Dvre Tra - sinagogadoboj.orgsinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/2... · zajednička...
Transcript of Dvre Tra - sinagogadoboj.orgsinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/2... · zajednička...
Divrej Tkra
B’’H
(Levitski zakonik 18,1-30 )
Popodnevno čitanje Tore na Jom
kipur usredotočuje se na zabranjene
seksualne odnose. Pouka je dvojaka:
a) Namjera je ohrabriti svakoga tko na
sebi nosi takvu krivnju da se pokaje.
b) To je podsjetnik da moramo ostati na
oprezu da ne popustimo svojim iskuše-
njima, čak i onda kad se nalazimo u ova-
ko uzvišenom stanju duhovnosti i na-
dahnuća, i naizgled nedodirljivi za takve
niske ţelje.
U prvoj aliji B-g daje uputu Izraelu da
ne slijedi nemoralne običaje Egipćana i
Kanaanaca. Umjesto toga, oni trebaju
poštovati Njegove zapovijedi, koje će
donijeti nagradu i ţivot onima koji ih
slijede.
(Levitski zakonik 16,1-34;
Brojevi 29,7-11 )
Jutarnji odlomak Tore na Jom Kipur
raspravlja o naročitoj sluţbi u Svetom
Hramu na taj nasvetiji dan u godini.
Vrhunac sluţbe bio je kada je Veliki
svećenik ispovijedao grijehe u ime
Izraela, ušao u Svetinju nad sveti-
njama obavijen oblakom tamjana, i u
pustinju poslao jarca za Azazela.
U šestoj aliji čitamo da je Jom kipur
počašćen titulom ―Šabata nad šaba-
tima,‖ jedinom prilikom u godini da
učinimo pomirenje za sve svoje gri-
jehe.
Jom kipur
Godina 11 Broj 51 Broj 51 Zagreb, srijeda 19. rujna 2018. - 10. tišrija 5779.
■
[email protected] http://twitter.com/DivrejTora
Jom hakipurim
Jeruzalem 18:23 19:22
Zagreb 18:43 19:42
Rijeka 18:50 19:48
Split 18:41 19:39
Dubrovnik 18:34 19:33
Vinkovci 18:32 19:31
Sarajevo 18:33 19:32
Doboj 18:35 19:33
B. Luka 18:38 19:37
Beograd 18:25 19:24
Novi Sad 18:28 19:26
Subotica 18:29 19:27
Zrenjanin 18:26 19:24
Niš 18:19 19:18
Beč 18:43 19:41
Frankfurt 19:14 20:12
Edison, NJ 18:43 19:50
Dnevni Zmanim za
Grad Zagreb
Na Erev Jom Kipur, 18.9.2018.
Alot Hašahar 5:08
Najranije Talit 5:43
Nec Hahama 6:38
Najkasnije Š’ma 9:44
Zman Tefila 10:46
Hacot 12:50
Minha Ketana 16:27
Plag Haminha 17:44
Šekia 19:02
Cet Ha-kohavim 19:44
Divrej Tkra
Divre j Tora , B’ ’H, priprema i uređuje : Vatroslav Ivanuša :ב״ה״ד״״״ ״ב״ה״מ״״״ ״ע״ה״ד״״״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po alija
Strana 2 D ivrej Tora Strana 2 D ivrej Tora
■
bika kao ţrtvu okajnicu i ovna kao
ţrtvu paljenicu. Odjenut će svoje
naročite haljine (Kohen gadol se na
Jom kipur presvlačio iz svog punog
kompleta od osam haljina u pose-
ban komplet od četiri potpuno bijele
haljine koje je nosio kad je ulazio u
Svetinju nad svetinjama). Kohen
gadol pere ruke i noge deset puta
tijekom dana i uranja u mikve pet
puta.
Š'liši, R'vi'i i Hamiši – treća, četvrta
i peta alija - 18 p’sukim (16,7-16,24)
"Od naroda" Aharon uzima dva
jarca za grijehe i ovna za ola. Bik je
pomirenje za Aharona i kohanim.
Baca se ţdrijeb kako bi se odlučilo
kojega od dva (identična) jarca treba
prinijeti kao korban, a koji će biti
poslan ţiv u pustinju kao ţrtveni
jarac.
Postoje dva vrlo različita stila gri-
jeha - odbacivanje onoga što B-g
kaţe i udaljavanje od boţanskog, te
kršenje Njegovih zapovijedi u
pokušaju da Mu se pribliţi. Većina
grijeha je prvog tipa. Nadav i Avihu
su bili drugi tip. Kao odgovor na
ove dvije suprotne motivacije za
grijeh, imamo dvije ţrtve – jednu
koja se prinosila u Beit HaMikdašu,
zapravo, njezina se krv unosila u
Kodšei kodošim, i druga koja se u
potpunosti slala dalje od Beit
HaMikdaša. Jarci su bili identični.
Sve duţnosti na taj dan obavlja
Kohen gadol, uz minimalnu pomoć
drugih kohanim. Kada Kohen gadol
ulazi, Svetinja nad svetinjama je
ispunjena dimom prinosa tamjana.
Sluţba za Jom kipur je kompleksna,
o njenim pojedinostima čitamo tije-
kom ponavljanja Amide za Musaf
Jom kipura, kao i u čitanju Tore.
Zatim se nastavlja opisivati kom-
pleksnu sluţbu za Jom kipur. Među
mnogim zadaćama Kohen gadola na
Jom kipur, je Vidui u ime čitavog
Izraelskog naroda. Njegovo prizna-
nje grijeha mora pratiti priznanje
svakog Ţidova, ako se ţeli postići
potpuno pomirenje. Rambam kaţe
da postoji "oproštenje zajednici" za
"manje" prekršaje, dok se za veće
grijehe traţe da pojedinac izvrši
svoju vlastitu t'šuvu. Čak i kad
postoji "oproštenje zajednici",
pojedinac mora biti dio te zajednice
kako bi od toga imao koristi. Onaj
koji se distancira od zajednice ne
prima dobrobiti zajedničke molitve,
pokajanja i pomirenja. (Ako ovo
pojednostavimo do kraja, cilj je da
pojedinac učini svoju t'šuvu, nema
"hokus-pokus" i oprošteno ti je zbog
Kohen i Levi - prva i druga alija -
6 p’sukim (Vajikra 16,1- 6)
Prvi dio sedre bavi se sluţbom za
Jom kipur u Beit HaMikdašu - Seder
haavoda. Emocionalni element
uvodi se kada Tora kaţe da je B-g
ove zapovijedi dao "nakon smrti
dvojice sinova Aharonovih". Ne
moţemo izbjeći da u nama ne odje-
kne ova kombinacija u kojoj Kohen
gadol vrši najuzvišeniju duhovnu
zadaću dok se u pozadini nalazi
osobna tuga. Ti su osjećaji posebno
snaţni dok ovo čitanje slušamo na
Jom kipur.
Prije nego li je opisana sluţba,
kohanim su upozoreni da ne ulaze u
Beit HaMikdaš osim kada imaju
zadaću koju trebaju obaviti.
Cijela sluţba za Jom kipur, sa
svim njenim pojedinostima, pred-
stavlja jednu micvu. Aharon će uzeti
Strana 3 Strana 3 Godina 11 Broj 5 1 Strana 3
na po ţivot. Prema micvot treba
ţivjeti, a ne umrijeti.
Zabranjeno je stupiti u "intim-
nosti" bilo kojim od zabranjenih
odnosa, koji su kako slijedi:
homoseksualni odnosi između oca i
sina su (dvostruko) zabranjeni,
"odnosi" između majke i sina su
zabranjeni, isto tako zabranjena mu
je i supruga njegova oca, čak i
nakon razvoda ili smrti oca; brat i
sestra (od bilo kojeg od roditelja ili
oboje njih) zabranjeni su jedno
drugome. Postoji dodatna zabrana
za očevu kćer koja nije kćer vaše
vlastite majke. Sinovljeva kći i
kćerina kći izričito su zabranjeni.
Zabrana vlastite kćeri izvedena je
l o g i č k i m a r g u m e n t om k a l
vahomera. Vaţno je zapaziti da je
ova micva izvedena logikom,
umjesto da je zapisana. Strina (s
očeve strane) ili tetka (s majčine
strane) nije dopuštena. Ho-
moseksualni čin između nećaka i
očeva brata dvostruko je zabranjen.
Zabranjeni su odnosi s ujakovom
suprugom ili snahom. Bratova su-
pruga je zabranjena, osim kada je
nadjača micva o jibumu.
Pojašnjenje ...
Čovjek moţe imati šogoricu na tri
različita načina. (1) Sestra njegova
ţene zabranjena mu je tijekom ţi-
vota njegove supruge. Ako njegova
supruga umre, on se moţe oţeniti
njenom sestrom. Ako se razvedu i
njegova je bivša ţena još uvijek ţiva,
njezina sestra mu je zabranjena.
(2) Ţena njegova brata zabranjena
mu je ako su oni razvedeni, ili čak
ako je njegov brat umro, a da je u
tom braku imao djece. Ako je brat
umro bez potomstva, onda se šogor
i šogorica privremeno međusobno
povezani. Oni se ili vjenčaju u
skladu s pravilima jibuma, ili se
njihova "veza" raskida postupkom
sličnom razvodu poznatom kao
halica. Kod aškenaza postoji dugo-
trajna rabinska zabrana jibuma.
Dopuštena (obavezna) je samo
njegova alternativa – halica.
Međutim, sve do halice, ta je ţena
zabranjena svakom muškarcu.
(3) Šogorica (ţena ţeninog brata) bit
će mu dopuštena ako postane slo-
bodna zbog smrti ili razvoda braka.
Zabranjeno je imati vezu sa ţenom
i njezinom kćerkom (ili majkom -
ista stvari) ili njezinom unukom od
sina ili kćeri. (Drugi odnos pred-
stavlja kršenje.) Odnosi sa sestrom
vlastite ţene zabranjeni su za ţivota
njegove ţene (vidi gore navedeno
pojašnjenje). Čovjek ne moţe
spavati s ţenom dok je ona nida,
zabranjeni su odnosi sa ţenom
drugog muškarca.
Homoseksualni postupci su zabra-
njeni. Spolne intimnosti sa ţivoti-
njama zabranjene su muškarcima i
ţenama.
Ne smijemo se oskvrnuti radeći
bilo što od gore navedenog. Ovi od-
vratni postupci onečišćuju Zemlju i
uzrok su protjeravanja s nje. Takve
postupke moramo strogo izbje-
gavati.
onoga što su drugi učinili. Ali to što
ste dio ţidovske zajednice potiče
proces.)
Šiši i Š’vi’i - šesta i sedma alija –
10 p’sukim (16,25-16,34)
Tora nastavlja s detaljima sluţbe
za Jom kipur. Ona završava "ponav-
ljanjem" pravila Jom kipura za sva-
kog od nas (micvot za Jom kipur za
nas ubrajamo iz Paršat Emor) te izja-
vom da dan Jom kipura pomaţe
donijeti pomirenje Narodu. Tako su,
dakle, sam taj dan, sluţba u Hramu,
zajednička molitva i naše osobne
molitve, naš post, naše t'šuva i pri-
znanje, kombinacija koja omogućuje
da se postigne istinsko oproštenje
za sebe i za čitav Izrael.
Maftir – 5 p’sukim (Bamidbar 29,7-
29,11)
Tora predstavlja Musaf Jom
kipura. Ovdje i prethodno u Emor
predstavljeni su svi hagim.
Minha – 30 p’sukim (Vajikra 18,1-
18,30)
U poglavlju 18 navedeni su brojni
zabranjeni seksualni odnosi. Prvo,
postoji općenito upozorenje da se ne
oponašaju negativne pojave Egipta
(odakle smo nedavno došli), te
prakse kanaanskih naroda (gdje
ćemo uskoro otići). Moramo isklju-
čivo slijediti B-ţje zakone i propise, i
ţivjeti prema njima.
Iz pojma v'hai bahem, "i ţivjeti po
njima", mi učimo dva vaţna načela.
Ţidovstvo nije samo religija; ono je
način ţivota. Nadalje, ovaj redak je
(jedan od) izvora principa da se
mnoge micvot (ali ne i sve!) stavljaju
po strani kada postoji situacija opas-
(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija
■
Strana 4 D ivrej Tora Strana 4 D ivrej Tora
■
Svetinju nad Svetinjama, objašnjeno
nam je u kojim okolnostima on tre-
ba ući: da bi vršio sluţbu za Jom Ki-
pur. Ova micva obuhvaća cjelokup-
nu sluţbu za Jom Kipur, koja se ima
provesti po propisanom redoslijedu.
Ostatak poglavlja opisuje redosli-
jed te sluţbe: odjeću koju je nosio
Veliki svećenik dok je vršio sluţbu,
ţdrijeb koji se baca za dva jarca,
osobni hatas (ţrtva za grijeh) Kohen
Gadola, sluţbu tamjana, prskanje
krvi, slanje jednog jarca na stjeno-
vito mjesto, paljenice i još mnogo
toga. (Sve u svemu, bilo je petnaest
ţivotinjskih ţrtava, uključujući dvije
redovne dnevne ţrtve koje su se
svakodnevno prinosile.)
Sve ove sluţbe obavljao je Kohen
Gadol osobno. Uranjao je u mikve
ukupno pet puta i izmjenjivao od-
jeću iz svoje bijele uniforme u zla-
tnu i obrnuto. Također je prao ruke
i noge ukupno deset puta.
Razlog za tu micvu je to što je B-g
uistinu dobar prema nama! Odvojio
je jedan dan u godini na koji je pose-
bno otvoren da primi naše tešuve
(pokajanja) i s radošću nas prima
kada Mu se vratimo. Na Jom Kipur,
B-g ne samo da oprašta, on zapravo
briše prošlost. Ali ima jedna kvaka.
Poznata vam je izreka: "B-g pomaţe
onima koji pomaţu sebi?" Dakle, on
neće sve to učiniti ZA nas koliko je
spreman učiniti to S NAMA
ZAJEDNO. Ne moţemo samo
sjediti i očekivati da automatski bu-
demo očišćeni, mi moramo učiniti
svoj dio. U vrijeme Hrama, to je
značilo slijediti redoslijed sluţbe
ţrtava za Jom Kipur. Danas to znači
sluţbu za Jom Kipur u našim sina-
gogama (kao i post i stvarno poka-
janje od naših grijeha!).
Ta se micva drţala u vrijeme Hra-
ma. Ona je predmet talmudskog
trakta Joma i kodificirana je u Mišne
Tora u Hilhos Avodas Jom HaKipu-
rim. Ona je 49. od 248 pozitivnih
micvos u Rambamovom Sefer HaMi-
cvosu.
Minha
188. Negia!: Zabrana bliskog doticaja s osobama suprotnog spola
Muškarac se ne smije pribliţiti bilo kakvom zabranjenom odnosu ... (Levitski zakonik 18,6)
Svi se pitaju: "Gdje u Tori piše da
ne smijem dotaknuti nekog suprot-
nog spola?" Evo, ljudi, ovdje! Ključ-
ne riječi u našem stihu nisu "pribli-
184. Pričekajte vani: Zabrana koha-nim da proizvoljno ulaze u Hram
... ne smije ući u Svetište u svako doba... (Levitski zakonik 16,2)
Ovaj stih izričito zabranjuje Kohen
Gadolu (Velikom svećeniku) ula-
ţenje u Svetinju nad Svetinjama,
osim da vrši sluţbu za Jom Kipur.
On uključuje i upozorenje običnim
kohanim da se ne zadrţavaju oko
heihala ("Svetoga") kada ne obavljaju
hramsku sluţbu. Postoji značajna
razlika između zabrane ulaska Ko-
hen Gadolu u Svetinju nad svetinja-
ma i zabrane običnom kohenu koji se
mota oko Svetoga, Kohen Gadol bi
bio podloţan Nebeskoj smrtnoj ka-
zni zbog nepotrebnog ulaska u Sve-
tinju nad svetinjama, što nije slučaj
kod običnog kohena koji lješkari oko
Hrama.
Razlog ove zabrane je jasan: Beis
HaMikdaš nije kohenova kuća ni dru-
štveni klub. On je Hram posvećen
B-ţjoj sluţbi. Mi ovaj problem ima-
mo i u našim sinagogama. Hvala
B-gu, osjećamo se ugodno u našem
šulu. Naţalost, ponekad se previše
udomaćimo i zaboravimo da to nije
društveni centar. Zaboravljamo da
smo tamo da bismo razgovarali s
B-gom, a ne s našim prijateljima.
Ova micva donosi vaţnu pouku koja
je primjenjiva na sve nas danas.
Ovaj micva se odnosi za kohanim u
vrijeme Hrama. O njoj se raspravlja
u talmudskom traktatu Menahos na
stranici 27b i u Mišni u prvom po-
glavlju traktata Kelim. Ova micva je
kodificiran u Mišne Tora u drugom
poglavlju Hilhos Bijas HaMikdaš i
68. je od 365 negativnih micvos u
Rambamovom Sefer HaMicvos.
185. Oprosti i zaboravi: Obveza da se postupa prema sluţbi za Jom kipur
Ovako će Aron ući u Svetište ... (Levitski zakonik 16,3)
Nakon što je rečeno da Veliki
svećenik neće proizvoljno ulaziti u
Rav Kook:
Unutarnja crta dobrote
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi
Strana 5 Strana 5 Godina 11 Broj 5 1 Strana 5
190. Arajos - Majka: Zabrana spolnih odnosa s majkom
... i golotinje svoje majke nećeš otkriti (Levitski zakonik 18,7)
191. Arajos - Pomajka: Zabrana spolnih odnosa s očevom suprugom
Nećeš otkriti golotinje ţene svog oca ... (Levitski zakonik 18,8)
192. Arajos - Sestra: Zabrana
spolnih odnosa s bilo kojom sestrom
Golotinje svoje sestre, bilo da je ona kći tvog oca ili kći tvoje majke, bila ona rođena u domu ili izvan njega, nećeš otkriti ... (Levitski zakonik 18,9)
193. Arajos - Unuka I: Zabrana spolnih odnosa s sinovom kćeri
Golotinje kćeri svoga sina ... (Levitski zakonik 18,10)
194. Arajos - Unuka II: Zabrana odnosa s kćerinom kćeri
... ili kćeri svoje kćeri nećeš otkriti. (Levitski zakonik 18,10)
195. Arajos - Kćer: Zabrana spolnih odnosa s kćeri
...
196. Arajos - Polusestra: Zabrana odnosa s kćerkom očeve ţene
Golotinje kćeri svog oca, rođene od tvog oca ... (Levitski zakonik 18,11)
197. Arajos - Teta I: Zabrana spolnih odnosa s očevom sestrom
Nećeš otkriti golotinje sestre svoga oca ... (Levitski zakonik 18,12)
199. Arajos - Stric: Zabrana spolnih odnosa s očevim bratom
Nećeš otkriti golotinje brata svoga oca ... (Levitski zakonik 18,14)
200. Arajos - Strina: Zabrana odnosa sa suprugom očeva brata
... njegovoj ţeni nećeš se pribliţiti (jer) ona je tvoja strina. (Levitski zakonik 18,14)
201. Arajos - Snaha: zabrana spolnih odnosa sa sinovom
suprugom
Nećeš otkriti golotinje svoje snahe ... (Levitski zakonik 18,15)
202. Arajos - Šogorica I: Zabrana spolnih odnosa s bratovom ţenom
Nećeš otkriti golotinje ţene svoga brata... (Levitski zakonik 18,16)
203. Arajos - Majka i kći: Zabrana odnosa sa ţenom i kćeri
Golotinje ţene i njene kćeri nećeš otkriti... (Levitski zakonik 18,17)
204. Arajos - Baka i unuka I
... kćer njezina sina ... (Levitski zakonik 18,17)
205. Arajos - Baka i unuka II
... ili kćeri njezine kćeri, nećeš uzeti kako bi je otkrio ... (Levitski zakonik 18,17)
206. Arajos - Šogorica II
Nećeš oţeniti ţenu uz njenu sestru, i tako ih učiniti suparni-cama ... za njena ţivota (Levitski zakonik 18,18)
207. Arajos - Nida
Nećeš se pribliţiti ţeni u njezinu stanju menstrualne nečistoće ... (Levitski zakonik 18,19)
208. Nitko da ne prođe: Zabranu provođenja vlastite djece kroz vatru Moleku
Nemojte učiniti da bilo koje tvoje dijete prođe (kroz vatru) za Moleka ... (Levitski zakonik 18,21)
209. Politički nekorektno: Zabrana homoseksualnosti
Nećeš leći s muškarcem na način kako se lijeţe sa ţenom (Levitski zakonik 18,22)
210. Tegleća marva: Zabrana bestijalnost (za muškarca)
Nemoj leći ni s kakvom ţivotinjom da bi se obesčastio ... (Levitski zakonik 18,23)
211. S druge strane ...: Zabrana bestijalnosti (za ţenu)
... i ţena neće stati pred ţivotinju da se pari s njom... (Levitski zakonik 18,23)
ţavati" se. Kako Rambam objašnja-
va ("Sefer HaMicvos, neg. 353."),
"čak i bez stvarnog spolnog odnosa,
kao što su grljenje i ljubljenje".
Drugim riječima, mi ne smijemo
vršiti kontakt ljubavne naravi u za-
branjenim odnosima, što uključuje i
udane ţene i one koje su nida (imaju
menstruaciju). Neljubavni doticaj,
kao što je kod liječnika ili zubara ti-
jekom njegovog rada, sasvim je
druga priča.
Mada ovaj stih kaţe "muškarac",
to se jednako odnosi i na muškarce i
ţene. Kao što Raši objašnjava, gla-
gol "pribliţiti se" napisan je u mno-
ţini. Budući da su muškarci već uk-
ljučeni pojmom "čovjek", koga bi još
plural mogao uključiti? Ne ostaje
nitko osim ţena!
Razlog za tu micvu je jasan: seksu-
alni nagon je kod ljudske vrste
jedan od najsnaţnijih poriva. No, mi
nismo ţivotinje, već ljudi, pa bismo
se trebali biti u stanju izdići iznad
naših poriva. Ova nam micva poma-
ţe da se drţimo podalje od pada u
zamku. Ako si ne uzmemo male slo-
bode, nećemo postati opušteni i na
kraju previše bliski s pripadnicima
suprotnog spola. Ako imamo posta-
vljene mjere zaštite, nećemo posrnu-
ti u pitanjima seksualne prirode.
To ne znači da je judaizam puri-
tanski ili da je seks "nuţno zlo" do-
pušteno samo zbog opstanka vrste.
Baš naprotiv! Seks je dobra stvar u
svom pravilnom okviru, a to je
bračna veza. Baš kao što je hrana
koju jedemo uzdignuta zakonima
kašruta i govorenjem brahos (blago-
slova), spolni odnosi čovjeka se pu-
tem Tore uzdiţu od ţivotinjskog
čina u nešto više. B-g ne kaţe toliko
stvarima "ne" koliko ih kontekstua-
lizira kako bi ih trebalo vršiti da se
postane bolja osoba, umjesto da
budu na vlastitu štetu.
189. Arajos - Otac: Zabrana spolnih odnosa s ocem
Golotinje svog oca ... (Levitski zakonik 18,7)
(nastavak s 4. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi
■
Shlomo Katz:
Potpuna tešuva
Strana 6 D ivrej Tora Strana 6 D ivrej Tora
■
Jedne je godine, u noći prije Jom
kipura, R. Shlomo Zalman Auer-
bach z"l (1910-1995, Jerušalajim) ko-
mentirao pred svojom obitelji:
Nevjerojatno je da toliko puno ljudi
pokuca na moja vrata s pitanjima u
vezi zakona o postu i zakona o
molitvama, dok izgleda da nitko
nema pitanja o zakonima o tešuvi,
koja je glavna micva ovog dana.
(Citirano u Minchat Avot str.110)
Gemara (Joma 86a) uči da postoje
određeni grijesi za koje Jom kipur
ne daje pomirenje. Umjesto toga,
osoba moţe dobiti odgodu kao re-
zultat tešuve i Jom kipura, a zatim
pomirenje za te grijehe dobiti kroz
patnju. S tim u vezi, Rabbeinu Yo-
nah z"l (Španjolska, umro 1263.) pi-
ta: Kako ovo moţe biti u skladu sa
stihom (Vajikra 16,3 - dio čitanja iz
Tore za Jom kipur), "Jer u taj dan On
će osigurati pomirenje za vas da vas
očisti; od svih vaših grijeha pred Vječ-
nim bit ćete očišćeni"?
On tumači: Potonji dio ovog stiha
nije obećanje, već zapovijed. Kon-
kretno, nama je zapovijeđeno da is-
traţimo i ispitamo svoje postupke i
vratimo se Vječnom na Jom kipur.
Rabbeinu Yonah dodaje: Mada po-
stoji općenita micva da izvrši tešuva,
postoji i dodatna micva na Jom ki-
pur. (Sha'arei Teshuvah 4,17)
R. David Cohen šlita (rabin i plo-
dan pisac iz Brooklyna u NY) piše:
Iz riječi Rabbeinu Yone moţe se
zaključiti da je micva o tešuvi na Jom
kipur drugačija od općenite micve za
tešuvu koja se odnosi na sve dane.
Tijekom cijele godine, nije pogrešno
pokajavati se za jedan po jedan
grijeh, no na Jom kipur nije tako. Na
Jom kipur micva glasi, "od svih
svojih grijeha... bit ćeš očišćen." Ako
bi se netko pokajao za jedan grijeh,
ali ne bi ţalio zbog drugog grijeha,
on bi dobio potpuno pomirenje za
grijeh za koji se pokajao, ali bi
zanemario izvršiti micvu tog dana,
odnosno, pokajati se za sve svoje
grijehe. (Birkat Ya'avetz I str.66)
R. Avraham Zvi Margolis šlita (ra-
bin Karmiela u Izraelu), piše u ime
R. Yerachmiela Yisraela Yitzchaka
Danzigera z"l (1853 do 1910., Ale-
xanderer Rebbea, poznatog kao "Ji-
smah Jisrael―):
Kad čovjek postane svjestan svojih
grijeha, to mora uključivati i svijest
o boli koju je nanio B-gu, nazovimo
to tako [jer se našim grijehom pore-
metila svrha B-ţjeg stvaranja svije-
ta]. Čak i ako nečije pokajanje nije
motivirano strahom od kazne, nego
Jom Kipur je dan na koji je Moše
Rabenu sišao s Har Sinaja s drugim
parom luhot. R. Chaim Friedlander
z"l (mašgiah ruhani Ponovezh Yeshi-
ve u Bnei Brak, umro 1986.) piše:
Luhot simboliziraju srce - moţda
se zbog toga luhot često, mada po-
grešno, prikazuju zaobljenih vrhova
poput našeg uobičajenog simbola za
srce – dok ono napisano na luhot
predstavlja Volju B-ţju, koju čovjek
treba "urezati" u svoje srce. Osoba
koja uspije privezati svoje srce uz
Volju B-ţju više neće biti rob samoj
sebi i oslobodit će se svjetovnih ţelja
svoga srca. To je razlog zašto Pirkei
Avot izvodi igru riječi između "ha-
rut" / "uklesane" (vidi Šmot 32,16) i
"herut" / "slobode", i tvrdi da čo-
vjek nije slobodan sve dok ne prou-
čava Toru.
Kad su dobivali prve luhot, Bnei
Jisrael su se prije toga tri dana pri-
premali i postigli razinu Adam Ha-
rišona (Prvog Adama) prije njegova
grijeha. Oni su mogli primiti luhot
koje je isklesao B-g, jer su im srca -
koje luhot simboliziraju – bila čista
poput prvog srca koje je B-g stvorio,
objašnjava R. Friedlander.
Međutim, nakon grijeha sa Zlat-
nim teletom, sve se promijenilo. Ni-
je bilo perioda očišćenja prije dobi-
vanja luhot, a i same luhot napravio
je čovjek – jedino je zapis dodao
B-g. Poput baal tešuve, zadaća Bnei
Jisrael nakon grijeha bila je da izloţe
svoja srca (luhot), tako da ih Tora
(zapis) moţe uzdići. Na taj način se
vrši pokajanje. (Siftei Chaim, Vol. 1
p.25 [1. izd.])
Postoje određeni grijesi za koje
Jom kipur ne daje pomirenje.
Umjesto toga, osoba moţe
dobiti odgodu kao rezultat
tešuve.
Strana 7 Strana 7 Godina 11 Broj 5 1 Strana 7
mo dijela tijela u mikve. Jasno je, či-
stoća se ne postiţe na taj način. (Mu-
ssar Hamishnah)
R. Avraham Halevi Horowitz z"l
(16. stoljeće, otac Shelaha Hakado-
sha) primjećuje:
Obveza da se zatraţi oprost od o-
nih koje smo uvrijedili ne znači ura-
diti ono što se obično čini, dakle, da
se malo prije Kol Nidrei, pristupi
svom bliţnjem i zatraţi ga za op-
rost. Neminovno, ovaj će odgovo-
riti: "Nisi učinio ništa što bih ti imao
oprostiti." Potom, ova dvojica prija-
telja oproste jedan drugome, nešto
potpuno nepotrebno, jer su uvijek
bili dragi jedan drugome i nikada
ne bi poţeljeli povrijediti jedan dru-
goga.
Nasuprot tome, nastavlja R. Horo-
witz, neprijatelji imaju tendenciju
da ne traţe oprost jedan od drugo-
ga. Umjesto toga, svaki od njih ka-
ţe: "Da je njemu stalo do mira, pri-
šao bi mi." Mudar će čovjek, među-
tim, prepoznati da je pravi znak
snage poniznost, pa će on preuzeti
inicijativu kako bi smirio svog ne-
prijatelja, čak i ako je njegov neprija-
telj u krivu. (Emek Berachah)
R. Shlomo Zalman Auerbach z"l
piše: Zatraţiti općenito oproštenje
za sve grijehe koje je netko počinio
protiv drugoga funkcionira samo za
manje prekršaje. [Ako je netko po-
činio ozbiljnije djelo, on ga mora
konkretno navesti kada zatraţi op-
rost] (Citirano u Halichot Shlomo:
Moadim str.44)
Ako onaj tko je sagriješio protiv
tebe ne dođe do tebe da zatraţi op-
rost, moraš mu se staviti na raspo-
laganje, tako da bi mogao zatraţiti
oprost. (Mateh Ephraim)
Zbog toga što Jom kipur ne isku-
pljuje sve dok se ne da zadovolj-
ština svom bliţnjem, čovjek treba
voditi računa da kaţe sljedeću mo-
litvu (dio Tefile Zaka) koja je tiskana
u mnogim mahzorim:
"Dajem potpun oprost svima
koji su se ogriješili o mene,
bilo fizički ili financijski, ili koji su
me ogovarali ili me čak oklevetali;
tako i svima koji su me povrijedili,
bilo fizički ili financijski, i za svaki
ljudski grijeh između čovjeka i
njegovog bliţnjeg - osim u vezi
novca kojeg ţelim zatraţiti i mogu
ga povratiti prema halahi, te osim
onome koji griješi protiv mene i
kaţe: "Ja ću griješiti protiv njega, a
on će mi oprostiti" - osim njima,
dajem svoj potpuni oprost, i neka
ni jedna osoba ne bude kaţnjena
zbog mene.
"I kao što sam ja oprostio/la
svima, tako Ti daj da nađem
milost u očima svake osobe, pa da
mi dâ potpuni oprost."
sviješću da je, kao rezultat grijeha,
oštetio svoju vlastitu dušu, ta je
tešuva nepotpuna ukoliko nije uzeta
u obzir bol koja je nanesena Šehini.
Naţalost, čovjek u svom sadaš-
njem stanju uglavnom nije u stanju
razumjeti štetu koju je njegov grijeh
prouzročio. Stoga bi dio molitve po-
kajanja trebao biti da B-g prosvijetli
i ukloni zavjese i velove koji ga od-
vajaju od B-ga. Tek kad osoba shva-
ti kakav bi njen odnos s B-gom mo-
gao biti, ona će biti u stanju procije-
niti što gubi time kada griješi. (Dvar
Ha'teshuvah str.168)
Naši učenjaci podučavaju da se
pomirenje ne moţe postići dok se ne
da zadovoljština onima protiv kojih
je počinjen grijeh. Neki kaţu da se
ne moţe postići pomirenje čak ni za
svoje grijehe protiv B-ga, dok se nije
primjereno izmirilo za svoje grijehe
protiv čovjeka i dobilo oprost. (Kaf
Hachaim 606,3)
Zašto? Zato što je pomirenje samo
za neke grijehe poput uranjanja sa-
(nastavak s 6. stranice) Shlomo Katz: Potpuna tešuva
■
Tijekom cijele godine,
nije pogrešno pokajavati se
za jedan po jedan grijeh,
no na Jom kipur nije tako.
Na Jom kipur micva glasi,
"od svih svojih grijeha...
bit ćeš očišćen."
Tko ne čini tako
zanemario izvršiti
micvu tog dana,
odnosno, pokajati se
za sve svoje grijehe
Rabbi Yaacov Haber :
Tri razine oprosta
Strana 8 D ivrej Tora Strana 8 D ivrej Tora
■
reakcija na ovaj zahtjev je vjerovati
da je podnositelj zahtjeva iskren te
"otvoriti vrata" za njega ili nju da
"uđe". Osoba koja odbije to učiniti
smatra se okrutnom osobom.
"Mehila", obično prevedena kao
"brisanje" odgovor je na zahtjev
"Moţemo li vratiti naš odnos na
razinu na kojoj je bio prije nego li
sam sagriješio protiv tebe?" Pozi-
tivno odgovoriti na ovo je teško, no
B-g je ljudskom biću dao snage za
to, te je potrebno.
"Kapara" se obično prevodi kao
"pomirenje", kao na Jom kipur, na
Dan pomirenja. Ovo je odgovor
osobi koja kaţe: "Moja mi savjest
neće dati da ţivim u miru zbog
onoga što sam učinio tebi i našem
odnosu." Odgovoriti na ovo pozi-
tivnim odgovorom nadilazi ljudske
mogućnosti. Jedino je B-g Onaj koji
moţe doprijeti do unutrašnjosti
osobe i reći joj "Utješi se". "Kapara"
je vrhunac ovog trojakog procesa, i
postiţe ga se na Jom kipurim.
Postoje tri hebrejska sinonima:
"Seliha", "Mehila" i "Kapara", i svi su
povezani s idejom "praštanja". Što
znači svaki od njih?
"Seliha", obično prevedena kao
"praštanje", prvi je korak koji se
mora poduzeti ako je netko počinio
grijeh, bilo to protiv B-ga ili protiv
čovjeka. Traţiti oprost znači reći
"povrijeđenom" učesniku: "Ţao mi
je zbog onoga što sam učinio, iskre-
no ţalim što sam to učinio i nikada
više to neću učiniti." Primjerena
■
Strana 9 Strana 9 Godina 11 Broj 5 1 Strana 9
nadamo da će se Vječni usredo-
točiti na vid odnosa oca i djeteta u
našem odnosa s Njime, i zanemariti
sramotu koju su Mu prouzročila
naša djela (Beis Yosef 115).
Dok izgovaramo riječ "selah", tre-
bali bismo razmišljati o bilo kojem
konkretnom prijestupu koji smo
moţda učinili tog dana i obratiti se
Vječnom u pokajanju. Neki se imaju
običaj šakama dvaput udariti u
području srca, jednom dok izgo-
varaju riječ "hatanu" i jednom dok
izgovaraju "pašanu". Ova nas gesta
podsjeća na vidui, priznanje i po-
maţe nam probuditi srce na po-
kajanje dok govorimo te riječi.
U dane kada se ne govori Taha-
nun (npr. Roš hodeš ili hol hamo'ed),
ne bi trebalo dotaknuti grudi dok
govorimo ovaj blagoslov. Budući da
je ova gesta slična vidui, neprikla-
dno je to činiti u dane radosti kada
se vidui ne govori (Shelah, kako je
citiran u Siddur Yavetz, Rav Shlo-
mo Zalman Auerbach, kao što je
navedeno u Halichos Shlomo 11,45).
Neki autoriteti smatraju da ne bi
trebalo dodirivati grudi niti tijekom
večernjih sluţbi, budući da se Taha-
nun ne govori noću (Shaarei Hala-
cha U'Minhag, Orach Chaim 69).
"Oprosti nam, Oče naš, jer smo
pogriješili; zaboravi nam, Kralju
naš, jer smo namjerno činili grijeh;
jer ti zaboravljaš i praštaš. Da si bla-
gosloven Ti, Vječni, Milosrdni koji
obilno praštaš."
Šesti blagoslov u molitvi Šemone
Esre je Selah lanu, u kojem traţimo
potpuni oprost. Molimo Vječnog da
ukloni naša nedjela i oprosti sra-
motu koju smo Mu prouzročili
kršenjem Njegove volje. Na taj
način, nadamo se da ćemo ukloniti
svaku prepreku između nas, tako
da nas ništa neće sprečavati da
primamo njegovu dobrotu.
"Kralj se ne moţe odreći svoje
časti, no otac se moţe odreći svoje
časti" (Kesubos 17a). Kako u ovom
blagoslovu tako i u prethodnom, mi
se obraćamo Vječnom kao našem
ocu prije nego li ga nazovemo
našim Kraljem. Na taj način mi se
■
Tefila: Molitva s radošću, Rabbi Daniel Travis:
Šesti blagoslov: potpuni oprost
Rabbi Berel Wein:
Jom kipur – stupanje u vezu sa samim sobom
Strana 10 D ivrej Tora Strana 10 D ivrej Tora
■
ne izvršiti obavezu prema bankov-
nom kreditu. Sasvim je druga stvar
učiniti to prema onima koji su vam
bliski i dragi.
Kada na najsvetiji dan u godini za-
traţimo B-ţansko oproštenje, litani-
ja grijeha i nedostataka, koja je suš-
tina jomkipurske molitvene sluţbe,
postoji zato da ispravi taj psihološki
i emocionalni nedostatak. Mi ispo-
vijedamo svaki mogući grijeh, jer
ljudska su bića u stanju, ako ne čak i
sklona, da počine svaki mogući gri-
jeh. Naše je pamćenje selektivno i
često puta nesavršeno.
Stid pred Stvoriteljem ljudska je
osobina koju smo naslijedili od
Adama, koji ju je pokazao kada se u
cik zore ljudske civilizacije našao
licem u lice s B-gom. Stoga je cjelo-
kupni popis svih mogućih grijeha
neophodan element za dobivanje
oproštenje na Jom kipur.
Kao što sam gore spomenuo, Jom
kipur je prilika koju nam pruţa ovaj
jedinstveni dan. Oslobođeni svje-
tovnih zadataka koji obavijaju našu
egzistenciju tijekom čitave godine,
imamo vremena da razmislimo o
stvarima u ţivotu koje su od najveće
vaţnosti – obitelji, zajednici, tradi-
ciji i našoj ostavštini koju ostavlja-
mo onima koji dolaze nakon nas.
Iskreno se suočavamo sa svojom
smrtnošću i ljudskim stanjem.
Također razmišljamo o svojoj du-
ši, koju smo toliko često ignorirali i
zanemarivali zbog pritisaka naših
svakodnevnih obaveza. Mi moţemo
ponovo napuniti taj rezervoar Ţi-
dovskog ponosa koji leţi u svakome
od nas – to koliko smo posebni mi
kao pojedinci i zajedno kao narod.
Identificirajući se kao Ţidovi, i razu-
mijevajući obaveze i prednosti koje
taj identitet nosi, mi dobijamo istin-
ski osjećaj vaţnosti i svrhe u ţivotu.
Oni koji su otuđeni, oni koji se ru-
gaju, oni smeteni, malo će utjehe na-
ći za sebe na taj sveti dan. Ali za one
koji nastoje upoznati sebe, te time
odraţavati svog Stvoritelja i svoju
vlastitu besmrtnost, dan Jom kipura
je dan u kojem se pruţa prilika bez
premca i dan velikog zadovoljstva.
On je nalik obnavljanju starog i dra-
gog prijateljstva i pronalaţenja da-
vno izgubljene stvari koja za nas
ima sentimentalnu vrijednost. Naša
suština koja se nalazi duboko u na-
ma, koju razotkriva svetost dana
Jom kipura je taj davno izgubljeni
dragocjeni predmet; ona je naš stari
i najbolji prijatelj.
Fizičko uskraćivanje koje Jom ki-
pur od nas traţi, podsjetnik je da se
ništa što je u ţivotu vaţno i trajno
ne moţe postići bez ţrtve i neke vr-
ste uskraćivanja. Judaizam ne pro-
povijeda asketski ţivot. Tora popri-
jeko gleda na one koji svojevoljno
sebi uskraćuju dopuštena ţivotna
zadovoljstva. Rabini su nas podučili
Jom kipur nije samo sveti dan i
dan opraštanja grijeha – on je tako-
đer i veliki dan nade i optimizma. U
velikoj mjeri svatko od nas biva
ponovo rođen na taj dan. Svakome
od nas pruţa se prilika da ponovo
preispita samog sebe. Iako većinu
vremena u našim molitvama
provodimo priznavajući svoje
grijehe, neuspjehe i nedostatke, mi
to činimo s uvjerenjem da će B-g u
svom velikom suosjećanju prema
Svojim stvorenjima izbrisati te
grijehe. Mi ispovijedamo čitavu
litaniju grijeha navedenih u našim
molitvama tako da budemo očišćeni
od svake moguće krivice i da nam
bude dozvoljeno da krenemo dalje
naprijed rasterećeni bremena
prijašnjih smetnji.
Prije mnogo godina dok sam bio
pravnik u Chicagu, poznavao sam
kolegu koji je bio specijalist za vo-
đenje ljudi kroz proces osobnog
bankrota. On mi je rekao da većina
njegovih klijenata, neprestano radi
pogrešku tako što ne popiše sve
svoje dugove i obaveze u svojoj pr-
voj prijavi za zaštitu od bankrota.
Oni ili zaborave neku obavezu, ili
im iz nekog čudnog, ali snaţnog
psihološkog razloga, bude previše
neugodno navesti tu stvar u svom
zahtjevu za bankrot. Jedna je stvar
Strana 11 Strana 11 Godina 11 Broj 5 1 Strana 11
boko unutra. Rabini Talmuda nisu
samo govorili o fizičkom ulasku u
odaje Svetinje nad svetinjama u
Hramu u Jeruzalemu, već su pored
toga govorili i o ulasku u naše vlas-
tite najintimnije odaje srca, uma i
duše. Svima nama je na Jom kipur
ponuđeno da uđemo u "Lifnej u'lfa-
nim." Jer bez istinskog samopreispi-
tivanja i istinskog opredjeljenja za
poboljšanjem samog sebe, Jom ki-
pur moţe, ne daj B-ţe, biti uzaludna
vjeţba, ako ne čak i besmislena sati-
ra. To je ono na što upozorava pro-
rok Izaija u svojoj velikoj haftari koju
čitamo na Jom kipur ujutro: "Zar je
ovo dan posta koji ja traţim od vas?
Da Meni pognete glave poput trske
ili da se udarate šakom po prsima?"
Sva takva javna kajanja su besmisle-
na ako uz njih ne idu iskreno uvje-
renje za poboljšavanjem samoga
sebe i bolje vladanje prema B-gu i
čovjeku, konzistentno s takvim
uvjerenjem i analiziranjem samoga
sebe.
Jom kipur omogućava na taj način
duboko zadiranje u svoje vlastito
unutarnje biće. To je dan uzdrţa-
vanja od hrane i pića i drugih
tjelesnih aktivnosti. To je bijeg od
stresova i pritisaka svakodnevnog
ţivota i problema i frustracija koje
ga prate. Uvijek se brinemo za
druge – obitelj, prijatelje, Izrael,
svijet, ekonomiju, itd. Jom kipur
nam daje priliku da se brinemo i
budemo zaokupljeni sobom – ne na
sebičan način već na smislen i
pozitivan način. To je onaj jedan
dan u godini kada moţemo zaći
duboko u sebe i pronaći smisao i
svrhu svog postojanja. To nije jed-
nostavno za napraviti. Lako moţe
biti da se to neće moći postići u je-
dan dan – makar taj dan bio i sveti
dan Jom kipura. No Jom kipur nam
barem fokusira našu paţnju na ne-
ophodnost toga da pokušamo po-
segnuti dublje u sebe kako bismo
svoj ţivot učinili smislenijim i spo-
kojnijim. Prorok Izaija opisuje zle
ljude kao one koje bacaka podivljalo
more njihovih ţelja i frustracija.
G-spod ţeli da mi brodimo mirnim
vodama spokoja, vjere, predanosti i
svetog ponašanja. Dan Jom kipura
moţe naznačiti početak tog puta
spokoja i bogobojazne svrhe. Dan
ne bi trebao biti protraćen samo u
vanjskim znacima poboţnosti i ka-
janja. On bi nam trebao pomoći da
posegnemo duboko unutar sebe sa-
mih i dosegnemo svoju dušu, ugla-
čamo svoju dušu, te da to bude dan
pokajanja i obnavljanja kao što je to
B-g i zamislio.
Šabat šalom, Gmar hatima tova
da su nagrade i prednosti u ţivotu
srazmjerni trudu i ţrtvi koje ulaţe-
mo upostizanje tih ciljeva.
U duhovnim i fizičkim svjetovima
u kojim ţivimo ništa se ne dobiva
besplatno. Uskraćivanje naših tjeles-
nih ţelja, što se od nas zahtijeva na
Jom kipur, sluţi da nas podsjeti na
ovu istinu. U molitvama na Roš ha-
šanu i Jom kipur mi priznajemo da
riskiramo sve kako bismo mogli sta-
viti hranu na stol. Jom kipur i njego-
va tjelesna ograničenja podučavaju
nas da također moramo riskirati i
nelagodu kako bismo postigli bilo
kakvu vrstu duhovnog stupnja i
prisebnosti.
Odsutnost zvuka mljackanja za
vrijeme jela, klokotanja dok se pije, i
škripe čvrstih koţnih cipela, omo-
gućuje nam da u sebi čujemo onaj
tihi glas, glas kojega stvara naša
vlastita duša. Taj je glas ono što nas
uzdiţe i dovodi u vezu s našim
Stvoriteljem. I to je ono što Jom ki-
pur čini najvećim danom veličine i
mogućnosti čovjeka – najsvetiji dan
u godini.
Naše osobno unutrašnje svetište
Mada su na Jom kipur naše molit-
ve i misli upravljene ka nebu, stvar-
ni se Jom kipur mora odvijati u na-
ma samima. Daleko je lakše ispovi-
jediti svoje grijehe i nedostatke ne-
vidljivom B-gu nego li ih istinski
ispovijediti samome sebi. Tora nas
uči da je Veliki svećenik Izraela
ušao u svetište – unutarnju svetinju
– Hrama na Jom kipur. Talmud to
naziva ulazak Kohen Gadola, Veli-
kog svećenika, kao ulazak "Lifnej
u'lfanim." Ovaj izraz znači ući du-
(nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein: Jom kipur – stupanje u vezu sa samim sobom
■
Stvarni se Jom kipur
mora odvijati u nama samima.
Svima nama je na Jom kipur
ponuđeno da uđemo
u "Lifnej u'lfanim" -
u naše vlastite najintimnije
odaje srca, uma i duše.
Rabbi Yissocher Frand:
Razmišljanja o molitvi prije Jom kipura
Strana 12 D ivrej Tora Strana 12 D ivrej Tora
■
svaki Šaharis, Minha i Maariv jedin-
stvena prilika za razgovor s Nebe-
sima, na način koji je jedinstven i
karakterističan za ovaj period u go-
dini.
Ove zlatne prilike ne smijemo pro-
pustiti. Zato smatram da je vrijedno
utrošiti nekoliko minuta govoreći o
konceptu molitve. Ja inače, iznesem
"dvar Tora", razmišljanje u vezi Tore,
pronicanje u Toru i onda završim s
nekom pripovijesti. Danas ću zapo-
četi s istinitom pričom koju doista
smatram zapanjujućom i koja za nas
ima vrlo vaţnu pouku.
Priču je ispričao i zapisao Rabi
Aryeh Lev Ginsberg, Rav u New
Yorku. Rabi Ginsberg je imao člana
zajednice, koji je pak imao sina, koji
je otišao učiti u Erec Jisrael. Taj je sin
postao vrlo privrţen Erec Jisraelu te
je odlučio upisati Hesder ješivu koja
kombinira učenje Tore s vojnom
sluţbom. Postao je pripadnik izrael-
ske vojske i zapravo se uspeo do vo-
dećeg mjesta u Izraelskim obrambe-
nim snagama. U ljeto 2005. izraelska
je vlada odlučila predati Gazu na-
trag Arapima. Vojska je silom mora-
la ukloniti Ţidovske naseljenike koji
su odbijali dobrovoljno napustiti
svoja naselja. Američki je student
bio vrlo uzrujan zbog tog zadatka.
Smatrao je da je to pogrešno, no kao
vojnik slijedio je naredbe i sudjelo-
vao u prisilnoj evakuaciji.
Njegova je jedinica došla u jedno
naselje u Gazi. Njegov je zadatak
bio da sve naseljenike ukrca u auto-
buse i evakuira ih. Surađivao je s ra-
binom tog naselja. Svi su se naselje-
nici sakupili u gradskoj sinagogi.
Rabin je govorio, vojnik je govorio,
svi su plakali i naposljetku svi su
izišli iz šula i ukrcali se u autobus.
Nakon što su svi izašli iz zgrade,
vojnik je iz svoje naprtnjače izvadio
sidur. Kleknuo je na zemlju, iskopao
rupu i zakopao svoj sidur. Rav tog
naselja upitao ga je zašto je to uči-
nio. Vojnik je odgovorio da ćemo
moţda za godinu dana, ili za 5
godina, ili za 50 godina ponovo doći
na ovo mje-sto, ljudi će ponovo
ovdje graditi i moţda će oni naći
ovaj sidur i shva-titi da smo na
ovom mjestu ostavili svoja srca i
molitve.
Preskačemo 11 mjeseci. Sada je
ljeto 2006. Militanti Hamasa zarobili
su Gilaada Shalita u Gazi. Izrael je
odlučio ponovo upasti u Gazu po-
kušavajući ga pronaći. Jedinica o-
vog Amerikanca ponovo je bila po-
slana u Gazu da podigne logor koji
će sluţiti kao baza za operacije. Ušli
su u Gazu pod okriljem noći. Nisu
točno znali gdje se nalaze, no zaus-
tavili su se na jednom pustom mje-
stu da postave logor. Sljedećeg ju-
tra, vojnik je pogledao unaokolo.
Uopće nije znao gdje se nalazi. Ni-
šta mu nije bilo poznato. Sve što je
vidio bili su ostaci kuća, staklenika i
Mi vjerujemo potpunom vjerom
da je sve što će se desiti u narednoj
godini – kako na osobnoj razini ta-
ko i na nacionalnoj – odlučeno za
vrijeme perioda Deset dana pokajanja.
Svima nam je poznat koncept "Tra-
ţite B-ga dok Ga se moţe naći, prizivaj-
te Ga dok je blizu" [Ješaja 55,6]. Ovo je
vrijeme u godini kada je Gospodar
Svijeta posebno blizu pa su stoga
uobičajene prepreke koje se pojav-
ljuju kako bi omele da naše molitve
da budu djelotvorne uklonjene kako
bi naše iskrene molitve Njemu si-
gurno bile uslišane.
Uvijek sam sebi kaţem – a i sva-
kome tko me sluša – da moramo is-
koristiti prednosti ovog perioda u
godini, više od bilo kojeg drugog
desetodnevnog perioda u kalenda-
ru. Posebno u vezi molitvi i molbi
za sve ono što nam je potrebno, ovo
je pravo vrijeme da to učinite. Bez
obzira kako postupate u ostatku go-
dine što se tiče sudjelovanja u min-
janu ili u vezi usredotočenja (kavana)
za vrijeme molitve ili koliko brzo
molite, sve to treba ostaviti po strani
u ovom periodu godine u kojem je
Strana 13 Strana 13 Godina 11 Broj 5 1 Strana 13
nikada nije prekasno moliti za ne-
što! "Sve je izgubljeno?" B-g ti kaţe:
"Ne. Nije sve izgubljeno. Uzmi sidur
i počni se ponovo moliti."
To je pouka koju moramo imati na
umu u vrijeme Velikih blagdana.
"Uzdaj se u B-ga. Okrijepi srce svoje. I
uzdaj se u B-ga." [Tehilim 27,14]. Tal-
mud tumači kako ovaj pasuk znači
da ako se netko moli i vidi da mu
molitve nisu uslišane, on treba mo-
liti dalje. [Brahos 32b] To je jedna od
najvećih pogrešaka koje činimo. Mi-
slimo kako se molimo za tolike bo-
lesne koji se nisu oporavili. Molimo
se za tolike nesretne prilike koje se
ne popravljaju. Molimo se za toliko
toga, a naše molitve očito nisu usli-
šane. To je pogreška. Niti jedna mo-
litva nikada nije "uzaludna". Moţda
nam nije pomogla u određenom tre-
nutku ili na određenom mjestu, no
sve se molitve uzdiţu u nebesa i u
nekom trenutku i na nekom mjestu
djeluju. Talmud kaţe da je molitva
jedna od stvari koje stoje na najvišoj
točki svijeta, a ljudi je ipak uzimaju
olako [Brahos 6b]. Baal Šem Tov tu-
mači da je razlog zašto je ljudi uzi-
maju olako upravo to što je mjesto
na kojem ona djeluje "najviša točka
svijeta" (b'rumo šel olam) tako da
mogu proći stoljeća dok se ovdje na
zemlji ne primijeti njezino djelova-
nje. Moţemo se moliti za sebe, i
moţda će naša molitva zaţivjeti, ali
će utjecati tek na naše praunuke. Ne
vidimo rezultate, pa je ponekad uzi-
mamo olako.
Mi ţivimo u doba kompjutera ka-
da moţemo ukucati svoje pitanje u
pretraţivač i istog časa dobiti odgo-
vor. Mi nismo u stanju osjećati se
povezanima s molitvom kojoj će
trebati tri stoljeća da bude uslišana.
Mi nismo na to navikli i uzimamo
to olako.
To je pouka iz priče o Siduru: Ne-
moj se prestati moliti. Naposljetku,
ima još jedna stvar koju moramo
imati na umu. Koliko god ovi dani
bili sudbonosni po nas osobno, ne
smijemo zaboraviti na potrebe Klal
Jisraela i Ţidovskog naroda. Kada
čujemo vođe moćnih zemalja, koje
jednog dana mogu imati nuklearno
oruţje, kako govore o brisanju Izra-
ela s lica zemlje, mi moramo lijevati
gorke i prestrašene suze moleći za
Milost da naši neprijatelji ne uspiju
stvoriti svoje oruţje.
Ima poznati pasuk kojeg čitamo u
haftari na šabos kada Roš hodeš padne
u nedjelju. "...A Šaul reče Jonasanu
sinu svojem: Zašto sin Jišajev (Dovid)
ne dođe – niti jučer niti danas – na
kruh (el haLa-hem)" [Šmuel I 20,27].
Homiletski, ovaj se pasuk tumači:
"Zašto sin Jišajev (Mesija) ne dođe –
niti jučer niti danas?" Mi neprestano
molimo za Mošijaha, godinu za go-
dinom, a on ne dolazi. Zbog čega?
Odgovor je "el haLehem" – jer u svo-
jim molitvama stalno traţimo kru-
ha, umjesto da traţimo Mošijaha.
Nas zanima preţivljavanje. To je
središte naših molitava. Pa su naše
molitve uslišene i mi imamo za
ţivot. Međutim, ne molimo se do-
voljno da dođe Mošijah. Da to čini-
mo, i te bi molitve do sada već bile
uslišane.
Moramo se moliti ne samo za svo-
je osobne potrebe, već nam je potre-
bna i makro perspektiva. Moramo
imati na umu da je Ţidovski narod
u opasnosti. Nije nam potrebna buj-
na mašta da zamislimo "što moţe
poći naopako?", "što se moţe desiti
Ţidovskom narodu?" ţSamo proči-
tajte novine. Slušajte vijesti. Pogle-
dajte što govore u Iranu i drugim
arapskim zemljama. Ako nas inte-
resira samo "el haLehem" [naša po-
treba da zaradimo svoj kruh], to je
razlog što "sin Jišajev" još nije do-
šao.
zgrada koje su bile razorene. Nije
znao gdje je. Obuzeo ga je osjećaj da
bi trebao potraţiti svoj sidur. Klek-
nuo je na zemlju i počeo kopati. Kad
odjednom, pronašao je svoj sidur.
Šanse da se to dogodi bile su gotovo
nikakve i pronalazak sidura ga je
uistinu snaţno uzdrmao. Nazvao je
svog oca u Ameriku i ispričao mu
ovu nevjerojatnu priču te mu rekao
da zamoli svog rabina da mu rastu-
mači kakvo značenje ima za njega
ovaj pronalazak.
Rabi Ginsberg je i sam bio zapa-
njen, i nije se mogao prisiliti da
protumači značenje ovog događaja.
Međutim, dogovorio je sastanak tog
vojnika s Ravom Chaimom Kaniev-
skyim kako bi vojniku dao priliku
da čuje mišljenje velikog i svetog
čovjeka u Izraelu o značenju tog
događaja.
Rav Chaim Kanievsky ga je upi-
tao: "Što si učinio kada si saznao da
ćeš morati iseliti naseljenike iz Ga-
ze?" Vojnik je odgovorio: "Otišao
sam svom zapovjedniku, pa dalje
po čitavom zapovijednom lancu,
pokušavajući uvjeriti svakoga od
njih da je to bila pogreška i da ne
bismo trebali provesti tu operaciju."
"Što si još učinio?" ustrajao je Rav
Kanievsky. Vojnik je dodao da se
molio Gospo-daru Svijeta da ne
dođe do toga i da On pokaţe svoju
Milost.
Rav Chaim je potom upitao: "I on-
da kada je do toga došlo, i ti si ih
morao iseliti, što si tada učinio?"
Vojnik je odgovorio: "U tom sam
trenutku prestao moliti da se to ne
dogodi." Rav Chaim Kanievsky je
rekao: Gospodar Svijeta ti kaţe: Ni-
kada nemoj prestati moliti za nešto!
Zbog toga si našao svoj sidur. Zako-
pao si svoj sidur jer si smatrao da je
uzaludno dalje se moliti. B-g je uči-
nio da ga nađeš kako bi razumio da ■
(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Razmišljanja o molitvi prije Jom kipura
Rabbi Dovid Goldwasser:
Izbavljeni
bismo bili sretni?
Ali naša je situacija, zapravo, pot-
puno drugačija. Mi nismo gosti u
kraljevoj palači; mi smo njegova dje-
ca. Milostivi otac, iako je kralj, rado
će počistiti prljavštinu i nečistoću
koju su njegova djeca napravila.
Zato se niti mi ne trebamo sramiti
jer se Vječni raduje očišćenju Njego-
ve voljene djece.
Na isti način, Medraš Raba navodi
R. Shmuela Pagritu u ime R. Meira
na riječi: ―V’šavta ad Hašem Elokeha –
Vratite se Vječnom,‖ da je to poput
kraljevog sina koji se pobuni, a nje-
gov mu otac pošalje njegovog men-
tora da ga ohrabri da se vrati kući.
Sin odvrati: ―Kako mogu zatraţiti
oproštenje? Postiđen sam.‖ Otac od-
govara: ―Zar da se sin pred svojim
ocem posrami?‖
Za vrijeme naših tefilos na Jomim
Nora’im mi se stalno obraćamo Vje-
čnom kao avinu malkenu, našem ocu,
našem kralju. R. Avigdor Mi-ller
naglašava da smo mi djeca Vje-
čnoga, kao što je rečeno (Šemos
4,22): ―Moj prvenac je Izrael.‖ Štovi-
še, Vječni nas je posebno stvorio da
budemo Njegova djeca, kao što je
rečeno (Ješaja 43,21): ―Ovaj narod što
sam ga stvorio Sebi.‖
Hebrejska riječ za oca, av, poveza-
na je s ahav, voljeti i jahav, davati.
Rav Miller tumači da otac prema
svojoj djeci gaji posebnu ljubav koja
također pruţa i jedinstvene predno-
sti. S riječima avinu malkeinu, mi opi-
sujemo kako Vječni upućuje Svoju
ljubav prema Ţidovskom narodu
kao otac, a kao kralj On upravlja
svjetskim zbivanjima na našu korist.
Naši nam učenjaci kaţu da moţe-
mo biti oprani i očišćeni od naših
grijeha, i poništiti svaku lošu od-
redbu, ne daj B-ţe, kroz tešuvu, tefilu
i cedaku.
Jednom, dok je Ari Ha-Kadoš svoje
učenike podučavao, izlaţući im
skrivene vidove Tore na polju na
kojem je bio pokopan veliki prorok
Hoše’a ben Be’ari, odjednom je sam
sebe prekinuo.
―Za Ime B-ţje,‖ povikao je, ―pohi-
tajte i sakupite milodare i dajte to
ubogom R. Yaakovu Altrasu koji
sjedi i plače zbog svoje krajnje nei-
maštine. Njegova molba probija se
kroz sva nebesa i ulazi u Sanctum
Sanctorum. Vječni je, takoreći, uzru-
jan zbog svih stanovnika grada i
njegovih predgrađa jer ljudi nemaju
samilosti. Čujem objavu odlučne
odredbe, koji određuje pošast ska-
kavaca nad zemljom, iza kojih neće
ostati niti stabljike na polju. Poku-
šajmo poništiti taj strahotni sud.‖
Istog je trenutka svatko dao koli-
kogod je mogao. Ari zl' je taj novac
povjerio svom učeniku R. Yitzchoku
HaCohenu i dao mu nalog da brzo
odnese ta sredstva kući R. Yaakova.
R. Yitzchok je našao ubogog čovjeka
kako plače i preklinje na vratima
svoga kućerka.
―Rebi, zašto plačeš?‖ upitao ga je.
R. Yaakov mu je objasnio da mu
njegovo siromaštvo nanosi ogroman
bol. Imao je jednu malu bačvicu vo-
de koja se razbila, a on nema niti
novčića da nabavi drugu.
R. Yitzchok mu je smjesta dao no-
vac, a sreća tog siromašnog čovjeka
bila je neizmjerna.
Po povratku, dok je R. Yitzchok
opisivao što se dogodilo, učenici su
bili zaprepašteni videći na nebu og-
romne rojeve skakavaca koje je nosi-
o neobično snaţan vjetar.
―Ne plašite se,‖ rekao im je Ari
HaKadoš. ―Svi skakavci lete preko
mora, i niti jedan neće ostati. Presu-
da na nebu je poništena.‖
Kakva li je ovo snaţna ilustracija
moći cedake. I danas, također, moţe-
mo osigurati povoljnu presudu za
blagoslov i uspjeh za sebe i za klal s
micvom o cedaki. ■
―Rabi Akiva reče: Blago tebi Izra-
ele! Pred Kime si postao čist? I Tko
te čisti? Tvoj otac koji je na Nebe-
sima …‖ (Juma 85b)
Iako Imrei Emes naglašava da Tal-
mud govori o vremenu Svijeta koji će
doći, kada će naši grijesi biti u pot-
punosti očišćeni, ovo se moţe, za-
pravo, povezati i s Jom kipurom.
Svake godine, na Jom kipur, Šabos
Šabason, kada ne uzimamo niti hra-
ne niti pića, kada je jecer hara zatom-
ljen, i kada se nas uspoređuje s an-
đelima, mi doţivljavamo ―okus svi-
jeta koji će doći.‖
U kontekstu toga, HaGaon R.
Aharon Kotler pita: Moţemo razu-
mjeti značaj i vaţnost toga da bude-
mo očišćeni pred Vječnim. Među-
tim, u čemu je utjeha ili zadovolj-
stvo truda Vječnoga da nas očisti i
opere od naše grešnosti, kao što je
rečeno u Ješaji (44): ―Vječni će oprati
nečistoće kćeri Ciona …‖ Inače, bi to
bilo poniţavajuće.
Ovo se moţe usporediti s nekime
koga je ugostila neka vrlo imućna
osoba, a on uprlja stol. Bilo bi vrlo
neugodno kada bi ugledni domaćin
tada osobno ustao da počisti taj ne-
red. Koliko bi još više bilo poniţa-
vajuće, kada bi netko objedovao za
kraljevim stolom u kraljevskoj pala-
či, a kralj bi osobno očistio nečistoću
koju je gost napravio.
Nešto slično je rečeno u Jirmijahu
(325), kada Vječni poziva Ţidovski
narod da se pokaje. U preporuče-
nom procesu tešuve, prorok iznosi
izraz: ―Leţimo u sramoti svojoj, i po-
kriva nas poniţenje naše, jer smo grije-
šili Vječnom, B-gu svojemu.‖
RM‖K u prvom poglavlju Tomer
Devorah na isti način objašnjava da
osoba mora biti ispunjena sramom
dok vrši tešuvu, jer Vječni osobno,
recimo to tako, tu osobu čisti od gri-
jeha.
Ako se naše averos uspoređuje s
prljavštinom u palači kralja, zašto
Strana 14 D ivrej Tora Strana 14 D ivrej Tora
Strana 15 Strana 15 Godina 11 Broj 5 1 Strana 15
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Jom Kipur – Od istine se ne možeš sakriti
■
njih. .
Istina će vas na kraju sustići. U Jo-
ninom slučaju, uz pomoć oluje i ki-
ta, sustigla ga je na vrlo dramatičan
način i trenutno. Kod većine nas
drugih, ovaj proces je sporiji i su-
ptilniji, iako vjerojatno ne manje
dramatičan po svom intenzitetu.
Ne ţelim nagađati da li je Aman-
da Knox, uzmimo je za primjer, kri-
va ili nevina. Ali ako je sudjelovala
u onome što se dogodilo, njen us-
pješan priziv ni u kojem slučaju za
nju neće biti kraj priče. Moţeš bje-
ţati od istine, no na koncu, nemaš
se gdje sakriti. Ako je sudjelovala i
nije preuzela odgovornost za ono
što je počinila, to će je progoniti os-
tatak njezinog ţivota, bez obzira ko-
liko dobar privid ostavljala – a, mi
Ţidovi vjerujemo, i za čitavu vječ-
nost. Ja se, za njezino dobro, nadam
da je nevina ili da će priznati što je
u č in i la . .
Ljudi često stavljaju pod znak pi-
tanja postojanje B-ga time što kaţu
da na ovom svijetu ne postoji nagra-
da niti kazna. A odgovor kojim im
se često uzvraća je da se pravda ču-
va tek za svijet koji će doći. Među-
tim, ja vjerujem da na ovom svijetu
itekako postoji aspekt pravičnosti.
Dobra se djela nagrađuju dubokim i
trajnim osjećajem zadovoljstva, a za
loša djela naknada je dubok i trajan
osjećaj patnje i razočaranja.
Bez obzira kroz kolike frustracije i
ţrtve moţda prolazimo kako bismo
bili dobri, to je vrijedno svake od
njih čisto iz zadovoljstva što smo
dobri. Nije nuţna nikakva dodatna
nagrada. Jednako tako, bez obzira
koliko nam loše stvari mogu pojed-
nostavniti ţivot, bez obzira koliko
površnih koristi nam mogu donijeti,
ništa od toga nije vrijedno patnje i
razočaranja nama samima. .
Konačno, nemamo kuda pobjeći
od samih sebe. Pred nama je jedno-
stavan izbor – izaberite dobrotu i
primite nagradu kroz svijest da ste
dobri. Ili izaberite drugačije i pod-
nosite bol spoznaje da za ono što
smo učinili postoje vječne konzek-
vence. Tkogod da je ubio Meredith
Kercher mora za čitavu vječnost
ţivjeti s činjenicom da je on ili ona
ubojica. .
Danas je Ţidovski blagdan Jom
Kipur. To je 25-satni post, od zalas-
ka sunca u utorak do večeri u
srijedu. Zamisao da se posti na Jom
kipur nije nastala zbog toga da bi-
smo same sebe mučili kajući se zbog
svojih grijeha, kao što moţda neki
vjeruju. Zapravo, tumače rabini,
Jom kipur je dan u koji, da tako
kaţemo, B-g dolazi bliţe. Mi ima-
mo mogućnost da budemo poput
anđela, potpuno duhovna bića. Ka-
da nam je duhovni svijet tako nado-
hvat ruke, tko bi uopće bio zainte-
resiran za tako zemaljsku, bezna-
čajnu aktivnost kao što je jelo? Što-
više, onaj koji je toliko koncentriran
na duhovni potencijal ovog dana
neće imati nikakve ţelje da gleda
npr. nogomentu utakmicu!
U poznatoj priči o Joni, koju čita-
mo na Jom Kipur, B-g kaţe Joni da
ode u grad Ninivu i kaţe stanovni-
cima da ako za 40 dana ne poprave
svoje navike, grad će doţivjeti pro-
past. On otplovi u suprotnom smje-
ru, ali ga odmah snađe strahovita
oluja. Muškarci s lađe bace Jonu u
more, pa ga proguta golema riba
(ne mora to biti kit). Oluja se utiša, a
Jona provede nekoliko dana u utro-
bi ribe, te ga konačno ona izbljune
na obalama Ninive. Jona produţi da
objavi svoje proročanstvo u Ninivi i,
sasvim nevjerojatno, sam kralj po-
vede svoju zemlju u vraćanju k
pravdi. .
Postoji mnogo poruka u ovoj priči,
a ja bih ţelio ukazati na jednu od ■
Istina će vas na kraju sustići.
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Oprost
potpuno opraštanje prema drugima,
ne moţeš ga osjetiti ni prema sebi.
Ti se moraš posvetiti usavršavanju
svog praštanja drugima."
"Sada mogu razumjeti jedan vrlo
teški odlomak iz Talmuda", rekao je
cadik. "Tora navodi da na Roš hodeš
(prvi dan mjeseca), trebamo prinijeti
'ţrtvu za grijeh za B-ga' (Brojevi
28,15). "
"Talmud citira kao da B-g kaţe,
'Donesite ţrtvu za grijeh za Mene,
za to što sam Ja smanjio veličinu
Mjeseca' (Hulin 60b). "
[Ovo se odnosi na tekst u Postanku
(1,16) "B-g je načinio dva velika svjet-
lila, veće svjetlilo da vlada danom i
manje svjetlilo da vlada noći. " U poče-
tku se oba nazivaju velikima, ali po-
tom je jedno manje. Mjesec je rekao,
"Ne mogu dva kralja dijeliti istu
krunu," odnosno ne moţe biti dva
velika svjetlila. Tada je B-g rekao
Mjesecu, "Onda ti moraš postati ma-
nje, Raši]. B-g traţi da se prinese ţr-
tva za grijeh zbog toga što je On
smanjio mjesečev sjaj.
"Kako da to razumijemo?", rekao
je cadik. "B-g ne moţe pogriješiti, i ni
u kom slučaju ne moţe sagriješiti.
Na koji način bi B-g mogao trebati
oprost?"
"No, često nalazimo da Tora go-
vori o B-gu u antropomorfnom
smislu, koji nam pomaţe da shva-
timo Njegov odnos prema nama,
kao kada se govori o "milosti" B-ţjoj
ili Njegovog "sućuti." Jasno je da ne
moţemo B-gu pripisati emocije, ali
ovi pojmovi se koriste stoga da mi
moţemo steći neku predodţbu o
tome kako se On odnosi prema
nama."
"Tako je i s idejom o B-gu koji traţi
oprost. Oprost je dvosmjerni put.
Čovjek moţe osjećati potpuno opro-
štenje samo ako u potpunosti opra-
šta drugima, i obratno, čovjek moţe
oprostiti drugima samo onda ako
moţe potpuno oprostiti sebi. Budu-
ći da B-g ţeli da znamo da nam On
oprašta kada učinimo primjerenu
tešuva (pokajanje), on nam kaţe
kako je i On sam doţivio oprost,
tako da moţemo biti sigurni u Nje-
govo oproštenje naših prijestupa."
Ovo je vaţna misao kako se pribli-
ţavamo Jom Kipuru. Mi se moramo
truditi da izgradimo potpuno opro-
štenje prema drugima, tako da mo-
ţemo prihvatiti i osjetiti da je i na-
ma B-g oprostio u potpunosti. ■
Neki se čovjek poţalio cadiku da
ne uspijeva pronaći svoj duševni
mir. Mnogo godina ranije, on je bio
počinio jedan grijeh, i mada je po-
stio i molio za oprost, i odonda je
prošlo nekoliko Jom kipura, on nije
mogao prihvatiti da mu je potpuno
oprošteno i nastavio je u sebi gajiti
dozu krivnje.
Cadik ga je upitao: "Jesi li oprostio
drugima koji su te povrijedili?"
"Naravno", odgovorio je čovjek.
"I tvoj oprost je bio toliko potpun
da nije ostala ni trunka ljutnje kod
tebe?" pitao ga je cadik.
Čovjek je spustio pogled prema
dolje, te tiho prošaptao: "To ne mo-
gu iskreno potvrditi."
"U tome je problem, sine moj", re-
kao je cadik. "Ti moraš doţivjeti oso-
bno iskustvo potpunog oproštenja
da bi bio u mogućnosti prihvatiti tu
ideju i osjetiti da ti je potpuno opro-
šteno. Ako nisi bio u stanju osjetiti
Strana 16 D ivrej Tora Strana 16 D ivrej Tora
Strana 17 Strana 17 Godina 11 Broj 5 1 Strana 17
Roni Susan Blau:
Sjetite se oprostiti i samome sebi
■
sušno, bezuvjetno i velikodušno
podrţavaju jedni druge. No, kada
dođemo do onoga s čime se sami
bore ili do njihovih malih pobjeda,
oni umanjuju svoj vlastiti napredak
ili pak sami sebe osuđuju grubim
riječima i izrazima nepraštanja.
U knjizi ―Prevladanje razočarenja
ţivota,‖ Harold Kushner piše o
biblijskim osobama koje često obuz-
mu moćne, nedolične, a opet toliko
ljudske emocije. Jedan primjer: on
se čudi Mojsijevom neuobičajenom
nerazumijevanju prema Aronu kada
―tuđa vatra‖ prilikom posvećenja
Svetog šatora proguta dva Aronova
sina.
Moţda je Mojsije bio ljubomoran
na Arona što će njegovi sinovi na-
staviti njegovo nasljeđe, kao i na
vremenu da se moţe posveti svojoj
obitelji, dok Mojsiju njegova uloga
nije omogućavala nimalo vremena
da ţivi običnim ţivotom. Biblija je
puna takvih opisa takozvanih ―lo-
ših‖ osjećaja. Suparništvo među
braćom. Ljubomora. Nekontrolirani
bijes. Seksualno iskorištavanje. Ako
su naši praoci doţivjeli tako razno-
like i burne osjećaje, a ipak im je od
B-ga bilo oprošteno, zašto onda mi
tako silno pokušavamo izbjeći ih ili
poreći ih?
Kada odlučimo poslušati svoj glas
kritike, to nam omogućuje da izbje-
gnemo ―osjećanju osjećaja.‖ Ako
osjetimo da moţemo podnijeti psi-
hičku bol, na kraju moţemo otkriti
da će nas to dovesti do veće širine
— slobode da osjećamo iskreno ţa-
ljenje, priznamo poraze i krenemo
naprijed svjesniji svojih ograničenja.
Umjesto toga, često je komotnije
ostati zaglavljen u škripcu. Ako ri-
skiramo da oprostimo samima sebi,
sljedeći korak će biti da krenemo
naprijed sa ţivotom, istovremeno
svjesni svojih nesvjesnih odluka
koje smo donijeli. Moţe biti lakše
izolirati se ili odvojiti se od stvar-
nosti, nego morati savladavati sva
razočarenja i neostvarene snove do
kojih dolazi kada odlučimo ţivjeti u
sadašnjem trenutku. Poput svake
druge discipline, postati svjestan i
mijenjati svoje misli traţi stalnu,
promišljenu primjenu. I puno za-
hvalnosti za ono što uistinu postoji
u našim ţivotima.
Rabinica Naomi Levy ponudila
nam je molitvu ―Kada smo prestro-
gi prema sebi‖ u svojoj knjizi, ―Raz-
govor s B-gom, osobne molitve za
trenutke radosti, tuge, borbe i sla-
vlja‖(―Talking to God, Personal Pra-
yers For Times of Joy, Sadness, Strug-
gle, and Celebration‖): ―Poduči me, o
B-ţe, kako da volim sebe. Toliko
sam kritična prema sebi. ...Prihva-
ćam neuspjehe kod drugih, ali sebi
ih ne opraštam... Nauči me kako da
uţivam u svom ţivotu... Pokaţi mi
kako da prihvatim sebe onakvu ka-
kva jesam... Omekšaj moje srce... Is-
puni me moći da zavolim svoj ţivot.
Hvala ti, B-ţe, što si me stvorio ta-
kvom kakva jesam.”
Šana tova.
Svake godine na Jom kipur, u si-
nagogama širom svijeta Ţidovi se
posvećuju zajedničkom udaranju u
prsa tijekom molitve Viduj, kako bi
se, simbolički, pokajali za grijehe
nas kao zajednice. Ali što je sa gri-
jehom prestrogog odnosa prema
sebi? Sada kada nam je blagdan po-
novo pred vratima, sasvim je logi-
čno da se upitamo zašto je uvijek to-
liko lakše oprostiti drugima nego
sebi.
Mučenje samih sebe, post, te drugi
oblici odricanja i apstinencije nisu
naročito Ţidovske ideje. Zato i po-
svećujemo tek jedan dan godišnje za
priznavanje naših grijeha. Ţidov-
stvo uči da je B-g, B-g praštanja. Či-
ni se čak i više nego li to mi sami
moţemo biti. Otkada to trebamo is-
priku da bi udarali sami sebe? Pre-
više nam je poznat naš glas kritike
— taj unutarnji kritičar koji je uvijek
spreman iznijeti negativnu uspored-
bu. Kajanje. „Trebali smo― i „ovo
nije dovoljno dobro―. Odbijanje da
prihvatimo da smo svi mi ljudi s
manama, nesavršeni i jedinstveni.
Ja znam da nisam jedina koja šiba
samu sebe. Svi smo mi svoji najveći
neprijatelji. Međutim, ispada da na-
še duhovno zdravlje ovisi o našoj
sposobnosti da oprostimo samom
sebi. Stanford University je započeo
s istraţivanjem kako opraštanje mo-
ţe doprinijeti zdravlju i odnosima,
te spriječiti bolesti. Kao i depresiju.
Ogorčenost. Shvatili ste što ţelim
reći.
Kao terapet, vrlo sam često prisu-
tna pri izuzetnim izljevima suosje-
ćanja među ljudima. U mojim tera-
pijskim skupinama, klijenti nepre-■
Sara Debbie Gutfreund:
Poticaj da promjene započnete sada
va prilika da postanemo ono
što ţelimo biti. Mi moţemo
pretvoriti ono za čim ţalimo
u pouke i naše neuspjehe u
sredstva za postizanje cilja. 5. "Vaše ciljeve nije briga kako
se osjećate" (nepoznati au-
tor). Nećemo uvijek biti moti-
virani. Ponekad ćemo se osje-
ćati umornima i ţeljet ćemo
odgoditi naše ciljeve za sutra.
Ali moţda se ni sutra nećemo
"osjećati" spremnima da radi-
mo na njima. Jedan od naj-
većih mitova u vezi promjene
je da se moramo osjećati mo-
tiviranima da bismo išli na-
prijed. Jedino što je uistinu
vaţno je da idemo naprijed;
motivacija će pratiti naše pos-
tupke. Motivacija je divna –
disciplina je ključna stvar. 6. "Misliti 'ne mogu' je idolo-
poklonstvo. Ako nam Sve-
mogući pomogne, moţemo
promijeniti svijet. A ako
nam On ne pomogne, ne
moţemo učiniti ništa", rabin
Noah Weinberg. Mi sebe
ograničavamo zidovima
laţnih uvjerenja iza kojih se
skrivamo. Kad imamo vjere,
moţemo se ostaviti toga kako
smo sebe zamišljali i postati
ono što uistinu jesmo. 7. "Ako vjerujete da je moguće
razbiti, vjerujte da je mogu-
će i popraviti", rabi Nahman
iz Breslova. Nije potrebno da
prikrivamo ili poričemo naše
pogreške. Mi griješimo. Naši
ţivoti ponekad mogu izgle-
dati kao da su propali. Potre-
bno je da se sjetimo fokusirati
na popravljanje onoga što je
propalo umjesto da tome do-
pustimo da nas dovede do
beznađa 8. "Postavite si cilj toliko velik
da ga ne moţete postići sve
dok ne postanete osoba koja
ga moţe ostvariti" (nepozna-
ti autor). Za promjenu treba
vremena. Nemojte se plašiti
imati izvanredne ciljeve i og-
romne planove. Ako ćemo se
čvrsto drţati procesa, moći
ćemo postati onakva osoba
koja je sposobna za ostvare-
nje onih podviga koji nam se
sada čine daleko van našeg
domašaja. 9. "Sjajan stav postaje sjajno
raspoloţenje koje postaje
sjajan dan koji postaje sjaj-
na godina koja postaje sja-
jan ţivot", Zig Ziglar. Daleko
je lakše mijenjati kada ste ra-
dosni i u obilju nego kada ste
očajni i u oskudici. Usredoto-
čite se na dobro i ono će do-
vesti do još više dobrote. 10. "Bez obzira koliko ste po-
grešaka učinili ili koliko ste
sporo napredovali, još
uvijek ste daleko ispred
onih koji ne pokušavaju."
Dva najvaţnija elementa za
promjenu su usredotočenost i
trud, i mi moţemo kontroli-
rati oboje. Moţemo nastaviti
pokušavati. Moţemo nasta-
viti rasti. Moţemo se nepres-
tano usredotočiti na to kuda
ţelimo stići. Bez obzira na to
koliko male bila promjena
koju postiţemo, još smo uvi-
jek daleko ispred onoga gdje
bismo bili da nismo ni poku-
šali.
Otvorimo vrata, i Svemogući će
nam pokazati put. Sve što On od
nas traţi je da se svaki dan probu-
dimo i pokušavamo. ■
Roš Hašana, Jom Kipur i Dani iz-
među njih proţeti su naročitim svje-
tlom koje nam daje priliku da u svo-
jim ţivotima načinimo promjene
koje su nam se činile nedostiţnima
tijekom ostalog dijela godine. Evo
deset navoda da nas potaknu na
početak procesa promjene.
1. "Načini mi otvor veličine
igle i ja ću ga proširiti u
vrata kroz koja kola mogu
proći" (Midraš na Pjesmu
nad pjemama 5,2). Promjena
nije sve ili ništa. B-g nam ka-
ţe da mi samo trebamo po-
duzeti taj prvi korak, koliko
god on malem bio, i On će
nam pokazati put naprijed.
2. "Prestao sam traţiti svjetlost
i odlučio da umjesto toga ja
postanem svjetlost" (nepo-
znati autor). Prestanite misli-
ti da morate promijeniti ljude
i stvari oko sebe kako biste
napredovali. Autentična
transformacija dolazi iz nas
samih. Dolazi iz dobrote i
svjetla koje donosimo svemu
što činimo i svima s kojima se
susrećemo.
3. "Sve je izbor" (nepoznati
autor). Mi moţemo pobjeći
od samovolje naših loših na-
vika. Imamo slobodnu volju.
Smušena jutra ili uredna ru-
tina, prituţbe ili komplimen-
ti, beskrajna odvlačenja paţ-
nje ili trenuci promišljanja:
sve su to izbori koje donosi-
mo, i ako ţelimo promijeniti
svoje ţivote, najprije moramo
pogledati na izbore koje do-
nosimo. 4. "Nikada nije prekasno da
budeš ono što si mogao biti"
George Eliot. Nemojmo se
uznemiravati gledanjem na
vrijeme koje smo izgubili ili
prilike koje nismo iskoristili.
To je bilo jučer. Danas je no-
Strana 18 D ivrej Tora Strana 18 D ivrej Tora
Strana 19 Strana 19 Godina 11 Broj 5 1 Strana 19
ko čovjek nije u dodiru sa svojom dušom, on ne moţe rasti kao osoba, zato što
je duša ta koja izraţava nezadovoljstvo, koje daje poticaj za rast. Samo tijelo, sve
dok su njegove sebične potrebe zadovoljene, nema
ţelje za transcendentalnim. Duša daje vašem ţivotu
smjer i jedinstvo. Materijalni svijet – odnosno, svijet
tijela – je rascjepkan; duša je središte oko kojeg su
ujedinjene sve naše tjelesne aktivnosti. Ako bolje
posmotrite energije koje pokreću vaše tijelo u jednom
danu, vidjet ćete da se one vrte u krug ili pojavljuju
kao nepravilni izljevi ţelje, nasumično birajući
podraţaje koji ih privlače u danom trenutku. Duša
povezuje sve te dijelove; ona povezuje trivijalno s
onim što je najvaţnije, materijalno s duhovnim.
Duša nas isto tako uči poniznosti. Dok je tijelo
sebično, duša je ponizna. Ona nam daje snagu da se
dignemo iznad nas samih, da prepoznamo potrebe
drugih i suosjećajno odgovorimo. Kad ne bi bilo duše,
sebične ţelje tijela bi nas mogle u potpunosti zarobiti i
na koncu uništiti. Duša je naša transcendentalna stra-
na koja uvijek vuče prema gore, poput plamena svije-
će, uvijek pokušavajući spojiti nas s B-gom. Tijelo nas
moţe pokušati zadrţati na zemlji, ali duša ima snagu
da nas podigne gore i na drugu stranu.
R. Simon Jacobson
a bi došli do nesebične ljubavi, morate
prvo naučiti voljeti sami sebe, ostvariti
harmoniju između svog tijela i duše. To
znači razumjeti tko ste vi uistinu i što tre-
bate postići u ovom ţivotu. Vaš poziv ne
smije vam stvarati neugodu i morate iz-
bjegavati svako ometanje. Ako ste u kon-
fliktu sa samim sobom, kako onda moţete
očekivati da postignete zadovoljavajuću
ljubav s drugom osobom.
Naučiti voljeti samoga sebe moţe pred-
stavljati poteškoću. U početku, ego ne moţe
postojati u isto vrijeme s B-gom. Ili slijedite
svoje prioritete, ili B-ţje; vi doţivljavate
sebe kao da ste isključivi proizvod svog
rada, samodovoljno biće, ili da ste stvoreni
na sliku B-ga. Da biste mogli rasti, morate
naučiti isključiti svoj ego, isprazniti se i
napraviti mjesta za nešto veće od sebe.
R. Simon Jacobson
Biseri hasidske mudrosti
■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
A
D
uština sluţenja Stvoritelju je jednostavna:
puno uči,
puno moli
i čini dobro.
Ne trebaš biti previše strog prema sebi.
Tora nije dana anđelima.
Jednostavno učini ono što moţeš.
R. Nahman iz Breslova ■
S
■
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: J: J: JOMOMOM KIPURKIPURKIPUR
Strana 20 D ivrej Tora Strana 20 D ivrej Tora
■
rijalni svijet, Ruah - Zeir Anpin - ve-zu koja nam donosi duhovno bogat-stvo; i nešama - sefirat Bina - stvarni svijet, izvor ţivota i obilja.
Prema biblijskom zakonu na Jom kipur ima pet zabrana: zabrana jesti i piti, kupati se, mazati tijelo i nano-siti na njega mirise, nositi koţne ci-pele i imati seksualni odnos. Da bi na Jom kipur došli do sefirat Bina mi moramo isključiti nefeš - tijelo i fizi-čku svijest, jer nas taj okvir potreba tijela blokira da obilje primimo izra-vno od sefirat Bina. U odlomku "... i vi ćete mučiti svoje duše" riječ "muči-ti" ,slab) נמ dolazi od korijena ל נע oskudan), što znači da naš nefeš -malhut, našu materijalističku, ogra-ničavajuću svijest moramo oslabiti, navesti je da oskudjeva. Tim ogra-ničenjima – izbjegavajući gore nave-dene potrebe tijela, blokiramo "tjele-sni" dio naše svijesti. Nije u redu da patite, radije uţivajte u povezivanju sa sefirat Bina, koja je stvarni svijet, svijet neograničenog izobilja.
Molitve
Za razliku od ostalih dana u godi-ni, za Jom kipur imamo pet molita-va. Prema kabali, funkcija tih moli-tava nije da uvjerimo B-ga da nas tretira drugačije, već da svoju svijest uzdignemo ka pravom svijetu -"Dr-vetu ţivota".
Tih pet molitvi podiţu nas korak po korak do vrhunca Jom kipura - molitve pod nazivom Neila. Svaka nas molitva uzdiţe na drugu razinu stabla sefirot: Arvit - sefirat Malhut; Šaharit - sefirat Zeir Anpin; Musaf -sefirat Bina; Minha - sefirat Hohma; Neila - sefirat Keter.
Ari nas uči da su te molitve način da u naše ţivote obilje dovedemo izravno od izvora, za godinu koja dolazi, i one predstavljaju nakane -kavana, na koje bismo se trebali usredotočiti tijekom tih molitava.
"Kol Nidre"
Što je tako posebno u ovoj molitvi da toliko ljudi odlazi na nju u sina-gogu? I kako to da moramo poništi-ti svoje zavjete još jednom nakon što smo to već učinili u večeri uoči Roš hašane?
U trenutku stvaranja - cimcuma, kojim smo došli na ovaj svijet, na-stao je zakon akcije i reakcije. Ovaj zakon je "kozmička prisega" koja izjavljuje da će svaki naš postupak kojim naštetimo našem bliţnjem, ili našem okolišu izazvati reakciju koja će nam se vratiti u budućnosti. To je razlog zašto uoči Jom kipura kaţe-mo "Kol Nidre", nakon što izvadimo sve svitke Tore iz Svetog ormara, kako bi nam se omogućilo da ode-mo u gornje svjetove i odbacimo svaku negativnu silu koja bi nas mogla povrijediti, kao posljedica naših prijašnjih postupaka. Samo u tom trenutku mi imamo mogućnost razvrgnuti "kozmičku prisegu".
Viduj (Ispovijedanje grijeha)
Druga vaţna molitva na Jom ki-pur je Viduj. Prema tradiciji mi na Jom kipur pokušavamo promijeniti način na koji Stvoritelj gleda na nas, traţeći oprost koji se na najpregnan-tniji način izraţava u molitvi Viduj. Međutim, ovo gledište je pomalo djetinjasto. Moţemo li si zamisliti zločinca na sudu kako od suca traţi oprost, te da ga zbog toga oslobodi bez ikakvih optuţbi?
Kabala podučava da u skladu sa zakonima ţivota, patnja u našem svijetu proizlazi iz naše sebične ţelje za primanjem samo za sebe. Stoga, da bi se ono zabiljeţeno o našim ne-gativnim postupcima promijenilo, mi bismo se trebali vratiti sebi, svo-joj čistoj duši koja se nalazi u nama, i odvojiti se od svih boli i sljepoće koje su nanijele štetu nama i drugi-ma.
Riječ Viduj עמ עמ na hebrejskom znači "osigurati", potvrditi, a to znači da onog trenutka kada se po-brinemo da se naše sebično ponaša-nje više neće ponavljati, te umjesto njega u svoje ţivote unesemo obzir, suosjećanje i ljubav, posljedice svih naših loših djela koje se pojave, biti će poništene.
Ovaj šabat je Jom Kipur - Dan pomirenja - vrijeme u kojem se moţemo uzdići do sfere Drva Ţivota i od njega dobiti istinski
ţivot - Istinsku Slobodu.
Prema kabali, Roš hašana traje 22 dana, od Roš hašane pa do Simhat Tore, i to je zapravo proces koji se sastoji od tri faze, a čija je svrha ob-navljanje naših duše i ţivota. Prva faza ovog procesa poznata je kao Deset dana pokajanja, ali je također u knjizi "Pjesma nad pjesmama" defi-nirana kao "Njegova mi je lijeva ruka pod glavom...", što ukazuje na to da je ono što činimo u tom razdoblju ti-kun naše lijeve kolone, a to je naša ţelja za primanjem - naša duhovna ―posuda‖. Stoga naziv "Deset dana pokajanja", tešuve, od korijena lašuv (hebr. vratiti se), znači povratak sebi, svom pravom, istinskom ja.
Jom kipurim - Zašto u mnoţini?
Naš svijet, svijet pomutnje, boli, gladi i patnje je svijet fizičke iluzije. Suština ţivota do nas dolazi iz gor-njeg svijeta, pravog svijeta, metafi-zičkog svijeta blaţenstva i obilja. Ari objašnjava da dok postupamo na duhovan način, s radošću, bezuvjet-nom ljubavi i altruizmom, u naše ţi-vote u ovom fizičkom svijetu nepre-stano se slijeva obilje. Međutim, u-koliko postupamo drugačije ovaj se protok blokira i on nema mogućno-sti da do nas stigne.
U Bibliji se Jom kipur spominje kao Jom HaKipurim (Levitski zakonik 23, 27), u mnoţini. Ari objašnjava da se na Jom kipur stvara izravna veza između našeg svijeta (sefirat Malhut) i gornjeg svijeta - izvora obilja (sefi-rat Bina). Sve tri dimenzije - svijet iluzije, kanali duhovnog obilja i svi-jet istine – spajaju se u jedno, i to je razlog zašto je Kipurim u mnoţini.
Zašto moramo "mučiti svoje du-še" na Jom kipur?
Mudrost kabale nas uči da duša ima pet razina: nefeš, ruah, nešama, haja i jehida. Najniţa razina je nefeš i ona je odgovorna za naše osnovne potrebe poput hrane, spavanja, sek-sa, sigurnosti i tjelesnih uţitaka. Svaka razina predstavlja dru-gu sefiru: nefeš- sefirat Malhut - mate- ■
Strana 21 Strana 21 Godina 11 Broj 5 1 Strana 21
duhovne do fizičke: Acilut - svijet
emancije; Brija - svijet stvaranja;
Jecira - svijet formacije (oblikovanja)
i Asija - svijet djelovanja.
Lijepu aluziju na četiri slova
B-žjeg imena nalazimo u četiri glav-
na dijela blagdana Jom kipura. Jod,
prvo slovo B-žjega imena ima bro-
jčanu vrijednost deset, što odgovara
datumu Jom kipura, desetog dana
tišrija i kulminaciji deset dana poka-
janja. Dodatna podudarnost odnosi
se na Mošea (Mojsija) koji je na Jom
kipur s gore Sinaj donio druge ploče
zakona s deset zapovijedi.
Prvo he u B-žjem imenu ima bro-
jčanu vrijednost pet, što se podu-
dara s pet molitvi na Jom kipur.
Svakodnevno molimo tri molitve
dnevno, četiri na šabat i blagdane.
Jedino dan u godini kada molimo
pet molitvi je Jom kipur. Ovo se
nadalje odnosi i na pet razina duše
(nefeš, ruah, nešama, haja i jehida), od
kojih je peta, jehida, nad-svjesna
razina duše, dostupnija na Jom
kipur nego u bilo koje drugo doba
godine.
Treće slovo B-žjega imena, vav,
ima brojčanu vrijednost šest, što se
podudara sa šest djelova čitanja
Tore na taj dan. Taj aspekt je
također jedinstven za Jom kipur, jer
je to jedina prilika u godini kada
dolazi do takve raspodjele teksta
Tore. Broj šest se u kabali odnosi na
šest glavnih emocionalnih osobina
unutar čovjeka. Na Jom kipur mi
nastojimo ispraviti i tražiti oprost,
pogotovo za pogreške i nedostatke
koje imamo u ovim područjima
svojih života. Slovo vav u kabali
također simbolizira seksualnu ener-
giju. To se vidi u tome što se čitanje
Tore u poslijepodnevnoj službi na
Jom kipura bavi isključivo ovom
temom.
Završno slovo u B-žjem imenu od
četiri slova, završno he, brojčane je
vrijednosti pet, što se podudara s
pet zabrana dana: jedenja, pijenja,
nanošenja ulja, nošenja kožnih ci-
pela i bračnih odnosa.
Gornji primjer je samo jedan od
gotovo beskonačnog broja načina na
koje možemo vidjeti kako se
četveroslovno B-ţje ime odraţava
na stvaranju. Što više naučimo o tim
podudarnostima, više ćemo moći
cijeniti dublji smisao stiha
"Postavljam B-ga ispred sebe u svako
doba".
Prevela Tamar Buchwald
Kao ukras u mnogim sinagogama
širom svijeta nalazi se sljedeći stih iz
Psalama (16,8): "Postavljam B-ga is-
pred sebe u svako doba." U kabali se
tumači kako ovaj stih znači da se
osnovno B-žje ime od četiri slova
pojavljuje u obliku i procesu svakog
aspekta stvarnosti i koristi se kao
model kroz koji mi razumijemo
božansko, onako kako se ono očituje
u svim područjima života.
Na primjer, četiri slova B-žjeg ime-
na - jod, he, i vav, he - čine riječi koje
u hebrejskom koristimo za protok
vremena: prošlost (he, jod, he) sa-
dašnjost (he, vav, he) i budućnost
(jod, he, jod, he.) Kako je Einstein
rekao: kada se aspekt vremena
nadoda na tri koordinate prostora
on stvara četiri dimenzije poimanja
stvarnosti. Mnogi drugi aspekti
vremena, prostora i materijalne
stvarnosti temelje se također na bro-
ju četiri, kao što su godišnja doba
(jesen, zima, proljeće i ljeto), četiri
osnovna smjera (sjever, jug, istok i
zapad), četiri osnovna elementa
(vatra, zemlja, voda i zrak), četiri
temeljne sile svemira (gravitacija,
elektromagnetska sila, jaka nuklear-
na sila i slaba nuklearna sila), četiri
stanja tvari (čvrsto, tekuće, plinovito
i aktivno izgaranje) četiri aspekta
stvaranja (neživo, biljno, životinjsko
i ljudsko) itd ...
Osim u fizičkom svemiru, četiri
slova B-žjeg imena također se mani-
festiraju u cijelom duhovnom svi-
jetu. U kabali se podučava da posto-
je četiri svijeta koja obuhvaćaju sve
razine stvorene stvarnosti, od
■
Rabbi Avraham Arieh Trugman:
Jom kipur i B-žje Ime od četiri slova
dr. Stephen Marmer:
Psihologija pokajanja
Strana 22 D ivrej Tora Strana 22 D ivrej Tora
■
izjava: "Ako ne sada, kada?", uistinu
ima smisla na Jom kipur.
JJ: Gdje se u Tori pojavljuje tema opra-
štanja?
SM: Najdramatičniji trenutak opro-
sta u Tori dolazi nakon grijeha sa
Zlatnim teletom, kada B-g kaţe
Mojsiju da je On toliko ljut da ţeli
uništiti čitav narod. Mojsije koristi
svaki mogući argument da uvjeri
B-ga da to ne učini i da oprosti
narodu.
JJ: Moţete li reći par riječi o temama
pokajanja i oprosta koji se provlače kroz
Jom kipur?
SM: Oprost i pokajanje su dvije stra-
ne iste medalje. Ako se pokajete, za-
vrijedit ćete oprost. Ako oprostite,
ojačat ćete pokajanje drugih. Oba-
veza je oprostiti onima koji se iskre-
no pokaju - to vas oslobađa od ne-
raspoloţenja koje izjeda čovjeka.
Ako se pokajete, to vas oslobađa od
pogubnog srama i krivnje.
JJ: Postoje li različite razine oprost?
SM: Da. Prvi i najpotpuniji oblik
praštanja je iskupljenje (ili osloba-
đanje od krivice), pri kojem ploču
potpuno obrišite do čistoga i osobi
povratite potpuno povjerenje.
U drugoj vrsti praštanja, koju ja na-
zivam trpeljivost (ili strpljivo pod-
nošenje), znate da ploču ne moţete
izbrisati do čista, jer se druga osoba
nije u potpunosti pokajala. Ali od-
nos vam je i dalje vaţan, i ne ţelite
ga uništiti zamjeranjem. Pa onda is-
kazujete trpeljivost kako biste odr-
ţali odnos, dok još uvijek budno
motrite. To je vrlo blizu ideje "op-
rostiti, ali ne zaboraviti" ili "vjeruj,
ali provjeri."
Treća se razina oprosta dešava kada
druga osoba nije više na ţivotu ili
nema namjeru na bilo kakav način
nadoknaditi štetu. No vaša zaokup-
ljenost onime što su vam učinili vas
izjeda, i zbog toga se morate toga
osloboditi. Ne morate ih osloboditi
krivice, i ne morate strpljivo podno-
siti. No, za vlastito dobro, morate se
toga osloboditi.
JJ: Koju je razinu oprosta pokazao B-g
na Sinaju?
SM: Mislim da je to bila trpeljivost.
Mislim da je znao da mi imamo
mnogo mana, ali nas je volio i bilo
Mu je vaţno da odrţi taj odnos.
JJ: Postoji li pravilan način da se ispriča
nekome koga ste povrijedili?
SM: Preuzmite odgovornost, i ne-
mojte je prebacivati na druge. Mora-
te im pokušati dati razloga da po-
vjeruju da ćete iskreno uloţiti truda
kako biste osiguralii da se to ne
ponovi.
JJ: Da li je isprika koja je pomiješana s
izgovorom uistinu isprika?
SM: Pokušajte da u svoju ispriku ne
umiješate optuţbe. Učinite svoju
ispriku na temelju onoga što ste vi
učinili. U redu je i dati kontekst ako
traţite oprost. U redu je pokušati
objasniti što se dogodilo i što vas je
navelo da učinite te pogreške. Ali
pokušajte da to ne učinite na način
koji prebacuje krivnju na drugu
osobu zbog toga što vas je izazvala.
JJ: A što ako je druga osoba uistnu uči-
nila nešto što vas je, na neki način, iza-
zvalo da učinite to čime ste je povrije-
dili?
SM: Ako postoji još neki drugi pro-
blem u vezi toga kako su vas izaz-
vali, tada je to jedan drugi razgovor
u kojem oni mogu zatraţiti vaš op-
Jared Sichel, Jewish Journal
Uz njegovo veliko iskustvo kao
psihijatra i psihoanalitičara koji lije-
či osobe koje su preţivjele traume
djetinjstva i odrasle dobi, dr. Step-
hena Marmera mnogi od njegovih
pacijenata poznaju kao osobu koja
ima pozitivno gledište u vezi uloge
religije na psihu i sreću čovjeka.
Marmer radi na medicinskom fa-
kultetu u UCLA, te ima privatnu
praksu u Brentwoodu, a njegovi pa-
cijenti dolaze iz gotovo svih velikih
vjerskih tradicija, uključujući juda-
izam, kršćanstvo, hinduizam, budi-
zam i šinto. Govoreći kao stručnjak
i, kako sam sebe opisuje, "ozbiljan"
Ţidov, Marmer je nedavno razgova-
rao s Journalom o dodirnim točkama
psihe i religije, a u vezi s nekih od
glavnih tema Jom kipura - oprašta-
nja, pokajanje i B-ga. Ovo što slijedi
uređena je verzija tog razgovora.
Jewish Journal: S psihoanalitičkog sta-
novišta, što znači Jom kipur?
Stephen Marmer: To je prilika da uči-
nite suosjećajnu, ali preispitujuću
inventuru toga tko ste i kako ste po-
stupali, te da znate da ukoliko uči-
nite iskren trud da se poboljšate, bit
će upisani u Knjigu ţivota.
JJ: Što to znači - biti upisan u Knjigu
ţivota?
SM: Ne nuţno za više godina, već
za bogatiji ţivot. To je prilika da se
putem iskrenog razmatranje umanji
sramota i krivnju, a pridoda rastu.
JJ: Kako preispitivanje vaših prijašnjih
postupaka dovodi do rasta?
SM: Vi sagledavate svoje jake stra-
ne, i sagledavate svoje slabosti, gle-
date ljude do kojih vam je stalo, i da
li ste ţivjeli u skladu sa svojim ide-
alima, prema tome na koji način ste
ih tretirali. To je ujedno i podsjetnik
da nemamo vječnost na raspolaga-
nju za poboljšanje. Hillelova treća
Strana 23 Strana 23 Godina 11 Broj 5 1 Strana 23
SM: Za jako ozbiljne stvari, samo
osoba koja je ozlijeđena moţe ponu-
diti oprost. Ja vam ne mogu opros-
titi nešto što ste učinili nekom dru-
gom. Ja vam jedino mogu vam op-
rostiti ono što ste učinili meni. Kada
je pastor u Columbine izjavio da op-
rašta ubojicama za ubojstva te djece,
pomislio sam: "Vi nemate pravo op-
rostiti ubojicama za ubojstva te dje-
ce. Samo djeca koja su ubijena imaju
pravo oprostiti." Samo ţrtva moţe
oprostiti ono što joj je učinjeno.
JJ: U hebrejskom mjesecu elulu i u dane
Velikih blagdana, radite li što osobno u
smislu traţenja oprosta?
SM: Imam osobnu tradiciju sa svoje
dvije kćeri (u dobi od 28 i 31 godi-
na). Koristimo tjedan između Roš
hašane i Jom kipur da sjednom, u
četiri oka, i ja započnem tako da im
navedem sve stvari koje mi je ţao
što sam im učinio u prošloj godini.
Onda ih upitam da li postoji nešto
što ih je uzrujalo, a da sam to izo-
stavio. Zamolim ih za oprost i ra-
zumijevanje.
JJ: Traţe li one vaš oprost?
SM: Ja im kaţem: "Ima li nešto što
mi ţeliš reći?", misleći na stvari koje
su one moţda počinile i koje su me
povrijedile.
JJ: Koliko dugo vaša obitelj ima tu tra-
diciju?
SM: To radimo već više od 25 godi-
na.
JJ: Jesu li vam Ţidovska učenja ili mu-
drost pomogli u karijeri u smislu toga
kako savjetuje ljude?
SM: Da. Čitavo opće stanovište ju-
daizma vrlo je slično mojem psihija-
trijskom gledištu. Imamo jecer hatov
(sklonost ka dobra) i jecer hara (sklo-
nost ka zlu), što se dobro slaţe s
mojim pogledom na ljudsku priro-
du iz psihijatrijske perspektive.
JJ: Iz psihološke perspektive, koje vam se
osobe iz Tore ističu kao posebno zani-
mljive?
SM: Dugo sam vremena ţelio pisati
o tome kako se ljudi u Tori mijenja-
ju. A osoba koji se najviše mijenja je
Josip. Ţelim pisati o tome što koje
su religijske i psihološke sile pomo-
gle preobraziti Josipa iz derišta, raz-
maţenog tinejdţera, kojem se previ-
še popuštalo, i koji je uvijek u pra-
vu, u plemenitog i mudrog brata i
vođu, punog ljubavi i velikodušno-
sti.
JJ: Što ga je preobrazilo?
SM: On je poniznost usvojio u za-
tvoru. U svojoj obitelji on je bio ve-
lika faca, jer je bio Jakovljeva glavna
veza s Rahel. On gospodario nad
svojmj braćom. Čak i kada je otišao
u Egipat bio je velika faca u Potifa-
rovu domu.
JJ: A što mu se dogodilo u zatvoru?
SM: On nije bio ogorčen, nije bio
uvrijeđen, nego se snašao. Ponašao
se na tako primjeran način da mu je
upravitelj tamnice dao dodatne od-
govornosti. Nekoliko godina kasni-
je, Josip je pozvan k faraonu, i umje-
sto da bude ljut na glavnog peharni-
ka što je dopustio da i dalje čami u
zatvoru, on ne pokazuje da mu za-
mjera. Njegova loša iskustva izlije-
čila su ga od njegova osjećaja da
ima pravo na sve i njegove oholosti,
i učinila ga milostivim i poniznim.
JJ: I kada on to pokazuje poniznost?
SM: Kada ga je faraon hvali za sve-
koliku mudrost, Josip ponizno kaţe,
"Nisam to ja, to je B-g."
JJ: Recite mi nešto o vašoj vezi s juda-
izmom.
SM: Ja sam gabaj našeg jutarnjeg
minjana na šabat u sinagogi Stephen
S. Wise Temple. Pušem u šofar na
glavnim sluţbama za Roš hašanu.
Imam veliku čast i odgovornost da
ponekad pjevam popodnevnu slu-
ţbu na Jom kipur kako bih pruţio
priliku kantoru da se odmori.
rost. Ako vas to muči, morate to
učiniti u zasebnom razgovoru.
JJ: Treba li onaj kojeg je povrijedila
voljena osoba pruţiti toj osobi moguć-
nost oproštenja?
SM: Volim reći da treba malo vre-
mena da se tinta osuši. Prije nego
što se u potpunosti osuši, površinu
moţete obrisati da ostane čista. Ono
što hoću reći je da ako nešto kaţem,
pa vidim da je to osobi kojoj sam to
rekao bolno, ţelim da mi da minutu
- dvije da mogu shvatiti što sam re-
kao, da dođem sebi, a zatim povu-
čem ono što sam rekao.
I ja bih ţelio dati istu priliku svako-
me koji je povrijedio moje osjećaje.
Ako ostavite malo prostora kako bi
se osobi omogućilo da povuče svoj
pogrešan korak, manje puta ćete se
osjećati povrijeđenima. Mnogo je
teţe povući nešto jednom kad se
tinta osuši.
JJ: Kakav to utjecaj ima na osobu kad se
ljuti na nekoga?
SM: Prvo, to odvlači mnogo energije
od ţivljenja svog ţivota. Drugo, to
je stalna preokupacija - vi dopuštate
drugoj osobe i načinu na koji vas je
povrijedila da se besplatno nastani
u vašem umu. I treće, svaki puta ka-
da posmislite na to, vraćate se i po-
novno proţivljavate tu bol. Sva te tri
stvari oduzimaju vam produktiv-
nost i sreću.
JJ: Što odbijanje da se ispriča govori o
toj osobi?
SM: Ona riskira gubitak odnos. To
vas drţi u stanju neizvjesnosti, kriv-
nje i srama. To vam oduzima radost
ozdravljenja. Neki ljudi smatraju da
je isprika ili pokajanje ili naknada
štete previše poniţavajuća. Ali mi se
najčešće nalazimo pred izborom
"biti u pravu" ili "biti prijatelji." U
gotovo svakom slučaju, vaţnije je
odabrati biti prijatelj.
JJ: Je li ikad prikladno da treća strana
ponudi oprost u ime ţrtve? ■
(nastavak s 22. stranice) dr. Stephen Marmer: Psihologija pokajanja
postolar. „Dok god svijeća gori, moguće je popraviti
cipele.― Dok god u nama treperi ma i zračak ţivota, mi
još uvijek moţemo popraviti svoje puteve.
Iskoristi trenutak svjetla.
Postoji legenda o dva čovjeka – jednom mudrom i
jednom glupom – koji su se u noći bez mjeseca izgubili u
šumi. Lutali su satima, a činilo im se da samo odlaze sve
dublje i dublje u šumu. Odjednom je svjetlost munje,
sjajna poput sunca, proparala nebom. Glupi je zinuo u
čudu, dok je mudri iskoristio trenutak da dohvati svoj
kompas i otkrije smjer koji će ih izvesti iz šume. Jom
Kipur je poput svjetlosti munje. Neka bi njegovo
djelovanje osvijetlilo našu godinu, i naše ţivote za nado-
lazeće godine.
Neila – završna sluţba
Kada započinjete Neila zapitajte se - kada bih danas
mogao ostvariti samo jedan korak napredovanja, koji bi
to korak bio? Neila je vrijeme da osigurate da ako niste
postigli ništa drugo – iako sigurno hoćete – da barem
jedan korak napredovanja postane trajni dio vašeg bića. I
tako ostane zauvijek.
I dvije priče
Nije prekasno. Rav Yisroel Salanter jednom je otišao
kod postolara da mu popravi cipele. Bilo je prilično
kasno i tama se već spustila. Pošto je primijetio da je
svijeća uz koju je postolar radio bila pri kraju, Rav
Salanter mu predloţi da pričekaju do sutra pa će onda
popraviti cipele. „Nemojte očajavati,― odgovorio mu je
■
Fred Toczek:
Neila - posljednji trenutak
■
Strana 24 D ivrej Tora Strana 24 D ivrej Tora
mogući želi suditi prema slovu za-kona, On se premješta na Prijesto pravde ispod kojeg nema otvora."
Rabbi Yechezkel Halevi Landa nas uči nekim nevjerovatnim načelima, ovako:
1. Bez obzira koliko je Menaše bio ogrezli grešnik, on nije zapao u očaj, već je nastavio moliti i tražio Haše-
movu milost.
2. Arhanđeli, koji su postupali prema pravdi, vidjeli su da Menaše-ove molitve nemaju pravo da ih se
čuje, a još manje da budu uslišene. Hašem ih je zaobišao i napravio
poseban otvor za Menašea.
3. Prijesto Milosti ima tajni otvor za one koji svesrdno, iskreno čine tešuvu, dok Prijestolje Pravde nema
otvora.
U pripovijesti o Menašeovom ocu, kralju Hezekiji, Gemara nam poka-
zuje veličanstvenu ilustraciju tog načela u slijedećoj priči: kralj Heze-kija je bio teško bolestan. Prorok
Izaija ga je posjetio i rekao mu da su njegovi dani odbrojani, bio je kaž-
njen jer se nije oženio, te stoga nije imao djece. Kralj Hezekija je odgo-vorio: "Prestani proricati i odlazi!
Od svog djeda sam naučio da čak i ako ti oštar mač stave pod grlo, ne gubite nadu u [Hašemovu] milost!"
Kralj Hezekija na kraju je oženio kćer proroka Izaje i poživio još 22 godine.
Imajući to na umu, sada možemo razumjeti tragičnu pogrešku Eliše ben Abuje. Poput Menašea prije
njega, Eliša, veliki učenjak i mudrac Mišne propao je na put zla. Ipak, Rebe Meir je gajio dubok osjećaj
zahvalnosti zbog Tore kojoj ga je Eliša ben Abuja naučio. Jednog šabata, Rebe Meir je išao za Elišom
ben Abujom koji je jahao konja, kr-šeći šabat. Eliša ben Abuja, poznat
po sramotnom nadimku Aher ili "onaj drugi", rekao je Rebe Meiru: "Vratite se, jer upravo sam izmjerio
koracima svoga konja da se šabatna granica proteže samo do ovdje".
"Vratite se" na hebrejskom je igra riječi koja također znači "učinite tešuva". I tako je Rebe Meir odgo-
vorio: "I ti se također vrati!"
Aher je odgovorio: "Već sam čuo od iza nebeske zavjese: "Vratite se, o otpala djeco – svi osim Ahera."
Maharša objašnjava da je Aher trebao ignorirati Nebeski glas. Nje-gova tešuva ne bi bila laka, ali da se
vratio svim svojim srcem, i odbacio svoju nadmenost, te se "smanjio do neprepoznatljivosti", Hašem bi pri-
hvatio njegovu tešuvu.
Isto vrijedi i ovdje u molitvi Neila. Iako se službeni prozori zatvaraju,
Hašem prihvaća najgoreg grešnika u svako doba, sve dotle dok se gre-šnik vraća Hašemu čitavim srcem, a
ne traži samo olakšanje od patnje.
Ako ni ovo nije dovoljno, više o Hašemovoj bezgraničnoj milosti
saznajemo od Rebbe Yehoshue ben Levija, koji nas uči da svatko tko iz sve snage kaže "Amen je'he šmei ra-
ba", čak i ako je iza njega sedamde-set godina strogih presuda protiv njega, sve će one biti poderane!
Što god da smo učinili pogrešno, očaju nikada nema mjesta. Molite se s radošću, jer Hašem će sigurno čuti
vaše molitve. On nas čeka raširenih ruka.
Gmar hatima tova i želim vam
predivnu Novu godinu!
Prevela Tamar Buchwald
Za vrijeme molitve Neila mi tra-ţimo Hašema da za nas otvori pro-cjep u trenucima kada se otvori u nebesima zatvaraju na kraju Jom kipura ...
Molitvu Neila govorimo jednom godišnje, na Jom kipur, na završet-ku tog dana, dok je sunce na zalas-
ku. Jedan od njenih najdirljivijih dijelova je Pana jom: Ptah lanu šaar be'et neilat šaar, ki pana jom - molimo
Hašema da nam otvori prolaz u vrijeme kada se vrata na nebeskom svodu zaključavaju na kraju Jom
kipura. Jom kipur je poseban Dan pomirenja, ali njegov pokrivač pra-štanje ne seže do sljedećeg dana.
Ili možda ipak seže?
Gdje u Gemari nalazimo ideju o tome da se Nebeski prozori zaklju-
čavaju?
Kralj Menaše počinio je teške gri-jehe. Ubio je svog tasta, svetog pro-roka Izaiju. Ne samo da je štovao
idole, već je idol postavio i u Sveti Hram. Konačno su ga dohvatile
nevolje...
Sveti "Nodeh B'Yehuda", rabin Yechezkel Halevi Landa osb"m, u svojoj klasičnoj razradi Talmuda
"Tziyun L'Nefesh Chaya" objašnjava da je kralj Menaše bio u bezizlaznoj situaciji. Rekao je: "Sjećam se što je
moj otac govorio: ’Kada ste u nevolji i sve vas to zadesi ... vratit ćete se
Hašemu’, evo, ja ga zovem", ali ar-hanđeli bi zaključali prozore ne-beskog svoda i onemogućili da se
Menašeove molitve podignu do Nebeskog prijestolja. Rekli su Sve-mogućem: "Gospodaru svijeta! Je li
moguće da se onome koji je post-avio idola u Sveti Hram dozvoli da učini tešuvu? "I što je učinio Hašem?
On je načinio otvor ispod Nebeskog Prijestolja, i primio Menašeovu
tešuvu i čuo njegove molitve.
"Tziyun L'Nefesh Chaya" zaklju-čuje: "Nebesko Prijestolje ispod ko-jega je Hašem načinio poseban ot-
vor je Prijestolje Milosti. Kad Sve-
■
Rabbi Lazer Brody:
Tajni otvor
Strana 25 Strana 25 Godina 11 Broj 5 1 Strana 25
Yaakov Weiland:
8 stavki za pokajanje
■ 2. Nemojte financijski našte-
titi. Činim li sve što mogu da
ne nanesem drugima finan-
cijsku štetu?
Načini na koje mogu nanijeti finan-
cijsku štetu, među ostalima, su:
kašnjenje s plaćanjem, zadrţavanje
kod sebe novca koji pripada nekom
drugome, ne drţanje riječi ili
iskorištavanje drugih. (Ako vam
padne na pamet netko kome ste
nanijeli financijsku štetu, popravite
to i zamolite ga da vam oprosti).
3. Činite dobra i plemenita
djela. Dajem li izdašno u do-
brotvorne svrhe, u skladu sa
svojim primanjima? Provo-
dim li, barem jednom tjedno,
vrijeme pomaţući drugima?
(Budite otvoreni za prilike da po-
mognete drugima, tj. da im pruţite
emocionalnu ili materijalnu pomoć,
savjet ili da nekome pomognete da
pronađe posao, bračnog druga ili
sredstva koja su mu potrebna.)
Između nas i B-ga:
4. Iskaţite primjereno pošto-
vanje prema svetom mjestu.
Pokazujem li primjereno po-
štovanje prema svetištu tako
da ne razgovaram s drugima
za vrijeme molitvene sluţbe,
i tako da ne odlazim sa slu-
ţbe dok se čitaju riječi iz
Proroka (za vrijeme čitanja
haftare)?
5. Molite se formalno i nefor-
malno. Kaţem li barem je-
dnu molitvu na dan s paţ-
njom i namjerom? Povezujem
li se s B-gom tijekom dana,
zahvaljujući Mu za ono što
ide dobro i moleći ga za po-
moć kada dođu iskušenja?
6. Izučavajte Toru. Da li redo-
vito odvajam vrijeme za uče-
nje B-ţje Tore?
7. Izbjegavajte duhovno one-
čišćenje. Da li činim sve što
je u mojoj moći da se drţim
podalje od kušnji i onečiš-
ćenja duše?
Na primjer, što bolje mogu, drţim li
se podalje od moralno preslobodnih
sredina, i pazim li što čitam, gledam
i slušam, kako bih izbjegao ono što
mi duhovno šteti?
8. Drţite zapovijedi. Činim li
sve što je u mojoj moći da
poštujem zapovijedi?
Na primjer, drţanje šabata i blagda-
na, drţanje košera, zakona o obi-
teljskoj čistoći, jihuda (zabranjenog
sastajanja nasamo), negie (zabranje-
nog doticanja), itd.
(Ako ne, moţete se usredotočiti na
određenu zapovijed čije poštivanje
ţelite ojačati.)
Koje ste si područje odabrali da ga
ove godine ojačate?
Svrha je ovog popisa da vašu pa-
ţnju usmjeri na područja u kojima
biste se ţeljeli poboljšati. Pregledajte
popis i odaberite jedno područje za
koje imate motivacije da na njemu
radite. Paţnju usmjerite usključivo
na to područje, pa onda kada ga oja-
čate, stavite kvačicu pored njega i
odaberite drugo. Mnoga od ovih
područja imaju višestruke razine
relizacije, te o njima moţete detalj-
nije saznati iz mojih drugih članaka.
Između nas i naših bliţnjih:
1. N e mo jte e mocio na lno
povrijediti. Činim li sve što
mogu da ne povrijedim dru-
ge emocionalno ili da im na
bilo koji drugi način ne na-
nesem bol? (Na primjer, čla-
novima obitelji, zaposleni-
cima, itd.)
Načini na koje mogu povrijediti
druge, među ostalima, su: kada sam
prekritičan, kad ih posramim, nazi-
vam ih svakavim imenima, iznosim
bolne komentare, ignoriram ih, ili
negativno govorim o njima. (Ako
vam padne na pamet netko koga ste
emocionalno povrijedili, zamolite
ga da vam oprosti.)
■
Strana 26 D ivrej Tora Strana 26 D ivrej Tora
lutrija je pokazala da je Jona uzrok
ove velike oluje. On prizna svoju
krivicu i zatraţi da ga bace u more.
Jona je bačen u pobješnjelo more i
more se smiri.
Jonu je progutala velika riba, i
dok se nalazi u njenoj utrobi, on os-
jeti poriv da se pokaje. Riba izbaci
Jonu iz sebe.
Jona nastavi do Ninive i objavi
B-ţju riječ da će Niniva biti uništena
za 40 dana. Narod je postio i poka-
jao se i b-ţanski sud je poništen. Ka-
da je Jona izrazio svoje nezadovolj-
stvo s ovakvim rezultatom, B-g ga
poduči lekciju. Dok je Jona sjedio u
predgrađu grada, biljku kikajon koja
mu je davala hlad uništio je crv i
Jona se zbog toga vrlo uzrujao.. "A
B-g mu reče: Ti si se saţalio nad kika-
jonom, za kojeg nisi radio, niti ga uz-
gajao, koji jedne noći uzraste a slijedeće
nestane. Dakle, zar da se ja ne saţalim
nad Ninivom, velikim gradom, u kojem
ima mnogo više od 120.000 ljudi?..."
Hafatara završava kratkim od-
lomkom iz Knjige proroka Miheja,
koji opisuje B-ţju milost u oprašta-
nju grijeha Svojem narodu. "On ne
zadrţava svoj gnjev dovijeka, jer On
voli milost. On će nam se smilovati,
On će dohvatiti naše nepravde i ba-
citi sve naše grijehe u morske dubi-
ne." Mihej završava s zahtjevom
B-gu da se sjeti saveza kojeg je na-
pravio s praocima, Avrahamom,
Jichakom i Jaakovom. ■
Jom Kipur ujutro:
(Izaija 57,14-58,14)
Današnja haftara raspravlja o kon-
ceptu pokajanja i posta, glavne teme na
Jom Kipur.
Proročanstvo počinje riječima
"Naspite, naspite, poravnajte put!
Uklonite zapreke s puta mog naroda!" To
je aluzija na Jecer Hara ("nagon ka
zlu") koji se mora ukloniti da
poravnate put za iskreno pokajanje.
B-g nas uvjerava da On neće dovijeka
biti gnjevan na one koji se kaju, nego
da će ih On umjesto toga izliječiti i
voditi. Zli su, s druge strane,
uspoređeni s uzburkanim morem:
"nema mira za zle."
B-g nalaţe proroku Izaiji da opo-
mene narod u vezi načina na koji drţe
svoje postove, a koji B-gu nije po volji
– poruku koja odjekuje do današnjih
dana:
"Dan za danom pretvaraju se da me
traţe i ţele znati moje putove ... »Zašto
postimo a ti ne vidiš, zašto mučimo svoju
dušu, a ti ne znaš?« Gle, u dan kad
postite poslovima se bavite i od svih svojih
duţnika utjerujete isplatu. Gle, vi postite
da se prepirete i svađate i da udarate zlom
pesnicom. Ne postite da biste ostali u
duhu dana, da se vaš glas čuje u visini!
Zar je to post koji ću izabrati?... Spuštati
kao rogoz glavu k zemlji, sterati poda se
kostrijet i pepeo?"
Umjesto toga, Izaija uči Ţidove
ispravnom načinu posta:
"Kidati okove nepravedne, razvezivat'
spone jarmene, puštati na slobodu
potlačene, slomiti sve jarmove; podijeliti
kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov
svoj beskućnike, odjenuti onog koga vidiš
gola... Vikneš li, VJEČNI će ti odgo-
vorit’, kad zavapiš, reći će: »Evo me!«...
VJEČNI će te vodit' bez prestanka, sitit
će te u sušnim krajevima. On će krijepit'
kosti tvoje i bit ćeš kao vrt zaljeven, kao
studenac kojem voda nikad ne presuši..."
Haftara završava obećanjem velike
nagrade onima koji poštuju i uţivaju
u Šabatu.
Jom Kipur poslijepodne:
(Knjiga o Joni; Miha 7,18-20.)
Danas se čita čitava Knjga o Joni
pošto ona sadrţi vaţne i bezvre-
menske poruke u vezi molitve i
pokajanja.
B-g je naloţio proroku Joni da
otputuje i Ninivu i predstavi njenim
pokvarenim stanovnicima ultima-
tum: pokajte se ili ćete biti uništeni.
Jona nije htio pristati na ovaj nalog, te
je pobjegao na brod. Snaţna bura
zaprijetila je da uništi brod, bačena je
kocka među posadom i putnici-ma, i
Haftare za Jom Kipur
Strana 27 Strana 27 Godina 11 Broj 5 1 Strana 27
Page 28 Strana 28 Strana 28 Strana 28 D ivrej Tora Godina 11 Broj 5 1
Zur. Uistinu, Izraelci koji inače
nisu tako ljubazni u danima
prije Dana pomirenja nastupa-
ju ljubaznije i susretljivije. Prije
Yom Kippura mnogi se pris-
jećaju svojih propusta u prošloj
godini i mole za oprost one
prema kojima se osjećaju krivi.
Prema židovskoj tradiciji Dan
pomirenja je nešto poput pri-
jevremenog Božjeg suda. Taj
dan Bog izgovara svoju pre-
sudu svakom pojedincu i svat-
ko pokušava pred Bogom is-
kupiti grijehe. Pobožni i manje
pobožni mole Boga i svoje
susjede za oprost.
Za mnoge je to teško vri-
jeme. Obzirom na to da pot-
puni post treba izdržati više od
25 sati, liječnik Motti Levi
svojim sunarodnjacima sa-
vjetuje da se već prije Yom
Kippura drugačije hrane: "Što
je manje moguće piti kavu,
Colu i sve što sadržava kofein,
jer ako se to brzo prestane
konzumirati onda se tijekom
posta pojavljuju glavobolje."
Pobožni su židovi na Dan
pomirenja obučeni u bijelo i ne
nose kožne cipele, znak da su -
slično kao anĎeli - očišćeni od
grijeha.
I sve se vraća na staro!
Ljudi se na dan Yom Kippura
razvijaju, smatra Avigdor Shi-
nan, profesor hebrejske litera-
ture na sveučilištu u Jeruzal-
emu: "Cijela ideja Yom Kippura
još uvijek je da se čovjek
obuče u bijelo, jer je uvjeren
da će kao pravednik izaći iz
suda i za razliku od drugih
mjesta gdje se čovjek ponižava
kada moli za oprost, ovdje je
to drugačije. Čovjek se razvija
u svom ljudskom doživljaju,
ništa ne jede, ne pije, nema
spolne odnose - odustajanje od
nagonskog djela čovjeka koji je
od krvi i mesa, težnja za naj-
većim. Mislim da taj osjećaj na
dan Yom Kippura vodi do ve-
likog optimizma." Nakon sum-
raka čovjek opet može kon-
zumirati meso. .
Onima koji su pohlepni nutri-
cionstica Olga Raz iz Tal Aviva
savjetuje da se suzdržavaju:
"Važno je da se ponovno kon-
zumira tekućina koja se ti-
jekom tog dana izgubila, zatim
treba jesti nešto lagano i onda
čekati dva do tri sata. Nakon
toga može se normalno veče-
rati, kao da se ništa nije ni
dogodilo."
Nakon što doĎe kraj danu
suda, Izrael ponovno može
postati onakvim kakvim je i
bio: glasan i nemiran i svako
malo nemilosrdan.
Deutsche Welle
U Izraelu se danas slavi
Dan pomirenja, Yom Kip-
pur, jedan od najsvetijih
židovskih blagdana. Vjerni-
ci se nadaju oprostu grije-
ha i mole se na ovaj dan
kajanja i pokore. .
Izraelci se na Dan pomirenja
prisjećaju i žrtava rata na Blis-
kom istoku 1973. Egipat i Sirija
taj su dan iznenada napali
Izrael. Prema židovskom iz-
računavanju vremena spomen
dan uvijek pada na deseti dan
mjeseca nakon židovske litur-
gijske godine. Yom Kippur je
za skoro sve židove svet, čak i
za neke židovske ateiste. 70
posto židova u Izraelu posti na
Dan pomirenja i skoro isto
toliko ih ide u sinagoge, iako
ne razumiju mnogo toga od
stare liturgije. Na Dan
pomirenja zemlja potone u mir,
što inače nije slučaj u ovoj
živoj i nemirnoj zemlji. Ulice su
puste, jedino se mogu vidjeti
kola hitne pomoći, vojne patro-
le i biciklisti.
Prijevremeni Božji sud
U sinagogama se puše kroz
"šofar", ovnov rog. Strogo
ritualno puhanje u šofar oz-
načava završetak deset posnih
dana izmeĎu židovske godine i
Yom Kippura. Rabin Zvieli Ben-
Zur u najsvetijem židovskom
danu vidi mogućnost u kojoj se
svatko može promijeniti. "Yom
Kippur je predivan dan, predi-
vna prilika da se pogleda u
sebe i da se pita: Tko sam ja?
Što sam ja? - da se čovjek
pomiri, očisti i da se očisti sve
ono što je iza nas", kaže Ben-
PRIČA DANA
Židovski 'Dan pomirenja' Iz medija
■