u inozemstvu.

Jedan od najvećih izazova za hrvatske e-trgovce je zadovoljenje zakonskih propisa.

Ako krećete u online prodaju, a ciljano tržište vam je Eu-ropa, dobro je znati da je prošle godine čak 53% kupaca s područja Europe kupilo nešto putem Interneta. Izvještaj Eurostata, pod nazivom E-commerce statistika za pojedince, donosi i brojku od 30% europskih online kupaca koji su ku-pili nešto od prodavača u drugim EU zemljama, a 18% njih kupilo je nešto iz zemalja izvan EU. Istraživanje je obavlje-no na uzroku od 151.685 kućanstava s bar jednom osobom u dobi od 16-74 godina i 202.185 pojedinaca u toj dobnoj skupini, u svim zemljama članicama, uključujući Norvešku, Makedoniju i Tursku. Među rezultatima se ističe i činjenica kako postotak online kupaca značajno varira među zemlja-ma članicama (87% u Ujedinjenom Kraljevstvu, 18% u Rumunjskoj), a najpopularnije kategorije za online kupovi-nu su: odjeća i sportska oprema (60% e-kupaca), kućanske potrepštine (45%), putovanja i smještaj (57%). Najčešće online kupuju pripadnici dobne skupine od 25 do 54 godine. Četiri od 10 online kupaca reklo je kako su u razdoblju od tri mjeseca prije ankete potrošili od 100 do 499 eura online.

Koraci koje morate proći na putu prema uspješnom web shopuIzrada web prodavaonice može biti jednostavan, ali i izni-mno mukotrpan proces. Stoga je važno dobro se pripremiti, unaprijed predvidjeti potrebe i ciljeve, odabrati dobrog part-nera i krenuti u izradu s jasno definiranim očekivanjima. -Obim posla koji je potrebno obaviti kod same pripreme i izrade projekta, kao i kasnije kod vođenja web trgovine, značajan je i nije zanemariv. Najbolja praksa je da se unutar tvrtke odredi osoba kojoj će projekt izrade online trgovine biti jedan od glavnih, ako ne i jedini zadatak. Takva osoba treba redovito raditi na vlastitoj edukaciji kako bi uspješno odgovorila na sve izazove koje će uvođenje online trgovi-ne postaviti pred tvrtku - smatra Kruhek, i dodaje kako je vrlo lako prepoznati poduzetnike koji ulaze u projekt izrade web-shopa s većom šansom za uspjeh: -Nekoliko je osobina koje vidimo kod naših najboljih online trgovaca: 1. razumi-ju da se današnji kupac na drugačiji način informira i donosi odluku o kupnji, 2. aktivno radi na vlastitoj web trgovini, ulaže u ljude koji vode web shop, u njihovu edukaciju, 3. radi na podizanju kvalitete svoje usluge, 4. brz je i fleksibi-lan, 5. pametno ulaže u marketing i 6. gradi lojalnost kod svojih kupaca.

Odličan pregled kroz proces pokretanja internetske pro-davaonice, koji bi se mogao sažeti u 7 osnovnih koraka, dao je na OMGcommerce konferenciji Vanja Bunjevac, e-commerce konzultant iz osječkog Inchooa, iza kojeg su brojni uspješno odrađeni web shopovi i slični projekti. Evo što preporučuje:

1. Krenite od istraživanja tržišta (analiza konkurencije, SWOT) - pronađite ono u čemu su svi lošiji od vas i na tome izgradite svoju konkurentsku prednost.

2. Odaberite dobar softver/platformu za svoje online poslo-vanje (Shopify – za 10 dolara mjesečno možete pokrenuti vlastitu internet trgovinu, Magento – besplatan, jedno-

stavan, vrlo jeftino do početka), u početku nije potrebno implementirati puno funkcionalnosti.

3. Krenite jednostavno – riješite se svih nepotrebne funk-cionalnosti: korisnici su izgubljeni od velikog broja mo-gućnosti i ne kupuju. Iskustvo je pokazalo: manje mo-gućnosti – veća konverzija.

4. Razmišljajte o mobitelima - danas su svi na mobitelima i ako nemate razvijen sustav koji će omogućiti posjeti-teljima da kupuju na mobitelu, nećete zahvatiti onoliko tržišta koliko biste mogli.

5. Nemojte požurivati lansiranje – odradite tehnički (on-si-te) SEO. Kreirajte kvalitetan sadržaj, jer on ima najviše utjecaja na ‘conversion rate’ (slike, opisi, video), budite prisutni na društvenim mrežama, testirajte softver (velik broj uređaja, browsera, tehnologija, ne stigne se sve testi-rati, kad bi to radili developeri puno bi koštalo, idealno bi bilo kada bi vlasnik trgovine taj dio posla odradio sam), pripremite analitiku (eCommerce tracking, pretraživanja, definiranje ciljeva…).

6. Investirajte u plaćeno oglašavanje - (različite platforme funkcioniraju za različite ciljeve, nije svaki biznis za Fa-cebook). Nekad remarketing radi izvrsno, a kod drugih je to samo bacanje novca. Treba isprobati kampanje i vidjeti koja donosi najviše povrata na uloženo.

7. Sve testirajte - (odlična usluga je Hotjar: sustav snima što korisnik radi na stranici za 10USD mjesečno, vi možete pratiti njegovo ponašanje i sukladno tome vidjeti gdje su greške, gdje zapinje proces i onda korigirati. Koristite he-atmap, A/B testiranje).

Kako odabrati, testirati i vrednovati najprofitabilnije proizvodeDio spomenutog istraživanja tržišta je svakako i odabir onoga što ćete u svom web shopu prodavati. Zapravo, ri-ječ je o ključnoj odluci - svetom gralu online prodaje - pro-nalasku savršenog proizvoda za online prodaju. Naravno, univerzalnog odgovora nema. Postoji samo set kriterija koji vam može pomoći pri odluci je li vaš proizvod dovoljno atraktivan, praktičan i poželjan da postane hit online proda-je. Koji su to kriteriji? Evo ih.

1. Kolika je veličina potencijalnog tržišta? - niša mora biti dovoljno mala da se uspijete u nju ugurati, a opet dovoljno velika da možete generirati dovoljno rasta za zaradu. Uz pomoć Google Keyword Toola možete pokušati odrediti veličinu niše po ključnim riječima koje vaši potencijalni kupci pretražuju.

2. Tko vam je konkurencija? - ako ima puno konkuren-cije znači da postoji i potreba za vašim proizvodom/uslugom, ali to znači da se morate pozicionirati na drugačiji način od svih ostalih kako biste zadobili pažnju potencijalnih kupaca i ugrabili dio tržišnog kolača.

3. Je li vaš proizvod trend, prolazni hit ili rastuće trži-šte? - uz pomoć alata Google Trends doznajte kako se kreće potražnja za vašim proizvodom/uslugom.

4. Možete li kupiti proizvod na vašoj lokaciji? - ako je

Najbolje domaće online trgovineDa postoje oni koji vrlo dobro plivaju u vodama online prodaje, svjedoči i nedavno održan izbor za web trgovca godine. Izbor je održan u organizaciji tvrtke sMind, za titulu Web trgovca godine 2016. natjecalo se 50 web trgovina, a izboru pobjednika doprinijelo je 34.601 anketiranih hrvatskih online kupaca koji su podijelili svoje ku-povno iskustvo u 328 domaćih i inozemnih trgovina. Ukupnu pobjedu odnijela je trgovina eKupi.hr, koja je proglašena Web trgovcem godine 2016., dok su najboljim trgovinama u kategorijama Omni channel Web trgovac godine 2016. (višekanalna prodaja) i u kategoriji Pure player Web trgovac godine 2016. (prodaja isključivo pu-tem weba) proglašene trgovine Sonusart.hr (Omni channel) i Gizzmo.hr (Pure play-er). Nagrade za izvrsnosti u web prodaji zaslužilo je 13 trgovina. Ukupno je podijelje-no 19 nagrada, a svi nagrađeni su: Partypops.hr (Zabava), Gizzmo.hr (Telefonija), Ferivisport.hr (Sportska odjeća, obuća i oprema), Allianz.hr (Osiguranja), Dobra-macka.com (Odjeća i obuća), Alternativa-webshop.com (Ljepota i zdravlje), Zooplus.hr (Kućni ljubimci), Conrad.hr (IT, elektronika i tehnika), eKupi.hr (Internet trgovački centar), Emmezeta.hr (Dom i vrt), Emporium.hr (Dječja oprema i igračke), Silux.hr (Automobilizam), Sonusart.hr (Audio i video).

1514 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Web agencija Marker iz Varaždina s više od 100 izrađenih web trgovina postaje hrvatski lider

Varaždinska web agencija Marker d.o.o., specijalizirana za izradu web trgovina i web stra-nica napravljenih prema posljednjim industrijskim trendovima, može se pohvaliti s najviše izrađenih web shopova u Hrvatskoj. Najbolji pokazatelj toga je podatak da je u 2015. godini putem njihove web shop platforme realizirano više od 100 milijuna kuna prometa u preko 100.000 transakcija!

Marker je izradio ili trenutno izrađuje više od 100 web trgovina, a upravo iz toga njihov tim s desetogodišnjim iskustvom u izradi maloprodajnih (B2C) i veleprodajnih (B2B) web trgovina crpi iskustvo koje im omogućuje da najbolje razumiju potrebe potrošača i trgo-vaca, ali ponajprije čitav proces online trgovine. Vrijedno iskustvo omogućuje im da su u poziciji davati savjete trgovcima čije su web trgovine tek u fazi razvoja, kao i onima koji su već godinama u toj branši, a žele poboljšati postojeće rezultate.

Kada je ova mlada, ali već vrlo uspješna varaždinska tvrtka u pitanju, svakako vrijedi izdvojiti i certifikat bonitetne izvrsnosti s kojim se mogu pohvaliti, i to nekoliko godina za-redom. Da su pouzdan i siguran poslovni partner, govori i popis njihovih klijenata: web tr-govine bio&bio, Happy Dreams i Perfecta Dreams iz grupacije Hilding Anders, Intertekstil Stanić, Jeger d.o.o., Matram, Čateks, Encian, Stanić - Trade d.o.o., Modeline, Eurotrade, Keindl sport, Comet, itd.

Tema broja

široko dostupan, teško da će ga ljudi tražiti online. Ako se unatoč tome odlučite prodavati ga online, koja će biti vaša konkurentska prednost? Možete li ponuditi širi spektar izbora, bolje cijene, veću kva-litetu?

5. Tko je vaš idealni kupac? - nije potrebno suviše de-taljno identificirati kupca, ali potrebno je dati gene-ralni odgovor, kako se ne biste doveli u situaciju da

prodajete tinejdžerima koji ne posjeduju kreditne kartice proizvod koji je moguće platiti samo kredit-nom karticom. Uz pomoć alata Alexa možete dobiti informacije o demografskim karakteristikama posje-titelja konkurentskih stranica i na taj način saznati ponešto o ciljanoj skupini.

6. Kolika vam je marža? - ona mora biti dovoljno velika da uz nju možete pokriti niz troškova koji su vezani uz svakodnevno poslovanje, ostvarite profit, a u ko-načnici imate konkurentnu tržišnu cijenu.

7. Koliko možete naplatiti proizvod? - u SAD-u je ne-pisano pravilo kako je proizvod u cjenovnom rangu između 75 i 150 USD najisplativiji za online pro-daju, jer je moguće zaraditi uz pronalazak manjeg broja kupaca i na taj način kompenzirati nešto veći trošak pridobivanja kupca (customer acquisition).

8. Možete li prodavati putem pretplate? - sve popular-niji modeli online prodaje putem pretplate kapitali-zira na činjenici da je jeftinije prodati više proizvoda postojećem kupcu, nego trošiti novac na pridobiva-nje novog kupca.

E-commerce platforme: kako odabrati najbolju za svoj web shopUz sve ostale stvari o kojima je prilikom pokretanja online trgovine potrebno voditi brigu, jedna od naj-važnijih je odabir platforme koja će ‘pogoniti’ web prodavaonicu. O odabiru platforme ovisit će i niz drugih faktora, a u konačnici i cijena izrade. Dvije su glavne kategorije e-commerce platformi: platforme koje vam na raspolaganje stavljaju infrastrukturu i smještaj kod pružatelja usluge (hosted platforme) i platforme kod kojih softversko rješenje smještate na vlastiti web prostor (self-hosted platforme). Za one koji tek kreću u eksperimentiranje s web prodavaoni-com, logično je rješenje odabrati neku od hosted plat-formi, budući da uz njih dolazi i sustav podrške koji će osigurati neometano funkcioniranje web shopa, ugod-no korisničko iskustvo i za početak držati troškove na niskoj razini, a taj se trošak u većem dijelu odnosi na mjesečnu pretplatu na korištenje platforme. Self-ho-sted platforme namijenjene su naprednijim i zahtjev-nijim korisnicima (premda su potpuno dostupne i po-četnicima), nude puno više mogućnosti, ali zahtijevaju resurse (vrijeme, znanje), kako bih ih se razvilo i u potpunosti iskoristilo do punog kapaciteta. U nastavku donosimo pregled trenutno najpopularnijih rješenja iz oba tabora:

1. Hosted platformeShopify - prvi izbor mnogih koji kreću u testiranje svog e-commerce poduhvata. Krase ju izvrsno administrator-sko sučelje, brojni dodatci koje je moguće instalirati jed-nostavno i putem kojih je moguće lako proširiti funkcio-nalnosti. Ono što joj korisnici zamjeraju je nemogućnost modifikacije checkout stranice, ali to je slučaj sa svim ho-sted rješenjima.

Volusion - platforma slična Shopifyju, ali s puno manje mogućnosti prilagodbe i manje mogućnosti proširenja.

BigCommerce - nešto bolja od Volusiona, ali još uvijek ne kao Shopify, BigCommerce nudi neka svoja rješenja koja nije moguće izvesti na Shopifyju, što ovu platformu čini zanimljivom za istraživanje.

2. Self-hosted platformeMagento - zbog svojih mogućnosti Magento je iznimno popularna platforma, koristi ju većina velikih e-commerce stranica, snažna je i u mogućnosti je odgovoriti na sve za-htjeve trgovca. Međutim, upravo zbog kompleksnosti za-htijeva stručnu radnu snagu, što može značajno poskupiti cijenu izrade projekta temeljenog Magentu.WooCommerce - iako nije platforma, nego dodatak za Wordpress, zbog svoje jednostavnosti i mogućnosti pri-lagodbe WooCommerce je postao jedan od popularnijih načina za izradu web prodavaonica.

Univerzalnog rješenja pri odabiru platforme - nema. Sva-ka tvrtka ima svoje potrebe, svoje specifičnosti, svoju pu-bliku koja zahtijeva drugačiji pristup. Tako da je teško dati precizan savjet bez uvida u konkretne potrebe.

-Kod odabira e-commerce platforme vodite se ovim kri-terijima: da postoji više web trgovina koje temelje svoje online poslovanje baš na toj platformi (da je provjerena), da je platforma fleksibilna i skalabilna (da može rasti kako raste vaše poslovanje), da imate redovite nadogradnje i ko-risničku podršku za nju te da odaberete kvalitetnu agenci-ju koja će od svega toga znati napraviti uspješan projekt. Ako su ovi kriteriji zadovoljeni, nećete pogriješiti s odabi-rom bilo koje platforme - smatra Ivica Kruhek iz Markera.

Pregled rješenja za sigurno online plaćanjeU slučaju odabira self-hosted platforme za web proda-vaonicu, ono što vas kao sljedeći korak čeka je odabir

Payment Gatewaya - sustava sigurne autorizacije i napla-te kartica putem Interneta. Hrvatskim prodavateljima na raspolaganju je nekoliko različitih rješenja, od kojih svako ima određene karakteristike koje u većoj ili manjoj mjeri zadovoljavaju potrebe korisnika, pa je potrebno dobro se upoznati s njima. Donosimo kratki pregled pet najpopu-larnijih kartičnih procesora za hrvatsko tržište.

1. PayPal - jedan od najpopularnijih svjetskih servisa za plaćanje od prije nekoliko godina dostupan je u Hrvat-skoj, raširen je gotovo po cijelome svijetu. Za proce-siranje naplate uzima 2,9% + 30 centi po transakciji, osnovno postavljanje sustava je besplatno, a za napred-ne mogućnosti potrebno je aktivirati mjesečnu pretpla-tu.

2. T-Com PayWay - sustav procesira kreditne i debitne kartice, nudi automatsku naplatu, predautorizaciju i spajanje na više banaka. Cijena jednokratne naknade za aktivaciju usluge iznosi 1.000 kuna, plaća se mjesečna pretplata od 200 kuna i naknada 1% (maksimalno 5 kuna) po naplaćenoj transakciji.

3. Webteh - procesiranje kreditnih i debitnih kartica uz maksimalni stupanj sigurnosti i brojne funkcionalnosti dostupne su kroz ovaj sustav. Webteh ne naplaćuje ak-tivaciju usluge, a za prodavatelje s 0 do 1.000 kvartalnih transakcija cijena korištenja je 230 kn/mjesečno.

4. WSPay - ovaj procesor može se pohvaliti pripremlje-nim modulima za razna open source rješenja, poput Wordpressa. Aktivacija je besplatna, a naknada za ko-rištenje iznosi 2.380 kn/godišnje + PDV. Provizija po transakciji se ne naplaćuje.

Novi modeli sve uspješniji: članski pristup e-trgoviniHrvatska je još uvijek na početku svog e-commerce puta. Kao i u većini drugih sektora, nešto je sporija u prihvaća-nju novih trendova. U razvijenijim ekonomijama u rastu su subscription modeli u e-trgovini. Jedan od najpozna-tijih je Amazon Prime - članski program koji svojim čla-

Ako nemate razvijen sustav koji će omogućiti posjetiteljima da kupuju

na mobitelu, nećete zahvatiti onoliko tržišta

koliko biste mogli.

U razvijenijim ekonomijama u rastu su subscription modeli u e-trgovini.

Tema broja

1716 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

novima daje pristup streaming video sadržajima, glazbi, e-knjigama, besplatnu dostavu i pristup nizu drugih po-godnosti. Amazon može biti i više nego zadovoljan tom uslugom jer Prime članovi godišnje u prosjeku troše 1.100 američkih dolara dok ‘obični’ korisnici troše 500 dolara. To pokazuje odanost i samim time optimizam za dugoročno razdoblje. Program su odmah počeli kopirati i Google, Instarcart, Jet, Sephora, Thrive Market te dru-gi veliki online trgovci, koji nude dodatne pogodnosti za unaprijed plaćenu godišnju članarinu. Rezultati istraži-

vanja takvih modela potvrđuju sljedeće:- članski programi prodavačima nudi brojne prednosti, a najvažnija je povećana potrošnja kupaca. Kad kupac jednom plati članarinu, mnogo je izglednije da će se vraćati i kupovati češće kako bi ostvario veći povrat na početno uplaćenu svotu.- izazov za prodavače su dodatni troškovi koji se u pro-gramu javljaju i prodavači moraju biti kreativni u ap-sorbiranju tih troškova. Primjerice, trošak besplatne dostave.- besplatna dostava i niže cijene najčešći su poticaj za uključivanje u program. Čak 74% ispitanika na SAD tržištu kaže kako ih besplatna dostava motivira da više kupuju online, a 50% njih kaže da to čini zbog niže cije-ne (istraživanje Boston Consulting Group).- članski model pokazuje se iznimno atraktivnim za tvrtke koje se bave prodajom namirnica. Startup Insta-cart koji dostavlja namirnice navodno prihoduje preko 1 milijun USD tjedno.

B2B vs B2C online prodaja: sve tanja linija razdvajanjaSudionici OMGcommerce konferencije složni su u još jednoj činjenici: mobilna prodaja raste nezaustavljivo i web trgovci koji to ne prepoznaju propustit će veliku priliku za potencijalni rast prodaje. Tu činjenicu potvr-đuje i istraživanje analitičara iz Forrestera koji su otkrili kako je u 2015. prodaja putem mobitela u SAD-u činila 17% ukupne vrijednosti maloprodaje i kako je u odnosu na prethodnu godinu narasla za 53%, te da će se takav rast nastaviti i u 2016. Slično istraživanje PayPala tvrdi kako će globalni rast m-commercea biti veći od rasta e-commercea, i to u omjeru 3 naprema 1. Razlog tako br-zog rasta, tvrde analitičari ComScorea, leži u jednostav-noj činjenici da raste broj vlasnika pametnih telefona, a s njim i broj onih koji putem njih kupuju. Rast mobilne trgovine nije ograničen samo u B2C sektoru.

On je vidljiv i u B2B transakcijama. Usablenet istraži-vanje pokazuje da 16% B2B stranica posjećuju mobilni posjetitelji, a 78% B2B tvrtaka smatra kako je mobilna trgovina budućnost online prodaje. Polovica ispitanika već ima u pripremi lansiranje mobilnog kanala prodaje. Zanimljiva je i demografija online prodaje. Čini se kako putem mobilnih uređaja ne kupuju samo milenijalci (26-34 godine starosti), nego i oni nešto stariji (35-44 godine). PayPal smatra kako su barijere daljnjem rastu mobilne prodaje mali ekrani i nedostatak funkcional-nosti na mobilnim verzijama stranica koje možda jesu responzivne, ali često nisu dovoljno dobro optimizirane za proces kupnje. Tako se još jednom potvrđuje činjeni-ca kako se putem mobilnih uređaja obavlja istraživanje, a kupnja dovršava na desktop strojevima. Međutim, u vrlo bliskoj budućnosti, svi oni B2B brandovi koji žele kapitalizirati od rasta m-commercea morat će imati osmišljene strategije za mobilnu prodaju, a oni koji ih imaju, nastaviti ulagati u bolje iskustvo, s robusnijim funkcionalnostima i većom razinom sigurnosti.

OMGcommerce - o važnosti i trendovima digitalne ekonomijeU Zagrebu se 1. i 2. lipnja održala najveća konferencija o digitalnoj ekonomiji, trgovini i turizmu u jugoistočnoj Europi – OMGcommerce. Prvi dan konferencije obilježila su brojna zanimljiva predavanja o trendovima na tržištu digitalne ekonomije te okrugli stolovi u kojima su sudjelovali predstavnici brojnih uglednih tvrtaka. Konferencija je okupila brojne poduzetnike, trgovce i marketingaše kako bi razgovarali o važnosti i trendovima digital-ne ekonomije. Zanimljiva predavanja o trendovima online poslovanja održali su mnogi stručnjaci i predstavnici uglednih kompanija kao što su MasterCard, SAP, Allianz, Zepter, Criteo, BlaBlaCar i drugi.Nakon otvaranja konferencije, na kojem su govorili Dina Tomšić, voditeljica Zagrebačkog velesajma, te Damir Hozdić, voditelj poslovnog razvoja u MasterCard Hrvatska, održan je panel o ulasku velikih brandova u ecommerce segment te izazovima s kojima se susreću pri prelasku u online poslovanje. U diskusiji u kojoj su sudjelovali Damir Hozdić, Master-Card Hrvatska, Tomislav Pleša, Allianz i Ivan Bošnjak, Zepter zaključeno je kako je sada vrijeme velikih inovacija u platnoj industriji, koje veliki brandovi teško usvajaju jer su, radi svog naslijeđa, nefleksibilni. Govornici su istaknuli kako je disrupcija dobra za sve igrače na tržištu, te da se veliki ne boje konkurencije jer im ona pomaže da i sami inoviraju.

Drugi dan konferencije bio je rezerviran za poslovne edukacije, pa su tako stručnjaci za digital i ecommerce iz Ikee, Agrokora i drugih uspješnih kompanija u prostoru HUB 385 go-vorili o unaprjeđenjima web shopova i trendovima u ecommerceu, sigurnosti ecommerce platformi, digitalnom marketingu, prodaji i turizmu, te o poslovnim uspjesima i izazovima koje im je donijelo poslovanje putem Interneta.Organiziran je i Ecommerce Executive Forum, ‘produženi’ sastanak o tome kako zaista pro-mijeniti ekonomiju novog doba. Sastanak je bio ograničen na 40 probranih lidera digitalne ekonomije i trgovine u Hrvatskoj i regiji.

Suorganizatori konferencije OMGcommerce bili su Grad Zagreb, Zagrebački velesajam i Neuralab, koji je osigurao i prijenos uživo. Sponzori konferencije bili su MasterCard, In-choo, SAP, Ingemark, GS1, Eurosender i Webteh.

Tema broja

Kad kupac jednomplati članarinu,

mnogo je izglednije da će se vraćati i

kupovati češće kako bi ostvario veći povrat na početno uplaćenu

svotu.

1918 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Republika KenijaGlavni grad:

NairobiPovršina:

580.367 km²Stanovništvo:

45.925.301 Službeni jezik:

engleski, kiswahili Valuta:

kenijski šiling (1 EUR = 112 KES)

Robna razmjena s Kenijom (2015.)

Izvoz Hrvatske u Keniju Uvoz Hrvatske iz Kenije

Oružje i vojna oprema 12% Poljoprivredni proizvodi 11%

Električna oprema 7% Cvijeće i ukrasno bilje 9%

Industrijska automatizacija 2% Igračke 2%

UKUPNI IZVOZ 2.338.148 EUR UKUPNI UVOZ 26.766 EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATS-KE U JUŽNOJ AFRICI POKRIVA REPU-BLIKU KENIJU

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik: Dr. Nenad PrelogAdresa: 1160 Church Street, 0083 Colbyn, Pretoria, P.O. Box 11335, 0028 Hatfield-Pretoria Tel: 0027 12 342 1206Fax: 0027 12 342 1819E-mail: croemb.pretoria@mvep.hr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE KENIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Počasni konzul: Toni-Ante RagužAdresa: Ilica43/II, Zagreb Tel: 00385 1 4921873Fax: 00385 1 4921874E-mail: info@kenyaconsulate.hr

Kenija - zemlja s brojnim prednostimaza ulagačeKenija ima velik broj visokoobrazovanog stanovništva, stabilnu proinvesticijsku Vladu, prijateljski naklonjene reforme prema ulagačima, te su na strateškom položaju kao regionalno financijsko, komunikacijsko i prometno čvorište.

Važni linkoviUlaganja u Keniju

www.investmentkenya.comMinistarstvo vanjskih poslova

www.mfa.go.ke Gospodarska komora Kenije

www.kenyachamber.co.ke

Nairobi

Mombasa

Kenija je gospodarsko i prometno središte istočne Afrike. Iako je BDP rastao u prosjeku od 5% zadnjih nekoliko godina i Kenija bilježi rast poduzetničke srednje klase, nezaposlenost je gotovo 40%. Početak 2012. godine bio je vrhunac inflatornih pritisaka i oš-tre deprecijacije valute, te je zbog toga slabio globalni rast cijena hrane i goriva. Osim toga, Kenija se suo-čila s nizom katastrofa: od raznih epidemija, poplava, etničkih sukoba, korupcije, te loše gospodarske prak-se. Trenutni izazovi uključuju visoku nezaposlenost, kriminal i siromaštvo. Kenija predviđa daljnji rast BDP-a, a pozitivni izgledi zasnivaju se na ulaganjima u infrastrukturu i očekuje se da će se fiskalnom kon-solidacijom ublažiti pritisak na domaće kamatne stope i povećati kreditni unos u privatnom sektoru. Kenija ima potencijal biti jedna od uspješnih afričkih zemalja, s rastućim i mladenačkim stanovništvom, dinamičnim privatnim sektorom, novim ustavom, te njenom sre-

dišnjom ulogom u istočnoj Africi. U skladu s tim, Vla-da kroz razne učinkovite reforme nastoji monetarnom politikom održati stabilnost valute i uložiti u zdrav-stveni sustav kako bi se smanjila stopa smrtnosti djece.

Struktura gospodarstvaPoljoprivreda ostaje okosnica kenijskog gospodarstva jer pridonosi s 30% BDP-u. Gotovo 80% kenijskog stanovništva najmanje pola radnog vremena prove-de u poljoprivrednom sektoru. Proizvodi koji uspi-jevaju u poljoprivrednom sektoru su: čaj, kava, ku-kuruz, pšenica, šećerna trska, voće, povrće, mliječni proizvodi, riba, govedina, svinjetina, perad, jaja i sl. Glavni industrijski proizvodi uključuju preradu naf-te, cement, brodove, robu široke potrošnje (plastika, namještaj, tekstil, sapun), aluminij, čelik, olovo i sl. Sektor usluga najviše doprinosi kenijskom BDP-u, a odnosi se najvećim dijelom na turizam. Industrijski

i sektor usluga osigurava zaposlenje za 25% radnog stanovništva.

Mogućnosti poslovne suradnjeSuradnja između Kenije i Hrvatske proteže se još od 2004. godine, a ogleda se kroz nekoliko područ-ja (poljoprivredni proizvodi, električna energija, projektiranje sustava industrijske automatizacije i procesnog upravljanja, i dr.). Kenija razmišlja o uvo-đenju novog pravila za uvoz, gdje se manjim uvo-znicima smanjuje pristup njihovom tržištu u vri-jeme kada je smanjena potražnja, što će negativno utjecati na njihovo poslovanje.

Postupak uvoza roba i usluga u KenijuPrilikom uvoza robe u Keniju potrebno je podmiriti uvozne carine i poreze. Izračunava se CIF vrijednost, odnosno zbroj vrijednosti uvezene robe i troškova dostave i osiguranja. Carina se naplaćuje po stopama od 0% do 100%, s prosječnom stopom od 25%. Ne postoji minimalan prag na uvoz u Keniju. Trošarina se plaća na proizvode poput alkoholnih pića i duhana, može biti ad valorem, odnosno s obzirom na postotak od iznosa vrijednosti CIF i carine ili specifična na te-melju mjernih jedinica. Zabranjuje se uvoz krivotvo-rina, opojnih droga, opasnog otpada, kozmetičkih pro-izvoda koji sadrže živu i dr.

2120 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

ja s kvalitetnim inženjeringom, građevinskim i arhi-tentonskim dizajnom. Prednost proizvodnje temelji se na dodavanju vrijednosti za poljoprivredni sektor. Kenija promiče razvoj ekonomske zone, industrij-skih parkova, industrijskih klastera, poticanje malih i srednjih proizvodnih poslovnih subjekata. Nadalje, posjeduje ogroman geotermalan potencijal te je pre-poznata kao jedan od vodećih generatora geotermal-ne energije u Africi. Otvoreni su za ideje i prijedloge potencijalnih ulagača u infrastrukturu, što bi dodatno utjecalo i na razvoj turizma i poljoprivrede.

Poslovni običajiU Keniji posao ne mora biti samo posao, suradnici u mnogim slučajevima mogu postati najbolji prijatelji koji će se družiti i izvan posla. Očekuje se točnost, no ukoliko kasnite, pristojno je nazvati i ispričati se. Nije neuobičajeno za Kenijce da kasne bez objašnjenja, po-gotovo ako se radi o državnim službenicima. Prilikom sastanka prvo se pozdravljaju žene, a tek onda ostali prisutni. Čavrljanje je poželjno, no ono može potrajati jako dugo. Pregovori uvijek imaju malu dozu humo-ra. Ne dopušta se agresivno ponašanje, te je poželjna skromnost i pristojnost, kao i smirenost u određenim kriznim situacijama. Dobra strategija je da saznate unaprijed sve stavke pregovora te počnete pregovara-nje po znatno nižoj cijene od one koja je ponuđena/do-govorena - možda će djelovati uvrijeđeno, no Kenijci su svjesni da je sve to dio igre. Izbjegavajte poklanjati vrijedne poklone jer će se smatrati kao mito. Odijeva-nje je konzervativno.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Kenije

BDP: 143,1 mlrd USD

BDP per capita: 3.300 USD

Stopa rasta BDP-a: 6,5%

BDP prema sektorima: usluge (50,6%), industrija (19,5%), poljoprivreda (29,9%)

Izvoz (2015.): 5,679 mlrd USD

Izvozni proizvodi: čaj, poljoprivredni proizvodi, kava, naftni proizvodi, riba, cement

Zemlje izvoza: Uganda (11,8%), SAD (7,7%), Nizozemska (7,5%), Tanzanija (7,4%)

Uvoz (2015.): 16,2 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi, naftni derivati, prijevozna sredstva, željezo, čelik, plastika

Zemlje uvoza: Kina (23,4%), Indija (21,3%), SAD (7,6%), UAE (6%)

Nezaposlenost: 40%

Inflacija: 6,4%

Internetski kod zemlje: .ke

Pozivni broj: +254

Nacionalni park Amboseli

Unatoč prednostima koji pogoduju ulagačima,

postoje problemi poput kriminala, korupcije

i loše gospodarske prakse, koji utječu na

poslovanje u Keniji.

UlaganjaPrednosti ulaganja u Keniju mogu se vidjeti u po-dručju IT, izgradnje i konstrukcije, proizvodnje, energije, infrastrukture, turizma, poljoprivrede te bankarstva i financija. Kenija ima velik broj visoko-obrazovanog stanovništva, imaju stabilnu proinve-sticijsku Vladu, prijateljski naklonjene regulatorne reforme prema ulagačima, te su na strateškom po-ložaju kao regionalno financijsko, komunikacijsko i prometno čvorište. Razvijena je građevinska industri-

Energetika

Sredinu 2014. godine obilježio je početak ekstremnog pada cijene nafte. Sadašnje su cijene još uvijek za 60% niže u odnosu na sredinu 2014., kada su dostigle vrhunac te kad je cijena jednog barela stajala više od 100 američ-kih dolara. U veljači ove godine cijena barela pala je ispod 30 dolara, što je za proizvođače bio znak za uzbunu.

Analitičari očekuju da će cijena nafte zbog smanjene potražnje i povećane ponude najmanje do idućeg de-setljeća ostati umjerena. Na strani potražnje ne oče-kuje se da rast tržišta u nastajanju postigne jednaku brzinu kao u proteklom desetljeću. Prognoza rasta za tržišta u nastajanju iznosi ove godine 4,3%, iduće go-dine 4,7% i nešto više od 5% ostatak desetljeća. Na strani ponude srednjoročno se na tržište stavljaju veli-ke količine nafte.Globalno energetsko tržište, osim viškova nafte, ka-rakterizira i višak prirodnog plina. Najveći svjetski proizvođači tog energenta nastoje mu pronaći nove kupce, prije svega za termoelektrane i kao pogonsko gorivo za brodove.

Fosilna goriva i dalje najvažnijaOčekivanja su da će fosilna goriva do 2040. i dalje biti glavni izvor energije zbog nedostatka tehnologije koja omogućuje pogon energijom iz obnovljivih izvora. Pri tome se očekuje kako će nove tehnologije za odvajanje i spremanje CO2 promijeniti računicu - naime, fosilna goriva postat će skoro jednako ‘čista’ poput obnovljive energije. Prvi korak na koji se zbog smanjenja cijena nafte odlučuju naftne tvrtke je znatno i opsežno sma-njivanje ulaganja, odgađanje ulaganja koja nisu stra-teška, raspisivanje novih natječaja za druge projekte i nove pregovore o cijenama s dobavljačima, zbog po-trebe raspodjele opterećenja uslijed nižih cijena, kao i potrebe za ostvarivanjem dobiti uslijed pada cijena sirovina, što se odvijalo u proteklim mjesecima.

Snažan pad cijene nafte odražava se na sve regije, na svaku na drugačiji način. U Sjevernoj Americi hitno su smanjeni troškovi, s obzirom na niske cijene. Na Bli-skom istoku naftne kompanije manje su izložene padu cijena, jer imaju manje operativne troškove. Europa kao uvoznik energenata također se prilagođava velikim promjenama na svjetskom energetskom tržištu.

Uslijedi li rast cijena nafte, hrvatsko će gospodarstvo biti u velikim problemimaPrvi rast BDP-a nakon šest godina recesije Hrvatska prije svega može zahvaliti samo manjim troškovima za uvoz nafte i naftnih derivata te bi joj jako koristilo kada bi se taj trend nastavio, odnosno kada bi se cijena barela nafte zadržala oko 40 dolara.

Pripremio: Gorden Knezović

Analitičari očekuju da će cijena nafte zbog smanjene potražnje i povećane ponude najmanje do idućeg desetljeća ostati umjerena.

Ključni su izgradnja nove opskrbne infrastrukture, prije svega zbog diversifikacije ovisnosti o izvorima nabavke energenata te razvoja novih tehnologija OIE. Nedavno je svečano obilježen početak radova na Transjadranskom plinovodu (TAP). Plinovod duljine 870 km će preko Albanije povezivati grčki grad Komotini s talijanskom pokrajinom Apulijom. Njime će se transportirati plin s polja Shah-Deniz II na Kaspijskom moru. Uz druga dva povezana projekta izgradnje plinovoda (Transanatolij-skog plinovoda TANAP preko Turske te Južnokavkaš-kog plinovoda SCP preko Azerbajdžana i Gruzije), TAP će otvoriti južni plinski koridor.

Inteligentni sustavi distribucijeRazvoj OIE koji potiče Europska unija nema samo za posljedicu smanjenje korištenja fosilnih goriva, već utječe i na ukupni distribucijski sustav. -Naš se ener-getski sustav mijenja. Sa sve većim udjelom decentra-lizirane proizvodnje električne energije raste i kom-pleksnost. Krajnji potrošači u sve većem broju i sami postaju proizvođači električne energije i napajaju mre-žu. Iz linearnog lanca pretvorbe energije razvio se vi-šeslojni sustav s mnogim novim sudionicima - navodi se u najnovijem izdanju tehnološkog časopisa hi!tech.

Suštinu promjene u energetici stručnjaci vide u iz-gradnji inteligentnog upravljanja energetskim svi-jetom. Energetskim se sustavima, zahvaljujući na-glom razvoju komunikacijskih tehnologija, otvara niz mogućnosti, ali i nužnosti izgradnje kvalitetni-jih, učinkovitijih i sigurnijih, kao i jeftinijih opskrb-nih lanaca energijom.U inteligentnijem upravljanju energetikom distributeri nisu jedini koji se trebaju prilagoditi stvarnosti decentra-lizirane proizvodnje energije. Povezanost različitih mreža i inovativnih rješenja za spremnike energije izazovi su za svakoga tko proizvodi ili troši energiju. Upravo zato što više nema linearne jednostavnosti (veliki proizvođa-či - mnoštvo potrošača), odnosno zbog decentralizirane opskrbe energijom u kojoj su brojni potrošači ujedno i proizvođači opskrbe energijom, cjelokupni energetski sustav prolazi kroz najveću promjenu u svojoj povijesti. Inovativno upravljanje energijom postalo je najviši prio-ritet za distributere energije. Jednako vrijedi i za brojne druge sudionike na tržištu, npr. iz industrije.

2322 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Energetika

Inovativne tehnologije u energeticiNakon odluke o zatvaranju nuklearnih elektrana, u Njemačkoj su odlučili i da će termoelektrane na ugljen u sljedećih nekoliko godina postupno zatvoriti, samo će nekolicina biti stavljene u stanje pričuve. Taj bi pro-ces trebao trajati do 2022. godine.Njemačka je europska predvodnica energetske tran-zicije, što podrazumijeva postupno napuštanje dosa-dašnje proizvodnje električne energije u nuklearnim elektranama i termoelektranama te prelazak na pro-izvodnju isključivo iz obnovljivih izvora. Da bi ener-getska tranzicija bila moguća, pri čemu je napuštanje spomenutih elektrana samo prvi korak, nužno je naj-prije stvoriti i ekonomske i sociološke i tehničke pre-

duvjete.Za njemačku energetsku tranziciju, a time i za cijelu Europu, bit će potrebna golema ulaganja, te će sva-kako trebati pronaći i odgovarajuća tehnička rješenja kako bi se sve to odvijalo bez ikakvih poremećaja u opskrbi energijom. Neka od tehničkih rješenja ispro-bavaju se već nekoliko godina u postojećim termo-energetskim postrojenjima. Tako su u posljednjih nekoliko godina u velikim njemačkim termoelektra-nama na ugljen ispitane brojne mjere za povećanje fleksibilnosti i jednostavnije odgovaranje na promje-njive uvjete u elektroenergetskom sustavu, ponajviše uzrokovane sve većim količinama električne energije iz tzv. nestalnih izvora kao što su vjetroelektrane. Tu su i rješenja koja omogućavaju pohranu električne energije proizvedene u velikim termoenergetskim postrojenjima, baš kao što je to moguće za energiju iz vjetroelektrana ili sunčanih elektrana.

Jedno od tih rješenja je i ‘Power-to-Gas’, što po-drazumijeva iskorištavanje proizvedene električne energije za pretvorbu vode elektrolizom na vodik i kisik, pri čemu se tako dobiveni plinovi potom mogu koristiti ili kao sirovina u raznim industrijama, ili za pretvorbu u prirodni plin. Uz to, tada je moguće i iskorištavanje CO2 zahvaćenog iz dimnih plinova elektrane, čime se ujedno smanjuje onečišćenje oko-liša i zadovoljavaju zahtjevi za smanjenjem štetnih emisija. Zanimljivo rješenje za pohranu električne energije proizvedene iz velikih termoenergetskih postrojenja je i ukapljeni zrak. Radi se o tome da se okolni zrak pri atmosferskom tlaku hladi na tempe-rature niže od -160 Celzija i u kapljevitom stanju pohranjuje u za to predviđene spremnike. Zatim se pri isparavanju struja zraka usmjerava na zračnu turbinu i tako ponovno proizvodi električnu ener-giju, no upravo onda kada je potrebna. Uz sve to, velik napredak postignut je i kada se radi o stupnju djelovanja postojećih termoenergetskih postrojenja.

OIE izvan tržišnih načelaKako bi potaknule transfer prema niskougljičnoj ener-getici, europske su države poticale ulaganja u obnovlji-ve izvore energije. Kako bi ta ulaganja bila prihvatljiva financijskoj industriji, osmišljen je model ‘feed in’ ta-rifa, gdje se ulagaču za određeno vrijeme jamči fiksna otkupna cijena (uglavnom znatno viša od tržišne) te pravo prvenstva pristupa elektroenergetskoj mreži - dakle, obveze operatera da svu energiju koju proizvedu prihvate bez obzira na vrijeme, količinu i okolnosti. Ta dva prava, u kombinaciji s rapidnim padom investicij-ske cijene koštanja nekih zelenih energetskih tehnolo-gija, napose solara, stvorila su, kako smatraju pojedini ekonomisti, netržišne uvjete u energetici koji ozbiljno prijete stabilnosti europskog elektroenergetskog su-stava. Rezultat je da je u takvim okolnostima preri-skantno investirati, što je situacija s kojom se susrela i

Puštena u rad vjetroelektrana Rudine vrijedna

400 milijuna kuna

Puštanjem u pogon vjetroelektrane Rudine u blizini Slanog, sjeverozapadno od Du-brovnika, kapaciteti opskrbe električnom energijom iz vjetra u Hrvatskoj porasli su za više od 10%, čime je smanjena i ovisnost o uvozu energije. VE Rudine instalirane snage 34,2 MW, vrijedna oko 400 milijuna kuna, opskrbljivat će strujom nekoliko ti-suća kućanstava i poduzeća, a njezinim priključivanjem umanjit će se ispuštanje CO2 za više od 24 tisuće tona godišnje.

Izgradnja VE Rudine započela je u kolovozu 2014., a građevinski dio radova završen je potkraj prošle godine. U investiciji od ukupno 400 milijuna kuna, uz RP Global, sudjelovali su s 320 milijuna kuna Unicredit i Međunarodna financijska korporacija (IFC), dio Svjetske banke. Vjetroagregate pojedinačne snage 2,85 MW isporučio je General Electric.

VE Rudine drugi su projekt RP Globala u Hrvatskoj nakon VE Danilo, snage 43,7 MW, izgrađene u blizini Šibenika. RP Global je preko tih dvaju projekata u hrvatsko tržište uložio ukupno 123 milijuna eura, čime je postao najveći operator energije vjetra u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom od oko 20%.

Razvoj OIE koji potiče Europska unija nema

samo za posljedicu smanjenje korištenja

fosilnih goriva, već utječe i na ukupni

distribucijski sustav.

2524 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Hrvatska na projektu Plomin C.Potrošači u Europi plaćaju sve višu cijenu električne energije koje ima u obilju, a proizvođači, suočeni s pre-niskom cijenom, propadaju. Na primjer, još 2008. go-dine prosječna veleprodajna cijena električne energije u Njemačkoj bila je 66 eura, a maloprodajna oko 217 eura po MWh. Pet godina kasnije veleprodajna cijena pala je na 37 eura, a maloprodajna porasla na 292 eura. Ukratko, u istom razdoblju veleprodajna cijena struje pala je za 44%, a maloprodajna porasla za 34%. Pore-mećaj se dogodio uvođenjem ogromne količine ener-gije iz obnovljivih izvora na tržište, ali u netržišnim okolnostima. Ta energija financirana je subvencijama prikupljenim kroz posebne naknade, izravno napla-ćene potrošačima i transferirane vlasnicima ‘zelenih’ elektrana, koji su tim prihodom pokrili veći dio svog troška proizvodnje, pa onda samu energiju po ekstre-mno niskoj cijeni pustili na tržište. To je srušilo ve-leprodajne cijene, a te cijene neisplativima su učinile proizvodnju velikog broja konvencionalnih elektra-na, kojima je to jedini izvor prihoda. Velike europske energetske tvrtke potom su zatvarale neisplative elek-trane, a onda zbog tih zatvaranja bile prisiljene i na goleme otpise vrijednosti imovine.

Skupa cijena izostanka energetske strategijeCijena nafte kao ključnog energenta značajno utječe na makroekonomske pokazatelje u Hrvatskoj. Naime, prvi slabašni rast BDP-a nakon šest godina recesi-je Hrvatska prije svega može zahvaliti samo manjim troškovima za uvoz nafte i naftnih derivata te bi joj jako koristilo kada bi se taj trend nastavio, odnosno kada bi se HNB-ova prognoza o cijeni barela nafte od oko 40 dolara obistinila. No, uslijedi li rast cijena nafte, ukupno će nam gospodarstvo biti u velikim proble-mima. Pojedini stručnjaci upozoravaju kako nemamo nikakvu energetsku strategiju, odnosno da smo neod-govorno prepušteni stihiji.

Pokušavajući od mjerodavnih ministarstava i insti-tucija doznati na koji se način Hrvatska prilagođa-va snažnim promjenama na svjetskom i europskom energetskom tržištu, naišli smo na zid šutnje. Za-dnjom promjenom vlasti iz izjava dužnosnika jasno je bilo da se hrvatska energetska strategija opet mi-jenja. Jedino što je nova Vlada najavila, na nedavnom 15. Plinarskom forumu, jest da će Hrvatska do kraja ove godine dobiti novu strategiju energetskog razvit-ka, kao i novi zakon o tržištu plina, a uskoro bi treba-la predstaviti smjernice u kojem ova Vlada želi voditi energetsku politiku zemlje. Prva odrednica koju su najavili iz Ministarstva gospodarstva je da hrvatska energetska budućnost leži i u prirodnom plinu, tako da će se do kraja ove godine izraditi i novi zakon o tržištu plina, koji će u potpunosti biti usklađen s eu-ropskom direktivom. S tim u vezi zaključeno je kako je došlo vrijeme za izgradnju plutajućeg LNG termi-

31. međunarodni znanstveno-stručni susret

stručnjaka za plin

Trodnevna međunarodna plins ka konferencija održana je u Opatiji od 4. do 6. svib-nja u organizaciji Centra za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), a ove je godine okupila više od 550 sudi onika iz 22 države. Bilo je zastu-pljeno 230 različitih plinskih i energetskih poduzeća i organizacija, od kojih čak 85 iz inozemstva.

Tijekom održavanja stručnog sk upa prezentirano je ukupno 48 znanstvenih i stručnih radova uz 6 okruglih stolo va u okviru 8 tematskih cjelina:

1. Pozivna predavanja: utjecaj emisije CO2 na plin i buduću energetiku -

prezentacija rado va i panel diskusija,

2. Razvoj pametnih tehnologija u plinskim i energetskim sustavima,

3. Planirani razvojni projekti u RH (plinovodi, kompresorske stanice i LNG terminal),

4. Uporaba plina i smanjenje emisije CO2,

5. Uvodna izlaganja i panel diskusija: Opskrba plinom u uvjetima liberalizacije,

6. Tehnička i ekonomska problematika LNG-a, LPG-a i ostala problematika,

7. Plinomjeri i problematika baždarnica, odnos potrošnje i potražnje plina u Dalmaciji

8. Tehnički propisi i pravila struke za sigurnu i efikasnu uporabu plina.

Pregled stručnih poruka s raznim objašnjenjima bit će obrađen u osvrtu urednika u idućem broju stručnog časopisa PLIN br. 2/2016. (lipanj) te će uskoro biti objavljen na internetskoj stranici konferencije i izložbe www.hsup.hr. Zbornik radova (knjiga i CD) u kojem su objavljeni svi radovi i prezentacije okruglih stolova možete naručiti putem e-mail adrese opatija@hsup.hr.

Na kraju konferencije prof.dr.sc. Miljenko Šunić, predsjednik HSUP-a, zah valio je svim sudionicima konferencije i izložbe što su svojim sudjelovanjem pridonijeli uspješno sti i kvaliteti skupa, koji je ove godine u Opatiji uspio okupiti znatno veći broj stručnjaka nego prethodnih godina, te najavio održa vanje sljedećega, 32. među-narodnog znanstve no-stručnog susreta stručnjaka za plin, koji će se ponovo održati u Opatiji od 3. do 5. svibnja 2017. godine.

Energetika

2726 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

nala na Krku. Od početka iduće godine trebala bi na-stupiti i liberalizacija prirodnim plinom za kućanstva. Taj dio čini 25% ukupnog tržišta u Hrvatskoj.

Velike investicije na čekanjuS obzirom na volatilne trendove u energetici, Hr-vatska elektroprivreda je kroz svoju dugoročnu strategiju odredila kao cilj i povećanje udjela obnov-ljivih izvora energije u postojećem proizvodnom portfelju, kroz razvoj kapaciteta OIE s vlastitim zna-njima i resursima te kroz akvizicije projekata OIE u različitim fazama razvoja, rekli su nam iz Službe za informiranje HEP-a.

Uz investicije u velike hidroelektrane, HEP je inve-stirao i izgradio niz malih hidroelektrana (do sada 23 proizvodne jedinice iz kategorije MHE). U izgradnji je MHE Prančevići, obnavlja se agregat biološkog mi-nimuma (ABM) na brani HE Varaždin i priprema iz-gradnja MHE Peruča. Također, u planu je rekonstruk-cija još nekoliko postojećih MHE (Fužine, Zeleni vir, Ozalj). S druge strane, HEP je početkom 2014. pustio u rad fotonaponske elektrane na krovovima poslov-nih zgrada na devet lokacija u Hrvatskoj (Čakovec,

Jeftinija struja za obrtnike

Temeljem generalnog Sporazuma Hrvatske obrtničke komore, koja okuplja 77.000 obrta, s HEP Opskrbom, nedavno su potpisani pojedinačni sporazumi između HEP Opskrbe i županijskih obrtničkih komora, u okviru kojih će obrtnicima na području cijele Hrvatske biti osigurana niža cijena električne energije. Sporazumom između HOK-a i HEP Opskrbe, potpisanog krajem prošle godine u sklopu projekta Zajed-nička nabava - HOK ZNA, osigurana je pravna podloga za povoljnije uvjete opskr-be električnom energijom za sve članove Hrvatske obrtničke komore. Sporazumi s područnim obrtničkim komorama konkretizacija su dogovorene suradnje HOK-a i HEP Opskrbe. HEP Opskrba koristi svaku priliku za uključivanje u projekte kojima se potiče rast i razvoj poslovanja malog i srednjeg poduzetništva te očuvanje bogate obrtničke tradicije na ovim prostorima.

Šibenik, Split, Opatija, Zadar, Dubrovnik te dvije u Osijeku), ukupne snage 207 kW, i proizvodnje pri-bližno 247 tisuća kWh godišnje.

Tome treba dodati i da je krajem 2015. započela iz-gradnja kombiniranih kogeneracijskih postrojenja na šumsku biomasu u Osijeku i Sisku: BE-TO Osijek električne snage 2 MW i toplinskog učinka 10 MW i BE-TO Sisak električne snage 2 MW i toplinskog učinka 10 MW. Riječ je o prve dvije BE-TO na šum-sku biomasu u proizvodnom portfelju HEP-a, koje su ujedno prve HEP-ove elektrane te vrste u statusu po-vlaštenog proizvođača iz OIE i kogeneracije.

Također, HEP razmatra mogućnost suradnje s poten-cijalnim partnerima - vlasnicima pojedinih projekata vjetroelektrana u razvoju, odnosno vjetroelektrana u pogonu, koji su iskazali interes na temelju javnih pozi-va koje je uputio HEP. Potrebno je naglasiti kako će na realizaciji navedenih projekata OIE u najvećoj mjeri biti angažirane domaće tvrtke, čime će HEP kao vode-ći investitor u segmentu ‘zelenog gospodarstva’ dodat-no potaknuti razvoj hrvatskoga gospodarstva.

Investicije u distributivni sustavKako su nam rekli iz HEP-a, ta je tvrtka već godinama jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, a samo se ulaganja HEP-Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS-a) u 2016. godini kreću oko milijardu kuna. Plani-ranim ulaganjima u modernizaciju distribucijske mreže i poslovnu infrastrukturu od prosječno milijardu kuna na godinu, HEP ODS će i u idućem desetogodišnjem razdoblju zadržati status jednog od vodećih investitora u Hrvatskoj. Najveći dio planiranih ulaganja u predsto-jećem desetogodišnjem razdoblju odnosi se na izgradnju novih objekata i ulaganja u postojeću infrastrukturu kroz rekonstrukcije i revitalizacije postojećih objekata.

Bitna su ulaganja u sustave daljinskog vođenja, automa-tizaciju mreže, mjerne uređaje i nove tehnologije, odno-sno u samu modernizaciju mreže. Značajan dio planira-nih ulaganja odnosi se na rekonstrukcije i revitalizacije postojećih ključnih pojnih točaka. Planiraju se zahvati na više desetaka trafostanica 110/35 kV (distribucijski dio) i trafostanica 35/10(20) kV, koje se će se opremiti modernim postrojenjima i sekundarnim podsustavima. Planiraju se i nove pojne točke u područjima velikog po-rasta opterećenja, npr. TS 110/30(20) kV Primošten, TS 110/10(20) kV Zadar-Istok, TS 110/10(20) kV Terminal i Kaštela na području Splita i TS 110/10(20) kV Mak-simir i Savska na području centra Zagreba. Ukupno će ulaganja HEP ODS-a iznositi oko 670 milijuna kuna na godinu, a tome treba dodati i oko 350 milijuna kuna, koliko se okvirno procjenjuje da će iznositi ulaganja u elektroenergetske uvjere i priključenja. Samo na distri-bucijskom području Elektre Zagreb HEP ODS će u 2016. kroz investicije uložiti 154 milijuna kuna.

U idućih deset godina planirana

ulaganja HEP ODS-a u modernizaciju

distributivne mreže su prosječno milijardu

kuna na godinu.

Energetika

2928 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Komore, poduzetnički centri, tehnološki parkovi, poduzetničke zone, razvojne agencije, inkubatori i akceleratori zajednički su logistički napori za poticanje poduzetništva pod zajedničkim nazivom poduzetničke potporne institucije. U Hrvatskoj je tako otvoreno preko 400 poduzetničkih zona, a sve nastoje pružiti logističku podršku poduzetnicima. Brojkom puno, ali proved-bom možda nedovoljno, pokazuju rezultati mjerenja poduzet-ničkog kapaciteta zemlje.

Ocjena kvalitete poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj (GEM)Prema ovome poznatom svjetskom istraživanju (Global Entre-preneurship Monitor, GEM) koji poduzetničke kapacitete mjeri već 17 godina, Hrvatska je opet na začelju. Poduzetnički kapaci-tet države određen je kombinacijama poduzetničkog djelovanja koje se sastoji od broja pokrenutih poslovnih pothvata, broja onih koji od samozaposlenih postaju poslodavci, udjela poslov-nih pothvata u gospodarstvu i udjela poduzetnih zaposlenika. Istraživanje je pokazalo da smo na 56. mjestu od 60 zemalja u prepoznavanju poslovnih prilika, a 7,7 posto nam je prošlo-godišnja poduzetnička aktivnost mjerena pokretanjem novih poslovnih pothvata. Poražavajući je podatak i da imamo podu-zetnike koji u jednakom omjeru ulaze u poduzetnički pothvat zbog prilike, koliko i zbog - nužde, budući da je u najrazvijeni-jim državama taj omjer pet, šest puta veći u korist poduzetni-ka koji uočavaju poslovne prilike. Na samom smo dnu prema količini poduzeća starijih od 3,5 godine (57. mjesto), a dokaza-no je i da se zaposlenike ne potiče na poduzetničke aktivnosti unutar tvrtaka. Nešto bolje stojimo prema razini inovativnosti (48. mjesto), a na 27. mjestu smo u percepciji poduzetništva kao dobre karijerne prilike.

Kako poboljšati poduzetnički ekosustav u Hrvatskoj?Za mišljenje o tome kako poboljšati poduzetnički ekosustav u Hrvatskoj, pitali smo prof.dr.sc. Slavicu Singer, članicu Nacio-nalnog vijeća za konkurentnost i predsjednicu Upravnog odbo-ra CEPOR-a, voditeljicu GEM nacionalnog tima za Hrvatsku.-GEM istraživanje godinama upozorava na iste slabosti podu-zetničkog ekosustava u Hrvatskoj, a to su neodgovarajuće Vla-dine politike prema regulatornom okviru unutar kojeg djeluju poduzeća, nedjelotvorna suradnja između istraživačke zajed-nice i poslovnog sektora, obrazovni sektor (posebno na razini primarnog i sekundarnog obrazovanja) koji ne doprinosi jača-

Pripremila: Marija Slijepčević

Poduzetnički kapacitet države određen je kombinacijama poduzetničkog djelovanja koje se sastoji od broja pokrenutih poslovnih pothvata, broja onih koji od samozaposlenih postaju poslodavci, udjela poslovnih pothvata u gospodarstvu i udjela poduzetnih zaposlenika. Unatoč kontinuiranim naporima u razvoj poduzetničkih potpornih institucija, Hrvatska je i dalje na samom začelju poduzetničkih kapaciteta.

Pojednostavljenje regulatornog okvira za poduzetništvo

Poduzetničke potporne institucije

nju poduzetničkih kompetencija mladih ljudi. Po ovim komponentama poduzetničkog ekosustava, Hrvatska je na zadnjem mjestu u usporedbi sa zemljama Eu-ropske unije koje su u 2015. godini sudjelovale u GEM istraživanju - ističe Singer.-Neodgovarajuće Vladine politike prema re-gulatornom okviru govore o tome da nema političke volje da se regulatorni okvir pojedno-stavi. Zašto se ne može smanjiti broj procedura i dozvola, te skratiti vrijeme potrebno za obav-ljanje raznoraznih administrativnih procesa? Prije dosta godina napravljena je inventura svih zakona, procedura, dozvola u okviru projekta HITROREZ i trebalo je napraviti na kraju tzv. administrativnu giljotinu. Nikada nije napravljena, nikada nitko nije objasnio zašto. A predsjednik Vlade slikao se s velikim škarama i obećavao kao će sve nepotrebno biti odrezano. A kada bi regulatorni okvir bio jedno-stavniji, to znači da bi bio i transparen-tniji, a to dalje vodi i do smanjenja ko-rupcije. Jer, zašto bi ljudi tražili prečace da skrate npr. vrijeme za dobivanje neke dozvole, ako se to može napra-viti Internetom u vrijeme kada to po-duzetniku odgovara, a ne službeniku u nekom uredu - pojašnjava Slavica Singer, te nastavlja: -Osim toga, kom-plicirani regulatorni okvir omogućava i razne nepravde koje je teško otkriti. GEM istraživanjem uočeno je da regu-latorni zahtjevi npr. u javnim nabavkama često puta stavljaju mala i srednja poduzeća u neravnopravni položaj. I nitko na to ne reagira. U svim su zemljama javne nabavke jedno od najve-ćih tržišta, pa tako i kod nas. U SAD-u kada neko ministarstvo, npr. Pentagon, ima natječaj za javnu nabavu, dio je unaprijed određen za mala i srednja poduzeća, a to ministarstvo mora osigurati training i savjetodavnu pomoć malim poduzećima da mogu sudjelovati u takvom natječaju. Za redizajniranje regu-latornog okvira, potrebna je samo politička volja onih u čijoj je nadležnosti regulatorni okvir, a to su Vlada i Sabor. Ako nemaju znanja o tome kako to napraviti, postoje stručnjaci u Hrvatskoj, a ima i odličnih primjera u EU.

3130 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Poduzetničke potporne institucije Poduzetničke potporne institucije

30

Strategija pametne specijalizacije za povlačenje sredstva za jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacijaVlada Republike Hrvatske je na 12. sjednici donijela Odluku o donošenju Stra-tegije pametne specijalizacije RH za razdoblje od 2016. do 2020. godine i usvajanju Akcijskog plana za provedbu Strategije pametne specijalizacije za razdoblje od 2016. do 2017. godineStrategija pametne specijalizacije je obvezujući preduvjet za povlačenje sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Tematski cilj 1, Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija te se njenim usvajanjem za Hrvatsku otključavaju alocirana sredstva u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. u iznosu od 664 milijuna eura, koja će biti usmjerena na poticanje znanstvene izvrsnosti te jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije.Ciljevi i prioritetne aktivnosti vezane uz ulaganja u istraživanje i razvoj i ko-mercijalizaciju inovacija identificirali su prioritetna područja za ulaganja i razvoj: zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost, hrana i bioekonomija.

Slavica Singer obraća pažnju i na istraživanja i obrazovanje: -Neodgovarajuća suradnja istraživačke zajednice i poslovnog sektora mora se rješavati na obje strane, kvaliteta rada aka-demske/istraživačke zajednice mora se mjeriti ne samo kroz obrazovne rezultate, nego i u kojoj mjeri svojim istraživanjima doprinosi rješavanju problema svoje okoline. A problem po-slovnog sektora u Hrvatskoj, posebno malih i srednjih podu-zeća, nedovoljna je inovativnost, bez koje nema ni proizvoda s kojima se može konkurirati na internacionalnim tržištima. A što se tiče obrazovanja i doprinosa u stvaranju mladih ljudi s poduzetničkim kompetencijama, odgovor je u radikalnoj pro-mjeni obrazovnih sadržaja i načina obrazovanja. I onda, kada to i napravimo, treba barem desetak godina da efekti postanu lagano vidljivi - zaključuje Singer.

Bespovratna sredstva za razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucijaO aktualnostima u natječajima za bespovratna sredstva za po-duzetnike razgovarali smo s Vjeranom Vrbancem, predsjedni-kom Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije: -HAMAG-BICRO proveo je 6. krug programa Provjere ino-vativnog koncepta, koji ima za cilj inovativnim tvrtkama pružiti priliku provjeriti i potvrditi komercijalnu primjenu istraživač-kih rezultata i uspostaviti odgovarajuću strategiju za nastavak komercijalizacije. U suradnji s lokalnim prepoznatim centrima dodjeljuju se bespovratna sredstva na kompetitivnoj osnovi MSP-ima i javnim istraživačkim institucijama, za financiranje: demonstracije tehničke izvedivosti, provjere i zaštite intelektu-alnog vlasništva, izrade funkcionalnog prototipa… Financiraju se pretkomercijalne aktivnosti u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja pot-pore u ranoj fazi razvoja inovacija, kako bi se pomogao i usmje-rio daljnji razvoj i smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi. Iznos

osiguranih sredstava je 16 milijuna kuna. Vrbanec ističe i kako su nedavno potpisani ugovori o dodjeli sredstava u sklopu EUREKA programa s tvrtkama Omni As-pect i VIDI-TO u vrijednosti 1,8 milijuna kuna. -EUREKA je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na su-radnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti. Ciljevi programa su: potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika i znanstveno-istraživačkih organizacija, stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman. Maksimalni iznos bespovratne potpore po pojedinom projektu iznosi najvi-še 150.000 eura - kaže Vrbanec.Ministarstvo poduzetništva i obrta, u suradnji s HAMAG-BICRO-om, objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijava „Inovacije novoosnovanih MSP“. U sklopu provedbe Opera-tivnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. dodije-lit će se bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 22.800.000 kuna novoosnovanim mikro, malim i srednjim poduzećima, pri čemu će se iznosi pojedinačnih potpora male vrijednosti kretati od 150.000 kuna do 1.500.000 kuna. Projektne prijave podnose se od 10. lipnja 2016. sve do iskorištenja sredstava. Maksimalni intenzitet pot-pore koja se može dodijeliti iznosi 90% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.U suradnji s Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom re-gionalnoga razvoja i fondova Europske unije, objavljen je Javni poziv „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizla-ze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“, čija vrijednost iznosi 748 milijuna kuna. Sredstva iz natječaja namijenjena su prvenstve-no poduzetnicima za provođenje projekata istraživanja i razvoja koji će rezultirati novim ili znatno poboljšanim proizvodom ili uslugom. Najniža vrijednost potpore iznosi 190 tisuća kuna, a najviša 56 milijuna kuna.

Posebni poticaji županijskih potpornih institucijaU aktivnostima potpore razvoja i unaprjeđenja poduzetničkog okruženja naročito se ističe Razvojna agencija Zagreb - TPZ, koja kroz Tehnološki park Zagreb podupire inovativne ideje i razvojne timove u njihovim poduzetničkim početcima, a ondje upravo djeluje dvadesetak visokotehnoloških tvrtaka s preko 100 zaposlenih.-Razvojna agencije Zagreb upravo pokreće program Startup factory Zagreb, koji za cilj ima jačanje poduzetničkog ekosusta-va na području Zagreba. Prvo područje fokusa je implementa-cija pametnih rješenja u svrhu poboljšanja kvalitete turističke ponude grada Zagreba - istaknuo je Frano Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb, dodajući: -Od projekata koje upra-vo provodimo, izdvajamo i projekt „Postani/ostani poduzetnik (POP)“ , koji je usmjeren na promociju poduzetništva i uza-jamnog učenja, do razvoja poduzetničkih kompetencija među studentskom populacijom s područja Grada Zagreba.Kao aktualne projekte i poticaje u Primorsko-goranskoj žu-paniji po pitanju razvoja poduzetništva izdvajaju kreditira-nje proizvodnih djelatnosti - kreditni program Poduzetnik u PGŽ-2016. namijenjen je mikro, malim i srednjim subjektima malog gospodarstva koji ulažu na području PGŽ u proizvodne

Nedostaje edukacije kako poslovni pothvat

dovesti u fazu rasta i osigurati uspješnost

dugogodišnjeg rasta, kako inovirati, kako

mijenjati poslovni model.

3332 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hrBIZdirekt � lipanj 2016.

Poduzetničke potporne institucije

Sniženje kamata za mikropoduzetništvo na tri posto?-Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) može postati vrlo učinkovit servis za potporu svim poduzetnicima, posebno mikro i malim poduzetnici-ma - istaknuo je prošli mjesec ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, otvarajući konferenciju HBOR-a o mikrokreditiranju. Tom prilikom naglasio je i da HBOR treba svoje usluge financiranja ponuditi klijentima kod kojih je potrebno preuzeti nešto više rizika - početnicima, invalidima, ženama po-duzetnicama i mladim poduzetnicima te istaknuo kako gornja razina kama-ta za financiranje poduzetnika treba biti tri posto.Ministar Horvat podsjetio je i da se na svjetskom financijskom tržištu hr-vatske institucije mogu zadužiti po stopi od 1 posto, a poduzetnicima i dalje naplaćuju kamate od 4,5 do 5 posto. Stoga će i HBOR-ov program kreditiranja mikropoduzetnika, koji se provodi u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) i Europskom unijom u okviru programa za konkurentnost i inovacije, nastojati financijski poduprijeti mikropoduzetni-ke u samozapošljavanju, osnivanju obrta ili tvrtaka, modernizaciji i širenju postojećeg poslovanja te zapošljavanju novih radnika.

djelatnosti, a ulažu u nabavku opreme, izgradnju, adaptaciju i opremanje proizvodnih pogona. Program se provodi sa sedam banaka. Županija subvencionira kamatu s ukupno četiri postot-na poena i dodatno s jednim postotnim poenom za područje Gorskog kotara. Kamata za poduzetnika iznosi od 0,5% do 1,95% godišnje fiksno; nema valutne klauzule, kazala je Melita Raukar, pročelnica UO za turizam, poduzetništvo i ruralni ra-zvoj PGŽ. Za kreditiranje poljoprivrede osiguravaju povoljnije uvjete i dostupnost kreditnih sredstava za poljoprivredne pre-rađivače. Županija subvencionira kamatu s ukupno četiri po-stotna boda, tako da u konačnici iznosi do 2% za poduzetnika. Kreditni potencijal iznosi 20 milijuna kuna. Programom kreditiranja „Kvarner Family 2015.“ financijski se podupire unapređenje obiteljskog smještaja. Županija sub-vencionira kamatu u iznosu od pet posto za ula-ganja na području Gorskog kotara i malih otoka Primorsko-goranske županije te za preostala pod-

ručja PGŽ u iznosu od četiri posto. Kreditni potencijal iznosi pet milijuna kuna. PGŽ ima i program „Poduzetnik u turizmu“.

Edukacija i savjetovanja za poduzetnikeBrojni su programi edukacija i savjetovanja za poduzetnike iz područja pokretanja poslovnog pothvata, pisanja poslovnog plana, komunikacije, pregovaranja, pisanja projekata za finan-ciranje iz različitih EU programa, komentira Slavica Singer i dodaje: -Mislim da nedostaje edukacije kako poslovni pothvat dovesti u fazu rasta i osigurati uspješnost dugogodišnjeg rasta, kako inovirati, kako mijenjati poslovni model, kako osigura-ti zainteresiranost zaposlenika za poslovanje poduzeća. To ne smiju biti programi koji su skraćeni ili adaptirani programi iz fakultetskih učionica - to mora biti dobro povezano s praksom i iskustvima najboljih, kod nas, u Europi, u svijetu.Kako edukacija izgleda „na terenu“ objasnili su nam u Zagre-bu. -Kroz Plavi ured, prvi poduzetnički centar Grada Zagreba, Razvojna agencija Zagreb provodi aktivnosti edukacije, savje-tovanja i pomoći pri provedbi programa potpora Grada Zagre-ba, s ciljem podizanja poduzetničkih kompetencija, poboljšanja pristupu izvorima financiranja te jačanja poduzetničke klime i stvaranja pozitivnog poduzetničkog okruženja. Posebno nagla-šavamo program Start-up akademije, namijenjen svim podu-zetnicima početnicima na području grada Zagreba, ali i onima koji tek namjeravaju postati poduzetnici - istaknuo je Šesnić.

2,5 milijuna eura za projekt Poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvoHrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije predstavila je projekt Poduzetničkog kapitala za inovacije i po-duzetništvo (Projektna komponenta II: Fond za poticanje ula-ganja u kapital u ranoj fazi financiranja). Prihvatljivi projekti sufinancirat će se u iznosu od 30.000 do 300.000 eura, a natječaj je otvoren do 1. rujna.-Fond za poticanje i ulaganje u kapital u ranoj fazi financiranja je ne samo dobrodošao, već je nužan. S 2,5 milijuna eura cilj nam je ojačati ovaj sektor, pružajući manje iznose financiranja rizičnog kapitala zajedno s ulagačima na tržištu, poput poslov-nih anđela i inkubatora. Ta nam je sinergija potrebna, želimo li razvijati konkurentno gospodarstvo - istaknuo je zamjenik

ministra poduzetništva i obrta Mario Turalija.

Fond za poticanje i ulaganje u kapital u

ranoj fazi financiranja je ne samo dobrodošao,

već je nužan.

Poduzetničke potporne institucije

RODA - simbol razvoja i napretka Općine AntunovacOpćina Antunovac ima izvorni proračun manji od 5 milijuna kuna, no u protekle četiri godine provela je projekte u vrijednosti 25 milijuna kuna, trenutno provodi projekte u vrijednosti 15 milijuna kuna, a ima spremnu projektnu dokumentaciju za projekte u vrijednosti 30 milijuna kuna. U tome joj pomaže Agencija RODA.

Postojanje funkcionalne poduzetničke infrastrukture u jedi-nici lokalne samouprave najbolji je indikator ozbiljnosti nje-zinoga vodstva. Dobar primjer za to je Općina Antunovac, gdje je 2013. godine osnovano trgovačko društvo „Agencija za održivi razvoj Općine Antunovac - RODA d.o.o.“, sa zadaćom izrade i provedbe projekata za gospodarski i ruralni razvoj, te poticanje razvoja poduzetništva.U kratkom vremenu Agencija RODA počela je ispunjava-ti očekivanja, te je u posljednje dvije godine koordinirala 15 programa koje je financirao Fond za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost. Ukupna vrijednost navedenih programa bila je približno 5,7 milijuna kuna, od kojih je 80% sufinan-cirao Fond. Izgradnjom 3,9 kilometara biciklističke staze u Općini Antunovac 2014. godine, završen je 1.013.357,97 eura vrijedan projekt biciklističke rute Ivanovac - Antunovac - Osijek - Pečuh, sufinanciran sredstvima programa IPA CBC Mađarska-Hrvatska. Bio je to prvi veliki projekt financiran iz europskih fondova u kojemu je značajan operativni doprinos dalo sadašnje vodstvo Agencije RODA.

Nova zgrada poslovnog inkubatoraDobro ekipiranje i uspjeh u povlačenju sredstava, u 2016. go-dini kao logičan slijed imao je prostorno odvajanje Agencije RODA od Općine Antunovac, za sada u iznajmljene urede. Rezultati rada bili su poticaj za izradu projektne dokumenta-cije za inkubator i akcelerator za potrebe Agencije, te poduzet-nika i gospodarstvenika.

-Projektirana je energetski učinkovita poslovno–proizvodna zgrada s proizvodnim i uredskim prostorima na dvije etaže, ukupne građevinske bruto površine 701,31 m². Zgrada će biti smještena u Gospodarskoj zoni Antunovac u vlasništvu Općine Antunovac. Inkubator će biti potpuno opremljen za 12 poduzetnika koji će na raspolaganju imati dva proizvodna prostora, dva višenamjenska poslovna prostora i osam uredskih prostorija. Imat će i konferencijsku dvoranu, te svu potrebnu infrastrukturu koja će korisnicima objekta biti na raspolaganju - rekla je Nataša Tramišak, direktorica Agen-cije RODA. Osim Agencije RODA, koja će koristiti uredski prostor i upravljati inkubatorom, stalni stanar bit će i LAG Vuka-Dunav. Uz korištenje poslovnog prostora pod povoljnim uvjetima, inkubator će biti prostor za pružanje pomoći postojećim poduzetnicima, uvođenje novih tehnologija u sektoru proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, te različite edukacije o poduzetništvu za gospodarstvenike, poljo-privredne proizvođače i OPG-ove.

Agencija RODA u posljednje dvije godine koordinirala je 15 programa koje je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Novi izazovi za agenciju RODA Gospodarska zona Općine Antunovac popunjena je više od 66%, stoga je u rujnu 2015. DUUDI odobrio proširenje na dodatnih 58.042 m². Agencija RODA uključena je u izgradnju infrastrukture za prošireni dio, te u pregovore sa zainteresi-ranim investitorima za nove parcele, među kojima se ističu IT tvrtka koja planira zaposliti 150-200 informatičara, i auto-prijevoznik iz Vinkovaca. Veliki izazov za Agenciju RODA bit će uređenje novog središta Antunovca na prostoru uz novu crkvu sv. Antuna. Prva investicija bit će izgradnja sports-ke dvorane u sklopu koje će se nalaziti ljetna pozornica s uređenim parkom, a s druge strane ceste u planu je izgradnja sportsko-rekreacijskog centra koji će imati malonogometne i teniske terene, trim-stazu i šetnicu, te novu poslovno-stam-benu zonu. Objekti u novom središtu bit će izgrađeni tipski, predviđeni za poslovne prostore i stanovanje, no njihova je posebnost što će biti 100% energetski samoodrživi. Iz tih razloga dio sredstava potrebnih za ostvarenje projekta planira se 'povući' iz sredstava Europske unije.

Agencija RODA za ovu godinu pripre-mila je nekoliko velikih EU projekata: poduzetnički inkubator i sportsku dvo-ranu u Antunovcu, biciklističku stazu Ivanovac i Antunovac, te nerazvrstanu cestu. Nedavno je na prekogranični pro-gram Interreg V-A Mađarska - Hrvatska 2014.-2020. prijavljen projekt vrijedan 1,38 milijuna eura pod akronimom 'Bike and Dream', a na Interreg Europe prijavljena su dva partnerska projekta s desetak partnera iz drugih država EU u vrijednosti više od 2 milijuna eura.

Nataša Tramišak, direktorica Agencije za održivi razvoj

Općine Antunovac - RODA d.o.o.

3534 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Kapital

Pametnim poslovanjem do ušteda i boljeg poslovnog rezultataNovca na tržištu ima dovoljno, nije problem dobiti kredit, već pronaći kvalitetan projekt u kojeg treba investirati i kojeg treba podržati – stav je poslovnih banaka. S druge strane, poduzetnici kažu da je sve teže doći do kredita, da je cijena novca previsoka, a bankarski zahtjevi preveliki. Istina je, naravno, između.

Pripremio: Darko Markušić

I dok se sramežljivo i uglavnom nerealno tek nagađa o velikim javnim ponudama dionica koje bi se mo-gle odvijati do kraja 2016. godine, poput Hrvatske elektroprivrede ili dionica Hrvatskih autocesta, u ozračju relativne političke nestabilnosti i koalicijs-ke vlade s tankom parlamentarnom većinom neko-liko drugih poslova sigurno će se privesti kraju. Za male dioničare Peveca dobra je vijest što dionice tog trgovačkog lanca ostaju na Zagrebačkoj burzi i na-kon preuzimanja od strane Samoborke.

Isto tako, Vlada je odlučila svoj državni portfelj smanjiti transakcijama putem Zagrebačke bur-ze. Za očekivati je daljnju prodaju manjih udje-la u turističkim tvrtkama, te tvrtkama kćerima Končara putem javnih dražbi, dok će obvezni mi-rovinski fondovi ući u vlasničku strukturu Končar-Elektroindustrije d.d.

Svakako kotiranje na Zagrebačkoj burzi za hrvatske tvrtke najjednostavniji je izlazak na tržište kapita-la, a donosi, osim svježeg kapitala u slučaju novih emisija dionica ili dokapitalizacije tvrtke, i ono što je puno važnije za dioničare, ali u konačnici i za zapo-slenike i poslovne partnere - veću transparentnost

poslovanja i objavu svih važnih odluka o poslovanju. Promet na Zagrebačkoj burzi u svibnju 2016. po-kazuje da se najviše trgovalo dionicama Hrvatskog Telekoma (20,9 milijuna kuna) i Podravke (12,1 milijun kuna). Najveći rast cijene ostvarile su pak dionice Jadroplova (29,3 posto), Spačve (25 posto) i Croatia osiguranja (24 posto).

Zašto su privlačne inozemne burzeZa hrvatske tvrtke inozemna tržišta kapitala još su uvijek uglavnom prevelik zalogaj. Kvalitetu i sna-gu izlaska na inozemna tržišta imaju ovog trenutka tek najveće hrvatske kompanije, poput Hrvatskog Telekoma, INA-e ili Agrokora. Svim vodećim hr-vatskim tvrtkama cilj je, prije svega, izlazak na Lon-donsku burzu (London Stock Exchange), no zbog zahtjeva za veličinom i kvalitetom kompanije, ali i vrijednosti te njezinom transparentnosti, na toj su burzi dosad kotirali tek INA, Hrvatski Telekom, Zagrebačka banka i Pliva, koji su potom nakon priva-tizacije odlukama novih većinskih vlasnika postupno povlačili svoje udjele (GDR-ove) s Londonske burze.

Agrokor Ivice Todorića je sa svojim dužničkim, ali ne i vlasničkim papirima izašao na puno manju, manje

Za hrvatske tvrtke inozemna tržišta

kapitala još su uvijek uglavnom prevelik

zalogaj.

zahtjevnu i manje transparentnu Luksemburšku burzu, kako bi stekao međunarodnu afirmaciju. Sada više ne kotira na toj burzi.

Kako banke u 2016. financiraju gospodarstvoNovca na tržištu ima, nije problem dobiti kredit, već pronaći kvalitetan projekt u kojeg treba in-vestirati i kojeg treba podržati – stav je poslovnih banaka. S druge strane, poduzetnici kažu da je sve teže doći do kredita, da je cijena novca previsoka, a bankarski zahtjevi preveliki. Istina je, naravno, između. Poslovne banke nude sve više kreditnih lini-ja, prilagođenih pojedinim gospodarskim sektorima – krediti za poljoprivrednike ili turističke tvrtke, na primjer, kao i pojedinim segmentima poduzetnika, npr. posebne linije za male, mikro poduzetnike, obrt-nike ili izvoznike. No najveći problem većine hr-vatskih poduzetnika jest njihova previsoka postojeća zaduženost, te mnogi ne udovoljavaju postavljenim kriterijima banaka.

Raiffeisen banka (RBA), primjerice, ima posebnu liniju dugoročnih kredita za mikro poduzetnike (do devet zaposlenih i godišnjim prihodom do dva mili-juna eura) do najvećeg iznosa od 25.000 eura, uz osi-guranje, ali bez hipoteke. Malim poduzetnicima (do

Kapital

49 zaposlenih i s godišnjim prihodom do 10 milijuna eura) RBA nudi kredite do iznosa od 500.000 eura.

Zagrebačka banka, pak, primjerice, u suradnji s Hr-vatskom obrtničkom komorom, ima posebnu liniju za hrvatske obrtnike, no cijena i iznosi kreditiranja ovise o kvaliteti poslovanja svakog pojedinog obrt-nika.

Privredna banka Zagreb poduzetnicima početnicima, osim kredita, nudi i cjelokupnu savjetodavnu pomoć, od postupka osnivanja tvrtke do pronalaženja po-slovnog prostora. To je znak kako je i na hrvatskom bankarskom tržištu uistinu počela borba za kvalitet-ne klijente i u segmentu malih i mikro poduzetnika.

U čemu je tajna kod startupova Startupovi su trenutno pravi hit, ne samo na hr-vatskom tržištu, nego i na svjetskom. Kada govori-mo o uspješnim startupovima, uglavnom se govori o IT tvrtkama, budući da je njih relativno najlakše pokrenuti, s najmanje novca moguće je napraviti tzv. game-change na tržištu, odnosno ponuditi značajni benefit za korisnike, ali i puno lakše je, primjerice, sa softverom, računalnom igricom ili mobilnom aplikacijom izaći na svjetsko tržište jer je hrvatsko

Svaki dobar poduzetnik zna što znači pravovremeno naplatiti svoje potraživanje.

3736 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Kapital Kapital

za bilo koju takvu priču definitivno premalo. To potvrđuju svi uspješni hrvatski primjeri startupova, kojih je svakog mjeseca sve više. Za ozbiljni iskorak na tržište startupovima u pravilu nije dosta imati početni kapital, već moraju potražiti subvencije ili ulagače. Početni skromni novac može se osigurati od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstva poduzetništva, državne Agencije za malo gospo-darstvo i investicije HAMAG-BICRO ili od nekog pojedinačnog investitora iz zemlje ili inozemstva.

Put do velikih investitora obično počinje ulaskom u poduzetničke inkubatore, kakvih ima i u Hrvatskoj, ili pojedine inozemne, koji sve češće skeniraju i hr-vatsko tržište. No za privući kvalitetnog investitora treba svakako razviti cjeloviti poslovni plan, ima-ti jasnu sliku kako i kome se kani prodati vlastiti proizvod ili uslugu, i prije svega imati jasnu viziju što taj proizvod ili usluga jest i što novo on pruža na tržištu.

Alternativni izvori financiranja poduzetničkih projekataVelike tvrtke, dionička društva, osim uzimanja kredi-ta banaka, što je obično najskuplji način financiranja poslovnih projekata, do svježeg novca mogu doći na nekoliko različitih načina. Najčešće se pribjega-va dokapitalizaciji, izdavanju novih dionica, izlasku na burzu – sve u cilju privlačenja novih ulagača, tj. suvlasnika tvrtke. Drugi je put pozajmljivanje novca na tržištu kapitala od strateških ulagača. U tu svrhu izdaju se obveznice na dulji rok ili zapisi na kraći rok, a obveznice i dužnički zapisi prodaju se (upisu-ju) uz obećani prinos koji je niži što je kompanija kvalitetnija.

Najčešći investitori u te vrijednosne papire su različiti fondovi, od investicijskih do mirovinskih. No pored toga, do svježeg novca poduzetnici, naročito veliki, a Ivica Todorić i njegov Agrokor i tu su dobar primjer, dolaze prodajom vlastite imo-vine. Imovina koja nije nužna za poslovanje može se prodati i izvanrednim prihodom kratkoročno se poboljša financijsko stanje tvrtke i godišnji rezultat, ili se nekretnine prodaju i odmah potom uzmu u za-kup. Na taj se način osigura svježi novac za daljnje širenje tvrtke, odnosno poslovanje, poboljša se finan-cijski rezultat, a trošak održavanja zgrade, odnosno najma, prebaci se u troškove poslovanja i podmiruje kroz iduće godine.

Mali poduzetnici početnici, odnosno startupovi ili pojedinci s određenom vizijom svog projekta, do novca za njegov razvoj mogu doći i putem crowdfundinga, čije su platforme sve popular-nije. Tim putem godišnje se prikupi više od 5 mi-lijardi dolara za financiranje različitih projekata, a

Što je veći poslovni sustav, lakše je upravljati gotovinom.

crowdfunding se u osnovi svodi na mikrofinanci-ranje projekata.

Putem različitih online platformi poduzetnik za svoj projekt treba motivirati što veći broj pojedinačnih ulagača, koji potom svoj novac doniraju, poklone, posuđuju ili ulože u njegov projekt, ovisno o mo-delu i platformi, odnosno internetskoj stranici koju pojedinac odabere. Na taj način može se financirati izdavanje knjige, izrada igrice, ali i izgradnja muzeja ili neki drugi ozbiljan i profitabilan projekt.

Razlozi osnivanja tvrtke u inozemstvuZahvaljujući modernim tehnologijama i Internetu, puno je lakše i brže osnovati tvrtku, primjerice, u Londonu ili SAD-u, nego u Zagrebu. No naravno, interes za osnivanjem tvrtke u inozemstvu može biti različit. Uspješni poduzetnici početnici koji zain-teresiraju strane investitore nerijetko su prisiljeni prije ili kasnije osnovati još koju tvrtku ili prenijeti vlastito sjedište u inozemstvo. Strani financijeri ra-dije ulažu novac na taj način u njihov projekt jer se osjećaju sigurnijima i imaju veću kontrolu nad po-slovanjem. Dobar primjer je samoborski inovator i proizvođač automobila Mate Rimac, koji je također osnovao tvrtku u inozemstvu u off shore zoni.

Veliki sustavi osnivaju nerijetko također tvrtke u inozemstvu, primjerice Amsterdamu, kako bi lakše povukli određene inozemne kredite ili eventualno u budućnosti lakše prepustili vlasništvo nad svojim tvrtkama u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Najlošiji razlog za osnivanje tvrtke u inozemstvu jest pokušaj varanja poreznih vlasti ili kupovanje povlastica – strano državljanstvo, pravo na auto-mobil s inozemnim registracijama i slično. Onaj tko osniva tvrtku u inozemstvu iz tog razloga prije ili kasnije mora biti spreman da će svoje poslovanje morati objasniti poreznim vlastima.

Prednosti i mane alternativnih načina plaćanjaNajčešći i najuobičajeniji transfer novca jest putem banaka. Naravno, u zemljama s jakom dijasporom uobičajeno je i slanje novca rodbini putem prijatelja ili čak izravno poštanskim pošiljkama, što je i najne-sigurniji način. Transfer novca putem različitih sustava, poput We-stern Uniona, vrlo je raširen i pouzdan, no nije i najjeftiniji. Posljednjih godina razvili su se i dodatni sustavi – primjerice, estonski Transferwise, koji je bitno jeftiniji od slanja Western Unionom, a novac se isplaćuje na bankovni račun.

Osiguravajuća kuća SID-PKZ više od 20 godina aktivna u razvoju regionalnog tržišta kreditnog osiguranjaSID - Prva kreditna zavarovalnica d.d. (SID-PKZ) vodeći je regionalni akter u poslo-vima osiguranja kratkoročnih financijskih potraživanja tvrtki. Osiguravajuća kuća SID-PKZ specijalizirana je isključivo za ovu vrstu osiguranja i već više od 20 godina aktivno sudjeluje u razvoju regionalnog tržišta kreditnog osiguranja. Hrvatske tvrtke su, kako bi ostale konkurentne u borbi za povjerenje domaćih i inozemnih kupaca, sve češće prisiljene prodavati svoje robe i/ili usluge uz odgodu plaćanja, čime se izlažu značajnom riziku neplaćanja tih istih kupaca. Bez poduzi-manja adekvatnih preventivnih radnji takva potraživanja predstavljaju neosiguranu imovinu, gubitak koje za svaku, pa i one najveće tvrtke, može imati katastrofalne posljedice.

Ugovaranjem osiguranja potraživanja pri SID-PKZ-u hrvatske tvrtke u najvećoj mogućoj mjeri mogu umanjiti kreditni rizik te poduzeću osigurati financijsku sta-bilnost i sigurnost. Tvrtke se mogu osigurati od rizika insolventnosti svojih kupaca (stečaj ili predstečajna nagodba) i produženog kašnjenja s plaćanjem (štetni događaj nastupa u roku od 180 dana od dospijeća prve neplaćene fakture). Osim navedenih komercijalnih rizika, vaše poslovanje možete osigurati i od političkih rizika (ratovi, nemiri, gospodarske sankcije i slično).

Trgovinsko kreditno osiguranje vjerojatno je jedini postojeći oblik osiguranja imovine koji se tvrtkama financijski isplati ugovoriti, čak i u slučaju da do štetnog događaja ne dođe. Svojim osiguranicima na dnevnoj bazi pružaju usluge i informacije koje im omogućuju da svojim postojećim i novim kupcima ponude više roba ili usluga uz dulje rokove plaćanja, što itekako pozitivno utječe na tržišnu konkurentnost i pro-dajne rezultate osiguranika te im u praksi može višestruko vratiti svaku kunu uloženu u premiju osiguranja.

SID-PKZ osigurava poslovanje stotina osiguranika s kupcima iz više od 100 država svijeta, pa izvoznicima, ali i svim drugim tvrtkama, preporučuju da im se obrate za savjet i pomoć prije ulaska u poslovni odnos s kupcima bez adekvatnih instrumenata osiguranja naplate potraživanja.

3938 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Za ozbiljni iskorak na tržište startupovima u pravilu nije dosta

imati početni kapital, već moraju potražiti

subvencije ili ulagače.

Oploditi novac ili ga štedjeti?Odgovor na ovo pitanje ovisi o nekoliko čimbenika, a najvažniji su ciljevi investiranja, vremenski čimbenik i apetit za rizikom.

Ukoliko nerado riskirate i zadovoljni ste s 3% profita na godišnjoj razini na uloženi novac, onda je štednja vjerojatno pravi izbor za Vas.

Međutim, ukoliko želite puno veći povrat i spremni ste riskirati dio Vaših sredstava, onda trgovanje CFD-ovima može biti odgovarajući izbor za Vas. Veći rizik može značiti veći potencijalni prinos (ili gubitak). Međutim, gubitci, kao i rizik, mogu biti ograničeni i kontrolirani, uz postavljanje odgovarajućih ’Stop-Loss’ naloga na tržištu nakon svakog ulaska u trgo-vinu.

Fortrade Vam nudi pristup globalnom financijskom tržištu:• valuta (EUR, USD, CHF, GBP…),• roba (nafta, zlato, srebro, pšenica, kava…),• dionica svjetskih kompanija (Google, Apple, Face-

book, Microsoft, Tesla...),• indeksa (S&P500, DAX30...).

Jednostavno odaberite čime želite trgovati i na osnovi informacija koje imate, odlučujete želite li ući u BUY (Kupovnu) ili SELL (Prodajnu) poziciju.Na primjer, odlučili ste trgovati valutnim parom EUR/USD. Ukoliko mislite da će euro ojačati u odno-su na dolar, tada ulazite u Kupovnu poziciju, a uko-liko mislite da će euro oslabjeti u odnosu na dolar, tada ulazite u Prodajnu poziciju.

Drugi primjer je sirova nafta. Ukoliko očekujete da će cijena sirove nafte porasti na tržištu, tada ulazite u Kupovnu poziciju i suprotno, ukoliko očekujete da će cijena pasti, tada ulazite u Prodajnu poziciju.Prednost trgovanja CFD-ovima je mogućnost zarade i kada cijene rastu, ali i kada cijene padaju.

Fortrade svim novim ili neiskusnim traderima nudi besplatni demo nalog za vježbanje bez rizika, s početnih 100.000 eura virtualnog novca.

Posjetite www.fortrade.eu i registrirajte svoj besplat-ni demo nalog.Za sva pitanja i pomoć, Fortrade-ovi account manage-ri stoje Vam na raspolaganju putem e-maila support@fortrade.eu ili na telefon 01 777 6985.

Fortrade svim novim ili neiskusnim traderima nudi besplatni demo nalog za vježbanje bez rizika

Kapital

Osim tog sustava, u Hrvatskoj je prisutan – putem kioska Tiska - i sustav slanja i primanja novca u ino-zemstvo i iz inozemstva Money gram.

Sigurniji izlazak na nova tržišta i provjera partneraSve češće hrvatske tvrtke nove poslove sklapaju s inozemnim partnerima. Dobrom poslu prethodi uvijek i prikupljanje podataka o budućem poslovnom partneru, o njegovim financijskim mogućnostima, ali i ranijim poslovima. Izvozne poslove hrvatske tvrtke mogu osigurati putem pojedinih banaka, ali i putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

A podatke o poslovnim partnerima mogu priku-piti ili same ili putem pojedinih konzultantskih i bonitetnih kuća, poput švedskog Bisnode-a. Veli-ke tvrtke dodatno imaju i vlastitu rejting, odnosno bonitetnu ocjenu, a konzultanti na zahtjev klijenta takvu ocjenu mogu izraditi i za male tvrtke, buduće poslovne partnere. Izuzetno je važno pritom pro-

Kapital

cijeniti koliki je rizik sklapanja posla, odnosno vje-rojatno nemogućnosti naplate ili nepravovremenog plaćanja, ili provjeriti je li poslovni partner već možda u blokadi.Postoji i mogućnost da je budući partner sklon pre-varama i da je već nekoliko drugih tvrtaka imalo loša iskustva s njime. Ako se radi o sasvim nepoznatom tržištu, poželjno je provjeriti u gospodarskim komo-rama postoji li eventualno trag takvog nepoželjnog ili rizičnog ponašanja. Posebna su, naravno, priča poslovi u rizičnim područjima, gdje postoji dodatni rizik od terorizma i eventualno ratnih operacija, a koja su posebno interesantna određenim industri-jama - naftnoj, građevinskoj, proizvođačima oružja i vojne opreme i sl. Upravljanje potraživanjima - prednosti factoringaSvaki dobar poduzetnik zna što znači pravovreme-no naplatiti svoje potraživanje. Buduća plaćanja nerijetko ovise upravo o tome, o dobrom upravljan-ju naplatom. No nerijetko se dogodi da poslovni partner zapadne u teškoće i ne može pravodobno ispuniti svoje obveze. U tom slučaju svakako treba iskoristiti mogućnosti koje pružaju gotovo sve ve-like banke u Hrvatskoj, odnosno njihove specifične službe i posebne tvrtke - kompenzirati potraživanja ili koristiti usluge factoringa. Factoring je model kratkoročnog financiranja na temelju neosigurane kratkoročne aktive, odnosno nenaplaćenog posla ili usluge uz određeni umanjeni iznos, ili, drugim riječima, otkupom nedospjelih potraživanja. Osim toga, dospjela potraživanja također se mogu prodati uz određeni postotak i tako riješiti manjak nelikvidnosti ili podmiriti neke druge obveze. Otku-pom potraživanja bave se brojne, za to specijalizirane tvrtke, poput EOS Matrixa, a otkupljuju se za nižu cijenu, odnosno uz bitno veće umanjenje i dospjela teško naplativa, odnosno sumnjiva potraživanja.

Upravljanje gotovinom i kupovanje unaprijedŠto je veći poslovni sustav, lakše je upravljati go-tovinom. Bit priče je da se sve što više centralizira, odnosno ukoliko postoji više računa ili više tvrtaka, da se višak na jednom računu koristi za podmiri-vanje obveza druge tvrtke, kako se ona istodobno ne bi morala zaduživati uz kamatu i tako stvarati nove nepotrebne troškove. To je princip riznice, odnosno jedinstvenog upravljanja računom. Takve usluge nude gotovo sve poslovne banke i na taj način, inter-nim posuđivanjem, odnosno smanjenjem kamatnih troškova, mogu se ostvariti bitne uštede.

Eventualni višak novca tvrtka može iskoristi za ku-povinu veće količine sirovina potrebnih za poslovne procese unaprijed ili ih investirati u inozemne valu-te, robe ili dionice putem raznih platformi za trgo-vanje poput Fortradea (www.fortrade.eu).

Prva međunarodna CEI-EBRD konferencija -Putem svoje mreže banaka u Hrvatskoj, Albaniji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, Grupa Intesa Sanpaolo namjerava omogućiti kredite u ukupnom iznosu od milijardu eura malim i srednjim poduzećima na području zapadnog Balkana koji su uključeni u inicijativu - izjavio je Ignacio Jaquotot, direktor Sektora za međunarodne banke supsidijare Grupe Intesa Sanpaolo, tijekom međunarodne konferencije „Podrška lokalnim poduzećima i malim i srednjim poduzećima uz kinesku inicijativu Jedan pojas – jedna cesta u jugoistočnoj Europi“, koju su u svibnju organizirale Srednjoeuropska inicijativa (SEI) i Europska banka za obno-vu i razvoj (EBRD). Program inicijative Jedan pojas – jedna cesta („Novi put svile“) predstavlja konkretnu priliku za razvoj balkanskih zemalja koje slikovito predstavljaju zapadni ulaz na Novi put svile, s obzirom na to da je program usmjeren na poboljšanje infrastrukturnog gapa prema Zapadu kroz značajna ulaganja koja se procjenjuju na oko 11 milijardi američkih dolara, a planiraju se za nadolazeća desetljeća.

Velik priljev izravnih stranih investicija (DFI) na Balkanu utjecat će na stopu rasta zemalja koje primaju investicije te, posebice na lokalnu mrežu malih i srednjih poduzeća, koja čine 99% poduzeća u regiji i zapošljavaju 60% radne snage. Stoga se procjenjuje da će ta poduzeća dobiti priliku sklopiti podugo-vore u značajnoj vrijednosti projekta, doprinoseći primarno razvoju sekto-ra proizvodnje građevinskog materijala, logistike, inženjeringa postrojenja i općenito usluga koje se odnose na povezivanje. -Krediti, koji će uglavnom biti srednjoročni i dugoročni te leasing ugovori, za poduzeća-klijente u mreži Grupe Intesa Sanpaolo na zapadnom Balkanu odnosit će se na iznose do 15 milijuna eura s rokom općenito ne duljim od 10 godina - dodao je Jaquotot te će se koristiti za financiranje kupnje postrojenja, strojeva, opreme ili vozila, kao i za kupnju, izgradnju, proširenje i obnovu industrijskih postrojenja i investicije u nematerijalnu imovinu za infrastrukturne projekte inicijative Jedan pojas – jedna cesta, uključujući istraživanje, razvoj i troškove inovacije.

4140 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Prosječni dnevni izostanak u 2015.

zbog ozljeda i profesionalnih bolesti

bio je 2.747 radnika.

Zaštita na radu

Svi će se složiti da propisane obaveze ne smiju biti same sebi svrhom, već primjeren zahtjev koji osigu-rava cilj, u ovom slučaju sigurnost na radu, vodeći računa o učinku koji će proizvesti na radnike, djelat-nosti i poslodavca. Koordinacija tvrtaka za zaštitu na radu osnovana je iz nužde u trenutku kada je prijedlog zakonske regulative nametao svim poduzetnicima, bez obzira na veličinu, zapošljavanje stručnjaka zaštite na radu na puno radno vrijeme. Naporima HUP-a i novo-nastale Koordinacije postignuto je da mali poslodavci do 49 zaposlenih i dalje mogu angažirati vanjskog stručnjaka, što uvelike umanjuje njihove troškove.

Cilj Koordinacije je unapređivanje sustava zaštite na radu te definiranje standarda i kvalitete. Djeluju kroz sudjelovanje u izradi i izmjenama zakonske regulative u funkciji socijalnog partnera, kao i suradnjom sa svim nadležnim tijelima, odgovornima za tematiku zaštite na radu, navodi Petra Sentić, zamjenica direktorice Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Koordinacija je s radom započela početkom 2015. go-dine i danas okuplja pedesetak tvrtaka, ovlaštenih pružatelja usluga zaštite na radu. Uz njih, velik broj članova HUP-a aktivno prati tematiku i zakonodavstvo s gledišta poslodavaca - obveznika primjene propisa. U 2016. godini Koordinacija će se baviti najnovijim pra-vilnicima, među kojima neki odmah po donošenju idu u izmjene – npr. Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša. To potvrđuje činjenicu da je neophodno uključiti stru-ku u jasno definiranje obaveza.

Prava i obveze povjerenika radnika za ZNRPovjerenik radnika za zaštitu na radu radnik je koji je u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu. Obavezan je štititi interese radnika na području zaštite

na radu te primjenjivati pravila, mjere, postupke i aktivnosti zaštite na radu. Povjerenik radnika za zaštitu na radu, između osta-lih, ima pravo podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje odluka iz zaštite na radu, zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika, podnositi pritužbe tije-lima nadležnim za zaštitu na radu te niz drugih prava propisanih člankom 71. Zakona o zaštiti na radu.Za razliku od povjerenika, ovlaštenik je radnik koje-mu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim po-slovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu. Ovlaštenje za obavljanje poslova zaštite na radu može dobiti pravna ili fizička osoba. Uvjeti su da je na puno radno vrijeme zaposlen odgovarajući broj stručnjaka zaštite na radu, visoke stručne spreme iz područja tehničkih, biotehničkih, prirodnih ili društvenih zna-nosti, s položenim općim i posebnim dijelom stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu, dvije godine radnog iskustva u zaštiti na radu i stečenim osnovnim andragoškim znanjima.

Nadalje, ovlaštena osoba mora za sve poslove zaštite na radu koje obavlja izraditi poslovnik o postupcima, uvjetima i metodama, te mora posjedovati propisa-nu mjernu i ispitnu opremu, navodi Snježana Štefok iz Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. Za dobi-vanje ovlaštenja potrebno je Zavodu za unapređivanje zaštite na radu dostaviti pisani zahtjev koji mora sadržavati popis poslova zaštite na radu za koje se traži ovlaštenje, izvadak iz odgovarajućeg registra, dokaze o ispunjavanju propisanih kadrovskih uvjeta, Poslovnik i biljege u iznosu od 70 kn. Ako se nadzorom utvrde nepravilnosti ili da ovlaštena osoba više ne ispunjava propisane uvjete, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu donosi rješenje o prestanku ili oduzi-manju ovlaštenja.

Izrada procjene rizikaObveza izrade procjene rizika propisana je Zakonom o zaštiti na radu (NN br. 71/14, 118/14, 154/14) i Pravilnikom o izradi procjene rizika (NN br. 112/14). Procjenu rizika - temeljni dokument čijom se pro-vedbom postiže sprječavanje ozljeda na radu, odno-sno otklanjanje i/ili smanjivanje rizika - za vlastite potrebe može izraditi i sam poslodavac, uz uvjet da ima odgovarajuća znanja i kadrovske uvjete, a mogu

ga izrađivati i fizičke ili pravne osobe kojima je Za-vod izdao ovlaštenje za obavljanje određenih poslova zaštite na radu, napominju iz Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.

Svaki poslodavac može i sam izraditi procjenu rizika za svoje potrebe bez posebnog ovlaštenja, no mora vo-diti brigu o tome da procjena bude izrađena u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika (NN 112/14), na-pominje Borivoj Žmegač iz Prevente d.o.o. To podra-zumijeva prije svega da se poštuje propisani postupak procjenjivanja rizika, a bitno je i da procjena odgovara postojećim rizicima na mjestu rada. Na kraju, kad se procjena izradi, vrlo je bitno da se ona učini dostupna radnicima na mjestu rada.

Važno je napomenuti da će se novčanom kaznom u iznosu od 30.000 kuna kazniti za prekršaj posloda-vac, pravna osoba, ako nema izrađenu procjenu rizika ili ako izrađena procjena rizika ne odgovara rizicima na mjestu rada ili nije dostupna radniku na mjestu rada, kao i to da će se za navedeni prekršaj kazniti novčanom kaznom u iznosu od 6.000 kuna odgovor-na osoba pravne osobe. Budući da je izrada procjene rizika izuzetno odgovoran posao, Borivoj Žmegač iz Prevente savjetuje da se izrada procjene rizika prepusti ovlaštenim osobama koje se time bave ili ako se već poslodavci odlučuju procjenu rizika izraditi sami, da pri tome koriste profesionalne programske aplikacije poput e-Procjene, Proriz i sl.

Zaštita od požara i izrada procjene ugroženostiRadi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara, građevine se razvr-stavaju rješenjem MUP-a u jednu od četiri propisane kategorije ugroženosti od požara. Vlasnici, odnosno korisnici građevina razvrstanih u prvu i drugu kate-goriju ugroženosti od požara, dužni su izraditi procje-nu ugroženosti od požara. Procjena ugroženosti od požara je dokument koji prema propisanom postupku utvrđuje razinu ugroženosti od požara i zaštitne mje-re. Procjenu ugroženosti, prema Žmegačevim riječima,

smiju izrađivati pravne osobe koje zapošljavaju osobu koja ima položen stručni ispit za voditelja tima za izra-du procjene ugroženosti od požara pri Ministarstvu unutarnjih poslova.

Sigurnost djelatnikaSigurnost djelatnika tvrtkama bi trebala biti na prvo-me mjestu, a u skladu s time svaki poslodavac dužan je izraditi i plan evakuacije i spašavanja za slučaj izvanrednog događaja, poput požara, eksplozije, po-tresa, terorističkog čina i sl. Planom evakuacije i spašavanja utvrđuje se organizacija, postupci i mje-re za organiziranje primjerenog načina evakuacije i spašavanja osoba i materijalnih dobara. Plan evakua-cije treba sadržavati detaljne procedure koje treba primijeniti prilikom evakuacije, a isto tako svaki po-

Zaštita na radu

Na temelju izrađene procjene rizika poslodavac je obvezan provoditi preventivne mjere kako bi osigurao bolju razinu zaštite na radu.

Sigurnost radnika na prvome mjestuTematiku zaštite na radu regulira Zakon o zaštiti na radu te niz Pravilnika. Sigurnost radnika te kvalitetno postavljen sustav zaštite na radu izuzetno je važan poduzetnicima koji implementiraju ove sustave u druge tvrtke, kao i poslodavcima koji ga primjenjuju.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Zavod za unapređivanje zaštite na radu vodi evidenciju ovlaštenja. Evidencijom ovlaštenja, koja su izdana ovlaštenim osobama za obavljanje poslova zaštite na radu, obuhvaćeni su OIB, naziv, adresa i sjedište ovlaštene osobe, datum podnošenja zahtjeva za ovlaštenjem, broj i datum rješenja kojim je izdano ovlaštenje te broj i datum rješenja o prestanku odnosno oduzimanju ovlaštenja, datum upisa ovlaštenja u evidenciju, datum prvog i drugog stručnog nadzora, vrste poslova koje ovlaštena osoba obavlja, broj Narodnih novina u kojim je objavljeno rješenje o ovlaštenju.

WebZNR aplikacijaTvrtka Linija koda d.o.o. razvila je aplikaciju WebZNR, kojoj je osnovna funkcija asisti-rati stručnjacima zaštite na radu i olakšati im poslovanje.

Glavna uloga aplikacije je: • praćenje rokova (o isteku uvjerenja, zaštitne opreme, liječničkih pregleda itd.),• automatsko popunjavanje obrazaca (ozljeda na radu, EK kartona i sl.),• generiranje izvještaja (koji se mogu grupirati i filtrirati prema vašim trenutačnim

potrebama),• stvaranje digitalne arhive (pohranjivanje dokumenata u obliku priloga uz zaposle-

nike, strojeve, radno mjesto itd.),• automatsko ažuriranje sa zakonskim propisima (vaša aplikacija uvijek će biti u

skladu s važećim propisima u Republici Hrvatskoj),• vođenje evidencije o teorijskom i praktičnom osposobljavanju,• omogućavanje prava pristupa samo određenim dijelovima aplikacije od strane

unutarnjih i vanjskih korisnika (npr. kontrolnih kuća i sl.),• omogućavanje dostupnosti svih podataka bez obzira na vrstu uređaja (PC, laptop,

tablet, smartphone), vrstu operativnog sustava (Windows, MAC, Linux) ili inter-netskih preglednika.

Više informacija možete dobiti na stranici aplikacije www.zastitanaradu.hr, a klikom na link 'Isprobajte na 30 dana', možete se registrirati te isprobati aplikaciju i sve nje-zine mogućnosti.

Evidencija ovlaštenja

4342 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Kapital

slodavac dužan je odrediti i radnike koji će provoditi evakuaciju, sve radnike upoznati s planom evakuacije i spašavanja te provesti praktičnu vježbu evakuacije i spašavanja jednom u dvije godine.

Najčešće ozljede na radnom mjestuPrava zaposlenika prilikom ozljeda na radu detaljno su utvrđena Pravilnikom HZZO-a o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, Pravilnik o izmjenama i dopunama objavljen u Narodnim novinama broj 78/15 stupio je na snagu 21. srpnja 2015. godine. Iz HZZO-a navode da je broj zaprimljenih prijava o ozljedi na radu u 2015. godini bio 16.228, od čega je do 31.03.2016. godine priznato 13.784.

U 2015. bilježi se 159 lakših ozljeda, 1.376 težih i 20 slučajeva smrtnog stradavanja radnika i osoba na radu. Pokazatelji ukazuju na povećanje broja dana privremene nesposobnosti za rad zbog ozljeda i pro-fesionalnih bolesti u 2015. u odnosu na prethodne dvije godine, te povećanje rashoda za zdravstvenu zaštitu i naknada za bolovanja. Prosječni dnevni izo-stanak u 2015. zbog ozljeda i profesionalnih bolesti bio je 2.747 radnika. Negativni trend iz proteklog razdoblja se nastavlja, s tendencijom određenog sta-gniranja ili rasta, pa je nužno djelovati na smanjenje tih pojava, smatraju u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu.

Preventivne mjere zaštite na raduSve mjere koje se kod poslodavca poduzimaju s ciljem sprječavanja i umanjenja rizika na radu smatraju se preventivnim mjerama, a kako bi te mjere bile što djelotvornije, važno je poštivanje hijerarhija mjera koja određuje da trebamo najprije težiti eliminaciji rizika, zatim zamjeni ne-opasnim ili manje opasnim, a potom idu tehničke mjere zaštite i na kraju osobna zaštita samih radni-ka. Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti, štetnosti i napora mora se definirati u procjeni rizika, mišljenja je Borivoj Žmegač. Na temelju izrađene procjene rizika, poslodavac je obavezan provoditi preventivne mjere kako bi osigurao bolju razinu zaštite na radu.

Radna odjeća, obuća i oprema za siguran radZa siguran rad potrebno je imati odgovarajuću radnu odjeću, obuću i ispravnu opremu. Pri nabavi zaštitne odjeće tvrtke prvenstveno trebaju napraviti procjenu opasnosti te za svako radno mjesto utvrdi-ti odgovarajući tip obuće, jer tvrtke često prilikom nabavke naručuju zaštitne cipele istoga tipa, čime se smanjuje udobnost obuće za radnika i povećava na-bavna cijena cipele. U Republici Hrvatskoj, kao i ostatku EU, obavezna je norma EN ISO 20345, koja definira osnovne i dodatne zahtjeve za zaštitne cipele za profesionalnu upotrebu, s oznakom S.

Zaštitne cipele opremljene su zaštitnom kapicom izrađenom za zaštitu od udaraca maksimalne snage 200 J i nagnječenja snage 15 kN. U varijantama cipele mogu biti S1 - obuća sa zaštitnom kapicom, S1P - s kapicom i tabanicom, S3 - zaštitnom kapicom, tabani-com i vodoodbojne. Prilikom odabira zaštitne obuće izuzetno je bitno voditi računa o udobnosti cipele, jer zaposlenici u njoj provode 8 i više sati te treba izbjega-vati zadovoljenje forme kupovinom najjeftinijih cipela u kojima je teško hodati i raditi, a Bogdan Momčilović iz tvrtke 3D Safety Adria d.o.o. preporučuje cipele ta-lijanskog proizvođača Lewer, kojeg je tvrtka 3D Safe-ty ekskluzivni zastupnik za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije. Zaštitne cipele Lewer proizvedene su u Italiji i odlikuje ih izuzetna udobnost, otpornost i čvrstoća uklopljena u poznati talijanski dizajn.

Za siguran rad potrebno je izvršiti ispitivanje radne opreme koju provode ovlaštene osobe na te-melju ovlaštenja u skladu s odredbama Pravilnika o ovlaštenima za obavljanje poslova zaštite na radu (NN 112/14). Da bi se dobilo takvo ovlaštenje, po-trebno je ispuniti odgovarajuće kadrovske i tehničke uvjete, odnosno imati određeni broj stručnih osoba u radnom odnosu i potrebnu mjernu i ispitnu opremu u vlasništvu. Radna se oprema, između ostalog, mora ispitivati periodički u rokovima koji ne mogu biti duži od tri godine (do sada je bilo 2 godine). Pregled i ispi-tivanje radne opreme odnosi se na radnu opremu koju čine strojevi i uređaji, postrojenja te sredstva za prije-nos i prijevoz tereta. Pri tome se misli na strojeve koji zahtijevaju upravljanje ili posluživanje od strane ru-kovatelja, uz izuzetak ručnih alata, napominje Žmegač.

Stručni ispit za stručnjaka zaštite na raduStručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je posloda-vac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova. Pravilnikom o osposobljavanju iz zaštite na radu i po-laganju stručnog ispita propisan je način i uvjet po-laganja ispita za stručnjaka zaštite na radu. Literatu-ra za polaganje ispita nije služeno propisana, a teme koje obuhvaća stručni ispit sadrže zakone i pravilni-

Negativni trend iz proteklog razdoblja

se nastavlja, s tendencijom

određenog stagniranja ili rasta ozljeda na radu, pa

je nužno djelovati na smanjenje istih.

Zaštita na radu

Središnji nacionalni informacijski sustav ZNR Data Collector uspostavlja se s ciljem integracije podataka vezanih za područje zaštite zdravlja na radu i zaštitu na radu u jedinstvenu bazu podataka, čime će se postići cjeloviti uvid u stanje, a time i potrebne mjere i aktivnosti kojima će se djelovati na unapređivanje zaštite na radu. Trenutno djeluje informacijski sustav u okviru HZZO-a, a u fazi testiranja je sustav ovog Zavoda. Nakon toga, pripremit će se II. faza projekta, koja uključuje objedinja-vanje podataka svih dionika u ovom području, navode iz Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.

ZNR Data Collector

4544 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

ke. Stručnjaci zaštite na radu dijele se na stručnjake I. stupnja i stručnjake II. stupnja, ovisno o tome polože li opći ili opći i posebni dio stručnog ispita. Polaganje stručnog ispita kandidat prijavljuje ministarstvu nadležnom za rad na obrascu OBRAZAC SIS-1, a na-kon položenog stručnog ispita dobiva se Uvjerenje.

E-usluge unutar zaštite na radu - što je sve moguće obaviti onlineOsim mnogobrojnih online edukacija namijenih zaštiti na radu, sve više tvrtaka orijentira se na usluge i pro-gramska rješenja iz područja zaštite na radu u obla-cima. Prednosti korištenja takvih rješenja je mnogo. Prema riječima Silvija Matanovića, direktora Abecede Zaštite d.o.o. za tehnička ispitivanja i analizu, pohrana i administriranje podataka uslugom ABCcloud svakom klijentu smanjuje troškove poslovanja te pruža veću razinu sigurnosti i to iz više razloga. Sva dokumen-tacija odmah se nakon izrade pregledava, razvrstava, skenira te stavlja u cloud, čime je osiguran veći nadzor nad dokumentacijom, veća brzina protoka dokumenta-cije te je praktično onemogućen gubitak iste (originali se čuvaju u sjedištu tvrtke).

Na isti se način postupa i u slučaju potrebe za zamje-nu postojeće ili dodavanje nove dokumentacije, npr. nakon zapošljavanja novih radnika, nakon provede-nih periodičnih ispitivanja instalacija, radne opre-me i sl. Uslugom ABCcloud dokumentacija je svim klijentima dostupna 0-24 te s bilo kojeg mjesta koje ima pristup Internetu, naravno, i putem mobilnih telefona. Rješenja koja su trenutno u ponudi odnose se prvenstveno na pohranu i administriranje podatci-ma klijenata u područjima zaštite na radu, zaštite od požara te zaštite okoliša, s naglaskom na individualni pristup svakom klijentu te svakom pojedinačnom za-

datku. Ova rješenja namijenjena su svim poslodavci-ma, no ipak s naglaskom na veće poslodavce te one koji posluju na više lokacija, bez obzira na broj zapo-slenih.

Program Sinarm (www.sinarm.net), koji pomaže u vođenju evidencija i obavljanju poslova iz područja zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša, do-stupan je u desktop i u cloud verziji aplikacije s jedna-kom funkcionalnošću.

Tvrtka Web IT d.o.o. cloud verziju Sinarma preporuča tvrtkama koje posluju na nekoliko lokacija, tvrtkama koje nisu odlučile ulagati u dodatnu kupovinu hardve-ra i licenci te su brigu oko servera i backupa podataka odlučile prepustiti vanjskoj tvrtki. Program Sinarm u cloud verziju omogućava pristup programu s različnih lokacija i uređaja (PC, Mac, tablet, smartphone), uz uvjet da uređaji imaju pristup Internetu.

Uz spomenute opcije u cijenu najma cloud verzije Si-narma uključena je i opcija održavanja, koja podrazu-mijeva nove verzije programa, nastale zbog zakonskih promjena ili usavršavanja programa.Na mrežnoj stranici Zavoda za unapređivanje zaštite na radu (www.zuznr.hr) može se posjetiti virtualni muzej zaštite na radu.

-E-muzej je u nastajanju, kontinuirano se nadopunjuje virtualnim izlošcima kako ne bismo zaboravili kakva je zaštita na radu bila nekad, a ujedno potaknuli i na njezino svakodnevno unapređivanje. Očekujemo da nam fotografije, razglednice, crteže, zvučne i video za-pise za e-muzej dostave svi oni koji raspolažu takvim sadržajima, pa je ovo ujedno i poziv na suradnju - na-vodi Snježana Štefok iz Zavoda.

Provođenje zakonske regulativeVelik broj obveza poslodavaca iz područja zaštite na radu proizlazi iz zakonskih propisa, a uz redovite i rigorozne inspekcijske nadzore poslodavcima je u in-teresu poštivati propisane odredbe. Veliku pomoć u provođenju zakonske regulative pružaju programska rješenja, posebice ona u oblaku, pogodna za većinu tvrtaka.

Za kraj, važno je naglasiti blisku suradnju i koor-dinaciju tvrtaka za zaštitu na radu sa Zavodom za unapređenje zaštite na radu na edukaciji poslodavaca prije provođenja inspekcijskog nadzora te unapređenju struke. Zajedno sa Zavodom, HUP je organizirao predstavljanje Vodiča za nadzor nad radom ovlaštenih osoba za više od stotinu zainteresiranih pružatelja usluga zaštite na radu. Ovo je izvrstan primjer gdje državna institucija prije inspekcije djeluje preven-tivno-edukativnim pristupom umjesto direktnim kažnjavanjem propusta.

Velik broj obveza poslodavaca iz područja ZNR

proizlazi iz zakonskih propisa, a uz

redovite i rigorozne inspekcijske nadzore

poslodavcima je u interesu poštivati

propisane odredbe.

Edukativni programi Zavoda za unapređivanje zaštite na raduRazvijajući edukativne programe s naglaskom na preventivnim mjerama, Zavod je pokrenuo niz projekata u području zaštite na radu za sve dobne skupine. Zavod organizira različite konferencije, radionice, okrugle stolove i seminare te promo-vira primjere dobre prakse. U lipnju 2016. kreće edukacija o izradi procjene rizika, te upravljanju stresom i smanjivanjem psihosocijalnih rizika na radu. Pripremaju i programe osposobljavanja za ovlaštenike poslodavca za zaštitu na radu, povjerenike radnika za zaštitu na radu, kao i za sve stručnjake zaštite na radu.

Uz to namjera im je uspostaviti sustav licenciranja stručnjaka zaštite na radu, budući da su isti osnovni nositelji aktivnosti. Zavod ima značajnu ulogu u promidžbi i pro-vedbi europskih kampanja koje organizira Europska agencija za zaštitu na radu (EU-OSHA), te je aktivno uključen u novu europsku kampanju „Zdrava mjesta rada za sve uzraste“ 2016.-2017., a član je i Europske mreže za obrazovanje i osposobljavanje iz zaštite na radu i zaštite zdravlja (ENETOSH), te kroz međunarodne projekte Europ-skog socijalnog fonda i program Erasmus+ razvija suradnju s različitim relevantnim institucijama.

Zaštita na radu

Hrvatsku se može opisati brojnim epitetima - ima najljepše more, prelijepe žene, najuspješnije sportaše, jedinstvene pri-rodne ljepote, ali definitivno nema najbolji obrazovni sustav. Današnji hrvatski obrazovni sustav nedotjerani je hibrid starog sustava i europski ustrojenog sustava. Kako to, nažalost, biva u gotovo svim područjima kada su u pitanju Hrvati, od Europe nismo preuzeli ono najbolje, niti smo to na adekvatan način prilagodili postojećem stanju. Napravili smo tek ono što se od nas tražilo, ne propitkujući, bez prirodne znatiželje i potrebe da postavimo pitanje - zašto je nešto tako kako nam kažu.I dok se tako tražimo već godinama i na mladim generacija-ma isprobavamo neuspjele eksperimente, ima i obrazovnih sustava koji dobivaju same pohvale. Među takvima je finski obrazovni sustav. A o tome što ga to razlikuje od hrvatskog, mogao bi se napisati cijeli članak, no, u tek nekoliko rečeni-ca valja izdvojiti da je osnovna premisa da svaki član društva ima nešto za doprinijeti i kroz obrazovanje mu to treba omo-gućiti. U Finskoj osnovna i srednja škola spojene su u jednu, pa nema navikavanja na nove prostore, nastavnike i kolege, i po nekoliko nastavnika predaje istovremeno, radi se na tome da se u školi stvori atmosfera povjerenja, učenja, ali i odmora. Srednjoškolsko obrazovanje počinje s 15 godina, a završava s 18, s tim da nema ocjena, a ispiti se polažu dva puta godišnje. Učenici koji to žele mogu upisati studij, koji je, valja istaknuti, besplatan za sve studente. Zgodna je pogodnost za studente i to što imaju slobodan pristup svim knjižnicama u zemlji, sve visokoškolske institucije im osiguravaju i besplatan Inter-

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Svijet ostaje na mladima, no što mi ostavljamo mladima? Zbog nepresušnih političkih prepucavanja kojih smo svjedoci svaki dan i života u prošlosti tako davnoj da gotovo i nema više onih koji su ju živjeli, kao društvo zaboravljamo na ogromnu odgovornost koju imamo prema svojoj djeci. Zbog loše preuzetih europskih smjernica stvorili smo hibridni obrazovni sustav s ogromnim nedostatcima, a posljedice lošeg usmjeravanja osjetit ćemo tek u trenutku kada naši današnji ‘bolonjci’ i naši današnji srednjoškolci postanu stup društva.

Može li obrazovni sustav odgovoritina potrebe tržišta rada?

Obrazovanje

Današnji hrvatski obrazovni sustav nedotjerani je hibrid starog sustava i europski ustrojenog sustava.

net, imaju besplatnu hranu, država se trudi osigurati škole u mjestu stanovanja, a kada to nije moguće, kao npr. u seoskim sredinama, tada osigurava besplatan prijevoz do škole. Važna je i činjenica da finski obrazovni sustav zahvaljuje svoj ogro-man uspjeh i izuzetno kvalitetnim učiteljima kojima je, među ostalim, osigurano da rade po četiri sata u učionici, a dva sata dnevno mogu potrošiti na svoje profesionalno usavršavanje. Treba li uopće povući paralelu s mogućnostima koje se pru-žaju hrvatskim učiteljima?Moglo bi se reći da je to u Finskoj moguće jer je bogatija ze-mlja od Hrvatske, međutim, treba se zapitati zašto je to tako i ne bi li trebalo obrnuti stvari pa reći da i jest bogata upravo zbog ovakvog pristupa.

Budućnost kurikularne reforme Kurikularna reforma jedna je od najvažnijih mjera kojom započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, na kojoj radi velik broj stručnjaka i radnih skupina. Cilj ove reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene. Podršku reformi obrazovanja građani su početkom lipnja iskazali na ulicama desetak hrvatskih i nekoliko gradova u inozemstvu. Protest nazvan ‘Hrvatska može bolje’ pokrenuo se nakon što je prvi čovjek reforme, Boris Jokić, zatražio razrješenje zbog političkih pritisaka, dok ministar obrazovanja Šuster napo-minje kako nastavak i provođenje reforme niti u jednom trenutku nisu bili upitni. U svakom slučaju, politizacija obrazovanja i ovog pitanja ne donosi nikome dugoročnu korist.

45www.mirakul.hr

4746 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Obrazovanje

46

Stipendije za prestižni američki MS studij Service Leadership and InnovationPostoje mnogobrojni studiji koji će vam pomoći da učvrstite postojeća i razvijete neka nova znanja, no pitanje je – koliko će njih pomoći da razmišljate izvan postojećih okvira? Ugledno američko sveučilište Roche-ster Institute of Technology na svojem zagrebačkom kampusu nudi upra-vo takav Master of Science studij Service Leadership and Innovation. Ne, to nije još jedan klasični napredni studij. Ovaj je „za one koji nisu usmjereni samo razvoju vlastite karijere, već cjelokupnom vlastitom razvoju. Studij je fantastičan jer, otvarajući neke nove vidike, mijenja način na koji razmišljaš.“ (Domagoj Pavlek, polaznik, generacija 2015.)

Riječ je o jedinom Master of Science studiju u Hrvatskoj. Od polaznika se, između ostalog, očekuje napredno znanje engleskog jezika. Program izvode američki profesori s matičnog kampusa RIT-a iz New Yorka, a namijenjen je onima koji žele steći napredna znanja i vještine u područjima inovacija, leadershipa i managementa. Tijekom studija polaznici dublje proučavaju različite aspekte ekonomije i managementa kao što su: strukturiranje or-ganizacije, vođenje (leadership), strateški management ljudskih potencija-la, customer relationship management i uvođenje inovativnosti. Studij je prilagođen zaposlenim osobama.

MS studij Service Leadership and Innovation:

• traje 21 mjesec

• obuhvaća 12 kolegija uključujući i završni rad

• provodi se putem online predavanja i predavanja u učionicama zagrebačkoga kampusa

• omogućuje odabir smjera u području Razvoja ljudskih resursa

• uključuje renomiranu američku diplomu po uspješnom završetku studija

„Budući studenti programa mogu očekivati da će naučiti kritički razmišljati o svojim radnim mjestima, metodama rješavanja hitnih problema i suočavanja s budućim izazovima. Osobe koje su motivirane, promišljene i u čijem je fokusu razvoj ljudi, timova i organizacija, najbolji su kandidati za ovaj studij”, govori dr. Torrence E. Sparkman, docent na matičnim kampusu sveučilišta RIT, koji na ovom studiju predaje kolegije vezane za razvoj ljudskih potencijala.

RIT Croatia dodjeljuje vrijedne stipendije za studijRIT Croatia otvara prijave za novu generaciju polaznika (2016.) i, kao i svake go-dine, dodjeljuje vrijedne stipendije. Više informacija o MS studiju, prijavi i stipen-dijama moguće je dobiti telefonom + 385 (0)1 643 9100, elektronskom poštom na ms@croatia.rit.edu ili putem web stranice www.croatia.rit.edu. Poslije završetka studija polaznici stječu međunarodno priznatu američku diplomu Master of Science u području Service Leadership and Innovation, koju izdaje RIT.

„Vjerujem u cjeloživotno učenje i obrazovanje i mislim da se jedino na taj način čovjek, i društvo u cjelini, može pravilno razvijati“, govori Branimir Trošić (po-laznik, generacija 2015.) i dodaje: „Ovo nije klasični studij i uz sve detalje i in-formacije koje sam dobio odabrao sam ga i vođen osjećajem da je baš za mene. Moram priznati da nisam očekivao širinu koju studij pruža; uz praktična znanja, ovaj studij nudi sasvim drugačiji pogled na poslovanje i budućnost.“

Obrazovanje u Hrvatskoj u brojkamaUspoređujući podatke Hrvatskog zavoda za statistiku iz pu-blikacije ‘Žene i muškarci u Hrvatskoj 2015.’, može se jed-nostavno zaključiti da su se u posljednjih pedesetak godina dogodile značajne promjene u razini obrazovanja, ali i to da se trenutno nalazimo u prijelomnom trenutku i da nemamo više vremena za gubljenje.Za usporedbu smo uzeli podatak o postotku visokoobrazo-vanih ljudi u općoj populaciji. Statistički podatci pokazuju da je u Hrvatskoj 2011. bilo 16,4% visokoobrazovanih građana, dok ih je 50 godina ranije bilo tek 1,8%. Postupno su se sma-njivale i spolne razlike pa je postotak žena u tom segmentu u moderno vrijeme izjednačen, čak u pojedinim godinama i ne-znatno veći od postotka muškaraca. Zanimljivo je, međutim, da je više nezaposlenih žena nego muškaraca, a isto tako da je prosječna plaća za isti posao manja za žene nego za muškarce u većini sektora.Govorimo li o brojkama, ne možemo ne spomenuti broj nezaposlenih u Hrvatskoj. Iz Hrvatskog zavoda za zapošlja-vanje doznajemo da je krajem travnja 2016. bilo registrira-no 254.591 nezaposlena osoba. Najviše nezaposlenih bilo je u sljedećim zanimanjima: prodavač/prodavačica (21.623), čistač/čistačica (18.065), administrativni službenik/admini-strativna službenica (11.283), ekonomski službenik/ekonom-ska službenica (7.465), radnik/radnica u održavanju (6.947), konobar/konobarica (4.874), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (4.825), kuhar/kuharica (4.507), pomoćni kuhar/po-moćna kuharica (3.789), diplomirani ekonomist/diplomirana ekonomistica (3.770). S obzirom na dobnu strukturu, osobe od 15 do 24 godine čine 15,9% nezaposlenih, od 25 do 34 godine 22,1%, od 35 do 44 godine 19,9%, od 45 do 54 godine 22,3% te 55 i više godina 19,8%.

Projekcije promjena na tržištu radaTop 10 najtraženijih zanimanja krajem travnja 2016. godine bila su: radnik/radnica u održavanju (2.151), prodavač/pro-davačica (1.992), konobar/konobarica (1.808), kuhar/kuharica (859), čistač/čistačica (811), vrtlarski radnik/vrtlarska radnica za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove (531), diplo-mirani ekonomist/diplomirana ekonomistica (480), medicin-ska sestra/medicinski tehničar (474), sobar/sobarica (467), čistač/čistačica ulica (428), doznajemo iz HZZ-a.Već za nekoliko godina, neka od ovih zanimanja mogla bi biti zamijenjena drugima. Za očekivati je da će se više tražiti oso-be sa specifičnim tehničkim znanjima, s obzirom na brzi ra-zvoj tehnologije, sve veću rasprostranjenost teleoperatera i sl. Već sada vlada potražnja za specifičnim programerskim zna-njima, ali i velika diferencijacija u ekonomskim i marketinš-kim vještinama. U skoroj budućnosti, sigurno ćemo razvijati znanja koja su puno uže specijalizirana od onih trenutno do-stupnih u okviru obrazovnog sustava. Pitanje je hoćemo li se na vrijeme pripremiti za izazove i promjene koje dolaze.

Odgovor obrazovnog sustava na potrebe tržišta radaTržište rada iz godine u godinu pokazuje određene konstante. Vrlo su slična zanimanja koja se najviše traže, ali i ona kojih najviše ima među nezaposlenima. Sama brojka nezaposlenih

donekle je umanjena u posljednje dvije do tri godine, i to, čini se, ne samo zbog dolaska ljeta i potrebe za turističkim radni-cima. No, valja uzeti u obzir i to da na ove podatke utječe i odlazak ljudi iz Hrvatske, koji je također u porastu posljed-njih godina. Može li obrazovni sustav odgovoriti na potrebe tržišta rada - sa stopostotnom točnošću ne, ali s velikom bi vjerojatnošću svakako mogao. Za to bi bila potrebna u prvom redu bolja suradnja između institucija unutar zemlje, osobito između HZZ-a i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, jer, naime, HZZ redovito daje preporuke prema kojima bi tre-balo korigirati upisne kvote. No, praksa pokazuje da se pre-poruke ne poštuju. Osim toga, puno bismo mogli naučiti su-rađujući s uspješnim susjednim zemljama, ali u prvom redu, moramo znati kamo idemo, odnosno, osmisliti strategiju.

Rastuća potreba za obrtničkim zanimanjimaDa strategija nije baš najbolje osmišljena, ili je se nitko ne pridržava, pokazuje i činjenica da se pojedina obrtnička za-nimanja gotovo više i ne upisuju, dok su za neka zanimanja upisne kvote i dalje izrazito visoke, a tržište rada nema potre-be za tim zanimanjima. Da budemo konkretni, za zanimanja poput zidara, mesara, podopolagača, dimnjačara, klesara čak se u potpunosti ukidaju programi u pojedinim mjestima u Hrvatskoj, dok u zanimanjima poput frizera, fotografa, eko-nomista i sl. vlada suficit na tržištu, a upisne se kvote već godinama ne smanjuju. Ovaj problem može se prevladati na način da se napokon počnu i pratiti preporuke HZZ-a, ali i da se razmišlja unaprijed jer se tržište rada brzo mijenja i dolaze nova zanimanja za koja također treba obrazovati mlade ljude. Drugi je način jako nepovoljan za Hrvatsku - računat ćemo na uvoznu radnu snagu, dok će naši frizeri, ekonomisti, foto-grafi i sl. najvjerojatnije otići iz Hrvatske jer ovdje neće biti posla za njih.

Kako upisati pravi fakultet 2016. - dilema za buduće studente i njihove roditeljeU kaosu obrazovnog sustava teško je donijeti odluku što stu-dirati. Dilema je to i za buduće studente i za njihove roditelje koji bi trebali ispravno usmjeriti djecu. Osim onoga što bi netko želio studirati, treba razmisliti i o tome kolika je za-pošljivost sa završenim zanimanjem, o kakvoj se vrsti posla radi, na koji način će taj posao utjecati kasnije na organizaciju života, koliko ostavlja vremena za obitelj itd. Kad se svi pluse-vi i minusi stave na papir, ostaje dilema pružaju li kvalitetnije znanje privatne škole ili državna sveučilišta. Sami su progra-mi podjednako bogati, no postoji razlika u pristupu učenju. Na državnim fakultetima generalno nedostaje orijentacije na praksu, a izrazito se puno polaže na opsežno teorijsko znanje koje u konačnici neće pripremiti mladog čovjeka na ono što ga u budućem zanimanju očekuje.

Privatne poslovne škole ili državni fakulteti prema ocjeni poslodavacaI dok su privatne škole najčešće modernije, rade po certifici-ranim inozemnim programima, više se orijentiraju na prak-tična znanja, državna sveučilišta se sporo i neadekvatno prila-gođavaju promjenama, što onima tehničke prirode, što onima

4948 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

ObrazovanjeObrazovanje

U skoroj budućnosti, razvijat ćemo znanja

koja su puno uže specijalizirana od

onih koja su trenutno dostupna u okviru

obrazovnog sustava.

koje im propisuje MZOS.Razgovarali smo sa Sanjom Petek Mujačić, izvršnom di-rektoricom reklamne agencije Bruketa&Žinić OM, i pitali dolaze li im bolji zaposlenici s državnih ili privatnih fakul-teta. Kako je objasnila, velik dio njihovih zaposlenika čine dizajneri, a za sada su na tom području, koliko joj je poznato, prisutni samo državni fakulteti. Kod zaposlenika koji su stu-dirali neki marketinški smjer, i ostalih, ne primjećuju neku posebnu razliku između onih koji su pohađali državni i pri-vatni fakultet. Ali primjećuju, primjerice, da praktikanti koji im stižu iz inozemstva imaju drugačiji pristup poslu, više su projektno orijentirani i analitičniji jer im je cijeli studij konci-piran oko rada na projektima. Sve u svemu, prema njihovom iskustvu, to kakav će netko biti zaposlenik zapravo manje ovisi o tipu studija kojeg je završio, već o karakteru osobe - je li osoba visoko motivirana i pokazuje li zanimanje za posao, zaključila je Sanja Petek Mujačić.

Programi visokih poslovnih škola za sljedeću godinuRaspitali smo se u nekoliko privatnih škola kakve novosti

pripremaju za jesen. Visoka poslovna škola PAR ove je go-dine proširila ponudu kvalitetnih verificiranih programa, te radi na jačanju Erasmus aktivnosti, ispričala nam je dekanica, doc.dr.sc. Gordana Nikolić, i u nastavku dodala da uz među-narodnu suradnju razvijaju i nove kurikulume, pa će sljedeća akademska godina proteći u tonu stvaranja novih programa i inoviranja postojećih, ali i jačanja njihove prepoznatljivo-sti kao modernog riječkog obrazovnog centra. Na početku 2017. slave 10 godina postojanja Poslovne akademije Rijeka, a jubilarni rođendan će obilježiti novim brandom Obrazov-ne grupacije PAR. Trenutno rade na razvoju novih studijskih programa u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne sa-mouprave. Novi kurikulumi zahtijevat će širok spektar ak-tivnosti, s obzirom na to da će uključivati i standardizaciju novih zanimanja koje traži tržište rada, ali i nova partnerstva, pa se intenzivno povezuju sa sektorom kreativnih industri-ja. U svakom slučaju, PAR nastavlja s tradicijom stvaranja relevantnih programa odgovaranjem na potrebe modernih studenata, ali i na potrebe zaposlenih u poslovnom sektoru.Don Hudspeth, predsjednik i dekan RIT-a Croatia, ispričao nam je kako je nadolazeća akademska godina važna za RIT jer slave 20 godina rada u Hrvatskoj. U tih 20 godina mno-go se toga dogodilo - gotovo 2.000 mladih pametnih ljudi obrazovalo se i diplomiralo na njihovim kampusima, otvorili su kampus i u Zagrebu, u skladu s planovima rastu i uvode nove studije na hrvatsko tržište. Uz postojeće preddiplomske stručne studije, otvorili su prijave za novu generaciju pola-znika jedinog Master of Science studija u Hrvatskoj (Service Leadership and Innovation) i, kao i svake godine, dodjeljuju vrijedne stipendije, pa dekan Hudspeth i ovim putem poziva sve zainteresirane da se prijave. Također, planiraju i uvođenje novih Master of Science programa, i to u područjima uprav-ljanja i informacijskih tehnologija. Konačno, s obzirom na to da važan fokus obrazovanja stavljaju na razvoj praktičnih znanja i vještina, i to kroz studij i program stručne prakse, u pregovorima su s nekim institucijama oko podrške i sponzor-stava projekata koje će njihovim studentima pružiti još bolje prilike u tom području.Poslovna škola Cotrugli je nedavno, potaknuta uspjehom pi-lot programa, uvela digitalnu transformaciju u MBA curri-culum, ispričala nam je izvršna direktorica, Lana Dojčinović Matovina. Uvođenjem ovog modula u program, namjera im je omogućiti polaznicima da steknu primjenjivo znanje u ra-zvoju digitalnih inovacija i kreiranju novih poslovnih modela i procesa unutar svoje kompanije, s naglaskom na poboljšanje iskustva kupca i klijenta, povećanja prodaje, smanjenja viško-va i pozitivnog utjecaja na krajnji rezultat. Modul će voditi njihov predavač Manuel A. Alonso Coto, vrhunski stručnjak koji dolazi s IE poslovne škole, gdje je ujedno direktor za inovacije. Vjeruju da će uvođenjem ovog modula omogućiti njihovim polaznicima da se pripreme za zanimanje koje će biti sve traženije, a to je CDO (Chief Digital Officer). Poslov-ni sektor je to prepoznao, zato ne čudi da su na pokaznom modulu okupili oko 100 kandidata. Svi oni ujedno su i re-prezentativni uzorak profila njihovih polaznika - predstav-nici srednjeg, višeg i visokog managementa, s prosječno 12 godina radnog iskustva.

Najbrži put do znanja željenog jezika - Berlitz Total Immersion® Učenje jezika na najučinkovitiji način: intenzivno, s prilagođenim programom i sa sjajnim napretkom u učenju od samog početka. Za sve koji ne žele gubiti vrijeme da bi došli do željenog jezičnog cilja, Berlitz To-tal Immersion® i Individualna podu-ka pružaju savršeno rješenje.

Berlitz Total Immersion®

Pojedinačna poduka u svom najintenzivnijem obliku. S Berlitz Total Immersion® progra-mom, polaznik tečaja govori i sluša isključivo ciljani jezik čitav dan. Ovaj oblik jezične po-duke dopušta Vam da u samo 2 do 3 tjedna steknete razumijevanje i sposobnost korištenja novog jezika sa sigurnošću. Na taj ćete način moći samopouzdano riješiti većinu profesio-nalnih i privatnih situacija na svom odabranom jeziku.

Program:• Maksimalan intenzitet učenja kroz 12 lekcija na dan• Sadržajno prilagođena individualna poduka s fokusom na verbalne vještine• Poboljšanje tečnosti kroz serije brzih pitanja i odgovora• Poslovni ručak s jezičnim instruktorom

Bez premca - Berlitz Već više od jednog stoljeća, garancija uspjeha u učenju jezika je Berlitz metoda®. Više od 138 godina iskustva. Više od 550 centara u više od 70 država. Više od 300.000 zadovoljnih klijenata diljem svijeta svake godine.• Vrhunski instruktori• Berlitz metoda®

• Inovativni materijali za poduku• Profesionalne Korporativne usluge

5150 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Upisom na Internet marketing Akademiju polaznici imaju priliku kroz

deset modula, optimalno raspoređenih

tijekom godine, naučiti sve najnovije tehnike

i alate za digitalno poslovanje i oglašavanje,

upoznati vodeće hrvatske stručnjake

iz područja digitalnog marketinga te

razmijeniti kvalitetna iskustva s drugim

polaznicima koji u pravilu dolaze iz vodećih

hrvatskih tvrtaka koje imaju iznimno visoka

očekivanja od učinkovitosti marketing

aktivnosti i prodaje putem Interneta.

Svi predavači na edukacijskom programu

Voditelj projekata za EU fondove posjeduju

višegodišnja iskustva u pripremi i provedbi

projekata sufinanciranih iz EU fondova. Praktičnim

primjerima iz vlastitih projekata predavači će

polaznicima prenijeti svoja iskustva, i ukazati na

probleme i greške koje se pojavljuju u pripremi

projektne dokumentacije i provođenju projekata.

Dodatne edukacije nisu samo potreba, već i nužnost, kako biste pratili aktualnosti u svojoj struci i bili konkurentni, ne samo lokalno, nego i na globalnoj razini.

Centar znanja za specijalističko usavršavanje i razvoj kompetencija

Polaznici će tijekom Prodajne Akademije intenzivno raditi na

osobnom rastu i razvoju, naučit će

upravljati svojim vremenom, stresom,

kako biti učinkovitiji te kako koristiti

emocionalnu inteligenciju u prodaji, ali

i kako primijeniti napredne NLP vještine

i tehnike. Sva predavanja obogaćena su

praktičnim primjerima i pripremljenim

vježbama, a posebna će pažnja biti

posvećena individualiziranom rješavanju

konkretnih prodajnih primjera polaznika.

Mjesto održavanja predavanja i radionica: ZAgrEb

Više informacija o navedenim seminarima i programima možete pogledati na www.mirakul.hr

PrIJAVE I KONTAKT:Mirakul d.o.o.tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 95e-mail: edukacija@mirakul.hr

Prijavite se do 31. kolovoza 2016. i ostvarite DODATAN POPUST OD 15% na sve Mirakul Akademije!

MODUL 1: Integrirana marketinška komunikacija na InternetuMODUL 2: Internet marketingMODUL 3: Upravljanje web projektima i prodaja putem InternetaMODUL 4: SMM - Marketing na društvenim mrežamaMODUL 5: Google AdWords - osnovni modulMODUL 6: Google AdWords - napredni modulMODUL 7: SEO - Optimizacija web stranica za tražiliceMODUL 8: Google Analytics - analiza uspješnosti web sjedištaMODUL 9 - IZBORNI: Mobilni marketingMODUL 10 - IZBORNI: Online odnosi s javnošću i krizno komuniciranje

MODUL 1: Prodajne vještine - od osnovnih načela do zaključivanja prodajeMODUL 2: Napredne prodajne vještineMODUL 3: Poslovna komunikacija i bontonMODUL 4: Vještine prodajne prezentacijeMODUL 5: Pregovaranje u prodajiMODUL 6: NLP u prodajiMODUL 7: Efikasno upravljanje i organizacijske vještineMODUL 8: Strateško upravljanje prodajomMODUL 9 - IZBORNI: Organizacija i vođenje poslovnih sastanakaMODUL 10 - IZBORNI: Kontroling prodaje i ključnih kupaca

MODUL 1: EU kohezijska politika, strukturni fondovi i Kohezijski fond te programi zajedniceMODUL 2: Upravljanje projektnim ciklusom - priprema EU projekata za prijavu na natječajeMODUL 3: Evaluacija i provedba EU projekta

INTErNET mArKETINg AKADEmIJAZnanjem do uspješnog upravljanja web projektima i oglašavanja na Internetu

PrODAJNA AKADEmIJAPovećajte prodajnu učinkovitost i usavršite pregovaračke te komunikacijske vještine

VODITELJ PrOJEKATA ZA EU FONDOVENaučite upravljati projektnim ciklusom i pripremati EU projekte

Community manager Akademija svojim će polaznicima

otvoriti vrata u svijet društvenih mreža objašnjavanjem

svih zakonitosti koje vladaju na ovim relativno novim

platformama, otkrivanjem tajni zanata kako bi po isteku

Akademije mogli maksimizirati svoje marketinške i PR

aktivnosti, bilo da će samostalno obavljati te zadatke ili

će ih provoditi u suradnji s profesionalcima zaposlenim u

agencijama specijaliziranim za ovu djelatnost.

MODUL 1: SMM - Marketing na društvenim mrežamaMODUL 2: Strategija nastupa na društvenim mrežamaMODUL 3: Napredno korištenje društvenih mreža

COmmUNITy mANAgEr AKADEmIJAPostanite stručnjak za promociju i prodaju putem društvenih mreža

Ove jeseni upisuje se prva generacija polaznika

Financijske Akademije koja će sa svojim

programom započeti u listopadu.

Sve detalje ovog programa zatražite upitom na

edukacija@mirakul.hr.

Svi moduli u sklopu mirakul Akademija omogućuju polaznicima trenutnu primjenu stečenih znanja, zahvaljujući brojnim praktičnim i aktualnim primjerima koji će biti obrađeni u okviru problemske i interaktivne nastave.

NOVO U PONUDI!

MODUL 1: Analiza financijskih izvještajaMODUL 2: Procjena vrijednosti poduzećaMODUL 3: Računovodstvene manipulacije MODUL 4: Novčani tok i liječenje nelikvidnostiMODUL 5: Financiranje poslovnog ciklusa MODUL 6: Izrada investicijske studije te planiranje i ocjena isplativosti investicije MODUL 7: Upravljanje financijskim rizicimaMODUL 8: Kontroling u funkciji poslovne uspješnosti

FINANCIJSKA AKADEmIJAPostanite stručnjak za upravljanje financijama i steknite napredna analitička znanja

Hr Akademija u organizaciji

Mirakul Edukacijskog centra

osmišljena je kako bi potaknula

sustavni pristup managementu

ljudskih potencijala u

procesnom i praktičnom

kontekstu te kako bi se ohrabrilo

korištenje najboljih hrvatskih,

ali i svjetskih HR praksi.

MODUL 1: Strateško upravljanje ljudskim resursimaMODUL 2: Analiza radnog mjesta, selekcija i integracija zaposlenikaMODUL 3: Model praćenja radne uspješnosti - Performance AppraisalMODUL 4: Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenikaMODUL 5: Upravljanje talentima - Talent ManagementMODUL 6: Organizacijski sustav motiviranja i nagrađivanja - Reward managementMODUL 7: Transformacija kompanije - reorganizacija i programi restrukturiranja

Hr AKADEmIJANaučite primjenjivati suvremene koncepte upravljanja ljudskim potencijalima

5352 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

U očekivanju Strategije drvno-prerađivačke industrijeTijekom ožujka ove godine zabilježen je rast industrijske proizvodnje namještaja od 17,8%, a sektor prerade drva povećao se za 9,2% u odnosu na ožujak 2015. godine. Vrijednost godišnjeg izvoza sektora je 1,1 milijardu eura, a oko 70% prihoda ostvaruje se u inozemstvu, istaknuto je na 13. Drvno-tehnološkoj konferenciji. Glavna tema konferencije odnosila se na pozicije šumarstva i prerade drva u novim politikama Vlade s poveznicama na EU politike, a posebno na novi paket kružne ekonomije koji uvažava prednosti industrija baziranih na šumi, što je prilika za veće korištenje EU.

Unatoč postojanju solidnih sirovinskih resursa i neosporno velikoj tradiciji, postoji ogromno nezadovoljstvo postojećim stanjem u sektoru, prije svega zbog izostanka državne stra-tegije upravljanja ovim ključnim resursom i izostankom odgovarajuće potpore za sve tvrtke koje djeluju u ovoj grani gospodarstva.

-S obzirom na to da je domaća drvna industrija najvažniji partner Hrvatskih šuma d.o.o., i da je naš cilj da ta industrija bude snažna i konjunkturna, prepoznatljiva kako na našem, tako i na stranom tržištu, te da proizvodi što veću dodanu vrijednost i otvara radna mjesta, Hrvatske šume provele su jedan od mehanizama zaštite domaćih drvoprerađivačkih tvrtaka i potpisale s njima višegodišnje ugovore. Time smo osigurali da se najveći dio sirovine prodaje na domaćem tržištu. Kao državna tvrtka nemamo samo odgovornost u gospodarskom, nego i u socijalnom smislu, s obzirom na to da smo prisutni kao poslodavac u svim ruralnim krajevima Hrvatske. Osim samog mehanizma višegodišnjih ugovora, Hrvatske šume uvele su i rabate za tvrtke čiji su proizvodi većeg stupnja finalne obrade, odnosno sustav 'veći stupanj završenosti proizvoda-veći rabat' - naglašavaju iz Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma.S njihovoga gledišta, drvna industrija može se i treba razvi-jati na način da poveća stupanj obrade i dorade drvne sirovi-ne, donosno finalizacije proizvodnje. -Ono što identificiramo kao osnovni problem vezan za drvnu sirovinu u Hrvatskoj je što godišnji etat trupaca (dopuštena, odnosno propisana sječa) iznosi oko 2.200.000 m³, a instaliranih pilanskih kapaciteta ima preko 5.000.000 m³. Hrvatske šume d.o.o. državnim šumama gospodare na održiv i odgovoran način te ne mogu niti smiju sjeći više od propisanog etata. Da bi svi pilanski kapaciteti radili pu-nim kapacitetom, nužan je uvoz trupaca, do kojeg ne dolazi iz vjerojatnog razloga što su cijene trupaca u Hrvatskoj niže od cijena u susjednim državama, pa svi žele kupovati putem ugovora od Hrvatskih šuma - navode.-Naravno da svi drvoprerađivači samim time što nisu u po-voljnijem položaju ne mogu biti i zadovoljni, ali uveden je red, držimo se pravila, a kada se svi ili većina dogovori da se pravila trebaju mijenjati, tada ćemo ta pravila i promijeniti. Sada je prošlo već dosta vremena od primjene ovakvog mo-

dela rada i vrijeme je da se napravi kratka revizija, pa da se pristupi i promjeni pravila ako se prepoznaju neke anomalije - zaključuju iz Hrvatskih šuma.

-Zbog izostanka državne strategije koja bi prepoznala go-spodarske, socijalne i demografske učinke ove industrije, godinama se prati niz negativnih procesa. Iako činimo 10% ukupnog izvoza, to se u javnim politikama ne prepoznaje,

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Graditeljstvo Drvna industrija

Unatoč postojanju solidnih sirovinskih resursa i neosporno velikoj tradiciji, postoji ogromno nezadovoljstvo postojećim stanjem u sektoru.

Trendovi u drvnoj industriji i proizvodnji namještaja-Trendovi u proizvodnji namještaja prate zahtjeve s tržišta koje se u proteklih desetak godina izuzetno dinamiziralo. Tržište namještaja sve više poprima karakteristike modnog (fashion) tržišta, s brzim promjenama trendova. Moderne kupce više ne zadovoljava samo funkcional-nost i kvaliteta namještaja, već žele namještaj kojim mogu izraziti vlastitu osobnost, ali koji im ujedno daje i trajnu mogućnost osvježavanja životnog prostora izmjenama pojedinih komada namještaja. Da bi udovoljila zahtjevima tržišta, uspješna proizvodnja namještaja danas mora biti izuzetno fleksibilna i spremna ponuditi mnoštvo mogućnosti kupcu uz zadržavanje efika-snosti i kvalitete - kaže Vedran Dujmović, direktor marketinga Prima Grupe.Najveći trend u drvnoj industriji je ekološka proizvodnja. Težnja je svakog čovjeka usmjerenost na proizvode koji štite njegovo zdravlje i okoliš. Osim toga, na svjetskom tržištu popularni su funkcionalni, modularni proizvodi ravnih i jednostavnih linija, s naglaskom na eleganciju. -U svemu tome najvažnija je kvaliteta, počevši od same sirovine, gdje se ističe bogatstvo drvne industrije kroz proizvodnju od drveta slavonskog hrasta i bukve, potom u završnoj obradi drva korištenje lanenog ulja, voska, te ostalih materijala koji su u skladu s najvišim europskim stan-dardima za zaštitu okoliša - navodi Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave tvrtke Spin Valis.

Prema riječima predsjednika Uprave Spačve, Darija Puljiza, drvna industrija bi se mogla složiti u nekoliko određenih sekcija. -Prva je na temelju vrste drveta koju pretežno prerađuje poje-dina firma (npr. bukva, hrast ili crnogorične vrste), zatim po proizvodu koji proizvodi (npr. podove, namještaj, prozore, vrata, drvene konstrukcije), a treba uzeti u obzir i pilane koje rade samo primarnu preradu drveta, a na kraju bih spomenuo i drvne industrijske kombinate koji rade više vrsta proizvoda. Ono što se provlači kroz sve nabrojano te bi se moglo nazvati tren-dom je posebna pažnja koja se posvećuje svim dijelovima proizvodnje, u smislu što boljeg iskorištenja sirovine u proizvodnji, usvajanje najboljih tehničkih rješenja i primjene najbolje tehnologije. Sve to bez ljudi koji stručno i kreativno vode procese malo vrijedi, a kako je danas, zahvaljujući informatizaciji, nikad lakše i jeftinije doći do znanja, odvija se njegovo dinamično usvajanje i primjena. Svakako bih spomenuo trend postizanja proizvodnjom nekadašnjeg 'drvnog otpada' koji sada postaje sirovina za druge proizvode - briket i pelet. Drvna industrija koja je usvojila proizvodnju peleta i briketa ušla je u područje energetike - pojašnjava Puljiz.

Službeno otvorenje najdužeg željezničkog tunela na svijetu održano je 1. lipnja. Ključnu ulogu u uspješnoj izgradnji jednog od europskih najvažnijih infrastruktur-nih projekata odigrala je Sika sa svojom tehnologijom i stručnošću u izgradnji mega projekata. Neizmjerno viso-ki zahtjevi kvalitete ispunjeni su upotrebom Sika trajnih rješenja za hidroizolaciju, vatro-otpornu zaštitu, premaze te za proizvodnju betona i mlaznog betona.Baza Gotthard tunela u Švicarskoj duga je čak 57 km te predstavlja novitet i izvanredno postignuće u izgradnji tu-nela. To je najdulji željeznički tunel na svijetu, koji se gra-dio 17 godina i koštao je 11 milijardi eura. Tunel Gotthard prolazi kroz jedan od najviših alpskih masiva i proteže se oko 2.000 metara ispod vrhova planina, a i na svojoj najvišoj točki, još uvijek je samo oko 550 metara iznad razine mora. Novi željeznički dio skratit će vrijeme puto-vanja za teretne i moderne vlakove na relaciji od Züricha do Milana za oko jedan sat. Putnički vlak tunelom će vo-ziti samo 20-ak minuta, a brzina će mu iznositi 250 km/h.

Pouzdanost i dugovječnost izgrađena Sika znanjem i tehnologijomSika tehnologija idealna je za ovaj poduhvat jer je investi-tor zahtijevao iznimno dug vijek trajanja, tijekom kojeg neće biti potrebno značajnije održavanje betona i sustava hidroizolacije. Tijekom razrade projektnog elaborata, Sika je u potpunosti ispunila sve visoke standarde i najstrože

Najsuvremenija Sika tehnologija u Gotthard tunelu - Sika sudjelovala u podvigu stoljećaBaza Gotthard tunela u Švicarskoj duga je čak 57 km te predstavlja novitet i izvanredno postignuće u izgradnji tunela. To je najdulji željeznički tunel na svijetu, koji se gradio 17 godina i koštao je 11 milijardi eura. Ključnu ulogu u uspješnoj izgradnji jednog od europskih najvažnijih infrastrukturnih projekata odigrala je Sika sa svojom tehnologijom i stručnošću u izgradnji mega projekata.

Sika tehnologija idealna je za ovaj

poduhvat jer je investitor zahtijevao

iznimno dug vijek trajanja, tijekom kojeg

neće biti potrebno značajnije održavanje

betona i sustava hidroizolacije.

zahtjeve. Novo-razvijeni proizvodi podvrgnuti su rigo-roznim praktičnim ispitivanjima u službenim laboratori-jima, prije masovne proizvodnje i primjene. Mlazni beton visoke vrijednosti, koji se koristio za potporu tunelskog iskopa, služio je kao podloga za Sikaplan® i Sarnafil® vo-donepropusne membrane. Zatim je izvedena betonska obloga sa Sika dodatcima za betone, kako bi se postigao visok stupanj preciznosti potreban za geometriju površine tunela.

Milenijski projekt za Sika-uI za Sika-u Gotthard projekt predstavlja značajan rekord u svakom smislu. Od početka inicijalnih ispitivanja 1992. godine, Sika zaposlenici odradili su više od 210.000 sati na ovom jedinstvenom projektu. Oko 20.000 tona dodata-ka za betone korišteno je za radove betoniranja. Tunel je izoliran s 3,3 milijuna m² Sikaplan® i Sarnafil® membra-na - otprilike veličine 330 nogometnih igrališta. Ukupno je na gradilište dovezeno oko 40.000 tona različitih Sika proizvoda, što je ekvivalent 1.700 teretnih vagona.

Sika - profil tvrtkeSika, sa sjedištem u Baaru, Švicarska, multinacionalna je tvrtka specijalizirana za tržište građevinske kemije. Vodeći je proizvođač materijala za brtvljenje, lijepljenje, hidroizolacije, ojačanja i zaštitu nosivih konstrukcija u građevinarstvu (visokogradnja i niskogradnja) i industriji (proizvodnja vozila, građevinskih elemenata i opreme).Proizvodnu liniju Sika-e čine visokokvalitetni dodatci za betone, specijalni mortovi, brtvila i ljepila, materijali i su-stavi za konstrukcijska ojačanja, industrijski podovi i hi-droizolacijske membrane.

Poduzeće Sika Croatia d.o.o. osnovano je 1999. godi-ne kao tvrtka kćer švicarskog koncerna Sika, iako su proizvodi Sika prisutni na ovim prostorima još od sredine 20. stoljeća. Važno je istaknuti da je i na lokalnoj razini Sika značajno zastupljena na velikim privatnim i javnim projektima, kao npr. izgradnji zračnih luka u Zagrebu i Dubrovniku.Podružnice Sika-e posluju u 94 zemlje svijeta, riječ je o više od 170 tvornica i oko 17.000 zaposlenih, koji omogućuju Sika-i direktan kontakt s kupcima i jamče uspješnu poslovnu suradnju. Sika je 2015. ostvarila godišnji promet od 5,49 milijardi CHF.

5554 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

tako da se u sektoru prati: niska produktivnost rada, podin-vestiranost, nezadovoljavajuća razina dodane vrijednosti proizvoda, slab dizajn, niske plaće zaposlenika. Pratimo rast prihoda i uposlenih u primarnom sektoru, dok u finalnom dijelu imamo negativne pokazatelje. U energetskom dijelu također je vrlo loše stanje, jer su kogeneracije na biomasu dobile svega 120 MW, od čega su 70% špekulanti koji ne-maju veze s drvnom industrijom. Kako je moguće da imamo u vjetroelektranama kvotu 750 MW, a u biomasi 120MW? Dakle, problema ima jako puno, ali još je više šansi koje ova industrija može pružiti Hrvatskoj u ekonomskom opo-ravku i zapošljavanju - smatra dr. Ivić Pašalić, predsjednik nadzornog odbora Mundus Viridisa, izabran za predsjednika Udruženja drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospo-darske komore, za razdoblje od 2016. do 2020. godine.-Država se najčešće bavi sama sobom. Već dugi niz godina nitko ozbiljno ne razgovara o ovoj industriji, reklo bi se da nismo 'in'. Nasuprot tom stavu, u EU je ova industrija vrlo zanimljiva zbog niza politika koje su vezane na industrije koje su bazirane na šumi. Ova je Vlada nakon ipak poka-zala određeni interes za stanje u sektoru. Mi smatramo da najbolje znamo što trebamo učiniti da ovaj sektor još više radi i zapošljava, tako da želimo biti partner Vladi u izradi državne strategije za naš sektor - zaključuje Pašalić.

Što donosi proizvodnja i primjena peleta i briketa drvnoj in-dustriji, a što društvu?Puljiz smatra kako drvnoj industriji donosi novi sektor proizvodnje na već kupljenoj sirovini i novu konkurentnost. Također, donosi stabilnost i priliku za nova ulaganja, razvoj te samim time i nova radna mjesta. Društvu donosi jednu stvarnu priliku za kvalitetniji regionalni i ruralni razvoj, te zaustavljanje iseljavanja jer se najveći dio dobavljanja sirovine i proizvodnje odvija na ruralnom području. Takva proizvodnja stvara radna mjesta te pozitivno utječe na na-talitet i demografsku obnovu tih prostora. S ekološkog aspekta, ti su energenti i do 40% ekonomičniji, te su za

razliku od fosilnih goriva i CO2 neutralni. -Jedna tona stabla za vrijeme svog razvoja veže 50% CO2 i kada se energetski ta tona iskoristi, ista se količina CO2 vra-ti u atmosferu, ali uz proizvodnju jedne tone kisika, kao 'nusproizvoda'. I nakon što se iskoristi sirovina za sve ove nabrojane dijelove proizvodnje, ostaje još jedan dio drvnog ostatka u drvnoj industriji koji je donedavno bio i ekološki problem, drvna kora, i dio nečistog drvnog ostatka. Najnoviji je trend da se taj dio iskorištava u kogeneracija-ma prilagođenog ložišta visokog stupnja iskorištavanjem za kombiniranu proizvodnju električne energije i topline koja se maksimalno konzumira u proizvodnim procesima s neutralnim utjecajem na okolinu. Kogeneracije su uvijek u povijesti bile temelj razvoja određene firme i okruženja. Spomenuo bih primjer iz povijesti kada je Jan Bata gradio tvornicu obuće, današnje Borovo.

Gradnjom kogeneracije, Bata je proizvodio električnu energiju, i kao nusproizvod toplinsku energiju. Racional-nom upotrebom te električne energije stvorio je uvjete za razvoj poduzeća koje je imalo 18.000 zaposlenih, a toplinska energija korištena je za grijanje stanova i zajedničkih pro-stora. Time je na iznimno ekonomičan način i prije Drugog svjetskog rata osigurao standard koji je i danas mnogima poželjan. Svakako bih ovim trendovima iz sfere proizvodnje dodao trendove koji se bave dizajnom i ekologijom. Rela-tivno smo mala drvna industrija koja nema niti proizvodnih kapaciteta, a onda niti drugih da zadovoljimo potrebe nekog velikog tržišta. Međutim, imamo tržišne niše u kojima uspješno djelujemo i razvijamo se - zaključuje Puljiz. Poslovni skup, održan u Komori Zagreb krajem svibnja, oku-pio je pedesetak predstavnika talijanskih tvrtaka koje posluju u Hrvatskoj, a vlasnik talijanske Florian grupe, Elvio Florian, najavio je na novi investicijski plan te grupe za Hrvatsku, prema kojemu će u Vukovar uložiti 25 milijuna eura - u novu tvornicu parketa, postrojenje kogeneracije i proizvodn-ju peleta, gdje će zaposliti oko 500 novih ljudi te manje tvrt-ke iz drvnog sektora kao kooperante. Florian je naglasio kako želi da male pilane i druge tvrtke koje se bave drvetom rade za njih, a oni im jamče konkurentnost proizvoda jer su pri-sutni na brojnim tržištima u svijetu, a i u Hrvatskoj gotovo svake godine ostvaruju rast prihoda od skoro 8%. Za ovu je godinu najavio još i investicije u Lipovljanima te Ludbregu, vrijedne više od 15 milijuna eura.

Izvoznici iz sektora drvne industrije-O važnosti drvne industrije govori se s potpunim pravom, budući da se radi o 10% ukupnog izvoza Hrvatske. Prima gru-pa trenutno izvozi 30% svoje proizvodnje, pri čemu je bitno istaknuti da nam izvoz već godinama raste dvoznamenkastim stopama. Izvoz nam je jedna od glavnih strateških odredni-ca dugoročnog razvoja kompanije, a ulaskom Hrvatske u EU dobili smo priliku ravnopravnog ulaska na tržište vrijedno go-tovo 100 milijardi eura. Takvu priliku sasvim sigurno nećemo propustiti - naglašava Vedran Dujmović.S obzirom na to da je tržište Republike Hrvatske malo i zbog niske kupovne moći potencijalnih kupaca, Spin Valis

Kogeneracije su uvijek u povijesti

bile temelj razvoja određene firme i

okruženja.

Drvna industrija Hrvatske i ostala industrija temeljena na šumi zapošljava oko 50.000 ljudi, izvoz je oko 1,2 milijarde eura i znatno je veći od uvoza.

Drvna industrija

Spačva - sinonim kvalitete u drvnoj industrijiSpačva svojim kupcima nudi proizvode koji kvalitetom garantiraju izdržljivost i dugotrajnost. Dugogodišnja proizvodnja parketa, vrata i seljačkih podova svojom tradicijom oslikava desetljeća povjerenja koje im kupci svakodnevno pružaju. Spačva masivni drveni podovi – poznati po svojoj snazi, otpornosti i trajnosti – najpoželjniji su izbor među podovima jer se svojom prirodnom lje-potom, jedinstvenim karakterom i toplim tonovima izvrsno uklapaju u bilo koji prostor.Prateći trendove uređenja interijera i smjer u kojem se globalno tržište kreće, odlučili su, uz klasičnu liniju sobnih vrata, unijeti i novu, dizajnom moderniju, ali svojom masivnošću i načinom izrade i dalje iznimno kvalitetnu liniju novih sobnih vrata. Spačva je i prvi hrvatski proizvođač bioenergenata (peleta i brike-ta), koji je za taj dio asortimana dobio znak Hrvatska kvaliteta, što uz FSC, ISO i ENplus certifikate samo potvrđuje posvećenost proizvodnji vrhunskih krajnjih proizvoda s naglaskom na zaokružen ekološki proizvodni proces, gdje svaki pojedini dio trupca ima svoju svrhu. Ponudu pogledajte na www.spacva.hr.

d.d. tradicionalno je okrenut izvozu na europsko i svjetsko tržište. To tržište je zahtjevno, postoji veliko rivalstvo među konkurencijom, a najveći pritisak postojećih kupaca je u rokovima isporuke, cijeni i visokoj kvaliteti. -To nas na stalno ulaganje u tehnologiju, ljude i same proizvode, u istraživanje i razvoj te inovacije. Naša niša na europskom i globalnom tržištu je prodaja namještaja iz ma-siva, i to pretvaranjem komparativne prednosti blizine EU tržišta, kvalitetne sirovine te memorije znanja u konku-rentnu prednost. Fleksibilnost, spremnost na male serije i brzina dostave do krajnjeg kupca aduti su koji čine našu prednost - smatra Jelčić.-Drvna industrija Hrvatske i ostala industrija temeljena na šumi zapošljava oko 50.000 ljudi, izvoz je oko 1,2 mi-lijarde eura i znatno je veći od uvoza - navodi Puljiz, te nastavlja: -Spačva izvozi 70% od 165 milijuna ukupne prodaje, i to isključivo finalnih proizvoda koji se sastoje od ulaznih i sobnih vrata, seljačkog poda, parketa, furnira itd. Kao primjer želio bih navesti da vrijednost jednog kamiona hrastovih ulaznih vrata za francusko tržište iznosi 130.000 eura, što je jedan je od najskupljih pošiljki drvne industrije Hrvatske. Također, neki naši poslovni partneri u Hrvatskoj u svoj proizvod ugrađuju i neke dijelove naše proizvodnje, tako da možemo reći da smo 90% ovisni o izvozu.

Strategija drvno-prerađivačke industrije-Dok ovo čitate, trebala bi biti gotova Strategija drvno-

prerađivačke industrije koju je radilo naše udruženje. Naš prijedlog ima jasan pogled industrije, kakvo je stanje i kakve šanse daje ova industrija ukupnom gospodarskom oporavku - najavljuje Ivić Pašalić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK.Strategija treba sadržavati čitav niz realnih pogleda i prijedloga, a u nastavku su samo neke:1. Zabraniti ili ograničiti prodaju trupaca izvan HrvatskeNavedeni prijedlog odnosi se na trupce, bilo iz državnih ili privatnih šuma, i proizlazi iz strateškog okvira koji mora favorizirati maksimalnu dobit za državu i društvo u cjelini, umjesto da se kao cilj postavlja maksimalna dobit državne tvrtke Hrvatske šume d.o.o., što je bio slučaj u proteklih nekoliko godina.

2. Uspostaviti registar pilanaStrateško promišljanje podrazumijeva i ograničavanje izgradnje novih pilanskih kapaciteta ili potrebu uvoza siro-vine za nove pilane. U Hrvatskoj postoji više nego dovoljno pilanskih kapaciteta, te za nove, značajnije ugovore s Hr-vatskim šumama jednostavno nema više mjesta.

3. Preraditi čim veći dio sirovine u RHSredišnji cilj sektorske strategije treba biti podizanje stupnja finalizacije, minimalno na razinu sušenja drvnih sortime-nata, što može biti preduvjet njihove daljnje prodaje u Hr-vatskoj ili u izvozu. Stupanj finalizacije, broj zaposlenih,

Drvna industrija

5756 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Dizajn u proizvodnji namještaja-Kao uspješni izvoznici namještaja na zapadnoeuropska tržišta, odavno smo spoznali važnost dizajna, ali i cjelokupnog procesa razvoja novih proizvoda. Naš R&D odjel kojeg čini pedesetak vrhunskih, mladih dizajnera i tehnologa omogućuje nam praćenje najnovijih trendova kako na izvoznim, tako i na našem domaćem tržištu. Prima Grupa redovno izlaže na najvećim europskim sajmovima namještaja kao što su IMM u Kölnu i MOW u Bad Salzuflenu, pri čemu na svakom sajmu izložimo dvjestotinjak potpuno novih proizvoda. Vjerujemo da smo upra-vo zbog toga prepoznati kao pouzdan i kvalitetan dobavljač od strane najvećih maloprodajnih lanaca namještaja u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj i brojnim drugim zemljama - ističe Dujmović.Svjetsko je tržište izuzetno promjenljivo i zahtjevno. Dizajn namještaja je ovisan o trendu na tržištu, o trenutnoj potražnji i o sklonostima potrošača, inovacijama, istraživanju i razvoju. U trendu potražnje je namještaj iz masiva i punog drveta. Tako se i u ponudi Spin Valisa može naći namještaj za kuhinje i blagovaonice, garniture za sjedenje, regali, komode, stolice, stolići, ormari, namještaj za spavaće sobe itd. Sav namještaj proizvodi se od kvalitetnog slavonskog hrasta ili bukve. Namještaj je dizajniran kombinacijom moderno-tradicionalnog dizajna, kakvog tržište traži. -Spin Valis uspješno prati svjetske trendove, svoje kupce i njihove želje te je sposo-ban proizvesti svaki oblik namještaja kojeg tržište traži. Spremni smo raditi serije raznih veličina za svoje kupce kako bi ih zadovoljili te pružili mogućnost ponovne kupovine kod nas. Proizvodni program sastoji se od različitih vrsta namještaja, ali to nam ne predstavlja problem jer imamo kapacitete za veliku i kvalitetnu proizvodnju i spremni smo udovoljiti svim zahtjevima tržišta. Konstantno ulažemo u istraživanje, razvoj i modernizaciju proizvoda, sukladno zahtjevima i potrebama naše tržišne niše - zaključuje Zdravko Jelčić.

Danas na tržištu rada nije moguće

pronaći profile radnika koji po

svome obrazovanju i stečenim

vještinama trebaju ovom sektoru.

Drvna industrija

izvoz, ostvarena dodana vrijednost, ali i drugi pokazatelji poslovanja i konkurentnosti trebaju biti ključni kriteriji za stjecanje prva za kupnju potrebnih količina sirovine.

4. Model prodaje trupaca i rabatna politika Postojeći model rabatne politike treba izmijeniti ili ukinuti, a model prodaje trupaca znatno unaprijediti.

5. Biomasa, pelet i energetsko drvoProces korištenja energetskog drva i biomase proteklih je go-dina bio vrlo dinamičan, ali i kaotičan, a odgovornost snose nadležne institucije koje su pogodovale određenim skupi-nama izvan-sektorskih ulagača, i vodstvo Hrvatskih šuma, koje je provodilo u najmanju ruku vrlo čudne natječaje za prodaju energetskog drva, što višemetrice, što sječke. U ener-getskoj strategiji Hrvatska treba podići kvotu za kogeneracije na biomasu i potaknuti njihovu izgradnju, posebice malih i

srednjih postrojenja, budući da su ista korisna za energetski sustav zemlje, povećavaju zaposlenost, daju energetsku sta-bilnost, a kada se grade u sklopu drvne industrije koja ima cjelogodišnji konzum topline, osiguravaju istoj dugoročnu održivost i bolju profitabilnost. Poticanje domaće potrošnje peleta, posebice kroz sustav javne nabave, čime se jača ener-getska učinkovitost, štedi na grijanju, smanjuju se CO2 emi-sije i povećava zaposlenost ruralnih područja.

6. Brandiranje slavonskog hrastaNaši glavni drvni sortimenti su bukva, hrast i dijelom četinjače, a ostalih vrsta poput javora, jasena, oraha, trešnje ima daleko manje. Od svih raspoloživih vrsta u Hrvatskoj, posebno mjesto u državnoj strategiji sektora mora ima-ti hrast, odnosno projekt Brandiranja slavonskog hrasta, za kojeg treba osigurati nacionalna i europska sredstva. To je najvrjedniji hrast na svijetu, uz bok su mu po svojstvima i kvaliteti samo po jedna zona u Njemačkoj i Francuskoj. Hrast lužnjak je naša nafta, naše posebno nacionalno bogatstvo koje ne bi trebalo prodavati u neprerađenom obliku, nego kao sku-pe vrhunske finalne proizvode. Istu činjenicu treba pretvoriti u učinkovite medijske kampanje, slično kao i za drvni pelet.

7. Primjena dizajna i inovacija u proizvodnji namještajaNajviše vremena zadnjih godina potrošeno je na temu do-stupnosti sirovine, što je većini sektorskih tvrtaka najveći problem. Sektor se stoga manje bavio razvojnim temama povezanih s industrijom namještaja. Potrebno je sagledati sve razvojne izazove i donijeti odluke koje će ubrzati pro-ces primjene modernog dizajna u proizvodnji namještaja, ali i primjene suvremenih marketinških rješenja, kao i potaknuti nastupe na vodećim svjetskim sajmovima koji mogu povećati međunarodnu vidljivost naših proizvođača.

8. Sektorsko obrazovanjeNužno je hitno otvoriti dijalog s nadležnim ministarstvima oko poboljšanja učinaka srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, u što treba otvoreno uključiti i zainteresiranu akademsku zajednicu. Danas na tržištu rada nije moguće pronaći profile radnika koji po svome obrazovanju i stečenim vještinama trebaju ovom sektoru, a pripadajuće obrazovne institucije nisu proteklih desetljeća pratile učinke njihovog obrazovanja, nakon što su se učenici ili studenti zaposlili u sektoru. Obrazovanje je jedan od glavnih poluga dugoročnog razvoja u ovoj gospodarskoj grani, pa je istom potrebno pri-stupiti odlučno uz primjenu strateških odrednica.

Drvna industrija

Pouzdan partner za proizvodnju namještaja i opremanje interijeraStalno ulaganje u visokokvalitetnu tehnologiju, praćeno konstantnim školovanjem i specijalizacijom kadrova, tvrtki Modul omogućuje da ostvari stupanj kvalitete proizvoda koji zadovoljava i najstrože kriterije klijenata.

Modul d.o.o. je moderna tvrtka specijalizirana za proizvodnju tapeciranog namještaja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora, restorana, caffe barova. Tvrtka je osnovana 2014. godine u Dardi, gdje posjeduje vlastitu tvornicu, na ukupno 1.500 m² pro-dajnog i proizvodnog prostora. Proizvodnja se sastoji od više međusobno povezanih proizvodnih jedinica - ta-petarije, stolarije, krojenja, šivanja, obrade spužve. Bitno je naglasiti da se svaki proizvod nadgleda u svim faza-ma proizvodnje, sve do konačne proizvodnje finalnog proizvoda.

U kratkom vremenu postojanja Modul d.o.o. radio je na opremanju brojnih vrhunskih hotela i drugih objekata u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao reference tvrtka Modul može navesti opremanje Hotela Sheraton (Dubrovnik), Hotela Nimfa (Živogošće), Hotela Royal (Velika Gorica), Hotela Portorož (Slovenija), Studentskog hotela (Nizo-zemska), Hotela Residenz Rothaus (Njemačka) i mnoge druge.

Tvrtka zapošljava tim od 20 stručnih djelatnika, a riječ je o kvalificiranom osoblju s dugogodišnjim iskustvom - to su pouzdani, mladi i ambiciozni ljudi koji svojim radom usavršavaju tapecirane proizvode i približavaju ih korisnicima sintezom znanja i iskustva, iskorištavajući kapacitete objekta i tehnologije na naji-splativiji način.

Kudeljara bb31326 Darda, HrvatskaTel.: +385 31 740 301info@modul-contract.hrwww.modul-contract.hr

Stalno ulaganje u visokokvalitetnu tehnologiju, praćeno konstantnim školovanjem i specijalizacijom kadrova, Modulu omogućuje da ostvari stupanj kvalitete proizvo-da koji zadovoljava i najstrože kriterije klijenata.

Vlastita proizvodnja tvrtke Modul d.o.o. omogućila im je i stvaranje vlastitog programa. Njihova je tehnolo-gija pomno i vješto odabrana kako bi mogli proizvesti visoko kvalitetne proizvode - od vrlo jednostavnih dije-lova namještaja, do složenijih te po kvaliteti i dizajnu zahtjevnijih proizvoda. Renomirani domaći i inozemni proizvođači sirovina i materijala jamstvo su da će njihovi proizvodi i usluge svojom kvalitetom i trajnošću zado-voljiti zahtjeve tržišta.

Velika pažnja pridaje se i izlaganjima na sajmovima. Modul sudjeluje na desetak domaćih i međunarodnih sajmova godišnje (Ambienta - Zagreb, Interzum - Köln, Imm cologne creative furniture fair - Köln, Salone del Mobile - Milano, REXPO - Zagreb, EquipHotel - Paris, Stockholm Furniture Fair, Adriatic Gastro Show - Split, Tjedan dizajna - Zagreb), što pridonosi prepoznatljivosti tvrtke kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.

Želja tvrtke Modul d.o.o. jest imati zadovoljne kupce, koji će prepoznati njihova nastojanja da kroz stalno poboljšanje svoje usluge dugoročno ostvaruju zajedničke ciljeve.

5958 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Vrhunsko opremanje hotelaAncona grupu izdvaja stalno ulaganje u rast, praćenje svjetskih trendova u dizajnu, kvaliteti i materijalima za izradu namještaja. Iz istoga razloga tvrtka ulaže u tehnologiju i razvoj proizvodnih i prostornih kapaciteta, a svakako i u najvažniji dio poslovanja - svoje djelatnike.

Ancona grupa d.o.o. tvornica je modernog namještaja sa sjedištem u Đakovu. Posluje u okvirima vlastite, moder-no uređene tvornice na 12.000 m² zatvorenog prostora, u okviru kojih su smješteni uredi, proizvodni pogoni te pogon za sastavljanje i montažu namještaja, kao i 25.000 m² otvorenog prostora. Sva je tehnologija visoko sofistici-rana i pomno izabrana, njemačkog proizvođača HOMAG Group solution, s najvećom garancijom za pouzdanost i ekonomičnost proizvodnje. Upravo takva tehnologija pomaže u optimiziranju procesa za osiguranje, a sve u svrhu osiguranja vrhunske kvalitete proizvoda, od vrlo jednostavnih dijelova namještaja do kompliciranijih i zahtjevnijih po kvaliteti i dizajnu.

Tvrtka posjeduje i vlastiti sustav logistike s voznim par-kom, dostavom i montažom svojih proizvoda, što je jedna od bitnih stavki u njezinom poslovanju, kojom zaokružuje cjelokupni proces, od dizajna i proizvodnje proizvoda, do njegove isporuke i postavljanja u prostorima svojih ku-paca.

Više od 120 zaposlenika čine mladi ljudi puni volje, sa znanjem i upornošću u kreiranju, dizajnu i izradi proizvo-da prema vlastitim idejama ili željama kupaca, što Ancona grupu svakako čini različitom od konkurencije. Najvećim dijelom riječ je o visokoobrazovanim i kvalificiranim djelatnicima drvne, građevinske i ekonomske struke, a također i o računalnim tehničarima neophodnim za rad numerički upravljanim strojevima u proizvodnom sekto-ru tvrtke.

Tvrtka vrlo rado otvara vrata mladima - učenicima strukovne škole ili studentima koji stjecanje svojih teo-rijskih znanja u srednjoj školi ili studiju upotpunjuju i praktičnim radom uz nadzor i pomoć djelatnika Ancona grupe. Tvrtka posluje po fleksibilnom i uspješnom modelu koji na prvo mjesto stavlja kvalitetu, inovacije i brz odgo-vor na sve izazove.

Dvije glavne linije proizvoda su kuhinje i namještaj za opre-manja, koji se uglavnom radi prema specifičnim projektima i zahtjevima kupaca. Isto podrazumijeva izradu proizvoda namijenjenih opremanju hotelskih i apartmanskih objeka-ta, studentskih domova, objekata za smještaj starijih i nemoćnih osoba, uredskih i drugih poslovnih prostora, ugo-stiteljskih objekata, privatnih domova...

Kako bi svoje mogućnosti što više približili kupcima, izbor najzanimljivijih kompozicija prezentiraju u izložbenom salonu na 1.000m², gdje su izložene atraktivno dizajnirane kuhinje, potpuno uređene sobe s kupaonicama u katego-rijama hotela 5* i 4*, sobe opremljene namještajem za uređenje objekata za starije i nemoćne osobe, studentske apartmane, kako bi potencijalni kupci te investitori stekli pravi dojam i potpuni osjećaj prostora, materijala i di-zajna.

Proizvodi Ancona grupe prihvaćeni su i prepoznati i na širem svjetskom tržištu, a trenutni udio izvoza u ukup-nom prihodu je preko 60% s tendencijom kontinuiranog rasta.

Drvna industrija

Industrijska zona bb31400 Đakovo, Hrvatska

Tel.: +385 31 840 840info@ancona-grupa.hrwww.ancona-grupa.hr

Projektni ured Zagreb

info.zagreb@ancona-grupa.hr

Projektni ured Dubrovnikinfo.dubrovnik@ancona-

grupa.hr

Na godišnjoj razini, u usporedbi s 2014. godinom, hrvatsko tržište motornih vozila u 2015. godini zabilježilo je blagi rast prodaje novih osobnih vozila od 5,2% i značajniji rast prodaje novih lakih gospodarskih vozila, s povećanjem od 31,6%.

Anketa koju je proveo portal JaTrgovac otkriva stavove i planove donositelja odluka u hrvatskim poduzećima kada je riječ o voznom parku. Na pitanje ‘Posjeduje li vaša tvrtka službeno ili gospodarsko-dostavno vozilo?’ petina ispitanika (20,9%) odgovorilo je da njihova tvrtka posjeduje službeni automobil, a njih 13,2% da posjeduje gospodarsko-dostav-no vozilo. Da tvrtka posjeduje i jedno i drugo navela je če-tvrtina ispitanih (24,4%). No 41,4% sudionika ankete na-vodi kako njihova tvrtka ne posjeduje ni službeni automobil ni gospodarsko-dostavno vozilo, dok 6% anketiranih tvrta-ka u tekućoj godini planira kupnju službenih automobila, a još 5% će se možda na to odlučiti tijekom 2016. godine. Kupnju ne planira 89%.

Poboljšanje prodajnih rezultata donosi optimizamNa svjetskoj razini, Mercedes-Benz prodao je rekordan broj lakih gospodarskih vozila u 2015. godini, premašujući prvi put brojku od 300 tisuća vozila - prodano je 321 tisuća vo-zila u odnosu na 294.600 vozila iz 2014. godine, što je pove-ćanje za 9%. Glavni razlog ovog povećanja je porast flotne prodaje u cijelom svijetu.

Najveći udio u prodaji bilježi model Sprinter, koji je proš-le godine obilježio 20 godina postanka, a prodan je u preko 194.200 primjeraka te je za njega prošla godina također bila rekordna. Model Vito je od samog početka odlično prihva-ćen na tržištu te je njegova prodaja rasla 23% u odnosu na 2014. godinu, odnosno za 74.400 vozila. Novi Vito dostu-pan je na 65 tržišta, od prošle godine i na američkom tržištu. U prošloj je godini i model Citan doživio promjene, od kojih se izdvaja uvođenje EURO 6 motora za putničke izvedbe i opcijski za teretne izvedbe, te se prodaja u prošloj godini zadržala na razini one iz 2014. godine, odnosno 21.700 pri-mjeraka. Nova V klasa ostvarila je odlične prodajne rezulta-te u svojoj prvoj punoj godini prodaje, budući da je ukupna prodaja rasla za 20%, te broji 30.700 prodanih jedinica.Na domaćem je tržištu Mercedes-Benzov tržišni udio do-stavnih vozila u 2015. godini porastao za 1%, od čega se

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tržište lakih gospodarskih komercijalnih vozila u konstantnom je rastu. Od 2012. godine, kada je registrirano 3.629 vozila, tržište je u 2015. poraslo za 80% na 6.879 vozila. Povećanje potražnje najviše se odrazilo na mala, gradska dostavna vozila s rastom od čak 125% te na furgonekoji su rasli za 70%.

Povećanje prodaje gospodarskih vozila - naznaka oporavka na tržištu

Gospodarska vozila

Hrvatsko tržište u 2015. godini zabilježilo je značajniji rast prodaje novih lakih gospodarskih vozila, s povećanjem od 31,6% u odnosu na 2014.

najveći rast od 7% bilježi u Midsize segmentu. Tome prido-nose odlično prihvaćena V-klasa i sve veća prodaja modela Vito, koji je sastavni dio voznog parka najvećeg hrvatskog koncerna i svestrani pomagač mnogih manjih poduzetnika. Velik dio prodanih vozila otpada na flotne kupce, pa su tako Mercedes-Benzova vozila isporučena tvrtkama Mlinar i Vindija.

Grupa Renault prošle je godine ponovno ostvarila izvrsne prodajne rezultate u segmentu lakih gospodarskih vozila, ostvarivši rast od 12,4%. S 3,76 % udjela na svjetskom tr-žištu grupa je napredovala od vodećeg regionalnog aktera do važnog igrača na svjetskoj razini. Prošle je godine 92.400 primjeraka lakih gospodarskih vozila prodano izvan Europe. Taj je rezultat ostvaren unatoč smanjenju mnogih važnih tržišta, poput Brazila i Alžira. Prodaja grupe Renault pora-sla je na svim tržištima s iznimkom Afrike, Indije i Bliskog istoka, gdje se posebno osjetio pad alžirskog tržišta.Laka gospodarska vozila grupe Renault prodaju se u 112 zemalja, a u mnogima se njezini modeli uvrštavaju među tri najprodavanija modela na tržištu. Renault je prema po-datcima Udruge europskih proizvođača automobila prošle godine 18. put uzastopce bio vodeći proizvođač lakih gospo-darskih vozila u Europi. To je ostvario zahvaljujući izvrsnoj

Renault Master

6160 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Tvrtka Ricardo investirala 4 milijuna eurau nabavku 30 novih tegljača Predstavnici tvrtke Ricardo, vodećeg cestovnog prijevoznika u Hrvatskoj, preuzeli su 18. svibnja 30 novih Mercedes-Benzovih tegljača tipa Actros 1843 LS s poluprikolicama SchmitzCargobull na svečanosti organiziranoj u gospodarskom dvorištu Automobila Škojo u Osijeku. Riječ je o investiciji od četiri milijuna eura, kojom je njihova transportna flota povećana na respektabilnih 280 prijevoznih jedinica. Trenutno je u Ricardu zaposleno 315 djelatnika, a zahvaljujući povećanju posla s novim tegljačima ovih dana kreće zapošljavanje još 50 osoba.

Tvrtka Ricardo d.o.o. specijalizirana je za transport i distribuciju, a njihov fascinantni vozni park rezultat je povećanog angažmana i razvoja usluga s dodatnom vrijednošću. Investicija koju su stručnjaci logističari predstavili prilikom primopredaje kamiona jedna je od onih koje zorno dokazuju da se razvoj poslovanja ultimativno temelji na povećanoj kvaliteti. Na svečanosti primopredaje ključeve novih tegljača vlasnicima Milanu Vrdoljaku i Darku Rimcu uručili su Igor Geršak, direktor Star Importa i Ivica Škojo, direktor Automobila Škojo. Novi kamioni u Ricardovoj floti povećat će i obim posla u tvrtki Automobili Škojo, koja je 23 godine ovlaštena za prodaju i servis Mercedes-Benza i od prvih dana u potpunosti podržava razvoj transportnih djelatnosti kroz vrhunski servis vozila sa 70 educiranih djelatnika.

Gospodarska vozila

60 BIZdirekt � lipanj 2016.

prodaji modela Kangoo, Master i novog Trafica, kojem su od predstavljanja dodijeljene brojne nagrade.Na europskom tržištu, koje bilježi rast od 11,4%, Renault je svoj položaj poboljšao na svim ključnim tržištima, kao što su Njemačka, Italija, Španjolska, a posebno Velika Britanija (+1,2% - što je najbolji rezultat na tom tržištu). U Francu-skoj je Renaultov tržišni udjel porastao za 1,2% na 32,85%. To je najbolji rezultat otkako su modeli Kangoo, Trafic i Ma-ster 2006. ostvarili prva mjesta u svojim segmentima.

Laka dostavna vozila - što traže mali i srednji poduzetniciNove generacije gospodarskih vozila bolje su u svim se-

gmentima. Na koje načine kompaktna gospodarska vozila odgovaraju različitim potrebama kupaca, pitali smo Jasminu Pecotić, voditeljicu Komunikacija za Peugeot, Citroen i DS, C Automobil Import d.o.o./P Automobil Import d.o.o.

-Citroën i Peugeot uvijek bili ili na vrhu ili pri samom vrhu među proizvođačima gospodarskih vozila s kompletnom, modernom i raznolikom gamom koja zadovoljava vrlo različite potrebe profesionalnih korisnika. Naši kupci pre-poznali su u markama Peugeot i Citroën optimalan omjer cijene i opreme, kvalitete i pouzdanosti te kontroliranih troškova u korištenju, a obje marke dugogodišnjim su ra-dom i animacijom klijenata, svaka na svoj način, stekle kup-ce lojalne proizvodima i uslugama tijekom cijelog razdoblja korištenja svojih vozila. Kada kupuju vozila, mnoge tvrtke danas itekako dobro razmišljaju u što će uložiti svoj novac, a upravo naši modeli odgovaraju na potrebe velikih tvrtaka, ali i malih i srednjih poduzetnika. Sigurni smo da će nam u tome pomoći obnovljeni Jumpy i Expert, koji će biti naj-modernija vozila u tom segmentu - navodi Jasmina Pecotić.

Kupci gospodarskih vozila, kao i kupci osobnih vozila, sve više cijene inovativnost, kvalitetu i ekonomičnost. U tom pogledu Renault kompaktna gospodarska vozila u svakom smislu udovoljavaju tim zahtjevima te nude mnogobrojna pametna rješenja u svrhu optimizacije poslovanja. -Izdvojili bismo neke poput vratašca ispod suvozačeve klupe na modelu Renault Trafic, pomoću kojih je moguće dobi-ti dodatnih 1,2 m duljine, te prostor kabine koji je u svim vozilima u potpunosti prilagođen suvremenim potrebama gospodarskih subjekata, a nudi pregršt inovativnih rješenja za spajanje tableta, prijenosnih računala i pametnih telefona. Možemo izdvojiti najnoviji sustav ESP-a, sustav Extended grip pomoću kojeg se optimizira kretanje na skliskim pod-logama te Hill start assist za pomoć pri kretanju na uzbrdi-ci. Svi ovi sustavi koriste se u svrhu povećanja sigurnosti. Također, novost su i novi Twinturbo motori koji sada uz mnogo manju potrošnju goriva nude znatno bolja vozna svojstva - kaže Marina Jelinek iz Renaulta.

-Na novoj generaciji Volkswagen gospodarskih vozila, osim fleksibilnog putničkog i teretnog prostora, primijenjena je i najnovija sigurnosna tehnologija koja se kao serijska ili opcijska može dobiti na cijeloj gami modela Caddy i Tran-sporter. Nabrojat ćemo najvažnije: multikolizijska kočnica, sustav nadzora okoline ‘Front Assist’ sa City funkcijom ko-čenja u nuždi, automatsku regulaciju razmaka (ACC) itd. - pojašnjava Zdravko Kordić, voditelj dispozicije Volkswagen gospodarska vozila, Porsche Croatia d.o.o.

Novi modeli gospodarskih vozila na hrvatskom tržištuNovi Peugeot Expert dio je obnovljene ponude i razvoja ko-mercijalnog položaja Marke na tržištu gospodarskih vozila. Izrađen je na sasvim novoj bazi te se odlikuje svim predno-stima modularne platforme EMP2 kao što su kompaktnost, smanjena masa, učinkoviti motori s emisijom CO2 od 133 g/km i kvaliteta. U segment uvodi inovativnu opremu kao

Renault je prema podatcima Udruge

europskih proizvođača automobila prošle

godine 18. put uzastopce bio vodeći

proizvođač lakih gospodarskih vozila u

Europi.

Gospodarska vozila

Citroën i Peugeot uvijek su bili ili na vrhu ili pri samom vrhu među proizvođačima gospodarskih vozila s kompletnom, modernom i raznolikom gamom koja zadovoljava vrlo različite potrebe profesionalnih korisnika.

što su automatska klizna bočna vrata, modularnost kabine uz Moduwork, Active Safety Brake, kamera za vožnju una-trag s funkcijom VisioPark, navigacijski sustav 3D povezan s Internetom. Novi Peugeot Expert odlikuje se najvećom no-sivošću od 1.400 kg te se nudi u tri duljine, od jedinstvene izvedbe Compact od samo 4,60 m pa sve do duljine 5,30 m. Taj je furgon posebno prilagođen kretanju po gradu, zahva-ljujući visini od samo 1,90 m. Kada je riječ o sigurnosti, va-lja naglasiti da je u svojoj kategoriji dosegao visoku razinu, odnosno da je dobio 5 zvjezdica na testiranjima Euro NCAP. Novi Peugeot Expert premijerno je predstavljen na Salonu u Birminghamu 2016., a na hrvatsko tržište stiže na jesen.

-Lansiran 1995. i proizveden u više od 600.000 primjeraka, Citroën Jumpy ulazi u novo doba s modelom sasvim nove generacije. Novi Citroën Jumpy zamišljen je kao učinko-vito i ergonomsko vozilo koje je jednostavno i sigurno za upotrebu, a osmišljen je kako bi što bolje odražavao znanje i umijeće marke Citroën. Na toj se stručnosti temelji jed-na od najobuhvatnijih gama lakih gospodarskih vozila koja obuhvaća četiri komplementarna i različita modela: Nemo, Berlingo, Novi Jumpy i Jumper - rekla je Jasmina Pecotić.

S namjerom da dodatno ojača svoju ponudu na gami gospo-darskih vozila, Renault je obnovio svoju ponudu dostavnih vozila, predstavivši novi Trafic i Master prošle godine. Za-jedno s Kangoo-om, koji je svjetlost dana ugledao sredinom 2013. godine, ponuda Renault lakih gospodarskih vozila pot-puno je obnovljena. -Kako bismo i u onom najvišem rangu gospodarskih vozila kupcima ponudili još bolju i kompletni-ju uslugu, do kraja godine planiramo lansirati model Master 4x4 s pogonom na sva četiri kotača, a koji će biti dostupan u dvije inačice, furgon i šasija. Pogon je na stražnje kotače, a kupci imaju izbor između jednostrukih, odnosno dvostrukih pogonskih kotača - najavila je Marina Jelinek.

Prema riječima Zdravka Kordića, do kraja ove godine pred-stavit će potpuno osvježenog Amaroka s novim V6 TDI motorima snage 120, 150 i 165 kW. Uz novu prednju ma-sku, nova je i unutrašnjost te audio-navigacijski uređaji. U 2016. očekuju svjetsku premijeru novog Craftera, a prodaja kod nas kreće početkom 2017. godine.

Uvođenje vinjeta - olakšanje za poduzetnikeKad je početkom godine ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio mogućnost uvođe-nja vinjeta kao sustava naplate cestarine na autocestama, ponovno se pokrenula rasprava u javnosti oko ove važne odluke. Dok još uvijek čekamo informaciju o tome uvode li se vinjete, ne treba zanemariti važnost ovog pitanja za po-duzetnike.

Predsjednik Udruženja cestovnoga teretnog prometa pri HGK Darko Vukadinović pozdravlja prijedlog uvođenja

Citroën Jumpy

Peugeot Expert

6362 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hrBIZdirekt � lipanj 2016.

Gospodarska vozila

Na novoj generaciji Volkswagen

gospodarskih vozila, osim fleksibilnog

putničkog i teretnog prostora,

primijenjena je i najnovija sigurnosna

tehnologija.

vinjeta, naglašavajući da su hrvatski teretni prijevoznici izravno zainteresirani za uvođenje ovog sustava naplate, koji bi im donio niz koristi te povećao konkurentnost. Vu-kadinović također smatra da bi kvalitetna analiza teretnog prijevoza u Hrvatskoj dovela do primjenjivih zaključaka i smjernica o sadašnjem stanju djelatnosti te projekciji tren-dova u narednom srednjoročnom razdoblju.

Kako stoji u priopćenju iz HGK, i direktorica Sektora za pro-met i veze HGK Ljubica Herceg smatra da bi uvođenje vinjeta trebalo povećati prihode HAC-a, pridonijeti povećanju pro-meta na autocestama i rasteretiti državne ceste, skratiti vre-mena putovanja te smanjiti gužve na naplatnim kućicama i ubrzati protok vozila na autocestama. Također upozorava da bi predloženi model trebao uvažiti činjenicu da je stalnim kori-snicima, hrvatskim građanima i profesionalnim prijevoznici-ma koji će imati godišnje vinjete, potrebno osigurati adekvat-ne popuste da bi ih se stimuliralo na korištenje.

Kamion&Bus Roll Show 2016.Na izložbenom prostoru pored trgovačkog centra West Gate, na 50.000 četvornih metara, 20. i 21. svibnja održan je 9. Kamion&Bus Roll Show. Uz kamione bila su izložena i priključna vozila, autobusi, dostavna vozila, nadogradnje, gume, maziva te servisne i financijske usluge. Na najvećem sajmu ovakve vrste u regiji sudjelovalo je više od 60 izlagača, a više od 5.000 posjetitelja moglo je vidjeti i isprobati najmodernija gospodarska vozila, poput električnog kamiona. Uručene su i nagrade ‘International Truck of the Year’ - Iveco Eurocargo, ‘International Van of the Year’ - Volkswagen T6 te ‘International Coach of the Year’ - Iveco Magelys. Za najatraktivnijeg izlagača proglašena je tvrtka Star Import, a najatraktivniji eksponat bio je peteroosovinski kamion Volvo FMX s ITAS nadogradnjom, prvo vozilo takve vrste u Hrvatskoj.

Tahografi - problem ili rješenje za transportne tvrtkeKao uređaj za praćenje vozila u cestovnom komercijalnom, teretnom te putničkom prijevozu, tahograf je nezamjenjiv za praćenje radnog vremena i odmora te ostalih aktivnosti profesionalnih vozača, no ujedno olakšava i praćenje vožnje te na taj način pruža sve informacije potrebne inspekciji ce-stovnog prometa, sukladno primjeni zakonskih propisa. Po-sebno je važno praćenje prekomjerne opterećenosti vozača, zbog prometne sigurnosti. Uredbom (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vije-ća od 4. veljače 2014. godine propisan je pametni tahograf koji uz ostalo treba bilježiti položaj vozila na određenim mjestima tijekom dnevnog radnog vremena pomoću GPS signala, kao i daljinsko rano otkrivanje moguće manipu-lacije ili zloupotrebe. Pri tome su i propisane mjere zaštite podataka kako bi se spriječila njihova zloupotreba. Uredba bi se trebala primjenjivati od 2. ožujka.

Ponuda teretnih vozila i logističke mehanizacije-MAN konstantno ulaže u poboljšanje game vozila, pa tako i ove godine ima puno novosti. U građevinskom sektoru, primjerice, tu je povećanje nosivosti ugradnjom nove hipo-idne tandem osovine. Najjači model TGX D38 postao je još interesantniji unaprjeđenjem EfficientCruise GPS sustava s posebnim naglaskom na snižavanje operativnih troškova - rekao je Velimir Marović, izvršni direktor, MAN Impor-ter Hrvatska, dodajući da je novost i automatizirani mje-njač MAN TipMatic TX, te druga generacija sigurnosnih sustava koji će postati obaveza od 2018. godine, kao što su sprječavanje naleta na druga vozila (AEBS) i upozorenje o napuštanju trake (LDWS).

Modeli financiranja za kupnju gospodarskih vozilaKako Marović navodi, MAN Importer Hrvatska surađuje sa svim leasing kućama, a one u svojoj ponudi imaju ope-rativni i financijski leasing, pa stranka može odlučiti koji joj oblik financiranja najbolje odgovara. Tržište rabljenih kamiona u Hrvatskoj trenutno je dva puta veće od tržišta novih kamiona. Isplativost kupovine rablje-nog vozila ovisi o mnogo faktora. -Uvijek je rabljeni kamion bolje kupovati od pouzdanih i provjerenih trgovaca, a mi rabljena vozila nudimo u sklopu MAN-ove TopUsed mreže ovlaštenih trgovaca, što jamči najbolji omjer uloženog i do-bivenog - zaključuje Marović.Iz Porsche Croatia d.o.o. navode kako njihova prodajna mreža ima vrlo široku lepezu financiranja, a naglašavaju financiranje preko Porsche leasinga, koji nude Operativni leasing, Financijski leasing, Full Service Leasing itd. Nude kompletnu uslugu, od nabave i financiranja, preko servisira-nja i specijalnih usluga za svoje kupce. -Financiranje koje imamo u ponudi je leasing uz fiksnu kamatnu stopu 6,95% u kunama, a kupac pritom na svim gospodarskim vozilima dobiva i četiri godine produljenog jamstva ili 150.000 km te četiri godine besplatnog održava-nja ili 150.000 km. U slučaju da se kupac ne odluči za jam-stvo, može odabrati dodatnih 7.500 kn dodatnog popusta - poručuju iz Renaulta.

Volvo FMX 10x4

Obrazovanje

6564 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Privatni sektor u Hrvatskoj bez pomoći države prati svjetske tehnološke trendove

Multimedija

Nedavno je Europska komisija predložila ažuriranje pravila o audiovizualnim djelatnostima EU-a radi stva-ranja pravednijeg okoliša za sve, promicanje europskih filmova, zaštite djece i boljeg rješavanja problema go-vora mržnje. Korisnici više ne gledaju videosadržaje samo na svojim televizijskim kanalima, nego sve češće i putem videousluga na zahtjev (kao što su Netflix i MUBI) i platformi za dijeljenje videosadržaja (YouTu-be, Dailymotion).

Taj prijedlog odražava novi pristup Komisije u pogledu internetskih platformi, kao što su e-trgovine, tražilice, platni sustavi, društveni mediji i web-mjesta za dije-ljenje videa i drugih sadržaja. Od pokretanja Strate-gije jedinstvenog digitalnog tržišta u svibnju 2015., Komisija je provela sveobuhvatnu procjenu društvene i gospodarske uloge tih novih sudionika. Potpredsjed-nik Komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište, Andrus Ansip, naglasio je osnovnu smjernicu digitalne transformacije: -Želim da internetske platforme te au-diovizualni i kreativni sektor budu pokretači digitalno-ga gospodarstva.

Prema procjenama nedavnih studija, u sljedećih pet godina digitalizacija proizvoda i usluga povećat će godišnji prihod europskog industrijskog sektora za više od 110 milijardi eura. Nekoliko država članica EU-a već je pokrenulo strategije za potporu digitalizaciji industrije. Europska komisija smatra da je potreban sveobuhvatni pristup na europskoj razini kako bi se izbjegla rascjepkana tržišta i iskoristile prednosti digitalnih tehnologija.

Pripremio: Gorden Knezović

Multimedijski okvir za 21. stoljećeJedna od najbitnijih stavki EU digitalne transformacije je jačanje europske kreativnosti. Naime, europske te-levizijske kuće sada ulažu oko 20% svojih prihoda u izvorni sadržaj, a pružatelji usluga na zahtjev manje od 1%. Komisija želi da televizijske kuće i dalje polo-vinu vremena objavljivanja dodjeljuju europskim dje-lima, a obvezat će i pružatelje usluga na zahtjev da u svojem katalogu europskim sadržajima osiguraju udio od najmanje 20%.Revidirana Direktiva daje radiotelevizijskim kućama veću fleksibilnost u odnosu na odabir vremena emi-tiranja reklama - ostaje ukupno ograničenje od 20% vremena emitiranja od 7 do 23 sata, ali umjesto sa-dašnjih 12 minuta po satu, radiotelevizije mogu slo-bodnije birati kada će tijekom dana emitirati reklame. Radiotelevizijama i pružateljima usluga na zahtjev pružit će se i veća fleksibilnost pri upotrebi plasma-na proizvoda i sponzorstva, a da gledatelji ipak budu informirani.

Od tih mjera Europska komisija očekuje pozitivan gospodarski učinak za pružatelje medijskih usluga - uglavnom radiotelevizije - kao i povećanje njihova kapaciteta za ulaganje u audiovizualni sadržaj što je, kako smatraju, važno za konkurentnost audiovizualne industrije EU-a. Inicijativom za slobodan protok poda-taka predviđenom za kraj 2016. olakšat će se prelazak i prenosivost podataka između različitih internetskih platformi i računalstva u oblaku.

Turizam prednjači u uvođenju multimedijalnih tehno-logijaUsmjerenost hrvatskog turizma na konkurentnost na inozemnom tržištu donosi i tehnološke novine zasno-vane na najnaprednijim multimedijalnim rješenjima. Jedan od najuspjelijih primjera dolazi iz Šibenika, a drugi iz Dubrovnika.Tvrđava Barone svojim je digitalnim projektom u vrhu svjetskih rješenja koja stvaraju novu generaciju muzejsko-kulturnih turističkih proizvoda upotrebom tehnologija poput proširene ili virtualne stvarnosti. Te tehnologije oživljavaju povijesne zidine, događaje, pa

Europska komisija donosi strategiju

da internetske platforme te

audiovizualni i kreativni sektor budu pokretači digitalnoga

gospodarstva.

Potencijal računalnih igara

U vrijeme kada vodeći svjetski proizvođači računalnih igara u svijetu bilježe prihode više od onih koje ostvaruju holivudski blockbusteri, ta se industrija, nažalost, kod naših mjerodavnih institucija još ne doživljava ozbiljnom. Prepoznavši ogromni po-tencijal tog sektora, Ekonomski institut Zagreb prošle je godine proveo prvo mapi-ranje kreativnih i kulturnih industrija, s ciljem da procijeni važnost kreativne i kultur-ne industrije (KKI) te njen doprinos gospodarskom rastu i zaposlenosti. Sektor KKI pokriva 45 djelatnosti, te 12 podsektora među kojima su i Računalno programiranje, računalne igre i novi mediji. Prema rezultatima istraživanja, taj podsektor drži 13,7% ukupne bruto dodane vrijednosti KKI sektora, što ga postavlja otprilike u sredinu, a na sličnom se mjestu nalazi i u tablici ukupne zaposlenosti i s 10,4% zaposlenih drži peto mjesto u sektoru.

Za proizvodnju računalnih igara u Hrvatskoj je specijalizirano desetak trgovačkih društava, koji su u posljednjih 20 godina na tržište plasirali 30-ak većih i 45 manjih računalnih igara. Većinu svojih proizvoda, otprilike 99%, domaći developeri plasiraju na inozemno tržište, zbog čega rast potražnje za tim vrstama proizvoda ne ovisi o kretanjima domaće potražnje.

Multimedija

čak i ljude, a svakom posjetitelju daju njegov osobni doživljaj i zabavu jer interaktivnost digitalnih sadržaja eliminira linearnost priče i prepušta pojedinca mašti i doživljaju po njihovim željama.

-U pomoć smo pozvali inovativne tehnologije i sve umiješali u povezan doživljaj ispričan ‘storytelling’ metodom. Proširena stvarnost omogućila je oživlja-vanje povijesti na autentičnoj lokaciji, što je možda i najvažniji element koji tom turističkom proizvodu daje posebnost. Da bi prenijeli 17. stoljeće u proširenu stvarnost, snimili smo 7 minuta povijesno-dokumen-tarnog filma i napravili 8 minuta 3-D animacija rekon-strukcije Kandijskog rata s fokusom na dva napada na Šibenik - istaknula je Maja Štritof iz agencije KADEI.

-Dubrovnik je svjetski turistički biser, jedinstveni grad-muzej, a s projektom Dubrovnik ‘Smart City’ i HT-om kao tehnološkim nositeljem projekta postaje i grad budućnosti. U Dubrovnik ćemo s ponosom do-voditi domaće i strane partnere, predstavljati im teh-nološke inovacije i rješenja koja međusobno povezana mijenjaju kulturu življenja i unapređuju kvalitetu ži-vota građana - rekao je predsjednik Uprave HT-a Da-vor Tomašković, prilikom svečanog otvaranja projekta Pametne ulice u Dubrovniku, prvog dijela projekta ‘Smart City’. Tehnološki temelj Pametne ulice u Du-brovniku je CISCO digitalna platforma, otvorena, na-dogradiva, sigurna i koja nudi mogućnost integriranja različitih rješenja i aplikacija.Pametnu ulicu odlikuju javna rasvjeta s multifunk-cionalnom senzorskom mrežom uz različite tehnolo-gije pristupa, od optičkih linkova i 4G mreže do wi-fi mreže, zahvaljujući kojoj građani i posjetitelji na toj lokaciji imaju besplatan bežični pristup Internetu veli-ke brzine i propusnosti (50 Mbit/s). Dio Pametne ulice predstavlja i prometno rješenje koje kamerama prepo-znaje prometne prekršaje, a u Ulici je prvi put u svijetu postavljena i inovativna parkirna tehnologija, koja će automatski prepoznavati vozila i beskontaktno vršiti naplatu parkiranja, i koja će pored smartphone aplika-cije, putem digitalnih panela, informirati vozače u re-alnom vremenu o stanju zauzeća parkinga u Pametnoj ulici, ali i u cijelom Dubrovniku. Važan dio povezanih rješenja u ulici je i nadzor i kontrola okoliša, koji će omogućiti vrlo korisne informacije koje do sada nismo mogli niti pojmiti.

Slijedi snažni razvoj online trgovineSasvim očekivano, po gospodarskoj snazi i trendovima u razvijenijim zemljama, uz turizam nove tehnologije u svoje poslovne aktivnosti prihvaća i trgovina, odno-sno maloprodaja. Veliki svjetski trgovački lanci jedno-stavno prenose svoje poslovne modele i na naše tržište. Tako je svjetski modni lanac H&M krajem ožujka na-pokon predstavio svoj web shop i hrvatskom tržištu. Ponuda H&M Onlinea shopa ista je kao i u trgovina-

6766 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Multimedija

Vip blagajna za 60 kuna mjesečno

Kako biste u novu sezonu ušli spremni za sve izazove koji vas čekaju, odaberite kvalitetno rješenje za fiskalizaciju vaših računa i istovremeno ostvarite uštede. Za 60 kn/mj. koristite Vip blagajnu na svom mobitelu, tabletu, laptopu ili stolnom ra-čunalu, ili kupite neki od uređaja iz Vip ponude za male poduzetnike na 24 rate.

Uz aplikaciju Vip blagajna, stalnu kori-sničku podršku i osiguran zamjenski uređaj u slučaju kvara, nadzor poslovanja lakši je nego ikad.

Sve što trebate je uređaj, Internet i pisač, i u trenu možete izdavati račune u uredu, lokalu ili na terenu, bez obzira kojom se djelatnošću bavite.Vip blagajna korisnicima omogućuje izradu računa za različite načine plaćanja, eviden-ciju artikala i usluga, pregled i ispis računa, u potpunosti zadovoljava zakonske potrebe, a istovremeno oduševljava lakoćom korištenja i širokim mogućnostima primjene.Uz Vip blagajnu dobivate brzo postavljanje usluge i jednostavan rad, mogućnost ko-rištenja vlastitih uređaja ili kupovine novih uređaja na 24 rate, udaljeni nadzor poslo-vanja po svakoj blagajni u realnom vremenu, korisničku podršku 24 sata dnevno i osiguran zamjenski uređaj u slučaju kvara, stalne nadogradnje usluge prema promje-nama zakona, mogućnost stavljanja svake licence u sezonsko mirovanje te moguć-nost izdavanja računa i u slučaju prekida veze s Poreznom upravom.Cijena licence za Vip blagajnu, koja uključuje i održavanje aplikacije, mjesečno iznosi 60 kuna bez PDV-a, bez ugovorne obveze, a dostupna je na različitim uređajima i unutar različitih internetskih paketa.

Uz uslugu Vip blagajne iskoristite promotivne ponude i nabavite mobilne uređaje i tarife po posebnim cijenama. Aktivaciju Vip fiskalne blagajnu možete zatražiti putem obrasca ili u najbližem Vip centru, a više informacija saznajte na 0800 091 091, www.vipnet.hr/cloud/fiskalna-blagajna ili www.vipnet.hr.

U tehnološkom smislu proširena stvarnost znači ono što naša osjetila vide, osjete

ili razumiju pomoću računalne senzorne

tehnologije.

ma, ali osim odjeće i modnih dodataka domaćem tr-žištu prvi put predstavili su i H&M Home, sa sezon-skim izborom proizvoda za uređenje doma. Slijedili su ga grupacija Inditex, čime je njihovih osam brandova Zara, Pull&Bear, Massimo Dutti, Bershka, Stradivari-us, Oysho, Zara Home i Uterqüe, postalo dostupno i online. Njihovi brandovi prodaju se putem Interneta već na 32 nacionalna tržišta.No nisu samo globalni lideri krenuli u bitku za online kupce iz Hrvatske. Učinio je to prvog ponedjeljka u trav-nju i najveći domaći koncern, Agrokor. Nakon pokretanja klasične online trgovine Konzum klik, uslijedio je projekt Abrakadabra koji nije samo najveća domaća online trgo-vina, već je zamišljena kao transformacija tog hrvatskog trgovca u online retail kompaniju.

No, svojevrsni bum online shopova u Hrvatskoj time ne završava. Utrku za prevlast nije propustila ni Ikea. Švedska robna kuća nedavno je pokrenula svoj web shop. -Glavni cilj je učiniti Ikea proizvode što dostu-pnijima velikom broju ljudi. Mnogo naših kupaca u

Hrvatskoj stanuje daleko od zagrebačke robne kuće i zato im želimo pružiti mogućnosti online kupnje i tako im olakšati pristup našem asortimanu - pojasnio je Igor Štefanac, PR manager, Ikea Hrvatska.S pokretanjem Agrokorova projekta Alibaba u regiju je došao najveći češki internetski trgovac Mall.cz, i to pod brandom Mall.hr. Češki Mall već je nastupio u Sloveniji pod brandom Mimovrste, koji je najveća in-ternetska trgovina u toj zemlji. Do sada je u Hrvatskoj najveća internetska trgovina bila eKupi, u sastavu M SAN grupacije.Jedna od tehnoloških najnaprednijih industrija je pro-izvodnja automobila, pa je očekivano na tom području postignut izuzetan napredak do razvoja samovozećih automobila, odnosno automobila koji neće trebati ni-kakvu asistenciju vozača.

Primjena multimedije u industriji i poslovanjuAutonomna vozila tehnološki nisu neka futurologija. Za-pravo, već postoje neki automobili koji se voze širom svi-jeta, a koji sadržavaju karakteristike autonomnih vozila. Nezavisni automobil definira se kao prijevozno sredstvo sa svojstvima koja omogućavaju ubrzavanje, usporava-nje i upravljanje s malim ili nikakvim učešćem vozača. Mercedes, BMW i Tesla već su javnost upoznale, ili će to uskoro učiniti, s tehnološkim dostignućima koja u odre-đenoj mjeri omogućavaju automobilima da sami voze. Sljedeći je korak u tom razvoju samovozeći automobil. Nedavno je Google priopćio kako će ovog ljeta ponovno testirati svoj autonomni automobil u Kaliforniji. Jedno od najperspektivnijih područja primjene novih tehnoloških rješenja je i zdravstvo te farmacija. Liječenje pacijenata umnogome se unaprjeđuje različitim digitalnim rješenji-ma u svim razinama zdravstvene skrbi, kontroli bolesti, liječenju, praćenju zdravstvenog stanja pacijenata te do-prinosi znatnoj racionalizaciji i optimizaciji upravljačkih procesa u zdravstvu.

Jedno od područja široke primjene novih tehnologija ko-jima tehnološke tvrtke posvećuju posebnu pozornost je i stanovanje. Na tom području razvijen je niz projekata tzv. umreženog ili pametnog doma. Najpoznatiji su svakako Amazon Echo i Google Home. Osim klasičnih povezivosti kućanskih uređaja od grijanja, hlađenja prostora, kontrole roleti, hladnjaka, televizije, Google Home ima i moguć-nost glasovne komunikacije, dostavljajući Googleovog asistenta u bilo kojoj prostoriji u kući. Također, Iskon je nedavno predstavio inovativno rješenje Iskon.Smarthome – sustav za upravljanje domom na daljinu. Riječ je o setu međusobno povezanih uređaja koji se jednostavno po-stavljaju i aktiviraju, a zatim kontroliraju stanje u domu. Mjere temperaturu, vlagu i potrošnju energije, reagiraju na pokrete, pale i gase elektroničke uređaje te video nad-zorom prate zbivanja u odabranoj prostoriji. Cjelovitim rješenjem upravlja se pomoću intuitivne mobilne i web aplikacije, a dostupan je svima, bez obzira kojeg telekom operatora koristili.

6968 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Turizam i putovanja

68

Hrvatski turizam proizvod je koji polako ali sigurno dobiva svoje zasluženo mjesto na europskom i svjetskom tržištu. Mo-žemo biti i više nego zadovoljni stvorenom prepoznatljivošću na tržištu, posebno zato jer priznanja dolaze od pojedinaca koji su prepoznali kvalitete pojedinih destinacija. U kratkom vre-menskom razdoblju, prema izboru čitatelja uglednog portala

European Best Destinations, Zagreb je proglašen najboljom adventskom destinacijom, Zadar je najbolja destinacija za

2016., zagrebački park Maksimir na popisu je najboljih gradskih parkova, a odnedavno viška plaža Stiniva nosi

titulu najljepše u Europi.

Turistički trendovi u 2016.-Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku,

Hrvatska je u prva tri mjeseca 2016. ostvarila vrlo dobar rezultat, s porastom u dolascima

većim od 17% te porastom u noćenjima od gotovo 19%. O konkretnim brojkama još

je uvijek rano govoriti, ali s obzirom na informacije koje dobivamo

od touroperatera i tu-rističkih agencija te na-

ših poslovnih subjekata, pred nama je još jedna vrlo

uspješna sezona - rekli su nam u Hrvatskoj turističkoj

zajednici.Na ruku nam ide i činjenica da je

zbog sigurnosne situacije potra-žnja za Turskom, Egiptom i Tuni-

som u padu, dok se Hrvatsku percipi-ra kao sigurnu destinaciju. -S obzirom

na raniji i povećan ovogodišnji booking Jadrana za ljetne mjesece sa stranih trži-

šta, našim domaćim klijentima preporu-čamo da što prije rezerviraju svoj ljetni

odmor na Jadranu jer je dio kapaciteta već sada zauzet - poručuje Nikolina

Frklić, rukovoditeljica marketinga i korporativnih komunikacija Atlasa.

Pravi ‘boom’ bilježi prodaja krstarenja Jadranom, pa ove godine imaju dva nova bro-

da, a potražnja za ‘putovanjima u pokretu’, kaže Frklić, također se dovodi u vezu s terorističkim prijetnjama. Ovog lje-ta dobro se prodaju i izleti te aranžmani za Maltu, s izravnim

charter letovima iz Zagreba u srpnju i kolovozu. Na globalnoj razini vidljiv je trend spajanja poslovnih putovanja i odmora tzv. bleisure travel, interes za nepoznate destinacije te potražnja za pustolovnim turizmom među mlađim putnicima. Turizam u 2016. obilježit će i dva sportska događaja - Euro 2016. u Fran-cuskoj i Olimpijada u Riju. -I kod nas je potražnja za Euro nad-mašila sva očekivanja - kažu nam iz Kompasa, a za Rio rade još poneku individualnu rezervaciju jer su svi zrakoplovi koji lete iz Europe već popunjeni.

Neotkrivene destinacije za ljetni odmorPonekad je ugodno vrele ljetne dane provesti u netaknutoj pri-rodi i uživati u svježini crnogoričnih šuma. Gorski kotar pravo je mjesto za takav odmor, a opet je dovoljno blizu jadranske obale da turisti za vrijeme boravka mogu uživati i u moru. Ne-zaobilazne lokacije za ljubitelje aktivnog odmora su Risnjak i Bjelolasica, a svakako treba posjetiti i Vražji prolaz, Zeleni vir te Lokvarsko jezero. Luksuzne drvene vile kraj Ravne gore, smje-štene na 800 metara nadmorske visine, opremljene su finskom saunom i vanjskim grijanim hidromasažnim bazenom, a cijene noćenja kreću se od 150 eura, uz dodatno boravišnu pristojbu. Drugačiji ljetni odmor može se doživjeti i u unutrašnjosti Istre, koja krije brojne bajkovite gradiće, poput Huma - najmanjeg grada na svijetu. Područje Humštine puno je kulturno-povi-jesnih sadržaja - Aleja glagoljaša smještena je na cesti između Huma i Roča, a relativno male udaljenosti između mjesta u Istri idealne su za bicikliranje i pješačenje. Posebno su mistič-ni Kotli na Mirni, danas napušteno selo s očuvanom autoh-tonom arhitekturom i slapovima rijeke Mirne koji padaju po stijenama kotlastih oblika. Agencija Bravo putovanja u ponudi ima putovanje istarskim gradićima po cijeni od 1.055 kuna (3 dana, polupansion), a smještaj je moguće pronaći i na brojnim preuređenim seoskim imanjima, koja u ponudi imaju istarske specijalitete i odlična vina. Elitni turizam u Hrvatskoj i regijiNa pitanje ima li u Hrvatskoj elitnog turizma, iz HTZ-a nam odgovaraju da pojedine destinacije mogu zadovoljiti kriteri-je elitnog turizma, ali prostor za daljnji rast i razvoj ovog se-gmenta turizma također postoji. Upravo zbog toga pozdravljaju projekte poput Kupara koji će, prema najavama i planovima, biti namijenjeni i gostima veće platežne moći. Destinacije koje ubrajamo u elitne svakako su Dubrovnik, Rovinj i Hvar. No, da bi destinacija doista zaslužila ovu titulu, nije dovoljno da je sku-pa, već sva ponuda jednostavno mora odisati luksuzom i biti vr-

Pravi ‘boom’ bilježi prodaja krstarenja

Jadranom uz opći trend rasta potražnje za

‘putovanjima u pokretu’.

Turizam u 2016. obilježit će i dva sportska događaja - Euro 2016. u Francuskoj i Olimpijada u Riju.

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Prema podatcima touroperatera i turističkih agencija pred hrvatskim turizmom još je jedna vrlo uspješna godina. Uz sve veću prepoznatljivost na stranim tržištima, dobru promidžbu, podizanje kvalitete destinacije i međunarodna priznanja, ne čudi da je dio kapaciteta na Jadranu već sada zauzet.

Hrvatska dočekuje ljetnu sezonukao prepoznata i sigurna destinacija

Turizam i putovanja

hunske kvalitete - od smještaja, ponude restorana, kafića, klu-bova, svih vrsta trgovina te kulturnih i društvenih događanja, što trenutno nije slučaj. Gosti koji ne pitaju za cijenu najradije biraju smještaj gdje mogu imati potpunu privatnost, a uz udob-nost izuzetno im je bitan i sam doživljaj kakav, primjerice, pruža splitski Vestibul Palace. Mali obiteljski hotel, sa sedam luksuzno opremljenih soba te smješten u srcu Dioklecijanove palače, ove je godine proglašen jednim od deset najboljih povijesnih hotela na svijetu. Nešto drugačiji ugođaj može se naći u romantičnom hotelu Sensimar u Igranama kod Makarske koji uz ostalo ima i swim-up sobe (sobe sa ulazom u privatni bazen). Slična je situacija i u našem susjedstvu. Iako se Crna Gora opre-dijelila za elitni umjesto masovnog turizma, turisti ju doživlja-vaju kao neistraženu destinaciju bogatu prirodnim ljepotama. Tu bi sliku trebale promijeniti značajne, uglavnom strane in-vesticije u izgradnju turističkih objekata poput One&Only Re-sorta u Portonovom, koji će sa 140 luksuznih soba, apartmana i vila biti prvi takve vrste u Europi. Naći će se tu i spa centar, marina s 250 vezova, konferencijski centar i botanički vrt. Do tada, luksuz možete potražiti u hotelima s pet zvjezdica - Aman Sveti Stefan, Budva (cijena noćenja od 1.300 do 4.500 eura) i Regent Porto Montenegro, Tivat (cijena noćenja od 723 do 1.250 eura).Portorož, Piran i Kopar slove kao slovenska odredišta elitnog turizma. S brojnim hotelima, casinima, izborom nacionalnih i internacionalnih restorana, manifestacijama, marinom i me-đunarodnom zračnom lukom izdvaja se Portorož u kojem, pri-mjerice, za 7 noćenja s doručkom u hotelu Kempinski Palace treba izdvojiti najmanje 2.065 eura.

Odmor na otvorenom moruUživati u ljepoti razvedene jadranske obale, dok plovimo oko bezbroj otoka i otočića, i pronalaziti tajanstvene i skrivene uvale zasigurno je poseban doživljaj za mnoge strane i domaće za-ljubljenike u nautički turizam. Hrvatski dio Jadrana pripada samom vrhu nautičkih destinacija Europe, a kako je relativno mirno more, ploviti njime mogu i početnici.U sezoni najam jedrilice na 7 dana bez skipera četveročlanu obi-telj koštat će između 2.200 i 2.750 eura, ovisno o modelu plo-vila i agenciji. No, treba računati i na druge troškove - plaćanje boravišne pristojbe, parkinga za automobil u marini, transfer iz zračne luke, najam skipera i sl. Veće društvo (10-12 ljudi) za 7 dana najma katamarana, skipera i hostese izdvojit će oko 27.000 eura, a u agenciji Ultra Sailing za dodatnih 160 eura po danu može se iznajmiti i kuhar. Povoljnije cijene najma dostu-pne su u pred i posezoni te preko last minute ponuda.Međutim, konkurentni nautički turizam ne može se osloniti samo na prirodne ljepote, već i na kvalitetnu ponudu sadržaja nautičarima za vrijeme boravka u marini. Kako se uglavnom radi o gostima dubljeg džepa, zabavni sadržaji trebali bi uklju-čiti luksuzne restorane s probranom enogastro ponudom, koc-karnice, vanjske i unutarnje bazene, shopping centar, kulturna događanja i zanimljiv noćni život. Veliki nedostatak hrvatskih marina je i činjenica da samo neke mogu primiti veće jahte, jedrilice i brodove. Osim standardno dobro opremljenih ACI-jevih marina, među najluksuznije i odlično opremljene spadaju marine Frapa, Mandalina i Hramina.

Cijene krstarenja u ljetnim mjesecima dosta su visoke, popunje-nost brodova je velika, pa su i vrlo tražene višekrevetne kabine slabo raspoložive, rekli su nam u Kompasu. Iz ponude su izdvo-jili brod Costa Deliziosa, koji plovi oko grčkih otoka Santorini, Mykonos, Krf, a zanimljiv je zbog cijene i reaktiviranog ukrcaja u Dubrovniku (8 dana već od 3.845 kuna + 1.080 kuna lučkih pristojbi po osobi), te krstarenje norveškim fjordovima i Bal-tikom (MSC brodovi, polazak iz Kopenhagena, 8 dana već od 4.550 kuna + 925 kuna lučkih pristojbi po osobi).

Najbolje hrvatske destinacije za ljubitelje kultureIstraživanja pokazuju kako je Hrvatska u svijetu najčešće per-cipirana po dva segmenta: kao destinacija s prekrasnom priro-dom, obalom i morem, te kao destinacija s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom. Upravo je bogatstvo kulturnih i po-

Top 5 svjetskih destinacijaDestinacije koje svakako treba posjetiti u 2016. i zašto, prema prijedlogu najutjecajnijeg putničkog vodiča Lonely Planet:1. Botswana - neponovljivi afrički krajolici i životinjski svijet 2. Japan - hramovi, vrtovi, kulinarski užici, kupanje u onsenu (prirodni izvor tople vode),

arhitektura, shopping u Tokiju3. SAD - planine, plaže, šume, pustinje, kanjoni, ledenjaci i desetci gradova koje treba vidjeti4. Palau - maleni pacifički arhipelag, poznat kao podvodni Serengeti, čini 200 vulkanskih

i vapnenačkih otočića prekrivenih gustom šumom i okruženih tirkiznim morem5. Latvia - stari dio glavnog grada Rige, art nouveau arhitektura, tvrđave, dvorci, plaže

Uvijek najbolje informirani s BenefitInfoLounge

Bez obzira je li Vaša tvrtka već postojeći član Partner-PlusBenefit programa ili želite otvoriti novi račun, u našem novom BenfitInfoLounge-u vrata su Vam uvijek otvorena. Posjetite našu Internet stranicu ppbenefit.hr i pronađite sve informacije o samom programu te najnovije ponude i promocije. S novim BenefitIn-foLounge-om uvijek ste u toku s informacijama te mogućnostima uštede za Vašu tvrtku!

7170 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Turizam i putovanja

vijesnih atrakcija, kažu u HTZ-u, označeno kao glavna pred-nost Hrvatske u odnosu na konkurente kada je riječ o kratkim odmorima i kreiranju itinerera. U Strategiji razvoja turizma kulturni turizam jedan od deset ključnih proizvoda na teme-lju kojih se bazira daljnji razvoj hrvatskog turizma. Hrvatska je bila pod utjecajem različitih kultura čiji su ostaci vidljivi i danas te koji na izvrstan način kombiniraju tradiciju i suvremenost, a turisti to i prepoznaju.Zahtjevan i skup projekt Muzej Apoksiomena primjer je kako se na pravi način treba iskoristiti posebnost određene destina-cije. Promoviran kao otok vitalnosti, Lošinj je od ove godine postao otok Apoksiomena, a kroz pomno kreiran marketinški plan, koji sadržajno i smisleno oblikuje značajke projekta Mu-zeja Apoksiomena te strateški definira ciljeve promotivnih i prodajnih aktivnosti, u edukaciju i promociju uključio je cijelu lokalnu zajednicu. Kako bi sva ponuda bila povijesno ispravna, za izradu tematiziranog kataloga i destinacijskih proizvoda na temu Antike, poput suvenira, delicija, wellness tretmana, pri-rodne kozmetike, antičke kuhinje te jedrenja i ronjenja plovnim i podvodnim putevima Apoksiomena, angažirali su 20 stručnja-ka. Sam Muzej također je specifičan jer, usto što ima samo jedan izložak, sastoji se od devet osmišljenih prostorno-programskih cjelina koje pričaju Apoksiomenovu priču kroz muzejski postav, promjenu boja i temperature zraka u prostorijama. Najveće kazališno iznenađenje ovog ljeta priprema Kazalište Ulysses koje će 11., 12. i 13. kolovoza na tvrđavi Minor na Ma-lom Brijunu ugostiti britansko kazalište Almeida s predstavom Richard III. u kojoj, pod režijom Ruperta Goolda, nastupaju Va-nessa Redgrave i Ralph Fiennes.

Nezaobilazna mjesta za turiste željne glazbenih događanjaOvoga ljeta neće nedostajati glazbenih događanja i zabava na otvorenom do ranih jutarnjih sati. The Prodigy, Iron Maiden, Robert Plant, Noel Gallagher, Massive Attack i Status Quo samo su neka od imena čije ćemo nastupe gledati, a detaljan popis datuma i mjesta koncerata, događanja, festivala, najboljih partyja i noćnih izlazaka naći ćete na portalu www.muzika.hr.Splitsko ljeto, 62. po redu, otvara se 14. srpnja premijerom ope-re Turandot Giacoma Puccinija, u izvedbi opere splitskog HNK, pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića i u režiji Ozrena Prohi-

TripAdvisor Travelers’ Choice 2016.– najboljih 10 hotela u Hrvatskoj

ća. Plaža Zrće za kraj ljeta od 21. do 25. kolovoza okupit će više od 60 najpoznatijih svjetskih DJ-eva u sklopu Sonus festivala, a osim danonoćne zabave na kopnu svakog dana bit će organi-ziran i boat party na pučini Jadranskog mora. Usto, Noa Beach Club, prema pisanju renomiranog klupskog časopisa Top DJ Mag, uvršten je u sam vrh svjetske klupske scene u konkuren-ciji klubova s Ibize, Londona, Las Vegasa i Miamija. Za ljubitelje elektronske glazbe i partyja dovoljna preporuka.

Kampiranje u Hrvatskoj - drugačiji oblik ljetovanjaHrvatska ima 571 kamp s prihvatnim kapacitetom 237.758 osoba, a prema njemačkom kamp vodiču ADAC-u naši su kampovi po kvaliteti na drugom mjestu u Europi, što je re-zultat rada i ulaganja posljednjih godina. O kamping turizmu razgovarali smo s Adrianom Palmanom, direktorom Kamping udruženja Hrvatske, koji ističe da čak 25% hrvatskog turizma otpada na kampove. - U posljednjih 10-ak godina kamping sektor izborio je mjesto koje zaslužuje, i to iz nekoliko razloga. Kao prvo, kampovi više nisu livade za jeftini smještaj, to su pravi resorti na otvorenom, sa svim sadržajima poput hotela i turističkih naselja. Dapače, kampovi su išli i korak dalje te s ponudom glampinga - inova-tivnih, luksuznih modela mobilnih kućica, wellnessa i sl., kre-iraju kvalitetan proizvod. Naši su kampovi ostvarivali rast i u godinama krize, kada su drugi tipovi smještaja imali problema. To je prvi sektor koji je postigao prijeratne brojke. Lani je ostva-reno 17,2 milijuna noćenja, što odgovara najboljim rezultatima u povijesti kampinga u Hrvatskoj - kaže Palman.Kampiranje danas više nije jeftino. Prosječni smještaj za obitelj u kampu sa svojom opremom dođe 38,16 eura po danu. Cijene kamp kućica kreću se od 15, a kampera više od 50 tisuća eura. Za goste bez opreme najam mobilne kućice u sezoni je od 110-130 eura, odnosno oko 250 eura za glamping. -Prema ADAC-u, najbolji kampovi u Hrvatskoj su Zaton (oko-lica Zadra), Straško (otok Pag) i Krk, te u Istri Lanterna, Park Umag i Valalta. Najviše gostiju dolazi iz Njemačke, Slovenije, Nizozemske, Austrije i Italije. Hrvati u kampovima ostvaruju oko 2,8% noćenja, čime zauzimaju 8. mjesto po jačini tržišta - navodi Palman.

Najljepše hrvatske plažePremda su odlike najljepših hrvatskih plaža čisto more i pristu-pačnost te su idealne za obitelji s djecom, ove tri ljepotice od vas zahtijevaju avanturistički duh i dosta napora, ali nagradit će vas jedinstvenim užitkom.1. STINIVA na otoku Visu skrivena je uvalica između dvije str-me litice. Najlakši put do nje je s morske strane jer se inače mo-rate spuštati strmom, kozjom stazom, ali i pripremiti na 25-mi-nutni uspon pri povratku. Ipak, kristalno čisto more i pogled kroz kamene litice donijele su joj titulu najljepše europske plaže.2. Spust do plaže podno creskih LUBENICA traje 40, a uspon nazad 90 minuta, ali smaragdno-safirno more u kojem uživate u intimi vrijedno je napora.3. SJEVERNI DIO LOPARA pun je skrivenih uvala, poput pješčane Sahare, do koje je moguće doći morskim putem, šu-mom ili stazom uz obalu koja je presječena strmim liticama i stijenama.

Villa Dubrovnik, DubrovnikHotel Monte Mulini, RovinjHotel Bellevue Dubrovnik, DubrovnikRoyal Princess Hotel, DubrovnikHotel More, DubrovnikCornaro Hotel, SplitEsplanade Zagreb Hotel, ZagrebHilton Imperial Dubrovnik, DubrovnikSensimar Makarska, IgraneValamar Isabella Hotel, PorečVilla Dubrovnik

Turizam i putovanja

Turistički sektor jedan je od najbrže rastućih u Europi. Broji više od 8 milijuna zaposlenih, a sam sektor ostvaruje više od 350 milijardi eura prome-ta. Veliki broj radnih mjesta privremenog je ka-raktera, s nepravilnim radnim vremenom, niskim plaćama i često ne prevelikim izgledima za napre-dovanje. Postoji visok udio mladih ljudi koji rade u tom sektoru te velika fluktuacija zaposlenika. Sve te specifičnosti utječu na to da CRM ne može biti samo usputna fokusacija na korisnika, nego totalno posvećivanje pažnje korisničkim željama, individualizacija tih želja i njihovo ispunjavanje. To postaje fundamentalna potreba koja se pretvara u konkurentsku prednost.

Tvrtka koja na najbolji način prakticira CRM je ona koja razumije kako unaprijediti poslovne pro-cese i odnose s korisnicima, koristeći CRM tehno-logiju i podatke o svojim klijentima kao dio sve-obuhvatnog programa koji uključuje procesualne i organizacijske promjene, s ultimativnim ciljem – diferencirati se od ostalih kroz superioran odnos s korisnicima.Stanje u Hrvatskoj je zbog gore navedenog podo-sta indikativno. Nedostatak sredstava, kao i nedo-statak prepoznavanja potrebe, glavni su problemi na koje se nailazi. Uzrok nepoduzimanja bilo ka-kve aktivnosti u tom smjeru su ponekad i apatič-nost, nestručnost i nedostatak kreativnosti.

Kontaktni centri i programi vjernostiVeliki hotelski lanci su, naravno, pioniri i predvod-nici prihvaćanja CRM rješenja, zainteresirani za držanje koraka s potencijalno sve većom bazom nezadovoljnih korisnika koji su samo jedan klik udaljeni od glavnog konkurenta i koji su spremni, više nego ikad prije, podijeliti svoja loša iskustva s novim, potencijalnim korisnicima. Premalo je CRM dobavljača do sada bilo orijentirano na ma-nje turističke organizacije, djelomično zbog kom-pleksnosti implementacije, koja je skoro pa jedna-ka onoj srednje velike tvrtke, a i zbog cijene koju si manje tvrtke nisu mogle priuštiti. U današnje vrijeme, odabirom softvera kao servisa, odnosno cloud rješenja, cijena uvelike pada te je takav mo-del pružanja usluga vrlo efikasan način konzumi-ranja CRM rješenja. Sigurno najskuplja varijanta je neprepoznavanje potrebe za CRM rješenjima ili

CRM u turizmuUpravljanje odnosima velika je investicija, ali svakako nije trošak. Ugrađivanje te svijesti u organizacije nikako nije lagan posao. Tog zadatka se trebaju prihvatiti prvenstveno manageri, ali i djelatnici. Kao što pokazuju primjeri iz prakse, CRM donosi i prihod i profitabilnost te vodeće mjesto na tržištu.

Pripremio: Comping d.o.o. – mr.sc. Trpimir Kvesić, MBA, Director of Business Solutions

Kako Comping može pomoći?Comping je jedan od najznačajnih ponuđača vlastitih aplikativnih rješenja baziranih na Microsoft Dyna-mics CRM platformi, kako u Hrvatskoj, tako i u regiji. U oblaku, kao i u klasičnoj On premise varijanti, za hotelske lance Comping nudi aplikativna rješenja poput: Kontaktnog centra (ContactInCloud), Programa vjernosti (LoyaltyInCloud), Upravljanja prodajom (SalesInCloud) i Upravljanja događajima (EventInCloud). Ova rješenja razvijena u Compingu nude se i putem njihovih partnera u Hrvatskoj, kao i u inozemstvu. Jednostavnom integracijom svi relevantni podatci iz postojećih sustava mogu biti prikazani u bilo kojem od Compingovih rješenja te na taj način koristiti već stvorene funkcionalnosti s novim korisnički orijentiranim scenarijima.

nepoduzimanje aktivnosti u tom smjeru.Neki od ciljeva uvođenja CRM sustava u konkret-nim slučajevima iz prakse bili su: povećanje pro-daje, mogućnost križne i nad prodaje, smanjenje odlaska konkurenciji, stvaranje osobnije, emocio-nalnije veze s korisnikom, identificiranje korisnika te segmentacija za marketinške kampanje i akcije itd. Zbog svoje jednostavnosti i prilagodljivosti, adaptacija i edukacija krajnjih korisnika se ubrzava te ne postoji uobičajeni strah od nepoznatog, koji u početku često prati svako novo implementirano rješenje. Najinteresantnijim poslovnim rješenji-ma u turizmu pokazali su se kontaktni centri i program vjernosti. Kontaktni centri omogućuju unaprjeđenje kvalitete odnosa s gostima, ali služe i kao generatori prodajnih kampanja koje su temelj prodajnih procesa. Segmentacijom klijenata kori-snik sustava definira klijente, odnosno potencijal-ne klijente kojima se želi obratiti, i na temelju toga se izvršavaju marketinške kampanje telefonskim putem, e-mailom, društvenim mrežama ili nekim drugim komunikacijskim kanalom. Sve veći interes hotelski lanci iskazuju i za pro-grame vjernosti, samostalno ili u alijansi s drugim partnerima iz raznovrsnih industrija. Učlanjenjem u program vjernosti i skupljanjem bodova gost ima mogućnost doći do gratis noćenja ili usluge iz turizma, kao i nekih od komplementarnih branši. Hotelskom lancu se omogućava uspostava kva-litetnijeg i dugoročnijeg odnosa s gostom te mo-gućnost boljeg prepoznavanja korisnikovih želja i potreba. Mogućnosti beskontaktnog plaćanja ili prijave na wi-fi u sobama, restoranima ili pokraj bazena daju novi zamah programima vjernosti te skupljanju informacija o navikama i interesima gostiju.

Budućnost su Big Data i predikcijaInternet of things koji obuhvaća prikupljanje podata-ka iz okoline, uključivanje stvari iz okoline u poslov-ne procese te upravljanje s pametnim stvarima, ne zaobilazi niti turistički sektor. Odgovore na pitanja, poput informacija: je li gost u sobi, ima li kozmetič-kih preparata u kupaonici, koje je stanje u hladnjaku, je li staklena stijena otvorena itd., ugrađeni senzori, odnosno Internet of things, mogu vrlo brzo dati.Budućnost korištenja CRM-a nije više samo re-aktivno korištenje skupljenih podataka, nego kako iskoristiti podatke i unaprijed predvidjeti ponašanje naših korisnika i anticipirati njihove potrebe. Kako bi se to postiglo i omogućio pogled u kristalnu ku-glu koja predviđa budućnost, potrebno je analizirati veliku količinu informacija, takozvani Big Data, i iz njih generirati smislene cjeline koje nam koriste. Za to služe Bussiness Inteligence rješenja pomoću kojih obogaćujemo pogled na korisnika i njegove potrebe.

Na osnovi povijesnih podataka, prediktivni alati uče na već skupljenim uzorcima i prilagođavaju se. Jed-na je stvar sigurna - konkurencija i borba za svakim korisnikom raste iz dana u dan. Diferencirati se od bilo koje druge tvrtke sve je teže i vodi ka frustraci-jama zbog vrlo lake asimilacije uvedenih novina na proizvodima, uslugama ili dodanim vrijednostima od strane konkurencije. Uvođenje CRM-a svakako je jedna od onih mogućnosti za uzdizanjem iznad sitnih i malih prednosti koje svaka tvrtka ima us-poređujući se sa sebi konkurentnim. Taj zadatak svakako nije lako ostvariv, ali može biti dugotrajnog karaktera. Tvrtke koje budu najuspješnije u pružanju personaliziranih i na zahtjev traženih usluga za sva-kog od korisnika, imaju najveće šanse postati lideri budućnosti.

Najveće kazališno iznenađenje ovog ljeta

priprema Kazalište Ulysses koje će 11.,

12. i 13. kolovoza na tvrđavi Minor na

Malom Brijunu ugostiti britansko kazalište

Almeida s predstavom Richard III.

7372 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Dani komunikacija opet oduševili

Može li se Hrvatska mjeriti s Azurnom obalom i Provansom?

Više od 1.600 marketinških stručnjaka iz Hrvatske i regije i ove je godine uživalo u predavanjima, neformalnim druženjima te odličnom zabavnom programu, a u natjecateljskom dijelu programa nagrađene su najbolje oglasne kampanje u prošlog godini.

Hrvatsku je u prošloj rekordnoj godini posjetilo 14,1 milijun turista, malo manje od 12,5 milijuna stranih i nešto više od 1,6 milijuna domaćih turista. Površinom, s 56.542 km2, Hrvatska je veća od regije Provansa-Alpe-Azurna obala, a po broju stanovnika nešto manja.

Regija Provansa-Alpe-Azurna obala nalazi se na jugu Fran-cuske i sastoji se od povijesne provincije Provanse, bivšeg pa-pinskog teritorija Avignona, bivšeg sardinijskog teritorija Nice i jugoistočnog dijela bivše francuske provincije Dauphiné, koja se nalazi u Alpama. Regija ima gotovo 5 milijuna stanovnika i prostire se na površini od 31.400 km2 te ju godišnje posje-ti preko 31 milijun turista, 6 milijuna stranih. Ova je regija turistički najposjećenija destinacija za francuske turiste, a dru-ga najposjećenija za inozemne, nakon Pariza, kojeg je unazad zadnje tri godine na godišnjoj razini posjetilo preko 15 miliju-na inozemnih turista. Udio prihoda od turizma u regiji Pro-vansa-Alpe-Azurna obala u ukupnom BDP-u iznosi oko 11%.

Hrvatsku je u prošloj rekordnoj godini posjetilo 14,1 milijun turista, malo manje od 12,5 milijuna stranih i nešto više od 1,6 milijuna domaćih turista. Površinom, s 56.542 km2, Hr-vatska je veća od regije Provansa-Alpe-Azurna obala, a po broju stanovnika nešto manja. U narednim mjesecima slije-de nam svakodnevne vijesti o tome koliko je turista ušlo u Hrvatsku i koliko je to u postotku (vjerojatno) više u odnosu na prošlu godinu. Ali da bi se dobila kompletna slika potenci-jala, ili možda propuštenog potencijala, hrvatski turizam tre-ba se uspoređivati s turizmom u drugim zemljama koje nas okružuju i predstavljaju nam konkurenciju. Regija Provansa-Alpe-Azurna obala svakako može pokazati neke pozitivne primjere. Sela u Provansi su prekrasna, iako ni naša istarska mje-sta, poput Huma i Motovuna, ne zaostaju ljepotom, ali iskorištavaju li u potpunosti svoje potencijale? Mjesto Èze, smješteno na stjenovitom vrhu brda između Nice i Mona-ca, oduševljava turiste svojim bajkovitim izgledom, uskim uličicama i srednjovjekovnim kamenim kućama te pogledom

na Monaco i more. No hodajući ulicama sela ne možete vidje-ti taj veličanstveni pogled, a da biste ga vidjeli, morate platiti ulaz u botanički vrt koji se nalazi na samom vrhu, i kada to učinite, oduševite se pogledom i samim botaničkim vrtom. Na kraju obilaska, posjetili ste jedno prekrasno mjesto, ali i jedan prekrasan botanički vrt, doživjeli nešto više nego što ste očekivali, i potrošili više novaca. Na drugom kraju Provanse, u mjestu Avignon, nalaze se ostatci mosta preko rijeke Rhône. Most je izgrađen u 12. stoljeću, bio je dugačak oko 900 meta-ra, i većim se dijelom urušio nakon nekoliko katastrofalnih poplava. Od njega je ostalo samo 4 kamena luka, i uz Papinsku palaču on je glavna atrakcija stare jezgra Avignona. Ukoliko želite prošetati ostatcima mosta, potrebno je platiti ulaz, što je i opravdano, jer je pod zaštitom UNESCO-a. Naplaćujemo li mi sve što bismo mogli? Ali ne na način da se turisti osjećaju pokradeno, nago da to bude nešto zbog čega će im destinacija ostati u još boljem sjećanju, nešto o čemu će pričati, pisati…

Kada je najbolje vrijeme za posjetiti Azurnu obalu i Pro-vansu? Ukoliko samu Provansu posjetite u proljeće, bit ćete uskraćeni za ljubičasta polja lavande, simbol Provanse, no prometne gužve oko velikih gradova, Nice i pogotovo Canne-sa, velike su i kada nije top sezona. Za vožnju po francuskim autocestama pripremite se na bezbrojna stajanja i plaćanja ce-starina, jer autoceste, obilaznice oko gradova, naplaćuju fiksne iznose cestarina, pa i na više mjesta. No na samim naplatnim kućicama nema gužvi, niti jedne osobe zaposlene na samoj naplati cestarine, što im sigurno donosi znatne uštede. Ali zato vas na povratku, u Italiji, na prvoj naplatnoj kućici dočeka ta-lijanski šarm… I u prosječnom restoranu na Lago di Gardi iznadprosječno ljubazan i sposoban konobar… I poželite se čim prije vratiti u Italiju.

Ove je godine prvi put održano natjecanje Young Lions za mlade kreativce do 30 godina.

Da bi se dobila kompletna slika

potencijala, ili možda propuštenog potencijala, hrvatski

turizam treba se uspoređivati s

turizmom u drugim zemljama koje nas okružuju i

predstavljaju nam konkurenciju.

Pobjednice Young Lions Croatia natjecanja

Davor Bruketa, predavač Ivan Pols, Jan JilekAgencija Senor (Mixx Best in Show) FOTO

: Bor

na F

ilić,

Pix

sell

KonferencijeTurizam i putovanja

Piše: Bojana Šimac

Od 14. do 17. travnja u rovinjskom hotelu Lone održani su 4. po redu Dani komunikacija, koji su ove godine pri-vukli rekordan broj sudionika. Ovaj vodeći hrvatski fe-stival marketinških komunikacija okupio je više od 1.600 marketinških stručnjaka iz Hrvatske i regije koji su uživali u predavanjima, neformalnim druženjima i odličnom za-bavnom programu uz nastupe Ante Gelo Banda i Maria Petrekovića te benda Lollobrigida.

Festivalski program otvoren je predavanjem Cristiana Clite, koordinatora društvenih mreža IKEA-e za Jugoistočnu Eu-ropu na temu „Let’s ‘kill’ the digital strategy - integrating digital into the business“, u kojem je objasnio kako integrirati digitalne u poslovne strategije s ciljem unaprjeđenja poslo-vanja i odnosa kompanija prema svojim potrošačima.U petak i subotu bili su na rasporedu lideri svjetske marketinške industrije, među kojima se ističu Ivan Pols iz agencije Adam&Eve, koja je zaslužna za jednu od najpozna-tijih božićnih reklama Man On The Moon za kompaniju John Lewis, Lisa Larsson iz Švedskog instituta, koja je radi-la na projektu „Curators of Sweden“, te jedan od najboljih predavača festivala Eurobest, Rogier Vijverberg. Također, inspirativna predavanja održali su i višestruko nagrađivani digitalni stručnjak Kris Hoet, Francesco Urso - brand mana-ger iz kompanije Procter&Gamble, stručnjak za ponašanje potrošača Thom Theys i drugi. U natjecateljskom dijelu programa nagrađene su najbolje oglasne kampanje u prošloj godini. Prestižnu nagradu Effie Grand Prix osvojili su Zagrebačka pivovara, agencija BBDO Zagreb i medijska agencija Universal McCann za kampanju „Dijalekti“. Na natjecanju IdejaX, koje nagrađuje najkre-ativnije radove u svim vrstama medija, nagradu Agenci-ja godine osvojila je agencija BBDO Zagreb, koja je ujedno nagrađena Grand Prix nagradom za kampanju „Naša su mje-sta zakon“ Zagrebačke pivovare. Nagrada X dodijeljena je i u sljedećim kategorijama:• Telekomunikacijske usluge: kampanja „Fali ti super TV

sadržaja u životu?“, agencija Señor za klijenta Iskon,• Mediji i izdavaštvo: kampanja „Reci to glasno“, agencija

Señor i Studio Čavar za klijenta Outdoor Akzent,• Financijske i osiguravajuće usluge: kampanja „Mylo“

agencije Utorak_biro za propagandu i Grey Worldwide Za-greb za klijenta Erste Bank,

• Društvene akcije: kampanja „Muzej realnosti“, agencija Švicarska za klijenta UNICEF,

• Samopromocija i korporativne komunikacije: „Razveseli mamu i vrati se doma“, agencije Bruketa&Žinić OM, Mil-lenium promocija i Madison Consulting za klijenta Adris grupa.

• Piće: kampanja "Naša su mjesta zakon", agencija BBDO Zagreb za klijenta Zagrebačka banka,

• Najbolja cjelovita kampanja: kampanja "Naša su mjesta za-kon", agencija BBDO Zagreb za klijenta Zagrabačka banka.

Na istom natjecanju, nagradu za Oglašivača godine osvoji-la je Zagrebačka pivovara. Nagradu MIXX „Best in Show“, koja se dodjeljuje za najkreativnije i najučinkovitije radove u online oglašavanju, osvojile su agencije Señor i Studio Čavar za kampanju „Reci to glasno“, za klijenta Outdoor Akzent. Na rang listi najboljih agencija prema plasmanu na natjecanju IdejaX drugo mjesto pripalo je agenciji Señor, dok je treće mjesto pripalo agenciji Bruketa&Žinić OM. Ove je godine prvi put održano natjecanje Young Lions za mlade kreativce do 30 godina, a Grand Prix nagradu osvojile su Tea Silvia Vlahović i Sanja Planinić iz agencije Bruketa&Žinić OM za rad „Rana ptičica“, za UNICEF-ov program podrške predškolskom odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj.

7574 BIZdirekt � lipanj 2016. www.mirakul.hr

Poslovni kalendar

Konferencije

16.06.2016.5. Regionalna konferencija gospodarstvenika ‘Kako o(p)stati u poslu?’Mjesto: Vinkovci, Županijska vijećnica Organizator: Lotusmedia d.o.o.Informacije: www.lotusmedia.hr

27. - 31.08.2016.30th ECM Summer SchoolMjesto: Zagreb, Hotel SheratonOrganizator: European Cities MarketingInformacije: www.europeancitiesmarketing.com

29. - 30.08.2016.Conventa CrossoverMjesto: Hotel Lev, LjubljanaOrganizator: Toleranca Marketing/Go.Mice i ConventaInformacije: www.crossover.si

22. - 25.09.2016.Weekend media festival 2016Mjesto: RovinjInformacije: www.weekendmediafestival.com

Seminari

17. i 18.06.2016.Osobni razvoj - leading self and leading othersMjesto: SELECTIO d.o.o, Strojarska cesta 20, ZagrebOrganizator: SELECTIO Akademija, SELECTIO d.o.o.Predavači: grupa predavačaInformacije: + 385 1 6065 419, e-mail: edukacije@selectio.hr

17.06.2016. Kontroling prodaje i ključnih kupacaMjesto: FORUM Zagreb , Radnička cesta 50, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr

27.06.2016. Vještine prodajnog pregovaranjaMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM-Poslovna akademija d.o.o.Predavačica: dr.sc. Olivera Jurković MajićInformacije: + 385 1 4500 309, e-mail: info@zsemacademy.hr

30.06.2016. Izgradnja troškovnog računovodstva uz pomoć kon-trolingaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavačica: mr.sc. Jasmina OčkoInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr

30.06. i 01.07.2016. Napredno korištenje društvenih mrežaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 - Green Gold, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Ana Penović, Denis SinovčićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr

01.07.2016. Kako se uvodi, mjeri i razvija organizacijska izvrsnostMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Nikola NikšićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr

76 BIZdirekt � lipanj 2016.