1

2016-10-23

dr.sc. IVO LUČIĆ: Za 800 žrtava Hude jame prestaje posmrtno progonstvoObjavio Veronika S - 23/10/2016

Gotovo 800 žrtava Hude jame, jednog od najokrutnijih stratišta nakon Drugog svjetskog rata uSloveniji, bit će 27. listopada pokopano uz prisutnost najviših državnih i crkvenih predstavnikaSlovenije i Hrvatske u Parku sjećanja na mariborskom groblju Dubrava, tako da će nakon 71godinu prvi Dan mrtvih dočekati u “priznatom” grobu.

Ulaz u bivši rudnik Huda jama kod Laškog široko je ograđen visokom neprozirnom ogradom. Ispredograde nalazi se kapelica podignuta početkom devedesetih i nečiji moped koji pokazuje da tu negdje jošima života. U masovnoj grobnici nalazi se, po procjeni Komisije, više od 3000 žrtava.

“Kada smo 2008. ušli u Hudu jamu, do žrtava nam je trebalo osam mjeseci, morali smo probiti 11 zidanihbarikada i iznijeti 400 kubičnih metara građevinskog materijala”, kaže povjesničar na ljubljanskomFilozofskom fakultetu Mitja Ferenc, član slovenske državne Komisije za rješavanje pitanja skrivenihgrobova.

Naišli su na 427 žrtava u osam slojeva u horizontalnom rovu sv. Barbare, te u vertikalnoj jami dubokoj 45metara još oko 340 žrtava. Zajedno je to nešto manje od 800 posmrtnih ostataka, koji će ovoga tjedna bitipokopani u Mariboru, ističe Ferenc.

Huda jama bila je “prehuda” i tek smo nakon sedam godina, nakon što je donesen novi zakon za čiju sestriktnu provedbu zauzeo državni vrh, ponovo pokrenuli ekshumacije u Hudoj jami i Sloveniji općenito,kaže Ferenc dodajući da je na Hudoj jami angažirana većina kapaciteta koji skrbe o skrivenim grobovimau Sloveniji.

U svibnju 1945. između Maribora i Bleiburga zarobljeni su deseci tisuća vojnika i civila NDH čiji supovratak pratila masovna smaknuća. Povjesničarka s Hrvatskog instituta za povijest Mirela GrahekRavančić ističe da je službena historiografija bivše države prikazala ta smaknuća kao konačni obračun sneprijateljem koji je to i zaslužio, iako je jasno da su te osobe bile zarobljene i likvidirane bez suđenja.

Nesumnjivo, u koloni je bilo i onih kojima bi svaka demokratska zemlja sudila za zločine, ali je činjenicada su likvidirani bez suđenja. Sav teret su podnijeli oni za koje nikada nije dokazano za što su konkretnokrivi, dok su najodgovorniji za zločine u NDH pobjegli u Južnu Ameriku i nisu nikada odgovarali, kažeGrahek Ravančić.

2

Slovenija možda najveća grobnica u ovom dijelu Europe

Nakon Drugog svjetskog rata komunističke vlasti su pokopavale samo “svoje” žrtve kojima su odavalepočast, a skoro polovicu žrtava su tabuizirale i učinile sve da ne postoje njihovi grobovi, kaže predsjednikKomisije za rješavanje pitanja skrivenih grobova povjesničar Jože Dežman.

Grahek Ravančić smatra da su masovne likvidacije ratnih zarobljenika učinile Sloveniju možda najvećomgrobnicom u ovom dijelu Europe.

Naš je cilj da žrtve nakon 70 godina vratimo u javno sjećanje. Postavljamo im križeve, uređujemo putovei postavljamo putokaze do lokaliteta, uređujemo prostore za cvijeće i svijeće, vraćamo dostojanstvo žrtavabez obzira na nacionalnost ili bilo koje drugo obilježje, kaže Ferenc i napominje – tek tada su oni na istojrazini kao i svi drugi vojni grobovi, te su upisani u registar vojnih grobova.

Unutar šumarka na zapadnom dijelu prostranog kompleksa mariborskog groblja, ograđeno je gradilište nakojem se priprema kolektivna grobnica žrtava iz Hude jame. Domaćin koji se, koliko se sjećamo, zvaoTomaž, nije dopustio da hrvatski novinar vidi pripremne radove jer smatra da su mediji, uz politiku iCrkvu, javnom upotrebom žrtava učinili da se Slovenci danas više mrze nego za vrijeme Drugogsvjetskog rata.

Nemaju mediji što prikazivati kosti, to nije njihov posao. To je za ljude koji obavljaju te poslove ieventualno za srodnike, rekao je dodavši kako radovi idu po planu te da će ondje biti dovoljno mjesta zasve žrtve.

Dežman kaže da se taj proces u Sloveniji odvijao kroz dijalog i sukobe, ali da sada napreduje i sve lakšese postižu dogovori. “Došli smo do primjene unificiranog protokola pokopa koji se sastoji od katoličkogobreda uz nazočnost državnih tijela. Prije nekoliko tjedana uz taj su protokol pokopane žrtve Krimskejame, među kojima je bilo žena i troje vrlo male djece”, kaže.

Slovencima pomogli i posredovali stranci

Tvrdi kako to Slovenci ne bi postigli da im nisu pomogli i posredovali stranci. “Posebno trebamozahvaliti bivšem američkom veleposlaniku Josephu Mussomeliju, koji je znao da je to pitanje bitnaprepreka razvoju slovenskog društva. Zato je bio na udaru naše politike. Bivši predsjednik Danilo Türkplatio je protivljenje tom procesu gubitkom pri kandidaturi za glavnog tajnika UN-u”, tvrdi Dežman.

Iako su predsjednici države i Vlade dali suglasnost, još uvijek imamo reakcije Katoličke crkve i dijelastranaka s desnice, koji više vode rat na desnici nego što rješavaju probleme, kaže Dežman.

Proteklog tjedna ekipa za ekshumaciju bila je angažirana na skrivenoj grobnici Koželj kodVelenja, grada kojeg mnogi u Hrvatskoj i danas znaju samo po proizvodnji kućanskih aparata.

Do skrivene grobnice pratimo stari kombi ekipe za ekshumacije, koji na rubu grada silazi s asfalta ikreće šumskom cestom, po kojoj se iza kombija vrtloži lišće kestenja. Malo potom nastavljamouzbrdo pješice, do kraja netom prokrčene blatnjave staze. Tu je jedno od oko 700 skrivenihgrobišta u Sloveniji, nastalih za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata.

Mladi arheolog Luka Rozman predvodi šesteročlanu ekipu kojima je sudbina, umjesto istraživanjaiščezlih civilizacija, namijenila da se bave ekshumacijama masovnih grobnica. Na grobnici površine7 puta 2 metra, stisnuti u potoku između dva brežuljka, članovi ekipe stružu žitku smjesu gline iilovače i iz nje izvlače koštane ostatke koje nevješto oko ne može lako primijeti. Uljudnoodzdravljaju i nastavljaju šutke raditi.

Na Koželju 15 vreća kostiju

Iza njih je plastična posuda do polovice napunjena odbačenim bijelim rukavicama i kutija snajlonskim vrećicama u koje spremaju pronađene predmete – džepni sat, neki britanski novčić i sl.Među kostima je pronađen i kramp kojim su žrtve zakopane.

3

Rezultat rada na Koželju je 15 vreća kostiju koje očekuje forenzički pregled, identifikacija ostatakai pokop koji će ih vratiti iz zagrobnog progonstva. Po podacima istraživača, radi se o Slovencima,civilima koji su tamo strijeljani 15. svibnja 1945. godine, što potvrđuju prostrijelne rupe nanjihovim lubanjama.

Ove godine Komisija planira ekshumirati 18 lokaliteta, na kojima arheološkom metodom radi ekipa odšest – sedam ljudi, da se dobije što više podataka o žrtvama. Također, do kraja godine mala ekipa od petljudi sondirat će 45 lokaliteta i provjeriti tvrdnje o mogućim skrivenim grobovima. Do sada je potvrdilaoko 200 lokaliteta.

Treća aktivnost je uređivanje otkrivenih grobova: obilježavanje lokaliteta, uređenje prilaza, postavljanjeputokaza, postavljanje mjesta za cvijeće i svijeće itd. Na tome radi ukupno devetoro ljudi u tri ekipe. Uplanu za ovu godinu je uređenje sedamdeset grobova, kaže Ferenc.

Posebno su zahtjevne ekshumacije iz krških jama. Zadnju koju su istražili i ekshumirali je Krimska jama,gdje se nalazilo 28 kostura, od kojih osmero žena i troje djece. Na toj su lokaciji oko pet vikenda radilispeleolozi iz četiri slovenska speleološka društva.

Prije toga smo morali izvaditi 20 do 30 kubičnih metara kamena, koji je bio nabacan na tijela, kaže članKomisije zadužen za krške jame, speleolog Andrej Mihevc.

Hrvatski napori u istraživanju neusporedivi sa slovenskim

Prema ranijim podacima hrvatske policije, u Hrvatskoj je evidentirano oko 600 groblja žrtava Drugogsvjetskog rata i poraća. Ministarstvo branitelja u svojoj bazi ima 336 lokacija, a od toga je istraženo iekshumirano 66 lokacija. Najviše, 22 ekshumacije, proveo je Njemački savez za skrb o vojnim grobljima,priopćili su iz Ministarstva branitelja. Ukupno su ekshumirani posmrtni ostaci 998 osoba, od kojih su 713dostojno trajno zbrinuti.

Vesna Teršelič iz Dokumente smatra da ni Slovenija niti Hrvatska nisu učinile dovoljno na tom planu, apritom u Hrvatskoj nikad nisu upregnuti ljudski kapacitet i raspoloživa sredstva usporedivi s naporima uSloveniji. Stoga nije dostatno istražena sudbina ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću, nisupripremljeni i objavljeni poimenični popisi za žrtve ustaških logora, osim za koncentracijski logorJasenovac, niti za stradale na Križnom putu, ističe ona.

Umjesto toga proces rješavanja sudbine stradalih se usporava. Zabrinjava što je u ožujku ove godinedugogodišnji voditelj nadležne uprave Ivan Grujić razriješen s mjesta pomoćnika ministra branitelja, kao is dužnosti člana Zajedničkog međuvladinog mješovitog povjerenstva za provedbu Sporazuma izmeđuhrvatske i slovenske Vlade o uređenju vojnih groblja, a na obje funkcije imenovan je Stjepan Sučić kojinije imao prethodnih iskustava. Kroz oskudne informacije dostupne u medijima zaključujem da se radi jošmanje, odnosno istražuje se premalo i prekasno, tvrdi Teršelič.

Tenkovski jarak, koji danas izgleda poput zarasle brazde, dijagonalno je presjekao groblje Dobrava.Njegova dužina iznosi nekoliko kilometara, od Drave na istoku gotovo do Pohorja na zapadu. Prostorniplanovi iz osamdesetih znali su da je ondje vojno groblje. Kad je građena autocesta, 1999. godine,odlučeno je da se istraži i ekshumira 70 metara jarka, gdje je pronađeno 1179 kostura, a pored njih ostacistreljiva.

Lokalitet je u martirologiju poznat pod nazivom Tezno. Ti su kosturi pokopani u Parku sjećanja nagroblju Dobrava. Do njihova groba danas je ograđen prostor u kojem se uređuje kolektivna grobnica zažrtve Hude jame. U kolovozu 2007. sondirano je još 14 lokacija na oko 940 metara tenkovskog rova i nasvima su potvrđeni kosturi. Prema njihovoj brojnosti, Komisija procjenjuje da je u rovu zakopano oko15.000 žrtava, najviše ustaša i domobrana.

Gdje će se pokopati hrvatske žrtve

Slovenski mediji više su puta objavili ocjene članova slovenske Komisije da je Hrvatska pasivna upogledu zbrinjavanja tih žrtava. Dežman je za nešto pomirljiviji – Hrvatska je pokazala neke inicijative.“Istina, mi Slovenci smo imali jedan rat manje i mi se bavimo 45-tom, do koje vi morate doći preko 1991.

4

godine. No, hrvatski predstavnici trebaju doći pogledati hrvatska grobišta i odlučiti se gdje ćemo pokopatihrvatske žrtve, a mi Slovenci smo dužni otkriti grobove i dostojno pokopati žrtve”, kaže Dežman.

Čekamo da netko s hrvatske strane donese odluku hoće li žrtve biti prebačene u svoju zemlju, kao što jeodlučila Italija, ili će ostati u Sloveniji, kao što je odlučila Njemačka, ističe Ferenc i izražava nadu da ćesusret slovenskog predsjednika Borute Pahora i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović,najavljen za četvrtak, voditi k tome.

U Hrvatskoj nema komentara na novinarska pitanja. Ministarstvo branitelja, u čijem se okviru nalazitijelo određeno za brigu o žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, uglavnom daje općenite odgovore icitira zakonska rješenja. Oni su, kažu, tu za operativnu razinu poslova, a odluke treba donositi politika.

Iz Vlade i Ureda Predsjednice nema odgovora, a iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova su poručilida je njihova uloga olakšati potrebnu komunikaciju prema državama s kojima se u tome surađuje, u ovomslučaju Slovenijom, te pružati potporu nadležnom tijelu u zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa.

Teršelič izražava žaljenje što na obje strane nedostaje agilnosti i zainteresiranosti za dogovor.Međuvladino mješovito povjerenstvo za provedbu sporazuma između hrvatske i slovenske Vlade sastalose samo jednom, u ožujku 2015. Otvorena pitanja se gomilaju, posebno zato što se s obje strane granicejoš nismo dogovorili kako osigurati dostojanstvene pogrebe, kaže ona.

Umjesto komemoriranja žrtava opravdavaju se ideologije

Povjesničarka Martina Grahek Ravančić pak poručuje da se hrvatsko društvo mora naučiti nositi snaslijeđem koje nije uvijek lijepo, i to zdravo stajalište treba ugrađivati u udžbenike i literaturu. Danas,međutim, ne komemoriramo žrtve već opravdavamo ideologije. Politika mora zauzeti stajalište, a ne dacijeli prostor koristi za manipulacije, naglašava Grahek Ravančić.

I Ferenc upozorava da u Sloveniji na desnici i ljevici ima puno onih kojima nije drago da se sređujuproblemi skrivenih grobova, jer su tabuizirane žrtve dobar predmet političkih manipulacija. On se nada daće povoljni uvjeti za rad potrajati još nekoliko godina kako bi se za to vrijeme moglo ekshumirati većinuskrivenih grobova i vratiti pijetet žrtvama, koje im društvo duguje već 70 godina.

Budući je ovdje puno hrvatskih grobova iz poraća, našli smo ih više od 130, bilo bi jako važno daHrvatska aktivnije pristupi tom problemu, zaključuje Mitja Ferenc.

Kultivirani travnjaci i stabla, koja su se već pomalo razboljela od jeseni u Parku sjećanja, ispod kojih ležetisuće hrvatskih žrtava, za sada su ipak samo izraz pijeteta slovenskog društva.

dr.sc. Ivo Lučić

»Vsak ima pravico do groba«Nije istrošena već je davno zaboravljena „pravica“

5

Skinuto sa FB

Kamenjar.com10 h ·"Kada smo 2008. ušli u Hudu jamu, do žrtava nam je trebalo osam mjeseci, morali smo probiti 11 zidanihbarikada i iznijeti 400 kubičnih metara građevinskog materijala", kaže povjesničar na ljubljanskomFilozofskom fakultetu Mitja Ferenc

dr.sc. IVO LUČIĆ: Za 800 žrtava Hude jame prestaje posmrtno progonstvo | KamenjarGotovo 800 žrtava Hude jame, jednog od najokrutnijih stratišta nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji,bit će 27. listopada pokopano uz prisutnost najviših…KAMENJAR.COM|OD VERONIKA S

Št. komentarjev: 2346 Shares

255Ti in drugi (254)Najbolj priljubljeni komentarji

Všeč mi jePrikaži več odzivovKomentirajDeli z ostalimi

Komentarji

Dragutin Safaric Godine 2010 osobno sam pokazo mjesto grobišta g.M.Štrovsu, tako se je sabagerom moglo do mjesta i bilo je uspješno i otkriveno.Všeč mi je · Odgovori · 7 min

Dragutin Safaric Posjetite stranicu: http://www.safaric-safaric.si/.../velenje/kozelj/Kozelj.htmVšeč mi je · Odgovori · 5 min

Nikola Brdar Zato su tu Udbaski zlocinci. Hrasic. Jakovina. Markovina. Mesic. Josipovic.Milanovic i mnogi drugi koji brane te krvnike (jer su isti). A ogroman broj medija je isto ne njihovojstrani. Tj. ista bagra. Zato treba te nazovi medije ne citati. Dobro je danas u pozitivno rekao DavorPavuna.Všeč mi je · Odgovori · 18 · 9 ur

Marijan Milicevic Hrvatska drzava se ponaša koda su ovo kosti od životinja, a i tada bi se netkozapitao sto je se toliko ubilo stoke. Ljudi moji stid me je sto sam Hrvat, sto nesmijemo dojstojno pokopatinasu bracu, sestre, djecu, roditelje, djedove i bake, itd itd. Opet smo ih zatajili. Stidimo se i sramimo svimi danas.Všeč mi je · Odgovori · 24 · 10 ur

Darko Maxo Mandic Ivane Mandicu,potpuno se slazem sa tobom sad su mi Slovenci vise odpovjerenja bez fige u depu i nabacili nasim vlastima da su to Nasi ljudi a Hevatska suti.Vodstvo NDH svi su pobjegli a stradao obican vojnik koji sepredao,zene i djeca.Place mi se.Ni...Prikaži več

6

Všeč mi je · Odgovori · 5 · 7 ur

Zdenko Krpan Nema većih govana od hrvata što su na vlasti od 45. do dana današnjeg.Všeč mi je · Odgovori · 13 · 10 ur

Darko Maxo Mandic Nemam rijeci,sramim se.Pa da smo makar dosli Slovencima pomoc,jacimprisustvom u akciji iskopavanja.Pokazati zainteresiranost za nase ljude uz koje se nalazi hrpa osobnih izkojih se vidi odakle su.Sramota od Nase drzave.Všeč mi je · Odgovori · 8 · 9 ur

Janja Bojic g. Milicevic, mi Hrvati domoljubi se nestidimo i nismo nikoga zatajili i necemo nikada,,nego su zatajili i sve cine da se istina ne sazna sta je komunisticka --titova zlocinacka udbaskocetnickakao i antihrvatska prokleta necovjecanska stoka uradila...Prikaži večVšeč mi je · Odgovori · 6 · 7 ur · Urejeno

Ivanka Dujmović Trebali bi se organizirat bar preko crkve ..skupit dobrovoljne priloge i dostojnosahraniti. ..uz blagoslov i posljednji oprostaj kakav je svugdje u kulturnim civilizacijamaVšeč mi je · Odgovori · 3 · 9 ur

Ivan Mandic HVALA SLOVENIJI, SLOVENSKOJ VLADI I NARODU! PROMIJENIO SAMMIŠLJENJE O VAMA.Všeč mi je · Odgovori · 4 · 8 ur

Gojko Cerkez Ova govna su odbacili srbi a primio ih tudman misleci valjda da vuk mojenja cud ane dlaku ili su drugi motivi steta da nismo vidjeli kako ga njegovi povjerenici hapseVšeč mi je · Odgovori · 8 ur

Biserka Kovačić 60 godina se čekalo i 8 mjeseca kopanja , dobrano su se drugovi partizani trudilisakriti ljude toliko krive. Toliko su se trudili sakriti bilo kakav trag o njima kao da su serijski ubojice.Všeč mi je · Odgovori · 1 uro12 od 23

* * * * * * * * * *FOTO KRONIKA O ŽRTVAMA NA STRATIŠTU-GROBŠTU POD KOŽELJEM (PLANINA)

Slika iz 1999.g., koja je poslužila za lociranje sondaže u 2010.g.

7

Slika iz 2007.g., ovo je poznato mjesto komunističkog genocida poslije WW2

Slika iz 2007.g., stratište je koji metar iznad nivoa ceste u pravcu stala bez zelenila

8

Slika 2010.g., žrtve su na mjestu gdje stoji prva i druga osoba

Slika iz 2010.g., nožna kost izvađena kod drugog pokušaja

zdrobljena lubanja gore u srediniSlika iz 2010.g. (obratite pažnju na promjenu zemlje gdje su žrtve)

9

Slika 2014.g. (žrtve će biti ekshumirane na mjestu ispod ove zelene trave)

Slika 2016.g. u srpnju – VII. (žrtve su na lijevoj strani kanala)

10

Slika 2016.g., poslije ekshumacije.Desetljećima tu su se palile svijeće i položio koji cvijet !!!

11

Slika 2016.g., poslije ekshumacije – zastrašujući kanal

12

Slika 2016.g., poslije ekshumacije (bicikl je dokaz kako se može doći do mjesta)

Slika 2016.g., poslije ekshumacije

13

Slika 2016.g., poslije ekshumacije (zemlja mijenja boju na mjestima sa žrtava !?)

Slika 2016.g., poslije ekshumacije (koju godinu poslije opet će biti sve lijepo i zeleno ! )

NE NIJE KRAJ PRIĆE „RAPORTA“ SA OVOG MJESTA.GOVORI SE O DVA KAMIONA LJUDI, REZULTAT EKSHUMACIJE NIJE ZADOVOLJVAJUĆI.

IMA JOŠ TOGA…..

NA TREĆOJ PRILOŽENOJ SLICI VIDI SE DIO PLAKATA UZ CESTU.NEDALEKO IZA NJEGA LIJEVO BIO JE 1945.g. PROTITENKOVSKI KANAL (!?).

MOJA NAPOMENA:PORUKA SVIMA ONIMA KOJI ZNAJU JAKO KVALITETNO KOMENTIRATI.KRENITE U ISTRAŽIVANJE A NE DA „BLEBEĆETE“ ili „BLEJETE“ NA PORTALIMA…

14

Slika spomenika sa „Titovog trga“ u Velenju (još nedavno kao „Titovo Velenje“) čovjeka koji jebio komunistički poduzetnički ekspert – a bilo je i poslijeratnih poteza proti „kapitalista“ za otpis.

Komuniste pamtimo sa njihovim podvizima, sposobnošću pa i sa svojim zlu duhu.