Bilten sa 17. zimske škole informatike - Krapina 2012

BILTEN ZIMSKE ŠKOLE INFORMATIKE KRAPINA 2012.

S A D R Ž A J

17. zimska škola informatike .............................................................................................. 3 Pregled radionica, voditelja i pohvaljenih polaznika .......................................................... 4 Sve ano otvaranje ............................................................................................................... 5 Popis pozvanih u enika....................................................................................................... 8 Razgovori u Krapini U enici – profesori............................................................................ 9 Natjecatelji s me unarodnim iskustvom ......................................... 11 Smotraši........................................................................................... 12 “Pehisti” .......................................................................................... 13 Cure ... ............................................................................................. 14 ... i de ki .......................................................................................... 16 Posjet Muzeju krapinskih neandertalaca........................................................................... 18 Sve ano zatvaranje............................................................................................................ 19 Popis polaznika po radionicama........................................................................................ 21

Radionice:Logo po etni.......................................................................................................... 31 Logo za natjecatelje............................................................................................... 33 BASIC................................................................................................................... 36 C / C++.................................................................................................................. 38 JAVA..................................................................................................................... 40 PYTHON............................................................................................................... 43 WEB po etni ......................................................................................................... 46 WEB napredni....................................................................................................... 48 PHP ....................................................................................................................... 50 FLASH .................................................................................................................. 53 Po etnici – osnove ra unala .................................................................................. 57 Ra unalo plus ........................................................................................................ 60 Algoritmi za SŠ - po etni...................................................................................... 63 Algoritmi za SŠ - napredni / Olimpijski zadaci .................................................... 67 CAD-CAM tehnologije ........................................................................................ 72

Sponzori ............................................................................................................................ 75

Zimska škola informatike - Krapina 2012.

3

17. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE – KRAPINA 2012.

17. zimsku školu informatike, od 6. do 14. sije nja 2012., Hrvatski savez informati ara – HSIN organizirao je u Krapini, u suradnji sa Srednjom školom Krapina i Krapinskim informati kim klubom – KRIK, i pod pokroviteljstvom: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, Hrvatske zajednice tehni ke kulture, Grada Krapine i Krapinsko-zagorske županije.

Ova je zimska škola informatike namijenjena prvenstveno najuspješni-jim mladim informati arima, u enicima osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Besplatno sudjelovanje na 17. ZŠI dobili su, putem natje aja HSIN-a,

raspisanog za mlade i darovite u enike osnovnih i srednjih škola i lanove udruga i klubova HSIN-a, u enici koji su na informati kim natjecanjima u šk. god. 2010./2011. postigli zapažene rezultate.

17. zimska škola informatike – KRAPINA 2012. zapo ela je radom 6. sije nja u prostorima Srednje škole Krapina, prema utvr enom programu. Srednja škola Krapina osigurala je 100 ra unala u 6 u ionica.

Osim 29 u enika osnovnih i srednjih škola, pozvanih od strane HSIN-a, na ZŠI 2012. sudjelovalo je još i 126 u enika i 21 profesor osnovnih i srednjih škola Krapinsko-zagorske županije, sveukupno 176 sudionika.

Na ZŠI rad se odvijao u grupama, u 17 radionica koje su polaznici izabrali prema svojim interesima i predznanju. Svaki je polaznik mogao poha ati jednu ili više radionica. Od programom predvi enih radionica polaznici su izabrali i poha ali slijede e:

Programski jezici: Logo po etni, Logo za natjecatelje, Basic, Pyton, C/C++, Java Algoritmi: Algoritmi po etni, Algoritmi napredni uz rješavanje olimpijskih zadataka Internet: Izrada Web stranica (po etni i napredni), PHP Grafika: Flash CAD/CAM tehnologija Osnove rada na ra unalu: Po etnici, Ra unalo plus

Radionice su vodili i na njima predavali stru ni suradnici HSIN-a i profesori Srednje škole Krapina.

Glavni organizator 17. ZŠI bio je tajnik HSIN-a, Ivo Šeparovi , dipl. ing. Na ZŠI je sudjelovalo 15 predava a (6 iz Krapine, 9 iz HSIN-a), a organizaciju su vodili, tehni ki voditelj Aron Bohr, stru nisuradnik HSIN-a i, za doma ine, Miljenko Hmelina, dipl. oec., profesor u Srednjoj školi Krapina.

17. zimsku školu informatike sponzorski su potpomogli PC-automati, Croatia osiguranje, Zozolly i Prese ki grupa.


4

PREGLED RADIONICA, VODITELJA I POHVALJENIH POLAZNIKA

R.br.

Radionica PredavaBroj

polaznika Pohvaljeni

1. Po etnici A Krunoslav Kranj ec, dipl. inf. 16 Lovro ižmek, Luka Mijatovi i Sara Gregurovi

2. Po etnici B Goran Dolov ak, ing. 5 Filip Ah in i Tea Drenški

3. Ra unalo plus Miljenko Ili , dipl. inf. 14 Lucija Šalkovi , Mea Konji i Noa Konji

4. WEB po etni Stjepan Glavina 18 Valentina Tušek, Patrik Hršak i Vanja Cesarec

5. WEB napredni I Antun Razum 14 Dino Benc i Jan Jurinjak

6. WEB napredni II Nikola Dmitrovi , prof. mentor 20 Martin Forjan

7. Basic Mislav Balunovi 7 Vedran Muhar i Marina Sambli

8. Logo po etni Ivica Ki i 20 Karlo Kozjak, Monika Kozjak i Dario Plahutar

9. Logo natjecatelji Ivica Ki i 6 Marija Gegi i Marina Sambli

10. C / C++ Matija Miliši / Ivan Katani 8 Dominik ubeli

11. Java Ivan Katani 13 Davor Šafranko i Dominik

ubeli

12. PHP Antun Razum 16 Mario Vuzem i Toni Potrebi

13. Flash Marko Mikša, dipl. inf. 9 Vilim Lendvaj

14. Python Nikola Dmitrovi , prof. mentor 8 Dario Sindi i

15. Algoritmi po etniIvan Katani / Ivica Ki i /

Gustav Matula 11

Marija Gegi , Tonko Sabol ec, Marko Jagodi i Nikola Pintari

16. Algoritmi napredni / Olimpijski zadaci

Davor Prugove ki, dipl. ing. / Stjepan Glavina / Ivan Katani

11Domagoj evid, Ivan Lazari i Mislav Balunovi

17. CAD-CAM Tehnologija Mladen Hršak, dipl. ing. 8 -


5

SVE ANO OTVARANJE

Sve ano otvaranje 17. zimske škole informatike – Krapina 2012. uprili eno je 9. sije nja, a zapo elo je glazbenim programom Djevoja kog zbora Srednje škole Krapina..

Sve anosti su uz polaznike, predava e i voditelje prisustvovali i najviši uglednici Krapinsko-zagorske županije, Grada Krapine, te predstavnici Srednje škole Krapina, Krapinskog informati kog kluba – KRIK i Hrvatskog saveza informati ara

Sve anost je hrvatskom himnom i kratkim glazbenim programom zapo eo Djevoja ki zbor SŠ Krapina pod ravnanjem Anite Habjanec, prof., a zatim su uslijedili tradicionalni govori.

Gosp. Ivica Rozijan, ravnatelj Srednje škole Krapina, doma ina ZŠI 2012., pozdravio je sve prisutne, te im zaželio dobrodošlicu na 17. ZŠI koja se zadnjih godina održava u SŠ Krapina.

" Dokaz važnosti i kvalitete rada je broj, a i rezultati polaznika Zimske škole. Do sada, u 17 godina, kroz nju je prošlo preko 2800 sudionika, koji e oboga eni znanjem i prijateljstvima doprinijeti razvoju svojih sredina, a time i cijele Republike Hrvatske.

Pred nama je novo doba, velikih i brzih promjena i bogatstvo se mjeri znanjem i stvaranjem

novog znanja. Ako želimo izgraditi bogato, demokratsko, humano društvo, obrazovanje moramo pretvoriti u uzvišenu i posve enu djelatnost. Danas je težnja da ovjek cijeloga života u i a dolazak na ZŠI potvrda je re enog." naglasio je gosp. Rozijan. Na kraju se zahvalio svim pokroviteljima i predava ima na nesebi nom trudu oko organizacije i realizacije ovog vrijednog projekta, te svima zaželio ugodan boravak u Krapini i SŠ Krapina.

Gosp. Nenad Sikirica, dopredsjednik Krapinskog informati kog kluba – KRIK, prisjetio se po etaka Zimske škole informatike u Krapini, prije više od 10 godina, kada je odlu eno da se pokuša s organizacijom škole, za što su potporu dali Grad Krapina i Krapinsko-zagorska županija, a to se zadržalo i do danas. I broj sudionika je s vremenom rastao. Prvi su sudionici bili uspješni u enicikoje je pozvao HSIN, pa su im priklju eni u enici iz Županije, te na kraju i profesori. Gosp. Sikirica je zahvalio Gradu i Županiji na podršci te ih pozvao da pokušaju u initi sve, kako bi ZŠI ostala u Krapini jer to je ogledni primjerak kako u vrijeme praznika popuniti slobodno vrijeme u enika. Na kraju je zahvalio svima na organizaciji i podršci Zimskoj školi.


6

U nastavku se prisutnima obratio gosp. AlenSpiegl, predsjednik Hrvatskog saveza informati ara,zahvalivši ponajprije SŠ Krapina, Gradu Krapina i Krapinsko-zagorskoj županiji na potpori proteklih godina, kako bi mladi mogli na dobar na in iskoristiti zimske praznike i obogatiti svoje znanje. Istaknuo je da su prošle godine mladi informati ari Hrvatske postigli svoj najve iuspjeh i iz Tajlanda se vratili s tri zlatne medalje, a za taj je uspjeh "kriva" i ova Zimska škola gdje se najbolji mladi informati ari nalaze, druže i rade, i rezultati ne izostaju.

Gosp. Josip Horvat, gradona elnik Grada Krapine pozdravio je sve prisutne sedmu godinu u kontinuitetu. «Krapina je do sada bila dobar doma in gdje su se proširivala znanja i stjecala nova, da bi se i na svjetskim natjecanjima postizali dobri rezultati. Grad Krapina uvijek pruža potporu udrugama koje pomažu u proširivanju znanja, prije svega mladih, jer znanje je jedino bogatstvo.» kazao je gosp. Horvat. Zahvalio je Hrvatskom savezu informati ara na organizaciji svih 12 škola u Krapini, gradskoj udruzi KRIK-u, koja ulaže puno truda i napora, te svima onima koji se zalažu za organizaciju ZŠI i obe ao da e se svi potruditi da se s organizacijom ZŠI u Krapini nastavi i dalje.

Da Krapinsko-zagorska županija prepoznaje vrijednosti ove Zimske škole informatike i pomaže njeno višegodišnje održavanje u Krapini, središtu svoje županije svojom nazo noš u su potvrdili župan Krapinsko-zagorski gosp. Siniša Hajdaš-Don i , te zamjenici Župana za društvene djelatnosti g a. SonjaBorov ak i gospodarstvo gosp. An elko Ferek-Jambrek.

Župan Krapinsko-zagorske županije, gosp. Siniša Hajdaš-Don i , zaželio je, na po etku, svima uspješnu 2012. godinu. Veseli ga najava novog ministra obrazovanja koji je izjavio da e informatika biti obvezna od prvog razreda osnovne škole. Smatra da je to trebalo biti i puno ranije jer društvo koje nije informati ki pismeno gubi utakmicu na ekonomskom tržištu i stagnira.

estitao je svima na organizaciji 17. ZŠI, a osvojene medalje dokaz su dobre pri e koja je po elaod ove Zimske škole. Ono što je najvažnije je transfer znanja izme u pozvanih sudionika, kao i gra anaKrapinsko-zagorske županije i grada Krapine koji imaju priliku u 17 radionica u iti od web dizajna pa do programskih jezika, što e im biti potrebno u budu nosti.


7

Gosp. Ivo Šeparovi , tajnik HSIN-a pozdravio je uvažene goste i sve prisutne, istaknuvši u enike – polaznike ZŠI od 1. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole. Pozvao je prisutne da pljeskom pozdrave sjajne hrvatske olimpijce iz 2011. godine. Oni su tijekom 2011. godine na me unarodnim informati kom olimpijadama postigli izuzetne rezultate. Osvojili su drugo mjesto na svijetu i prvo u Europi na Me unarodnoj informati koj olimpijadi u Tajlandu i prvo mjesto na Balkanskoj informati koj olimpijadi u Rumunjskoj u kategoriji juniora.

Najuspješnijima od njih uru io je priznanja Hrvatskog informati kog zbora, i to: MislavuBalunovi u za osvojene dvije zlatne medalje na Juniorskoj balkanskoj informati koj olimpijadi u Rumunjskoj i Me unarodnom informati kom natjecanju u Bugarskoj, i Ivanu Katani u, najuspješnijem informati aru u 2011. godini, za osvojenu zlatnu medalju na Srednjoeuropskoj informati koj olimpijadi u Poljskoj i zlatnu medalju na Me unarodnoj informati koj olimpijadi u Tajlandu.

17. zimsku školu informatike otvorenom je proglasio zlatni hrvatski olimpijac, Ivan Katani ,student 1. godine FER-a u Zagrebu. Zaklju io je da je Zimska škola najbolji na in da se zapo ne nova sezona natjecanja, i zahvalio se svim organizatorima i sponzorima.


8

POZVANI U ENICI

POZVANI U ENICI OSNOVNIH ŠKOLA

Ime i prezime Razred Škola, mjesto

1. Ana Crnkovi 7. OŠ Dubovac, Karlovac

2. Dominik ubeli 8. Informati ki klub VEL_IK, Velika Gorica

3. Marija Gegi 8. OŠ Retkovec, Zagreb

4. Filip Herceg 8. OŠ Brestje, Zagreb

5. Karlo Kova i 7. Mladi informati ari Strahoninca

6. Vedran Kurdija 7. OŠ Mladost, Zagreb

7. Marko Lazari 7. OŠ Centar, Pula

8. Vilim Lendvaj 6. OŠ Popova a, Popova a9. Nikola Pintari 8. OŠ I. G. Kova i a, Sv. Juraj na Bregu 10. Stjepan Požgaj 8. OŠ Belica, Belica 11. Marina Sambli 6. Klub informati ara otoka Krka, Krk 12. Karlo Sinti 6. Klub informati ara otoka Krka, Krk

POZVANI U ENICI SREDNJIH ŠKOLA

Ime i prezime Razred Škola, mjesto

1. Mislav Balunovi 2. Gim. M. Mesi a, Slavonski Brod 2. Domagoj evid 3. V. gimnazija, Zagreb 3. Marin Drabi 2. Mladi informati ari Strahoninca, Strahoninec 4. Branimir Filipovi 1. XV. gimnazija, Zagreb 5. Martin Gluhak 3. Prva gimnazija Varaždin, Varaždin 6. Marko Jagodi 3. Tehni ka škola Požega, Požega 7. Ivan Lazari 1. Gimnazija Pula, Pula 8. Mihael Liskij 1. XV. gimnazija, Zagreb 9. Neven Miculini 3. Gim. A. Mohorovi i a/DIR, Rijeka 10. Matija Miliši 4. XV. gimnazija, Zagreb 11. Mihael Peklar 2. V. gimnazija, Zagreb 12. Antun Razum 4. XV. gimnazija, Zagreb 13. Borna Runac 1. V. gimnazija, Zagreb 14. Tonko Sabol ec 1. XV. gimnazija, Zagreb 15. Lovro Sindi i 1. III. gimnazija, Zagreb 16. Dario Sindi i 1. III. gimnazija, Zagreb 17. Tomislav Tunkovi 4. Gim. L. Vranjanina, Zagreb


9

RAZGOVORI U KRAPINI

U ENICI – PROFESORI

Mislav Balunovi , u enik 2. razreda Gimnazije A. Mesi a u Slavonskom Brodu.

Mislave, kako je biti u ulozi predava a?Pa, to mi je novo iskustvo. Zadovoljan sam kako su u enici napredovali. Drago mi je što prenosim svoje znanje ostalima.

Jesi li program za svoju radionicu izradio sam, ili si uzeo neki postoje i?Predložili su mi da pogledam neke primjere iz HSIN-ovih biltena s prošlih Kampova, i prema tome sam izradio program za svoju radionicu, a zadao sam im i zadatke koje sam sam smislio. Polaznici u mojoj radionici bili su razli itih uzrasta pa sam te zadatke morao prilagoditi njima, nekima dati teže a nekima lakše.

Koliko si od planiranog programa uspio provesti? Sve što sam predvidio sam i završio, još smo stigli sve ponoviti.

S obzirom na tvoju mladost, jesu li te slušali? Pa, slušali su me dosta. To su djeca iz 4. razreda osnovne škole pa nije bilo problema.

Imaš li volje i dalje biti predava , možda ljeti na Kampu, ili te to na neki na in optere uje?

Pa može. Nije mi bio problem odvojiti dva sata dnevno da njima to pokažem. Drago mi je što sad imam to novo iskustvo.

Ho eš li ga primijeniti kod sebe u školi? Da, možda. Sve ovisi o profesorima i školi.

Što nam spremaš u ovoj godini u svezi natjecanja?A ne znam, vidjet emo.

Antun Razum, u enik 4. razreda XV. gimnazije u Zagrebu.

Antune, ovdje su u dvostrukoj ulozi, kako se snalaziš? Došao sam u Krapinu kao polaznik nekih radionica i kao predava . Polaznik sam radionice Algoritmi napredni a predavao sam u po etku samo Web napredni za dvije grupe, no kasnije je došlo do nekih promjena u organizaciji pa sam predavao i PHP.

Ovdje si prvu godinu u ulozi predava a, kakvi su utisci? Zanimljivo je, jako. Oduzima dosta vremena, pogotovo ako se predaju dvije radionice, zna i etiri sata dnevno, a osim toga se još treba i pripremati za radionice. Znao sam ja sve to, ali treba sve zapamtiti, ništa ne zaboraviti. Treba se malo podsjetiti prije radionice.

Kako si se pripremao? Jesi li koristio neke HSIN-ove materijale? Da, naravno! Uzeo sam stare materijale, pogledao sam što su oni stigli obraditi i prema tome sam se orijentirao. Zatim sam na internetu pogledao neke stvari, tako da se svega podsjetim i napravim neke svoje stranice, pošto sam radio web dizajn i web programiranje.


10

Ho eš li sada, nakon ovog iskustva, više cijeniti rad svojih profesora? Sigurno da. Predavati i nije tako jednostavno.

Kako je prošlo tvoje sudjelovanje na Zimskoj školi kao polaznika? To je prošlo dobro. Napravili smo puno zadataka. Zadaci su bili primjereni našoj razini znanja. Zna i,radilo se prakti ki individualno sa svakim. Bilo je više grupa, ja sam bio u onim naprednijima.

Koji su ti planovi za ovu godinu? Pa, za ovu godinu sigurno idem na informati ka natjecanja u državi, i onda olimpijada ili nešto sli no.Mislio sam i i još na matematiku, logiku, i možda još nešto, ali vidjet emo koliko u imati vremena.

Matija Miliši , u enik 4. razreda XV. gimnazije u Zagrebu.

Matija, ovdje si prvi puta u ulozi predava a, kako si se snašao? Da, ovo je bila prva godina u kojoj sam predavao. Zadovoljan sam. Predavao sam C/C++. Mnogo toga sam nau io. Malo sam se iznenadio, o ekivao sam da je to lakši posao. Znaš dosta toga ali svejedno se u nekom trenutku dogodi da ti fale rije i, ili se bojiš da te nisu shvatili, da te nisu razumjeli, pa ih onda ispituješ, no možda se boje priznati da nisu shvatili nešto što si objašnjavao i tako...

Kako si se pripremio za radionicu? Dosta sam toga ve znao pa nije bilo potrebe puno se pripremati. Sastavio sam neke zadatke, rekao sam polaznicima da trebaju rješavati što više zadataka, da je u tome klju uspjeha, da trebaju nau iti taj jezik jer e im trebati kasnije.

Kakvi su bili polaznici? Uglavnom po etnici, iako su se prvi dan na predavanju pojavili i oni koji su mnogo toga znali, pa sam im objasnio da im tu nije mjesto. Kasnije su se priklju ili još neki pa smo i kasnije po eli ali stigli smo sve.

Da li si ispredavao sve što si planirao? Da, ispredavao sam sve, možda ne onako kako sam planirao, smireno i temeljito, ali sam ispredavao. Zadovoljan sam u kona nici.

Kako si napravio program, sam ili si koristio ne ija iskustva?Nikad do sada nisam predavao, bar ne grupi, ali sam predavao pojedincima, ili dvojci-trojici pa sam to iskoristio. A pitao sam i starije, iskusnije natjecatelje, kako su se oni pripremali. Pripremao sam se i pomo u interneta, a zadatke sam uglavnom sam sastavljao. Prvo bi polaznicima pokazao o emu se radi a onda bi im dao zadatke, jer samo tako mogu nau iti i utvrditi neko gradivo. Nema smisla da ja njima predajem a da oni samo gledaju i ništa ne rade. Treba postojati neka interakcija. Tako sam ja to shvatio.

Da li si primijetio da im fali matematika i druga znanja vezana za programiranje?To je još osnovna škola, a ja se nisam bavio programskim zadacima. Nisam se bavio ne im što bi trebalo uklju ivati puno razmišljanja nego sam htio da samo utvrde šablonu kako se radi, kako se koristi baš taj jezik, kako se piše, i sl., tako da im nije trebalo baš previše zaklju ivanja i previše nekog matemati kogznanja. Ali, koliko sam uo io, znaju dosta dobro, a oni su osnovna škola i još ni ne trebaju znati ništa teže.

Reci nam što ti planiraš posti i ove godine? Ja u se pokušati što bolje pripremiti da pro em na Olimpijadu. Konkurencija je i ove godine velika. Nadam se da u uspjeti pa emo vidjeti. Želio bih što bolje prezentirati Hrvatsku.


11

Što su ti uspjesi na natjecanjima donijeli u životu, školi,...? Donijeli su mi prvenstveno sre u i unutarnje zadovoljstvo što sam ostvario taj rezultat. Iznenadio sam ak i samog sebe. Dobio sam ve neke ponude za intervjue, zna i, pomažu mi jer u vjerojatno pomo u toga na iposao, i dodatne bodove za fakultet i za stipendije. Rekao bih i da su profesori u školi impresionirani, pa i u enici, moji kolege. Dive mi se.

Zna i, preporu aš natjecanja i drugima koji to žele? Svakako! Možete upoznati nove ljude, ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih krajeva svijeta. Sada smo se povezali sa našim guide-icama iz Tajlanda, s kolegama iz Slovenije, ... i tako.

Jesi li se na Olimpijadi osje ao dobro kao Hrvat, s obzirom na naš renome? Da, naravno, mi smo me u njima poznati, i dive se kako tako mala nacija može ostvarivati tako velike rezultate.

NATJECATELJI S ME UNARODNIM ISKUSTVOM

Mihael Liskij, u enik je XV. gimnazije u Zagrebu, ve je nekoliko puta sudjelovao na zimskim i ljetnim školama. Na ovu je izabran putem natje aja HSIN-a, a temeljem rezultata postignutih u 2011. godini.

Možeš li nam re i, koji su tvoji uspjesi u 2011. godini? Sudjelovao sam na dva me unarodna natjecanja. U Rumunjskoj ovoga ljeta na Juniorskoj balkanskoj informati koj olimpijadi – JBOI, gdje sam osvojio bron anu medalju. Tijekom školske godine bio sam tri dana u Bugarskoj na Me unarodnom informati kom natjecanju ITI 2011 u Shumenu. Tamo nisam ništa osvojio, ali mi je bilo dobro zbog ste enog iskustva.

Jesu li ti zimske i ljetne škole, koje redovno polaziš, pomogle da postigneš te rezultate?

Jesu, zato što se dosta radi na radionicama i uvijek su dobri predava i - stariji natjecatelji. Oni nama mla ima prenose svoje znanje koje su oni stekli. To je dosta bolje, bolje se u i kad je bliža generacija.

A koja je razlika izme u u enja u školi i ovdje, na zimskoj školi i na ljetnim kampovima? U MIOC-u imamo dobar program za natjecatelje, za pripreme. Razlika je što se ovdje do e s idejom da se nešto nau i i ZŠI je specijalizirana za to.

O ekujemo da eš ove godine "dogurati" barem do Hrvatske informati ke olimpijade. Kakva su tvoja o ekivanja?

Ne volim ništa o ekivati jer ne znam kako e biti. Nadam se da u do i na HIO, a za dalje emo vidjeti.

Ivan Lazari dolazi iz Pule, u enik je 1. razreda matemati kegimnazije.

Ivane, ove si godine bio ak na dva me unarodna natjecanja. Kako si zadovoljan svojim nastupom i uspjehom?

Nastupio sam na JBOI u Rumunjskoj i na ITI u Bugarskoj. Na JBOI-u sam osvojio srebrnu medalju, i 5. mjesto ako se ne varam, a na ITI-u sam osvojio bron anu medalju. Zadovoljan sam natjecanjima samo što je na ITI-u bilo malo vremena, kratko je trajao.


12

Osim natjecanjima, ti se baviš i softverskim radovima. Na Otvorenoj smotri softverskih radova 2011. osvojio si prvo mjesto. Kako zadnjih godina nije uobi ajeno da se smotraši pojavljuju na zimskim školama, reci nam kako si zadovoljan? Smatraš li da bi se još nešto trebalo ubaciti u program?

Nisam siguran. Moj softverski rad sam po eo raditi iz zabave, pa se onda razvio u nešto ve e. Prvenstveno se bavim natjecanjima, a softverski radovi su mi hobi. Ovisno kakav se softver želi napraviti, korisna bi bila objašnjenja nekih specifi nih stvari. Ja sam morao dosta tražiti na internetu, pa bi se to moglo malo dublje objasniti.

Kakvi su tvoji planovi za budu nost? Što o ekuješ u ovoj školskoj godini? Planiram i i na informati ka, matemati ka i fizi ka natjecanja. Iz informatike se nadam da u dobro pro ina HONI-ju pa da u imati svoju šansu na HIO.

SMOTRAŠI

Dario i Lovro Sindi i , u enici su 1. razreda III. gimnazije u Zagrebu. Na ovu su Zimsku školu nakon dugo godina došli kao "smotraši". Naime, besplatnim boravkom na ZŠI nagra eni su za osvojeno 2. i 3. mjesto na Otvorenoj smotri softverskih radova 2011. u organizaciji Hrvatskog saveza informati ara. Zanimljivo je napomenuti da su bra aSindi i ro eni kao troj eki te imaju još jednog brata Ivana.

Kako ste se snašli kao "smotraši", koji u zadnje vrijeme nisu esti na zimskim i ljetnim školama?

Dario: Snašli smo se dosta dobro, ima dosta programa kojima se smotraši mogu baviti, kao što su Java, PHP, Python i WEB napredni.

Ima li još programa koji su smotrašima zanimljivi a mogli bi se ubaciti u program? Dario: Bilo je radionica koje su bile predvi ene za Zimsku školu, ali, na žalost, zbog premalog odaziva neke su bile otkazane.

Osim što se bavite softverskim radovima, da li se i natje ete?Lovro: Natje emo se skoro u svim kategorijama: osnove informatike, razvoj softvera, algoritmi... U svemu po malo. Natje emo se i na HONI-ju i zadovoljni smo postignutim rezultatima.

Da li se, osim u školi, još negdje bavite informatikom, u nekom klubu ili sl.? Lovro: Naš je otac informati ar pa nam on dosta uska e kad zatreba.

Pretpostavljam da ste tako i krenuli, od malih nogu. Vi ste se još u osnovnoj školi bavili informatikom. Ja vas se sje am iz Dubrovnika kada ste kao u enici 6. razreda sva trojica bili na državnom natjecanju sa softverskim radovima.

Lovro: To no, to no tako.

Kakvi su vam planovi za budu nost?Dario: Planovi za budu nost su slijede i: planiramo u 3. ili 4. razredu pokušati napraviti aplikaciju uz pomo Visual Studia i oti i na hrvatsko natjecanje u Microsoft alatima. Microsoft organizira svjetsko prvenstvo gdje se Microsoftovim alatima rješavaju svjetski problemi. Tko bude najuspješniji u tome dobiva $50.000 kao nagradu.

Lijepi su vam planovi, svaka ast! Da li e vam se i tre i brat pridružiti? Lovro: On se odmaknuo od informatike, ali ima nešto što bi informatici dobro došlo, dobri naputci, dizajni...Dario: On je puno bolji u engleskom pa e nam tu pomo i.


13

«PEHISTI»

Tomislav Tunkovi , u enik 4. razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.

Tomislave, kako ti se svi a na Zimskoj školi, ti si naš dugogodišnji polaznik?

Pa, da. Mislim da je ovo super na in da ljudi nau e nešto o algoritmima, da se pripreme za natjecanja, a i dobro je za druženje. Ljudi zajedni kih interesa na u se na jednom mjestu.

Ti si na HIO i Izbornima uvijek pri vrhu, ali nekako ti izmakne olimpijada i reprezentacija. Što pripremaš za ovu godinu?

Ove godine se nadam da u uspjeti pro i na me unarodne olimpijade. I pripremam se za to, više-manje redovito.

Kako se najviše pripremaš?Rješavam zadatke on-line. U školi imamo dodatnu nastavu koju održava moj profesor, i tamo se isto nalazimo i raspravljamo, i zajedno se družimo.

Koliko li ti u tome pomažu zimske i ljetne škole? One ranije škole na koje sam išao su mi jako puno pomogle, a sada, kako ve znam više toga, u manjoj mjeri.

Nisi se odlu io ovdje prenijeti dio svog znanja mla ima. Imaš li interesa za to? Nemam nikakvog iskustva kao predava i ako bih išao predavati htio bih se prvo pripremiti za to. A za to još nisam imao priliku. Možda idu e godine.

Branimir Filipovi , u enik 1. razreda XV. gimnazije u Zagrebu.

Branimire, kako i kada si se po eo baviti informatikom? Po eo sam se baviti informatikom jer je profesor iz informatike vidio da imam dobre ocjene u 4. razredu i onda me prijavio na natjecanje. Na županijskom me Zagreba ki ra unalni savez primijetio i upoznao sa svim tim. Natje em se od 5. razreda osnovne škole. I onda sam došao prvi puta na Krk, a na Krapini sam od prošle godine. I tako je to krenulo.

Sada ideš u XV. gimnaziju. Kako ti je u srednjoj školi? Ide mi dobro. Sad je malo više obaveza.

Koristi li ti ova zimska škola? Da, dosta mi koristi. Mnoge stvari meni treba više puta objasniti, zato što, recimo, meni treba tri puta da shvatim neke algoritme, pa koristim Krapina-Krk-Krapina pa onda na kraju skužim.

Koje radionice polaziš? Ja polazim samo algoritme napredne. Dva sata u jutro i dva sata poslije podne.

Prošle si godine baš imao peh i nisi otputovao u Shumen. Kakvi su ti planovi za budu nost?I dalje u se natjecati. Natje em se na HONI-ju. Pokušat u oti i na neko me unarodno natjecanje, ubrzo. Možda koja medalja, ali ne ove godine. Ali recimo do kraja 4. razreda neka medalja na CEOI-u ili tako nešto.


14

Neven Miculini , u enik 3. razreda Gimnazije A. Mohorovi i a iz Rijeke

Nevene, ti si naš dugogodišnji poznanik, od kada dolaziš na natjecanja?

Na natjecanje sam prvi put došao u 5. razredu, i tada sam prvi put sudjelovao i na, ne znam dal' je bila zimska ili ljetna škola. Od tada sam svake godine na ljetnoj i na zimskoj školi. Redovno sudjelujem i na državnim natjecanjima.

U 2011. nisi uspio dogurati do Izbornih priprema, iako smo to od tebe o ekivali? Što se desilo?

A ne znam, uvijek neke gluposti zeznem.

Koliko radiš u školi i/ili još negdje? Uglavnom se sve svodi na samostalan rad. U školi nemamo ništa,

stvarno. Nešto radim u DIR-u, to je jedna udruga, ali i to je isto malo. Uglavnom sam sam ili s jednim prijateljem koji je isto zainteresiran. U DIR-u još uvijek rade i ljudi su u redu, ali mi u Rijeci fali netko koga mogu pitati nešto teže.

Kako onda to rješavaš? Imaš li kontakt s našim predava ima, možeš li se njima obratiti? Žicam nekog tko je na g-talku, pa ga pitam. Nekad pitam Ki i a, ili koga ve ima.

Pretpostavljam da ti ove zimske i ljetne škole pomažu da svoje nedoumice riješiš? Pa da, dosta esto mi pomažu. Jer, kada sam ja tek po injao, u petom, šestom razredu, nisam znao ništa. Meni je osnovni BFS bio "Što je ovo?". Ovdje sam dobio ideju što bi uop e trebao znati, neki okvir. Tako da su mi ovdje jako puno pomogli, bez toga ne znam što bi ja i kako bi ja.

Kakvi su ti planovi priprema za natjecanja u ovoj godini? Od prvog srednje sudjelujem na HONI-ju. Ove godine u i i na županijsko i državno. O ekujem i da u i i i na HIO, a za Izborne pripreme emo vidjeti. Ne volim biti pre-samouvjeren.

Ideš li još na neka natjecanja osim informati kih?Idem na matematiku. Idem i na fiziku, ali to mi nekako manje zna i. Više mi zna i matematika i informatika.

CURE ...

Marija Gegi , u enica 8. razreda OŠ Retkovec.

Marija, kako si došla na ovu zimsku školu? Idem na HSIN-ovo natjecanje HONI pa sam vidjela obavijest na web stranici. Tako er sam bila ovdje i prošle godine, a bila sam i na Krku.

Kako si zadovoljna HSIN-ovim zimskim i ljetnim školama? Pa, sjajno je. Smještaj je dobar, dobro su organizirane radionice, dobri su predava i. Sudionici kampa su tako er sjajni. Nau imo puno!

Da li i tijekom godine polaziš neke radionice? Prije sam polazila, ali više ne zato što ne mogu nigdje na i adekvatan pristup i nikome se to zapravo više ne da raditi.


15

A kakvo je tvoje vi enje radionice koju bi voljela polaziti? Ja sam prije išla u Zagreba ki ra unalni savez na radionice ali tamo više ne rade onoliko napredne stvari koliko bih ja htjela. I ve inom rade zadatke koje sam ja ve radila i stvari koje ve znam tako da bi htjela nešto što e se prvenstveno bazirati na toma da ja mogu nešto nau iti.

Planiraš li ove godine i i na natjecanja, u emu eš se natjecati? Planiram. Natjecat u se u Logu i C++. Naravno, nadam se da e zadaci biti na razini, da se ne e doga atistvari kao što su se doga ale prošle godine kada natjecanje nije bilo dobro provedeno, kada je bilo problema oko evaluacije. Nadam se da emo saznati brzo rezultate, da e zadaci biti primjereni uzrastu, i da u biti dobra.

Što misliš o natjecanju HONI, kakvi su zadaci, jesu li primjereni tvom znanju? HONI mi je ove godine još bolji nego prije zato što su ga baš prilagodili tome da se mogu natjecati i osnovnoškolci. Prva etiri zadatka su prilago ena mla ima, odnosno lakša su i boduje se samo pet zadataka tako da svatko može pokazati što zna. Prijašnjih je godina bilo da zadaci nisu prilago eni nižem uzrastu pa onda nitko ne bi ništa riješio, zadaci su bili preteški ... Ove je godine puno bolje zato što se mogu baš odmjeriti snage sa svojom konkurencijom.

Zna i, misliš da je bio dobar potez što smo uveli dodatna dva zadatka za nižu razinu? Da, sigurno.

Ana Crnkovi , u enica 7. razreda OŠ Dubovac u Karlovcu

Ana, ti si prvi puta na ljetnim i zimskim školama? Prvi sam puta u Krapini, ali ina e idem na Silbu (radionice ZRS-a, op.a.).

I kako ti se svi a kod nas? Ovdje mi se svi a. Profesori su bili super. Nau ila sam puno novih stvari i popravila svoje znanje negdje gdje sam imala stvari koje mi nisu išle. I imala sam Marinu sa sobom u sobi pa mi je bilo jako lijepo.

U kojim si radionicama bila? Bila sam samo na Logu i C++.

Jesi li se i prije susretala s C-om? U Zagreba kom ra unalnom savezu su me prvi uveli u C++.

Ideš li na natjecanja? Da, natje em se na HONI-ju i na drugim natjecanjima kojih sve ima. Želim isprobati što mogu. I i u i na školsko iz C++ i Loga. Ove godine moramo Marina i ja na državno!

Marina Sambli , u enica 6. razreda OŠ Frana Krste Frankopana u Krku

Marina, ti si esto i na ljetnim školama pošto se održavaju u Krku gdje živiš. Ima li razlika izme uljetnih i zimske škole?

Malo ih je. Ovdje ne mogu i i doma nakon svakog sata. Falila mi je obitelj.

ula sam da je na po etku bilo malo burno, ali si se ipak uspjela uklopiti. Kakvi su dojmovi na kraju?Super!


16

Koje si radionice poha ala?Bila sam na Basicu. Iz toga sam ve išla na natjecanje, na županijskom sam bila tre a. Zatim na Logu naprednom, u Logu sam bila prvakinja županije. Bila sam i na Flashu, s tim sam se ve susrela na ljetnoj školi. I na Pythonu, to nisam nikad prije bila.

Na kraju smo Zimske škole, kako ti se svidjelo? Jako mi se svidjelo Možemo pitati u itelje što ne razumijemo i što još moramo nau iti novo, i dosta toga se nau ilo.

... I DE KI

Vedran Kurdija, u enik 7. razreda OŠ Mladost u Zagrebu

Poznato prezime? Brat (Adrian Satja Kurdija, op. a.) ostavio je jako dobar trag i bio je na puno natjecanja. I ja pokušavam biti kao on. I za sada mi ide dobro.

Kada si se po eo baviti informatikom? Natje eš li se i u emu?U 4. razredu brat me upoznao s informatikom. Po elo je kao zezancija, a kasnije je postalo ozbiljno. Natje em se u C++ i Logu. Bio sam na svakom državnom natjecanju, osvojio sam dva prva mjesta i jedno drugo.

Pomažu li ti zimske i ljetne škole? Da, jako mi pomažu. Puno, puno sam nau io rade i sa bivšim srednjoškolcima.

Planovi za ovu godinu? Planovi? Pa ništa posebno. Do i do državnog i što bolje to napraviti.

A poslije? Upisati MIOC. Planiram do i do olimpijske medalje.

Borna Runac, u enik 1. razreda V. gimnazije u Zagrebu.

Kad si se po eo baviti informatikom i natjecanjima? Negdje u tre em razredu osnovne škole. Bio sam na državnom natjecanju.

Kako se sada pripremaš za natjecanja iz informatike i na kojima sudjeluješ?

Pripremam se u radionicama ZRS-a, a i u školi isto malo vježbam na dodatnoj nastavi. Natje em se na HONI-ju i sada u i i na Infokup, školsko i t.d.

Kakva su tvoja o ekivanja?Nadam se opet državnom iako e biti sve teže jer konkurencija je ve a svake godine.

Prvi puta si na jednoj školi HSIN-a, i kako ti se svi a?Prijatelj mi je rekao da se prijavim i ja sam ga poslušao. Dobro je. Zabavljamo se i u imo. Zanimljivo je.


17

Da li e ti znanje ste eno ovdje koristiti? Pa da, sigurno. Zato što ima puno korisnih radionica. U školi radimo jedanput tjedno, a ovdje je zgusnuti raspored i puno je radionica, a i pozvani su najbolji pa je teže.

Dominik ubeli , u enik 8. razreda OŠ Eugena Kumi i a iz Velike Gorice.

Kad si se po eo baviti informatikom? Informatikom sam se po eo baviti u 5. razredu, tad me to zanimalo. Od tada sam krenuo na natjecanja i sve više u iti, sve više programskih jezika.

Prvi si puta a zimskoj školi? Kako ti se svi a?Da, tu sam prvi put i super mi je jer puno toga sam nau io i dobro sam se zabavio.

U emu se natje eš?Ispo etka sam se natjecao u Logu. Tad sam nau io Basic i natjecao se u Basicu. Napravio sam i softverski rad i bio sam 5. Sad sam, na ovoj zimskoj školi, nau io Javu i C, i tako er PHP i Python.

Što planiraš nakon osnovne škole? Planiram i i u matemati ku gimnaziju, informati ki smjer. Planiram se baviti što više informatikom.

Razgovore vodila: Alenka Dogan Capan


18

POSJET MUZEJU KRAPINSKIH NEANDERTALACA

Lokalitet Hušnjakovo u Krapini najpoznatije je svjetsko nalazište neandertalskog ovjeka s najbogati-jom i najraznolikijom fosilnom zbirkom. Zašti eno je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Geološka i paleontološka istraživanja trajala su od 1899. do 1905. godine pod nadzorom poznatog znanstvenika Dragutina Gorjanovi a Krambergera. U naslagama špilje na eno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oru a iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja.

Mladi informati ari Hrvatske i ove su se godine na Zimskom kampu uputili u Muzej krapinskih neandertalaca. Ve u samom po etku izlet je pobudio interese mnogih polaznika ovog Kampa te je doživio veliki odaziv. Na put su krenuli u 9:45 12.01.2012. te su pješke odšetali do muzeja. Ve ina u enika bili su oduševljeni mnogim sadržajima koje nudi taj predivan muzej te su se s veseljem zapisali u knjigu gostiju na kraju ture. Sam muzej velik je 1 200 m2 te je izgra en u obliku puževe ku ice.

Sama starost iskopina doseže ak do 130 000 godina što je vrlo impresivno. Na muzeju su radili mnogi stru njacii njihov doprinos vidljiv je na uvodnom 15-minutnom filmu koji stvara ugo aj te voštanim figurama neandertalaca. Vidljivi su i moderni aspekti muzeje poput dijela poda na koji se projicira led i vizualizira pucanje prilikom hodanja. Neki od nas su se zadržali na tome po desetak minuta. Tako er, bilo je puno info-kioska na kojima smo se slikali. Zbog takvih sitnica muzej je vrlo ugodno prihva en od Europskih muzejskih udruženja te je dobio mnoge nagrade.

Uz sam muzej, mogu e je vani šetati i po mjestima pravih iskopina gdje se uz stazu nalaze mnoge drvene skulpture. Sve u svemu, izlet je jako lijepo prošao uz mnoštvo zabave, ali i edukacije.

M. Balunovi , M. Gluhak


19

ZAVRŠNA SVE ANOST

Program 17. zimske škole informatike u cijelosti se odvijao u prostorima Srednje škole Krapina. Polaznicima je na raspolaganju bilo 6 u ionica, s više od 100 ra unala, u kojima su kroz 17 radionica usvajali nova znanja.

Završna sve anost 17. ZŠI održana je 13. sije nja u dvorani SŠ Krapina, i zapo ela je dodjelom nagrada najuspješnijim natjecateljima na Otvorenoj smotri softverskih radova 2011. u organizaciji Hrvatskog saveza informati ara.

Gosp. Alen Spiegl uru io je Ivanu Lazari u nagradu za osvojeno prvo mjesto, te je Ivan svoj rad "Dinami ko programiranje za po etnike" prezentirao prisutnima. Priznanja HSIN-a dodijeljena su drugoplasiranom, Dariu Sindi i u za rad "D-math" kao i tre eplasiranom, Lovri Sindi i u za rad "WEB uvar", koji su ujedno i nagra eni boravkom na ovoj ZŠI.

Gosp. Miljenko Hmelina, jedan od voditelja 17. ZŠI, iznio je prisutnima kratak presjek rada ove Zimske škole ocijenivši je vrlo uspješnom. Zatim je predstavnicima škola iz Krapinsko-zagorske županije uru io Priznanja za u enike koji su poha ali 17. ZŠI, dok je Priznanja pozvanim u enicima dodijelila g a.Alenka Dogan Capan iz HSIN-a.


20

Pohvale i skromne nagrade HSIN-a, u enicima koji su u svojim radionicama pokazali najviše zalaganja i znanja, podijelili su predava i na ovoj ZŠI: Nikola Dmitrovi i Miljenko Ili .

Gosp. Ivo Šeparovi i gosp. Alen Spiegl zahvalili su zatim svim predava ima, organizatorima, sponzorima i pokroviteljima 17. ZŠI – Krapina 2012. te im dodijelili Zahvalnice HSIN-a. Srda no su pozdravili drage goste, gosp. Borisa Bolšeca, profesora informatike i Ser a Sambli a, ravnatelja OŠ F. K. Frankopana u Krku, i zahvalili im na dolasku iz Krka, gdje su ve mnoga ljeta doma ini popularnog Kampa HSIN-a. Zahvalili su tako er i elektronskim medijima na kvalitetnim, iako vrlo kratkim, izvješ ima za širu javnost.

Na samom kraju, zahvalivši se svim u enicima na dolasku, predava ima na utrošenom vremenu uz nadu da se vidimo i dogodine, gosp. Spiegl službeno je proglasio 17. zimsku školu informatike – Krapina 2012. završenom.


21

POPIS POLAZNIKA PO RADIONICAMA

ALGORITMI napredni –Davor Prugove ki / Stjepan Glavina

R. Br. Ime i prezime Škola i mjesto Razred

1. Mislav Balunovi Gim. M. Mesi a, Slavonski Brod 2.

2. Domagoj evid V. gimnazija, Zagreb 3.

3. Martin Gluhak Prva gimnazija Varaždin, Varaždin 3.

4. Neven Miculini Gim. A. Mohorovi i a/DIR, Rijeka 3.

5. Matija Miliši XV. gimnazija, Zagreb 4.

6. Mihael Peklar V. gimnazija, Zagreb 2.

7. Antun Razum XV. gimnazija, Zagreb 4.

8. Tomislav Tunkovi Gim. L. Vranjanina, Zagreb 4.

9. Branimir Filipovi XV. gimnazija, Zagreb 1.

10. Ivan Lazari Gimnazija Pula, Pula 1.

11. Mihael Liskij XV. gimnazija, Zagreb 1.

ALGORITMI po etni – Ivan Katani / Ivica Ki i / Gustav Matula


1. Marin Drabi Mladi informati ari Strahoninca 2.

2. Marko Jagodi Tehni ka škola Požega, Požega 3.

3. Tonko Sabol ec XV. gimnazija, Zagreb 1.

4. Lovro Sindi i III. gimnazija, Zagreb 1.

5. Marija Gegi OŠ Retkovec, Zagreb 8.

6. Filip Herceg OŠ Brestje, Zagreb 8.

7. Karlo Kova i Mladi informati ari Strahoninca 7.

8. Vedran Kurdija OŠ Mladost, Zagreb 7.

9. Nikola Pintari OŠ I. G. Kova i a, Sv. Juraj na Bregu 8.

10. Stjepan Požgaj OŠ Belica, Belica 8.

11. Borna Runac V. gimnazija, Zagreb 1.

BASIC – Mislav Balunovi


1. Vanja Turner OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4.

2. Sandra Majsec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4.

3. Helena Polanš ak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4.

4. Maja Polanec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4.

5. Vedran Muhar OŠ Savski Gaj, Zagreb 8.

6. Dora Dolski OŠ Side Košuti a, Radoboj 6.

7. Marina Sambli OŠ F.K . Frankopana, Krk 6.


22

CAM-CAD tehnologija – Mladen Hršak, dipl. ing.


1. Vlado Novosel SŠ Krapina prof.

2. Ivan Toverni SŠ Krapina prof.

3. Davor Beden SŠ Krapina prof.

4. Josip Beloševi SŠ Krapina prof.

5. Franjo Tušek SŠ Krapina prof.

6. Stjepan Mužar SŠ Krapina prof.

7. Josip Tušek SŠ Krapina prof.

8. Drago Milanovi SŠ Oroslavje prof.

C/C++ – Matija Miliši / Ivan Katani


1. Ana Crnkovi OŠ Dubovac, Karlovac 7.

2. Dominik ubeli OŠ E. Kumi i a, Velika Gorica 8.

3. Marko Lazari OŠ Centar, Pula 7.

4. Vilim Lendvaj OŠ Popova a, Popova a 6.

5. Stjepan Požgaj OŠ Belica, Belica 8.

6. Karlo Sinti OŠ F.K. Frankopan, Krk 6.

7. Davor Šafranko Gim. A. G. Matoš, Zabok 3.

8. Karlo Plahutar Gim. A. G. Matoš, Zabok 3.

FLASH – Marko Mikša


1. Miljenko Hmelina SŠ Krapina prof.

2. Krešimir Dunaj SŠ Krapina prof.

3. Krunoslav Kranj ec SŠ Krapina prof.

4. urek Valentina SŠ za UDGO Zabok prof.


6. Marina Sambli OŠ F. K. Frankopan, Krk 6.

7. Antonija Riga OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

8. Tomislav Dlesk OŠ Ljudevita Gaja, Donja Šemnica 7.

9. Tina Golub OŠ Ljudevita Gaja, Donja Šemnica 8.


23

Java – Ivan Katani


1. Jurica Zajec SŠ Krapina 3.

2. Tušek Mario SŠ Krapina 3.

3. Jure ular Gimnazija A.G.Matoš, Zabok 3.

4. Davor Šafranko Gimnazija A.G.Matoš, Zabok 3.

5. Karlo Plahutar Gimnazija A.G.Matoš, Zabok 3.

6. Dario Sindi i III. gimnazija, Zagreb 1.



9. Marin Drabi Mladi informati ari Strahoninca, Strahoninec 2.

10. Karlo Kova i Mladi informati ari Strahoninca, Strahoninec 7.

11. Davorka Frgec-Vran i SŠ za UDGO, Zabok prof.

12. Dominik ubeli OŠ Eugena Kumi i a, Velika Gorica 8.

13. Valentina Poto ki SŠ za UDGO, Zabok prof.

Python – Nikola Dmitrovi


1. Ivan Miljan OŠ Radoboj prof.


3. Marina Sambli OŠ F. K. Frankopan, Krk 6.

4. Karlo Sinti OŠ F. K. Frankopan, Krk 6.

5. Marin Drabi Mladi informati ari Strahoninca, Strahoninec 2.




LOGO natjecatelji – Ivica Ki i


1. Ana Crnkovi OŠ Dubovac, Karlovac 7.

2. Marija Gegi OŠ Retkovec, Zagreb 8.

3. Vedran Kurdija OŠ Mladost, Zagreb 7.



6. Marina Sambli OŠ F. K. Frankopana, Krk 6.


24

LOGO – Ivica Ki i


1. Karlo Kozjak OŠ Krapinske Toplice 5.

2. Monika Kozjak OŠ Krapinske Toplice 6.

3. Dario Plahutar OŠ Krapinske Toplice 7.

4. Luka Bari OŠ Krapinske Toplice 6.

5. Martin O ko OŠ Viktora Kova i a, Hum na Sutli 4.

6. Dino Dolov ak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

7. Hrvoje Bo kaj OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

8. Ivona Strehovec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

9. Petra Dakovi OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

10. Dino Dunaj OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

11. Katarina Barilar OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

12. Jasmin Mužar OŠ Antuna Mihanovi a, Petrovsko 5.

13. Marul Kelava OŠ Antuna Mihanovi a, Petrovsko 5.

14. Krunoslav Draškovi OŠ Viktora Kova i a, Hum na Sutli 5.

15. Robert Kunštek OŠ Viktora Kova i a, Hum na Sutli 4.

16. Valentino Kunštek OŠ Viktora Kova i a, Hum na Sutli 6.

17. Neven Firšt OŠ Viktora Kova i a, Hum na Sutli 5.

18. Kaja Javori OŠ Viktora Kova i a, Hum na Sutli 5.

19. Vesna Kunštek OŠ Viktora Kova i a, Hum na Sutli prof.

20. Nina Šalkovi OŠ Augusta Cesarca, Krapina 6.

PHP – Antun Razum


1. Željko Barbi SŠ Krapina prof.

2. Krešimir Kralj OŠ urmanec prof.

3. Karlo O ko SŠ Oroslavje 1.

4. Katarina Poslek OŠ Donja Stubica prof.

5. Erika Tušek Vrhovec OŠ Gornje Jesenje prof.

6. Mario Vuzem SŠ Krapina 2.

7. Kristijan Grmovšek SŠ Krapina 2.

8. Stjepan Novak SŠ Krapina 2.

9. Toni Potrebi SŠ Krapina 4.



12. Karlo Sinti OŠ F. K. Frankopan, Krk 8.


14. Karlo Kova i OŠ E. Kumi i a, Velika Gorica 7.


16. Valentina Poto ki SŠ za UDGO, Zabok prof.


25

Po etnici – grupa A – Krunoslav Kranj ec


1. Lovro ižmek OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 4.

2. Luka Mijatovi OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3.

3. David Balon OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3.

4. Nela Horvat OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1.

5. Josip Peer OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1.

6. Noa Sirovec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1.

7. Luka Bljaji OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1.

8. Lara Petri OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1.

9. Lucija Kolarec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4.

10. Jan Uroi Varga OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2.

11. Sara Gregurovi OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1.

12. Martin Benc OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1.

13. Kristijan Kunštek OŠ Viktora Kova i a, Hum na Sutli 1.

14. Patrik Jarnjak OŠ Viktora Kova i a, Hum na Sutli 4.

15. Luka Alagi OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1.

16. Dora Cvrtila OŠ Augusta Cesarca, Krapina 1.

Po etnici – grupa B – Goran Dolov ak, prof.


1. Sven Ah in OŠ Strmec, Strmec 3.

2. Filip Ah in OŠ Strmec, Strmec 1.

3. Tea Drenški PŠ Druškovec 4.

4. Tin Drenški PŠ Druškovec 4.

5. Antonio Horvat PŠ Druškovec 4.

Ra unalo plus – Miljenko Ili


1. Mea Konji OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4.

2. Lana Leljak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4.

3. Mateja Klasi OŠ Augusta Cesarca, Krapina 4.

4. Borna Cesarec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2.

5. Lucija Šalkovi OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2.

6. Katarina Mutak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2.

7. Noa Konji OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2.

8. Jakov Turner OŠ Augusta Cesarca, Krapina 2.

9. Ivor Mišak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3.

10. Karla Topolovec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3.

11. Jakov Jurinjak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3.

12. Lovro Dolov ak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3.

13. Borna Gorup OŠ Janka Leskovara, Pregrada 3.

14. Luka Hršak OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 4.


26

WEB napredni grupa A – Antun Razum


1. Juraj Barilar OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

2. Dino Benc OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

3. Dominik Brodar OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

4. David Jarnjak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

5. Lucija Mrzle ki OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

6. Karlo Mrzle ki OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

7. Dominik Malari OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

8. Leo Leljak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 8.

9. Dalibor Leljak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 8.

10. Jan Jurinjak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

11. Denis Krznar OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

12. Luka Dunaj OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

13. Domagoj Polanš ak OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

14. Luka Dragani OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

WEB napredni grupa B – Antun Razum / Nikola Dmitrovi


1. Tin Pavi OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

2. Martin Forjan OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

3. Dominik Duš OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

4. Ivona Zebec OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

5. Lucija Benc OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

6. Nikolina Horvat OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

7. Dora Baruši OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

8. Adrijan Mlakar OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

9. Marko Hlebec OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

10. Teodor Markeš OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

11. Valentino Baruši OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

12. Nikola Gregurovi OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

13. Vlatka Baruši OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

14. Lorena Gregurovi OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

15. Karlo Pušelj OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

16. Alan Cerove ki OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

17. Maja Ranogajec OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

18. Petar Forjan OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

19. Dominik Forjan OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

20. Karlo Sinti OŠ F. K. Frankopana, Krk 6.


27

WEB po etni – Stjepan Glavina


1. Valentina Tušek OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 8.

2. Patrik Hršak OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

3. Barbara Prese ki OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

4. David Gorup OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 6.

5. Vanja Cesarec OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 7.

6. Antonio Habjanec OŠ Gornje Jesenje 6.

7. Lovro Sitar OŠ Gornje Jesenje 6.

8. Marko Leljak OŠ Antuna Mihanovi a, Petrovsko 8.

9. Antonija Riga OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

10. Kristina Kolarec OŠ August Cesarca, Krapina 5.

11. Ante Korto Gelava OŠ Antuna Mihanovi a, Petrovsko 8.

12. Nataša Klasi OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

13. Lucija Puljek OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.


15. Sara Pernjek OŠ Augusta Cesarca, Krapina 7.

16. Lucija Novoselec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 5.

17. Lana Novoselec OŠ Augusta Cesarca, Krapina 3.

18. Tina Golub OŠ Ljudevita Gaja, Krapina 8.


28

29

R A D I O N I C E

RADIONICE Zimska škola informatike - Krapina 2012.

31

LOGO po etni

Predava : Ivica Ki i

Polaznici:

1. Karlo Kozjak 2. Monika Kozjak 3. Dario Plahutar 4. Luka Bari5. Martin O ko6. Dino Dolov ak7. Hrvoje Bo kaj8. Ivona Strehovec 9. Petra Dakovi10. Dino Dunaj

11. Katarina Barilar 12. Jasmin Mužar 13. Marul Kelava 14. Krunoslav Draškovi15. Robert Kunštek 16. Valentino Kunštek 17. Neven Firšt 18. Kaja Javori19. Vesna Kunštek 20. Nina Šalkovi

Pohvaljeni u enici: Martina Hegol, Ana Herceg, Stjepan Rusan i Ines Frajtag

Na radionici LOGO po etni pokazane su osnove programiranja u LOGO-u. Kako dio polaznika nije prije upoznat s radom u LOGO-u, radionica je po ela sa samim osnovama, naredbama za crtanje, što se onda proširilo na osnovne procedure s parametrima te naredbu ponavljanja repeat. Radionica nije išla duboko u gradivo, nego se zadržala na maloj koli ini tema, koje su se kroz mnogo zadataka uvježbavale.

Nakon kratkih primjera, polaznici su dobivali zadatke koje su rješavali samostalno uz povremenu pomo i navo enja voditelja. Za neke važnije zadatke je na kraju i prezentirano rješenje. Polaznike se poticalo da rješavaju zadatke po komponentama, kako bi ih se upoznalo s idejom proceduralnog programiranja. Tako rade i, mogli bi kasnije lakše riješiti složenije zadatke, koriste i ve gotove svoje kôdove.

Primjeri zadataka:

Napišite proceduru kula :n :a :r koja crta :n-terokut stranice :a, kojemu su na mjestu vrhova stavljene kružnice radijusa :r. Unutrašnji krug mora ostati neispunjen.

Primjer: cs kula 5 200 40

Rješenje:

to kula :n :a :r repeat :n [ fd :a - 2*:r pu fd :r pd circle :r pu rt 360/:n fd :r pd ] end

Zimska škola informatike - Krapina 2012. RADIONICE

32

Napišite proceduru stepenice :n :a koja crta dio mreže od :n x :n kvadrata koji se nalazi ispod ili na dijagonali. :a ozna ava duljinu stranice kvadrata.

Primjer: cs stepenice 6 40

Rješenje:

to kvadrat :a repeat 4 [fd :a rt 90] end

to red :n :a repeat :n [ kvadrat :a pu rt 90 fd :a lt 90 pd ] end

to stepenice :n :a repeat :n [ red :n - repcount + 1 :a pu fd :a rt 90 bk :a * (:n - repcount) lt 90 pd ] end

Ivica Ki i


33

LOGO za natjecatelje

Predava : Ivica Ki i

Pohvaljeni u enici: Marija Gegi i Marina Sambli

Radionica LOGO natjecateljski bavila se naprednijim natjecateljskim temama. Kako su radionicu polazili i stariji i mla i osnovnoškolci, istovremeno su se obra ivale teme i za prvu i za drugu podskupinu. Ponovljene su i obra ene teme od koordinatnog sustava do fraktala te naprednijih funkcija za liste (templatebased iteration). Radionica se ve inom sastojala samo od rješavanja zadataka, gdje bi se nad primjerom objasnila neka nova tema ili metoda.

Glavna tema radionice je bilo ubrzavanje pisanja rješenja, odnosno, traženje što kra eg i što jednostavnijeg rješenja. Op enito, dok rješavamo zadatke ili programiramo ve e programe, vrlo se estodoga a da pišemo kôd koji sli i nekom to no odre enom obrascu, u kojem se eventualno mijenja vrlo maleni dio. U LOGO-u takvo nešto primje ujemo vrlo esto pri radu s listama. Zato se dio radionice posvetio metodama, to nije funkcijama i naredbama, koje olakšavaju taj posao.

Ovdje emo pokazati neke od tih pomo nih funkcija. Uzmimo kao primjer sljede i zadatak:

Potrebno je napisati funkciju koja prima rekurzivnu listu :L i vra a listu koja sadrži sve brojeve i rije i liste :L i svih njenih podlisti, u poretku u kojem se pojavljuju. Rekurzivnu listu definiramo kao listu rije i, brojeva i drugih rekurzivnih listi. Ista lista može sadržavati razli ite tipove elemenata.

Pr.show func [1 2 [4 [A] 10] 5 [10]] [1 2 4 A 10 5 10]

Rješenje bez korištenja template based iteration-a, uz obi nu for petlju bi izgledalo ovako:

to func :l

localmake "r [] for [i 1 [count :l] 1] [ ifelse listp item :i :l ~ [make "r se :r func item :i :l] ~ [make "r lput item :i :l :r] ] op :r

end

Polaznici:

1. Ana Crnkovi2. Marija Gegi3. Vedran Kurdija 4. Marko Lazari5. Vilim Lendvaj 6. Marina Sambli


34

Ukoliko smo upoznati s naredbom foreach, napisali bismo kra e kao:

to func :l localmake "r [] foreach :l [ ifelse listp ? [make "r se :r func ?] [make "r lput ? :r] ] op :r end

No, sadržaj for petlje možemo zapisati na druga iji na in:

foreach :l [ make "r se :r ifelse listp ? [func ?] [?] ]

Ovako zapisano, vidimo da se cijeli zadatak svodi na pitanje kako e neki element po etne liste doprinijeti kona noj listi. Odnosno, uo avamo specifi ni oblik kôda: stvorimo praznu listu, obilazimo sve lanove, i svaki spajamo sa se u kona nu listu. Sve to možemo kra e napisati koriste i funkciju map.se:

to func :l op map.se [ifelse listp ? [func ?] [?]] :l end

Osim map.se postoje i druge sli ne funkcije: map, crossmap, transfer, filter, reduce, cascade i druge. Naj eš e su primjenjive map, map.se i filter, no i ostale je vrijedno znati.

Naravno, ukoliko ste dobro izvježbani, svejedno vam je koristite li foreach ili naprednije funkcije. No, one zbilja mogu skratiti muke, a osim toga su i logi ki ispravnije. Evo nekih primjera, u kojima emo se ograni iti samo na neke od navedenih funkcija:

Pr. map, radi isto što i map.se, samo što spaja elemente s lput (fput), a ne sa se.

to kvadriraj :l op map [list ? ? * ?] :l end

show kvadriraj [1 2 5 10 7] [[1 1] [2 4] [5 25] [10 100] [7 49]]


35

Pr. filter, vra a listu samo onih elemenata koji su zadovoljili zadani uvjet:

to samorijeci :l op filter [and wordp ? not numberp ?] :l end

show samorijeci [1 A [2 A] B 10 CD A] [A B CD A]

Zad. Za zadane :n i :a nacrtati pravilni :n-terokut duljine stranice :a, zajedno sa svim njegovim dijagonalama.

to dijagonale :n :a localmake "l map [fd :a rt 360/:n pos] iseq 1 :n ignore (crossmap [pu setpos ?1 pd setpos ?2 0] :l :l) end

Zad. Napisati funkciju zbroj :l koja vra a sumu svih brojeva rekurzivne liste :l.

to zbroj :l op apply "sum map [ifelse numberp ? [?] [zbroj ?]] :l end

Zad. Napisati funkciju zamijeni :l :a :b koja zamijeni pozicije :a-tog i :b-tog elementa te vra anovodobivenu listu.

to zamijeni :l :a :b op map [ifelse # = :a [item :b :l] [ifelse # = :b [item :a :l] [?]]] :l end

Zad. Površina, DMIH 2004, II podskupina, 4. zadatak Definirajmo dubinu elementa liste kao broj listi unutar kojih se element nalazi. Npr. u listi [1 2 [4]] dubina brojeva 1 i 2 je 1, dok je dubina broja 4 jednaka 2. Definirajmo površinu liste kao zbroj površina svih njenih elemenata. Površina prazne liste je jednaka 0. Površina rije i je jednaka dubini rije i pomnoženom s njenom duljinom. Površina broja je jednaka njegovoj dubini pomnoženom s brojem znamenaka. Na slici ispod je skiciran jedan primjer:

to povrsina :l [:d 1] op apply "sum map [ifelse listp ? [(povrsina ? :d+1)] [:d * count ?]] :l end

Ivica Ki i


36

BASIC

Predava : Mislav Balunovi

Pohvaljeni u enici: Vedran Muhar i Marina Sambli

Obra ene teme:

INPUT

PRINT

IF

FOR

DIM

Ove je godine na radionici BASIC bilo u enika s razli itom koli inom znanja o programskom jeziku Qbasic – od onih koji se s njim prvi puta susre u do onih koji su ve znali i neke složenije strukture. Zbog toga je rad s njima zahtijevao razli iti pristup.

Prvi dan su polaznici nau ili kako otvoriti program Qbasic na svom ra unalu te su nau ilijednostavnije naredbe – poput CLS, INPUT i PRINT. Nastojao sam objašnjavati na na in da razumiju kako zapravo program radi.

Nakon toga su nau ili rješavati jednostavne zadatke koriste i naredbu IF. Primjer jednog takvog zadatka je sljede i: Korisnik e upisati koliko je bodova imao na odre enom testu, a program mu treba odgovoriti koju je ocjenu dobio.

Rješenje:

CLS

INPUT x

IF x >= 20 THEN PRINT "Odlican."

IF x < 20 AND x >= 17 THEN PRINT "Vrlo dobar".

IF x < 17 AND x >= 13 THEN PRINT "Dobar."

IF x < 13 AND x >= 10 THEN PRINT "Dovoljan."

IF x < 10 THEN PRINT "Nedovoljan."

Polaznici:

1. Vanja Turner 2. Sandra Majsec 3. Helena Polanš ak4. Maja Polanec 5. Vedran Muhar 6. Dora Dolski 7. Marina Sambli


37

Sa skupinom koja je imala malo ve e predznanje i koja je bolje razumjela gradivo, obradio sam i teme koje su uklju ivale rad sa stringovima, strukturu DIM te FOR petlju.

Primjer jednog zadatka koji su uspješno riješili je sljede i: Kada korisnik upiše neku re enicu, program mu treba ispisati koliko rije i ima ta re enica.

Rješenje:

CLS

INPUT r$

rijec = 0

FOR i = 1 to LEN(x$)

IF MID$(r$, i, 1) = " "

rijec = rijec + 1

PRINT rijec + 1

Bilo mi je drago vidjeti da se naprednija skupina iznimno dobro nosila sa takvim naprednijim stvarima koje sam im objašnjavao. Zadao sam im nekoliko jednostavnijih zadataka s Hrvatskog otvorenog natjecanja iz informatike – HONI koje su uspješno riješili.

Druga skupina je tako er dobro prihvatila svoje gradivo i uspješno je rješavala sve zadatke koje sam im zadavao.

Na posljednjem satu radionice rješavali smo razne zadatke te me na kraju zanimalo imaju li kakvih pitanja za mene. Uputio sam ih na rješavanje jednostavnijih zadataka sa HSIN-ovih natjecanja.

Mislav Balunovi


38

C / C++

Predava i: Matija Miliši i Ivan Katani

Pohvaljeni u enik: Dominik ubeli

Radionica C/C++ održavala se 2 sata dnevno. Polaznici su bili u enici srednjih i osnovnih škola. Svi su bili upoznati s programiranjem u nekom programskom jeziku (Basic, Pascal), ali ve inom su bili po etnici s vrlo malo iskustva.

Svrha radionice bila je upoznati polaznike s programskim jezikom C/C++, pokazati im sintaksu C++ kôda te ih podu iti rješavanju nekih jednostavnih zadataka. Naglasak je stavljen na rješavanje što više zadataka kako bi se što prije usvojile osnove koje su preduvjet za daljnji napredak. Uz to, pojedinim primjerima smo ih pokušali uvesti u rješavanje problemskih zadataka.

Obra ene su sljede e teme:

osnovne zna ajke C++ kôda organiziranje kôda u funkcije

int main( void ) {} kao glavna funkcija rad s bibliotekama: cstdio, iostream, cmath, …

tipovi podataka i njihova veli ina cjelobrojni tipovi: short, int, long long decimalni tipovi: float, double, long double logi ki tip: bool znakovni tip: char

unos i ispis podataka naredbe za unos: cin, scanf naredbe za ispis: cout, printf formati za tipove podataka: %d, %f, %c, …

osnovni operatori aritmeti ki: a=b, a+b, a-b, a*b, a/b, a%b, ++a, --a relacijski: a==b, a!=b, a>b, a>=b, a<b, a<=b logi ki: !a, a&&b, a||b

naredbe grananja: if, else if, else, switch

Polaznici:

1. Ana Crnkovi2. Dominik ubeli3. Marko Lazari4. Vilim Lendvaj 5. Stjepan Požgaj 6. Karlo Sinti7. Davor Šafranko 8. Karlo Plahutar


39

petlje: for, while, do while

rad s nizovima i matricama

rad s pointerima deklariranje: int *p, char *p, … primjena i osnovne operacije s pointerima

izrada vlastitih funkcija i procedura

izrada vlastitih struktura podataka tipovi: struct, class razlike izme u private, public i protected dijelova unutar class

funkcije i strukture iz biblioteka

Nakon svake teme polaznici su rješavali 10 do 15 zadataka u kojima su pokazivali usvojeno znanje. Zadatke su uglavnom uspješno riješili, a po potrebi zatražili su pomo voditelja. Upu eni su da i dalje nastave s programiranjem, da nau eno ne zaborave, ali i da prošire svoje znanje. Kao korisne izvore u tu svrhu dali smo im linkove na HSIN-ove zadatke s natjecanja za koje postoje opisi rješenja i kôdovi iz kojih se može u iti i napredovati, kao i na neke druge evaluatore.

Primjer zadatka s predavanja na temu "izrada vlastitih funkcija i procedura". Napiši funkciju zbrojznamenki(x) koja prima cijeli broj x i vrati njegov zbroj znamenki. Nakon toga napiši program koji u ita broj N i niz od N brojeva te zatim za svaki od njih ispiše njegov zbroj znamenki koriste ifunkciju zbrojznamenki().

Rješenje:

#include <cstdio> using namespace std;

int N; int niz[100];

int zbrojznamenki( int x ) { int zbroj = 0;

while( x ) { zbroj += x%10; x /= 10; }

return zbroj; }

int main( void ) { scanf( "%d", &N ); for( int i = 0; i < N; ++i ) scanf( "%d", &niz[i] );

for( int i = 0; i < N; ++i ) printf( "%d\n", zbrojznamenki( niz[i] ) );

return 0; }

Matija Miliši


40

JAVA

Predava : Ivan Katani

Polaznici:

1. Jurica Zajec 2. Tušek Mario 3. Jure ular4. Davor Šafranko 5. Karlo Plahutar 6. Dario Sindi i7. Marko Lazari

8. Nikola Pintari9. Marin Drabi10. Karlo Kova i11. Davorka Frgec-Vran i12. Dominik ubeli13. Valentina Poto ki

Pohvaljeni u enici: Davor Šafranko i Dominik ubeli

Java je objektno-orijentirani programski jezik razvijen 1990-ih. Sintaksa jezika bazirana je na C-u i C++-u, pa prethodno poznavanje navedenih jezika uvelike olakšava u enje Jave ija je bitna karakteristika neovisnost o platformi (operativnom sustavu). Naime, izvorni kôd napisan u Javi se prevodi u bytecode koji zahtjeva posebno okruženje da bi se mogao izvršavati – Java Virtual Machine (JVM). Radi se o okruženju koje podržava sve trenutno najkorištenije operativne sustave, a kôd napisan i preveden na jednoj platformi može se izvršavati na svim platformama koje imaju JVM bez potrebe za ponovnim kompajliranjem.

Na prvom danu radionice instalirali smo Java Develompent Kit (JDK) programe i alate potrebne za prevo enje i izvršavanje Java kôdova te razvojno okruženje po želji (npr. Jcreator ili Eclipse).

Objektno-orijentirano programiranje je danas najutjecajnija programska paradigma u komercijalnom razvoju softvera, kako takvo programiranje podržava i Java, na radionici su obra eniosnovni principi OOP-a:

Klasa – osnovna organizacijska jedinica programa, predstavlja strukturu koja sadrži opis ne ega.Klasom se tako može definirati novi, korisni ki tip podatka za koji se mogu kreirati instance koje nazivamo objektima.

Naslje ivanje – kreiranje klase (podklasa) koja sadrži (naslje uje) sva svojstva ve postoje e klase (nadklasa). U podklasu se opet mogu dodati varijable i metode specifi ne za nju te ona može biti nadklasa novim klasama.

Enkapsulacija – koncept po kojem je informacija u klasi zašti ena od direktnog pristupa, jedini na in da se ona promjeni je kroz metode. U Javi se pristup informacijama kontrolira klju nim rije ima public, private i protected.

Polimorfizam – omogu ava da se objekti koji dijele zajedni ku nadklasu u hijerarhiji klasa ponašaju kao da su objekti te nadklase, tj. sve podklase e imati odre enu metodu karakteristi nu za nadklasu, ali e ju svaka definirati na svoj na in.

Kroz sljede i jednostavan primjer, kojeg su i svi polaznici pisali, pojasnit emo navedene principe OOP-a:

public static abstract class GeometrijskiLik { abstract double opseg(); abstract double povrsina(); }


41

public static class Trokut extends GeometrijskiLik { double a, b, c;

double opseg() { return a + b + c; } double povrsina() { double s = (a + b + c)/2.0; return Math.sqrt( s*(s-a)*(s-b)*(s-c) ); }

public static class Krug extends GeometrijskiLik { double r;

double opseg() { return 2*r*Math.PI; } double povrsina() { return r*r*Math.PI; } }

public static class Pravokutnik extends GeometrijskiLik { double a, b;

double opseg() { return 2*(a + b); } double povrsina() { return a*b; } }

Kreirali smo apstraktnu klasu GeometrijskiLik, koja nije do kraja definirana ve predstavlja predložak podklasama. Svaka klasa koja ju naslijedi mora imati definirane metode opseg() i povrsina(). Pa tako imamo tri podklase: Trokut, Krug i Pravokutnik te smo ih za svaku od njih napisali.

Navedene metode primjer su polimorfizma jer u nadklasi nisu imale konkretnu implementaciju dok ju svaka od podklasa ima.

Sve varijable i metode u klasama su ozna ene s public što zna i da im se može direktno pristupati, npr. objektu K klase Krug bi pristupali s K.r, K.opseg() ili K.povrsina(), polumjer kruga tako možemo direktno mijenjati.


42

Ponekad želimo samo iskoristiti neku klasu kao gotov kôd ili ju dati nekome na korištenje pa ne bismo htjeli da svi dijelovi klase budu javno dostupni nego samo odre ene metode koje e se koristiti, za postavljanje i dobivanje vrijednosti zašti enih varijabli klase koristimo funkcije get(daj) te set(postavi).

Klasu Krug bismo tada ovako napisali:

public static class Krug extends GeometrijskiLik { private: double r;

public: void setr( double r ) { this.r = r; } double getr() { return this.r; } double opseg() { return 2*r*Math.PI; } double povrsina() { return r*r*Math.PI; } }

Polaznici su na radionici uz OOP, nau ili osnove programiranja u Javi, te im je to dobar temelj za daljnje usavršavanje jezika, na kraju i kreiranje vlastitih aplikacija.

Ivan Katani

Shematski prikaz izvršavanja Java aplikacija


43

PYTHON

Predava : Nikola Dmitrovi , prof. mentor

Pohvaljeni u enik: Dario Sindi i

Ove godine se radionica iz programskog jezika Python održala u nešto skra enom obliku. Specifi nost ove radionice je bila u tome da su se s Pythonom mogli upoznati i nastavnici informatike osnovnih i srednjih škola krapinskog kraja.

Pored njih, radionici su prisustvovali i u enici s iskustvom programiranja u Pascalu i C++-u i bez prethodnih dodira s Pythonom. Poznavanje tih jezika im je omogu ilo da bez ve ih problema, po evši od osnova te preko složenijih elemenata do u u mogu nost rješavati natjecateljske zadatke u Pythonu. Na taj na in su polaznici, izme u ostalog, primjenjivali Python kao jezik koji može zamijeniti Basic i Pascal u u enju osnova programiranja te kao jedan od jezika na natjecanjima.

Teme koje su se pou avale na radionici su pratile skriptu „Programski jezik Python“ u izdanju HSIN-a te su bile:

Uvodna prezentacija, osnovne karakteristike jezika, njegova prošlost i budu nost, instalacija podrške za pisanje programa u Pythonu;

Python-kao interpreter i programibilni kalkulator;

Pojam varijable, standardni tipovi podataka, aritmeti ki i logi ki operatori;

If, for, while, break, continue u Pythonu;

Pojam stringa u Pythonu;

Složeni tipovi podataka: lista (lists), N-torka (tuple), rje nik (dictionary);

Karakteristi ne funkcije na listama, N-torkama i stringovima

Rješavanje aktualnih natjecateljskih zadataka za osnovne škole.

Na kraju, ova skra ena radionica je omogu ila polaznicima stjecanje šire slike o Pythonu i dala dodatnu motivaciju za samostalno prou avanje ovog jezika.

Primjeri zadataka:

[Galeoni, HONI 2012., 1. kolo] Na svoj jedanaesti ro endan, Harry Potter je saznao da nije obi an dje ak ve da je pred njim uspješna arobnja ka karijera. U po etku mu nije bilo lako jer nije znao ni neke najobi nije stvari iz arobnja kog

svijeta, kao npr., kako izgleda i koja je vrijednost novca kojim se pla a u tom svijetu. Zato mu je Rubeus Hagrid objasnio kako stoje stvari u arobnja koj ekonomiji. On je rekao: „U arobnja kom svijetu sve se

Polaznici:

1. Ivan Miljan 2. Marko Lazari3. Marina Sambli4. Karlo Sinti5. Marin Drabi6. Dario Sindi i7. Lovro Sindi i8. Dominik ubeli


44

pla a u kovanicama. Postoje tri vrste kovanica, zlatni galeoni, srebrni srpovi i bron ani knutovi i me unjima vrijedi sljede i odnos: jedan galeon vrijedi sedamnaest srpova, a jedan srp dvadeset devet knutova“. Napiši program koji za zadanu koli inu galeona, srpova i knutova koju Harry ima na bankovnom ra unuispisuje kolika je ukupna koli ina tog novca izražena u knutovima.

Rješenje:

G=input()S=input()K=input()print G*17*29+S*29+K

[Najboljih 5, HONI 2012., 2. kolo] U propozicijama ovog natjecanja piše: “Za svako kolo natjecanja bit e pripremljeno 8 zadataka. Svaki natjecatelj može rješavati bilo koji zadatak po svom izboru, ali ukupni broj osvojenih bodova bit e jednak zbroju bodova 5 zadataka koji tom natjecatelju ukupno donose najviše bodova.” Kako su organizatori bili zauzeti smišljanjem zadataka za ovo kolo, jednostavno su zaboravili riješiti problem odre ivanja ukupnog broja bodova za svakog natjecatelja. U ini to ti umjesto njih! Hvala! Napiši program koji za zadan broj bodova koji je natjecatelj dobio na svakom zadatku ispisuje ukupan broj bodova tog natjecatelja na ovom kolu te redom oznake onih 5 zadataka koji su u zbroju dali taj ukupan broj bodova. Natjecatelj nikad ne ena neka dva zadatka dobiti isti broj bodova.

Rješenje:

bodovi=[]ukupno=0

for i in range (0,8): br=input() bodovi.append(br) ukupno+=br

min=ukupno

for i in range (0,6): for j in range (i+1, 7): for k in range (j+1, 8): if bodovi[i]+bodovi[j]+bodovi[k] < min: min=bodovi[i]+bodovi[j]+bodovi[k] prvi=i drugi=j treci=k

print (ukupno-min)


45

for i in range (0,8): if (i!=prvi) and (i!=drugi) and (i!=treci): print i+1

Python je besplatan programski jezik, s Open Sourcelicencom, podržan na razli itim operacijskim sustavima. Prije svega, Python je interpreter, odlikuje ga jednostavna sintaksa te podržava razli ite stilove programiranja, od strukturnog do objektno-orijentiranog. Prednost Pythonu daje "otvorena" licenca, te besplatno korištenje i preuzimanje programskog paketa i dodatnih modula kao i mogu nost rada na razli itim platformama (Linux, Windows, Unix,...). Izvorni tvorac Pythona je Guido van Rossum, koji je 1991. godine osmislio osnovne principe. Danas Python razvija i održava organizacija "Python Software Foundation".

Radno okruženje Pythona:

IDLE (Integrated DeveLopment Environment) je radno okruženje koje omogu ava jednostavno pisanje kôda u Pythonu. Upisane naredbe se odmah interpretiraju u IDLE okruženju. Ako se program želi prvo napisati a zatim izvršavati, tada treba iz izbornika „File“ izabrati „New window“ te napisani i spremljeni program pokretati pomo u opcije “Run Module“ u izborniku „Run“. IDLE izvršava kôd u Pythonu u odvojenom procesu koji se restarta svakim pokretanjem „Run“ opcije u radnom okruženju.

PYTHON IDLE

Nikola Dmitrovi


46

WEB po etni

Predava : Stjepan Glavina

Polaznici:

1. Valentina Tušek 2. Patrik Hršak 3. Barbara Prese ki4. David Gorup 5. Vanja Cesarec 6. Antonio Habjanec 7. Lovro Sitar 8. Marko Leljak 9. Antonija Riga

10. Kristina Kolarec 11. Ante Korto Gelava 12. Nataša Klasi13. Lucija Puljek 14. Vilim Lendvaj 15. Sara Pernjek 16. Lucija Novoselec 17. Lana Novoselec 18. Tina Golub

Pohvaljeni u enici: Valentina Tušek, Patrik Hršak i Vanja Cesarec

Obra ene teme:

Web browseri

Gmail

Google Calendar

Google Documents

Google Translate

Wolfram Alpha

Dropbox

Radionica Web po etni zamišljena je kao uvod u op enito korištenje WEB-a, surfanje web stranicama te korištenje web servisa. Polaznici su upoznati s najpopularnijim i najkorisnijim alatima dostupnima na internetu. Ti alati su izuzetno prakti ni u svakodnevnom životu te je zato važno njima ovladati.

Prvo smo se upoznali sa web browserima. Pokrenuli smo Mozillu Firefox, Google Chrome, Operu te Internet Explorer te nau ili raditi u njima. Browsere koji nisu bili instalirani smo skinuli te instalirali. Ta etiri programa su najpoznatiji browseri te se nalaze na prakti ki svakom ra unalu.

Ve ina polaznika nije imala Google korisni ki ra un. Stoga smo prošli kroz proces registracije. Korisni ki ra un nam omogu ava korištenje Google usluga, s kojima smo se upoznali malo kasnije. Google je uglavnom poznat kao tražilaca na internetu, no nudi i mnogo više od toga.

Gmail je servis za slanje poruka elektronskom poštom (e-mail). Polaznici su stvorili svoje Gmail ra une te razmijenili svoje email adrese, pomo u kojih su me usobno slali poruke jedni drugima. Pored slanja poruka, Gmail ima i ugra eni chat koji nam omogu ava trenuta nu komunikaciju s prijateljima uživo.

Za upravljanje kalendarima, doga ajima i zada ama postoji servis koji se zove Google Calendar. U njemu možemo stvarati vlastite kalendare te u njih upisivati važne doga aje i podsjetnike. To je vrlo koristan alat za upravljanje raznim obavezama, te je tako npr. prakti no upisivati datume školskih ispita ili doma ih zada a. Osim toga, mogu e je i dijeliti kalendare s drugima. Nau ili smo kako podijeliti svoj vlastiti kalendar s prijateljem te je svatko to i u inio.


47

Google Docs je web servis vrlo sli an Microsoft Office-u. Pomo u njega možemo pisati dokumente, raditi tablice ili prezentacije, no mi smo se fokusirali na pisanje dokumenata. Svaki polaznik ove vještine je napravio svoj dokument te ga podijelio s kolegom. Ukoliko dvoje ljudi otvori isti dokument, oni ga mogu zajedno istovremeno ure ivati tako da svaki vidi oba kursora na ekranu te upravlja svojim. Naravno, mogu e je dijeljenje dokumenata i izme u više od dvoje ljudi.

Postoji još jedan koristan Google servis, a to je Translate. On prevodi tekst, pa ak i cijele web stranice izme u najvažnijih svjetskih jezika, me u kojima je i hrvatski. Tako smo preveli jednu stranicu Wikipedije s kineskog na hrvatski jezik. Potrebno je samo kopirati link web stranice ili pak tekst koji želimo prevesti. Ipak, uvjerili smo se da takvo prevo enje nije savršeno pa može biti udnih, ponekad i smiješnih prijevoda.

Dropbox služi za spremanje datoteka na internetu, kojima onda možemo pristupiti s bilo kojeg ra unala. Može nam služiti i za spremanje važnih datoteka da ih ne izgubimo. Napravili smo korisni kira un na Dropboxu te uploadali nekoliko slika. Zatim smo ih kopirali u Public mapu te prijateljima poslali link na sliku. Datoteke u Public mapi su javne te im može pristupiti bilo tko s linkom. Ovo je ponekad puno prakti nije od dijeljenja datoteka putem emaila.

Kona no, Wolfram Alpha je jedan vrlo zanimljiv alat. To je zapravo vrsta tražilice koja nam ne daje rezultate pretraživanja u obliku linkova na druge stranice, nego odmah daje informacije o traženom pojmu. Napisali smo za po etak nekoliko matemati kih izraza i uvjerili se koliko je takvo pretraživanje mo no.Wolfram Alpha rješava vrlo komplicirane matemati ke jednadžbe bez problema. Možemo zatim upisivati imena poznatih ljudi te saznati osnovne informacije o njima, tražiti udaljenost izme u dva grada na svijetu, provjeriti koliko je sati u nekom gradu, ili vidjeti kakvo je bilo vrijeme u bilo koji sat bilo kojeg dana u bilo kojem gradu, ili provjeriti koliko ima kalorija u sendvi u. Postoji vrlo širok spektar mogu ih pitanja koje možemo postaviti Wolfram Alphi. Zbog silnih mogu nosti postavljanja upita ova tražilica je vrlo zabavna i interesantna.

Stjepan Glavina


48

WEB napredni

Predava i: Antun Razum i Nikola Dmitrovi , prof. mentor

Polaznici:

GRUPA A

1. Juraj Barilar 2. Dino Benc 3. Dominik Brodar 4. David Jarnjak 5. Lucija Mrzle ki6. Karlo Mrzle ki7. Dominik Malari8. Leo Leljak 9. Dalibor Leljak 10. Jan Jurinjak 11. Denis Krznar 12. Luka Dunaj 13. Domagoj Polanš ak14. Luka Dragani

GRUPA B

1. Tin Pavi2. Martin Forjan 3. Dominik Duš 4. Ivona Zebec 5. Lucija Benc 6. Nikolina Horvat 7. Dora Baruši8. Adrijan Mlakar 9. Marko Hlebec 10. Teodor Markeš 11. Valentino Baruši12. Nikola Gregurovi13. Vlatka Baruši14. Lorena Gregurovi15. Karlo Pušelj 16. Alan Cerove ki17. Maja Ranogajec 18. Petar Forjan 19. Dominik Forjan 20. Karlo Sinti

Pohvaljeni u enici: Dino Benc, Jan Jurinjak i Martin Forjan

Zbog velikog broja zainteresiranih polaznika, radionica WEB napredni bila je podijeljena u dvije grupe. Polaznici radionice su bili u enici krapinskih osnovnih škola (od 5. do 8. razreda) kojima je ovo bio prvi susret s tehnikama za izradu web stranica. Prvih nekoliko sati u enici su upoznali osnovne naredbe HTML-a i CSS-a te na ine njihovog pravilnog korištenja. Nakon uvodnog dijela i nau enih teoretskih osnova, narednih pet sati smo s u enicima radili na projektu koji je trebao povezati teoretska i prakti naznanja. Pri tome, razina znanja koju smo dostigli u HTML-u i CSS-u je ostala samo na osnovnim elementima i njihovom prepoznavanju te korištenju i kombiniranju unaprijed napisanih dijelova.


49

Ideja spomenutog projekta je ispis zadanih podataka na to no odre ena mjesta u unaprijed odštampanim obrascima (svjedodžbe, zahvalnice, spomenar iz Krapine). Koriste i HTML izradili smo obrazac u koji su se unosili traženi podaci. Pomo u CSS-a smo u tom dokumentu omogu ili pozicioniranje i ispis podataka na to no odre eno mjesto.

Svi sudionici radionice su pokazali interes za izradu web stranica. Nadam se da su neki od njih zadržali taj interes i u danima nakon završetka radionice. Za iznimno zalaganje na radionici pohvaljeni su Dino Benc i Jan Jurinjak iz grupe A i Martin Forjan iz grupe B.

Opis projekta

U MS Wordu je svaki u enik kreirao dokument koji svojim izgledom podsje a na popularne „Spomenare“ koje u enici ispunjavaju tijekom svog školovanja. Taj dokument je sadržavao pitanja kao što su „Vaše ime i prezime“, „Vaša škola“ te nekoliko pitanja vezanih uz spomenarsku tematiku. Te dokumente smo isprintali nakon kreiranja.

Za svoj „Spomenar“, u enik je trebao napisati odgovaraju i HTML dokument u kome su se nalazili odgovori na postavljena pitanja. Taj dokument nam je trebao da bi, koriste i svojstva CSS-a, mogli odgovore precizno pozicionirati i da prilikom printanja tog HTML-a odgovori do u na za to predvi enomjesto na papiru.

U unaprijed kreirani CSS dokument, u enici su unosili precizne podatke o pozicijama pojedinih odgovora na svojim Spomenarima.

Primjer jednog takvog Spomenara:

HTML dokument <html>

<head>

<title>Spomenar</title>

<link href="spomenar.css" rel="stylesheet" type="text/css">

</head>

<body>

<div class="sveskupa">

<span class="ime">Ime i prezime</span>

<span class="skola">Škola</span>

<span class="razred"> razred</span>

<div class="O1">O1</div>




</body>

</html>

Izvod iz CSS dokumenta

DIV.sveskupa{

position: absolute;

padding: 0px;

margin: 0px;

margin-top: -5mm;

margin-left: -5mm;

}

BODY DIV *{

position: absolute;

margin: 0px;

padding: 0px;

}

.ime{

margin:auto;

top: 36mm;

font-size: 7mm;

text-align: center;

width: 21cm;

}

.O1{

left: auto;

right: auto;

top: 146mm;

font-size: 5mm;

text-align: center;

width: 320mm;

}

Nikola Dmitrovi


50

PHP

Predava : Antun Razum

Pohvaljeni u enici: Mario Vuzem i Toni Potrebi

Radionica PHP održavala se 2 sata dnevno kroz 5 dana. Polaznici radionice bili su u enici srednjih škola i profesori. Preduvjet za poha anje radionice bilo je osnovno predznanje u izradi stati nih web stranica u HTML-u. Osim što je ve radila u HTML-u, ve ina polaznika znala je i C++ ili neki sli ni jezik, što je znatno olakšalo upoznavanje polaznika s PHP-om i njegovom sintaksom. Neki polaznici ve su djelomi no bili upoznati s osnovama PHP-a, što je dodatno ubrzalo rad s njima i omogu ilo nam da još detaljnije obradimo sve planirane teme radionice.

U kratkim crtama cilj radionice bio je objasniti polaznicima osnove programiranja web aplikacija sa serverske strane (server-side programming), upoznati ih s osnovnim i naprednijim funkcijama PHP-a i njegovom sintaksom te ih upoznati s bazama podataka (MySQL) i njihovim korištenjem unutar PHP-a.

Prije po etka samog predavanja o PHP-u, polaznici su bili upoznati s alatima i programima koji su kasnije bili korišteni na radionici. Svi polaznici imali su potrebne alate na svojim ra unalima, tako da su za vrijeme radionice odmah mogli isprobavati ono što smo nau ili. Alati korišteni na radionici su:

XAMPP, skup programa za stvaranje web servera (sadrži Apache web server, PHP, MySQL server, phpMyAdmin su elje, …)

Notepad++, tekst editor koji ima mogu nost bojanja sintakse (syntax highlighting)

phpMyAdmin, su elje (u sklopu XAMPP-a) za manipulaciju MySQL bazama podataka

Polaznici:

1. Željko Barbi2. Krešimir Kralj 3. Karlo O ko4. Katarina Poslek 5. Erika Tušek Vrhovec 6. Mario Vuzem 7. Kristijan Grmovšek 8. Stjepan Novak 9. Toni Potrebi10. Dario Sindi i11. Lovro Sindi i12. Karlo Sinti13. Dominik ubeli14. Karlo Kova i15. Nikola Pintari16. Valentina Poto ki


51

Na radionici su obra ene slijede e teme:

uvod u HTTP protokol i server-side programming – komunikacija klijenta i servera u HTTP protokolu, na in na koji se izvršavaju skripte na serveru

osnove PHP programskog jezika i njegove sintakse – varijable, rad s varijablama (isset, unset),operatori, ispis podataka (echo), stringovi, kontrola toka programa (if, while, for), nizovi, funkcije

HTML forme i korištenje GET i POST metoda – zna enje pojedinih dijelova HTML formi i njihov na in rada, $_GET i $_POST varijable

razdvajanje PHP kôda u više datoteka – uklju ivanje drugih datoteka (include), korištenje htaccessdatoteka za kontrolu pristupa datotekama na serveru

funkcije za rad s datotekama – funkcije za itanje i pisanje datoteka (fopen, feof, fputs, fgets),funkcije za manipulaciju datotekama (unlink, file_exists)

slanje datoteka putem formi (file upload) – $_FILES varijabla, move_uploaded_file funkcija, prilagodba forme za slanje binarnih datoteka (multipart/form-data)

kola i i (cookies) – set_cookie funkcija, $_COOKIES varijabla

sesije (sessions) – funkcije za kontrolu sesije (start_session, session_destroy), $_SESSION varijabla

uvod u baze podataka (MySQL) – organizacija baza i tablica, osnovni koncepti vezani uz baze podataka

osnove MySQL jezika i njegove sintakse – pregled podataka (SELECT), korištenje klju ne rije iWHERE i logi ki iskazi, sortiranje podataka, iskazi za manipulacija podatcima (INSERT, UPDATE, DELETE)

korištenje MySQL-a unutar PHP-a – funkcije za uspostavljanje veze s bazom podataka i odabir baze (mysql_connect, mysql_select_db), funkcije za manipulaciju i pregled podataka (mysql_query,mzsql_fetch_assoc)

phpMyAdmin su elje – stvaranje baza podataka, stvaranje tablica, manipulacija tablicama i podacima unutar njih

Za objašnjavanje tema koje smo obra ivali koristio sam plo u s koje bi polaznici prepisivali sve što sam zapisivao. Tada su mi tako er postavljali pitanja ukoliko im je nešto bilo potrebno dodatno pojasniti. Nakon što sam temu objasnio u teoriji, sjeo sam za svoje ra unalo i napisao primjer kôda koji bi radio to što smo obradili. Zatim bi polaznici prepisali taj kôd na svoja ra unala i testirali ga na svojem lokalnom serveru kako bi vidjeli rezultate i uo ili mogu e pogreške. Tijekom radionice polaznicima sam dao par korisnih linkova na kojima se nalaze priru nici i reference za PHP pomo u kojih mogu ponoviti i po potrebi nadopuniti znanje ste eno na ovoj radionici.

Na posljednjoj radionici napravili smo web aplikaciju koja koristi bazu podataka s korisnicima (korisni ko ime, zaporka, ime, prezime) te odgovaraju e su elje za registraciju i prijavu korisnika. U toj aplikaciji sadržana je ve ina tema koje smo obradili na radionici, tako su polaznici pomo u nje ujedno ponovili i nau ili prakti no primijeniti sve što su nau ili na ovoj radionici.

Primjer skripte za prijavu (login):

<?php if(isset($_POST["prijava"]) && !isset($_SESSION["id"])) { ?> <div class = "greska">Pogrešno upisano ime ili lozinka.</div> <?php } if(!isset($_SESSION["id"])) { ?> <form method = "post" action = ""><table class = "profil"> <tr><td>Ime</td><td> <input type = "text" name = "krime" tabindex = "1" /></td></tr> <tr><td>Lozinka</td><td> <input type = "password" name = "lozinka" tabindex = "2" /></td></tr> <tr><td> </td><td> <input type = "submit" name = "prijava" value = "Prijava" tabindex = "3" /> </td></tr> </table></form> <?php } ?>


52

Primjer skripte za registraciju:

<?php if(isset($_POST["registracija"])) { $gr = array(); if(!strlen($_POST["krime"])) $gr[] = "Morate upisati korisni ko ime!"; if(count(query("select id from korisnici where krime = \"" . $_POST["krime"] . "\""))) $gr[] = "Ve postoji korisnik s istim korisni kim imenom!"; if(!strlen($_POST["lozinka"])) $gr[] = "Lozinka je obavezna!"; if($_POST["lozinka"] != $_POST["ponovi"]) $gr[] = "Lozinka se ne poklapa s ponovljenom lozinkom!"; if(!strlen($_POST["ime"])) $gr[] = "Morate upisati ime!"; if(!strlen($_POST["prezime"])) $gr[] = "Morate upisati prezime!"; if(count($gr)) { echo "<div class = \"greska\">"; foreach($gr as $v) echo $v . "<br/>"; echo "</div>"; } else { query("insert into korisnici(krime, lozinka, ime, prezime, vrijeme) values(\"" . $_POST["krime"] . "\", x'" . sha1($_POST["lozinka"]) . "', \"" . $_POST["ime"] . "\", \"" . $_POST["prezime"] . "\", unix_timestamp(now()))"); $_POST = array(); echo "<div class = \"uspjeh\">Registracija uspješna.</div>"; } } ?><form action = "" method = "post"><table class = "profil"> <tr><td>Korisni ko ime</td><td> <input type = "text" name = "krime" value = "<?php if(isset($_POST["krime"])) echo $_POST["krime"]; ?>" tabindex = "1" /></td></tr> <tr><td>Lozinka</td><td><input type = "password" name = "lozinka" value = "<?php if(isset($_POST["lozinka"])) echo $_POST["lozinka"]; ?>" tabindex = "2" /></td></tr> <tr><td>Ponovi lozinku</td><td> <input type = "password" name = "ponovi" value = "<?php if(isset($_POST["ponovi"])) echo $_POST["ponovi"]; ?>" tabindex = "3" /></td></tr> <tr><td>Ime</td><td><input type = "text" name = "ime" value = "<?php if(isset($_POST["ime"])) echo $_POST["ime"]; ?>" tabindex = "4" /></td></tr> <tr><td>Prezime</td><td><input type = "text" name = "prezime" value = "<?php if(isset($_POST["prezime"])) echo $_POST["prezime"]; ?>" tabindex = "5" /></td></tr> <tr><td> </td><td> <input type = "submit" name = "registracija" value = "Registracija" tabindex = "6" /> </td></tr> </table></form>

Mislim da su polaznici ve inom shvatili i usvojili gradivo predavano na ovoj radionici. Nadam se da je ova radionica ispunila njihova o ekivanja i da e im ovdje ste eno znanje koristiti u budu nosti.

Antun Razum


53

FLASH

Predava : Marko Mikša, dipl. inf.

Pohvaljeni u enik: Vilim Lendvaj

Cilj rada u radionici:

Upoznati i koristiti alat Adobe Flash, nacrtati razne likove i napraviti animacije

Obra ene teme:

Uvod u aplikaciju Adobe Flash CS4, objašnjenje osnovnih pojmova, vektorska grafika, upoznavanje su elja

Slojevi (layers), predefinirane animacije (Motion Preset), usporavanje i ubrzanje lika (Ease)primjer lopte koja se odbija od poda

Pretvaranje bitmapa u vektor, korištenje slike sa weba na animaciji

Motion tween, Classic tween, Shape tween

Alat Bone (vježba: animacija zmije)

Animacija ovjeka koji hoda pomo u Swifty fonta, nestajanje i pojavljivanje objekta

Izrada zahtjevnijih animacija

Flash je alat za izradu vektorske grafike, animacija, prezentacija, kompleksnih aplikacija i brojnih drugih sadržaja koji omogu uju multimedijalnu interakciju s korisnikom. U ovoj radionici neki polaznici nisu nikad radili u ovom alatu, a neki jesu pa smo krenuli ispo etka. Svi su usvojili alat Adobe Flash tako da mogu napraviti prili no složene animacije brzo i na jednostavan na in, što smo uvježbali na mnogim primjerima.

Polaznici:

1. Miljenko Hmelina 2. Krešimir Dunaj 3. Krunoslav Kranj ec4. urek Valentina 5. Vilim Lendvaj 6. Marina Sambli7. Antonija Riga8. Tomislav Dlesk 9. Tina Golub


54

Vektorska grafika zna i da su predmeti na slici matemati ki definirani, i koliko god mi sliku pove avali, slika se ne e zamutiti. Vektorska grafika omogu ava izradu oštrih slika koje zauzimaju malo memorije.

Flash player je besplatan program malih dimenzija koji služi za prikazivanje gotovih Flash aplikacija i bez njega web stranice se nekad ne prikazuju u potpunosti, ako na njima postoji dio koji je izra en u Flash-u. Na taj na in se omogu ava povezivanje svih medija (videa, zvuka, vektorskih i rasterskih slika, teksta) u vrlo strukturiranu cjelinu, stoga nam je u razvoju Flash animacija jedino ograni enje mašta.

Animacija je slaganje okvira koji sadrže slike u niz koji se izmjenjuje u jedinici vremena. Slike unutar okvira mogu sadržavati sve: od to aka, crta, teksta, sli ica pa sve do velikih slika. Brzo izmjenjivanje okvira nam daje dojam kretanja.

Kako je animacija ovisna o vremenu, odnosno promjenama položaja i oblika u jedinici vremena, tu je i Vremenski slijed (Timeline), u kojem se definiraju pojedine akcije koje se u odre enom trenutku doga aju u odre enom sloju (layer). Slojevi (layers) su virtualne plohe koje nam omogu avaju da više objekata nezavisno pomi emo po Pozornici. Slojevi su poredani jedan iznad drugog stoga e objekti iz viših slojeva, odnosno slojeva bližih promatra u, natkriti objekte iz nižih slojeva, naravno, samo ako se na u na istom mjestu. Okviri (frames) su slike koje izmjenama u Vremenskom slijedu i tvore animaciju. Prilikom izrade Flash animacija okviri nam omogu uju da nacrtamo, uredimo i vidimo što se zbiva na Pozornici u odre enom djeli u sekunde.

Tijekom izrade animacije, Flash datoteke se spremaju kao FLA (FLash Authoring) datoteka. FLA datoteke su radne ina ice koje se mogu mijenjati, nadogra ivati, ali se ne mogu prikazivati na web stranicama. Kada smo zadovoljni Flash uratkom, eksportiramo ga u SWF oblik (Small Web Format) – format koji se na webu može promatrati uz pomoFlash playera. Crti u SWF oblik spremamo funkcijom File > Publish (Shift +F12) ili File > Export. Postoji još mogu nost spremanja i u drugim oblicima: JPG, GIF, SWT, Quick Time Movie, Real Player Movie. Dakako, pri spremanju u druge oblike mogu se izgubiti neka važna svojstva Flasha, npr. JPG sli ica nikako ne može biti animirana…

Zašto koristiti Flash?

Jedna od velikih prednosti Flasha je u tome što njegova uloga u web sjedištu može varirati od svega jednog gumba ili jednostavne animacije koji oboga uju stati nu HTML stranicu, pa sve do naprednih Flash aplikacija koje objedinjuju sve na Internetu dostupne medije: tekst, zvuk, video. Flash i HTML se jako dobro nadopunjavaju pa takve animacije možemo potpuno analogno kao i stati nu sli icu ili animirani GIF uklopiti u našu HTML stranicu. Flash stranicu možemo koristiti u kombinaciji s HTML stranicama unutar jednog skupa okvira (frameseta). To je dovoljno samo za po etak, jer Flash omogu ava izradu i znatno naprednijih web aplikacija uz pomo skripta, formulara (form), interakcijama s bazama podataka, upravljanje zvukom, videom, izradu padaju ih menija... Velika prednost je i kod zaštita podataka. Svi podaci spremljeni u SWF formatu su jako dobro zašti eni od potencijalnih pirata. Stoga, ukoliko želite zaštititi svoj autorski rad, SWF je pravi izbor formata. S obzirom da je zaštita podataka jedan od aduta Flasha, Adobe je priredio Flash Paper – softver koji e vam omogu iti da u nekoliko poteza mišem brojne dokumente (.doc, .ppt, .jpg...) upakirate u Flash format i objavite bez straha da e se pirati okoristiti vašim radom.


55

Zašto ne koristiti Flash?

Poznato je da SEO i web tražilice predstavljaju veliki problem webmasterima. Ako želite visoko mjesto na tražilici, nemojte se oslanjati na Flash. Naime, tražilice imaju problema s razumijevanjem podataka spremljenih u Flash datotekama. Stoga e stranice napravljene u starom dobrom HTML-u imati bitno bolji tretman no Flash stranice. Tako er, u slu aju ako vam je potrebno brzo objaviti jednostavnu informaciju koja se sastoji od teksta i nekoliko sli ica, nije potrebno koristiti Flash jer se bespotrebno stvari kompliciraju. U itavanje Flash stranice zahtijevaju nerijetko ve u koli inu memorijskog prostora no klasi ne HTML stranice. Samim time za njihovo u itavanje je potrebno znatno više vremena. Kakvo astati nog teksta u Flashu se prikazuje u JPG kvaliteti, samim time je mutniji nego na klasi noj HTML stranici. Zatim, ako želite da vaši posjetitelji lako koriste i mijenjaju materijale, npr. ako želite studentima dopustiti da si kopiraju tekst, u HTML-u je to trenutak posla, a u Flashu je nemogu e.

Iako se broj korisnika weba koji nemaju Flash player instaliran ubrzano smanjuje, još uvijek je daleko od ništice. Zato moramo ra unati na mogu nost da neki naši posjetitelji ne e vidjeti Flash datoteke, pogotovo na nekim mobilnim ure ajima. Uz to, bitno je spomenuti da prikazivanje složenijih Flash animacija i videa zahtijeva kvalitetno ra unalo koje e te podatke mo i dovoljno brzo obraditi i pokazati. Stoga je est slu aj da se Flash datoteke ne mogu prikazati kvalitetno na starijim ra unalima.

Su elje

Kao i na pravom filmu, u Flash animaciji sve se zbiva na Pozornici. To je podru je koje egledatelji vašeg Flash filma vidjeti, ukoliko su slike, tekst ili video materijali na Pozornici oni su vidljivi, a ukoliko nisu nevidljivi su.

Siva površina oko Pozornice je radna površina. Sve što smjestite na radnu površinu, ne e biti vidljivo gledateljima. Po tome radnu površinu možemo usporediti s garderobom u filmskom studiju, svi kostimi su potpuno nevidljivi dok ih glumci ne obuku i predstave na sceni.

Paneli su prozori na koje je su smještene grupe alata za izradu i izmjenu Flash aplikacija. Paneli mogu pružati i podatke o objektu koji obra ujemo. Controller (Window – Toolbars) ima ulogu sli nu kao i daljinski upravlja i videoure aja – da pokrene, zaustavi i premota animaciju.

Traka za ure ivanje (Edit bar) je smještena netom iznad vremenskog niza i u mnogo emu je proširenje vremenskog niza. Kazuje nam gdje smo, te nam omogu ava da odemo u drugu scenu, odnosno druge simbole. Gumb Timeline nam omogu ava skupljanje i širenje vremenskog niza, baš kao i mali trokuti i na panelima.

Pretvaranje vektora u raster

Uvezite grafiku na Pozornicu

Ozna ite je alatom Izbor (Selection)

U glavnom izborniku odaberite Modify > Bitmap > Trace Bitmap

Odredite osobine, klik na OK Tako pretvorenu grafiku mogu e je pove ati bez smanjenje kvalitete.


56

Usporavanje i ubrzavanje animacije (Ease)

Smiri (Ease) je opcija koja nam omogu ava usporavanje (Ease>0) ili ubrzavanje (Ease<0) objekta tijekom kretanja. Vrijednost se kre e u rasponu od -100 do 100. Ukoliko je Smiri vrijednost pozitivna, objekt e se usporavati, ukoliko je negativna objekt e se ubrzavati.

Na radionici smo napravili mnoštvo primjera, neki od najzanimljivijih su: Primjer 1: Helipkoter koji leti (koriste i Motion tween) - Umetnite helikopter, lijevo izvan Pozornice, pretvorite ga u simbol - Desni klik na prvi Frame i Create Motion Tween (po potrebi se rastegne i dulje od predloženog – što je

Frameova više animacija je brža) - Klik na zadnju to ku (Frame), premjestite helikopter desno izvan Pozornice - Dodavanje to ke za izmjenu putanje: desni klik na 20. Frame, Insert – Keyframe – Position; sa Selection

Tool namjestite putanju po želji - Koristiti Ease za usporavanje/ubrzavanje helikoptera Primjer 2: Lopta koja se odbija od poda (koriste i Ease)Primjer 3: Koriste i Shape twin i Classic twin napravili smo animaciju olovke koja piše prvo ravnu crtu, a zatim i napiše jedno slovo.

Primjer 4: Bacanje kamena - uklju ivanje rotacije dok se lik kre e (CW – u smjeru kazaljke na satu; CCW – suprotno od kazaljke na satu) Primjer 5: Auto koji ide po cesti u brijeg i nizbrdo – opcija Orient to path

Primjer 6: Swifty font, ovjek koji hoda

Primjer 7: Nestajanje i ponovo postupno pojavljivanje objekta Primjer 8: Bacanje kamena Primjer 8: Dva bolida koji se utrkuju po stazi

Marko Mikša


57

Po etnici

Predava i: Krunoslav Kranj ec, dipl. inf. i Goran Dolov ak, ing.

Polaznici:

GRUPA A

1. Lovro ižmek 2. Luka Mijatovi3. David Balon 4. Nela Horvat 5. Josip Peer 6. Noa Sirovec 7. Luka Bljaji8. Lara Petri9. Lucija Kolarec 10. Jan Uroi Varga 11. Sara Gregurovi12. Martin Benc

13. Kristijan Kunštek 14. Patrik Jarnjak 15. Luka Alagi16. Dora Cvrtila

GRUPA B

1. Sven Ah in2. Filip Ah in3. Tea Drenški 4. Tin Drenški 5. Antonio Horvat

Pohvaljeni u enici: Lovro ižmek, Luka Mijatovi , Sara Gregurovi ,Filip Ah in i Tea Drenški

Radionica se održavala u prijepodnevnom terminu. Poha ali su je u enici nižih razreda osnovnih škola. Zbog velikog broja polaznika, radionica je podijeljena u dvije grupe s istim nastavnim programom.

Cilj radionice bio je da u enici steknu osnovno znanje rada na ra unalu, te da se upoznaju sa osnovama programiranja (LOGO).

Teme radionice:

I. WINDOWS 1. Osobno ra unalo - dijelovi ra unala - uklju ivanje i isklju ivanje ra unala - mediji za pohranu podataka - uporaba miša i tipkovnice 2. Radna površina (Desktop) - što su ikone i emu služe - promjena pozadine radne površine - promjena postavki uvara zaslona - stvaranje pre ica - rad s prozorima 3. Rad sa mapama i datotekama - nau iti razliku izme u mape i datoteke - stvaranje nove mape - preimenovanje i brisanje mape - kopiranje mapa i datoteka - naredbe kopiraj i izreži


58

4. Crtanje slika (Paint) - otvoriti program Paint - služiti se alatima za crtanje - spremanje crteža na ra unalo - otvaranje postoje eg crteža

II MICROSOFT WORD - rad sa programom MS Word - izgled i elementi prozora - rad s tekstom – unos, oblikovanje, kopiranje, premještanje - spremanje i otvaranje dokumenata - umetanje slika u dokument

III INTERNET - objasniti pojam interneta - pregledavanje web stranica - upotreba tražilice - korištenje elektroni ke pošte - spremanje teksta i slika sa web stranice na ra unalo

Na kraju prvog dijela radionice polaznici su imali projektni zadatak. Naslov zadatka bio je „Zimska škola informatike“. Služe i se internetom, trebali su prona i tekstove i slike vezane za ZSI i grad Krapina, spremiti ih i oblikovati u MS Wordu.

IV LOGO Zadnja nastavna tema odnosila se na u enje programiranja. Ve ina u enika se prvi put susrela sa

MSW Logom. Koristili smo slijede e naredbe: FD broj – naredba za kretanje naprijed BK broj – naredba za kretanje unatrag CS – obriši zaslon LT broj – okretanje ulijevo za odre eni kut RT broj – okretanje udesno za odre enu kut HT – sakrij kornja uST – pokaži kornja uHOME – vra anje na po etni položaj PU – dizanje olovke PD – spuštanje olovke PE – uporaba gumice PPT – vra anje olovke nakon brisanja REPEAT – ponavlja naredbu u zagradi n puta

Zapo eli smo s crtanjem najjednostavnijeg kvadrata, pa završili s trokutom. Završni rad u logu bilo je nacrtati ku u.

Crtanje kvadrata to kvadrat fd 100 lt 90 fd 100 lt 90 fd 100 lt 90 fd 100 end


59

Zatim smo upotrijebili naredbu repeat koja e pojednostavniti gornji dio kôda.

to kvadrat repeat 4 [fd 100 lt 90] end

Trokut

to trokut rt 90 fd 100 lt 120 fd 100 lt 120 fd 100 end

Crtanje ku e

to kuca cs rt 90 repeat 4 [fd 70 rt 90] repeat 3 [fd 70 lt 120] end

Krunoslav Kranj ecGoran Dolov ak


60

Ra unalo plus

Predava : Miljenko Ili , dipl. inf.

Polaznici:

1. Mea Konji2. Lana Leljak 3. Mateja Klasi4. Borna Cesarec 5. Lucija Šalkovi6. Katarina Mutak 7. Noa Konji

8. Jakov Turner 9. Ivor Mišak 10. Karla Topolovec 11. Jakov Jurinjak 12. Lovro Dolov ak13. Borna Gorup 14. Luka Hršak

Pohvaljeni u enici: Lucija Šalkovi , Mea Konji i Noa Konji

Radionica „Ra unalo plus“ bila je namijenjena u enicima nižih razreda koji su ve poha ali jednu od prijašnjih Zimskih škola i u enicima koji imaju temeljna znanja iz informatike. Radionica se održavala od subote do petka u prijepodnevnom terminu, dva sata dnevno.

Teme radionice:

Ponavljanje

Obrada teksta – izrada tablica

Izrada prezentacija

Logo

I. PONOVIMO Na po etku radionice ponovili smo osnovne pojmove iz informatike koje su u enici trebali znati iz

prijašnjih radionica. Tako smo se podsjetili koji su to osnovni dijelovi bez kojih ra unalo ne može raditi, koji ure aji spadaju u ulazne, a koji u izlazne, što se sve nalazi u ku ištu ra unala.

II. OBRADA TEKSTA Nakon ponavljanja pristupili smo u enju novih znanja iz MS Worda, nau ili smo upotrebljavati

tablice. Obradili smo kreiranje tablica, kretanje tablicom, ozna avanje redaka, stupaca i elija, dodavanje i brisanje redaka i stupaca u tablici, spajanje i dijeljenje elija i oblikovanje tablice.


61

U enici su u sljede em zadatku primijenili znanje iz izrade tablica, pretraživanja interneta i osnovnih dijelova ra unala. Njihov zadatak bio je u MS Wordu kreirati dokument u kojem e ukratko objasniti dijelove ra unala. Rješenje jednog od zadatka možemo vidjeti ispod:

Ra unalo

TipkovnicaNamijenjena upisu

podataka u ra unalo

MonitorPrikazuje što ra unalo

radi

Ku išteU njemu se nalaze

dijelovi ra unala

Procesor Mozak ra unala

Printer Ispisuje podatke na papir

III. IZRADA PREZENTACIJA Microsoft PowerPoint je program za izradu prezentacija i sastavni je dio programskog paketa

Microsoft Office. Služi za izradu multimedijalnih prezentacija, omogu uju i dodavanje efekata, slika, zvukova, poveznica. Rabi se kao sredstvo pomo i u predavanjima i predstavljanjima nekih proizvoda i usluga.

Obradili smo kreiranje prezentacija (pokretanje i zatvaranje MS PowerPoint-a, izgled prozora PowerPoint-a, stvaranje prezentacija, spremanje prezentacije); rad sa slajdovima (umetanje novog slajda, promjena redoslijeda slajdova, brisanje slajda); oblikovanje slajdova i prezentacija (korištenje predložaka dizajna, sheme boja i pozadine, grafi ke oznake i numeriranje, animiranje teksta i objekata, okno zadatka „Prilago ena animacija“); izvo enje prezentacija (prikazivanje prezentacije).

U enici su izradili nekoliko kratkih prezentacija, a u završnom zadatku trebali su primijeniti nau eno. Zadatak im je bio samostalna izrada prezentacija na odre enu temu.

IV. LOGO U zadnjem dijelu radionice preostao nam je još programski jezik Logo. Najprije smo ponovili

osnovne naredbe nau ene na prošlim radionicama i nadopunili ih sa novim naredbama.

Uporaba petlje za crtanje niza likova Nacrtajte niz od 3 kvadrata duljine stranice 100.

Prvo smo definirali proceduru kvadrat.


62

Rješenje:TO KVADRAT REPEAT 4 [FD 100 RT 90] END

TO NIZ.KVADRATA REPEAT 3 [KVADRAT RT 90 FD 100 LT 90] END

Nacrtajte niz od 3 kvadrata duljine stranice 100. Izme u svakog kvadrata u nizu je razmak od 30 koraka.

TO NIZ.KVADRATA REPEAT 3 [KVADRAT RT 90 PU FD 180 LT 90 PD] END

Nacrtajte vlak kao na slici.

Rješenje:

TO VAGON REPEAT 4 [FD 50 RT 90] END

TO LOKOMOTIVA REPEAT 2 [FD 100 RT 90 FD 50 RT 90]

RT 90 FD 50 LT 90

REPEAT 2 [FD 50 RT 90 FD 100 RT 90] END

TO VLAK REPEAT 4 [VAGON RT 90 FD 80 LT 90]

LOKOMOTIVA END

Miljenko Ili


63

ALGORITMI po etni

Predava i: Ivan Katani , Ivica Ki i i Gustav Matula

Pohvaljeni u enici: Marija Gegi , Tonko Sabol ec, Marko Jagodi i Nikola Pintari

Na ovoj radionici obra eni su neki jednostavniji algoritmi koji su prikladni po etnicima za rješavanje algoritamskih zadataka:

1. Pretraživanje u širinu poznatije kao BFS (Breadth first search)jedan od osnovnih algoritama u teoriji grafova obilazi graf u širinu i pogodan je za nalaženje najkra e udaljenosti izme u dva vrha ukoliko su svi bridovi jednake težine koristi strukturu podataka red (poznatiji kao queue) koja je tako er objašnjena

2. Pretraživanje u dubinu poznatije kao DFS (Depth first search)tako er jedan od osnovnih algoritama u teoriji grafova obilazi graf u dubinu, pogodan je za nalaženje povezanih komponenti grafa jer je kôd znatno kra i od BFS-a. koristi strukturu podatak stog (poznatiji kao stack)

3. Binarno pretraživanje (Binary search)metoda koja se koristi za pretraživanje monotonog niza (rastu i ili padaju i niz) primjer kôda, nalaženje broja x, u n-elementnom rastu em nizu a[]:

int lo = 0, hi = n-1; while( lo < hi ) { int mid = ( lo+hi )/2; if( a[mid] < x ) lo = mid+1; else hi = mid; }

traženi broj je na poziciji lo

4. Dinami ko programiranje – DP objašnjeni i riješeni su neki jednostavniji, za osnovnu školi sasvim dovoljni, primjeri dinami kog programiranja tako er je objašnjen dodatan na in implementacije takvih rješenja – rekurzija s memoizacijom

Polaznici:

1. Marin Drabi2. Marko Jagodi3. Tonko Sabol ec4. Lovro Sindi i5. Marija Gegi6. Filip Herceg 7. Karlo Kova i8. Vedran Kurdija 9. Nikola Pintari

10. Stjepan Požgaj 11. Borna Runac


64

5. Teorija igara rješavana je sljede a igra:

Mirko i Slavko imaju N keksa. Kada je na potezu, igra uzima 2, 3 ili 5 keksa i pojede ih, igra koji ne može napraviti potez je gubitnik. Mirko je prvi na potezu.

Objašnjeno je kako možemo „izra unati“ koji igra ima pobjedni ku strategiju, tj. može pobijediti bez obzira kako njegov protivnik igrao. kôd koji ispunjava niz win[], win[x] je jednak 1 ako igra na potezu ima pobjedni kustrategiju ako je na stolu x keksa, a 0 u suprotnom

win[0] = 0; for( int i = 1; i <= n; ++i ) if( ( i >= 2 && !win[i-2] ) || ( i >= 3 && !win[i-3] ) || ( i >= 5 && !win[i-5] ) ) win[i] = 1; else win[i] = 0;

kona no rješenje (za n keksa) je win[n]

Uz osnovne algoritme, pri kraju radionice, spomenuli smo i malo kompliciranije algoritme te riješili po jedan zadatak za vježbu. Tako smo obradili:

Monotoni queue i stack su proširenja obi nih struktura queue i stack. Uz operacije push i pop, odnosno operacije dodavanja i izbacivanja, monotoni queue i stack imaju dodatnu operaciju max, koja vra aiznos trenuta no najve eg broja u strukturi. Sve operacije imaju složenost O(1).

Podjela niza na blokove je op enita metoda rješavanja zadataka koji traže efikasno izvršavanje raznih upita nad zadanim nizom. Takvi upiti su, primjerice, suma svih brojeva u zadanom podnizu, promjena odre enog elementa, maksimalni ili minimalni broj u podnizu ili sli no. Zadaci tog tipa uglavnom imaju vrlo velika ograni enja na veli inu niza, kao i na broj upita (obi no se zadaje 100 000 elemanata i isto toliko upita). Time, iako su operacije relativno jednostavnog tipa, potrebno je prona i algoritam koji ih brzo obra uje. Ova metoda uglavnom ne može dati potpun broj bodova, zbog nedovoljne efikasnosti. Unato tome, ona je univerzalna, može se primijeniti na zadatke s raznim tipovima upita, pa može biti korisna u slu aju da natjecatelj ne uspije osmisliti dovoljno efikasno rješenje. Metoda podjele na blokove kaže da se po etni niz podijeli na odre en broj blokova (manjih podnizova) ime se omogu uje da se pri upitu obra uju cijeli blokovi odjednom, a ne svaki elementi zasebno. Svaki blok koji se potpuno nalazi unutar podniza upita može se u jednom koraku pribrojiti rješenju. Dodatno, postojat e najviše dva bloka koja su samo djelomi no unutar podniza upita. Za njih emo ru nopetljom prolaziti po elementima. Potrebno je još, radi efikasnosti, odrediti broj blokova, odnosno veli ine blokova. Jednostavnom analizom se dobiva da je optimalna veli ina bloka približno , pa je tako složenost svakog upita O( ).

Logaritamska struktura je jedna od važnijih i eš e korištenih struktura. Njene mogu nosti su dosta ograni ene, ali unato tome esto se koristi pri rješavanju zadataka. Posebnost te strukture je to što je implementacija krajnje jednostavna (svaka operacija se sastoji od svega par redova kôda, koji se lako zapamte), a samo vrijeme izvršavanja je vrlo kratko. Osnovne operacije strukture su 'izra unaj sumu elemenata zadanog podniza' te 'promijeni vrijednost zadanom elementu'. Za razliku od metode podjele na blokove, logaritamska struktura ima složenost O(log N). Operacije koje ova struktura koristi su vrlo jednostavne, što dodatno skra uje vrijeme izvršavanja upita.

NN


65

Spanning tree (razapinju e stablo) je podgraf zadanog grafa koje sadrži sve vorove po etnog grafa zajedno s odre enim podskupom bridova, takvim da izme u svaka dva vora postoji to no jedan put. Minimum spanning tree (najmanje razapinju e stablo) je takvo stablo s najmanjom mogu om ukupnom težinom bridova. Postoji više algoritama za rješavanje ovog problema. Jedan od njih je Kruskalov algoritam, koji se temelji na disjoint-set data strukturi. Algoritam prvo odvoji sve vorove u zasebne grupe, nakon ega promatra jedan po jedan brid, od najkra eg prema najduljem. Ukoliko krajevi trenuta nog brida nisu u istoj grupi, algoritam ih spaja (ubacuje taj brid u spanning tree), a u suprotnom preska e taj brid. Takav na in biranja garantira da e dobiveno stablo imati najmanju mogu u težinu. Najsporiji dio algoritma je sortiranje bridova po težini. Prolazak kroz bridove je, prema tom sortiranju, zanemariv. Tako da je ukupna složenost algoritma O(E log E), gdje je E broj bridova.

Kao primjer prakti ne primjene navest emo kôd Kruskalovog algoritma za najmanje razapinju establo:

#include <cstdio> #include <algorithm> #define MAX_NODES 100010 #define MAX_EDGES 300010

using namespace std;

struct Edge {int a, b, c;inline friend bool operator<( const Edge &a, const Edge &b ) {

return a.c < b.c;}

};

Edge edge[MAX_EDGES];int parent[MAX_NODES];int rank[MAX_NODES];int n, m;

int find( int x ) {

return parent[x] == x ? x : parent[x] = find( parent[x] );

}

inline bool spojeni( int x, int y ) {

return find( x ) == find( y );}


66

void spoji( int x, int y ) {

x = find( x ); y = find( y );if ( x == y ) return;

if ( rank[x] > rank[y] )

parent[y] = x;else {

parent[x] = y;if ( rank[x] == rank[y] )

++rank[y];}

}

int main(void) {

scanf("%d", &n); scanf("%d", &m);for ( int i = 0; i < m; ++i )

scanf("%d%d%d", &edge[i].a, &edge[i].b, &edge[i].c);

sort( edge, edge + m );

for ( int i = 1; i <= n; ++i )

parent[i] = i;

int result = 0;for ( int i = 0; i < m; ++i ) {

if ( spojeni( edge[i].a, edge[i].b ) ) continue;

result += edge[i].c; spoji( edge[i].a, edge[i].b );

}

printf("%d\n", result);return 0;

}

Shematski prikaz Kruskalovog algoritma

Voditelji radionice


67

ALGORITMI napredni / Olimpijski zadaci

Predava i: Davor Prugove ki, dipl. ing. i Stjepan Glavina

Pohvaljeni u enici: Domagoj evid, Ivan Lazari i Mislav Balunovi

Na radionici algoritmi napredni obra ene su teme s kojima se ve ina natjecatelja nije susrela, kao i neke od poznatih kod kojih je naglasak bio na rješavanju raznih zadataka:

Karatsubin algoritam za množenje polinoma

Union find struktura

DFS stabla

Monotoni red

Tournament stablo

Knuth-Morris-Pratov algoritam za pretraživanje stringova

Karatsubin algoritam nije najbrži algoritam za množenje polinoma, no neusporedivo je jednostavniji za shva anje i za samu implementaciju od bržih. Algoritam radi na principu da oba polinoma podijeli na dva jednaka dijela te množi i zbraja samo polovice na specifi an na in ime se dobiva složenost O( n1.58 ) gdje je n stupanj polinoma. Kako su dekadski brojevi zapravo polinomi evaluirani u to ki x=10, algoritam se može koristiti za brzo množenje velikih brojeva.

Monotoni red je proširenje obi nog reda (queue-a) koja podržava upite koji je trenutno najmanji(ili najve i) broj u redu. Pri stavljanju novog broja x u red, sa kraja niza brišemo sve brojeve koji su ve i od xjer oni nikako ne mogu postati minimalni uzimaju i u obzir da e iza i iz reda prije broja x koji je manji od njih. Tako je red uvijek sortiran a najmanji element se nalazi na njegovom po etku. Pri skidanju broja iz reda moramo paziti je li on ve obrisan prije, ako nije onda se trenutno nalazi na po etku reda(minimalni je) te ga možemo samo skinuti kao kod obi nog reda.

Union-find struktura podataka može na skupu vorova obavljati ove operacije:

stvoriti brid izme u vorova A i B

odgovoriti postoji li put izme u vorova A i B

Obje operacije se obavljaju u amortizirano O(log n) trivijalnoj implementaciji. Uz malu optimizaciju može se posti i i složenost vrlo blizu O(1), no ona nije gotovo nikad vrijedna truda implementiranja.

Polaznici:

1. Mislav Balunovi2. Domagoj evid3. Martin Gluhak 4. Neven Miculini5. Matija Miliši6. Mihael Peklar 7. Antun Razum 8. Tomislav Tunkovi9. Branimir Filipovi10. Ivan Lazari11. Mihael Liskij


68

Kompletna struktura se može napisati u doslovno tri retka: int set[MAX]; int find( int x ) { return set[x]==x ? x : set[x] = find( set[x] ); } void merge( int a, int b ) { set[find(a)] = find(b); }

DFS algoritmom možemo na bilo kojem grafu (usmjerenom ili neusmjerenom) prona i neko razapinjaju e stablo te pri tome razvrstati bridove u tri kategorije. Bridovi tako mogu biti:

tree edge – brid koji je dio razapinjaju eg stabla

back edge – brid koji spaja vor i neki drugi vor u njegovom podstablu

cross edge – brid koji spaja dva vora iz razli itih podstabala

Osim toga, kod DFS obilaska pamtimo vrijeme kada smo posjetili po prvi puta vor (discovery time), te kada smo ga posjetili zadnji put (finish time). U me uvremenu obilazimo ostale vorove u podstablu. Postoji još jedan koristan podatak o voru koji se može izra unati, a to je lowlink.Ukratko, podaci o vorovima koje imamo su:

discovery_time[ ] – vrijeme kad smo prvi puta posjetili vor

finish_time[ ] – vrijeme kad smo posljednji puta posjetili vor

lowlink[ ] = min{ lowlink[X] ako je X dijete od , ina e discovery[X] }, za sve susjede Xvora osim njegovog roditelja

DFS stablo nam omogu ava da obavljamo brzo naizgled teške upite. Riješili smo zadatak “policija” (HIO 2007). U tom zadatku imamo jedan veliki neusmjereni graf od n vorova i m bridova te moramo odgovarati na dvije vrste upita: -- ako blokiramo vor C, može li se do i od vora A do vora B?-- ako blokiramo brid C–D, može li se do i od vora A do vora B?

Tekst zadatka:

Kako bi omogu ila efikasnije hvatanje zlo inaca u bijegu, policija uvodi novi informati ki sustav. Podru je na kojem policija djeluje sastoji se od N gradova i E dvosmjernih cesta koje ih povezuju. Gradovi su ozna eni prirodnim brojevima 1 do N. Naj eš a situacija s kojom se policajci susre u je da bjegunci žele brzo do i iz jednog grada u neki drugi. Inspektori, gledaju i kartu, pokušavaju procijeniti gdje je najbolje napraviti blokadu i uhvatiti bjegunce. Novi informati ki sustav mora mo iodgovoriti na sljede a pitanja: 1. Za zadana dva grada A i B te cestu koja spaja gradove G1 i G2, mogu li bjegunci do i od grada A do grada B ako je cesta blokirana (njome bjegunci ne mogu pro i)?2. Za zadana tri grada A, B i C, mogu li bjegunci do i od grada A do grada B ako je cijeli grad C blokiran (u njega bjegunci ne mogu u i)?Napišite program koji implementira opisani sustav.

ULAZNI PODACI U prvom redu nalaze se dva prirodna broja N i E (2 N 100 000, 1 E 500 000), broj gradova i broj cesta. Svaki od sljede ih E redova sadrži po dva razli ita prirodna broja izme u 1 i N – oznake gradova koje povezuje jedna cesta. Izme u svakog para gradova e postojati najviše jedna cesta. U sljede em redu nalazi se broj Q (1 Q 300 000), broj pitanja na kojem se sustav ispituje. Svaki od sljede ih Q redova sadrži po etiri ili pet prirodnih brojeva. Prvi od tih brojeva ozna ava tip pitanja – broj 1 ili 2. Ako je tip pitanja 1, tada se u istom redu nalaze još etiri prirodna broja A, B, G1 i G2 kako je opisano u tekstu zadatka. Brojevi A i B e biti razli iti. Brojevi G1 i G2 e predstavljati postoje u cestu. Ako je tip pitanja 2, tada se u istom redu nalaze još tri broja A, B i C. Brojevi A, B i C e biti me usobno razli iti. Ulazni podaci e biti takvi da je u po etnoj cestovnoj mreži mogu edo i od svakog grada do svakog drugog.

IZLAZNI PODACI Ispišite odgovore na svih Q pitanja, svaki u jednom redu. Odgovor na pitanje može biti "da" ili "ne".


69

Napomena: ukoliko program odgovori to no na sva pitanja jednog tipa, dobit e 50% bodova. I u tom slu aju potrebno je ispisati odgovore na svih Q pitanja (na sva pitanja drugog tipa možete odgovoriti proizvoljno).

Postupak rješavanja:

Uvedimo sljede e funkcije: desc(A, B) = true ako je vor A potomak vora B, ili ako A==B Nju možemo implementirati u O(1) tako da uspore ujemo discovery i finish vremena vorova A i B.

rel(A,B) = dijete vora A takvo da je predak vora B, ili sam vor B Ako sortiramo djecu svakog vora po discovery vremenu možemo binary search-em izra unati rel(A,B) u O(log n).

Sada na prvu vrstu upita odgovaramo u O(log n). Promatrajmo slu ajeve:ako je desc(A,C) == false && desc(B,C) == false, vor C sigurno ne blokira put A-B jer možemo do iod A do korijena pa od korijena do B ako je desc(A,C) != desc(B,C): pretpostavimo radi jednostavnosti da je desc(B,C) == true; sada ako je lowlink[rel(C,B)] < discover[C], zna i da od vora A možemo isko it izvan podstabla vora C, pa slijedi da se može do i od A do B kao i u prethodnom slu ajuako je rel(C,A) == rel(C,B), može se do i od vora A do rel(C,A) pa onda i do vora B ina e, jedina mogu nost da se može do i od A do B je tako da se isko i izvan podstabla od C i onda usko i natrag do vora B, tj. ako je lowlink[rel(C,A)] < discover[C] && lowlink[rel(C,B)] < discover[C]

Na drugu vrstu upita se može odgovoriti ak u O(1). Pretpostavimo da je dubina vora C manja ili jednaka dubini vora D, ina e ih možemo slobodno zamijeniti.

ako je C–D nije tree edge, tada on ništa niti ne blokira jer se bez njega može do i od bilo kojeg vorado bilo kojeg drugog ako je lowlink[D] < discover[D], zna i da niti tada brid C–D ništa ne blokira jer se uvijek može iz podstabla od D isko iti izvan njega, pa i vratiti natrag ako je desc(A,D) == true && desc(B,D) == true, onda se može do i od A do D pa od D do B ina e nije mogu e do i od vora A do vora B

Evo i potpune implementacije:

#include <algorithm> #include <cstdio> #include <vector>

using namespace std;

int n, m; struct edge { int u, v; edge( int U, int V ) { u = U; v = V; } };bool operator < ( const edge &A, const edge &B ) { return A.u < B.u; }

struct sparse_graph { vector E; vector< vector::iterator > V;

void insert_edge( const edge &e ) { E.push_back( e ); }

void init() { V.resize(n+1);


70

sort( E.begin(), E.end() ); V[0] = E.begin(); for( int i = 1; i <= n; ++i ) for( V[i] = V[i-1]; V[i] != E.end() && V[i]->u < i; ++V[i] ); }

inline vector::iterator begin( int u ) { return V[u]; } inline vector::iterator end( int u ) { return V[u+1]; } } graph;

vector discover, finish, lowlink, depth; int Time = 0;

vector< vector > children;

void dfs( int u, int dad, int d ) { discover[u] = lowlink[u] = Time++; depth[u] = d;

for( vector::iterator it = graph.begin(u); it != graph.end(u); ++it ) { if( it->v == dad ) continue;

if( discover[it->v] == -1 ) { dfs( it->v, u, d+1 ); lowlink[u] v]; children[u].push_back( it->v ); } else { lowlink[u] v]; } }

finish[u] = Time++; }

int is_descendant( int a, int b ) { return discover[b] <= discover[a] && finish[a] <= finish[b]; }

int find_related_child( int me, int descendant ) { int lo = 0, hi = children[me].size() - 1; while( lo != hi ) { int mid = (lo+hi) / 2;

if( discover[descendant] > finish[ children[me][mid] ] ) lo = mid+1; else if( finish[descendant] < discover[ children[me][mid] ] ) hi = mid-1; else lo = hi = mid; } return children[me][lo]; }

int main( void ) { scanf( "%d%d", &n, &m ); for( int i = 0; i < m; ++i ) { int u, v; scanf( "%d%d", &u, &v ); --u; --v; graph.insert_edge( edge( u, v ) ); graph.insert_edge( edge( v, u ) ); } graph.init(); discover = finish = lowlink = depth = vector (n, -1); children.resize( n ); dfs( 0, -1, 0 );

scanf( "%d", &m );


71

for( int i = 0; i < m; ++i ) { int tip, a, b, c, d; scanf( "%d%d%d%d", &tip, &a, &b, &c ); --a; --b; --c; if( tip == 1 ) { scanf( "%d", &d ); --d; if( is_descendant( c, d ) ) swap( c, d );

if( depth[d] != depth[c]+1 ) printf( "da\n" ); else if( lowlink[d] < discover[d] ) printf( "da\n" ); else if( is_descendant( a, d ) == is_descendant( b, d ) ) printf( "da\n" ); else printf( "ne\n" );

} else { if( !is_descendant( a, c ) && !is_descendant( b, c ) ) printf( "da\n" ); else if( is_descendant( a, c ) && is_descendant( b, c ) ) { int e = find_related_child( c, a ); int f = find_related_child( c, b ); if( e == f ) printf( "da\n" ); else if( lowlink[e] < discover[c] && lowlink[f] < discover[c] ) printf( "da\n" ); else printf( "ne\n" ); } else { if( is_descendant( a, c ) ) swap( a, b ); int e = find_related_child( c, b ); if( lowlink[e] < discover[c] ) printf( "da\n" ); else printf( "ne\n" ); } } } return 0; }

Stjepan Glavina


72

CAD-CAM tehnologije

Predava : Mladen Hršak, dipl. ing.

Polaznici:

1. Vlado Novosel 2. Ivan Toverni3. Davor Beden 4. Josip Beloševi5. Franjo Tušek 6. Stjepan Mužar 7. Josip Tušek 8. Drago Milanovi

Sadržaj radionice:1. Izrada 3D modela 2. Izrada tehnološkog procesa glodanja3. Generiranje NC koda4. Simulacija i izrada komada na CNC glodalici Emco MILL155

Radionica "CAD/CAM tehnologije" provedena je u pet radnih dana po pet sati; što ukupno iznosi 25 sati. Polaznici radionice bili su profesori i suradnici u nastavi strojarske struke srednjih škola Krapinsko-zagorske županije. Na radionici je sudjelovalo pet profesora i tri suradnika u nastavi.

Cilj naše radionice bio je demonstrirati mogu nosti korištenja CAD/CAM tehnologija u suvremenoj proizvodnji. Današnji na in proizvodnje gotovo je u potpunosti izbacio ru noprogramiranje i usvojio CAD/CAM teh-nologiju koja omogu ava brži na inprogramiranja složenijih oblika.

Na ovoj radionici pokušao sam na dva jednostavna primjera prikazati stvaranje proizvoda od ideje (crtež) do gotovog proizvoda izra enog na CNC glodalici. Radionica je planirana u etiripovezane cjeline.

Sadržaj prve cjeline – izrada 3D modela, obra ivali smo tijekom prvog dana. Polaznici radionice ukratko su bili upoznati sa softverskim alatom za izradu 3D prikaza (Part_1 i Part_2) kao prvog koraka u izradi komada. Po kratkom upoznavanju softvera, prionuli smo, na temelju tehni kih crteža, izraditi 3D prikaz izradaka. (na slici Part 2).


73

Prvog dana izra eni su temeljni 3D prikazi komada koje želimo izraditi. Po završetku definiranja geometrijskih karakteristika, drugog smo dana, definirali sirovac iz kojeg emo izraditi tražene komade.

Po definiranju sirovca pristupili smo drugoj fazi izrade komada, tj. definiranju tehnološkog procesa CNC glodanja. U toj fazi definirali smo sve potrebne parametre za izradu traženih komada. Iz tehni kedokumentacije dade se zaklju iti da e izrada te i preko dva stezanja, što zna i da emo generirati dva programa. Kao pokazatelj uspješnosti dobili smo simulaciju kompletnog procesa u oba stezanja. Kona niprikaz simuliranog procesa vidi se na slijede im slikama.

Simulirani proces za 1. stezanje Part 2 Simulirani proces za 2. stezanje Part 2

Izradivši simulaciju procesa glodanja, završili smo drugu fazu i prešli na tre u fazu izrade zadatka, a to je generiranje i popravak generiranog NC kôda.

U posljednjoj fazi izrade, generirani i provjereni NC kôd oba stezanja prebacu-jemo u upravlja ku jedinicu CNC glodalice Emco MILL155. Tu najprije definiramo i podešavamo potrebne parametre za izradu i provjeravamo simulacijom to nost izrade i vrijeme izrade komada.

Posljednjeg dana ostvarili smo završni korak radionice, odnosno izradili programirane komade na CNC glodalici Emco MILL155.


74

Sa nekoliko slika ilustrirat u radnje završnog dijela radionice.

Na kraju da zaklju imo izvješ e o izuzetno uspješnoj radionici zajedni kom slikom svih sudionika.

Mladen Hršak


75

76

17. ZIMSKA ŠKOLA INFORMATIKE – KRAPINA 2012. Krapina, 6. – 14. sije nja 2012.

BILTEN

Autori priloga i fotografija

Predava i i sudionici Zimske škole informatike – Krapina 2012.

Urednica

Vlasta Šeparovi , dipl. ing. [email protected]

Tehni ki urednik

Aron Bohr [email protected]

Likovno rješenje korica

Ivo Šeparovi , dipl. ing.

Izdava

Hrvatski savez informati araZagreb, Dalmatinska 12, tel./fax 01/48 48 770

www.hsin.hr, e-mail: [email protected]

Za izdava a odgovara

Ivo Šeparovi , dipl. ing., tajnik HSIN-a [email protected]

Naklada100 primjeraka

Tisak

Hrvatski savez informati ara

Bilten sa 17. zimske škole informatike - Krapina 2012

Documents

Transcript of Bilten sa 17. zimske škole informatike - Krapina 2012