DivrejTora -...
Transcript of DivrejTora -...
B’’H
Priprema i uređuje:
Vatroslav Ivanuša
načinjenim naramcima, smještali su se
juţno; Geršoniti, zaduţeni za tapiserije
i krovište, zapadno; Merarijeva obitelj,
koja je prenosila pregrade i potpornje,
sjeverno. Ispred ulaza u Svetište, s nje-
gove juţne strane, bili su šatori Mošea,
Arona i Aronovih sinova.
Osim Levija, dvanaest plemena se
utaborilo u četiri skupine po tri pleme-
na. Na istoku su bili Juda (74.600),
Isahar (54.400) i Zebulun (57.400);
na jugu Ruven (46.500), Šimon (59.300)
i Gad (45.650); na zapadu Efraim
(40.500), Menaše (32.200) i Benjamin
(35.400); na sjeveru Dan (62.700), Ašer
(41.500) i Naftali (53.400). Takvog po-
retka su se drţali i dok su putovali.
Svako je pleme imalo svoga nasija
(princa ili vođu) i svoju zastavu s ple-
menskim bojama i znakom.
Prijevod: Dolores Bettini
(Bamidbar 1,1-4,20)
U Sinajskoj pustinji B-g kaţe da se
provede popis dvanaest izraelskih ple-
mena. Moše izračuna da ima 603,550
radno sposobnih muškaraca (od 20 do
60 godina); pleme Levi, koje broji
22,300 muškaraca starih mjesec dana i
više, računa se posebno. Levitima je
namijenjena sluţba u Svetištu. Oni su
zamjena za prvorođence kojih je pribli-
ţno toliko i koji su diskvalificirani kad
su sudjelovali u oboţavanju zlatnog
teleta. 273 prvorođenca koliko ih je
nedostajalo, trebalo je nadomjestiti
plaćanjem pet šekela "otkupnine".
Kad je trebalo rastaviti tabor, tri kla-
na Levijevih su ga rastavili i prenosili
Svetište, te opet sastavljali u središtu
sljedećeg tabora. Zatim su podizali
svoje šatore oko njega: Kehatiti, koji su
nosili posuđe koje pripada Svetištu
(kovčeg, menoru itd.) u za to posebno
Paraša Bamidbar
Godina 9
Broj 36
Rabbi Goldwasser 3
Mudrost u pustinji 5
Uzroci i posljedice 9
Svetost Sinaja 13
Blagdanski dio 14
Iz medija 18
U ovom broju :
■
DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora
Šabat Bamidbar
Jeruzalem 19:04 20:27
Zagreb 20:27 21:28
Rijeka 20:31 21:32
Split 20:16 21:17
Dubrovnik 20:07 21:08
Vinkovci 20:14 21:15
Sarajevo 20:10 21:11
Bihać 20:23 21:25
B. Luka 20:18 21:19
Beograd 20:05 21:20
Novi Sad 20:09 21:25
Subotica 20:13 21:31
Zrenjanin 20:07 21:24
Niš 19:54 21:06
Beč 20:36 21:37
Edison, NJ 20:09 21:10
5. sivana 5776.
11. lipnja 2016.
49. dan brojanja omera
subota
11.6.2016.
petak
10.6.2016.
gućeg. Naši su učenjaci iznijeli taj
midraš kako bismo bili svjesni svoje
slabe točke, da naša inercija moţe
dovesti do toga da propustimo is-
koristiti čak i događaje koji se doga-
đaju samo jednom u povijesti svije-
ta.
Kako bismo izbjegli propuštanje
prilika, mi moramo čitavo vrijeme
biti budni. Navika i rutina naše su
najveće zapreke. Moţda danas ima-
mo prilike za duhovni rast koje ni-
smo imali jučer, i ako budemo spo-
kojni, moţda ih nećemo niti primi-
jetiti.
(Danas ću zadrţati stanje budnosti za
prilike koje će mi omogućiti napredak
mog karaktera i duhovnosti.)
stranica 2 D ivrejTora
Bamidbar
Mojsije izvede
narod iz tabora
da susretne B-ga
(Izlazak 19,17).
Tradicija je da
se čitavu noć
Šavuota, sve do
zore, provede čitajući naglas ili izu-
čavajući Toru. Ovo vuče svoje pori-
jeklo iz midraša koji prenosi da su
neki od Izraelaca zaspali tog jutra
Objave na Sinaju i da ih je Mojsije
morao buditi za taj monumentalni
događaj. Općenito se smatra da je
uskraćivanje sebi sna na tu noć neka
vrsta ispravka za letargiju naših
praotaca.
Daleko vaţnija od pomirenja za
naše pretke je poruka koju ovaj obi-
čaj ima za nas. Nije neobično da
nam se dogodi da propustimo is-
koristiti prilike. I mi moţemo "za-
spati" za monumentalni događaj.
Bilo da prilika kuca samo jednom,
kao što poslovica kaţe, ili više puta,
svaka je propuštena prilika gubitak
koji si ne moţemo dozvoliti. Neki
ljudi ţale što su zanemarili prilike
da kupe nekretnine kojima je kasnije
jako porasla vrijednost. S obzirom
da nama nedostaje proročke vizije,
teško se moţemo kriviti zbog toga.
No ima prilika za koje nije potreban
proročki dar, poput one kada Mojsi-
je kaţe Izraelcima da će se sutra uju-
tro dogoditi do sada nezabiljeţena
B-ţanska objava, i da će slušati B-ţje
riječi izravno od samoga Svemo-
■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati
kako ih je sakupio Hafec Hajim
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Rastimo svakoga dana
svima; ili ako je spolno intiman sa ţenom onečišćenom
menstruacijom; ili ako se ona podala tjelesnoj
intimnosti sa ţivotinjom – ona time ne bi postala zona.
Ovo je na snazi posvuda, na svakom mjestu.
139. Negativna je zapovijed da kohen neće oženiti
poročnu ženu
jer Pismo kaţe, Ţenu koja je... poročna...oni neće uzeti (Va-
jikra 21,7). Poročna ţena je ţena rođena od bilo koje ţe-
ne koja je zabranjena kohenu, ili ţena zabranjene kohenu
koja je bila spolno intimna s kohenom ili udana za njega.
Ovo je na snazi posvuda i uvijek.
Negativne zapovijedi
138. Negativna je zapovijed da kohen neće oženiti
zona
jer Pismo kaţe, Ţene koja je zona...oni neće uzeti (Va-jikra
21,7). Pojam zona koji se pojavljuje u Tori označava
svaku ţenu koja nije Ţidovska kćer, ili je Ţidovska kćer
koja je bila spolno intimna s muškarcem za kojega joj je
zabranjeno da se uda, ili ona koja je spolno intimna s
oskvrnutim kohenom, iako joj je dopušteno da se uda za
njega. Čak i ukoliko je na taj način intimna silovanjem
ili neprirodnim sjedinjenjem, ona bi postala zona. Ako
je, međutim, netko spolno intiman s neudanom ţenom,
iako je ona k'deša [bludnica; vidi pod §133] pošto se daje
■
Godina 9 Broj 36 stranica 3
Rabbi Dovid Goldwasser:
Ne smetaj
njeguje svoju predanost i uči Toru
svakog slobodnog trenutka, dobit će
sijata d'šmaja i bit će pošteđen borbe
i teškoća koje ga odvraćaju od uče-
nja. Štoviše, ne samo da će njegovi
napori u učenju Tore biti pojedno-
stavljeni, nego će biti osjetno po-
mognuti. Mišna u Pirkei Avos (3,5)
kaţe: "Ako netko uzme na sebe
jaram Tore, jaram vlade i jaram
svjetovne odgovornosti uklonit će
se od njega." Međutim, s druge
strane, ako vrijeme kad bi mogao
učiti rasipa na druge stvari, neće
mu se odobriti ista ta sijata d'Šmaja.
Iako u početku vjeruje da nije
izgubio ništa, neizbjeţno je da neće
imati koristi od svoje bitul Tora.
Zna se da će predmesijanska era
biti vrlo teško i nepovoljno razdo-
blje. Talmud prenosi (Sanhedrin 98b)
da je rabin Elazar, kad su ga upitali,
savjetovao svoje učenike da ih „zao-
kupljenost― Torom i dobrotvornim
djelima moţe spasiti od Mesijinih
porođajnih muka. Ključna je riječ
„ja'asak― – uroniti i biti obuzet za-
nimanjem za Toru. Hazon Iš je je-
dnom komentirao da je ova gene-
racija slična generaciji mabula (ve-
likog potopa). Baš kao što su samo
oni koji su ušli u arku bili spašeni,
tako je u današnje doba jednini na-
čin da se pronađe spas od duhov-
nog potopa, odlazak u „arku―-
mjesto na kojem se moţe učiti Toru.
Medraš Tanhuma govori o doma-
ćici koji je pitala rabina Josija bar
Halaftu zašto Hašem daje mudrost
mudrima (Šemos 31,6, Daniel 2,21).
Uostalom, rekla je, nerazumni, ne-
obrazovani ili neuki ljudi su ti ko-
jima treba mudrost.
Onda je rabin Josi bar Halafta upi-
tao nju: Ako k tebi dođu bogataš i
siromah po pozajmicu, kome ćeš je
dati?
Odgovorila je kako je jasno da će
dati bogatome jer je sigurno da će je
on vratiti, dok je siromah veći rizik.
Upravo tako," uzviknuo je rabin
Josi bar Halafta. "Hašem daje mu-
drost Tore onima koji shvaćaju i
cijene vrijednost Tore. Nema raz-
loga da se to znanje daje drugima
koji su glupi i gube vrijeme u koc-
karnicama. Takva osoba ne teţi
Tori; ona je zaokupljena materijal-
nim.
U mladosti je veliki Haham Ova-
dija Josef ţivio vrlo siromašno.
Obitelj si nije mogla priuštiti ni
najosnovnije, pa ipak je on postao
jedan od najvećih znalaca Tore u
svojoj generaciji. Kad su njegova
Pribliţavanjem blagdana Šavuota
podvlačimo vaţnost učenja Tore.
Učenje Tore zahtijeva napor i inten-
zitet jer je njezin sadrţaj duboko
zamršen. To je, u stvari, najveća
micva, kao što kaţe (Šabos 127a), "...
proučavanje Tore sve ih nadilazi."
Rabin Nisim Jagen ističe da u Tori
postoje dva pesukima koja se čine
proturječnima. U Devarim (10,16) se
kaţe: „Presjeći ćeš prepreku svog sr-
ca…“ Dalje (30,6) se kaţe: „Hašem će
obrezati tvoje srce i srce tvog potomstva
da voliš Hašema … da moţeš ţivjeti.“
Rabin Jagen objašnjava da je prvi
pasuk zapovijed koja bodri čovjeka
da se duhovno pročisti kako bi bio
jedno s Hašemom. Drugi pasuk je
obećanje da će Hašem pruţiti Bo-
ţansku pomoć kako bi olakšao taj
napor, „da moţeš ţivjeti.―
To znači da čovjek tada, kad mu
Tora postane prioritet u ţivotu,
moţe zasluţiti sijata d'šmaja (Boţan-
sku pomoć). Talmud (Avoda Zara
55a) nam govori da će onome tko
dolazi očistiti se, Hašem u tome
pomoći. Pojedinac koji se razvija i
nastavak na stranici 4
■
Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora
(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Ne smetaj
vrijeme učenja na dnevnoj bazi.
Međutim,― predloţio je, „pobrini se
da ne odgađaš tu satnicu učenja ni
iz kakvog razloga.―
Dva prijatelja su godinama učila
zajedno i, zaista, onaj jedan nikad
nije bio bolestan. Međutim, jednog
dana dva prijatelja se nisu našla na
sederu. Od tog dana na dalje, onaj
prijatelj je opet počeo pobolijevati.
Kad netko uspostavi trajni
raspored učenja Tore i ne dopusti
nikakve prekide ili ometanja, on
primjenjuje snaţnu segula šmirat
haTora (čuvanja Tore). Svaka
naučena riječ Tore u bilo koje
vrijeme, tu i tamo, kad god čovjek
ima slobodnog vremena, nedvoj-
beno je vrijedna i draga. Međutim,
njen značaj i korist ne moţe se
usporediti s čvrsto utvrđenom
obavezom učenja Tore.
Prevela Dolores Bettini
djeca pohađala školu, tijekom škol-
ske godine su se odrţavala natje-
canja iz poznavanja Tore. Ako je
jedno od njegove djece pobijedilo,
ono ne bi odabralo kao nagradu
neku igračkicu koja mu je bila
ponuđena, nego bi umjesto toga kao
nagradu zatraţio biljeţnicu. Onda
bi taj dragocjeni papir poklonio
svom ocu da moţe zapisati svoje
hidušei Tora.
Bila jednom dva prijatelja koja su
sve vrijeme koristila za zarađivanje
za ţivot. Međutim, jednog dana su
odlučili napraviti stalni raspored
svakodnevnog učenja. Bilo je onih
koji su ih obeshrabrivali i podsjećali
jednog od njih da je drugi često
bolestan, pa će se razočarati i zavr-
šiti učeći sam. Čovjek je odlučio
potraţiti savjet od cadika. Kad ga je
saslušao, cadik mu je rekao: „Tko
moţe reći da će jednom kad ustano-
viš taj seder učenja, tvoj prijatelj po-
bolijevati? Moţda će ga zasluga
zbog učenja Tore štititi od svih bo-
lesti. Svakako trebaš uspostaviti
■
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Mudrost se pronalazi u pustinji
Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 36 stranica 5
upravo je pustinja – i to nije
slučajnost. Rabini nam kaţu da
čovjek koji ţeli pronaći mudrost
mora i sam biti poput pustinje.
To znači sljedeće.
Jedna od najvaţnijih stvari pri
učenju mudrosti jest sposobnost da
na ono što učiš gledaš otvorenog
uma. Što je veći broj filtera kroz koje
informacija prolazi, a oni se sastoje
od unaprijed stvorenih zamisli,
predrasuda i vlastitih mišljenja, to
ćemo manje shvatiti bit stvari.
Mudrost je svuda oko nas – u
ţivotinjama, u prirodi, u svijetu, a
posebno u svakom ljudskom biću.
Mudrost nas bombardira u svakom
trenutku. Ali da bismo ju cijenili i
prihvatili potreban nam je otvoren
um i otvoreno srce. U suprotnom,
ono što čujemo oblikujemo u skladu
sa svojim već postojećim pogrešnim
shvaćanjima umjesto da razvijamo
nove spoznaje.
Ključ je u tome da budemo poput
pustinje – otvoreni prema svijetu
puštajući da nas ono što je vani
nesmetano ispunja.
Rabini kaţu sličnu stvar vezanu
uz poniznost. Kaţu da je mudrost
Tore poput vode – a voda po
prirodi teče prema najniţem mjestu.
Oholost je, kaţu, prepreka kroz koju
mudrost neće prodrijeti. Ako vidite
mudrog, a oholog čovjeka, ili ste
pogrešno prosudili o njegovoj
oholosti, ili je njegova mudrost vrlo
tanka – rekli bi rabini, poput
magarca koji nosi knjige. Poniznost
je, pak, magnet za mudrost. Voda
mudrosti uvijek teče nizvodno. A
ponizan čovjek čeka na dnu kako bi
bio ispunjen.
Kada su naši umovi i srca poput
pustinje – slobodni od vlastitih
zamisli – tada, i samo tada, mudrost
će ih ispuniti.
Šabat šalom
Prevela Anja Grabar
■
Ovaj odjeljak sadrţi popis ţidov-
skog naroda – 600,000 vojno sposo-
bnih muškaraca, ukupno oko 2,5
milijuna duša. Opisuje se također i
prelazak duhovnog vodstva sa
prvorođenaca na Levite. Prvoro-
đenci su izgubili svoju poziciju kao
rezultat njihove uključenosti u
grijeh sa zlatnim teletom – sada je
došlo vrijeme za transfer moći.
Ovog tjedna započinjemo sa
knjigom koja se naziva Knjiga
brojeva, ali njeno pravo ime je
Bamidbar što znači 'u pustinji'.
Mjesto radnje većine narativa Tore
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: B: B: BAMIDBARAMIDBARAMIDBAR
Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora
■
Mi moramo živjeti u zajednici bu-
dući da svoje potrebe ne možemo
sami namiriti, i zajednica u kojoj
ţivimo treba biti raznovrsna tako da
svaki njen dio ima drugačiju ulogu
u skladu sa svojim jedinstvenim ta-
lentom. Stoga Zohar objašnjava da
je svijet bio stvoren takvim da su svi
njegoni dijelovi toliko međusobno
različiti, kako bismo jedni druge tre-
bali pa ćemo iz tog sebičnog intere-
sa ponovo naučiti živjeti u jedinstvu
i uspjeti postati jedinstvena cijelina.
Problem je u tome što smo mi skloni
pobrkati jedinstvo s jednolikosti.
Uglavnom, želimo da svi budu po-
put nas, da imaju ista uvjerenja kao
mi i da razmišljaju na isti način kao
i mi. Rabin Ashlag objašnjava da
društvo mora postojati kako bi pro-
cvjetala mudrost, jer mudrost se
stvara kroz diskusije i rasprave.
Kompromis i ustupci jamče ljutnju i
gušenje, a u društvu u kojem nema
rasprave, i ljudi se boje reći ono što
misle i do čega drže, mudrost će se
isušiti. Moramo shvatiti da je ključ
našeg postojanja da dopustimo sebi
i našim bližnjima da se u potpunosti
izrazimo, dok ostali slušaju bez za-
mjeravanja ili zavisti, i da budemo
u tome milosrdni.
Paraša BaMidbar se uvijek čita
prije Šavuota, dana koji je, prema
Zoharu, najveći dan u povijesti čo-
vječanstva, jer smo uspjeli preobra-
ziti stanje odvojenosti u stanje "... i
Izrael se utabori tamo u pustinji pred
gorom"(Izlazak 19,2), da smo bili kao
jedan, i to je prema kabalistima do-
velo do objave na gori Sinaj. U tre-
nutku kada smo shvatili da je naš
cilj bio postići savršenu jedinstve-
nost bez gubitka našeg individualiz-
ma mi smo bili spremni za objavu
na gori Sinaj. I od tog dana mi se svi
nadamo da ćemo taj trenutak pono-
vo doživjeti.
Prevela Tamar Buchwald
■
Paraša BaMidbar otvara knjigu
Brojeva (BaMidbar). U ovotjednoj
paraši nema priče, uglavnom zbog
toga što ona opisuje samo statistiku
koja se odnose na Izraelce dok pu-
tuju pustinjom (Midbarom).
Paraša započinje riječima: "G-spod
reče Mojsiju ... obavite popis cijele iz-
raelske zajednice po njihovim rodovima
i obiteljima, navodeći svakoga po ime-
nu, jednog po jednog ... Ti i Aron ćete
ih brojati... sve muškarce u Izraelu ..." a
komentatori odmah pitaju zašto B-g
treba Mojsija da za njega prebroji Iz-
raelce? I osim toga, ako je B-g bes-
konačan zašto je Njemu važno koli-
ko ima Izraelaca?
Zohar objašnjava da kada je Stvo-
ritelj stvorio Adama On ga je stvo-
rio u obliku gornjih i donjih svjeto-
va i oni su svi bili uključeni u njemu
בשעה שברא את האדם עשה אותו ...")
בצורת עליונים ותחתונים והיה כלול
"מכולם ). Znači da je Adam, prije ne-
go što je sagriješio, bio sačinjen od
čitavog Stvaranja. Grijeh je prouz-
ročio da Adam bude raščlanjen na
tisuće djelića, koji su zapravo ono
što mi jesmo. Svi smo mi, naime,
dijelovi njega. Ako mi združeni čin-
imo jednu cjelinu koja je svrha i
dalje nastavljati s podjelom na ple-
mena? Zašto Moše nije odmah čim
su napustili Egipat integrirao ple-
mena? A Zohar objašnjava da bilo
koje društvo ili ljudska zajednica
mora biti izgrađeno od dijelova koji
se razlikuju jedni od drugih i da
samo tako sakupljeni dijelovi mogu
biti spojeni u jedinstvenu cijelinu.
Rav Kook:
Svetost Sinaja
Strana 7 stranica 7 Godina 9 Broj 36
se primjenjuju u sva vremena, B-g je Izraelcima u pustinji zapovjedio - kako da se utabore, signalne trubne znakove, kojim redom prenositi Šator – koje su bile obvezne samo za tu generaciju.
Ne bismo trebali pomisliti da je kedušat ša'a na niţoj razini od stalne svetosti. Baš naprotiv, upravo zbog njene uzvišenosti ova svetost ne moţe trajati vječno. Nedostatak se ne nalazi u njoj već u nama koji ju doţivljavamo. Mi nismo u stanju odrţati ovu razinu svetosti trajno.
Jedan primjer privremene svetosti u Sefer Bamidbaru je korištenje posebnih barjaka za svako pleme u taboru koje su Izraelci koristili. Midraš objašnjava da je ove zastave Izrael dobio zbog svoje ţelje da oponaša anđele. Anđeli su se pojavili na Matan Tora u kolima koja su bila ukrašena zastavama, pa su Izraelci poţeljeli imati slične zastave. Ove zastave podudaraju se s privremenom svetosti brda Sinaj i Matan Tore . One odraţavaju posebnu svetost anđela, svetost koja je van dosega ljudske duše.
Mojsije i Aron
T a p o d v o j e n o s t i z m e đ u privremene i trajne svetosti postojala je također i između dvojice vođa te generacije: Mojsija i
Arona. Mojsije je sluţio kao kohen za vrijeme posvećenja Šatora sastanka - svećeništvo kedušat ša'a trajalo je tek tjedan dana. Aaron je, s druge strane, začeo lozu kohanima za sve naraštaje. Čak i danas kohanim naglašavaju svoju povezanost s Aronovom stalnom svetosti u blagoslovu koji izgovaraju: "Koji Si nas posveti svetošću Aronovom."
U stvaranju ţidovskog naroda bile su potrebne obje vrste svetosti. Njima je trebao kako Mojsije tako i Aron, kedušat ša'a i keduša la-dorot. Događaji zabiljeţeni u Sefer Bamidbar su se dogodili tijekom ere čuda i jedinstvene b-ţanske providnosti, historijske objave na Sinaju, te Mojsijeve neusporedive proročke vizije u privremenom Ohel Mo'edu. Ali bilo je to također vrijeme da se uspostave temelji za stalnu svetost Izraela, da se zapišu Tora i micvot koji će biti vodič svim budućim naraštajima.
Zastave ljubavi u pustinji
Tijekom njihovih putovanja u pustinji , Izraelcima je bilo zapovjeđeno da postave svoje šatore oko plemenskih zastava:
"Izraelci će se utaborite tako da svatko bude u blizini zastave koja na sebi nosi znakovlje obitelji s očeve strane. Oni će se utaboriti na udaljenosti oko Šatora sastanka". (Br 2,2)
Što je značenje tih zastava?
Midraš (Bamidbar raba 2,3) kaţe da je podsticaj za barjake došao s brda Sinaj. Dvadeset i dvije tisuće kola anđela, svaka od njih ukrašena zastavama, prisustvovale su kod Objave Tore. Izraelci su odmah poţeljeli da imaju zastave baš poput anđela, i B-g se sloţio. Midraš podučava da je ovaj zahtjev za zastavama opisan u Pjesmi nad pjesmama (2,4): "Uveo me u odaje vina i pokrio me zastavom ljubavi."
Iz Midraša shvaćamo da se
Kratkotrajna svetost
Naš osjećaj svetosti i bliskosti s B-gom nije postojan; ima trenutaka kada doţivimo uzvišenu duhovnu svjesnost. Takvi trenuci odraţavaju kratkotrajnu svetost - kedušat ša'a.
U ţivotu nacije također postoje posebni trenuci kedušat ša'a. To je središnja tema Sefer Bamidbara (Knjige Brojeva), koja pripovijeda o jedinstvenom iskustvu Izraelaca tijekom njihovog četrdesetogodi-šnjeg boravka u Sinajskoj pustinji - vremenu kada je kruh padao s neba, a vode su šikljale iz stijena, o vre-menu B-ţanske zaštite i neuspore-dive proročke objave.
Knjiga Bamidbar otpočinje riječima:
"Govoraše B-g Mojsiju u pustinji Sinajskoj u Šatoru sastanka." (Br 1,1)
Izrazi 'Sinajska pustinja' i 'Ohel Mo'ed' (Šator sastanka) su motivi koji se ponavljaju čitavim Sefer Bamidbarom. Oni skreću našu pozornost na posebne kedušat ša'a te generacije.
Za razliku od jeruzalemske neprestane svetosti, svetost na Gori Sinaj bila je privremena, trajala je samo koliko je trajalo Matan Tora, Objava Tore na Sinaju. Za razliku od stalnosti Hrama - trajnog zdanja - Šator je bio privremen - prijenosni šator. I za razliku od 613 micvot koje
nastavak na stranici 8
(nastavak sa 7. stranice) Rav Kook: Svetost Sinaja
DivrejTora DivrejTora stranica 8
gdje odjeća i obiljeţja ukazuju na jedinicu i zadatak vojnika.
Ljudska bića, s druge strane, nisu ograničena da sluţe B-gu na jedan određen način. Naša boţanska slika obuhvaća sve duhovne sfere (vidi Nefeš Hachaim 1,10). Za nas je zastava previše ograničavajuća, ona ne odraţava našu istinsku duhovnu bit.
Usprkos tom, ţidovski je narod u anđeoskim zastavama Sinaja vidio inspirativan prizor koji im je bio privlačan, iako na neobvezan način. Svaka osoba ima posebne talente i interese koji se temelje na individualnim karakternim oso-binama i unutarnjim korijenima njegove duše. Mi nismo ograničeni sluţiti B-gu na ovaj konkretan način, nego smo svakako skloniji onim aktivnostima prema kojima imamo prirodnu sklonost. Na primjer, ljubazan čovjek s dobrim srcem moţe se koncentrirati na sluţenje B-gu djelima suću-ti...suosjećajnosti i heseda; osoba snaţne volje, odvaţnim postupcima i poţrtvovnošću; i tako dalje.
Ţidovski je narod ţelio zastave poput onih koje su nosili anđeli na Sinaju. Oni su ţeljeli da svaki pojedinac bude u stanju odabrati jedan vid boţanske sluţbe koji odgovara njegovoj osobnosti, baš kao što svaki anđeo izvršava određenu funkciju, kako je definirano njegovom zastavom.
Odaje vina
Sada je jasno zašto redak govori o gori Sinaj kao 'odaji vina.’ Pijenje vina oslobađa naše inhibicije, otkriva naš skriveni karakter. Po riječima Talmuda (Eiruvin 65a), "Kada vino ulazi, tajne izranjaju." Izraelci su zavidjeli ljepoti i radosti kojoj su bili svjedoci u boţanskoj sluţbi anđela. Korijen ove miline leţi u urođenoj naklonosti koju anđeli imaju prema svojoj sluţbi. Svaki se anđeo prirodno identificira sa svojom osobitom misijom. Ţidovski narod je traţio da otkrije i istakne vlastite snagu svakog pojedinca, na isti način na koji vino oslobađa i ističe nečije unutrašnje osobine.
Ova se individualizirana sluţba B-gu, međutim, odnosi samo na sluţbu iz srca i karakterne osobine. Zastave odraţavaju naše osjećaje ljubavi i radosti kad sluţimo B-gu - "Njegova zastava nadamnom je ljubav" – ali zastava nije izravno povezana sa samom sluţbom. U okviru učenja Tore i praktičnih m i c v o t n e m a p o t r e b e z a karakterističnim oblicima sluţbe. Zbog toga nikakva zastava nije vijorila iznad središnjeg Šatora sastanka u kojem su bile pohranjene luchot (kamene ploče s Deset zapovijedi), budući da se Tora i njezine micve odnose jednako prema svim dušama.
Prevela Tamar Buchwald
■
zastava odnosi na neke anđelima svojstvene karakteristike, međutim ne na ljudske. No ostaju nam mnoga pitanja. Zbog čega anđeli nose zastave? Zašto redak govori o Sinaju kao 'odajama vina'? I koja je veza između zastava i ljubavi?
Specijalizirana služba anđela
Prema Zoharu, zastave u četiri glavna tabora (na sve strane svijeta: sjever, jug, istok i zapad) odnose se na četiri strane, il i "l ica" nadzemaljske merkave (kola) u Ezekijelovoj mističnoj viziji. Budući da ova četiri "lica" predstavljaju temeljne boţanske atribute, svaki je tabor povezan uz određenu boţansku odliku.
Prije nego li moţemo objasniti značenje zastava i njihove pove-zanosti s anđelima, prvo moramo razumjeti što je anđeo. Hebrejska riječ mal'ach doslovno znači "glasnik". Anđeo je u osnovi boţanski glasnik kojemu je namijenjeno da ispuni određenu misiju. Anđeo ne moţe izvršiti niti jedan drugi zadatak, ma koliko vaţan on bio, izuzev one specifične misije za koju je određen.
Sada moţemo bolje razumjeti svrhu zastave anđela. Zastava objavljuje karakterističnu funkciju ili osobinu. Svaki anđeo, ograničen na vrlo specifično područje boţanske sluţbe, nosi svoju osobitu zastavu. Ove zastave mogu se usporediti s vojnim uniformama,
Rabbi Berel Wein:
Brojanje: izazovi i mogućnosti
Strana 9 stranica 9 Godina 9 Broj 36
intenzitet izgovaranja riječi molitve
je brzina kojom bi se netko posluţio
pri brojanju vrijednih novčića. Bri-
ţljivo brojanje samo je po sebi izraz
duboke vezanosti za ono što se bro-
ji. Uvijek primijetim da ljudi, kada
odlaze od bankomata, redovito pre-
brajaju novčanice koje su dobili. To
nije samo razborit čin; to je i čin lju-
bavi i vaţnosti. Tako je i prebrajanje
Ţidova u parši, čak i svojim pojedi-
nostima i duljinom, logično i ima
puno smisla.
Dodatno razumijevanje ovog pita-
nja moţe se naći u opisu onih koji
su ih brojali, a ne samo u opisu onih
koje se prebrajalo. Moše, Aharon,
Elazar Itamar vođe su Ţidovskog
naroda. Oni su odgovorni za tjele-
sno i duhovno dobro Ţidovskog
naroda kao cjeline. Dio njihovog
zadatka je i to da nekako poznaju
sve milijune pripadnika njihovog
naroda - da ostvare neku vrstu od-
nosa i sklonosti prema svakom
pojedinom Ţidovu.
Vođe Izraela sebe su uvijek doţiv-
ljavali kao roditelje svih Ţidova.
Neki Ţidovi ţude za ljubavlju, dok
je drugima nuţna vrlo tvrd ljubav.
Ta ogromna raznolikost - dvanaest
različitih plemena koja se prebrajaju
zasebno prije nego li se sjedine u je-
dnom ukupnom broju čitavog na-
roda - Ţidovskog naroda, naglašena
je njihovim običnim pojedinačnim
prebrojavanjem.
Odgovornost za sudbinu Ţidov-
skog naroda teško je breme koje vo-
đe moraju nositi. Ali, ono je neizbje-
ţno i automatski dolazi s duţnošću
vođe. I oni koji prebrajaju Ţidovski
narod su upravo vođe naroda, koji
su u svakom trenutku svjesni da se
ljudi oslanjaju na njihovo vodstvo i
mudrost. A uz to, oni moraju biti
svjesni i da se na neki način mora
udovoljiti potrebama i razvoju sva-
koga od onih koji su prebrojani.
Zato prebrajanje Ţidovskog naro-
da nisu vođama Izraela tek puke
brojke, već lista izazova i moguć-
nosti koji se pred njima nalaze. Ne-
ka bi i oni koji broje i oni koje se
prebraja među Izraelom u naše da-
ne bili silni u broju, duhu i postig-
nućima.
Prebrajanje Ţidovskog naroda,
poput onoga koje se pojavljuje u
ovotjednoj parši uvijek je teško za
ocijeniti i razumjeti. Što li to treba-
mo naučiti iz svih pojedinosti opisa
i naizgled vrlo preciznih brojki? Je-
dna opća pouka da svaki Ţidov ula-
zi u broj - i da ga treba ubrojiti, naj-
očitija je. Ali tu se pouku moţe na-
učiti i iz mnogo konciznijeg izvoda
Ţidovske populacije umjesto iz du-
gačkog opisa koji se pojavljuje u
parši.
Mislim da ovdje poruku čini sam
glasnik. Pod time mislim reći da
Tora svoj odnos prema Ţidovskom
narodu ţeli pokazati jednostavno
zadrţavajući se na "nepotrebno"
dugačkom detaljnom prebrajanja
njihovih brojeva. Za one s kojima
smo u odnosu ljubavi, nema nepo-
trebnih ili suvišnih postupaka ili
gesti. Rabini ovu vrstu odnosa
uspoređuju, na iskrivljeni način, s
čovjekom koji broji svoj novac.
Na primjer, kriterij za brzinu i
nastavak na stranici 10
(nastavak sa 9. stranice) Rabbi Berel Wein: Brojanje: izazovi i mogućnosti
DivrejTora DivrejTora stranica 10
Izaije.
Voda moţe prevladati sušu i ne-
plodnost pustinje Negev. U Kalifor-
niji, pustinjske doline pretvorene su
u oazu američkog povrća sustavom
skretanja vode iz rijeke Colorado. I
ponovo, u ovom je slučaju voda bila
ključ za preobrazbu pustinju u vrt i
voćnjak. Širom svijeta postoje pla-
novi za pretvaranje pustinja u ora-
nice. Međutim, slatka voda je vri-
jedna i često oskudna roba i borba
da je se otkrije i bolje iskoristiti za
upotrebu u poljoprivredi i ljudsku
upotrebu ne prestaje.
Sveposvud u knjigama proroka
Izraelovih, kao i u Talmudu, sama
se Tora metaforički uspoređuje, pa
čak i naziva vodom. I baš kao što
voda ima sposobnost da pustoš i
neplodnu pustinju pretvori u pravi
Edenski vrt, tako i Tora moţe ispu-
niti prazninu u našim srcima i du-
šama i učiniti nas plodnim svetim
narodom.
Tora, poput vode koja je predsta-
vlja, ima tu ogromnu regenerativnu
snagu. Knjiga Bamidbar će nas, u
svojem pripovijedanju mnogih tu-
ţnih i tragičnih događaja koji su
zadesili Izrael za vrijeme njegovog
boravka u pustinji, stalno podsjećati
na moć vode / Tore da obnovi Ţi-
dovski narod da ima svrhovito po-
stojanje sa vrlo plodnim dostignu-
ćima unatoč svih njegovih neus-
pjeha i nazadovanja.
Bez obzira koliko tmuran i neplo-
dan bio pustinjski krajolik u kojem
se trenutno nalazimo, mi uvijek tre-
bamo biti svjesni sposobnosti Tore
da nas osvjeţi i obnovi. Ţidovski je
narod drevan narod, no naša spo-
sobnost da se pomlađujemo nikada
nije oslabila. Bili smo i jesmo stalno
hranjeni vodama Tore, bez obzira u
kojoj smo se pustinji našli ili se nal-
azimo.
Tako je odluka ţidovske tradicije
da ovu knjigu Tore nazove imenom
Bamidbar - u pustinji – učinjeno sa
svrhom da nam prenese poruku
nade, stalnog izbavljenja i ponov-
nog rađanja.
Šabat šalom i hag sameah. ■
Uvijek me fascinialo to zašto se
ova knjiga Biblije i ovotjedno čitanje
Toro naziva Bamidbar - u pustinji.
Rabini Midraša ustvrdili su da je
pouka koju ovdje nalazimo da Tora
ostaje samo kod onih osoba koja iz
svoje sredine ukloni sve drugo, i
bude otvorene i nenastanjene poput
pustinje.
Ipak, moţda se iz upotrebe pusti-
nje kao pozadine za događaje i za-
kone koji se nalaze u ovoj četvrtoj
knjizi Tore ovo moţe i drugačije
shvatiti. Jedan od tih drugačijih
uvida ima veze sa sposobnošću
vode da preobrazi neplodnu pusti-
nju u plodno mjesto bujnih polja i
voćnjaka.
Ovdje u Izraelu, pustinja Negev
koja je prije pedeset godina poči-
njala juţno od Hevrona, sada je po-
maknuta mnogo kilometara dalje,
juţno od Beer Šebe. Do toga je došlo
zbog nacionalnog sustava provođe-
nja voda i drugih načina dovođenja
vode u to područje naše zemlje. Pu-
stinja je doslovce procvjetala, kao
ispunjenje drevnih proročanstava iz
Rabbi Yissocher Frand:
Jisakar – Zevulun: pleme sa crticom
Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 36
Baal HaTurim ističe nešto neobi-čno
u opisu četiriju tabora. Uz tri od
četiri tabora Tora opisuje plemena
na sljedeći način: zastava plemena
(pleme A)… I do njega neka bude
(pleme B)… I (pleme C)… Samo u
jednom slučaju se veznik 'i' ne upo-
trebljava prije navođenja imena
plemena u svakom taboru. Jedini
puta kad nema veznika 'i' jest kod
Zevulunovog plemena koje je pu-
tovalo zajedno sa Judom i Jisakarom
u istočnom taboru.
Većina nas ne bi ni zamijetila tu
neobičnu stvar. No zaista, samo uz
Zevuluna ne piše 'u mate Zevulun',
već piše samo 'mate Zevulun' (Ba-
midbar 2,7). Zašto?
Baal HaTurim objašnjava (citira-
jući Medraš Tanhuma) da je razlog
tome taj što je pleme Zevuluna (tr-
govci) podrţavalo pleme Jisakara
(učenjake Tore). Tora nije htjela
stvoriti dojam da je Zevulun podre-
đen Jisakaru pa je stoga opisala nji-
hov redoslijed bez veznika 'i' (vav).
Zevulun nije bio podređen Jisakaru.
Zevulun je bio jednak Jisakaru i oni
su dijelili jednaku nagradu za svoj
trud u izgradnji ţidovskog naroda.
Stih ''Ona je drvo ţivota onima koji
ju prihvate i vrijedni su hvale oni koji
ju podrţe'' (Mišlej 3,18) ukazuje na taj
koncept. U nekom smislu, poveza-
nost između ovih dvaju plemena
slična je udruţenju u 'korporaciju',
kao 'Pleme Jisakar-Zevulun' u kojoj
sve sastavnice tog super-plemena
primaju jednaku nagradu. Iz tog
razloga Zevulunovom plemenu ne
prethodi veznik 'i'. To nije drugo
pleme, već pleme koje je 'crticom'
povezano sa Jisakarom. Oni su
međusobno jednaki zbog uzdrţa-
vanja koje je Zevulun proviđao
Jisakaru.
Zašto Zevulun nije bio odvjetnik
ili kompjuterski programer?
Svaki tabor i svako pleme imali su
svoju zastavu. Na svakoj zastavi bio
je prikazan simbol plemena. Primje-
rice, Judina zastava prikazivala je
lava koji predstavlja kraljevstvo
(prema Berešit 49,9), a Jisakarova je
prikazivala mjesec i zvijezde (prema
Divrej HaJamim 12,32) jer su učenjaci
tog plemena posjedovali astronom-
sko znanje kojim su mogli utvrditi
početak novog mjeseca. Danova je
zastava prikazivala zmiju (prema
Berešit 49,17), a Zevulunova brod
(prema Berešit 49,13) budući da se
njegov teritorij u zemlji Izrael na-
lazio na obali.
U drugom poglavlju knjige Ba-
midbar Tora opisuje redoslijed
zastava i redoslijed po kojem su
izraelska plemena putovala kroz
pustinju. Bili su podijeljeni u četiri
tabora, a svaki je bio predvođen
jednim plemenom. Svako pleme
imalo je jedinstvenu zastavu. Tora
opisuje redoslijed tih zastava.
Prvi tabor koji se nalazio sa
istočne strane Miškana (Šatora
sastanka) bio je predvođen Judinim
plemenom, a uključivao je Judino,
Jisakarovo i Zevulunovo pleme.
Stihovi objašnjavaju imena pogla-
vara i populaciju svakog plemena.
Zastava Rubenova plemena pred-
vodila je juţni tabor koji je uključi-
vao i Šimonovo i Gadovo pleme.
Efrajimova zastava predvodila je
zapadni tabor u kojem su bili Me-
našeovo i Binjaminovo pleme.
Danova zastava predvodila je
sjeverni tabor u koji su bili uključeni
još i Ašer i Naftali.
nastavak na stranici 12
(nastavak sa 11. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Jisakar – Zevulun: pleme sa crticom
DivrejTora DivrejTora stranica 12
profesija. Zevulun je 'cadik'. On
podrţava svog brata. Zašto nije
mogao biti odvjetnik? Sjedio bi za
stolom i naplaćivao sate. Ili neka
bude kompjuterski programer.
Zašto je morao biti baš pomorski
trgovac? Kakva je to 'ţidovska
profesija' – mornar? Zašto je tako
pravedno pleme moralo tako teško
zarađivati za ţivot?
Rav Dovid Feinstein jednom je
dao krasan komentar na to. Gemara
(Nida 14a) kaţe da su svi mornari
poboţni.
To je varijanta starog pravila:
'nema ateista u streljačkim zaklo-
nima'. Kada je čovjek na brodu, on
ne zna hoće li preţivjeti. Čak i ako
preţivi, on shvaća koliko je krhko i
teško njegovo uzdrţavanje. Kao
rezultat toga, postaje svjestan B-ga i
postaje više poboţan. Čovjek zna
koliko je to opasna i strašna profe-
sija. Zna da u jednoj minuti moţe
izgubiti sve. U takvoj situaciji, on
ima strah od B-ga; postaje religio-
zan.
To objašnjava zašto je Zevulun
podrţavao svog brata. Takav čovjek
zna tko je Onaj tko zaista proviđa
uzdrţavanje. Kada čovjek sjedi za
stolom i prima isti ček svakog tje-
dna, lako moţe pomisliti da je to
baš kako bi trebalo biti. Moţe početi
vjerovati u sebe: 'Imam tako dobar
prihod zato što sam izvrstan odvjet-
nik. Zato što sam tako pametan
sluţbenik. Zato što sam tako kreati-
van i inovativan programer.'
Kada se netko pribliţi takvom
čovjeku i zatraţi od njega novčani
ček za nekog drugog, on će mu od-
govoriti: ''Trebao bih ti dati svoj
teško zarađen novac? Novac za koji
sam se znojio svojom genijalnošću i
talentom? Ţeliš da ti dam svoj no-
vac? Teško sam radio za njega!''
No, kad je čovjek mornar koji radi
na morima i zna koliko strašno to
ponekad biva, on je svjestan toga da
jedino Gospodar svijeta proviđa
uzdrţavanje. On je mnogo priklad-
niji za to da u potpunosti podrţi
svog brata Jisakara. On kaţe: 'Na-
kon svega, nisam ja taj koji zarađuje
novac. Ja samo čuvam novac koji
pripada Svemogućem. Ako Ribono
šel Olam ţeli da to učinim s Njego-
vim novcem, ja ću to i učiniti!'
Budući da je Zevulun bio onaj koji
je podrţavao Jisakara, morao je
iskusiti kako izgleda biti pomorski
trgovac jer to je tip profesije kroz
koju čovjek stječe zahvalnost prema
Onome tko zaista proviđa uzdrţa-
vanje.
Prevela Anja Grabar
■
Zevulunovo pleme, kao što smo
već rekli, bilo je pleme trgovaca.
Oni su se bavili poslom uvoza i
izvoza. Ipak, velika je razlika izme-
đu te profesije tada i danas kada
ljudi koji se njome bave sve trans-
akcije obavljaju telefonski ili putem
kompjutera sjedeći za svojim sto-
lom. Zevulun je to činio na teţi
način. On je plovio morima, kupo-
vao stvari i zatim ih prodavao u
raznim lukama. Tako je zarađivao
za ţivot.
Moramo se upitati: Zevulun je ta-
ko divna osoba. On podrţava svog
brata Jisakara. Zašto je morao zara-
đivati za ţivot na tako teţak i opa-
san način? Nije samo u drevna
vremena odlazak na brod predsta-
vljao rizik po nečiji ţivot (takav da
su moreplovci jedna od četiri sku-
pine ljudi spomenute u Talmudu
koje trebaju izgovarati 'HaGomel' –
blagoslov za sretan povratak).
Čak i danas mornari i ribari teško
dobivaju ţivotno osiguranje. Bro-
dovi ulaze u oluje, valovi bacaju
ljude s palube itd. To je opasna
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Degel
Strana 13 stranica 13 Godina 9 Broj 36
dva naziva za "pleme", vjerojatno izvedena od naziva za "štap", koji je s l u ţ i o k a o z v a n i čn i p l e m e n s k i n a č i n raspoznavanje (usp 1,45; 1 4 , 1 7 - 1 8 ) . Z n a č e n j e "jedinica" bolje odgovara ovom kontekstu, kao što pokazuje redak 3, te je p o d r ţ a n o d s t r a n e Targuma i Septuaginte, kao i aramejske upotrebe čemu svjedoče ostaci keramičkih posuda iz Arada (br. 12) i papirusi iz Elephantine, iz perzijskog razdoblja. Oni su sačinjavali garnizon od 1.000 muškaraca koji su ţivjeli zajedno sa svojim obiteljima, i kao što p o t v r đ u j u a r a m e j s k i dokumenti iz perzijskog razdoblja, oni su bili ekonomska i pravna jedinica, kao i vojna jedinica. Ova situacija vrlo je slična ustroju i funkciji izraelskih plemena u pustin j i , kao što je prikazano u knjizi Brojeva. Značenje "vojna jedinica" prisutno je također u
ratnom svitku iz Kumrana.
Redak 3 kojeg Milgrom spominje kaţe:
לצבאתם יהודה מחנה דגל ,מזרחה קדמה והחנים
JPS ga prevodi kao "utaborili su se s čeone, odnosno istočne strane: zastava Judinog sektora, četa po četa." No Milgrom primjećuje da bi prijevod trebao zapravo glasiti
"utaborili se ... jedinica". Glagol "utaborili" tumači prijevod degela više kao "jedinica" nego kao "zastava"
(Interesantno je primijetiti, ima onih koji tvrde da se porijeklo akadske riječi dagalu moţe pratiti čak i dalje od njenih semitskih korijena, i da je povezana s indoeuropskim korijenom *deik, koji ima značenje "pokazivati", i ishodište je mnogih engleskih riječi uključujući riječi "teach-podučavati" i "diction-dikcija". Moj prijatelj Mike Gerver, koji je mnogo bliţi toj teoriji od mene, predloţio mi je da dodam "napomena vr lo sumnjivog karaktera (no još uvijek vrijedna da se uvaţi).")
Degel דגל je zanimljiva riječ. Pitajte bilo kojeg Izraelca - ili bilo koga tko govori hebrejski u vezi te riječi - i oni će vam reći da je njezino značenje "zastava". To je svakako neosporno značenje u suvremenom hebrejskom. Ali pretpostavljam da će odabrana nekolicina poznavati značenje koje je imala u biblijskom hebrejskom (zar ne?). I što se tiče toga kada je došlo do promjene značenja? Ja još uvijek radim na tome...
U Tanahu, riječ degel se po prvi puta pojavljuje na početku knjige Bamidbar, u dijelu koji opisuje raspored tabora.
Redak 1,52 kaţe:
,דגלו-על ואיש מחנהו-על איש ,ישראל בני ,וחנו
לצבאתם
JPS-ov prijevod glasi: "Izraelci će se utaboriti četa po četa, svaki u svom sektoru i svaki pod svojim stijegom". Prijevod degela ovdje je "stijeg", koji je izvorno značio "zastavu ili neki drugi upadljivi predmet koji je sluţio kao mjesto okupljanja za vojnu silu".
Isto tako, redak 2,2 -
בני יחנו ,אבתם לבית באתת דגלו-על איש
.יחנו מועד-לאהל סביב ,מנגד :ישראל
je preveden, "Izraelci će se utaboriti svaki sa svojim stijegom, pod zastavama domova svojih predaka, utaborit će se oko Šatora sastanka na odstojanju."
Međutim, Milgrom se, u svojem (JPS) komentaru na Bamidbar, ne slaţe s prijevodom degela kao "stijega". U vezi 2,2 on piše:
Hebrejski degel moţda je izvorno označavao vojnu zastavu. To podrţava akadski dagalu, "gledati", i diglu "pogled". Značenje "zastave" , je kasni je prošireno asocijacijom koja uključuje podjelu vojske, baš kao što su ševet i mate,
nastavak na stranici 14
(nastavak sa 13. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Degel
DivrejTora DivrejTora stranica 14
implicitna poteškoća u pisanju o jeziku na samom tom jeziku. Ovaj Raši je dobar primjer toga. Siguran sam da je Raši točno znao na što je mislio kada je napisao rieč degel. Ali to nije jasno njegovim čitateljima, pa sam pronašao dva različita prijevoda Rašija, svaki s potpuno drugačijim značenjem degela.
Prvi je Metsudah edicija Rašija. Oni taj komentar prevode kao:
Svaki će stijeg imati [kao] svoje znakovlje tkaninu u boji obješenu o njega
Oni prevode degel kao "zastavu", što je svakako popularno shvaćanje te riječi. Međutim, u ovom kontekstu ono nema puno smisla – zašto bi zastava imala tkaninu obješenu na nju?
Judaica Press, mijenja taj prijevod, pa degel znači sekcija:
Svaka će sekcija imati svoj vlastiti stijeg, sa zastavom u boji koja visi s njega
Oni prevode ot אות , kao "stijeg", za kojega je vjerojatno da s njega visi zastava. (Jedna stranica govori da degel zapravo znači jarbol za zastavu. To bi bila zgodna paralela sa ševet i mate, koje je Milgrom ranije spomenuo - međutim, nisam pronašao njihov izvor. Moţda je to njihova vlastita interpretacija Rašija.)
Artscroll također nudi za degel "sekcija", što je blaga varijacija prijevoda iz Judaica Pressa:
Svaka sekcija će za sebe imati znak, naime, komad tkanine u boji koji visi u njihovoj sredini.
Glavna je razlika kako oni prevode ot - Artscroll kaţe da je ot bio tkanina. U svojim bilješkama na Rašija na 1,52, oni pišu:
Za razliku od ostalih komentatora, koji דגל
razumiju kao "zastavu", Raši ga vidi kao "podjelu, raspored snaga, vojnu
formacije." To se vidi po komentarima na 2,2 ... Vidi Rašija na Izaiji 5,26, natuknica לגוים נס, gdje on u detalje opisuje zastavu, ali nijednom ne upotrebljava riječ דגל. Pogledajte također njegove komentare na Psalme 20,6, Pjesme nad pjesmama 2,4 i 5,10.
Tko su ti "ostali komentatori"? Vjerojatno najstariji kojega sam mogao pronaći je Ibn Ezra, koji na 2,2 piše da se "znak nalazio na svakom degelu" pa kreće opisivati slike na degelu svakog plemena (on je ujedno i najraniji primjer kojega daje Ben-Yehuda ). Do 19. stoljeća, bilo je nuţno da Shadal napiše da
degel nije izvorno značio barjak ili zastava, jer to je značenje ota, kao u "svaki sa svoj im dege lom , pod zastavama (otot)". On je u m je s t o t og a p o pu t Onkelosa i svih ranih p r i j e v o d a , " u r e d n o grupiranje" ... i vidjet ćete na više mjesta u odlomku da se degel odnosi na ljude, a ne barjake ... No, s v r e m e n o m , r i j e č j e posuđena u značenju "zastava", jer je svaki degel imao zastavu ...
I na kraju, kao što sam spomenuo gore, Ben-Yehuda piše da danas, i u govoru i knjiţevnosti, jedino značenje degela je "zastava".
Tako smo vidjeli da se riječ
transformira od toga da se odnosi
na stvarnu skupinu ljudi, do
zastave koja ih simbolizira. Moj je
otac često citirao poljsko-američkog
filozofa Alfred Korzybskog, koji je
rekao da "zemljovid nije teritorij".
(Već smo prije napomenuli da
engleska riječ za zemljovid – map -
dolazi od hebrejske riječi mapa - što
znači zastava) Nije nam ideja da
ovime pobrkamo opis nečega sa
samom stvari. ■
Moskowitz u Daat Mikra na Bamidbar također se slaţe da je ovdje značenje degela "jedinica". On piše da je to značenje imao ne samo u Tanahu, već i u rabinskom hebrejskom, kao i u Midrašu (Šmot Raba 16,7) - צבאות אלא דגלים אין
"Degalim ne znači ništa drugo do trupe". On piše da je riječ povezana s na arapskim dajjalah - "veliko mnoštvo". Za razliku od Milgroma, on tvrdi da je značenje "zastava" sekundarno, i da potječe od izvornog značenja "sektor, jedinica".
Bilo da se razvila od "zastave" do "jedinice pod zastavom", ili od "jedinice" do "zastava koja predstavlja jedinicu" lako je to prihvatiti . Međutim, većina učenjaka kaţe da s kraja na kraj Tanaha, degel označava jedinicu. (U drugim slučajevima - nekoliko u Šir HaŠirim i jedan u Tehilim, često se prevode kao da degel znači "zastava", ali ih Daat Mikra i drugi objašnjavaju, da se odnose na prizor ili vojnu jedinicu). U talmudskom hebrejskom, svi primjeri degela koje sam uspio pronaći raspravljali su ili navodili gornji odjel jak iz Bamidbara. (Riječ digla דגלא
pojavljuje u Beica 30a i Bava Mecia 83a, ali i drugi rukopisi imaju tu riječ koja se pojavljuje drugačije pisana.)
Dakle, izgledalo bi da se prihvaćanje degela kao zastave dogodilo u post-talmudskom razdoblju. Rav Saadia Gaon na 1,52 prevodi degel kao מרכז merkaz – za što Kapach kaţe da označava "određeno mjesto na koje je vojnik dodijeljen" – tj. vojnu jedinicu.
Ako idemo još dalje, dolazimo do Rašija. Raši piše u vezi 2,2 -
בו תלויה צבועה מפה אות לו יהיה דגל כל
Prije nego li nastavim, htio bih spomenuti da me često pitaju zbog čega ove tekstove ne pišem na hebrejskom. Osim toga što bi moje neizbjeţne pogreške u hebrejskoj gramatici odvlačile paţnju od sadrţaja, smatram da postoji
Godina 9 Broj 36 stranica 15
Rabbi Dr. Nissan Mindel:
Moja molitva (As For Me... My Prayer)
PRVI BLAGOSLOV PRIJE SHEMA
Prvi blagoslov prije Š'ma u
Večernjoj molitvi sličan je sadržaju
prvog blagoslova koji prethodi
Jutarnjoj molitvi; razlika je u tome
da se u blagoslovu u Jutarnjoj
molitvi govori o B-žjem čudu
stvaranja svjetla (Jocer or), dok se u
večernjem blagoslovu govori o B-
ţjem čudu stvaranja sumraka.
Blagoslov započinje riječima; “Bio
blagoslovljen…Onaj Koji Nje-
govom riječi donosi večeri (maariv
aravim)..” Koristi se množina za riječ
“večer” zato jer večer nastupa
postepeno; prvo se sunce spušta
prema horizontu ali se njegovo
svjetlo još uvijek odbija od oblaka i
daje nam svjetlost; uskoro nakon
tih trenutaka nastupa sumrak -kada
nestaju poslijednji zraci svjetlosti,
sve se više mrači i ubrzo se počinju
pojavljivati prve vidljive zvijezde na
nebu- u tim trenutcima započinje
večer.
Hebrejska riječ “erev”- “večer” dola-
zi od riječi čije je značenje
“miješati”, zato jer, čim sunce pri-
jeđe meridijan i počne se spuštati
prema zapadu, dan se počinje mi-
ješati s večeri, dok konačno dan ne
nestane i nastupi noć. Tako se
zapravo čitavo poslijepodne naziva
“bein ha’arbajim“- “ između večeri”
ili doslovno “između mješavina”-
izraz koji se koristi u Tori kojim se
označava vrijeme večernje žrtve
tamid ali isto i žrveno janje koje se
ţrtvovalo za Pesah.
Uvodne riječi blagoslova se odnose,
naravno, na prvu večer koju je B-g
stvorio, kao što je zapisano; “I bijaše
večer (erev) I bijaše jutro, jedan
dan.”
“Mudrošću On otvara vra -
ta” (nebesa). U TaNaChu su česte
opaske vezane uz „vrata“ nebesa.
„I s razumijevanjem On mijenja vre-
mena i izmjenjuje godišnja doba.―
Večernja molitva—nastavak
Slijedeći niz od tri stiha logičan je
nastavak (prethodnih) kao izraz
potpune vjere u B-ga:
„B-g (Nebeskih) Vojska je s nama;
Jakovljev B-g je naše utočište na
visinama, Sela.
O, B-ţe (Nebeskih) Vojska, sretan je
čovjek koji vjeruje u Tebe.
O, B-ţe, spasi nas; Kralj će nam
odgovoriti u dan kada Ga
zazivamo.―
„B -g Vojska― je Stvori te l j
„mnoštva―na nebu i na zemlji. On je
također i B-g Izraelov- Izrael kojeg
zovemo „B-ţja vojska―.
Svaki od ova tri stiha se ponavljaju
po tri puta da bi se naglasilo
njihovo značenje. Veliki Mudrac
Rabi Akiva rekao je da je onaj koji
izgovara ova tri stiha siguran da
mu se neće dogoditi nikakvo zlo.
Izbor stihova iz Tehilima – Knjige
Psalma, kao uvod u Š'ma Večernje
molitve odgovara Pesukei d’Zimra
u Jutarnjoj molitvi. U oba slučaja ovi
stihovi služe da nas uvedu u
raspoloženje i “ugode” naš um i
naše srce za potpunu usre-
dotočenost dok molimo Š'ma i
Šemone Esrei.
Kao što je već navedeno, središnja
tema u Jutarnjoj molitvi je chesed
dok je u Večernjoj naglasak na emu-
na i bitachonu – vjerovanje i uzdanje
u B-ga.
nastavak na stranici 16
■
Strana 16 D ivrejTora stranica 16 D ivrejTora
(nastavak s 15. stranice) Rabbi Dr. Nissan Mindel: Moja molitva (As For Me... My Prayer)
blagoslovom koji govori o vječnoj B-
ţjoj ljubavi prema Njegovom
narodu Izraelu. I ovdje je vidljiva
razlika između Ţidovskog naroda i
ostatka čovječanstva, jer je B-g
izabrao Ţidovski narod i dao mu
Toru i micvot. Prvi blagoslov
završava s blagoslovom;
„Bio blagoslovljen...Onaj Koji
donosi večeri (doslovno „Koji
miješa―večeri).
DRUGI BLAGOSLOV
„Vječnom ljubavi Ti voliš Kuću Izraela,
Tvoj narod...“
Ovo su uvodne riječi drugog
blagoslova koji slijedi iza Š’ma u
Večernjoj molitvi. Zasnivaju se na
B-ţjoj izjavi preko proroka Jeremije;
„Vječnom ljubavlju volim te.―
Moţe se vidjeti da su uvodne riječi
kao i sam smisao blagoslova slične
drugom blagoslovu prije Š’ma u
Jutarnjoj molitvi. Svojim smislom se
uklapa kao prikladni uvod za Š’ma ,
prvi dio koji počinje riječima;
„I ti ćeš voljeti B-ga, tvog B-ga, iz
dubine svoje duše (srca),― itd.
B-ţja se ljubav za naš narod
izraţava, prije svega,u činjenici da
nas je On izabrao između svih
drugih naroda na svijetu i dao nam
je Toru i micvot, da Mu sluţimo i da
Mu uvijek budemo blizu, kao što se
dalje u molitvi nastavlja:
„...Toru i micvot, pravila i zakone, Ti
si nas podučio.―
B-g nam nije samo dao Toru i
micvot, nego nas je i podučio i
naučio/izvjeţbao s nama kako ih
izvršavati svaki dan tijekom našeg
cijelog ţivota. Hebrejska riječ „l a m
a d― (u prijelaznom obliku p i e l)
ima oba značenja „podučavati― i
„uvjeţbavati―. Od vremena kada
nam je B-g dao Toru na Sinaju, On
se pobrinuo da je nikada ne zabo-
ravimo i da zauvijek ostane uz nas.
Naše je povijesno iskustvo, tijekom
duge povijesti našeg naroda, da—
kad god je naš narod zanemario
Toru i kada god ju je prepustio
zaboravu, B-g nas je prisilio da joj se
vratimo, pa ako je bilo potrebno i
uz „pomoć― Ama-leka, ili Hamana i
njima sličnih(!!!) Ali, naravno puno
je bolje ako se drţimo Tore i micvot
dragovoljno i s radošću. Također,
moţemo jasno vidjeti, da B-ţjom
Providnošću, prije nego li se neko
središte u kojem cvjeta Tora uništi,
nastane novo središte gdje Tora
započinje svoj novi uzlet i cvat.
„Jer oni su (Tora i micvot ) naš ţivot
i duţina našeg ţivota.― Ovo se od-
nosi na stih; „Ti ćeš voljeti B-ga,
tvog B-ga, slušati Njegov glas i pri-
onuti uz Njega- jer to je tvoj ţivot i
duljina tvojih dana.―
Tora i micvot nisu nešto što je „do-
datak― našem ţivotu, nego sam naš
ţivot. Nezamisliv je Ţidovski način
ţivota bez Tore i micvot .
Molitva završava jednako kako je i
započela, podsjećanjem na „vječnu
ljubav―;
„I neka nas nikada ne napusti Tvoja
ljubav― a završava blagoslovom;
„Bio blagoslovljen, O B-ţe, Koji voli
Njegov narod Izrael.―
Ono što se čini kao „prirodna― i
„uobičajena― mijena vremena - iz
dana u noć, iz noći u dan; iz ljeta u
zimu i iz zime u ljeto i tako dalje,
zaista je čudesan čin Stvaranja kojim
B-g neprestano pokazuje Njegovu
beskonačnu mudrost i volju.
„On stvara dan i noć; prigušuje
svjetlost i pušta tamu, a svjetlošću
razgoni tminu.―
B-g je mogao učiniti da se dan
zamijeni za noć odjednom
(iznenada)-no u tom bi slučaju ţivot
bio mnogo teţi. Ali zahvaljujući
Njegovoj mudrosti B-g „gura―
svjetlost polako kako bi dao
Njegovim stvorenjima priliku da se
pripreme za noć.
„I On čini da dan prođe, i On
donosi Noć, i On odvaja dan od
noći, B-g (Nebeskih) Vojski Njegovo
je Ime..―
B-g je učinio razliku između svjetla i
tame, između dana i noći, jer On ih
je stvorio kao posve različite
tvorevine- na samo po količini
svjetlosti, nego potpuno različite po
svojoj prirodi. Već je bila prilika
napomenuti da B-g upravlja
svijetom svojim svojstvom chesed -
(ljubaznost, milost), a noću – svojim
svojstvom din - (stroga pravda).
Također znamo da se određene B-
ţje zapovijedi izvršavaju tijekom
dana dok se druge trebaju
izvršavati noću. Sama po sebi je
velika tajna povezana s tajnom
Stvaranja.
Ovdje spomenuta veza između
dana i noći moţe se smatrati kao
p o v e z n i c a s a s l i j e d e ć i m ■
Strana 17 Strana 17 Page 17 Strana 17 Strana 17 Godina 9 Broj 36 Strana 17 Godina 9 Broj 36 stranica 17
Halahička satnica (za grad Zagreb)
Datum Alot Hašahar
Najranije Talit
Nec Hahama
Najkasni-je Š’ma
Zman Tefila
Minha Ketana
Plag Haminha
Šekia Cet Ha-kohavim
Minha Gedola
Hacot
utorak 14. 6. 2016.
2:52 3:52 5:05 9:01 10:19 17:31 19:09 20:47 21:29 13:36 12:56
Haftara za Bamidbar
“U Mesijansko
doba,
Juda i Izrael
ta dva
dugogodišnja
suparnika
sklopit će mir
i postaviti
jednog
vladara.“
kazne koje će ih zadesiti
zbog te nevjere.
Konačno, ipak, Hošea
uvjerava Ţidove da će se
oni pokajati, i B-g će ih
tada prihvatiti čitavim
srcem. Haftara završava
dirljivim riječima: "I ja
ću te zaručiti sebi zauvijek,
zaručit ću te sebi pravdom
i pravicom i dobrotom i
milošću."
(Hošea 2,1 - 2,22)
Ovotjedna haftara ot-
počinje riječima: "Broj
djece Izraelove bit će poput
pijeska na morskoj obali,
koji se ne moţe izmjeriti
niti prebrojati." Sasvim
prikladan tekst za prvu
parašu iz knjige Brojeva.
Hošea prvo prorokuje
o konačnom ponovnom
ujedinjenju kuća Jude i
Izraela. U vrijeme Mesi-
janskog doba, ta će dva
dugogodišnja suparnika
sklopiti mir i postaviti
jednog vladara. Hošea
potom kori Ţidovski na-
rod zbog njihove nevje-
re, jer su napustili svog
"muţa," B-ga, i upustili
se u preljub s poganskim
boţanstvima. On opisuje
■
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
MMMJESEČNIJESEČNIJESEČNI ZZZOHAROHAROHAR: S: S: SIVANIVANIVAN --- BBBLIZANCILIZANCILIZANCI
moć dijeljenja. Snaga Blizanaca leţi
u njihovoj sposobnosti da uzmu
pozitivno i negativno, poveţu ih
zajedno, pretvarajući sebičnost u
davanje.
To je također razlog zašto prema
tradiciji na Šavuot jedemo mliječne
proizvode, jer suština je ovog blag-
dana povezivanju sa snagom Tore,
sposobnost transformiranja i urav-
noteţenja.
Dakle, napustili smo Egipat u
vrijeme punog mjeseca Ovna – u
mjesecu nisanu. Kao usputna
napomena, prema astrologiji, Ovan
simbolizira egocentričnost malog
djeteta. Čim smo izašli iz Egipta mi
smo počeli proces brojanja omera, 49
dana između Pesaha i Šavuota. To
nas je sve trebalo pripremiti da pri-
mimo Toru (dvije kamene ploče na
kojima su bile uklesane Deset Izja-
va, koje su pogrešno poznate kao
Zapovijedi) na gori Sinaj u mjesecu
Blizanaca. Nije onda slučajno da su
postojale dvije ploče, dane u mjese-
cu dualnosti (Blizanci), kojeg sim-
bolizira energija dvoje koji postaju
jedno (kao što smo naučili u pret-
hodnom odlomku). Rabin Akiva je
ovo najrječitije objasnio kada je re-
kao da je cijela Tora ukratko : "... ali
ti ćeš ljubtii bliţnjega svoga kao samoga
sebe ..." (Lev 19,18). Nadalje, da bi-
smo ţivjeli tu stvarnost jedinstva,
svijest da dvoje postaju jedno mora
prevladavati, a to je moć koju pri-
mamo u mjesecu sivanu (Blizanaca).
Planet Merkur
Merkur, koji se na hebrejskom
naziva "zvijezda" (kohav), planet je
koji vlada mjesecom Blizanaca. U
grčkoj mitologiji, Merkur je bio gla-
snik, što znači da se on nalazio na
obje strane, na strani davanja i na
strani primanja
To je moć centralne kolone. Ka-
bala sugerira drugačiju interpre-
taciju "kohava" (zvjezde). Ako po-
dijelimo riječ "kohav" ( ( כוכב ) broj-
čana vrijednost prva dva slova ( (וכ"
je 26 što je i brojčana vrijednost je-
dnog od Imena B-ga - Tetragrama
(nebeska snaga davanja). Brojčana
vrijednost posljednja dva slova riječi
"kohav" je 22 i to simbolizira 22 slova
u hebrejskom jeziku, koji su temelj
za osnivanje svemira (svaki od njih
predstavlja energetske frekvencije i
oni također predstavljaju Šehinu,
našu zemaljska sposobnost za pri-
manjem).Dakle, "kohav" simbolizira
vezu između B-ga – aspekt dijeljenja
stvaranja i Shekhine – aspekt pri-
manja stvaranja, veze između lijeve
i desne kolone, između neba i ze-
mlje, između duhovnog i materijal-
nog, i zbog toga smo dobili Toru na
gori Sinaj. Prema tradiciji ovaj mo-
Zašto "Blizanci" (taumim na
hebrejskom)?
Postoji nekoliko mjesta u Bibliji na
kojima se spominju "Blizanci". Je-
dno od njih je Šir Ha'Širim (Pjesma
nad pjesmama), koja kaţe: "Tvoje su
dvije dojke kao dva laneta, blizanca
košutina, što pasu među ljiljanima",
(4,5). Koja je veza između grudi i
Blizanaca? Zohar objašnjava da ti
pojmovi predstavljaju suštinu dvo-
je, koji su jedno. To je veza između
desne kolone (ţelje za dijeljenjem) i
lijeve kolone (ţelje za primanjem).
Desna ruka u ljudskom tijelu preds-
tavlja sefiru "Hesed" – desnu kolonu,
a lijeva ruka predstavlja sefiru "Ge-
vura" – lijevu kolonu. Grudi pred-
stavljaju centralnu kolonu koja stva-
ra krugove, ravnoteţu i cjelovitost, i
sposobnost da spoji i lijevu i desnu
kolonu u harmoniji, dvije različite
jedinke u jedno.
Blizanci su treći znak zodijaka u
hebrejskom kalendaru. Kao takav,
on simbolizira moć centralne kolone
koja je uvijek zastupljena brojem tri.
Snaga centralne kolone je to što
omogućuje protok ţivota; ona je
tajna prave ljubavi i društvene rav-
noteţe.
Kabalisti raspravljaju o postojanju
sustava tri kolone (desne, lijeve i
centralne) onako kako je to predsta-
vljeno u fizičkom svijetu, u tjeles-
nim tekućinama ţene. Krv koja teče
kroz njeno tijelo je crvene boje, i
simbolizira lijevu kolonu (Sefirat
Gevura), energiju ţelje za prima-
njem.
Mlijeko koje se proizvodi u gru-
dima bijele je boje, i simbolizira
energiju davanja i ljubavi, energiju
desne kolone (Sefirat Hesed) koja je
nastavak na stranici 15
stranica 18 D ivrejTora
(nastavak sa 14. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Sivan - Blizanci
(gematrija) riječi raz (207) jednaka je
gematriji riječi or (svjetlo), što uka-
zuje na ogromnu količinu skrivenog
svjetla u ovom znaku.
Posebna veza između dominacije
elementa zraka u Blizancima, i pla-
nete Merkur, karakterizirana je br-
zinom, fleksibilnošću mišljenja, te
hitrim razmišljanjem. Metal ţiva
(merkurij) je simbol brzine, a godina
planete Merkur traje samo 88 dana.
Sve to daje Blizancima sposobnost
da budu brzi poput munje.
Blizanci su simbol suvremene ko-
munikacije - brze i detaljne. Brzina
Blizanaca je energična, zarazna i
sjajna. Međutim, s druge strane, ako
se ta energija ne upregne ispravno,
Blizanci se mogu činiti površnima,
plitkima i kao da uskaču u stvari na
temelju trenutačnog zapaţanja, bez
da dobro promisle o svemu.
Blizancima je njihova brzina i sna-
ga i slabost. Njihova sposobnost ra-
zumijevanja situacije, probavljanja
onoga što se dogodilo i reagiranja
brzo u istom trenutku je ono u čemu
su sjajni. Snaga Blizanaca leţi u nji-
hovoj dvostrukoj naravi - sposob-
nosti da vide stvari kroz dva ili više
"para očiju" i da se promijene, prila-
gode promjenjenoj situaciji. Brzina
misli Blizanaca daje im moć uvje-
ravanja i oni mogu komunicirati s
ljudima na neobično uspješan način.
Stoga je njihov najveći talent pro-
daja. Uz to, oni imaju sposobnost da
smjesta promijene svoju pogled i
odmah pristupe novom pristupu i
prezentiraju ga kao da njihov pret-
hodni pristup nikada prije nije po-
stojao. Oni su također velike medij-
ske osobe i dobro uspijevaju kao
novinari. Blizanci obično nisu ma-
terijalisti, jer za njih je ideja i infor-
macija imovina koju oni gotovo
religiozno sakupljaju i čuvaju.
Tikun (ispravak) Blizanci
Osim što su prijateljski, šarmantni
i zabavni, Blizanci imaju i dublju
stranu. Njihov brz i fleksibilan mi-
saoni proces proizlazi iz dubokog,
unutarnjeg izvora oskudice. To je
ono što ih tjera da se krecu tako
brzo, jer oni su zapravo u potrazi za
d u b o k i m i u n u t a r n j i m
zadovoljstvom.
Dvadeseto hebrejsko slovo (ר =
reš), koji je stvorilo planet Merkur,
predstavlja nedostatak. Reš na he-
brejskom znači siromaštvo. Snaga
proljeća je astrološki element vatre,
koja simbolizira ego i sebičnost.
Stoga, kad Blizancu nedostaje du-
hovnosti, koja se iskazuje kao pre-
danost drugima i istinska ljubav,
oni će zapasti u površnost, sebičnost
i prazninu, koju će pokušati ispuniti
beskrajnim lutanjima po područji-
ma informacija i veza. Oni će imati
istinsko zadovoljstvo na dubokoj
razini i razini duše jedino onda
kada će imati duboku predanost
vrijednostima, kao što su: povezi-
vanje s duhovnim svijetom, povezi-
vanja s drugima, povezivanje sa
sobom, formiranje veza između
fizičkih i ne fizičkih svjetova, te
povezivanje svoga tijela i duše.
Prevela Tamar Buchwald
■
numentalni događaj simbolizira
vjenčanje između naroda Izraela i
B-ga.
To je zapravo veza između gor-
njih i donjih svijetova, muškog i
ţenskog, tijela i dušu, i to ih pret-
vara u jedno, sjedinjenu i potpunu
jezgru.
Moć Roš hodeš sivana (mjeseca
Blizanaca)
U Sefer Jecira (prvoj knjizi koju je
napisao praotac Abrahama), rečeno
je da je sedmo slovo u hebrejskom
alefbetu ( ) stvorilo Blizance (mjesec
sivan), a dvadeseto slovo ר) ) kon-
trolira planet Merkur. Kombinira-
jući ih zajedno stvara se riječ raz
-šo znači - tajna. Kabalisti podu ( (רז
čavaju da je tajna ţivota kodirana u
energiji Blizanaca i planeti Merku-
ru, sposobnost balansiranja razli-
čitih ţelja, nagona, zahtjeva i ljudi u
cjelinu, u jednu potpunu suštinu - to
je tajna ljubavi. Element koji vlada
Blizancem je zrak, koji je također
energija centralne kolone. Šest sto-
tina tisuća ljudi su primili Toru na
Sinajskoj gori u mjesecu Blizanaca
(sivanu). Prema Zoharu, svaki od
njih je to doţivio drugačije i čuo
nešto drugo, a ipak su to svi oni
primili ispravno. Blizanci nam omo-
gućuju da vidimo i razumjemo sve
različite uglova i da ih spojimo u
jednu višedimenzionalnu sliku, i to
je tajna Tore i centralne kolone.
Ljudi rođeni u znaku Blizanaca
Kao što je gore spomenuto, he-
brejska slova mjeseca tvore riječ raz
(tajna), i to je razlog zašto Blizance
jako privlače povjerljivi podaci.
Također, brojčana vrijednost
Godina 9 Broj 36 stranica 19
Hag Šavuot
uz grmljavinu, munje, valove di-
ma i zvuk šofara spušta na brdo i
poziva Mošea da se uspne.
B-g objavljuje Deset zapovijedi
kojima zapovijeda narodu izrael-
skom da vjeruje u B-ga, da se ne
klanja idolima, niti da izgovara
ime B-ţje uzalud, da poštuje rodi-
telje, čuva šabat, da ne ubije, ne
učini preljuba, da ne krade, ne
svjedoči laţno i da ne poţeli tuđe.
Narod zavapi Mošeu da je otkrive-
nje presnaţno i da ga ne mogu
podnijeti. Mole ga da on preuzme
od B-ga Toru i zatim je prenese
njima.
Drugog dana Šavuota čitamo iz
Ponovljenog zakona poglavlje u
kojem su zakoni o tri hodočasna
blagdana (Pesahu, Šavuotu i Suko-
tu) na koje svi Ţidovi dolaze u
Sveti hram u Jeruzalem "vidjeti i
stati pred B-ga".
Prevela Dolores Bettini
■
(Šemot 19,1 -20,23; Devarim
15,19--16,17; Brojevi 28,26 - 28,31 )
Djeca Izraelova su podigla šato-
re nasuprot Sinajskom brdu. Tamo
im je rečeno da ih je B-g izabrao
da mu budu "kraljevstvo svećeni-
ka" i "svet narod". Narod odgova-
ra izjavom, "Sve što je B-g rekao,
činit ćemo".
Šestog dana trećeg mjeseca (si-
vana), sedam tjedana nakon Izlas-
ka, sav Izraelski narod se okuplja
u podnoţju Sinajskog brda. B-g se
prorok. U proročkoj vi-
ziji je doţivio boţansko
otkrivenje:
"Dogodilo se tridesete
godine, četvrtog mjeseca,
petog dana mjeseca, dok
sam bio među zatočenicima
na rijeci Hebar; nebesa su
se otvorila i ja sam imao
viziju B-ga."
Ezekiel opisuje nebes-
ku kočiju i vizije koje je
imao kad su se nebesa
otvorila. Tada ga je B-g
učinio prorokom i nare-
dio mu da narodu pre-
nese njegovu poruku.
Bez obzira hoće li ga
narod slušati ili ne, pa
čak i ako mu budu po-
stavljali zapreke, on mo-
ra svoju misiju vršiti bez
straha.
Prevela Dolores Bettini
(Ezekiel 1,1-28; 3,12)
Haftara za prvi dan
Šavuota je uzeta iz pr-
vog poglavlja knjige
proroka Ezekiela. Kao i
obično za Šabat i blag-
dane, postoji sličnost i
veza između odlomka iz
Tore koji se tom prili-
kom čita i haftare.
Prorok Ezekiel nam
kazuje kako je postao
■
Haftara za Šavuot
stranica 20 D ivrejTora
Rabi Ismar Schorsch:
Zašto Šavuot ima tek nekoliko obreda
nam ponešto način na koji judaizam
funkcionira. Šavuot je lišen obreda.
Za razliku od Pesaha ili Sukota, ne-
dostaje mu niz njemu svojstvenih
običaja kojima bi se iskustveno pre-
nosio njegov smisao i poruka. Tako
nema ničega što bi se moglo uspore-
diti sa Sederom ili sjedenjem u suki,
nema uzbudljivih obiteljskih običa-
ja koji, kroz pripreme za vršenje ob-
reda, ujedinjuju obitelj i prijatelje.
Proslava otkrivenja ograničena je
na sinagogu. Par članaka koji su u
Šulhan aruhu (Ţidovskom zakoni-
ku) posvećeni Šavuotu, bave se sa-
mo usklađivanjem liturgije. Ničime
se nije nadomjestilo prinošenje pr-
vih plodova u Hram, što ukazuje na
stariji, ratarski smisao blagdana Ša-
vuota. Premještanje naglaska s pri-
rode na povijest očuvalo je karakter
blagdana kao dana zahvalnosti, ali
bez obredne koreografije u kojoj bi
sudjelovao svaki pojedini Ţidov.
Ogoljena teologija nikada nije dobro
prolazila i nije doprinosila popular-
nosti religije.
Ukratko, Šavuot je vapio za obred-
nim sadrţajima i toj potrebi se udo-
voljilo običajem Tikun lel Šavuot,
običajem da se prvu noć Šavuota
provede u učenju Tore i time istak-
ne i ojača godišnjicu njezina otkri-
venja. Obično se to čini u društvu
najmanje desetero učesnika (mi-
njan!) i tim obredom, nalik sederu,
kao da se ponovo prolazi postupak
dobivanja zakona. Na prvi znak
zore, skupina se okreće zajedničkoj
molitvi što vrhunac ima u čitanju
Deset zapovijedi koje su dane na
Sinaju u mjesecu sivanu, tri mjeseca
poslije Izlaska (Izlazak 19,1). Spoj
dva neobična postupka – probdje-
vene noći iza koje slijedi molitva u
svitanje – stvorila je upravo onu vr-
stu iskustvenog obreda kojom se iz-
raţava posebnost Šavuota. U poslje-
dnjem desetljeću, i u Izraelu i u
Americi, taj je obred, kao nikad pri-
je, u nekom svom obliku osvojio i
privukao neortodoksne Ţidove.
Brojne sinagoge sada noću svijetle i
imaju više jutarnjih sluţbi – za ra-
Kad bi vršenje i poštivanje obreda
bili funkcija teologije, Šavuot bi bio
najpoštovaniji od svih ţidovskih
blagdana. Ali, među današnjim Ţi-
dovima stvari su upravo suprotne.
Ni jedan blagdan nije toliko zapo-
stavljen kao Šavuot. Šavuot, koji je
kruna razdoblja od sedam tjedana
(od drugog Sedera za Pesah) i jedno-
stavno znači "tjedan", pun je ozbilj-
nosti. Kao što nas liturgija nepre-
kidno podsjeća, Šavuot veliča B-ţji
poklon, Toru, koju smo dobili na
Sinaju. Vjerojatno po prvi puta u
ljudskoj povijesti, baš takav judai-
zam je razvio vjersku zajednicu
okupljenu oko teksta. U blagdanu
Šavuot riječ je o suštinskoj i jedin-
stvenoj prirodi judaizma, o "porta-
bl" religiji utemeljenoj na načelima
koja su otvorena za beskonačna tu-
mačenja. Na Sinaju je oslobođenje iz
ropstva pretvoreno u vjernost zako-
nu i pismenosti.
No to ne bi bilo dovoljno da se
Šavuot ispuni snagom i postane po-
pularan. Zašto je to tako, kazuje
nastavak na stranici 18
Godina 9 Broj 36 stranica 21
(nastavak sa 21. stranice) Rabi Ismar Schorsch: Zašto Šavuot ima tek nekoliko obreda
dio na Sinaju. Sloboda u tumačenju
nebrojenih smislova B-ţjih riječi je
krepkost koja odrţava i pridonosi
njegovu bujnom rastu.
Tora je, zaista, postala kamen te-
meljac judaizma, ne toliko svojim
tvrdnjama koliko obredima. Litur-
gijom je potvrđen njezin kanonski
status. Pjevušenje (ne čitanje) čitave
Tore od početka do kraja svakog
šabata u sinagogi, bilo to godišnje
kao u Babilonu ili trogodišnje kao u
Palestini, pretvorilo je Ţidove u na-
rod kojeg je obiljeţila knjiga. Njezi-
na je priča djelovala kao "metapo-
vijest" koja ujedinjuje narod i kao
građevni materijal za javne raspra-
ve, čak i onda kad je njeno zakono-
davstvo već bilo općeprihvaćeno.
Sinagoga se razvila u nacionalno
kazalište u kojem se Spisi i liturgija
udruţuju i svakog tjedna iznova
potvrđuju primanje Tore na Sinaju.
Svaki vid ovog obreda izraţava
vrednote izvorne drame.
U aškenaskom obredu, nakon što
je Tora namještena za čitanje, ali
prije prve alije, gabaj govori četiri
stiha iz Spisa (Psalmi 19,8-9.1; 2.
Samuelova 22,31) kojima se obzna-
njuje uvjerenje da je naša Tora isti-
nita, čista i savršena, a njezin boţan-
ski autor bez mane. Dok on završa-
va s čitanjem, okupljeni jedno-
glasno, stihom potvrđuju: "Oni
među vama koji se čvrsto drţe G-
spoda B-ga svoga, i danas ţive"
(Ponovljeni zakon 4,4). Taj prolog se
svodi na iskaz vjerovanja koji je
ujedno i objašnjenje obreda. Kao
utjelovljenje B-ţje volje, Tora je
ţidovski ključ spasa.
Čitanje Tore u sinagogi, svaki ša-
bat pretvara u Šavuot. Da nije toga,
Tora nikada ne bi postala glavni i
vladajući tekst u ţidovskom ţivotu.
Da bi se teologija rasprostranila, po-
treban joj je obred. Moderni Ţidovi
su u opasnosti, ali ne zato što su
izgubili svoju vjeru, nego zato što
su izgubili poštovanje prema obre-
dima.
Prevela Dolores Bettini
■
nojutarnje ptičice i za one "redov-
ne".
Obred je nastao u post-talmudsko
doba, najvjerojatnije u kabalističkim
krugovima srednjovjekovne Špa-
njolske. Zohar, koji je čini se s time
upoznat, pripisuje običaj ranim ra-
binima koji su se po tome razliko-
vali od svojih predaka. Prema mi-
drašu, oni drugi bi bezbriţno pre-
spavali noć koja je prethodila doga-
đaju i tek bi ih munje i gromovi
probudili. Bdijenje prije proslave
tog velikog događaja, predstavlja
čin popravljanja (tikun). Drugi pri-
mjer iz Zohara govori o vjenčanju.
Na Sinaju su se Tora - mlada i Izrael
- mladoţenja udruţili u vječni sa-
vez. Kao podsjetnik na grozničave
pripreme u noći prije vjenčanja, po-
boţni uvijek iznova bdiju i napreţu
se učeći čitave noći.
S vremenom je tijekom obreda
broj tekstova prerastao u pravu
kolekciju, više kao izraz sveobuh-
vatnosti, nego prikladnosti. Tako se
tijekom noći čita (umjesto učenja)
nekoliko stihova iz svake paraše iz
Tore i svake knjige Tanaha, uklju-
čujući čitavu Knjigu o Rut, nekoliko
odlomaka iz svakog traktata Mišne i
odlomak iz Zohara u kojem je objav-
ljenje opisano kao ujedinjenje. Po-
sljednji tekst tikuna nabraja 613 za-
povijedi iz Tore kako ih je sastavio
Majmonides. Ono što se razvilo pro-
širivanjem i gomilanjem tekstova,
jest bezuvjetna potvrda da je svaki
pojedini vid judaizma grana izvor-
nog stabla ţivota kojeg je B-g zasa-
stranica 22 D ivrejTora
Rabbi Doniel Baron:
Gematrija - Ţidovsko brojanje
moţe izmjeriti kvantitetom. Napro-
tiv, mi do njega jedino dospjevamo.
Na taj dan, mi smo stajali podno go-
re Sinaj kao jedna osoba, sa jednim
srcem. Mi nismo bili predstavljeni
milionima, nego smo bili jedno. Na
sličan način, Tora se odnosi na svaki
aspekt našeg ţivota, i daje uputstva
za svaku moguću situaciju. Ona
ujedinjuje svaki detalj, stapa svaki
odvojeni sastavni dio. Ona je taj
krajnji Sve. Ona nam omogućuje da
svoja najruţnija iskustva i naše naj-
skromnije porijeklo ujedinimo u ve-
ću cjelinu.
Do današnjeg dana, ta moć je pre-
ţivjela. Kroz proces Šavuota i dana
koji vode do njega, mi moţemo
transcendirati našu povijest i uje-
diniti sve pojedinosti iz naših pro-
šlih iskustava i dovesti nas do one
točke u kojoj mi transcendiramo
ono što smo to tada bili i postajemo
nešto veće.
Preveo Aleksandar M. S.
■
Našim brojanjem prema Šavuotu,
mi se trudimo dostići Jakovljev ni-
vo. Mi brojimo 49 dana, koji pred-
stavljaju Ezavov svijet, svijet mno-
štva, kao potpunu ekspanziju broja
sedam, što predstavlja prirodu koja
nas okruţuje. Mi dostiţemo do ma-
ksimalnog što nam svijet kvantitete
pruţa. Nije stoga iznenađujuće da je
Moab, narod iz kojeg potječe Rut, u
gematriji 49, predstavljajući svijet
svega što je fizičko, svijet u kojem se
gomila sve što je kvantitativno. Ali
ako odemo samo korak dalje dosti-
ţemo 50, koji predstavlja kol kojeg je
posjedovao Jakov. Brojčana vrijed-
nost kol je 50. Naš kol nam omogu-
ćuje da odemo iznad detalja i sto-
pimo ih u jednu jedinstvenu cjelinu,
da transcendiramo kvantitativni
svijet i dosegnemo ono Sve što uje-
dinjuje. To je taj uzvišeni nivo koji
nas izvodi iz djetinjstva, iz našeg
statusa novorođenčeta, i vodi pre-
ma zrelosti, i svako naše iskustvo
koje smo imali na tom putu, trans-
formira u jednu jedinstvenu temu.
Ono nam omogućuje da dođemo iz
najmračnijih dubina, jer i Davidova
linija proistječe od skromnih kori-
jena, i da dosegnemo najviše nivoe.
Mi smo primili Toru 50-ti dan, a
ne na neki određeni dan iz kalen-
dara. To je produkt našeg brojanja
kroz sve nivoe prirodnog svijeta, i
dostiţući transcendentalnost na
takvom stupnju da mi čak više i ne
brojimo 50-ti dan - dan koji se ne
Godina 9 Broj 36 stranica 23
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
ZZZOHAROHAROHAR: Š: Š: ŠAVUOTAVUOTAVUOT
napravi iskorak i preskoči 49 vrata
nečistoće, očaj i tamu, i promijeni
svoju stvarnost u ono suprotno. To
upravo suprotno predstavljeno je
blagdanom Šavuotom. Kaţe se da je
tijekom Objave na gori Sinaj narod
Izraela stajao ispod te planine, sje-
dinjen kao jedno biće. To je bilo is-
tinsko jedinstvo ljubavi i brige me-
đu svim pojedincima cijele nacije.
Stoga, kada su ploče bile dane (Iz-
lazak 32,16), mudraci kaţu da je na
pločama bila "sloboda".
"Sloboda" je stanje duha u kojem
je osoba povezana sa svojom stvar-
nom suštinom, B-ţjom slikom. Oso-
ba koja je povezana s idejom da je
stvorena na sliku B-ga razumije da
sloboda znači preuzeti svu odgo-
vornost za svoju sudbinu, za svoje
postupke i svoje emocije, osjećaje i
misli. Sloboda je sposobnost da se
plovi prema gore. Objava na gori
Sinaj pruţa nam nadu, sposobnost
da vjerujemo da je rješenje tu iza
ugla, da imamo moć da stvorimo
novu, bolju stvarnost. Samo mora-
mo i dalje vjerovati i nastaviti po-
kušavati. Objava na gori Sinaj dala
nam je veliki dar, sposobnost da
doţivimo pravu ljubav. Na istinsku
izvornu ljubav moţe se naići samo
među slobodnim ljudima, onima
koji su dobro povezani sa svojom
vlastitom suštinom - slikom B-ga.
To nije ona ljubav koju većina ljudi
doţivljava, a koja je u stvari vrsta
ovisnosti koja osobu dovodi do oča-
ja, tjeskobe i jada.
2. Vjera u dobrotu i poštenje
Deset Izjava, koje su greškom bo-
lje poznate kao Deset zapovijedi, i
svijest koju one predstavljaju uka-
zuju na najveću revoluciju koja se
dogodila u povijesti ljudske svijesti.
Zohar tih Deset iskaza vidi kao ma-
nifestaciju deset sefirot Drva ţivota,
emanaciju dobrote i blaţenstva od
Stvoritelja svojim voljenim stvore-
njima. To je također i manifestacija
pravila koje uči da je "svrha stvara-
nja pruţiti Njegovo blaţenstvo i
dobrotu Njegovim stvorenim bići-
ma". Bilo je to po prvi put u povi-
jesti čovječanstva da je otkriven su-
stav pravila koji je objašnjavao su-
stav "uzroka i posljedice", na način
koji je imao moć da čovječanstvo
izvede iz mraka. Tora uči da će
moralno ponašanje, preuzimanje
odgovornosti i vjera u dobrotu biti
nagrađeni uspjehom u svim podru-
Kabalisti gledaju na otkrivenje na
gori Sinaj kao na vrhunac ljudske
povijesti, budući da nam je na ovaj
dan dana prilika da pokaţemo sve
što smo htjeli i sve što bismo ikada
mogli ţeljeli. Od tada je čovječan-
stvo pokušavalo ponovo zadobiti
ono što smo imali na gori Sinaj. To-
ra sa svim svojim komentarima ima
samo jedan cilj, a to je da dovede
čovječanstvo u stanje koje je ono
postiglo na gori Sinaj.
Revolucija u ljudskoj svijesti
Objava na gori Sinaj sadrţi tri
poruke koje su izvršile utjecaj na
ljudsku povijest i još uvijek se nala-
ze u pozadini našeg ljudskog nago-
na prema boljoj budućnosti, za sve
nas:
1. Veliki iskorak, iz ropstva u
slobodu, iz tame u svjetlo
Putovanje do gore Sinaj, više je od
svega, simbol puta koji svaka osoba
treba proći kako bi postala pravo
ljudsko biće - čovjek, stvoren na sli-
ku B-ga. Stanje svijesti robova u Egi-
ptu predstavlja duševno stanje očaja
i bespomoćnosti. Onaj koji je zaoku-
piran okrivljavanjem drugih za sve
svoje nevolje, muke i boli, rob je
očaja i svojih grešaka iz prošlosti.
On će također zauvijek biti rob
gluposti i / ili tiranije drugih. Rob
nije u stanju uvidjeti mogućnost
nekakve druge stvarnosti; on robuju
svom duševnom stanju beznađa.
Izlazak i brojanje omera simbolizi-
raju mogućnost svake osobe da
nastavak na stranici 21
stranica 24 D ivrejTora
(nastavak sa 20. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni Zohar - Šavuot
veća od one drugih ljudi. Mnogi
kabalisti smatraju da se suočavamo
s vremenima u kojima će ljudska
svijest internalizirati poruku da je
prava sloboda pri ruci, i stjecanje
slobode od anđela smrti (u ţidov-
skoj tradiciji poznato kao uskrsnuće
mrtvih) će biti istinska mogućnost.
Nije slučajnost da je anti-aging in-
dustrija u posljednjih nekoliko go-
dina toliko napredovala.
Kako se možemo sa svime ovime
povezati tijekom Šavuota?
U Zoharu i u spisima rabina Isa-
aca Lurije zapisano je da za vrijeme
brojanja omera mi izgrađujemo svo-
ju sposobnost da pobjegnemo iz
ropstva, da postanemo slobodni.
Dok, u sumrak dana, dolazi praznik
Šavuota, vrlo moćna metafizička
sila spušta se u naš svijet; i tu silu
jezik kabalista naziva "sefira ketera".
Ova sila je ono što nas moţe spojiti
sa svim idejama i shvaćanjima koja
smo naveli u gornjem tekstu. To
moţemo usporediti s preuzimanjem
vrlo naprednog programa na raču-
nalu. Preuzimanje se nastavlja tije-
kom noći. Način da dobijemo pri-
stup tom daru je čitanje teksta po
uputama Rabi Šimona bar Johaja i
rabina Isaaca Lurije. Ovaj se tekst
naziva "Tikun Šavuota" i sastoji se od
odabranih stihova iz svake paraše
(Pet knjiga Mojsijevih podijeljene su
na više od 50 dijelova, koje nazi-
vamo parašama) u Tori (tri stiha na
početku i na kraju svake paraše), iz
proroka i iz svih drugih knjiga iz
Tanaha, Biblije (svih 24). Čitanje se
nastavlja s različitim tekstovima iz
Mišne, Sefer Jecira (Knjige Postan-
ka) i Zohara. Čitanje se nastavlja
kroz cijelu noć. U jutarnjim satima,
nakon jutarnje molitve, čita se iz
knjige Izlaska priča o Objavi na gori
Sinaj. Zohar i Midraš uče da se do-
gađaji iz Objave na gori Sinaj mogu
nazvati vjenčanjem između Svetog
Blagoslovljen bio On i naroda Iz-
raela. Rabi Šimon Bar Johaj nas u
Zoharu uči da je cjelonoćno učenje
poput priprema haljina i ukrasa za
mladenku, a oni koji pripremaju
mladenku za vjenčanje, bit će joj
kumovi u tom velikom trenutku.
Sila ove noći i jutra koje slijedi
nakon nje toliko je velika, kaţe
Zohar, da se svakome tko slijedi
gore navedene upute jamči da neće
umrijeti te godine i da ga ne moţe
snaći zlo, tjelesno ili duhovno. Moć
Šavuota je veća od moći Jom kipu-
ra, jer svatko tko je osuđen na smrt
na Jom kipur tu presudu moţe iz-
mijeniti na Šavuot. I tako nas pra-
znik Šavuota povezuje sa snovima i
nadama čovječanstva, od zore nje-
gove povijesti, s nadom za istin-
skom ljubavi, jedinstvom, besmrt-
nosti i slobodom od anđela smrti te
svih boli i patnje.
Prevela Tamar Buchwald
■
čjima ţivota, posebice ispunjenjem
u ovom svijetu i u svijetu koji do-
lazi. Pravila Tore nisu tek privre-
mena, pravila koje su stvorili ljudi;
to su univerzalni zakoni koji su uje-
dno Savez između osobe i njegovog
tvorca, iznad ograničenja prostora,
vremena i ljudske logike. Statistika
u posljednjih nekoliko desetljeća
pokazuje da postoji izravna pove-
zanost između društvenog i eko-
nomskog statusa društva i njihovog
povjerenja i vjerovanja u pravila
"uzroka i posljedice" i zakona iz
Deset iskaza.
3. Put prema besmrtnosti
Zohar nas uči da je jedan od naj-
većih darova koji nam je bio dan na
Sinaju bio dar besmrtnosti. Adamov
grijeh donio je na svijet prokletstvo
smrti a objava na gori Sinaj je sim-
bol ispravljanja Adamova grijeha.
Prema kabalistima, duhovna će svi-
jest blagdana Šavuota dovesti čo-
vječanstvo do toga da shvati kako
smrt i starenje nisu proglas s neba,
već su stanja koja se daju liječiti.
Poznato je da su sretni i duhovni
ljudi manje bolesni i da je njihova
sposobnost da se oporave puno
Godina 9 Broj 36 stranica 25
Page 26 Strana 26 Strana 26 Strana 26 Strana 26 D ivrejTora stranica 26 D ivrejTora
– Ono što je važno jeste da se
što pre ide sa primenom ovog
zakona – naglašava Sekulić.
Osim imovine stradalih Jevreja,
koja će biti vraćana jevrejskim
opštinama, zakon predviđa i da
će narednih 25 godina iz
budžeta Savezu jevrejskih
opština biti uplaćivano 950.000
evra godišnje počevši od 2017.
Po donošenju rešenja Agencije
za restituciju, država ima pravo
žalbe, ali i pravo da sprovodi
upravni spor. Ova imovina nije
bila obuhvaćena prethodnim
zakonima o restituciji koji su se
odnosili na imovinu crkava i
verskih zajednica i takozvanu
opštu restituciju. Zakon po
kojem se vraća imovina strada-
lih Jevreja oduzeta tokom Ho-
lokausta, odnosi sse na period
od 6. aprila 1941. do 9. maja
1945. godine. Sekulić je, go-
voreći o ovom zakonu, više
puta naglašavao da se ne radi
o odgovornosti Srbije za Holo-
kaust, već o aktu solidarnosti i
sa sugrađanima Jevrejima, koji
u Beogradu, na primer, žive
duže od 500 godina. I u
samom t eks tu zakona
navedeno je da vraćanje ove
jevrejske imovine predstavlja
izraz saosećanja i razumevanja
za stradanje Jevreja tokom
Drugog svetskog rata na teri-
toriji okupirane Srbije. Vraćane
neće biti umetničke i druge
vredne stvari koji su deo
kolekcija nacionalnih institucija
kulture. Tako će, na primer, i
vredna zbirka slika Eriha Šlo-
movića ostati deo zbirke
Narodnog muzeja. Kao što je
prošlog meseca Bavarska
državna biblioteka vratila
Narodnoj biblioteci Srbije više
od 200 knjiga čuvenog izda-
vača Gece Kona.
Osim imovine stradalih Jevreja,
koja će biti vraćana jevrejskim
opšt inama, ovaj zakon
predviđa i da će narednih 25
godina iz budžeta Republike
Srbije Savezu jevrejskih opšti-
na biti uplaćivano 950.000 evra
godišnje počevši od 2017.
Propisano je i da se o uprav-
ljanju prihodima stara poseban
Odbor za nadzor. Ova sredstva
mogu biti korišćena za naučno
proučavanje i istraživanje peri-
oda Holokausta i drugih zločina
nacista, obrazovanje o Holo-
kaustu, finansijsku podršku
preživelim žrtvama Holokausta,
školovanje i stipendije stu-
denata, mladih talenata i
naučnika iz Republike Srbije u
humanitarne svrhe u Republici
Srbiji...
Kad je ove godine usvojen
Zakon o otklanjanju posledica
oduzimanja imovine žrtvama
Holokausta, iz Svetske jev-
rejske organizacije za restituci-
ju (WJRO) istaknuto je da je
Srbija prva od 46 evropskih
zemalja, potpisnica Terezinske
deklaracije, koja je donela
ovakav zakon. Njegovo do-
nošenje pozdravio je, između
ostalih, i ambasador Izraela u
našoj zemlji Josef Levi.
Politika, 6.6.2016.
U agenciji za restituciju
očekuju da iz jevrejskih
opština pristigne oko 5.000
zahteva da im država vrati
imovinu sunarodnika
stradalih u Holokaustu koji
nemaju svojih živih za-
k o n s k i h n a s l e d n i k a
rvi zahtevi za restituciju jev-
rejske imovine po Zakonu o
o t k l a n j a n j u p o s l e d i c a
oduzimanja imovine žrtvama
Holokausta koje nemaju živih
zakonskih naslednika, stigli su i
u Agenciju za restituciju. Za
drugu polovinu juna zakazana
je rasprava.
Za sada je podneto 15 zahteva
za imovinu na teritoriji Beogra-
da, a očekuje se da stignu i
zahtevi iz Vojvodine, kaže za
„Politiku”, Strahinja Sekulić,
direktor Agencije za restituciju.
– Prve odluke biće donete u
avgus tu i s ep t emb ru .
Videćemo šta je moguće vrati-
ti, a šta ne, odnosno šta može
biti vraćeno u naturi, a šta će
biti nadoknađeno. Očekujemo
da nam stigne oko 5.000
zahteva. Njih podnose jev-
rejske opštine na čijoj se teri-
toriji nalazi imovina i imaju tri
godine od dana donošenja
zakona za to. Znači, krajnji rok
za podnošenje zahteva je 2019
– ističe Strahinja Sekulić.
Prvih 15 zahteva o kojima će
se uskoro raspravljati odnose
se uglavnom na kuće, ali bi
Agenciji za restituciju uskoro
trebalo da stignu i zahtevi
jevrejskih opština koji se od-
nose na imovinu u Subotici i
Novom Sadu.
RESTITUCIJA
U avgustu prve odluke o vraćanju imovine
stradalih Jevreja
Iz medija
■