DJEČJI VRTIĆ GUSTAV KRKLEC KRAPINA Magistratska 11/1 49 … · 2019. 10. 3. · DJEČJI VRTIĆ...

DJEČJI VRTIĆ GUSTAV KRKLEC KRAPINA

Magistratska 11/1

49 000 KRAPINA

e-mail: [email protected]

KLASA: 601-02/19-02/55

URBROJ: 2140-37-02-19-01

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU

DJEČJEG VRTIĆA GUSTAV KRKLEC KRAPINA

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2018./2019.

Ravnateljica: Ksenija Ostojić

mailto:info@

Sadržaj

1. USTROJSTVO RADA .......................................................................................................................1

Kadrovi vrtić .........................................................................................................................................2

Program predškole ................................................................................................................................6

2. MATERIJALNI UVJETI RADA .....................................................................................................7

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ....................................................9

3.1 Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i postupci za zadovoljavanje istih ...............12

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ………………………………………………………………..15

4.1 Analiza odgojno-obrazovnog rada po razvojnim područjima ......................................................15

4.2 Procjena razvojnih postignuća djece ............................................................................................19

4.2.1.Tjelesni razvoj…………………………...………………………………………………….20

4.2.2. Socio-emocionalni razvoj .....................................................................................................21

4.2.3. Spoznajni razvoj ...................................................................................................................22

4.2.4. Izražavanje i komunikacija ...................................................................................................24

4.3. Period prilagodbe.........................................................................................................................26

4.4. Poslijepodnevni odgojno-obrazovni rad ......................................................................................27

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE……………….…………………...………………...........……….29

5.1 Stručno usavršavanje u vrtiću .......................................................................................................29

5.2 Stručno usavršavanje izvan vrtića ................................................................................................29

6. SURADNJA S RODITELJIMA……………………………………………...……………..…….31

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA ………..……………..……………………..35

8. VREDNOVANJE PROGRAMA …………………………………………...………….…..…….38

9. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PLANA I PROGRAM RADA RAVNATELJICE I ČLANOVA

STRUČNOG TIMA.…..…………………………………………………………………...…………51

9.1. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice logopedinje ……..……..……………51

9.2. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice psihologinje ……..……..……………51

9.3. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice pedagoginje ……..……..……………55

9.4. Izvješće o realizaciji programa rada ravnateljice …......…………………….………………...59

PRILOG: Izvješće o radu za program predškole

1

1. USTROJSTVO RADA

Dječji vrtić Gustav Krklec Krapina predškolska je ustanova koja djeluje na području

grada Krapine. Potrebu smještaja određenog broja djece imali su i roditelji iz općina:

Đurmanec, Radoboj i Petrovsko.

U pedagoškoj godini 2018./2019. bio je organiziran redoviti desetosatni primarni

program odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi. 15. siječnja 2019.

godine u Kneževoj palači u Zadru DV Gustav Krklec Krapina kao korisnik bespovratnih

sredstava s Gradom Krapinom kao partnerom, potpisao je ugovor za projekt “Vrtić za svaku

obitelj” (broj ugovora: UP.02.2.2.08.0036) sa Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i

socijalnu politiku te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje u okviru Poziva ”Unapređenje

usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ sufinanciranog iz

Europskog socijalnog fonda (ESF) u financijskom razdoblju 2014. – 2020.

Projektom se financira uvođenje poslijepodnevnog boravka djece u rad vrtića, a namijenjen je

roditeljima kako bi lakše uskladili osobni i poslovni razvoj. Prema iskazanim potrebama

roditelja, radno vrijeme vrtića je usklađeno, te traje u prijepodnevnom primarnom programu

od 5:30 do 15:30 sati i u poslijepodnevnom primarnom programu od 10:00 do 20:00 sati.

Provođenje poslijepodnevnog primarnog programa rada započelo je 18.3.2019. godine.

Ovim projektom unaprjeđuje se i program rada vrtića uvođenjem dva nova kraća programa

„Igraonica općeg tipa“ te „Folklorno stvaralaštvo i tradicijska kultura“ koje će moći koristiti i

roditelji čija djeca ne polaze vrtić, već bi prema interesu i potrebi uključili dijete u ponuđene

programe. Kraći program Igraonice započeo bi sa radom tijekom mjeseca rujna 2019. godine.

Program Folklorno stvaralaštvo i tradicijska kultura će započeti sa radom po završetku stručne

edukacije odgojitelja, koje su u tijeku. U sklopu projekta “Vrtić za svaku obitelj“, zaposlene

su dvije odgojiteljice, jedna kuharica/čistačica i stručna suradnica/pedagoginja. Osim plaća

spomenutim djelatnicima, iz ovog projekta financiraju se promotivne aktivnosti i materijali,

nabava didaktike, nabava opreme te trošak obroka djece u poslijepodnevnoj smjeni.

Savjetodavnu podršku u organizaciji projekta pruža nam Zagorska razvojna agencija.

U periodu od 22.7. do 2.8.2019. godine zbog smanjenog broja djece te korištenja

godišnjih odmora djelatnika organiziran je odgojno-obrazovni rad za djecu roditelja koji u to

vrijeme imaju potrebu za korištenjem vrtića.

2

Primarni program realizirao se u osam odgojno-obrazovnih skupina s djecom rane i

predškolske dobi. Uz desetosatni program u suradnji sa vanjskim suradnicima organizirali

smo kraće programe: a) rano učenje engleskog jezika (Versus jezici d.o.o.)

b) rano učenje njemačkog jezika (Versus jezici d.o.o.)

c) sportski program (plesno sportska udruga EMA-DIV)

d) mala sportska školica (sportsko društvu Ku-ku-ri-ku).

KADROVI VRTIĆ

r.b. opis posla stručna sprema zaposleni Napomena

1. RAVNATELJICA VSS 1

2.

STRUČNA SURADNICA

PSIHOLOGINJA VSS 1

3.

STRUČNA SURADNICA

LOGOPEDINJA VSS 1

Djelatnica je kroz čitavu ped.godinu

2018./2019. koristila rodiljni i

roditeljski dopust, zamjena nije

nađena

4.

STRUČNA SURADNICA

PEDAGOGINJA VSS 1

Zaposlena od 1.3.2019. u sklopu

projekta Vrtić za svaku obitelj

5.

ODGOJITELJI

SSS 1

VŠS 26

1 odgojiteljica odlazi u mirovinu

28.12.2018.godine,

5 odgojiteljica zaposlene na

određeno vrijeme za rad u programu

predškole; 1 odgojiteljica - pomagač

za 2 djece s TUR;

2 pripravnice na struč.

osposobljavanju; 2 odgojiteljice

zaposlene na određeno vrijeme u

sklopu projekta Vrtić za svaku

obitelj za rad u poslijepodnevnom

programu rada

VSS 1 1 odgojiteljica zaposlena na

određeno vrijeme

6. KUHARICA SSS 1

7. POMOĆNA KUHARICA SSS 2

0,5 kuharice zaposleno na određeno

vrijeme u sklopu projekta Vrtić za

svaku obitelj

8. SPREMAČICA SSS 3

0,5 spremačice zaposleno na

određeno vrijeme u sklopu projekta

Vrtić za svaku obitelj

NKV 1

9.

VODITELJ

RAČUNOVODSTVA VSS 1

10. TAJNIK VŠS 1 Zaposlena od 18.3. 2019. godine

11. DOMAR SSS 1

3

Radnici u tehničkoj službi:

- voditeljica računovodstva, Ivana Konjić, mag.oec.

- administrativni poslovi, Đurđica Gregurović, upr.pravnik

- glavna kuharica, Štefica Kamenečki (do odlaska u mirovinu 28.12.2018.); Anita Artić

- pomoćna kuharica, Anita Artić (do preuzimanja poslova glavne kuharice); Nikolina

Kovač (od 15.12.2018.godine)

- pomoćna kuharica, Josipa Leljak (pola radnog vremena), Gordana Vdović (pola

radnog vremena od 1.3.2019. u sklopu projekta Vrtić za svaku obitelj)

- na održavanju čistoće prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih pratećih

prostorija, pranja, glačanja i spremanju ležaljki: Josipa Leljak (pola radnog vremena),

Gordana Vdović (pola radnog vremena), Anica Cvilko, Jasna Kušar i Andreja Zubić

- domar - tekuće održavanje i nadzor plinske kotlovnice, Josip Krog

U suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje putem Ugovora o dodjeli Državne potpore

za sufinanciranje zapošljavanja za sjecanje prvog radnog iskustva, na ugovor o stručnom

osposobljavanju za rad sa zasnivanjem radnog odnosa imali smo dvije prvostupnice

predškolskog odgoja:

Andreja Sever koja je odrađivala pripravnički staž od 26.4.2018. do 25.4.2019. godine

Anamaria Puh koja je na odrađivanju pripravničkog staža od 12.12.2018.godine pa do

11.12.2019. godine.

Potpora se koristi za troškove bruto plaće i troškove prijevoza za odrađivanje pripravničkog

staža, u trajanju od 12 mjeseci, potrebnog za polaganje stručnog ispita za odgojitelja.

U obavljanju pripravničkog staža pripravnice se raspoređuju po svim odgojno-obrazovnim

skupinama. Plan stažiranja sukladan je Programu stažiranja.

Na odrađivanju stručno pedagoške prakse bile su dvije studentice:

Natalija Fruk, studentica 1. godine sveučilišnog preddiplomskog studija Ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja u trajanju od 5 dana (25.2.-1.3.2019. godine)

Marina Svržnjak, studentica 3. godine sveučilišnog preddiplomskog studija Ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja, odsjek u Čakovcu, u trajanju od 10 dana (8.3.-

25.4.2019.)

4

Smještajni kapaciteti vrtića su bili i dalje nedovoljni. U vrtić je u rujnu 2018. godine bilo

upisano 160 djece. Neupisano je ostalo 64 djece. Upisi koji su vršeni tijekom godine obavljeni

su sukladno Pravilniku o upisu djece, što znači da su prioritet upisa imala djeca s područja

grada Krapine.

Tablica 1: Prikaz ustrojstva odgojno-obrazovnih skupina u pedagoškoj godini 2018./2019. i

raspored odgojiteljica.

Odgojno - obrazovna skupina Broj upisane

djece

1.9.2017.

Broj upisane

djece

31.8.2018.

Odgojitelji

„Leptirići“ (novoformirana)

- djeca u dobi od jedne do tri godine 12 12

Lidija Dlesk

Ana Artić

„Srčeka“

- djeca u trećoj godini života 14 14

Zorka Klobučar

Božena Šimunić

„Pčelice“

- djeca u četvrtoj godini života 18 18 Milica Petek

Biserka Vešligaj

„Radoznalci“ -djeca u petoj godini života

20 20 Mirjana Družinec

Dubravka Glavač

Ribice“

- djeca u petoj i šestoj godini života 22 22 Mirjana Gumbas

Božena Kavać

„Loptice“

-djeca u šestoj godini života 23 21 Zdravka Galović

Davorka Klasić

„Kreativci“

-djeca u šestoj i sedmoj godini života 25 15

Tihomira Risek-

Prpić

Dubravka Dolovčak

„Bistrići“

- djeca u godini pred polazak u školu 26 0 Fanika Vojnović

Tanja Peček

UKUPNO: 160 122

5

Tablica 2: Kretanje broja djece tijekom pedagoške godine 2018./2019.

Odgojna

skupina

Broj upisane

djece

1.9.2018.

Upis

tijekom

godine

Ispis

tijekom

godine

(do

31.8.)

Broj

upisane

djece

31.8.2018.

LEPTIRIĆI 12 0 0 12

SRČEKA 14 1 1 14

PČELICE 18 0 0 18

RADOZNALCI 20 0 0 20

RIBICE 22 0 0 22

LOPTICE 23 2 4 21

KREATIVCI 25 3 13 15

BISTRIĆI 26 0 26 0

Ukupno: 160 6 44 122

Otežavajuće faktore u radu smatramo:

Nedostatak dvorane za tjelesno vježbanje

Nedostatak medicinske sestre

Bolovanja:

- bolovanje na teret radne organizacije iznosilo je 1.616 sati.

- bolovanje na teret HZZO iznosilo je 5.392 sati.

Ispisi i upisi tijekom pedagoške godine

Najveći broj ispisa (38) imali smo u lipnju/srpnju, a odnosi se na djecu koja će najesen krenuti

u prvi razred osnovne škole. Preostalih nekolicina djece ispisano je iz vrtića zbog slijedećih

razloga: preseljenje u drugu odgojno-obrazovnu skupinu Vrtića (1 dijete), prestanak

sufinanciranja učešća u ECP Vrtića od strane općine Radoboj (2 djece), prestanak radnog

odnosa roditelja ili odlazak roditelja na rodiljni dopust (2).

6

PROGRAM PREDŠKOLE

Pored osam odgojno-obrazovnih skupina redovitog prijepodnevnog programa u vrtiću,

organiziralo se i provođenje programa predškole u 19 dislociranih odgojnih skupina čijim su

programom bila obuhvaćena sva djeca u godini dana prije polaska u osnovnu školu s područja

grada Krapine i općina Đurmanec, Radoboj, Petrovsko i Jesenje. U sklopu programa

predškole radilo je 5 odgojiteljica sa kojima je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme.

Tablica 3: Organizacija rada predškole za pedagošku godinu 2018./2019.

Voditelj Mjesto Naziv Br.

djece

Prostor(veličina u

m²) Vrijeme Dan u tjednu

Mar

ina

Hm

elin

a,

od

go

jite

ljic

a

(VŠ

S)

PŠ Putkovec Putkovec 5 Prostorija samo za

ovaj Program (30)

8,00-

11,00

Ponedjeljak, srijeda,

petak

OŠ Đurmanec Đurmanec

B 5

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

11,30-

14,30


petak


C 5

Prostorija samo za

ovaj Program (30

8,00 –

11,00

Utorak, četvrtak,

petak (11,30 -14,30)

Mar

ija

Pet

ek,

od

go

jite

ljic

a (V

SS

) PŠ Hromec Hromec 8

Prostorija samo za

ovaj

Program (60)

12,00 –

14,30


petak

PŠ Macelj Macelj 3

Prostorija samo za

ovaj

Program (50)

8,00 –

11,00 Utorak, četvrtak


A 6

Prostorija samo za

ovaj Program (30

8,00 –

11,00


petak (svaki drugi)

PŠ Podgora

Podgora 10

Učionica 1 razreda

(50)

12,00 –


Tea

Fer

ek J

amb

rek

,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) Krapina C Krapina C 25 Starija mješovita

vrtićka skupina (50)

15,45 –

18,15

Ponedjeljak, utorak,

četvrtak

OŠ Gornje Jesenje Jesenje 2

Prostorija samo za

ovaj Program (50)+

prostor šk. Knjižnice

12,00 –

15,00

Ponedjeljak, srijeda

PŠ Lepajci Lepajci 8

Zasebna prostorija

(30) + Učionica u

školi (50)

11,30 –


San

ja Č

avu

žić

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) OŠ A.Mihanovića

Petrovsko

Petrovsko 10

Učionica za likovnu

kulturu (50)

8,00 –

11.00/

14,30 –

17,30

Srijeda, petak

PŠ Slatina Slatina 11 Učionica u školi (30) 11,30 –

14,00 Srijeda, petak

PŠ Donja

Šemnica

Šemnica

Donja 9

Učionica u prizemlju

škole (50)

12,00 –


DV „Gustav

Krklec“ Krapina Krapina A 24

Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15


četvrtak

Sab

ina

Kun

štek

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

)

OŠ Side Košutić

Radoboj Radoboj 11

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

14,00 –

17,00


petak

PŠ Jazvine Jazvine 6

Učionica u školi (40)

12,30 –

15,30

Utorak, četvrtak

PŠ Šemnica

Gornja

Šemnica

Gornja 5

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

9,30 –

12,00

Utorak, srijeda

četvrtak

PŠ Škarićevo Škarićevo 3

Prostorija samo za

ovaj

Program (50)

8,00 –

11,00 Ponedjeljak, petak

7

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

Područje prostorno-materijalnih i tehničkih uvjeta rada od velike je važnosti za kvalitetu

rada ustanove. Ono osnažuje proces učenja. Tijekom godine u skladu s predviđenim

financijskim sredstvima nabavljala se potrebna oprema, didaktika, sitni inventar, stručna

literatura, likovni i potrošni materijal. Svi zaposlenici su svojim odgovornim odnosom prema

imovini ustanove i izradom raznih sredstava za rad pridonijeli poboljšanju materijalnih uvjeta.

Za to su zaslužni i roditelji koji su se uključili raznim donacijama. Kako bi djeca dobivala

poticajnu sredinu za kvalitetan odgoj i obrazovanje potrebno je i nadalje promišljeno raditi na

obogaćivanju materijalnih uvjeta rada u vrtiću.

Odabir opreme i nabava didaktike bazirala se na:

- kvaliteti materijala

- funkcionalnosti i estetici

- namjeni

- ekonomskoj cijeni

Radovi koje smo realizirali tijekom pedagoške 2018./2019.godine:

- početak građevinskih radova na dogradnji dviju vrtićkih prostorija od 4. mjeseca 2019.

godine

- krečenje prostorija tijekom godine

- ugradnja opreme za sustav vatrodojave

- premještanje kanalizacije

- izmjena glavnog električnog voda

- postavljanje hidrantske mreže s hidrantskom opremom

Nabava opreme:

- CD Player Sony – 6 komada

- Fotoaparati Sony – 7 komada

- Računala 2 komada

- Motorna kosilica + flakserica

- Bušilica

- Štapni mikser

Nabava opreme i didaktike u sklopu projekta Vrtić za svaku obitelj

8

Realizirana je također i dopuna:

- konstruktivnog drvenog građevnog materijala

- slikovnica i enciklopedija

- stručne literature i časopisa

- igračaka za razvoj fine i krupne motorike, istraživačke i spoznajne aktivnosti

- sitnog inventara

Za sve radnike u vrtiću nabavljena je radna obuća i odjeća prema potrebi.

Za narednu godinu potrebno je osigurati veća financijska sredstva iz gradskog proračuna za

tekuće održavanje, opremu i didaktiku.

Odgojiteljice su tijekom godine:

- kontinuirano nadopunjavale prostor sa prirodnim materijalima, plodinama i raznim

potrošnim neoblikovanim materijalom.

- izrađivale didaktička sredstava za planirane aktivnosti

Na kraju pedagoške godine odgojiteljice su napravile vlastitu procjene prostorno-

materijalnog konteksta SDB u kojoj je boravila njihova skupina. Procjena je napravljena na

skali od 1 do 5, gdje je 1 označavalo izrazito loše, 2 - loše, 3 – umjereno, 4 – vrlo dobro, 5 -

odlično.

Tablica 4: Prosječne procjene (M-aritmetičke sredine) prostorno-materijalnog konteksta

SDB jasličnog i vrtićnog dijela.

PROSTORNO-MAT.

KONTEKST

JASLICE VRTIĆ

2017/2018 2018/2019 2017/2018 2018/2019

Funkcionalnost samog prostora 4,0 3,5 3,1 3,0

Ozračje prostora 4,0 4,0 3,7 3,6

Funkcionalnost centara igara u sobi 4,0 3,6 3,6 3,5

Primjerenost opreme i didaktike 4,0 3,6 3,5 3,4

Dostatnost opreme i didaktike 4,0 3,5 3,7 3,6

Najveći problem prostorno-materijalnog konteksta predstavlja nepostojanje adekvatnih

preduvjeta za njegovo unapređenje. Ostali prijedlozi i ideje za unapređenje rada navedeni su u

9

godišnjim izvješćima odgojiteljica skupina te će nam biti smjernice za rad u narednoj

pedagoškoj godini.

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

Zdravstvene potrebe djece predškolske dobi zahtijevaju dobru upućenost odgojitelja u

njih same, stalni nadzor i pravovremenu intervenciju. Zdravstvenom odgoju posvećivala se

pažnja kroz čitavu pedagošku godinu pri čemu je prvenstveni naglasak stavljen na zaštitu

zdravlja djece, samozaštitu i pravilnu prehranu. Zdravstveni odgoj i zdravstvena kultura

bazira se na više područja. To je zdravo tijelo (znanje, stavovi i navike), briga za zdravu

okolinu (izvori bolesti i ozljeda), zatim zdrav životni stil (prehrana, kretanje, ovisnosti),

zdrava ličnost (stresne situacije i izvori poremećaja u kući i u vrtiću) te zdravi odnosi

(socijalne vještine, prosocijalno ponašanje). U svakodnevnom radu s djecom prioritet nam je

bio razvijanje pozitivnih stavova djece prema zdravim stilovima života što se realizirao

neposrednim radom u odgojnoj skupini potičući djecu da i oni to čine (konzumiranje zdrave

hrane, svakodnevne tjelesne aktivnosti te održavanje osobne higijene i higijene prostora u

kojem dijete boravi). Cilj nam je da djeca usvoje kulturno higijenske navike u održavanju

osobne higijene, u održavanju zdrave okoline, jer sigurna i zdrava okolina podloga je za

uspješan pedagoški rad. Nastojali smo poučiti djecu koliko čistoća utječe na zdravlje, kako se

ponašati kada smo bolesni te koliko smo i sami odgovorni za svoje zdravlje.

Prikupljanje i sumiranje zdravstvenih podataka novoprimljene djece provedeno je

putem inicijalnih upitnika, potvrdama o obavljenom sistematskom pregledu predškolskog

djeteta, podacima o cijepljenosti i zdravstvenom dokumentacijom za djecu sa zdravstvenim i

ostalim teškoćama. Individualne specifičnosti i zdravstvene poteškoće djece evidentirane su

kod upisa početkom pedagoške godine 2018./2019., a neke su se pojavile kasnije. O svim

zdravstvenim specifičnostima (vrste poteškoća, metode i postupci prve pomoći, preporuke za

posebnu prehranu) pravovremeno su obavješteni odgojitelji prije dolaska djeteta u skupinu,

kao i kuharice (ukoliko su postojale određene specifičnosti u prehrani pojedinog djeteta).

Izrađena je tabela za djecu s alergijama na hranu i ostale alergene, sa preporukama o prehrani.

Provodila se intenzivna suradnja s roditeljima u cilju ujednačenog pristupa u zadovoljavanju

posebnih potreba djece i osiguravanju potrebnih uvjeta.

10

Iako nam i nadalje nedostaje adekvatan, odnosno zakonski propisan stručni kadar -

zdravstveni voditelj, briga o zdravstvenoj zaštiti djece i prehrani vodila se zajednički: glavna

kuharica, ravnateljica, odgojiteljice i stručni tim. Pravilna prehrana provodila se kroz

planiranje jelovnika prema preporukama i smjernicama Prehrambenih standarda za planiranje

prehrane djece u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi (2007) te pripremu hrane za djecu s

posebnim potrebama u prehrani (alergije). Vrijeme obroka određeno je u odnosu na dob i

prilagođavalo se potrebama djece prema procijeni odgojitelja. Početkom svakog mjeseca, u

kutić roditelja, izvješen je jelovnik za tekući mjesec. Posebna pažnja kod prehrane

posvećivala se raznolikosti ponuđene hrane, nastojale su se pripremati sezonske namirnice.

Cilj nam je u narednoj pedagoškoj godini još više uskladiti jelovnik prema propisanim

standardima.

Svakodnevno se provodila i dezinfekcija sanitarnih čvorova, redovito su se

dezinficirale sobe dnevnog boravka i igračke koje djeca koriste kao i ukupno suđe i posteljina.

Redovitu sanitarnu kontrolu prostora, suđa, zaposlenih te analizu hrane vršio je Zavod za

javno zdravstvo KZŽ iz Zlatara dok je dezinfekciju, dezinsekcije i deratizacije izvodila tvrtka

Salubris.

Djeca starijih vrtićkih skupina sudjelovala su u aktivnostima koje je organiziralo

Gradsko društvo Crvenog križa Krapina. Gradsko društvo Crvenog križa Krapina u suradnji s

Hrvatskim Crvenim križem provodi projekt „Živjeti zdravo“ u sklopu kojeg su djeca iz

skupine Bistrići prisustvovali na otvaranju šetnice s edukativnim pločama o aktivnosti

„Hodanjem do zdravlja“ iz Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“. Također je GDCK

Krapina provelo u našem vrtiću radionicu za djecu u godini dana pred polazak u osnovnu

školu. Na radionici je djeci kroz razgovor približena aktivnost Crvenog križa (dobrovoljno

darivanje krvi, pomoć starijim osobama, prikupljanje humanitarne pomoći), a potom su djeca

kroz male praktične aktivnosti i vježbe mogli i sami iskusiti kako djeluje služba spašavanja

života na vodi te kako pružiti prvu pomoć – kako zamotati svog medu.

Odgojiteljice su tijekom čitave godine pratile i evidentirale sve ozljede, bolesti te

epidemiološke indikacije, a također su provodile antropometrijska mjerenja sve upisane djece.

Ove pedagoške godine evidentirana je samo jedna ozljeda zadobivena u vrtiću:

- posjekotina brade (1)

Najveći broj izostanaka djece zabilježen je u zimskim i proljetnim mjesecima. Djeca

su najčešće bolovala od:

- bolesti dišnog sustava (akutni bronhitis, upala pluća)

11

- bolesti oka i uha (upale)

- zarazne i parazitske bolesti (šarlah, adenoviroze)

- alergijski osip/celijakija (dijete je pod pojačanom kontrolom i prilagođenom

prehranom)

- operativni zahvati (mandule)

- febrilne konvulzije (1 dijete)

Nakon izostanka djeteta zbog bolesti, roditelji su bili u obvezi donijeti odgojitelju

potvrdu kojom liječnik dozvoljava ponovni boravak djeteta u Vrtiću, što je većina roditelja

uredno poštovala.

Antropometrijska ili morfološka mjerenja provedena su dva puta godišnje (najčešće

početkom i sredinom pedagoške godine) u svim skupinama. Mjerenja su pokazala kako je

većina djece prosječne težine i visine, dok nekolicina djece odstupa od očekivanog prosjeka i

to u oba smjera (ispod donje granice prosjeka, odnosno iznad gornje granice prosjeka).

Kontinuiranom edukacijom i osvještavanjem djece o važnosti zdrave prehrane,

svakodnevnim razgovorima o zdravoj hrani i poticanjem djece na konzumiranje zdravih

namirnica, ostvareni su značajni pomaci kod pojedine djece koja su odbijala konzumirati

određenu hranu (voće, povrće, krem juhe od povrća i sl.).

Svakodnevno se nastojalo zadovoljiti potrebu djece za boravkom na svježem zraku,

sukladno vremenskim prilikama. Ograničavajući faktor za realizaciju tjelesnih aktivnosti na

dvorišnom prostoru, u proljetnim i ljetnim mjesecima, te duljim boravkom na svježem zraku

svih skupina, bio je gubitak dječjih igrališta zbog izvođenja građevinskih radova na dogradnji

dviju prostorija Vrtića.

Kroz brojne tjelesne aktivnosti i sudjelovanje u sportskim i edukativnim sadržajima

organiziranim na lokalnoj i županijskoj razini, a koji su bili sastavni dio vrtićkog kurikuluma,

poticali smo djecu na aktivne načine života koji doprinose usvajanju zdravih životnih stilova i

pravilnom tjelesnom razvoju.

U suradnji sa sportskim društvom Kukuriku, a sukladno iskazanom interesu roditelja

tijekom ove pedagoške godine odvijali su se i sportski programi u sklopu Vrtića.

MALA SPORTSKA ŠKOLA – kraći program (listopad 2018.-lipanj 2019.) koji se

provodio dva puta tjedno u poslijepodnevnim satima u sklopu dvorane OŠ Ljudevit

Gaj Krapina, za djecu u dobi od navršene 4. godine života do polaska u školu. Isprva

12

je u istu bilo uključeno 28 djece, no taj se broj smanjivao tijekom godine zbog gubitka

interesa pojedine djece, učestalih pobolijevanja, korištenja godišnjeg odmora ili ispisa

djece iz Vrtića.

MALA SPORTSKA ŠKOLA ROLANJA (3.-7.6.2019.) – 5 dana u trajanju do 45

min. na igralištu kod OŠ Ljudevit Gaj Krapina, koju je uspješno završilo 24 djece u

dobi od 4-7 godina.

Za djecu od 4. godine života do polaska u školu organizirane su rekreativno-sportske

aktivnosti u koje smo se uključivali na nivou KZŽ. Izdvajamo:

18. OLIMPIJSKI FESTIVAL DV KZŽ koji je održan 7. svibnja 2019. godine. Naš

je vrtić predstavljalo 40-ero djece iz skupina Bistrići, Kreativci te dio djece polaznika

programa predškole Krapina. Zahvaljujući darovitosti djece, sportskom i borbenom

duhu te dobroj pripremi djece, naš je vrtić postigao odlične rezultate u raznim

disciplinama, te smo osvojili drugo mjesto u sveukupnom poretku.

Otvorenje XVIII. SPORTSKIH IGARA UČENIKA održano je 18. lipnja 2019.

godine u sportskoj dvorani SŠ Krapina. Iz našeg vrtića, u natjecateljskim igrama

osmišljenim za polaznike dječjih vrtića naše županije, sudjelovalo je 25-ero djece u

dobi od pet godina do polaska u školu. Za uložen trud i sudjelovanje svi sudionici

proglašeni su pobjednicima, a svako dijete dobilo je majicu Društva sportskih igara

učenika, medalju, diplomu i bočicu za vodu.

3.1. Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i postupci za zadovoljavanje istih

Tijekom pedagoške godine 2018./2019. obavljeno je 112 inicijalnih razgovora s

roditeljima novoprimljene djece, uključujući i dio djece s područja grada Krapina za koje je

podnesen zahtjev za upis, ali zbog nedostatka smještajnih kapaciteta nisu primljena te se do

ostvarivanja uvjeta za upis nalaze na listi čekanja. Putem inicijalnih razgovora prikupljeni su

osnovni podaci o djetetu kojim smo utvrdili trijažni psihofizički status pojedinog djeteta.

Odgojitelji su dobili informacije o djeci prije ulaska djeteta u odgojnu skupinu te su prema

tome prilagođavali rad njegovim potrebama, olakšali prilagodbu i pratili razvoj s obzirom na

posebnu odgojno-obrazovnu potrebu pojedinog djeteta.

13

U želji da svakom djetetu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama osiguramo

odgovarajuće uvjete rada i ostvarimo napredak u njegovu cjelovitom razvoju iznimno nam je

bitna dobra suradnja s roditeljima koju smo tokom čitave godine s većinom roditelja uspješno

realizirali. Prema ukazanim potrebama uspostavljena je suradnja sa sustručnjacima u

specijaliziranim ustanovama.

Ove pedagoške godine nam je Osnivač, kao i susjedna općina Petrovsko, osigurali dio

sredstva za troškove zapošljavanje trećeg odgojitelja (2 radnika) kao pomagača za troje djece

s teškoćama u razvoju. Jedno dijete je integrirano u redoviti program, a drugo dvoje djece u

program predškole Krapina i Petrovsko. Kao i ostali, odgojitelji djece s teškoćama redovito su

educirani i savjetovani od strane stručnih suradnika. Savjeti su se odnosili na prilagodbu programa

i modifikaciju aktivnosti s obzirom na djetetove potrebe i mogućnosti. Uz poticanje cjelokupnog

razvoja, velika se važnost pridavala djetetovom aktivnom sudjelovanju, ostvarivanju socijalnih

interakcija i kvaliteti igre. Tijekom radnih sastanaka treći odgojitelj je upoznat sa vođenjem

potrebne dokumentacije, potrebnim pristupima u radu s djecom, važnosti dnevne rutine, igre,

cilju usmjerenog ponašanja i regulacije djece s teškoćama u razvoju. Tijekom tih sastanaka

raspravljalo se o potrebnim metodama, sredstvima i pristupima pri dolaženju do željenih

razvojnih ciljeva i boljoj prilagodbi djeteta njegovoj odgojnoj skupini. U svakodnevnom radu

teži se tome da se što bolje usklade realne potrebe i mogućnosti djeteta i uvjeti za integraciju u

samom vrtiću. Ove je godine, uz rad i suradnju odgojitelja, stručnih suradnika i roditelja, razvoju

kompetencija i kvalitetnijem boravku djece s teškoćama u odgojnoj skupini značajno pridonijela

treća odgojiteljica koja je ujedno doprinijela i kvaliteti cjelokupnog odgojno – obrazovnog

procesa. S obzirom na sve veći broj djece s teškoćama takva je podrška potrebna i nužna kako bi

se što kvalitetnije odgovorilo na posebne potrebe djece.

Analize nam pokazuju da je broj djece s teškoćama u razvoju u stalnom porastu, od

lakših prema težim teškoćama, te postoji izrazito velika potreba za dodatnim stručnim radom

sa tom djecom. Posebno zabrinjava porast jezično-govornih teškoća, a ne postoji mogućnost za

uključivanjem sve potrebite djece u logopedski tretman u Vrtiću, naročito ove godine kada je

logopedski tretman djece izostao zbog odlaska logopedinje na rodiljni i roditeljski dopust, a nije

bila nađena zamjena, budući da je to zanimanje deficitarno.

U slijedećoj tabeli prikazani su podaci za određenu grupu posebnih odgojno-

obrazovnih potreba koje su odgojiteljice navele u svojim izvještajima. Ti podaci se mogu

promatrati izolirano, što znači da je za neku djecu trebalo zadovoljiti više različitih potreba te

su brojčano navedeni u nekoliko grupa.

14

Tablica 5: Prikaz posebnih odgojno-obrazovnih potreba za ped.god.2018./2019.

Vrsta posebnih odgojno-obrazovnih potreba

Broj djece

1. OŠTEĆENJE VIDA

- korekcija vida (nosi naočale) 10

- strabizam (razrokost) – bez nošenja naočala 1

2. POREMEĆAJI U GLASU I GOVORU

- usporeni razvoj govora 3

- dyslalia 28

- brzopletost u govoru 2

- mucanje 2

- selektivni mutizam

6

3. OŠTEĆENJE SLUHA

- nagluhost (susp.) 1

4. TJELESNA OŠTEĆENJA , DEFORMACIJE I

BOLESTI

- febrilne konvulzije 3

- motorička oštećenja i deformacije lokomotornog

sustava

1

- teže kronične bolesti i one koje zahtijevaju posebnu

pažnju 6

5. SPECIFIČNI RAZVOJNI POREMEĆAJI

- motorni nemir 7

- neposlušnost 8

- kratka i nekvalitetna pažnja 7

- agresivnost

fizička 6

verbalna 3

- teška prilagodba 4

- povučeno dijete 3

- ljubomora 4

- nespretnost 4

- loša grafomotorika 9

- dudanje prsta 2

- grizenje noktiju 2

- masturbacija 4

- poremećaj hranjenja 5

- enureza/enkopreza 7

- recidivirajuće abdominalne kolike 3

6. OBITELJSKA SITUACIJA

- živi s jednim roditeljem/starateljem 3

- teže bolesti i stanja u obitelji 1

15

- ostale obiteljske specifičnosti koje mogu utjecati na

dijete 9

7. DAROVITOST

- opća poučenost (verbalna, prirodoslovna i prostorna

inteligencija) 4

- logičko-matematička inteligencija 2

- kreativnost (smišlja ishode, izražava znatiželju,

fleksibilno razmišlja, originalnost rješenja, preuzimanje

rizika)

1

- likovno izražavanje 2

- glazba 3

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Odgojno – obrazovni rad u odgojnim skupinama temeljen je na razvojnim osobinama i

prepoznavanju individualnih potreba djece, pa se i iste u pravilu zadovoljavaju unutar

dogovorenog ritma njege, prehrane, kretanja i odmora. Praksa je da dnevni ritam bude

maksimalno fleksibilan i koliko je moguće više prilagođen individualnim potrebama djece.

Tom načelu potrebno je i nadalje pridavati sve veći značaj kako bi s vremenom još više

unaprijedili rad vrtića.

Zadaci postavljeni u Godišnjem planu i programu većinom su uspješno realizirani, uz

uvažavanje dječjih potreba, interesa, osobina i psiholoških uvjeta razvoja djece rane i

predškolske dobi.

4.1. Analiza odgojno-obrazovnog rada po razvojnim područjima

Planiranje odgojno-obrazovnog rada provodilo se u pravilu tromjesečno. Neka su

razdoblja zahtijevala drugačiji vremenski pristup, kao npr. rujan – razdoblje prilagodbe koje

je zahtijevalo planiranje na mjesečnoj bazi. Ali također i neka događanja i aktivnosti tijekom

godine gdje je bilo potrebno promišljeno isplanirati jednomjesečnu ili dvomjesečnu cjelinu.

Rad se realizirao kroz razvojno primjerene aktivnosti uzimajući u obzir zahtjeve

Nacionalnog kurikuluma kao i potrebe i interese svakog djeteta u skupini. Sve provedene

aktivnosti osmišljavale su se i provodile na način da se svakom djetetu pomogne da dosegne

višu razinu razumijevanja ili sposobnosti.

Stalnim stručnim usavršavanjem odgojitelja (cjeloživotno učenje) osiguravalo se

obogaćivanje odgojno-obrazovnog rada novim spoznajama, ali i zadovoljila jedna od

16

temeljnih zadaća Nacionalnog kurikuluma, a to je osiguravanje kontinuiteta u odgoju i

obrazovanju.

U godišnjim izvješćima odgojiteljice su procijenile koliko su često tijekom ove

pedagoške godine, kroz provedene aktivnosti, obuhvatile rad na pojedinim razvojnim

zadaćama (na skali od 1-nikada do 5-vrlo često), u kojoj mjeri su odgojiteljice zadovoljne

realizacijom zadataka po razvojnim područjima (na skali od 1-nezadovoljna, 2-djelomično

nezadovoljna, 3-djelomično zadovoljna do 4-zadovoljna), te kako su djeca sudjelovala u

pripremljenim aktivnostima (na skali od 1-uopće ne, 2-nerado, 3-rado do 4-vesele se/traže te

aktivnosti). U nastavku slijedi statistički prikaz zbirno obrađenih podataka za jasličke te za

vrtićke skupine.

Tablica 6: Prikaz prosječnih procjena (aritmetička sredina) učestalosti rada na pojedinim

razvojnim zadacima, prosječnog stupnja zadovoljstva odgojiteljica radom (mod) na pojedinim

razvojnim područjima te postotkom najčešće ocjene.

JASLICE VRTIĆ

RAZVOJNE ZADAĆE

UČES

TALO

ST

RADA

ZADOVOLJSTVO

REALIZACIJOM

SUDJELOVANJE

DJECE

UČES

TALO

ST

RADA

ZADOVOLJSTVO

REALIZACIJOM

SUDJELOVANJE

DJECE

(MOD-

najčešća

ocjena)

%

(MOD

-

najčeš

ća

ocjena

)

% (MOD-

najčešća

ocjena)

%

(MOD

-

najčeš

ća

ocjena

)

%

TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ

opća motorika 5,0

4 100% 4 100%

4,17

4 100% 3 83% fina motorika 5,0 5,0

razvoj posebnih motoričkih

vještina (igre, sportovi…) 4,5 2,5

SOCIO-EMOCIONALNI I RAZVOJ LIČNOSTI

socijalne interakcije 5,0

4/3 50% 4/3 50%

4,7

4/3 50% 4/3 50%

odgovornost 5,0 4,5

norme ponašanja 5,0 4,7

pridržavanje pravila 4,5 4,8

nenasilno rješavanje sukoba 5,0 5,0

iskazivanje i reguliranje emocija 5,0 4,7

uvažavanje tuđih emocija 5,0 4,8

samostalnost 4,5 4,8

pozitivna slika o sebi 4,5 4,7

samopouzdanje 4,5 4,8

ustrajnost u aktivnosti 5,0 4,7

moralni razvoj (prosocijalni

razvoj, stvaranje vrijednosnog

sustava)

4,5 4,8

SPOZNAJNI RAZVOJ

spoznavanje vanjskog svijeta

kroz istraživačke aktivnosti 4,0

4 100% 3 100%

4,2

4 100% 4/3 50%

stjecanje pojmova 5,0 4,3

uočavanje veza i odnosa među

predmetima i pojavama 4,5 4,3

razvoj mišljenje i rješavanje

problema 4,0 4,3

17

razvoj pažnja, koncentracija,

pamćenje 5,0 5,0

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

govorni razvoj (artikulacija,

rječnik, jezik) 5,0

4/3 50% 4/3 50%

4,7

4 83% 4 100%

razvoj komunikacijskog sustava

(neverbalno, verbalno,

simbolički)

5,0 4,8

razvoj različitih oblika

izražavanja (govornog, scenskog,

likovnog, glazbenog, tjelesnog…)

4,0 5,0

razvoj stvaralaštva/kreativnosti 4,5 5,0

Odgojiteljice su uglavnom iskazale svoje zadovoljstvo realizacijom planiranih

aktivnosti kao i sudjelovanjem djece u njima. Uvidom u gore navedene rezultate možemo

utvrditi kako je na području tjelesnog i psihomotornog razvoja najlošije procijenjena

učestalost rada na razvoju posebnih motoričkih vještina. Razlog tome je nedostatak

adekvatnog prostora za provođenje takvih aktivnosti (dvorana za tjelesno vježbanje) kao i

nemogućnost korištenja djela dječjeg igrališta, zbog građevinskih radova na dogradnji dviju

prostorija za boravak djece.

Po ostalim razvojnim područjima uglavnom su se prosječne procjene učestalosti rada

po razvojnim zadaćama kretale između ocjena osrednje (3) do vrlo često (5). Nastojat će se

uvažiti prijedlozi odgojiteljica koji su navedeni u izvješćima kako bi se u idućoj pedagoškoj

godini ostvarili što bolji uvjeti za unaprjeđenje odgojno-obrazovnog rada po svim razvojnim

područjima.

U odgojno-obrazovnom sustavu potrebno je kontinuirano poboljšavati kvalitetu

odgojno-obrazovnih usluga. Stoga se osnovni program redovito oplemenjuje preventivnim i

razvojnim programima. Glavni cilj ovih programa je smanjenje pojave rizičnih ponašanja u

djece i odraslih u sustavu predškolskog odgoja kao i unapređenje zaštite zdravlja djece

predškolske dobi te poticanje cjelovitog razvoja djeteta.

U nastavku slijedi prikaz prosječnih procjena učestalosti rada na preventivnim i

razvojnim programima te prosječnih procjena postignuća djece u primjeni preventivnih i

razvojnih programa. Odgojitelji su procijenili učestalost rada na preventivnim i razvojnim

programima na skali od 1 do 4 (1- nikada, 2 – jednom, 3 – nekoliko puta tijekom godine, 4 –

kroz čitavu godinu), a postignuća u primjeni preventivnih i razvojnih programa procijenili su

na skali od 1 do 3 (1 - malo, 2 – srednje, 3 – veliko). Rezultati su prikazani zbirno za sve

odgojno-obrazovne skupine.

18

Tablica 7: Prikaz prosječnih procjena učestalosti rada i postignuća u primjeni preventivnih i

razvojnih programa koje su odgojitelji integrirali u odgojno-obrazovni rad s djecom

Učestalost

rada

Procjena

postignuća

odgoj za ljudska prava 3,25 2,25

poticanje prosocijalnog ponašanja 3,9 2,75

okoliš i održivi razvoj 2,88 2,0

prevencija i suzbijanje ovisnosti 1,63 0,75

zdravstveni odgoj i pravilna prehrana 3,63 3,0

sigurnost djece 4,0 2,63

prometni odgoj 2,75 1,75

priprema za školu 3,63 2,75

Uvidom u prosjeke ocjena koje su same odgajateljice davale, vidljivo je kako su

gotovo svi preventivni i razvojni programi provođeni u većini odgojnih skupina.

Najvećim se intenzitetom radilo na poticanju sigurnosti djece, prosocijalnom

ponašanju, zdravstvenom odgoju i pravilnoj prehrani, pripremi za školu te odgoju za ljudska

prava.

Kao i protekle pedagoške godine, najmanje atraktivan preventivni program bio je

prevencija i suzbijanje ovisnosti zbog malog broja dodirnih točaka ove teme sa

predškolskim uzrastom ako govorimo o opojnim sredstvima.

Još uvijek postoji prostor za daljnje unapređenje rada na svim preventivnim i

razvojnim programima u narednoj pedagoškoj godini.

19

4.2 Procjena razvojnih postignuća djece

Odgojiteljice su tijekom čitave pedagoške godine pratile napredak, proces učenja i

postignuća svakog pojedinog djeteta. Na osnovi godišnjih izvješća odgojiteljica, koji je

standardiziran, dobiveni su podaci o razvojnim postignućima djece, po razvojnim

područjima. Podaci su obrađeni, zasebno za jasličku skupinu, a potom i vrtićke skupine te

je analiza podataka prikazana sljedećim grafikonima. Postignuti rezultati izraženi su u

postocima po kategorijama: unutar očekivanog za dob djeteta, odnosno ispod/iznad

očekivanog za dob djeteta.

Visok postotak je u skladu s dobi, a niži postoci su u pozitivnom ili negativnom

odstupanju. Kao što je vidljivo iz niže navedenih grafičkih prikaza, uglavnom većina djece

u svim dobnim skupinama, odnosno po svim razvojnim područjima, ostvaruje prosječne

rezultate, dok je nešto manji broj u odstupanju od prosjeka (iznad ili ispod očekivanog za

dob). Odstupanja se mogu argumentirati. Gotovo u svakoj odgojnoj skupini imamo

nekolicinu djece s teškoćama u razvoju, koje se kreću od lakših prema težim, a također i

postoje individualna odstupanja između djece po pojedinim razvojnim područjima što

može biti posljedica više faktora (urođene sposobnosti, radne navike od kuće, osobni

interesi i sl.) .

Ovakve analize su nam potrebne kako se ne bi dogodilo da nam promaknu veća

odstupanja, a da ne poduzmemo odgovarajuće korake za rješavanje istih. Pored toga,

pokazatelji odstupanja uvijek nas potaknu da istražimo eventualne probleme u pojedinim

razvojnim područjima te da nastojimo osigurati uvjete i sredstva da se negativna

odstupanja svedu na minimalnu razinu, a da pozitivna odstupanja potičemo i podižemo na

višu razinu. Između ostalog, smatramo da negativna odstupanja u pojedinim područjima,

mogu najčešće biti razvojna, pa zadržavamo fleksibilan stav u odnosu na dobivene

podatke.

Slijedi grafički prikaz procjene postignutih rezultata po razvojnim područjima.

20

4.2.1. TJELESNI RAZVOJ

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka tjelesnog razvoja:

- nedostatak dvorane za tjelesne aktivnosti (SDB neadekvatne za realizaciju svih propisanih

tjelesnih aktivnosti)

- ograničen vanjski prostor u proljetnim i ljetnim mjesecima zbog izvođenja građevinskih

radova

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima tjelesnog razvoja:

- osigurati prostor dvorane za tjelesne aktivnosti

- postojeću opremu i rekvizite nadopuniti po dijelovima

- po završetku radova, urediti sva vanjska igrališta te ih opremiti potrebnim spravama i

rekvizitima

21

4.2.2. SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

22

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka socio-emocionalnog razvoja:

- zbog čestih izostanaka pojedine djece, trebalo je više vremena da se uklope u ritam grupe te

stvore osjećaj povezanosti

- specifični razvojni poremećaji kod pojedine djece

- nesuradnja roditelja u primjeni savjeta odgojitelja sa ciljem rješavanja problema u

ponašanju/funkcioniranju djeteta u vrtiću i/ili kod kuće

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima socio-emocionalnog

razvoja

- pojačan rad na ovom razvojnom području kroz što raznovrsnije sadržaje kako bi se uklonile

utvrđene poteškoće

- učestalija interdisciplinarna komunikacija s roditeljima

4.2.3. SPOZNAJNI RAZVOJ

23

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka spoznajnog razvoja:

- nedostatak materijala i didaktičkih sredstava primjerenih svakom dobnom uzrastu za

provođenje istraživačko-spoznajnih aktivnosti

- nemogućnost formiranja i održavanja centara postojećim u SDB kroz čitavo vrijeme trajanja

interesa djece u skupini zbog prostora SDB

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima spoznajnog

razvoja:

- nadopunjavanje postojećih istraživačko-spoznajnih sredstava novima (za unutarnju i vanjsku

namjenu) sukladno dobnim uzrastima

24

4.2.4. IZRAŽAVANJE I KOMUNIKACIJA

A) Govorno izražavanje i komunikacija

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka govornog izražavanja i komunikacije:

- razvojne poteškoće pojedine djece

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima govornog

izražavanja i komunikacije:

- napraviti reviziju knjižnog fonda po svim SDB i razmjestiti/nadopuniti postojeće sa novim,

dobno primjerenim slikovnicama

- kontinuirana suradnja sa logopedom

- kontinuirano proširivanje sadržaja i aktivnosti za poticanje govornog izražavanja i

komunikacije

25

B) Likovno izražavanje i komunikacija

11%

74%

15%0%

20%

40%

60%

80%

Ispodočeivanog

Unutaročekivanog

Iznadočekivanog

Likovno izražavanje i komunikacija - vrtić

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka likovnog izražavanja i komunikacije:

- nemogućnost održavanja likovnog kutića stalno postojanog u SDB zbog prostornih uvjeta

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima likovnog


- uvođenje što više raznovrsnih, novih likovnih tehnika i materijala

- češći boravak u prirodi i na dvorišnom prostoru kako bi se djecu potaklo na percipiranje

okoline, vanjskog svijeta, uočavanje detalja i prenošenje doživljenog kroz razne likovne

izričaje

- osigurati zaštitne stolnjake i pregače

C) Glazbeno izražavanje i komunikacija

26

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka glazbenog izražavanja i komunikacije:

- nedovoljan interes pojedine djece koja ometaju realizaciju takvih zadataka i aktivnosti

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima glazbenog


- i nadalje organizirati stručne glazbene radionice sa kolegama sustručnjacima jer su izuzetno

primjenjive u radu

- nadopuniti postojeći fond glazbenih CD sa instrumentalnim sadržajima

- češće ugostiti glazbenike, glazbene kazališne priče, kako bi djeca upoznala što više

instrumenata i njihove zvučne efekte, ostvariti kontinuiranu suradnju sa glazbenom školom

4.3. PERIOD PRILAGODBE

27

Iz prikazanih rezultata vidljivo je kako se većina djece, uglavnom prilagodi kroz 5-10

dana što je očekivano vrijeme za uredan period prilagodbe. Prilagodba je duže trajala kod

djece najmlađe dobi, te nekolicine starije djece koja su imala separacijskih teškoća, odnosno

čiji roditelji nisu bili dosljedni u provođenju danih savjeta za lakšu prilagodbu.

Ometajući čimbenici u toku perioda prilagodbe:

- neredovitost dolaženja za vrijeme perioda prilagodbe zbog bolesti djeteta ili popustljivih

odgojnih stilova pojedinih roditelja

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada u periodu prilagodbe:

- dobra informiranost roditelja od strane stručnog tima i odgojitelja te dobar raspored dolazaka

sigurno će doprinijeti lakšoj prilagodbi

4.4. POSLIJEPODNEVNI ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

U sklopu projekta “Vrtić za svaku obitelj” (broj ugovora: UP.02.2.2.08.0036)

sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u financijskom razdoblju 2014. – 2020.

a u skladu s iskazanim potrebama roditelja, 18.3.2019. godine započela je realizacija

poslijepodnevnog primarnog programa rada do 20:00 sati.

Za potrebe realizacije odgojno-obrazovnog programa u poslijepodnevnom radu

zaposlene su dvije odgojiteljice koje rade s djecom čiji roditelji imaju potrebu za korištenjem

ovog programa. Neposredno prije početka provođenja programa održan je informativni

roditeljski sastanak za postojeće korisnike koji imaju potrebu za boravkom djece u Vrtiću

28

dužim od 15.30 sati. Trenutni korisnici Vrtića, iskazali su potrebu za povremenim korištenjem

poslijepodnevnog programa, sukladno njihovom radnom vremenu (tjedno ili samo u određene

dane). Kako većina roditelja nema svakodnevnu potrebu za korištenjem poslijepodnevnog

rada u punom opsegu, odlučeno je da za ovu pedagošku godinu ne postoji potreba roditelja za

formiranjem zasebne odgojno-obrazovne skupine u koju bi roditelji dovodili djecu isključivo

u poslijepodnevni rad. S roditeljima je dogovoreno da djecu dovode u matične skupine

prijepodnevnog rada, a nakon 15.30 sati s njima nastavljaju raditi odgojiteljice

poslijepodnevnog rada.

Prema evidencijama prisutnosti djece u poslijepodnevnom programu, potrebe za

korištenjem istog mijenjaju se na dnevnoj razini, u skladu s radnim vremenom roditelja koji

imaju dvosmjenski rad. Program je u prosjeku koristilo do 20 djece u dobi od treće do sedme

godine života, najčešće u periodu od 15.30 do 19.00 sati, ali povremeno i do kraja radnog

vremena Vrtića. Prema potrebi odgojiteljice iz poslijepodnevnog programa sudjelovale su u

realizaciji primarnog programa u skupinama gdje je bio veći broj djece.

Odgojiteljice su svoj rad provodile i dokumentirale sukladno propisanim zakonskim

okvirima, što je i dodatno prikazano u njihovom godišnjem izvješću te implementirano i

prikazano u sastavnicama ukupnog godišnjeg izvješća po pojedinim područjima procjena.

Kao dodatne napomene koje bi istaknuli u ovom djelu izvješća, a od iznimne su

važnosti, prema procjenama odgojiteljica, za poboljšanje kvalitete rada s djecom u

poslijepodnevnom programu u idućoj ped.godini, jest slijedeće:

redoviti timski dogovori sa odgojiteljicama prijepodnevnog programa te

stručnim timom Vrtića vezano uz razmjenu važnih informacija o djeci koja

koriste oba programa;

maksimalna suradnja sa odgojiteljicama prijepodnevnog programa,

ravnateljicom i stručnim timom Vrtića oko uređenja i uvjeta prostorno-

materijalnog konteksta SDB u kojoj će se provoditi prijepodnevni i

poslijepodnevni program rada;

formiranje kutića za roditelje čija djeca koriste poslijepodnevni program rada,

kao i panoa za izlaganje dječjih likovnih radova.

29

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Stručno usavršavanje odgojitelja provedeno je putem individualnog usavršavanja,

grupnog (Odgojiteljska vijeća, radni dogovori) i usavršavanja u Ustanovi i izvan nje

(seminari, radionice).

5.1. Stručno usavršavanje u vrtiću

a) Individualno stručno usavršavanje postavljeno je na razinu osobne odgovornosti

svakog djelatnika. Angažman u istom najviše je vidljiv u primjeni stečenih znanja, iz

stručne literature, u svakodnevnom radu kroz odabir razvojnih zadaća, uvjeta i

aktivnosti, koji je primjeren dobi djece u skupini s kojom se trenutno radi.

b) Odgojiteljska vijeća

Tijekom pedagoške godine održano je 7 sjednica Odgojiteljskog vijeća. Tematski i

sadržajno podupirale su ostvarivanje bitnih zadaća, te doprinosile unaprjeđivanju

cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. Raspravljalo o aktualnim temama i

događanjima u vrtiću, ali i izvan njega. Smatramo da su Odgojiteljska vijeća

kvalitetom na zadovoljavajućoj razini i kroz njih se na sjednicama međusobno

prenosilo znanje i informacije dobiveno na održanim stručnim seminarima izvan

Ustanove. Održan je i jedan stručni aktiv/predavanje stručne suradnice psihologinje na

temu Terapijske priče – kako pričanjem priča rješavati dječje strahove i teškoće, kao i

dvije stručne radionice u suradnji sa vanjskim sustručnjakinjama (Dramske igre za

djecu predškolske dobi – Tihana Lipovec Fraculj, Kreativni centar Košnica, Zagreb;

Glazbom, igrom pokretom do cjelovitog bića – Ljiljana Grgić Karamatić,

odgojiteljica-voditeljica glazbenih radionica iz DV Vedri dani, Zagreb).

5.2. Stručno usavršavanje izvan vrtića

Tijekom čitave pedagoške godine, sudjelovali smo u oblicima permanentnog stručnog

usavršavanja koji su realizirani u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja RH,

Agencije za odgoj i obrazovanje i drugih stručnih institucija.

30

Tablica 8: Prikaz stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika za ped.godinu

2018./2019.

Rb. Tema stručnog skupa Datum Mjesto

održavanja Prisutni

1. Dramske igre za djecu

predškolske dobi 17.10.2018.

DV Gustav

Krklec Krapina

Sanja Čavužić Kozina, Sabina

Kunštek, Tea Ferek Jambrek, Ksenija

Ostojić, Marina Hmelina, Dubravka

Dolovčak, Tihomira Risek-Prpić,

Ana Artić, Lidija Dlesk, Zdravka

Galović, Davorka Klasić, Mirjana

Družinec, Dubravka Glavač, Božena

Šimunić, Zorka Klobučar, Fanika

Vojnović, Tanja Peček, Milica Petek,

Biserka Vešligaj, Snježana Večerić

Topolovec, Matea Koprivnjak,

Mirjana Gumbas, Andrea Sever,

Marija Petek

2. Odgoj bez vike 27.10.2019. OŠ A.Cesarca

Krapina Sabina Kunštek

3. Konferencija Mliječni zub –

u potrazi za skrivenim

talentima

16.11.2018.

Kaptol

Boutique

Cinema, Zagreb

Ksenija Ostojić, Snježana Večerić

Topolovec

4.

Stručna tribina – stop

prometnim nesrećama –

odgovornost zajednice 22.1.2019. POU Krapina Ksenija Ostojić

5.

Seminar Gorana Kneževića,

Ethno d.o.o. – Djeca u

proljetno-ljetnim običajima

2.3.2019. OŠ Grigora

Viteza, Zagreb

Sanja Čavužić Kozina, Sabina

Kunštek

6.

Konferencija Mliječni zub –

kompetencije djeteta novog

doba

8.-

9.3.2019.

Kraš

auditorium,

Zagreb

Ksenija Ostojić

7.

Državni stručni skup za

ravnatelje predškolskih

ustanova – Odgovornost

ravnatelja za odnose i

preuzimanje vodstva

27.-

29.3.2019. Primošten Ksenija Ostojić

8.

Glazbena radionica –

Glazbom, pokretom, igrom

do cjelovitog bića

3.4.2019. DV Gustav

Krklec Krapina

Andreja Sever, Anamaria Puh, Sanja

Čavužić Kozina, Sabina Kunštek, Tea

Ferek Jambrek, Ksenija Ostojić,

Marina Hmelina, Dubravka

Dolovčak, Tihomira Risek-Prpić,

Ana Artić, Lidija Dlesk, Zdravka

Galović, Mirjana Družinec, Dubravka

Glavač, Božena Šimunić, Zorka

Klobučar, Fanika Vojnović, Tanja

Peček, Milica Petek, Biserka

Vešligaj, Snježana Večerić

Topolovec, Matea Koprivnjak,

Mirjana Gumbas, Valentina Pavić,

Marija Petek, Valentina Strahinec,

Marina Kos

9.

Državni stručni skup za

odgojitelje predškolske

djece – Odgojitelj kao

(su)kreator kvalitete

odgojno-obrazovnog rada

15.-

17.4.2019. Šibenik Mirjana Gumbas, Dubravka Glavač

31

ustanove za RPOO

10.

Savjetovanje – Holistički

pristup zdravlju djeteta –

prehrana, rekreacija i

slobodno vrijeme

3.5.2019. Velika galerija

Grada Zaboka

Ksenija Ostojić, Snježana Večerić

Topolovec, Anita Artić

11. NTC program 9.5.2019.

OŠ Side

Košutić

Radoboj

Sabina Kunštek, Ana Artić, Zdravka

Galović, Zorka Klobučar,

12.

Državni stručni skup –

Prometna preventiva u

predškolskim ustanovama

27.-

28.5.2019. Donja Stubica

Ksenija Ostojić, Zdravka Galović,

Valentina Pavić

13.

Stručno-metodička

priprema za polaganje

stručnog ispita

12.6.2019. DV ''Kustošija''

Zagreb

Anamaria Puh

Prijedlozi odgojitelja za iduću pedagošku godinu:

- organizirati još više predstava i izleta za djecu starije kronološke dobi

- urediti foaje jaslica

- u suradnji sa pedagogom osmisliti adekvatne centre po SDB

- i nadalje osigurati rad stalnog trećeg odgojitelja za rad sa djecom sa teškoćama u razvoju

- nastaviti sa projektom Dajmo djeci korijene i krila

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Roditelje, tj. skrbnike djeteta prihvaćalismo i poštovali kao ravnopravne članove vrtića –

partnere, koji ustanovu obogaćuju svojim individualnim posebnostima te svojom vlastitom

kulturom i time pridonose kvaliteti ustanove u cjelini. Otvorenom, podržavajućom i

ravnopravnom komunikacijom roditelja, odgojitelja i ostalog osoblja u ustanovi nastojalo se

primjereno odgovoriti na individualne i razvojne potrebe djeteta i osigurati potporu njegovu

cjelovitom razvoju.

U pedagoškoj 2018./2019. godini suradnja s roditeljima je realizirana putem:

- roditeljskih sastanaka,

- individualnih konzultacija s roditeljima,

- svakodnevne komunikacije s roditeljima prilikom dovođenja i odvođenja djece iz vrtića,

- informiranje putem roditeljskih kutića,

- druženja i svečanosti,

- radionica djece, roditelja i odgojitelja,

32

- konzultacija roditelja sa članovima stručnog tima,

- edukativno-informativnih letaka.

Po zastupljenosti suradnje vrtić-obitelj, na prvom mjestu su kratke povratne informacije o

djeci prilikom dolaska djeteta u skupinu i odlaska djeteta iz skupine.

U lipnju je održan roditeljski sastanak za roditelje novoupisane djece, gdje su roditelji bili

upoznati s radom ustanove, djelatnicima, programima i periodom prilagodbe.

Za poboljšanje suradnje s roditeljima odgojitelji su i sami iznijeli neke prijedloge:

- omogućiti roditeljima da sami predlažu teme roditeljskih sastanaka sukladno njihovim

trenutnim interesima, u pojedinim skupinama planirati više roditeljskih sastanaka i radionica

- uvažavanje prijedloga, sugestija i kritika koje roditelji navode u anketama vrednovanja,

sukladno mogućnostima i opravdanosti istih

Tablica 9: Prikaz održanih roditeljskih sastanaka u ped. god. 2018./2019.

ODGOJNO-OBRAZOVNA

SKUPINA /ODGOJITELJI

TEMA

OBLIK

VRIJEME ODRŽAVANJ

A SKUPINA

„Leptirići“

Lidija Dlesk

Ana Artić

Prilagodba djece +

prikaz foto-video

zapisa

Komunikacijski Prosinac 2018.

SKUPINA

„Srčeka“

Zorka Klobučar

Božena Šimunić

Uskrsna radionica –

bojanje pisanica i

košarica

Zajedničko druženje

djece, roditelja,

odgojitelja

Travanj 2019.

SKUPINA

„Pčelice“

Milica Petek

Biserka Vešligaj

Psihofizičke osobine

djece u četvrtoj godini

života + nikolinjska

radionica

(izrada igračke slona

kao iznenađenje za

djecu)

Komunikacijski +

radionica 4.12.2018.


bojanje pisanica i

košarica


djece, roditelja,

odgojitelja

11.4.2019.

33

SKUPINA

„Radoznalci“

Mirjana Družinec

Dubravka Glavač

Božićna radionica –

izrada božićnog nakita


djece, roditelja,

odgojitelja

Prosinac 2018.

Psihofizičke osobine

djece u četvrtoj i petoj

godini života +

informacije o

aktivnostima s djecom

Komunikacijski 4.travnja 2019.


bojanje pisanica i

izrada uskrsnih

košarica


djece, roditelja,

odgojitelja

10.travnja 2019.

SKUPINA

„Ribice“

Božena Kavać

Mirjana Gumbas

Psihološke osobine

djece u petoj i šestoj

godini života

Komunikacijski Listopad 2018.


izrada kuglica dekupaž

tehnikom


djece, roditelja,

odgojitelja

Prosinac 2018.

Informativni roditeljski

– dogovor za izlet Informativni Travanj 2019.

SKUPINA

„Loptice“

Zdravka Galović

Davorka Klasić

Poticanje razvoja

emocionalne

inteligencije djece –

upoznavanje sa

programom socijalnog

i emocionalnog učenja

(psihologinja)

Komunikacijsko-

informativni 24.listopada 2018.


izrada prigodnih

čestitki i snjegovića od

čarapa


djece, roditelja,

odgojitelja

Prosinac 2018.

Igrom do učenja Komunikacijski 22. svibnja 2019.

SKUPINA

„Kreativci“

Informativni – Plan

rada za

ped.god.2018./2019.

Komunikacijsko-

informativni Rujan 2018.

Ususret školi –

spremnost djeteta za

polazak u osnovnu

školu (psihologinja i

Komunikacijsko-

informativni Listopad 2018.

34

Dubravka Dolovčak

Tihomira Risek – Prpić

odgojitelji)

Božićna priredba i

radionica


djece, roditelja,

odgojitelja

Prosinac 2018.

Dogovor s roditeljima -

plan aktivnosti,

zajedničkih druženja,

sastanaka i izleta

Informativni Veljača 2019.

Razvoj višestrukih

inteligencija kod djece Komunikacijski Svibanj 2019.

Završna svečanost -

oproštajna priredba od

budućih školaraca

Druženje djece i

odraslih Lipanj 2019.

Roštiljada


djece, roditelja i

odgojitelja

Lipanj 2019.

SKUPINA

„Bistrići“

Fanika Vojnović

Tanja Peček

Upoznavanje s

okvirnim godišnjim

planom i programom

rada skupine

(ravnateljica,

psihologinja,

odgojiteljica Tanja

Peček i zamjena Matea

Koprivnjak)

Informativni Rujan 2018.

Ususret školi –

spremnost djeteta za

polazak u osnovnu

školu

(psihologinja i

odgojitelji)

Komunikacijsko-

informativni Listopad 2018.

Završna svečanost -

oproštajna priredba od

budućih školaraca

Druženje djece i

odraslih Svibanj 2019.

35

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

U ostvarivanju ciljeva i zadataka planiranim Godišnjim planom i programom rada DV

Gustav Krklec Krapina, uspostavljena je dobra suradnja sa:

- Ministarstvom znanosti i obrazovanja RH

- Agencijom za odgoj i obrazovanje RH

- Gradom Krapina – ured gradonačelnika i stručnom službom

- Uredom državne uprave u KZŽ

- Sportskom zajednicom Krapinsko-zagorske županije

- Pučkim otvorenim učilištem Krapina

- Gradskom knjižnicom Krapina

- Galerijom grada Krapine

- Turističkom zajednicom Krapina

- Domom zdravlja KZŽ

- Dječjim vrtićima Krapinsko - zagorske županije

- Župnim uredom Krapina

- Hrvatski Olimpijskim odborom

- Osnovnom školom „Ljudevit Gaj“ Krapina

- Osnovnom školom „Augusta Cesarca“ Krapina

- Zavodom za javno zdravstvo KZŽ

- „Društvom naša djeca“ Krapina i „Društvom naša djeca“ Zabok

- Općinama Đurmanec, Radoboj, Petrovsko i Jesenje

- Gradskim društvom crvenog križa Krapina

- Hrvatskim šumama

- Medijima (novine, radio Krapina, radio Kaj)

- Dobavljačima s kojima naša ustanova ima potpisan ugovor i svih onih koji su

prepoznali važnost predškolskog odgoja i uključili se u akcije donacija (u radu i

materijalu).

36

U sklopu redovitog programa nastojalo se i dodatnim sadržajima obogatiti život djece.

Tablica 10: Dodatni sadržaji za obogaćivanje života djece

SADRŽAJI ZA OBOGAĆIVANJE ŽIVOTA DJECE

POSJETE

posjete Gradskoj knjižnici Krapina

posjet Zagorskom gospodarskom zboru u Tjednu

kajkavske kulture

posjet izložbama umjetničkih slika u POU Krapina

posjete OŠ Ljudevit Gaj i OŠ Augusta Cesarca

posjet Galeriji Grada Krapine posjet TZ KZŽ

posjet parku Hušnjakovo

posjet Muzeju krapinskih neandertalaca – izložba

Od blata do zlata

posjet pekari Pekom Krapina

posjet poslovnici PBZ banke u Krapini povodom

Dana štednje

posjet postolaru Josipu Hršaku

posjet trgovini cipela Svijet obuće

posjet Sv.Nikole i darivanje djece

posjet Sajmu zdravlja u POU Krapina

posjet željezničkom kolodvoru

posjet Muzeju maketa vlakova – Backo Mini

Express, Zagreb

IZLETI

skupina Loptice – izlet po Zagorju (Marija

Bistrica, Tugonica i Donja Stubica)

skupina Ribice i Kreativci – izlet u ZOO Zagreb

skupina Radoznalci – izlet vlakom na OPG Krog u

Gornjoj Pačetini i posjet pačjoj farmi

skupina Kreativci – piknik na Josip brijegu,

Hušnjakovo; mali izleti i šetnje do Starog grada

Krapina; izlet vlakom na OPG Krog u Gornjoj

Pačetini i posjet pačjoj farmi; posjet predstavi

Ružno pače i likovna radionica u Zagrebačkom

kazalištu lutaka

KAZALIŠNE PREDSTAVE

U Vrtiću:

lutkarska predstava Teatra Gavran – Doktor od

životinjica

glazbena priča Kuhar i maestro, prof. Mladen

Požgaj

lutkarska predstava Teatra Gavran – Bjelobradi

nosi darove

dramska skupina OŠ Lj.Gaj – predstava

Reumatični kišobran

U Gradskoj knjižnici Grada Krapine:

kraći igrokaz i radionica – Pričaonica

37

U kinodvorani POU Krapina:

kazalište Smješko – Princeza i svinjar

U sklopu ZGZ Tjedan kajkavske kulture 2018.:

predstava Velika staklena avantura

NEŠTO DRUGO

sudjelovanje na Dječjem korzu u sklopu Tjedna

kajkavske kulture

obilježavanje Dječjeg tjedna prigodnim

aktivnostima

obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana

Dan zahvalnosti za plodove zemlje – zajedničko

blagovanje uz blagoslov svećenika

Božićne i uskrsne radionice za roditelje i djecu

Jesenska svečanost u vrtiću

sudjelovanje na 21.pregradskim dječjim

berbarijama u Pregradi

proslave dječjih rođendana

sudjelovanje na zimskoj geološkoj školi na

Hušnjakovom

sudjelovanje na gradskom Fašniku u Krapini

održavanje radionice bubnjanja – Bubnjaonica,

Klub dobre vibracije (skupina Bistrići, Kreativci,

Loptice, Ribice i Radoznalci)

glazbena radionica za djecu iz skupine Loptice u

sklopu projekta Ruksak pun kulture

projekcije animiranih filmova u sklopu Kiki

festivala u POU Krapina – međunarodni festival

animiranih filmova za djecu

sudjelovanje djece na Olimpijskom festivalu DV

KZŽ

sudjelovanje na otvorenju Sportskih igara učenika

u SŠ Krapina

u suradnji sa roditeljima sudjelovanje u akciji

GDCK Krapina solidarnost prikupljanja

prehrambenih proizvoda

sudjelovanje u akciji Promet nije šala ni opasnost

mala – prometni kviz DV KZŽ

šetnje gradom, upoznavanje sa znamenitostima i

važnim ustanovama u gradu

skupina Kreativci – posjet Festivalu znanosti u

Zagrebu – radionica u Tehničkom muzeju u

organizaciji PBF-a pod nazivom Nevjerojatne boje

zdravlja u laboratorijskoj čaši

kraći posjet glazbenika i predstavljanje muzičkih

instrumenata (ksilofon, blok flauta i frula) djeci

ml.jaslične skupine

38

Ovogodišnja suradnja sa društvenom sredinom bila je uspješna, što ponovno potvrđuje

senzibilitet naše sredine prema važnosti predškolskog odgoja. Polažemo nade u daljnji

nastavak kvalitetne suradnje sa širom društvenom zajednicom, koju ćemo informirati o

unapređenju rada, te stvaranju poticajnih uvjeta za odgoj i obrazovanje djece u vrtiću.

Iako je dio sadržaja bio u organizaciji Vrtića, Osnivača ili nekih od društvenih

čimbenika, odgojiteljice, kao i pojedini roditelji, uložili su puno osobnog angažmana u

osmišljavanje ili realizaciju pojedinih gore navedenih sadržaja. Prema mišljenju odgojiteljica

sadržaja za obogaćivanje života djece u sklopu vrtića bilo je dovoljno, naročito za starije

vrtićke skupine. Pokazalo se dobrim ove godine, pa je predloženo da se i na početku iduće

pedagoške godine napravi plan održavanja zajedničkih sadržaja u vrtiću za čitavu pedagošku

godinu, naročito plan održavanja predstava kao i neki novi sadržaji s kojima se djeca još nisu

imala prilike susresti. Također je predloženo da se nastavit proširivati suradnja sa lokalnom

zajednicom, odnosno više posjeta gradskim i županijskim institucijama.

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

Vrednovanje, kao proces sustavnoga i kontinuiranog praćenja, analiziranja i

procjenjivanja uspješnosti rada temelj je ostvarivanja napretka u kvaliteti rada ustanova. Kao

referentne točke vrednovanja i samovrednovanja koristili smo vodič i polazišta iz Priručnika

za samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja NCVVO.

Unutarnja procjena kvalitete

Unutarnja procjene kvalitete bila je usmjerena na samovrednovanje. Ono predstavlja

sustavan, unutrašnji proces usmjeren na osvjetljavanje trenutačnog stanja u ustanovi, na

ustanovljavanje pozitivnih postignuća, detektiranje problema i predlaganje strategija njihova

rješavanja, kao i unapređenja postojećeg stanja.

Jedan dio praćenja i vrednovanja godišnjeg plana i programa rada od strane stručnih

osoba vrtića zabilježen je putem godišnjih izvješća. Rezultati ovog samovrednovanja već su

prikazani u prethodnom dijelu izvješća za svako područje djelovanja zasebno.

Odgojitelji su vršili svoju valorizaciju i samovrednovanje provedenih aktivnosti na

temelju samostalne analize prikupljenih etnografskih zapisa i prevođenja istih u pedagošku

39

dokumentaciju, kroz timska planiranja, te na kraju ciklusa pedagoške dokumentacija (najčešće

tromjesečno).

Ravnateljica i stručni tim pratili su odgojno-obrazovni rad kroz praćenje rada u

odgojnim skupinama, uvidom u pedagošku dokumentaciju odgojne skupine te kroz timske

osvrte na sastancima planiranja i dogovorima.

U dolje prikazanoj tablici navedeni su i rezultati procjene odgojiteljica ostvarenom

suradnjom u pojedinim segmentima djelovanja kao i procjene zadovoljstva radom.

Tablica 11: Prikaz prosječnog stupnja zadovoljstva odgojiteljica (mod) ostvarenom

suradnjom u pojedinim segmentima djelovanja (pri čemu 1 znači nezadovoljna, 2-

djelomično nezadovoljna, 3-djelomično zadovoljna te 4-zadovoljna) i postotak odgojiteljica

koje su dale određenu procjenu zadovoljstva.

SURADNJA I ZADOVOLJSTVO

RADOM

STUPANJ

ZADOVOLJSTVA

(MOD-najčešća

ocjena)

%

Zadovoljstvo vlastitim radom 4 87

Zadovoljstvo komunikacijom

Odgojitelj-dijete 4 92

Odgojitelj-roditelj 4 77

Odgojitelj- članovi stručnog tima vrtića 4 69

Odgojitelj – Uprava 4 69

Odgojitelj-pomoćno osoblje 4 69

Zadovoljstvo atmosferom

U odgojnoj skupini 4 93

U vrtiću kao cjelini 3 67

Iz dobivenih rezultata vidljivo je da još uvijek ima prostora za rad na poticajnom

socijalnom okruženju vrtića što će nam i nadalje biti jedan od ciljeva u narednoj pedagoškoj

godini kako bi još više unaprijedili kulturu vrtića. Stoga smo i ove pedagoške godine

nastavili sa provođenjem vanjskog vrednovanja, od strane roditelja kroz anketne upitnike

jednom godišnje (svibanj 2019.).

Suradnja s roditeljima pratila se putem pedagoške dokumentacije odgojne skupine i

ostalih oblika dokumentiranja, evaluacijskim listama roditeljskih sastanaka, uvidom u

provedbu roditeljskih sastanaka, analizom učestalosti, raznolikosti i svrhovitosti organiziranih

oblika i načina suradnje te odaziva roditelja, kao i procjenama i samoprocjenama roditelja i

odgojitelja o kvaliteti ostvarene suradnje (upitnici-ankete).

40

Analiza ankete vrednovanja cjelokupnih usluga koje pruža Vrtić

Anketa kojom smo željeli vrednovati usluge koje pruža naš vrtić provedena je u svibnju

2019. godine. Ispitanici su bili roditelji/ korisnici usluga našeg vrtića. Roditelji su imali tjedan

dana da ispune i vrate anketu. Anketa je bila anonimna.

Podijeljeno je ukupno 155 anketa, od čega je vraćeno 85 anketa (55%). Ove godine je

nešto slabiji odaziv roditelja, naročito se to vidi u starijoj skupini, a ponajviše zbog činjenice

što smo anketu prekasno dali, neposredno prije samog ispisa školaraca te odlaska neke djece

na godišnje odmore. Budući da je manje od 60 % roditelja izrazilo svoje mišljenje, dobivene

rezultate na razini vrtića ne možemo gledati kao vjerodostojan pokazatelj kvalitete odgojno-

obrazovne prakse, kao ni vrtića u cjelini. No, ukoliko rezultate gledamo izdvojeno, na razini

pojedinih odgojno-obrazovnih skupina, u svim skupinama gdje je oko ili više od 60%

korisnika izrazilo svoje mišljenje, dobivene rezultate možemo smatrati objektivnim i

vjerodostojnim odrazom procjene kvalitete usluga.

Dobiveni rezultati i informacije služe nam kao smjernice za unapređivanje postojećeg

odgojno-obrazovnog procesa i otklanjanje utvrđenih nedostataka tijekom ove pedagoške

godine, ali i za narednu.

41

Slijedi prikaz dobivenih rezultata, za pojedina područja odgojno-obrazovne prakse, ali i

ustanove u cjelini.

Roditeljima/korisnicima usluga i nadalje najviše odgovara usmena predaja informacija, bilo o

samom programu koji se u skupini realizira ili informacije o djetetu. Tzv. razgovori na kvaki

roditeljima su prisniji i detaljniji od svih ostalih oblika informiranja. No, također roditeljima

su iznimno važne informacije koje dobivaju kroz kutiće za roditelje. Naročito su pohvalili

dokumentiranje foto-zapisima kroz koje mogu osobno imati uvid u način na koji je njihovo

dijete sudjelovalo u odgojno-obrazovnom radu.

42

Na pitanje koje sadržaje odgojno-obrazovnog rada roditelji procjenjuju kao najvažnije,

bilo je moguće zaokružiti više odgovora. Roditelji su istaknuli da su im od odgojno-

obrazovnih sadržaja najvažnije strukturirane odgojno-obrazovne aktivnosti, socijalizacija,

poštivanje kućnog reda i pravila ponašanja te sigurnost djece. Iako je poznato u struci da su

svi ovi sadržaji odgojno-obrazovnog rada podjednako važni za poticanje cjelovitog razvoja

djeteta, kroz dobivene odgovore uviđamo kako roditelji percipiraju našu ulogu u odgojno-

obrazovnom procesu djece.

U nekim odgojnim skupinama roditelji su predložili određene promjene kojima bi unaprijedili

odgojno-obrazovni rad, te pospješili suradnju sa odgojiteljima. Te ćemo primjedbe i

prijedloge nastojati uvažiti, te ispraviti eventualne nedostatke.

Kroz slijedeći graf dobili smo naznake o komunikaciji roditelj-odgojitelj po skupinama.

U odnosu na proteklu godinu ostvaren je određen pozitivan pomak u jednoj od

skupina, no i nadalje imamo prostora za unapređenje komunikacijskih vještina stručnih

radnika. U većini skupina roditelji su u potpunosti zadovoljni ostvarenom komunikacijom s

odgojiteljima, dok je u 2 odgojno-obrazovne skupine manji postotak roditelja izrazio

djelomično nezadovoljstvo komunikacijom s odgojiteljima. Odgojitelji su upoznati sa

dobivenim rezultatima te će se ta nezadovoljstva nastojati ispraviti u narednoj godini u

suradnji s roditeljima.

43

Na razini Vrtića roditelji su općenito zadovoljni raznim oblicima suradnje koji su tijekom ove

godine provedeni (roditeljski sastanci, individualni razgovori, druženja djece, roditelja i

odgojitelja i sl.), no ipak gledano na razini skupina, naročito jasličnih skupina, nekolicina

roditelja je istaknula kako bi ipak raznih oblika suradnje trebalo biti više, naročito što se tiče

roditeljskih sastanaka ili zajedničkih druženja djece, roditelja i odgojitelja. Cilj naše

djelatnosti jest ostvarivanje partnerstva s roditeljima kroz koje doprinosimo cjelovitom

razvoju djeteta, stoga se u idućoj pedagoškoj godini, na razini skupina u kojima je to područje

suradnje nedostatno, treba unaprijediti i oplemeniti.

Što se tiče ponude kulturno-umjetničkih i zabavnih programa, većina roditelja je

zadovoljna ponudom. U odnosu na proteklu godinu, ove godine se i na razini Vrtića, kao i na

razini skupina, obogatila ponuda kulturno-umjetničkih i zabavnih programa, što su roditelji

prepoznali i pohvalili. Stoga i nagodinu treba već početkom godine napraviti okvirni plan

realizacije tih programa, te ga treba dopunjavati sukladno mogućnostima i interesima svake

pojedine skupine.

44

Kao i proteklih godina velika većina roditelja je zadovoljna kvalitetom prehrane u

vrtiću. Kao najveću prednost ističu raznovrsnost i svježinu hrane, no ipak nekolicina roditelja

ističe da bi užina mogla biti kvalitetnija, odnosno da bise trebao djeci ponuditi izbor

određenih namirnica za užinu.

U odnosu na proteklu pedagošku godinu, došlo je do značajnog povećanja

zadovoljstva roditelja u odnosu na ponuđene programe u poslijepodnevnim programima. To

možemo pripisati realizaciji sportskog programa za kojeg je prethodnih godina iskazivan

interes pojedinaca, no isti nije realiziran zbog premalog broja zainteresiranih. Jedino na čemu

bi mogli proširivati ponudu jest osmišljavanje i uvođenje dodatnih programa prikladnih za

jaslične skupine.

45

Nadalje slijede procjene zadovoljstva roditelja suradnjom sa stručnim timom, Uprave te

općenito organizacijom rada Vrtića.

Najveći broj roditelja koji je tijekom godine imao potrebu za suradnjom sa stručnom

suradnicom psihologinjom bili su roditelji djece starije kronološke dobi, što ujedno odgovara

iskazanim potrebama i zadovoljstvu roditelja u gore prikazanom grafu. Svi koji su imali

potrebu za suradnjom sa psihologinjom iskazali su svoje zadovoljstvo ostvarenom suradnjom.

46

Svega je jedan roditelj mlađe vrtićne skupine iskazao potrebu za sudjelovanjem psihologinje

na roditeljskom sastanku skupine, što će se ubuduće uvažiti.

Budući da je od 1.3.2019. godine, u sklopu projekta Vrtić za svaku obitelj, u našem

Vrtiću zaposlena stručna suradnica pedagoginja, putem ove ankete smo htjeli utvrditi koliko

roditelja je upoznato s tom informacijom.

Kao što je prikazano u gornjem grafu, nažalost tek polovica roditelja (52%) ima

saznanja da u Vrtiću radi pedagoginja, usprkos velikoj medijskoj popraćenosti samog projekta

(obavijesti u kutićima roditelja, informativni roditeljski sastanak, informiranje putem medija

ili putem naše web stranice). Stoga je napravljen plan kroz koji će se već na samom početku

iduće pedagoške godine roditelji osobno upoznati sa kolegicom, njenim djelokrugom rada i

funkcijom u Vrtiću.

47

Velika većina roditelja (90%) zadovoljna je radom Uprave (ravnatelj, računovodstvo),

pri čemu ističu njihovu dostupnost, otvorenost za rješavanje svih nastalih problema, te

ljubaznost i otvorenost u komunikaciji. Svega nekolicina roditelja (njih 4-ero) nije zadovoljna

radom Uprave jer navode da nisu u doticaju sa Upravom ili pak uopće nisu argumentirali

konkretan razlog nezadovoljstva.

Novina u našoj organizaciji rada jest uvođenje poslijepodnevnog rada Vrtića, što odgovara

iskazanoj potrebi roditelja unatrag par godina, te su zbog istog izrazito zadovoljni.

48

Od ispitanih roditelja, njih 32% ima potrebu za korištenjem poslijepodnevnog rada, te

su isti roditelji u potpunosti zadovoljni organizacijom poslijepodnevnog rada kao i

komunikacijom, odnosno ostvarenom suradnjom s odgojiteljicama zaposlenim u

poslijepodnevnom programu, što je vidljivo i u slijedećim grafičkim prikazima.

Prema mišljenju roditelja u Vrtiću bi trebalo mijenjati ili doraditi slijedeće:

RAD ODGOJITELJA

grupna/pojedinačna fotografija (profesionalni fotograf), svake godine kao uspomena na vrtić

više priredba ili izleta ili samo šetnje van vrtića, da djeca upoznaju svijet i situacije izvan vrtića

Nemamo prijedlog jer nam je dijete uvijek zadovoljno i sretno

Da svako dijete ima svoj krevetić i madrac, a ne da spava svaki put na drugom (ukoliko to nije tako)

Organizirati roditeljske sastanke kasnije

Predlažemo praćenje djece i upućivanje logopedu ukoliko se uoči potreba za tim

Provesti tajno glasovanje prije uvođenja neke vanjske aktivnosti (npr. bubnjanje)

Bolesna djeca ne smiju boraviti u vrtiću, više kreativnosti, obilježavanja događaja, aktivnosti vani

povećati vrijeme provedeno na zraku

RAD STRUČNE SLUŽBE

Logopedinju uključiti u rad (prema potrebi) sve vrtićke djece!

ORGANIZACIJA RADA – SMJEŠTAJNI KAPACITETI

Nastaviti dalje kao i do sada

Trenutno se radi na tome, drugo ne bi mijenjala

Nemamo neki prijedlog što bi trebalo doraditi, eventualno da su skupine djece manje, kako bi odgojno-obrazovni rad bio još kvalitetniji

Izgraditi novi vrtić

49

PROSTORNO-MATERIJALNI UVJETI

Modernizacija vrtića- oprema, moderniji pristup radu

obnoviti vanjska igrališta

Trebalo bi osigurati više prostora za dječje igralište i adekvatno ga opremiti.

Neke su prostorije i garderobe (tu gdje su trenutno Radoznalci, jako skučene i neprimjerene) pa jedva čekamo preseljenje

Nova zgrada vrtića

Urediti dvorište i igralište.

Što prije vratiti igrališta u funkciju i osigurati više hlada.

Obnoviti igračke, organizirati više izleta

Kada bi se uz financijske mogućnosti, modernizirali i opremili postojeći kapaciteti

Malo više aktivnosti iako ove godine ste se jako trudili sa predstavama, šetnjama, sportom, možda još malo više komunikacije s djecom

Uvesti malo više individualnog pristupa djeci kojoj je to potrebno

Organizirati više izleta

Više sadržaja i više izlaziti s djecom

Uvesti nove metode rada - preraspodjela SDB-a, kutića

Trebalo bi maknuti potrgane klupice iz garderobe!!! Na njih djeca sjedaju i potrgaju odjeću. Ljepljenje nije pomoglo!!! Imamo hrpu nove odjeće (hlače i štrampice) potrgane na toj klupici!!!

Negativan primjer - smanjivanje zelene površine koja je bila zaštitni znak vrtića!

Povećati kapacitet unutarnjeg i vanjskog prostora i napraviti sportsku dvoranu ili barem sobu za vježbanje

Više mjesta za sportske sadržaje

Nisam u potpunosti zadovoljna sa širenjem vrtića na uštrb prostora na otvorenom!

KRAĆI PROGRAMI

Sad kad se vrtić proširuje možda će biti prostora za oslobađanje sportske dvorane. Bilo bi odlično kad bi se neki ponuđeni program (ritmika, engleski ili neki sport) mogao odvijati unutar radnog vremena vrtića, a ne u poslijepodnevnim satima.

JELOVNIK

Trebalo bi poboljšati kvalitetu namirnica koje se daju djeci za doručak (nutelu i margo zamijeniti zdravijim varijantama, uvesti nove namirnice),

A kao pozitivan primjer roditelji su istaknuli slijedeće:

RAD ODGOJITELJA

rad odgojiteljica s djecom treba nagraditi

U ovoj grupi su najbolje tete i bilo bi super kad bi i u drugim grupama tete bile ovako divne,

komunikativne, spremne za suradnju. Posvećene su djeci 100% i najvažnije, brinu o njima kao da su

njihova

zalaganje odgojitelja u radu s djecom,

50

Kvalitetni, dobri i ljubazni odgojitelji, , dobra komunikacija sa odgojiteljima, psihologinjom

Organizacija je u redu, pozitivno je uvođenje poslijepodnevnog rada i što djeca po potrebi mogu dolaziti i za vrijeme godišnjih odmora, pozitivno je što uređujete vanjski prostor za igru

Sa djecom se mnogo radi na kompletnom njihovom razvoju.

Trud i briga odgojiteljica

Kreativnost gđe.Biserke i Milice, sve pohvale; Moje dijete koje se teško prilagodi izrazito je brzo zavoljelo gđu.Marinu I Valentinu

Organiziranje radionica s roditeljima

Svakodnevna komunikacija, informacije dobivene od odgojiteljica, o radu, igrama i sl. Radionice u vrtiću su bile prekrasne i poučne za djecu.

Divne odgojiteljice, program rada s djecom, češći mali izleti,

Pohvale odgojiteljicama na trudu oko naše djece i na poticanju samostalnosti

Dijete želi ići u vrtić

Tete su odlične i sretna sam što je moje dijete u ribicama

tete su odlične, rade s puno ljubavi i energije. Svi djelatnici su vrlo ljubazni

odnos odgojiteljica s djecom i roditeljima

Tete kvalitetno vrše svoj posao i dijete voli tete

Pozitivne promjene na djeci, otkako su u vrtiću djeca su jako sretna u vrtiću

Tete koje našim mališanima uspijevaju usaditi mnoge vrijednosti, osamostaliti ih i disciplinirati.

Primjer lijepog odnosa odgajateljica prema djeci

Pristup odgojiteljica djeci, čest boravak na zraku

izlet

Susretljivost, predanost radu, komunikaciju s roditeljima, higijenu…

Dosta izleta i kulturno zabavnih programa

Velike pohvale odgojiteljicama

Zalaganje odgojiteljica u skupini Kreativci istaknuti kao pozitivan primjer cijelom kolektivu (definitivno su najbolje)

Kreativan rad teta

Nezaboravna zajednička druženja teta, djece i roditelja.

Profesionalnost, pozitivno okruženje, dobar rad s djecom

Boravak na zraku

RAD STRUČNOG TIMA

Dobra komunikacija sa psihologinjom

Rad na emocionalnoj inteligenciji djece

Kvalitetan stručni tim

PROSTORNO-MATERIJALNI KONTEKST

Čest boravak na zraku, veliko dvorište

Pozitivno je stalno stremljenje ka boljim uvjetima rada, što se polako i ostvaruje

Djeca imaju priliku svaki dan vidjeti telefon iz 1975.godine

Urednost,

Trude se poboljšati rad i uvjete

Izgradnja još prostora

ORGANIZACIJA RADA

51

Pozdravljam proširenje (dogradnju) vrtića i organizaciju poslijepodnevnog programa rada

uvođenje poslijepodnevnog programa za roditelje koji rade u smjenama

dogradnja vrtića, uvođenje poslijepodnevnog rada, razvijanje u pozitivnom smjeru

Ljubaznost svih zaposlenih, poslijepodnevni program rada

Kolektiv

Kućni red, puno igre

Produženo radno vrijeme vrtića

Komunikacija s ravnateljicom, tetama. Briga ravnateljice oko svega i pažnja teta oko djece

Pozitivno je što gđa. ravnateljica sudjeluje u svemu što se tiče naše djece.

JELOVNIK

kvalitetna prehrana (4X)

9. IZVJEŠĆE O REALIZACIJI GODIŠJEG PLANA I PROGRAMA STRUČNOG

TIMA I RAVNATELJICE

9.1. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice logopedinje

Zbog korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta stručne suradnice logopedinje i

nemogućnosti pronalaska zamjene nakon 2 raspisana natječaja, (zbog deficitarnosti ovog

zanimanja), godišnji plan i program rada stručne suradnice logopedinje nije mogao biti

realiziran.

9.2. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice psihologinje

Ove pedagoške godine realizirana je većina zadataka planiranih Godišnjim planom i

programom rada stručnog suradnika psihologa.

A) Neposredan rad s djecom obuhvaćao je:

procjenu razvojnih potreba djeteta prilikom obavljanja inicijalnih razgovora kod

prijema u vrtić – obavljeno 110 inicijalnih razgovora

uvid u ponašanje u skupini za vrijeme perioda prilagodbe – praćenje sve novoupisane

djece kroz boravak u odgojnoj skupini ili kroz razmjene informacija s odgojiteljima

putem radnih dogovora

52

Procjena razvojnog statusa djece u godini prije polaska u školu – školski obveznici u

redovitom programu i predškoli

U prvoj polovici pedagoške godine provedena je trijaža djece školskih obveznika i

prijevremenih polaznika u školu uključenih u redoviti program (38 djece) i programu

predškole Krapina (51 djece). Na osnovu dobivenih rezultata identificirana su djeca

koja su zahtijevala intenzivniji individualni rad na pojedinim područjima važnih za

uspješan početak školovanja (predmatematičko znanje, poznavanje činjenica,

perceptivne sposobnosti, grafomotorika, socio-emocionalni razvoj). Po završetku

procjene roditelji su imali mogućnost konzultacija i uvida u dobivene rezultate. Sa

većinom roditelja djece školskih obveznika obavljene su konzultacije, a posebno su

savjetovani roditelji i odgojitelji djece kod koji je postojala potreba za stimulacijom

pojedinih područja i cjelokupnog razvoja djeteta u vidu spremnosti za polazak u

školu. Kroz godinu je u intenzivan individualni rad uključeno 20-tak djece iz

redovitog programa. U veljači/ožujku 2018. obavljena je kompletna dijagnostika

kroz primjenu baterije testova za procjenu zrelosti za školu za sve školske obveznike

za koje su odgojitelji, roditelji i/ili članovi stručnog tima smatrali da je potrebno (38

redoviti program i 16 polaznika programa predškole). U konačnici, temeljem

dobivenih rezultata kompletne dijagnostike zrelosti djece za školu preporučeno je 8

odgoda polaska u školu i dva prijevremena upis, te je na zahtjev roditelja i/ili

Komisije za upis u školu napisano 14 stručnih mišljenja, 1 stručno mišljenje za

potrebe kompletne psihološke obrade djeteta u Klaićevoj radi utvrđivanja i

otklanjanja poteškoća u ponašanju djeteta iz redovitog programa, 1 stručno mišljenje

o 2 djece iz redovitog programa vezano uz zaštitu prava i dobrobiti djece na zahtjev

CZSS Krapina, te 2 stručna mišljenja o potrebi osiguravanja novčanih sredstava za

pomagača djetetu s teškoćama u razvoju uključenom u redoviti program

predškolskog odgoja i obrazovanja ili program predškole.

Identifikacija i praćenje djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama – djeca s

teškoćama različite pojavnosti i stupnja oštećenja (ispitivanje, promatranje – 4 djece

s TTUR i 25 djece s LTUR) i darovita djeca (2 djece)

Individualni psihološki tretman djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

53

- djeca s potencijalnim ili prolaznim posebnim potrebama– specifični razvojni

poremećaji, npr.povučenost, motorni nemir, agresivnost, poremećaji eliminacije,

strahovi i sl. (37 djece)

- hiperaktivnost/deficit pažnje (6 djece)

- blaže neurorizične smetnje (3 djece)

- snižene kognitivne sposobnosti (3 djece)

- bistra i potencijalno darovita djeca (2 djece) – provođenje pilot projekta za

potencijalno darovitu djecu, male znanstvene radionice STEM područja (6

radionica); u radionice su povremeno uključena i druga djeca iz skupine radi

postojanja interesa i međusobnog jačanja socijalnih i kognitivnih sposobnosti

djece

Radionice za djecu;

- rad s djecom na prevenciji asocijalnih oblika ponašanja; razumijevanje i

prihvaćanje različitosti, tolerancija (osobna prava i odgovornosti, prava drugih…)

i nenasilno rješavanje sukoba uz jačanje emocionalne kompetencije djece

(Jesenska čarolija bundeva - 1 radionica u skupini Bistrići; Dva ovna na brvnu –

2 radionice u skupini Bistrići i Loptice)

- rad s djecom na prevenciji seksualnog zlostavljanja - kako prepoznati opasne

situacije i povećati sigurnost (Pravilo donjeg rublja – 2 radionice u skupini

Bistrići i Loptice)

- program Socijalnog i emocionalnog učenja u skupini Loptice (13 radionica u

periodu od listopada 2018. do svibnja 2019. godine) – poticanje razvoja

emocionalne inteligencije djece

B) Rad s roditeljima

Prema iskazanim potrebama vršila se razmjena informacija i mišljenja vezano uz

procjenu razvojnog statusa i potreba djeteta, kao i potreba obitelji, na temelju uvida u razvoj

djeteta, njegova ponašanja u skupini, iskaze roditelja i obiteljske anamneze (intervju,

razgovor). Informativno-savjetodavni rad s roditeljima odnosio se i na održavanje roditeljskih

sastanaka: informativni roditeljski sastanak na početku ped.godine u skupini Bistrići;

roditeljski sastanci „Ususret školi – kako pripremiti dijete za polazak u školu“ (vrtić – 1 susret

i predškole sa područja grada Krapine –1susret); komunikacijski roditeljski sastanak u skupini

54

Loptice – upoznavanje sa okosnicama programa SEU koji se provodio u ovoj pedagoškoj

godini u skupini Loptice. Česti su bili i savjetodavni razgovori vezani uz povratne informacije

nakon obavljene procjene spremnosti djece za školu, kao i za roditelje djece s uočenim

razvojnim teškoćama. Za roditelje novoupisane djece, u lipnju 2018. održan je plenarni

roditeljski sastanak na kojem se roditelje upoznalo sa organizacijom rada vrtića, te tijekom

perioda prilagodbe. Tijekom godine održavane su individualne, ali i timske, konzultacije sa

roditeljima djece posebnih odgojno-obrazovnih potreba. U svibnju 2019. godine za roditelje je

osmišljena i provedena ankete sa ciljem vrednovanja kvalitete usluga Vrtića.

C) Rad s odgojiteljima

Najviše se bazirao na pomoći u suradnji s roditeljima novoupisane djece, te djece s

posebnim-odgojno obrazovnim potrebama. Tijekom godine praćen je rad svih odgojnih

skupina kroz boravak u skupini, prema potrebi odgojitelji su bili savjetovani o metodama rada

u skladu s potrebama, mogućnostima i interesima djece. Na zahtjev odgojitelja, pružena je

pomoć u planiranju i održavanju komunikacijskih roditeljskih sastanaka na razini skupine

(pomoć u pripremi materijala i sl.). Za djecu s posebnim-odgojno obrazovnim potrebama

izrađeni su IOOP kao pomoć odgojiteljima kroz konkretizirane zadatke i postupke, te način

komunikacije. Poticala se stručna kompetencija odgojitelja u planiranju, ostvarivanju i

vrednovanju odgojno-obrazovnog rada s djecom (naročito odgojitelja pripravnika – 2

odgojiteljice). Održano je stručno predavanje za odgojitelje – Terapijske priče: kako

pričanjem priča rješavati dječje strahove i teškoće.. Također je pružena je stručna podrška

studentici prilikom obavljanja stručne prakse. Organizirane su i dvije stručne radionice za

stručne djelatnice Vrtića – Dramske igre za djecu predškolske dobi pod vodstvom gđe.Tihane

Lipovec Fraculj, prof. hrvatskog jezika i komparativne književnosti, dipl. teatrologinja i

dramska pedagoginja; te glazbena radionica Glazbom, pokretom igrom do cjelovitog bića pod

vodstvom odgojiteljice Ljiljane Grgić Karamatić, voditeljice glazbenih radionica iz DV

Radost, Zagreb.

D) Rad u stručnom timu - suradnja sa pedagoginjom Valentinom Pavić bila je kontinuirana

od trenutka njenog zaposlenja u sklopu projekta Vrtić za svaku obitelj. Suradnja je

ostvarena u cilju jedinstvenog i interdisciplinarnog pristupa prilikom:

- uvođenja pedagoginje u rad (upoznavanje s ustrojstvom i djelovanjem matičnog

Vrtića, specifičnostima rada, te uvid u ogledne primjerke vođenja propisane

55

pedagoške dokumentacije stručnih suradnika i sl.)

- praćenja odgojno-obrazovnog procesa;

- zadovoljavanja osnovnih i posebnih potreba djece;

- razmjene informacija o razvojnom statusu djeteta, rezultatima probira, dijagnostike i

terapije;

- usavršavanja odgojitelja;

- suradnje s roditeljima;

- individualnog stručnog usavršavanja.

Tijekom čitave godine vođena je propisana pedagoška dokumentacija o svim

područjima rada. Ostvarena je suradnja s drugim Ustanovama društvene sredine, te su

izvršeni i svi ostali poslovi po nalogu ravnateljice.

9.3. Izvješće o realizaciji programa rada stručne suradnice pedagoginje

Programske zadaće u području rada pedagoga odnose se na rad s djecom,

odgojiteljima, roditeljima i društvenim čimbenicima te na stalnu suradnju s ravnateljicom

i stručnom suradnicom psihologinjom. S obzirom na to da je stručna suradnica

pedagoginja započela s radom u mjesecu ožujku 2019. godine, nije sudjelovala u izradi

Godišnjeg plana i programa odgojno-obrazovnog rada te Kurikuluma vrtića. Na svim

bitnim događanjima koji su se događala od mjeseca ožujka na dalje, pedagoginja je

redovito sudjelovala.

ZADAĆA SADRŽAJ RADA REALIZIRANO

ORGANIZACIJA I PLANIRANJE RADA

- sudjelovanje u planu formiranja

skupina,

- prijenos informacija odgojiteljima o

novoupisanoj djeci na temelju

inicijalnih razgovora s roditeljima.

Svibanj i lipanj

56

ODGOJNO

OBRAZOVNI RAD

U odnosu na dijete:

- praćenje prilagodbe djece koja su

upisana u vrtić tijekom pedagoške

godine (od mjeseca ožujka do

lipnja): praćenje aktualnih potreba

djece te procjenjivanje kvalitete

njihova zadovoljavanja,

- individualan rad s djecom s obzirom

na njihove psihofizičke osobitosti i

u skladu s aktualnim potrebama

djece,

- individualan rad s djecom koja

iziskuju poseban pedagoški tretman,

- opservacija djece u odgojno-

obrazovnim skupinama (interakcija

djece s odgojiteljicama i djece

međusobno, trajanje interesa za

aktivnosti, socijalne vještine),

- pratnja djeci u organiziranim

posjetima, izletima, priredbama u

svrhu obogaćivanja odgojno-

obrazovnog procesa (OPG Mario

Krog – Farma pataka, Zagreb -

Festival boja, Ekopark Krašograd,

ZOO Maksimir, Dječja olimpijada,

Sportske igre učenika).

U odnosu na roditelje:

- svakodnevna interakcija s

roditeljima,

- podrška roditeljima tijekom perioda

prilagodbe,

- individualne konzultacije s

roditeljima,

- inicijalni razgovori s roditeljima

novoupisane djece,

- sudjelovanje na roditeljskom

sastanku za novoupisanu djecu,

- sudjelovanje na završnim

priredbama odgojno-obrazovnih

skupina (Kreativci, Bistrići).

U odnosu na odgojitelje:

- svakodnevna interakcija s

odgojiteljima,

- suradnja i pomoć u smislu

sugeriranja pogodnih aktivnosti i

poticajnog okruženja za razvoj

djeteta (strukturiranje prostora u

sobi dnevnog boravka),

- savjetodavni rad s odgojiteljima

Ožujak, travanj, svibanj,

lipanj


lipanj


lipanj

57

pripravnicima, praćenje oglednih

aktivnosti i sudjelovanje na

zajedničkim kritičkim refleksijama.

SURADNJA S RAVNATELJICOM

- svakodnevna interakcija i dogovori,

- tjedni timski sastanci,

- zajedničko rješavanje odgojno-

obrazovne problematike,

- sudjelovanje u planu formiranja

odgojno-obrazovnih skupina za

pedagošku godinu 2019./2020.,

- sudjelovanje u radu povjerenstva za

upis djece u vrtić za pedagošku

godinu 2019./2020. ,

- suradnja prilikom odabira didaktike,

- suradnja pri provođenju

pripravničkog staža pedagoginje

(uvođenje u rad vrtića, zakoni,

pravilnici, kurikulum dječjeg vrtića,

godišnji plan i program odgojno-

obrazovnog rada ustanove,

upoznavanje s redovitim i posebnim

programima koji se provode u

vrtiću),

- ostali poslovi vezani uz projekt

Vrtić za svaku obitelj - uvođenje

poslijepodnevnog rada vrtića.


lipanj

SURADNJA S PSIHOLOGINJOM

VRTIĆA

- svakodnevna interakcija i dogovori,

- zajedničko rješavanje odgojno-

obrazovne problematike,

- upoznavanje s odgojno-obrazovnim

radom u skupinama i individualnim

potrebama djece,

- suradnja prilikom plana formiranja

odgojno-obrazovnih skupina za

pedagošku godinu 2019./2020.,

- suradnja prilikom provođenja

inicijalnih razgovora s roditeljima

za novoupisanu djecu,

- suradnja u planiranju rada s djecom

s teškoćama u razvoju,

- suradnja prilikom odabira didaktike

i igračaka.


lipanj

58

SURADNJA S TAJNIŠTVOM I

RAČUNOVODSTVOM

- razmjena općih informacija o djeci

prilikom predaje zahtjeva i upisa

djece,

- razmjena informacija prilikom

odabira didaktike,

- koordinacija rada s tajnicom i

računovotkinjom.


lipanj

STRUČNO USAVRŠAVANJE

- Igrom do cjelovitog bića – glazbena

radionica (Odgojiteljsko vijeće),

- Prometna preventiva u dječjem

vrtiću – Državni stručni skup u

organizaciji AZOO-a,

- Ruksak pun kulture – glazbena

radionica,

- Rad na stručnoj literaturi.

Travanj

Svibanj

Svibanj

Kontinuirano tijekom

godine

60

PRILOG:

IZVJEŠĆE O RADU

PROGRAMA PREDŠKOLE

u pedagoškoj 2018./2019. godini

61

1. USTROJSTVO RADA

Organizacija rada i provođenje programa predškole bilo je prilagođeno potrebama

djece i roditelja.

Program rada i broj djece u skupinama planiran je prema mjerilima Državnog

pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe. Ove pedagoške godine formirali smo

19 skupina predškole za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu, koja nisu bila

obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.

U predškoli je radilo 5 odgojiteljica. Odgojno-obrazovni rad predškole konstantno se

odvijao u suradnji sa odgojiteljima starijih skupina, ravnateljicom Dječjeg vrtića Gustav

Krklec Krapina, kao i članovima stručnih timova škola u sklopu kojih se program predškole

provodio.

1.1. Raspored održavanja predškole

Raspored održavanja predškole bio je usklađen s redovitim programom Dječjeg vrtića

Gustav Krklec Krapina, kao i Osnovnih i Područnih škola u čijim se prostorima provodio

program predškole u prijepodnevnim ili poslijepodnevnim satima. Polaznici programa

predškole mogli su koristiti sve didaktičke igračke, opremu i igralište (kao i djeca u

cjelodnevnom 10-satnom programu).

Program se ostvarivao kroz 2 odgojno – obrazovna razdoblja:

I. 1.10.2018. – 21.12.2018.

II. 14.01.2019. – 31.05.2019.

62

Tablica 1: Organizacija rada predškole za pedagošku godinu 2018./2019.

Voditelj Mjesto Naziv Br.

djece

Prostor(veličina u

m²) Vrijeme Dan u tjednu

Mar

ina

Hm

elin

a,

od

go

jite

ljic

a

(VŠ

S)

PŠ Putkovec Putkovec 5 Prostorija samo za

ovaj Program (30)

8,00-

11,00


petak


B 5

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

11,30-

14,30


petak


C 5

Prostorija samo za

ovaj Program (30

8,00 –

11,00

Utorak, četvrtak,

petak (11,30 -14,30)

Mar

ija

Pet

ek,

od

go

jite

ljic

a (V

SS

) PŠ Hromec Hromec 8

Prostorija samo za

ovaj

Program (60)

12,00 –

14,30


petak

PŠ Macelj Macelj 3

Prostorija samo za

ovaj

Program (50)

8,00 –



A 6

Prostorija samo za

ovaj Program (30

8,00 –

11,00


petak (svaki drugi)

PŠ Podgora

Podgora 10

Učionica 1 razreda

(50)

12,00 –


Tea

Fer

ek J

amb

rek

,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) Krapina C Krapina C 25 Starija mješovita

vrtićka skupina (50)

15,45 –

18,15


četvrtak

OŠ Gornje Jesenje Jesenje 2

Prostorija samo za

ovaj Program (50)+

prostor šk. Knjižnice

12,00 –

15,00

Ponedjeljak, srijeda

PŠ Lepajci Lepajci 8

Zasebna prostorija

(30) + Učionica u

školi (50)

11,30 –


San

ja Č

avu

žić

Ko

zin

a,

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

) OŠ A.Mihanovića

Petrovsko

Petrovsko 10

Učionica za likovnu

kulturu (50)

8,00 –

11.00/

14,30 –

17,30

Srijeda, petak

PŠ Slatina Slatina 11 Učionica u školi (30) 11,30 –

14,00 Srijeda, petak

PŠ Donja

Šemnica

Šemnica

Donja 9

Učionica u prizemlju

škole (50)

12,00 –


DV „Gustav

Krklec“ Krapina Krapina A 24

Starije vrtićne

skupine (70)

15,45 –

18,15


četvrtak

Sab

ina

Kun

štek

od

go

jite

ljic

a (V

ŠS

)

OŠ Side Košutić

Radoboj Radoboj 11

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

14,00 –

17,00


petak

PŠ Jazvine Jazvine 6

Učionica u školi (40)

12,30 –

15,30

Utorak, četvrtak

PŠ Šemnica

Gornja

Šemnica

Gornja 5

Prostorija samo za

ovaj Program (30)

9,30 –

12,00

Utorak, srijeda

četvrtak

PŠ Škarićevo Škarićevo 3

Prostorija samo za

ovaj

Program (50)

8,00 –

11,00 Ponedjeljak, petak

Zbog odlaska djelatnice u mirovinu, tijekom godine došlo je do promjene u realizaciji i

organizaciji rada predškole po pojedinim područjima provođenja programa. Također je

izmijenjen i planirani broj djece koja su pohađala program (ispisi zbog preseljenja, naknadni

upisi tijekom godine, nepohađanje programa zbog uključenosti djeteta u neki drugi vrtić i sl.)

63

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

Organizacija prostora bila je osmišljena u skladu s potrebama i dobi djece, zadacima i

uvjetima u kojima se program provodio.

Po završetku programa predškole odgojiteljice su napravile vlastitu procjenu prostorno-

materijalnog konteksta prostorija u kojima je realiziran program predškole. Procjena je

napravljena na skali od 1 do 5, gdje je 1 označavalo izrazito loše, 2 – loše, 3 – umjereno, 4 –

vrlo dobro, 5 – odlično.

Iz dolje prikazanih rezultata može se uočiti kako je prostorno-materijalni kontekst po

područjima provođenja programa predškole uglavnom procijenjen kao dobar do vrlo dobar.

Najlošije je procijenjen prostorno-materijalni kontekst općine Radoboj. Iako se svake godine

ulaže u unapređenje prostorno-materijalnog konteksta na svim područjima provođenja

programa predškole i nadalje je potrebno nadopunjavati i unapređivati pojedine segmente

prostorno-materijalnog konteksta sukladno financijskim mogućnostima.

Tablica 2: Prosječne procjene (M-aritmetičke sredine) prostorno-materijalnog konteksta

prostora u kojem se odvijao odgojno-obrazovni rad

PROSTORNO-MAT.

KONTEKST

Područje

Grada

Krapine

Područje

općine

Jesenje

Područje

općine

Đurmanec

Područje

općine

Radoboj

Područje

općine

Petrovsko

Funkcionalnost samog

prostora 3,5 3 3,6 2,67 3

Ozračje prostora 3,83 3 4 3 3

Funkcionalnost centara igara

u sobi 3,5 3 3,8 3 4

Primjerenost opreme i

didaktike 4,17 4 4,6 3,3 3

Dostatnost opreme i

didaktike 4 4 4,2 3,67 3,5

Grupe predškole koje su koristile prostor učionica područnih škola imale su otežavajuće

materijalne uvjete budući da su dijelile prostor učionice sa školom te nije bilo mogućnosti za

ostvarivanje prostorno-materijalnog konteksta koji bi odgovarao zahtjevima programa

predškole (npr. formiranja određenih kutića i zasebnog prostora u kojem bi se mogao odlagati

materijal kako isti ne bi bio trošen od strane škole).

64

Prijedlozi i ideje za unapređenje kvalitete prostorno-materijalnog konteksta

Gotovo sva područja u kojima se provodio program predškole potrebno je i nadalje

nadopunjavati i opremati potrebnim sredstvima, rekvizitima, namještajem, didaktičkim

sredstvima. U planu je nabava opreme i didaktike prema iskazanim potrebama odgojitelja:

Đurmanec – sportski rekviziti za vježbanje, enciklopedija biljnog i životinjskog

svijeta, slikovnica o prometnim znakovima

Putkovec – pano za kutić roditelja, nove lopte, obruči i vijače, set doktora, memory,

podlošci za likovne aktivnosti

Jesenje – zasebna prostorija za provođenje programa predškole, novi kutić kuhinje,

novi komplet lego kocaka, primjereni stolovi i stolci za djecu predškolskog uzrasta

Jazvine – zasebna prostorija za provođenje programa predškole kako djeca iz škole ne

bi uništavala/koristila opremu i didaktiku programa predškole

Šemnica Gornja – opremiti prostor modernijim i suvremenijim namještajem, popraviti

ili izbaciti iz prostora stari, dotrajali namještaj

Radoboj – adaptacija prostora (vlažan, kosi pod, stara oprema i namještaj); opremiti

prostor i oformiti kutiće, nabaviti više stolova ili preseliti program predškole u veći

prostor

Petrovsko, Slatina, Šemnica Donja – zasebna prostorija za provođenje programa

predškole

Krapina – bolja suradnja sa kolegicama s kojima se dijeli prostor vezano uz poštivanje

dogovorenog prostora za odlaganje stvari programa predškole

65

3. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Zadaci i planirani sadržaji postavljeni u Godišnjem planu i programu te kurikulumu

Vrtića uspješno su realizirani, a temeljili su se na promatranju i slušanju djece i dogovaranju s

djecom, pri čemu su interesi djece i njihove individualne i razvojne mogućnosti bili najvažniji

kriterij u planiranju i realizaciji odgojno-obrazovnog rada.

Tijekom provođenja programa trudili smo se stvoriti odgovarajuće organizacijske

uvjete koje smo temeljili na shvaćanju djeteta kao cjelovitog bića, kao istraživača i aktivnog

stvaratelja znanja, kao socijalnoga subjekta sa specifičnim potrebama, pravima i kulturom,

kao aktivnoga građanina zajednice te kao kreativnog bića sa specifičnim stvaralačkim i

izražajnim potencijalima.

Sve provedene odgojno-obrazovne aktivnosti temeljene su na istraživanju, otkrivanju,

promišljanju, rješavanju problema i raspravi djeteta s drugom djecom i odgojiteljem te

korištenju različitih izvora učenja. Aktivnosti su bile raznolike, međusobno su se

nadopunjavale kako bi djeci pružile nove uvjete za nadograđivanje postojećeg iskustva,

znanja i razumijevanja djece.

U slijedećoj tablici je prikaz dobiti za djecu u primjeni preventivnih i razvojnih programa

koje su odgojiteljice navele kao važne:

DOBITI

odgoj za ljudska prava

- djeca su naučila da svatko ima pravo reći svoje mišljenje

bez straha da će biti osuđen ili ismijan, te da svatko od nas

ima pravo birati (pravo na slobodu igre i učenja u

određenom vremenu, pravo na slobodno kretanje, pravo na

izbor prijatelja, pravo za razvijanje samostalnosti i osjećaja

uspješnosti, pravo na donošenje pravila u pojedinim

igrama i aktivnostima...)

poticanje prosocijalnog

ponašanja

- naučili su jedni drugima pomagati, dijeliti igračke

- djeca su razvila toleranciju i naučila uočavati i poštivati

različitosti drugih, da poštuju tuđa prava, želje i potrebe te

da je bitan kompromis tj. dogovor.

- poticalo se suradništvo u skupnom radu i igri da djeca

mogu prihvaćati inicijative i sugestije drugih, dogovarati

se, planirati, vrednovati i procijeniti zajednička postignuća

i uspješnost.

okoliš i održivi razvoj

- djeca su osvijestila da i oni na razne načine mogu

pridonijeti očuvanju okoliša, te da je nešto prirodno mnogo

važnije i vrijednije od umjetnog

prevencija i suzbijanje

ovisnosti

- djeca su naučila što sve smiju koristiti, a što nije i zašto

dobro koristiti, kako što može štetiti njihovom tijelu i

66

posljedice toga. Riječ je o svemu zdravom i nezdravom za

naše tijelo, zdravom i nezdravom za naše zube i sl...

zdravstveni odgoj i

pravilna prehrana

- samostalnost djece glede brige o sebi, usvajanje osnovnih

kulturno-higijenskih navika, održavanje osobne higijene i

urednosti okruženja u kojem borave, te važnost zdrave

prehrane za očuvanje zdravlja

sigurnost djece

- djeca su naučila kako se snaći u opasnim situacijama, te

koje opasnosti imamo u kućanstvu

- usvojili su važne brojeve telefona u kriznim situacijama

(hitna pomoć, vatrogasci, policija).

- svakodnevno se vodilo računa da ova zadaća bude jedna od

prioritetnih u svim odgojno-obrazovnim aktivnostima,

djeci se ukazivalo na opasnosti i načine samozaštite

- također je bitna i sigurnost djece kod pojedinih konflikata

pa su usvojili načine kako kontrolirati emocijama i riješiti

konflikte bez nasilja

prometni odgoj

- djeca su naučila kako biti sigurni sudionik u prometu,

upoznata su sa značenjem prometne signalizacije te

osnovnih prometnih pravila i propisa

priprema za školu

- kroz čitavu pedagošku godinu djecu se pripremalo za školu

kroz svakodnevne aktivnosti poticanjem motorike,

grafomotorike, likovnog i glazbenog stvaralaštva,

proširivanja spoznajnog razvoja te općenito predčitačkih i

predmatematičkih vještina, djeca su socio-emocionalno

sazrjela i tako se pripremila za kvalitetno savladavanje

budućih školskih izazova

U sklopu programa predškole nastojalo se i dodatnim sadržajima obogatiti život djece.

Slijedi prikaz sadržaja kojima se obogaćivao život djece.

SADRŽAJI ZA OBOGAĆIVANJE ŽIVOTA DJECE

POSJETE

Gradskoj knjižnici Krapina

Školskim knjižnicama po mjestima provođenja programa

Posjete prvim razredima i kratko zajedničko druženje

Redovite šetnje - odlasci na promatranje i upoznavanje

pojedinih obližnjih objekata ili elemenata iz prirode

(potočić, upoznavanje prvih proljetnih cvjetova uz vodu,

promatranje prirode kroz godišnja doba, odlazak do

kontejnera za otpad sa zadacima vezanim uz temu o

okolišu...)

Pekara „Miško“, Zubarska ordinacija dr.Lukrecije Tušek,

Liječnička ordinacija dr.Štefanije Kunštek, privatno

poduzeće „Dundo promet“

IZLETI Završni izlet u ZOO vrt u Zagrebu

KAZALIŠNE

PREDSTAVE

Bjelobradi nosi darove u izvedbi Teatra Gavran, DV

G.Krklec Krapina

Princeza i svinjar u izvedbi kazališta Smješko, POU

Krapina

67

Mađioničarska predstava Četiri čarobne riječi

NEŠTO DRUGO

svečanost/blagoslov i odlazak u kapelicu povodom Dana

kruha (Jesenje, Lepajci)

likovna radionica u Gradskoj knjižnici povodom sv. Nikole

(Krapina-grupa C)

božićna priredba (Jesenje, Slatina)

božićno druženje djece iz predškole Krapina A i C

druženje djece iz predškole Krapina A i C

povodom maškara

sudjelovanje na KIKI festivalu – međunarodni festival

animiranog filma u POU Krapina

sudjelovanje na Olimpijadi DV KZŽ (8-ero djevojčica iz

Krapine C)

Jesenska svečanost u grupi i obilježavanje dana kruha

Božićna priredba u PŠ Putkovec (uključivanje djece)

Obilježavanje Fašnika uz glazbu i maske (Putkovec,

Đurmanec)

Sudjelovanje u evakuacijskoj vježbi u OŠ Đurmanec

Proslave dječjih rođendana

Brojne radionice sa djecom

Sportske igre s djecom nižih razreda na školskom igralištu

u Đurmancu ( npr. Graničar, košarka, nogomet...)

završne svečanosti, druženje djece, roditelja i odgojitelja

Kao što je vidljivo iz gornje tablice i ove pedagoške godine za polaznike programa

predškole osigurani su brojni dodatni sadržaji kojima smo obogatili njihov život. Potrebno je i

nadalje proširivati suradnju sa područnim i osnovnim školama radi podizanja kvalitete

odgojno-obrazovnog rada u programu predškole te stvaranja lakšeg prijelaza djece iz jednog u

drugi sustav.

Iz izvješća odgojiteljica vidljivo je kako su uglavnom zadovoljne sadržajima kojima se

ove godine obogatio program predškole, iako predlažu i još neke dodatne sadržaje. Kako bi

se taj aspekt rada još unaprijedio, odgojiteljice predlažu da se u narednoj pedagoškoj godini

organiziraju posjete u što više institucija i znamenitosti u neposrednoj lokalnoj zajednici ili

našoj županiji (npr. posjet izložbi pisanica, dvorcima Hrvatskog zagorja), također predlažu da

usprkos tome što je ove godine organizirano dovoljno gostujućih kazališnih predstava, bilo bi

poželjno organizirati barem jedan posjet dječjem kazalištu kako bi djeca dobila potpuni dojam

kazališne scene i kulture.

68

3.1. Procjena razvojnih postignuća djece

Odgojiteljice su tijekom čitave pedagoške godine pratile razvojni napredak, procese

učenja i postignuća svakog pojedinog djeteta. Na osnovi godišnjeg izvješća odgojiteljica, koji

je standardiziran, dobiveni su podaci o razvojnim postignućima djece, po razvojnim

područjima. Podaci su obrađeni, zajedno za sva mjesta provođenja programa predškole te je

analiza podataka prikazana sljedećim tablicama. Postignuti rezultati izraženi su u postocima

po kategorijama: unutar očekivanja, iznad očekivanja, ispod očekivanja. Visok postotak je u

skladu s dobi, a niži postoci su u odstupanjima. Odstupanja se mogu argumentirati. U

pojedinim odgojnim skupinama bila su djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, a

pojedina djece su imala odgojne zapuštenosti, odnosno imala su premale količine rane

stimulacije kojom se trebao poticati cjeloviti razvoj djeteta, što sve utječe na ukupne rezultate.

Slijedi grafički prikaz procjene postignutih rezultata po razvojnim područjima za sve grupe

predškole zbirno.

Tjelesni razvoj - razvoj motorike i samostalnost u prehrani i brizi o sebi

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka tjelesnog razvoja:

Gotovo na svim mjestima provođenja programa predškole nedostatak dvorane za

tjelesni odgoj u područnim školama, loša opremljenost rekvizitima i opremom za

male tjelesne aktivnosti, smanjen interes djece za plesanje i za izvođenje pokreta uz

glazbu.

69

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima tjelesnog razvoja

Nabaviti barem nekolicinu sportskih rekvizita i opreme za tjelesni razvoj i kulturu za

svako područje provođenja programa predškole (lopte, kolutove, vijače za

preskakanje)

U suradnji sa školama dogovoriti prostor za izvođenje tjelesnih aktivnosti

Prilagodba djece i socio-emocionalni razvoj:

Period prilagodbe je uglavnom protekao u skladu s očekivanjima. Većina djece se

prilagodila u prosjeku kroz pet do deset dana, dok je svega nekolicini njih (1%) bio potreban

period od mjesec dana ili duže.

Ometajući čimbenici u prilagodbi djece:

stalna prisutnost roditelja u grupi, separacijski strah, razvijena velika osjećajnost, loša

podrška i suradnja od strane roditelja, djetetovo nepoštivanje pravila i dogovora,

nerazvijena komunikacija kod djeteta, emocionalna nezrelost, jako popustljivi roditelji

u odgoju; u pojedinim mjestima je premali broj djece uključen u program pa je to

otegotna okolnost za kvalitetniju prilagodbu djece

Prijedlozi i ideje za poboljšanje prilagodbe djece:

pripremiti roditelje unaprijed informacijama vezanim za prilagodbu i načinima kako

olakšati prilagodbu, pripremiti letak o prilagodbi za prvi roditeljski sastanak, prije

polaska u predškolu poželjno je često razgovarati s djetetom što ga sve očekuje,

prikazati djetetu predškolu na pozitivan način, dozvoliti djetetu prijelazni objekt,

rastanak s djetetom se ne smije odgađati u nedogled, kod težeg prilagođavanja

uključivati psihologa ili pedagoga, omogućiti djetetu različite susrete s drugom djecom

i izvan programa predškole; nabaviti više problemskih slikovnica koje se bave

separacijskim strahom; omogućiti djeci postepeno odvajanje od roditelja, prvi susret s

djecom održati do sat vremena.

70

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka socio-emocionalnog razvoja:

nedovoljna socijalizacija djece, slaba kontrola emocija, nedovoljno razvijena

samostalnost kod djece

povremeno prekidanje aktivnosti od strane djece s teškoćama u razvoju

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima socio-emocionalnog

razvoja

savjetovanje roditelja sa stručnim suradnikom

poticanje grupne povezanosti i kohezije, česte aktivnosti zajedničkih rješavanja

problema i sukoba, međusobno upoznavanje na više razina

poticanje emocionalne inteligencije kod djece kroz razne aktivnosti: napraviti za djecu

emocionalni rječnik (lista svih osjećaja i slike koje predstavljaju pojedini osjećaj),

igrati se pantomime osjećaja (bez riječi odglumi osjećaj koji je na kartici), igrati se

pogađanja osjećaja (neku rečenicu treba izraziti različitim tonom glasa), uključiti igru

„Što kaže ovo lice“ (slike iz časopisa, fotografije lica ili izrađeni crteži lica koji

pokazuju određenu emociju, a djeca pogađaju što osjeća to lice), napraviti memory s

emocijama, uključiti češće dramatizacije lutkama, osmisliti skalu emocija, održati igru

„Nastavi rečenicu“ (djeca nastavljaju započete rečenice: Sretan/na sam kada...

Tužan/na sam kada..., uključiti igru „Prstiću reci mi kako se osjećaš“ (igra u kojoj

djeca daju odgovore pomoću prsta jedne ruke), crtati/modelirati osjećaje, što češće

igrati društvene igre npr. "Čovječe ne ljuti se"...

71

Izražavanje i komunikacija - govorno, likovno, glazbeno

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka govornog izražavanja i komunikacije:

mali interes za igre u kazalištu, govorne teškoće i nejasno izgovaranje glasova, teže

pamćenje grafema i njihovo prepoznavanje, premalo slikopriča

povučenost, nedostatak samopouzdanja, strah od izrugivanja

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima govornog


napraviti što raniju procjenu jezično-govornih sposobnosti (logoped) te ukazati

roditeljima na uočene nepravilnosti

čitati djeci slikovnice kroz interakciju, izmišljati priče zajedno s djecom, koristiti često

kazalište s lutkama, uključiti glazbene aktivnosti poput pjesmica i brojalica, usvajati

slova putem brojnih igara (otiskivanjem slova, imenovanjem slova, modeliranjem

slova…), proširivati dječji rječnik s novim pojmovima, dramatizirati bajke i zanimljive

priče, koristiti igrokaze, učiti djecu recitacije, provoditi brojne igre riječima kao i igre

za usvajanje predvještina čitanja, koristiti glazbene instrumente, koristiti igre s

pjevanjem i dramske igre, upotrebljavati slikopriče

72

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka likovnog izražavanja i komunikacije:

nekvalitetan prostor – premali stolovi, premalo mjesta za likovne aktivnosti, prevelika

udaljenost sanitarnih čvorova od prostorije u kojoj se realizirao program predškole

(Radoboj, G.Šemnica, Jesenje), premali pano za izložbe likovnih radova

nezainteresiranost za crtanje kod pojedine djece, premalo neoblikovanog materijala,

nedostatak velikih kartona za oslikavanje i umjetničkih djela za pokazivanje,

nedovoljno poticaja za likovno izražavanje

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima likovnog


osigurati adekvatniji prostor i ukloniti navedene nedostatke

osigurati i nuditi djeci što raznovrsniji likovni materijal i poticaje

omogućiti djeci različita sredstva i materijale, svladati s djecom različite tehnike

oblikovanja, uključiti brojne radionice s djecom, stvarati grupne slike, donijeti im

velike kartone za slikanje, uključiti djecu u ukrašavanje prostora ili panoa, slikati ili

crtati u prirodi, upoznavati djecu s umjetničkim slikama i pričati im o poznatim

slikarima, igrati se otiscima, formirati likovne kutiće, izlagati dječje radove, imati

dječje mape za sve njihove radove, izrađivati sredstva za igru i kulise za predstave, usmjeriti im pažnje na oblike, pojave, aktivirati im sjećanja i crtanje o tome, poticati ih

da maštaju, stvaraju i zamišljaju, uključiti raznovrsnost materijala i igru s njim,

obogatiti im poticaje i uvodne motivacije, omogućiti djeci niže ploče i krede...

73

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka glazbenog izražavanja i komunikacije:

nezainteresiranost za pjevanje ili plesanje, ubrzani dječji umor, premaleni prostor za

izvođenje plesa, pokreta itd., nedostatak različitih dječjih cd-a, nedostatak ozvučenih

igračaka

nedostatak CD playera (Jesenje, Lepajci), glazbene opreme i instrumenata

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima glazbenog


nabava CD playera

djeci što češće nuditi aktivnosti vezane uz glazbu, poticati ih na individualna izražavanja

putem glazbe, pjevati i obrađivati glazbene pjesmice na tjednoj razini uz različite poticaje

(slika, instrument, kostim)

Spoznajni razvoj

74

Ometajući čimbenici u realizaciji zadataka spoznajnog razvoja:

zaigranost, nedovoljna zainteresiranost djece za spontano, samostalno istraživanje,

manipuliranje, promatranje ponuđenog

nedovoljno predznanje pojedine djece

premalo različitih materijalnih poticaja, nedostatak različitih enciklopedija, nedostatak

materijala za istraživanja i pokuse, premalo didaktičkih igara, nezainteresiranost djece za

didaktičke igre kojima bi stjecali spoznaju

Prijedlozi i ideje za poboljšanje kvalitete rada s djecom na zadacima spoznajnog

razvoja:

produžiti vrijeme trajanja predškole

što više istraživačko-spoznajnih aktivnosti, praktičnih aktivnosti, kako bi djeca uočavala

uzročno-posljedičnu vezu te samostalno dolazila do zaključka

kontinuirani rad s djecom i kod kuće

nabaviti enciklopedije za sva područja provođenja programa predškole

75

3.2. Djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Redovitim praćenjem razvoja djece od strane odgojiteljica, a i temeljem dobivenih

informacija od roditelja, identificirana su djeca sa posebnim odgojno-obrazovnim

potrebama. Nakon identifikacije, nastojalo se za tu djecu osigurati sve potrebne oblike

stručne pomoći, što u sklopu same Ustanove, a što u suradnji sa vanjskim stručnjacima.

Brojčani podaci koji su predočeni u tabeli mogu se promatrati samo izolirano za određenu

grupu posebnih odgojno-obrazovnih potreba što znači da je za neku djecu trebalo zadovoljiti

više različitih potreba te su brojčano navedeni u nekoliko grupa.

Tablica 3: Prikaz uočenih posebnih odgojno-obrazovnih potreba kod djece polaznika

programa predškole

Vrsta posebnih odgojno-obrazovnih potreba

Broj djece

1. OŠTEĆENJE VIDA

- korekcija vida (nosi naočale) 18

2. OŠTEĆENJE SLUHA 1

3. POREMEĆAJI U GLASU I GOVORU

- usporeni razvoj govora 3

- dyslalia 25

- brzopletost u govoru 1

- mucanje 3

- elektivni mutizam 2

4. TJELESNA OŠTEĆENJA , DEFORMACIJE I

BOLESTI

- motorička oštećenja i deformacije lokomotornog aparata 2

- teže kronične bolesti i one koje zahtijevaju posebnu

pažnju (alergije, astma, tbc, bolesti srca, celiakija,

fenilketonurija)

8

5. MENTALNA NEDOVOLJNA RAZVIJENOST (MNR)

- izrazitije poteškoće u percepciji, pamćenju i izražavanju 1

6. SPECIFIČNI RAZVOJNI POREMEĆAJI

- ADHD (susp.) 1

- kratka i nekvalitetna pažnja 5

- autizam, poremećaj komunikacije 1

- teška prilagodba 1

- neposlušnost 1

- nespretnost 1

- loša grafomotorika 9

- strah / fobija 1

76

- pedagoški zapušteno dijete/poremećena obiteljska

dinamika

1

- anksioznost 1

- autoagresija 1

- enkopreza 1

7. OBITELJSKA SITUACIJA

- živi s jednim roditeljem/starateljem 12

- zloša socio-ekonomska situacija u obitelji 1

8. DAROVITOST

- opća poučenost 21

- likovno izražavanje 5

4. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Stručno usavršavanje odgojitelja provedeno je putem individualnog usavršavanja,

grupnog (Odgojiteljska vijeća) i usavršavanja u Ustanovi ili izvan nje (seminari, radionice).

5. SURADNJA S RODITELJIMA

Na svim područjima provođenja programa predškole održan je plenarni roditeljski

sastanak na kojem se roditelje upoznalo sa osnovnim informacijama o samom programu

(zadaci i ciljevi predškole, vrijeme održavanja i kućni red, obaveze i dužnosti roditelja,

upoznavanje sa prostorom u kojem se program provodi). Sastanke su održale ravnateljica

Dječjeg vrtića Gustav Krklec Krapina i odgojiteljica-voditeljica programa predškole.

U Dječjem vrtiću održan je roditeljski sastanak na temu „Ususret školi – kako

pripremiti dijete za polazak u prvi razred“ za roditelje polaznika predškole sa područja grada

Krapine (2 osnovne škole) u suradnji sa stručnom suradnicom vrtića. Za roditelje sa područja

OŠ Đurmanec i OŠ Jesenje održan je kratak informativni roditeljski sastanak u suradnji sa

školskim pedagoginjama o planiranim sistematskim pregledima djece, o potrebnoj

dokumentaciji te pedagoškoj procjeni zrelosti djeteta za upis u prvi razred.

Ostala suradnja provodila se putem individualnih razgovora u kojima se roditelje

obavještavalo o prilagodbi, razvoju i napredovanju svakog pojedinog djeteta, o ponašanju u

skupini vršnjaka, eventualnim problemima, dječjim izostancima i sl. No suradnja s roditeljima

ostvarivala se i putem panoa na kojima su se objavljivale sve važne informacije o programu ili

77

edukativni materijali (planirane aktivnosti, posjete, gostovanja, izleti, odgojni postupci i sl.),

kao i dječji radovi putem kojih su roditelji mogli pratiti razvoj likovnog stvaralaštva djeteta.

Prema roditeljima se djelovalo:

informativno – usmeno, pismeno (putem plakata, letaka, panoa)

edukativno – pismeno (letci, edukativni panoi)

savjetodavno – individualnim razgovorima

tematski roditeljski sastanak

Na razini odgojne skupine kroz individualne razgovore poticao se partnerski odnos

između odgojitelja i roditelja.

6. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

Suradnja s matičnim vrtićem i lokalnom zajednicom odvijala se prema potrebi.

Odgojiteljice koje su vodile Program predškole u godišnjim izvještajima iskazale su svoje

zadovoljstvo ostvarenom suradnjom sa matičnim vrtićem, odnosno školom u sklopu koje se

predškola provodila (procjena na skali od 1 do 4, pri čemu 1 znači nezadovoljna, 2 –

djelomično nezadovoljna, 3 – djelomično zadovoljna, 4 - zadovoljna).

Tablica 4: Prikaz prosječnog stupnja zadovoljstva odgojiteljica (mod) ostvarenom

suradnjom u pojedinim segmentima djelovanja i postotak odgojiteljica koje su dale

određenu procjenu zadovoljstva.

SURADNJA I ZADOVOLJSTVO

RADOM

STUPANJ

ZADOVOLJSTVA

(MOD-najčešća

ocjena)

%

Zadovoljstvo vlastitim radom 4 80

Odgojitelj-dijete 4 100

Odgojitelj-roditelj 4 60

Odgojitelj- članovi stručnog tima vrtića 4 80

Odgojitelj-škola 4 100

Odgojitelj-pomoćno osoblje 4 100

U odgojnoj skupini 4 80

U školi 4 80

U vrtiću kao cjelini 4 100

78

Naročito je istaknuta suradnja s matičnim vrtićem, na čelu s ravnateljicom vrtića, vezano

uz nabavu potrebnih sredstava za rad, organizacijom predstava i izleta za djecu polaznike

programa predškole.

Ostvarena je uspješna suradnja s predstavnicima:

grada Krapine te općinama: Đurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj

Osnovnih i Područnih škola sa područja grada Krapine, općina Đurmanec,

Jesenje, Petrovsko i Radoboj.

nadležnim županijskim službama

Djelatnici škola u sklopu kojih se program provodio, od ravnatelja, pedagoginja, učiteljica

pa do tehničkog osoblja, uvijek su bili spremni na suradnju i dogovor, te su na taj način

uvelike doprinijeli provođenju plana i programa rada predškole. Polaznici predškole bili su

uključeni u zbivanja na nivou škola i vrtića u sklopu kojih se program odvijao (kazališne

priredbe, božićna priredba, završne priredbe, igre i druženja sa djecom polaznicima nižih

razreda i sl.).

DJEČJI VRTIĆ GUSTAV KRKLEC KRAPINA Magistratska 11/1 49 … · 2019. 10. 3. · DJEČJI VRTIĆ...

Documents

Transcript of DJEČJI VRTIĆ GUSTAV KRKLEC KRAPINA Magistratska 11/1 49 … · 2019. 10. 3. · DJEČJI VRTIĆ...