BOSANSKA KRALJICA DOROTEJA GORJANSKADoroteja Gorjanska, ena kralja Tvrtka II Tvrtkovia, gotovo je nepoznatau naoj povijest i. Sticaj okolnosti uinio je da je njezino puno ime spomenutosamo u jednom pisanom izvoru; tavie, i taj jedini spomen govorisamo o planiranom, a ne o ve sklopljenom braku. Stoga je razumljiv oprezhistoriara koji gotovo i ne govore o Dorotej i kao bosanskoj kraljici . Kolikomi je pznato, jedini je S. cirkovi u novije vrijeme cjelovito sagledao poznateizvore, pa bez ustezanja oznaio Doroteju kao bosansku kraljicu.'Arheoloka iskopavanja na Bobovcu koja su obavljena II vremenu izmeu1959. i 1967. g. iznijela su na vidjelo i neke umjetniki izraene predmetekoji se mogu direktno povezati sa ovom kraljicom, a osim toga, u grobnojkapeli je identificiran i grob u koji je vjerojatno bila sahranjena Doroteja.2 Tako se pruila mogunost da se bar donekle osvijetli jo jedna zanimljivalinost srednjovjekovne bosanske povijesti.Porodica knezova Gorjanskih spada meu najmonije velikake rodoveugarsko-hrvatske drave od druge polovine Xln do sredine XV stoljea. POrijeklomsu iz june Ugarske, gdje su nosili plemensko ime Drusma. ComesIvan "de genere Drusma dobio je 1269. g. od kralja Bele IV feudalni posjedGorjan kod akova u Slavoniji, i od toga vremena njihovo obiteljsko imeje Gorjanski, odnosno - de Gara II latinskim i Garay ili Gara u madarskimizvorima. Ivanov sin Stjepan postao je mavanskim banom,3 to ostaje gotovonasljednom asti u njihovoj porodici, sve do polovine XV vijeka . SinStjepanov Pavao bio je takoer mavanski ban, a zbog zasluga u ratu protivsrpskog kralja Uroa II Milutina dobio je 1320. g. u posjed srijemsku, vukovsku i bodroku upaniju.4 Nikola I takoer je neko vrijeme vrio slubu mavanskog bana, da bi 1375. g. postao ugarskim palatinom; i ova ast ostajeu obitelji Gorjanskih gotovo cijelo jedno stoljee (do 1459. g.) .5 U dinastikimborbama poslije smrti Ljudevita Anuvinskog Nikola je \'ai kao najjaioslonac kraljice Elizabete; u borbi protiv pobunjenih h rvatskih velikaapoginuo je 1386. g. kod Gorjana.6 Njegov sin, Nikola II Gorjanski,najprije je mavanski, a zatim hrvatskodalmatinski i slavonski ban, da bikroz vie od 30 godina (1401-1433) ostao na poloaju ugar skog palatina.I njegov sin Ladislav (III) bio je u poetku karijere mavanski ban, a zatimpalatin (1447-1459. g.). U meuvremenu je jo jedan Gor.ianski vrio slubu mavanskog bana (Deziderij, iz pobone grane Gorjanskih, mavanskiban 1419-1438. g.) .7Iza Nikole I , osim sina istoga imena (Nikole II), ostao je jo jedan sin- Ivan (VI),8 koji nas ovdje posebno zanima; ovo zbog toga, to je njegovaitava vojno-politika djelatnost bila vezana za Bosnu, i to je, ironijom sudbine,njegova k erka postala bosanskom kraljicom.Prvi susret Ivana Gorjanskog sa Bosnom odigrao se u poznatoj doborskojbici u ljeto 1394. g. Tada je on uz brata Nikolu (II) bio n aj istaknutijalinost ugarske vojske, kojom je zapovijedao osobno kralj Sigl smund.9 Slijedeih6-7 godina Ivan je zamjenik svoga brata Nikole na poloaju hrvatskogbana, a njegova se djelatnost odvija preteno na podruj u Dalmacijei Slavonije.Godine 1401. Ivan Gorjanski je talac politikih protivnika kralja Sigismunda,lO a 1402. jedan je od potpisnika sveane izjave kojom ugarsko-hrvatskivelikai obeavaju Albrechtu Austrijskom prijestolje, ako Sigismund umrebez mukih potomaka.llNakon ratovanja u Bosni god. 1411. kralj Sigismund je Ivana Gorjanskogpostavio za usorskog vojvodu;12 moe se opravdano zakljuivati da je ovo postavljanjeuslijedilo kao nagrada za zasluge u prethodnom ratu.U ratnoj kampanji protiv Hrvoja Vukia Hrvatinia 1413. g., Ivan je,kao usorski vojvoda, opet jedan od glavnih vojnih zapovjednika.13U krvavoj bitci, koja se odigrala u prvoj polovini augusta 1415. g. negdjeu Lavi, izmeu ugarske vojske i bosanskih eta koje su pomagali i Turci,Ivan je zarobljen zajedno sa svim ostalim vojnim zapovjednicima. Zna se daje dugo vremena ostao u ropstvu, a nakon osloboenja svoje teke okovepoklonio je crkvi u gradu Battaszeku u junoj Ugarskoj.IJ Umro je 1427. g.ISOsim funkcije usorskog vojvode, Ivan je neko vrijeme vrio i funkcijupoekog upana; 16 kod nekih povjesniara zabiljeena je i njegova titula temekogupana Iz titulature u dokwnentu iz 1428. g., o kojem biti jo rijeci. govora,18 vidi se da je spadao u red vitezova (miles). Kratko vrijeme, 1402. g.,zajedno sa bratom Nikolom, imao je i ast gradskoga kneza Splita.'9U politikim zbivanjima svoga vremena, han Gorjanski je vaio kaonepokolebljivi pristalica kralja (i cara) Sigismunda, a na drugoj strani kaonepomirlj ivi protivnik Hrvoja Vukia Hrvatinia.Jecina Ivanova (i Nikolina) sestra - Doroteja - bila je udata za knezaNikolu Frankopana, a druga - Helena - za ugarskog velikaa Nikolu Sea.2 0ena Ivana Gorjanskog bila je Hedviga, ker Ziemovita, hercega poljskepokrajine Mazovije.21Zanimljivo je napomenuti da je Ivanov brat Nikola (Il) prvi put biooenjen jednom kerkom (Jelenom) srpskog kneza Lazara Hrebeljanovia, adrugi put - sa Anom Celjskom, kerkom Hermana II i Katarine Kotromanike;22 njezina sestra Barbara postala je drugom enom kralja i cara Sigismunda.Koliko nam je poznato, Ivan je od potomstva ostavio samo dvije kerke :Katarinu , udatu za Nikolu Bebeka (Bubeka)23 i - Doroteju, koja je postalabosanskom kraljicom.24injenica da je svoje suanjske okove poklonio upravo crkvi u Battaszeku25j ela mu je kerka Doroteja, bar 1428. g., stalno ivjela na podrujupeujske biskupije,26 da se zakljuiti da je ovaj velikas imao svojih posjedai u kraju oko Battaszeka i Peuha u junoj Ugarskoj.Iz jedne mnogo kasnije napomene Dubrovake vlade (od 17. aprila1432. g) vidi se da je Ivan jednom prilikom dolazio i u Dubrovnik, i to sakopnene strane, pa je tom prilikom bio opljakan od strane trebinjske vlasteleLjubibratia.27N mamo podataka o bliem vremenu i mjestu gdje je roena i gdje jeodrasla kasnija kraljica Doroteja. Svakako, do 1428. g. bila je djevojka (neudata),a u vrijeme pregovora o enidbi stalno je ivjela na podruju peujskebiskupije (Quinqueecclesiensis dioecesis),28 moda upravo u Battaszeku. Izdubrovakih napomena o srodstvu sa kraljem Sigismundom29 i iz injeniceda je kraljica Barbara bila sestra njezine strine, a njezin stric Nikola - prvidoglavnik kraljev, moglo bi se zakljuivati da je i Doroteja, bar povremeno,ivjela i na Sigismundovu dvoru.Historijski podaci o Dorotejinoj udaji su malobrojni i uglavnom indirektni.Prva i najvanija isprava odnosi se na pripreme za udaju.U Vatikanskom arhivu sauvan je referat papinske kancelarije, pripremljenza papu Martina V, u kojemu se trai odobrenje za brak kralja Tvrtkasa Dorotejom Gorjanskom_ Referat je zajedno sa papinim odobr en jem datiransa 9_ aprilom 1428_ g_ U referatu se navodi kako kralj Bosne Stjepan Tvrtko,koristei se svojim kraljevskim pravom, ivi meu nevjernicima i raskolnicima,koji nastavaju njegovu zemlju; protivnici tvrde da ih Tvrtko kao n iihovkralj u zabludama podrava_ Meutim, kralj je i po svojim djelima i povrenju vjerskih obreda pravi katolik i, kako sadanja praksa pokaZLlje, takave ostati i ubudue. On eli po propisima Katolike crkve sklopiti za koniti braksa plemenitom gospoom Dorotejom, kerkom pokojnog viteza l ana Gorjanskog;djevojka je kranka, katolikinja - sa podruja Peuj ske biskupije.Protivnici kraljevi zahtijevaju miljenje Svete stolice, da li je slobodno i doputenoovaj brak sklopiti. Stoga se moli da papa imenuje jednog ili viebiskupa sa podruja Ugarske i Bosne, koji e ispitati kraljevu vjernos t katolicizmu,pa ako se bude ustanovilo da je on pravi kranin i katolik, da seizda dozvola za sklapanje braka. Na kraju isprave je i papin paraf (Fiat utpetitur) - dozvola za otvaranje predloenoga postupka.3eDa li je i kada ovaj postupak proveden - ne zna se.U kasnijim izvorima, kojih ima svega nekoliko, nigdje se j'e ne spominjeDorotejino ime, to je historiare navodilo na pretjerani oprez, tako dauope nisu govorili o Doroteji kao bosanskoj kraljici. Inae, ovi izvori, iSkljuivodubrovakog porijekla, navode vie detalja o Dorotejinu dolasku IIBosnu.3118. marta 1428. g. u Dubrovniku je zakljueno da u Bosnu moraju poiposlanici, i to najkasnije do 20. marta (!), sa zadatkom da saznaju sve o pregovorimaizmeu kralja Sigismunda i Tvrtka. Oni e se, izmedu os taloga, raspitatii o oroavanju (parentiera). Za poslanike su odreeni Nikola oriMarinov i Marin Gunduli (Jakovljev).19. aprila poslanici iz Bosne javljaju u Dubrovnik da je u Bosnu doaohrvatski ban Pavao Besseny6 kao delegat kralja Sigismunda radi pregovorao miru i o kraljevoj enidbi; Sigismund je primio Tvrtka za brata i sina, a uznak vreg prijateljstva dao mu je i enu. Od strane kralja Tvrtka Dubrovnikje pozvan na svadbu.15. maja Dubrovani daju poslanicima uputstva:- kralju treba estitati;- treba rei da se Dubrovnik radovao i kada je kraljev otac slaviosvadbu;- poslanici treba da saznaju tko je nevjesta, gdje joj je domovina, kojeje narodnosti i tko joj je otac, brat i rodbina;- poslanici treba da budu u kraljevoj pratnji do granica njegove zemlje.l. juna poslanici javljaju da ih je kralj pozvao da prisustvuju svadbi.10. juna Dubrovani se raspituju da li je vojvoda Sandalj ( Hrani) sklopiomir sa Tvrtkom i da li e doi na svadbu.14. jula u Dubrovniku se razmatra izvjetaj poslanika iz Bosne koji sujavili da je kralj poslao svoju vlastelu u susret nevjesti, da se svadbene sveanostive pripremaju i da 12. (jula) kralj odlazi u 1ilodra da doekamladu.Vlada nareuje poslanicima da za vrijeme sveanosti os tanu uz kralja,nastoj e i da dobiju koje povlastice.23. jula Dubrovako Veliko vijee i Vijee umoljenih odreuju da se nakraljevu svadbu poalju dva sviraa .31. jula Dubrovani odgovaraju na tri pisma svojih poslanika koja supisana na Milodrau (13. i 17. jula) i u Sutjesci (20. jula): poslanici e traitiod kralja da povue jednu svoju naredbu, ako ustanove da on nije u velikojmjeri zauzet i ako se bude ve zasitio naslade i veselja. Osim toga, oni e javitiu Dubrovnik kada mlada kraljica doe u Podvisoki.16. augusta Dubrovani odgovaraju poslanicima na pismo iz Sutjeskeod 9. o. mj . i obavjetavaju ih da su poslani darovi za mladu gospou kraljicu ,koje joj oni imaju uruiti . Darovi se sastoje od peza una de zitenin cremesia veluta fina e un altra peza pur de zitenin allixandrin a veluta et vamazequatro de vari fini (jedna pea grimizne svile, raene u tehnici plia, i jojedna pea aleksandrijske svile, raene u tehnici velura te etiri smotka krznaod sure vjeverice). Za kupovinu ovih darova Veliko vijee i Vijee umoljenihodobrili su jo 23. jula svotu od 300 dukata; prema zakljuku od 24. jula darse ima sastojati od >,Jaboreria de siricho et de vayris.13. augusta Vijee odreuje da se poklon, koji je dopremljen iz Venecije,poalje poslanicima na kraljevu dvoru. Zanimljivo je da su Dubrovani istuvrstu tkanine (zectaninus cremasius) - 1419. g. poslali papi u Rim za izradujednog pluvijala (plata) .33U uputama se dalje kae da e poslanici estitati kralj ici koja je prijateljDubrovnika po svome ocu, po svome ujaku, njemakom caru, i posvome muu.17. augusta Veliko vijee donosi odluku, a ve sutradan n a lae poslanicimada pozovu kralja i kraljicu u Dubrovnik; oni mogu doi zajedno ili posebno;putevi su slobodni.22. oktobra Veliko vijee odobrava 100 perpera u ribi za kralja Tvrtkai vojvodu Sandalja Hrc~nia, koji treba da dou u Blagaj . Ne zna sc da li jeTvrtko ovaj put dolazio u Sandaljev Blagaj, isto kao to se ne zna da li jebio planiran i dolazak kraljice. Izgleda da je do ove posjete dolo tek u proljeeslijedee godine, jer se u Dubrovniku tek poetkom m aja ulo da jekralj prijateljski posjetio Sandalja u njegovoj kui. 3115. decembra Dubrovani odobravaju tranzit za jednu poiljku vina malvazijeza kralja Tvrtka.309. maja 1431. Dubrovani obdaruju svirae bosanskog kraJj a .3617. aprila 1432. Dubrovani piu kralju Tvrtku da Ljubibratie (trebinjskuvlastelu) treba prognati, jer oni nisu vlastela nego razbojnici; oni su(u svoje vrijeme) opaljakali i samoga oca kraljiinog kada se bio uputiou Dubrovnik.371433. g. papa dozvoljava kralju Tvrtku da ne posti, ako mu njegov lijeniki ispovjednik to savjetuju.3821. aprila 1435. Vijee umoljenih odbacuje prijedlog da se pie kraljui kraljici.3927. septembra 1438. Vijee umoljenih odreuje da se poalje jedan vlastelinradi iskazivanja sauea povodom smrti kraljice;'J18. oktobra 1438. Dubrovani alju Nikolu oria kralju sa n alogom daizrui sauee za smrt blage uspomene pokojne presvijetle gos p o e kraljice.prilikom on e kralju objasniti kako je trgovina s Bosnom poremeena zbogloga to je u Bosni poela raditi nova kovnica novca, koji kursira i izvan granicakraljevih posjeda.41 vae preljubljene supruge. Poslanik treba da ostane uz kralja 10 dana. Tom

Kako se vidi, Dubrovnik nije urio sa izjavom sauea, jer su odnosi saTvrtkom bili zategnuti zbog nove kovnice novca u Bosni. Pored toga, Dubrovanisu odravali odnose i sa Tvrtkovim suparnikom kraljem Radivojem,kojemu su u to vrijeme slali i darove.42 Iz injenice da Vijee umoljenih jo21. septembra odbija prijedlog za odailjanje poslanstva kralju Tvrtku43 (vjerojatnozbog nove kovnice novca!), a ve 27. istog mjeseca odluuje izrazitisauee zbog smrti, moe se zakljuivati da je u tome intervalu (izmeu 19. i24. septembra) i kraljica umrla.44Grobnica: Pri likom iskopavanjagrobnica je na prvi mah izgledala netaknutom, ali jc lom na ploipoklopnici pokazivao da su kopai blaga i ovaj grob otvarali. U sam j grobnicinaena je jedino gomilica polu trulih kostiju (uz istoni zid), medu kojima senazirala poneka srebrna ica sa vezenih ukrasa na haljinama. Prema nalazuantropologa ivka Mikica, osteoloki materijal (mandibula bez lobanje i dijeloviskeleta) pripadaju enskoj osobi preko 20 godina starosti.

Od kraljiine nadgrobne ploe mogla su se iden tihcirati samo dvaulomka: dio donjeg dijela naborane duge haljine sa vrhom lijeve cipele, tepredstava naborane haljine koja je bila prebaena preko ruke ili ramena.U gornji sprat ove grobnice vjerojatno je bio sahranjen sam Tvrtko.Poloaj djevojakog groba (br. IV) uza samu grobnicu Tvrtka i Doroteje dajenasluivati da se radilo o njihovom djetetu (djeaku ili djevojici).Iako je inicijativa za brak Tvrtka i Doroteje dola od strane kralja Sigismunda,i to neposredno nakon ratovanja, to znai dC! se radilo o politikombraku, neke okolnosti ukazuju da je sam Tvrtko bio oduevljen ovomenidbom i da je Doroteju stvarno volio. To se vidi po obimu priprema zaenidbu, po zapaanju Dubrovana o Tvrtkovom veselju i naslaivanju za vrijeme svadbe, te po izrazu consorte vos tra dllectissima - u naputcimaza izraavanje sauea. Tvrtkovom ljubavi i panjom prema kraljici vjerojatnotreba objanjavati i njegovu znatnu aktivnost u adaptacijama i umjetnikomopremanju dvora na Bobovcu. Dobiva se utisak da je Tvrtko poduzeosve da njegovoj eni boravak na Bobovcu bude to ugodnij i.Umjetniki i graevinski objekti koji se mogu povezati sa boravkom kraljiceDoroteje na Bobovcu ne dozvoljavaju da se odredi koliki je bio njezinneposredni utjecaj, a koliko je sama njezina prisutnost - posredno utjecalana ovu aktivnost. Ipak neki detalji, kako se ini, ukazuju i na njezino direktnoangairanje, zahtjeve i narudbe.Osim ove mecenatske funkcije kraljice Doroteje, to je samo po sebi zanimljivo, nekoliko umjetnikih artefakata dozvoljava da se uoi i zanimljivalinost jednog sposobnog gravera, koji se ogledao u metalu, kamenu i keramici.Vrijeme i mjesto njegove djelatnosti, te neke osobine stila, nameu pomisao da je on u Bosnu doao na poziv kr aljice Doroteje.Prvi umjetniki izraen artefakt, koji se neposredno moe vezati za kraljicuDoroteju, jest kameni kalup za izradu keramikog (?) ukrasa u vidugrbovnog simbola. Sam kalup je kvadratna ploica od mekanog kamena muljike(lapora) , u koju je u negativu urezan heraldiki simbol u vidu zmaja{zmije) koji guta ljudsko srce; na glavi zmaja raspoznaje se stilizirani ljiljan,a sa njegove lijeve i desne strane su polumjesec i zvijezda. itav simbol jestavljen u kruni okvir.Po svom osnovnom sadraju - zrnaju razjaplj enih usta -- ovo je bezsumnje grb roda Gorjanskih.Palatin Nikola (II), brat Dorotejina oca Ivana, dobio je 1416. g., istovremenood kralja-cara Sigismunda i od francuskog kralja Karla VI, grb u kojemuse kao osnovni heraldiki simbol nalazi zmija (zmaj) razjapljenih usta.Detalji ovoga simbola nisu sasvim ustaljeni, tako da se i na ispravama samogaNikole pojavljuje zmaj okrenut lijevo i desno, nekada su na polju tita trizmij e i sl. Na jednom grbu Nikolina sina Ladislava na mjestu rajske jabukenema nita.4S Nemam pri ruci liteurature kojom bih mogao provjeriti da li je zmaj (zmija) stari simbol Gorjanskih, kao ni to da li se tim grbom sluio iotac Dorotejin - Ivan. Ipak mislim da nema razloga sumnjati da je ovaj simbol bio istovremeno i grb Ivana Gorjanskog, koji je, kako smo vidjeli, biousko povezan sa svojim bratom. Ljiljan na glavi zmaja vjerojatno potjee izgrba Tvrtkova roda - Kotromania.Funkcija ovoga kalupa nije sasvim jasna: s obzirom na tehnike mogucnostisvoga vremena treba raunati sa otiskivanjem u tukaturi i keramici.Nezgoda je u torne to prilikom iskopavanja nisu naeni ni tragovi otisakaLl pozitivu. Mislim da ipak treba prvenstveno raunati sa keramikorn, buduida su naene djelomine analogije u tehnologiji izrade penjaka. :. a nekim