VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOSTs pravom javnosti

Smjer: Zaštita na radu

DIPLOMSKI RAD

ISPITIVANJE PLOVNOSTI VATROGASCA UKOMPLETNOJ ZAŠTITNOJ OPREMI

Student: Mentor:

Evilijano Gašpi , dipl.ing.sig mr.sig. Stanislav Topi , dipl.ing.

Zagreb, 2013.

SAŽETAKOperativci Javne vatrogasne postrojbe Rovinj dana 13.08.2004. godine imali

su tešku intervenciju u ACY Marini Rovinj. Analiziraju i re enu intervenciju, izme uostaloga, postavljeno je pitanje opasnosti za vatrogasca u punoj opremi u slu ajupada u more. Nama dostupna literatura ne navodi podatak o plovnosti opreme iponašanju iste u vodi. U me usobnim razgovorima odlu eno je izvršiti testiranjevatrogasca u punoj interventnoj opremi u moru, što je i izvršeno u petak 20.08.2004.godine.

Kod testiranja operativac je obukao majicu kratkih rukava, radni kombinezon,arape, interventne hla e i jaknu (Bristol), vatrogasne izme (Rosenbauer) za brzo

navla enje, vatrogasnu kacigu (Rosenbauer), vatrogasni opasa s karabinerom isjekiricom (sa metalnom drškom) te rukavice. Testiranje u moru prate dva instruktoraronjenja s ronila kom opremom, od kojih jedan vrši podvodno fotografiranje dok drugiprati vatrogasca da mu u slu aju opasnosti pruži pomo . Ostale kolege vatrogasci saobale prate testiranje, mjere vrijeme, vrše foto i video snimanje. Nakon obla enja upunoj opremi vrši se skok u more i samo testiranje u trajanju od desetak minuta.

Nakon izvršenog testiranja donose se sljede i zaklju ci:- interventno odijelo, kaciga, izme i rukavice imaju pozitivnu plovnost,- vatrogasni opasa s karabinerom i sjekiricom ima negativnu plovnost,- vatrogasac u punoj zaštitnoj opremi u moru ima pozitivnu plovnost te pri punim

plu ima pluta i bez potrebe rada ruku i nogu,- skidanje kacige, opasa a i izama mogu e je bez ikakvih poteško a,- nakon provedenih deset minuta u vodi i dalje je plovnost pozitivna,- plivanje je donekle otežano,- uranjanjem u vodu tendencija je povratak na površinu bez potrebnog ulaganja

snage za izron.

Op i zaklju ak nakon izvršenog testiranja je da uz upotrebu navedeneinterventne opreme i pada u more vatrogascu, prosje nom pliva u, ne prijetiopasnost od utapanja. Isti emo da ovu analizu treba sagledavati za opremu koja sekoristila tokom istoga.

SADRŽAJ1 PROJEKT DIPLOMSKOG RADA........................................................................ 1

1.1 Uvod u predmetno podru je ........................................................................ 1

1.2 Izbor problema ............................................................................................ 2

1.3 Cilj i zadaci diplomskog rada ....................................................................... 4

1.4 Metode korištene za izradu diplomskog rada .............................................. 5

2 PRIKAZ REZULTATA RADA .............................................................................. 6

2.1 Uvod............................................................................................................ 6

2.2 Razrada problema....................................................................................... 8

2.2.1 Odabir vatrogasca za izvršenje analize ................................................ 8

2.2.2 Odabir sigurnosnog ronioca ................................................................. 8

2.2.3 Odabir mjesta analize ........................................................................... 9

2.2.4 Odabir ostalih lanova ekipe .............................................................. 11

2.3 Tehni ke karakteristike vatrogasne kacige ............................................... 11

2.4 Tehni ke karakteristike vatrogasnog opasa a .......................................... 13

2.4.1 Elementi opasa a ............................................................................... 13

2.4.2 Održavanje i ispitivanje opasa a ........................................................ 15

2.5 Tehni ke karakteristike vatrogasnog zaštitnog odijela .............................. 15

2.5.1 Tehni ki zahtjevi vezani za materijal .................................................. 16

2.5.2 Tehni ki zahtjevi vezani za izradu ...................................................... 16

2.6 Tehni ke karakteristike vatrogasnih rukavica ............................................ 21

2.7 Tehni ke karakteristike vatrogasnih izma ................................................ 22

2.7.1 Tehni ki podaci vatrogasne izme...................................................... 23

2.8 Procjena opasnosti vatrogasca u vodi....................................................... 24

2.9 Plovnost i Arhimedov zakon ...................................................................... 30

2.10 Ispitivanje plovnosti vatrogasne kacige ..................................................... 32

2.11 Ispitivanje plovnosti vatrogasnog opasa a sa sjekirom ............................. 33

2.12 Ispitivanje plovnosti vatrogasnih rukavica ................................................. 34

2.13 Ispitivanje plovnosti vatrogasnih izama ................................................... 35

2.14 Ispitivanje plovnosti vatrogasnog zaštitnog odijela .................................... 36

2.15 Ispitivanje plovnosti vatrogasca u kompletnoj zaštitnoj opremi ................. 39

2.15.1 Nakon izvršenog testiranja donose se sljede i zaklju ci: ................... 41

2.16 Analiza mogu nosti kretanja vatrogasca u vodi te prihvata predmeta imogu nost izlaska iz vode ........................................................................ 43

2.16.1 Rezultati analize u potpunoj zaštitnoj opremi donijela je slijede erezultate ............................................................................................. 44

2.16.2 Rezultati analize u vatrogasnom zaštitnom odijelu ............................. 44

2.16.3 Mogu nost izlaska iz vode .................................................................. 45

3 ZAKLJU AK ..................................................................................................... 46

4 LITERATURA .................................................................................................... 47

1

1 PROJEKT DIPLOMSKOG RADA

1.1 Uvod u predmetno podru je

ovjek je u samim svojim po ecima upoznao blagodati i vrijednosti vatre, aistovremeno se i suo io s njenom razornom snagom. Vatra je poprimila takvozna enje da je uzdignuta do kulta božanstva. Razvojem ljudskog roda i stjecanjemiskustva s vatrom, sazrijeva mišljenje da se vatra kao ognjena neman može ukrotiti.

Primije eno je da pojedini materijali sprje avaju širenje požara te da se njimavatra može uspješno i gasiti. Za gašenje malih požara koristilo se zemljom ili vodom.U svojim razmišljanjima ovjek uo ava da se vatra može ograditi zemljom i paliti nastijenju ime je postignuta, nesvjesno, preventiva u zaštiti od požara.

Vatrogastvo je staro gotovo etrdeset stolje a. Babilonski Kralj Hamurabi uXVIII. stolje u prije Krista propisuje pravila o udaljenosti ku a, debljini zidova i širiniulica. U doba Cara Oktavijana, u I. stolje u nove ere, postoji sigurnosna etaCohortes vigilium te više vatrogasnih eta rimskih bogataša. Propaš u rimskogcarstva 476. godine i uništavanjem tadašnjih tekovina, gase se i vatrogasneorganizacije.

Frana ki kralj, Karlo Veliki, 803. godine izdaje naredbu o no obdijskoj službi,koja se provodila u mnogim srednjovjekovnim gradovima. Ova služba je bilapreventivnog karaktera dok operativne jedinice nisu još postojale, što je uvjetovalopuno katastrofalnih požara. U XII. stolje u Regenzburg je ak tri puta potpunoizgorio, a u XIV. stolje u Strasbourg ak osam puta.

Prva se štrcaljka spominje tek u XV. stolje u u Nurnbergu. Radilo se o ru nojštrcaljki koja je tehni ki toliko nedotjerana da nije posebno pridonosila gašenjupožara. Francuz Jaques Besson u svom djelu «Theatrum instrumentarum etmachinarum», Lyon 1628., detaljno opisuje ve usavršenu vatrogasnu štrcaljku iz1578. godine.

U Nizozemskoj su bra a Jan i Nikola van der Heydens 1672. proizveli prvetla ne cijevi od platna i kože, koje su omogu ile prijenos vode na ve e udaljenosti.

Prva vatrogasna društva suvremenog oblika djelovanja pojavljuju se u 19.stolje u. U Varaždinu 17. lipnja 1864. godine, na inicijativu Otta Mayera, osniva seprvo dobrovoljno vatrogasno društvo u Hrvatskoj, pod nazivom «Prvi hrvatskidobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu».

2

Op insko vije e Pule, 1878. godine osnovalo je postrojbu gradskihvatrogasaca sa 48 profesionalaca. Slijedi formiranje postrojbe u Rovinju, 1890.godine pa redom u svim ve im gradovima Istre.

Razvojem društva razvijaju se i vatrogasne postrojbe, profesionalne idobrovoljne, koje u svom djelokrugu rada imaju vršenje intervencija u svimsituacijama požara, tehni kih, tehnoloških, ekoloških i inih incidenata.

Naziv vatrogasna služba i vatrogasci, sagledavaju i današnji djelokrug rada,ne izražava više pravu svakodnevnu djelatnost, ve je odraz povijesnog naslije a.Vatrogasne postrojbe su danas visoko specijalizirane za sve vrste intervencija, kakopožarnih tako i tehni kih, na zemlji i pod zemljom, na moru i pod morem. Vatrogasneintervencije iz zraka su danas svakodnevna pojava. Gašenje šumskih požara bezGPS sustava, satelitskih snimaka, satelitske komunikacije u razvijenim vatrogasnimzemljama je nezamislivo.

Danas je u Hrvatskoj vatrogastvo organizirano kroz javne vatrogasnepostrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva. Postrojbe su udružene u podru nevatrogasne zajednice koje su udružene u vatrogasne zajednice županija. Županijskevatrogasne zajednice udružene su u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu. Unutar Državneuprave za zaštitu i spašavanje djeluje Služba za vatrogastvo. Na elu Službe zavatrogastvo je pomo nik ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Istipomo nik ujedno je i glavni vatrogasni zapovjednik za Republiku Hrvatsku rukovodiintervencijama državnog nivoa. Pri Ministarstvu unutarnjih poslova djelujeprotupožarna inspekcija. Ministarstvo obrane nadležno je za zra ne vatrogasnesnage.

Vatrogasne postroje u svijetu i u Hrvatskoj postale su, ili postaju, visokospecijalizirane snage za brze intervencije na svim podru jima djelovanja.

1.2 Izbor problema

Javna vatrogasna postrojba Rovinj svakodnevno je u situaciji pripravnaintervenirati na moru i u njegovoj okolini. Podru je djelovanja JVP-e Rovinj prostirese uz obalu Istre. Osim same obale, podru je djelovanja postrojbe obuhva a i otoke,od kojih su dva sa hotelskim smještajem. Tijekom ljetne sezone podru jemdjelovanja krstare na tisu e amaca i brodova. Vatrogasna postrojba pozvana jevršiti intervencije ispumpavanja, gašenje, brodova svih dimenzija, va enja iz moraplovnih objekata ili slu ajno upalih automobila.

Analiziraju i propise koji definiraju sigurnost na moru, uvi a se da podru jevatrogasnih intervencija nije ure eno. Specifi nim zakonima i pravilnicima koji

3

reguliraju zaštitu od požara, obuka za intervencije gdje vatrogasci interveniraju namoru i oko vode nije sustavno regulirana ili uop e nije regulirana.

Zakon o vatrogastvu u svom prvom lanku navodi: "Vatrogasna djelatnost jesudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenjepožara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanjetehni ke pomo i u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova unesre ama, ekološkim i inim nesre ama. Vatrogasna djelatnost je stru na ihumanitarna djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku."1 Navedeni lanakzakona ne navodi izri ajem vrstu prostora na kojem se obavljaju vatrogasneintervencije, ve navodi da se intervencije vrše radi pružanja pomo i u nezgodama iopasnim situacijama.

Specifi ni zakoni koji govore o sigurnosti na moru i unutarnjim vodamaobra uju doslovno pitanja sigurnosti plovidbe, djelomi no obaveze spašavanja doksveobuhvatno pitanje zaštite i spašavanja te gašenja požara na moru i unutarnjimvodama u istima nije regulirano. Specifi ni zakoni su Zakon o sigurnosti plovidbe namoru i unutarnjim vodama, Zakon o lu kim kapetanijama, Pravilnik o izbjegavanjusudara na moru i drugi.

Usavršavanje profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca regulirano jePravilnikom o programu osposobljavanja i usavršavanja vatrogasnih kadrova ( N.N.61/94 ). Podru je vezano za more i unutarnje vode obuhva eno je sa dvijespecijalnosti i to programom usavršavanja za specijalnost – ronilac s jednomzvijezdom i programom usavršavanja specijalnosti za radove na vodi.

Slijedom gore navedenih injenica radnici javne vatrogasne postrojbe Rovinj13. Augusta 2004. godine pozvani su na intervenciju gašenja plovnih objekta u ACYmarini Rovinj. Obavljaju i klasi nu intervenciju gašenja požara , ali u neposrednojblizini mora, ve i dio interventnog osoblja došao je u situaciju da se zabrine zbogpada u more u punoj vatrogasnoj zaštitnoj opremi. Po završetku intervencije iodra enoj analizi više od 70% interventnog osoblja koje je interveniralo u ACY mariniRovinj zauzima stav da je kompletna vatrogasna oprema prilikom takvih intervencijau blizini vode ili intervencija na samim plovnim objektima po život opasna zavatrogasca u slu aju pada u vodu.

1Zakon o vatrogastvu, ( N.N. 106/99, 117/01, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09,80/10), lanak 1., stavak 1.i 2.

4

1.3 Cilj i zadaci diplomskog radaCilj je ovog diplomskog rada dokazati da je vatrogasac u kompletnoj zaštitnoj

opremi prilikom pada u vodu van životne opasnosti tj . da ima pozitivnu plovnost imogu nost kretanja kroz vodu. Da bi se ostvario cilj potrebno je riješiti slijede ezadatke:

1. Prikupiti podatke o tehni kim karakteristikama osobne zaštitne opremevatrogasca

2. Izvršiti ispitivanje plovnosti dijelova zaštitne opreme vatrogasca3. Izvršiti ispitivanje plovnosti vatrogasca u kompletnoj zaštitnoj opremi4. Izvršiti provjeru plivanja i kretanja vatrogasca u moru u kompletnoj zaštitnoj

opremi5. Prikazati dobivene rezultate6. Predložiti ponašanje vatrogasca prilikom pada u vodu

Slika 1. Požar u ACY marini

5

1.4 Metode korištene za izradu diplomskog rada

Za izradu ovog diplomskog rada koristi se metoda prou avanja literature itehni kih karakteristika osobne zaštitne opreme vatrogasca , postoje e literature izpodru ja osobne zaštitne opreme, te prikupljanje iskustvenih saznanja, te prakti naanaliza iz koje su izvu eni podaci.

Tehni ke karakteristike osobne zaštitne opreme vatrogasaca detaljnom suobra ene u raznovrsnoj literaturi. Literatura koja se koristi u ovom diplomskom raduobra uje tehni ke karakteristike vatrogasne kacige, vatrogasnog zaštitnog odjela,vatrogasnog opasa a sa sjekiricom, vatrogasnih rukavica te vatrogasnih izama zabrzo navla enje.

Iskustvena saznanja proizlaze iz izvedene analize gdje se provjerila plovnostgore navedene opreme te ispitivanja plovnosti vatrogasca u kompletnoj zaštitnojopremi te njegovo kretanje u vodi.

6

2 PRIKAZ REZULTATA RADA

2.1 UvodOperativci Javne vatrogasne postrojbe Rovinj dana 13.08.2004. godine imali

su tešku intervenciju u ACY Marini Rovinj. Analiziraju i re enu intervenciju, izme uostaloga, postavljeno je pitanje opasnosti za vatrogasca u punoj opremi u slu ajupada u more. Dostupna literatura ne navodi podatak o plovnosti opreme i ponašanjuiste u vodi.

U razgovoru sa operativcima javne vatrogasne postaje Rovinj dalo se zaklju itida ve ina operativaca strahuje da pri padu u vodu prilikom obavljanja vatrogasneintervencije, ukoliko nosi kompletnu zaštitnu opremu, život vatrogasaca neposrednougrožen.

Razlozi koji navode na takvo mišljenje su slijede i:- vatrogasac u kompletnoj zaštitnoj opremi nema mogu nosti održavanja na

površini,- vatrogasne izme za brzo navla enje napuniti e se vodom te e povu i

vatrogasca u dubinu,- vatrogasna kaciga, opasa sa sjekiricom dodatno otežavaju položaj

vatrogasca u vodi.

Analiziraju i dobivena mišljenja iz dostupne literature nije bilo mogu e potvrditi nitiopovrgnuti sumnje. Da bi došli do relevantnih pokazatelja organizira se anketa nauzorku od dvjesto profesionalnih vatrogasaca u Istarskoj županiji.

Anketni listi koji je podijeljen po postrojbama sadržava jedno pitanje iponu ena tri odgovora.

ANKETNI LISTIPrilikom pada u vodu sa potpunom zaštitnom opremom mišljenja ste da bi:

( zaokruži samo jedan odgovor )

A. Potonuli bez mogu nosti održavanja na površini.

B. Uspjeli skinuti opremu i uz pomo kolega izvu i se iz vode.

C. Uspjeli bi plutati, zaštitna oprema osigurava pozitivnu plovnost.

7

Po provedenom anketiranju dobiveni su slijede i rezultati:

- 119 ili 59,5 % ispitanika zaokružilo je odgovor pod "A", tj smatra da bi prilikompada u vodu nose i punu zaštitnu opremu njihov život bio neposrednougrožen,

- 43 ili 21,5% ispitanika zaokružilo je odgovor pod "B", tj smatra da bi uspioskinuti zaštitnu opremu i uz pomo iza i iz vode,

- 38 ili 19% ispitanika zaokružilo je odgovor pod "C", tj smatra da je siguran uzaštitnoj opremi, te da bi zaštitna oprema osigurala pozitivnu plovnost.

Sagledavaju i dobivene rezultate u kojima statisti ki zna ajno prevladavanegativan stav prema zaštitnoj opremi u slu aju pada u vodu, odlu uje se napravitianalizu plovnosti vatrogasca u punoj zaštitnoj opremi.

Slika 2. Plovnost vatrogasca u zaštitnoj opremi

8

2.2 Razrada problema

Spremaju i se za izvršenje analize plovnosti postavljeni su sigurnosni uvjetikoji su trebali osigurati da ni u kojoj situaciji ne do e do ugrožavanja života i zdravljavatrogasca koji e izvršiti analizu plovnosti u potpunoj zaštitnoj opremi. Za potrebeorganizacije analize formiran je organizacioni tim koji broji tri lana . Svi lanovi timasu ronioci sa najvišim ronila kim kategorijama te sa dugogodišnjim ronila kimiskustvom. Dva ronioca imaju najviše ronila ke kategorije ronilac sa tri zvijezde (R***) dok je jedan lan tima instruktor ronjenja sa dvije zvijezde ( I**). Zadatakorganizacionog tima bilo je elaboriranje analize plovnosti, te odabir ekipe od desetlanova koji e izvršiti analizu plovnosti vatrogasca u punoj zaštitnoj opremi.

U izvedbenom elaboratu posebna pozornost odnosila se na odabiruvatrogasca koji e izvršiti analizu, odabira sigurnosnog ronioca, odabira mjestaizvršenja analize, te odabira lanova ekipe koji e sudjelovati u analizi plovnosti.

2.2.1 Odabir vatrogasca za izvršenje analize

Sagledavaju i mogu e opasnosti koji proizlaze iz izvršenja analize plovnostivatrogasca u punoj zaštitnoj opremi, organizacioni tim dolazi do zaklju ka da analizumože izvršiti samo vrlo iskusan ronilac koji e u slu aju bilo kojeg nepoželjnogdoga aja mo i sigurno reagirati u bilo kojoj nepredvi enoj situaciji ,u slu aju potrebaza intervencijom sigurnosnog ronioca znati procedure spašavanja za unesre enomosobom te u slu aju potrebe zateznog vremena, sigurno zadržati dah do dvijeminute. Sagledavaju i mogu e kandidate za organizacioni tim odlu uje se da analizuplovnosti u punom odijelu izvrši Medelin Nikola, dipl.ing.sig, ronilac ( R***) saosamnaest godina ronila kog iskustva, sudionik brojnih obuka vatrogasaca ronioca.

2.2.2 Odabir sigurnosnog ronioca

Prilikom odabira sigurnosnog ronioca vodilo se ra una o slijede em:- da ima dovoljno ronila kog iskustva i kategoriju za obavljanje dužnosti

sigurnosnog ronioca,- da sigurnosni ronilac ima iskustva u spašavanju unesre enih,- da poznaje standardne procedure spašavanja unesre ene osobe u vodi,- da se dobro "pozna" sa kandidatom koji vrši analizu plovnosti, tj da imaju

zajedni kih urona u "ronila kom paru".

9

Sagledavaju i navedene karakteristike organizacioni tim odlu uje da u funkcijisigurnosnog ronioca bude Evilijano Gašpi , instruktor ronjenja ( I**) sa šesnaestgodina ronila kog iskustva. Oba kandidata zajedno su ronila u mnogobrojnimronila kim akcijama te se odli no poznaju ispod vode.

2.2.3 Odabir mjesta analize

U želji da se prilikom analize plovnosti ništa ne prepusti slu aju organizacionitim pomno odabire i mjesto izvršenja analize plovnosti. Traženo mjesto trebalo jezadovoljiti slijede e uvijete:

- da se nalazi u neposrednoj blizini obale,- da je maksimalna dubina od 2,5 do 3 metra,- da na maksimalnoj dubini ima plato dimenzija cca 3x3 metra,- da se od maksimalne dubine do obale može u slu aju nužde odhodati na

obalu,- da omogu ava pristup vatrogasnim vozilom.

Pomno analiziraju i dostupna mjesta za analizu, organizacioni tim je odabraopoziciju na kojoj su postojali svi navedeni uvjeti, a profil mjesta analize izgleda kao naslici:

2,7 m5 m

Slika 3. Prikaz skice mjesta analize

10

Mjesto izvršenja analize nalazi se u neposrednoj blizini centra grada te jeudaljen autom do hitne medicinske pomo i dva minuta vožnje.

Mjestoanalize

Mjestoanalize

Slika 4. i 5. Prikaz mjesta analize

11

2.2.4 Odabir ostalih lanova ekipe

Sa ciljem što kvalitetnije analize i što sigurnijeg izvršenja analize plovnostiorganizacioni tim sastavlja i ostatak ekipe za analizu u koju ulaze:

- podvodni fotograf,- podvodni video snimatelj,- fotograf na obali,- video snimatelj na obali,- pomo nik za dodavanje i va enje opreme,- rezervni sigurnosni ronilac,- doktor medicine ronjenja.

2.3 Tehni ke karakteristike vatrogasne kacige

Vatrogasna kaciga namijenjena je zaštiti glave pri intervencijama, kaosredstvo osobne zaštite od mehani kih ozljeda koje nastaju zbog pada ili udarcanekog predmeta. One štite glavu od toplotnog zra enja i plamena, niskih temperaturai elektri ne energije.

Tehni ke zahtjeve kacige odre uje norma HRN Z.B1.400.Kaciga se ispituje na:

- apsorpciju udarca,- otpornost na probijanje,- otpornost na zapaljivost,- elektroizolacijska svojstva,- bo nu tvrdo u.

Slika 6. Ispitivanje otpornosti na zapaljivost

12

Vatrogasna kaciga HEROS, koja je korištena za analizu plovnosti imaslijede e tehni ke karakteristike:

- ergonomski dizajn,- prostrani štitnik za lice-vizir,- vijak za podešavanje,- mogu nost postavljanja i mijenjanja štitnika za vrat i remena za bradu,- zadovoljena sigurnost prema normama EN 397, EN 443, EN 166, SN 054

58/2,- unutrašnjost od NOMEX materijala-brzo sušenje,- mogu nost ugradnje dodatne opreme-svjetiljki, IC kamera, radio-stanice,

maske za izolacijski aparat,- dimenzije kacige su :230 x 330 mm- masa kacige iznosi: 1260 grama

Slika 7. i 8. Vatrogasna kaciga Rosenbauer Heros

13

2.4 Tehni ke karakteristike vatrogasnog opasa a

Vatrogasni opasa služi za samospašavanje i spašavanje unesre enih osoba,a služi i za pri vrš ivanje vatrogasca za vrst oslonac (pre ka ljestvenika, metalna ilidrvena jaka podloga), pri radu na visinama, ali i za nošenje vatrogasne opreme kadaje potrebno imati slobodne ruke.

Opasa je izra en iz sinteti kih vlakana. Pritezanje opasa a se vrši pomo udvije kop e i dijela tijela opasa a na kojima su alke za kop anje kop i. Oprta imazadatak da drži opasa u horizontalnom položaju na odre enoj visini tijela.

2.4.1 Elementi opasa a

1. Opasa2. Uprta (prekoramenik)3. Karabin4. Kop a5. Futrola6. Sjekirica7. Sigurnosna alka8. Torbica9. Stezni dio opasa a10. Trakica drža karabina

Tehni ke karakteristike opasa a koji je podvrgnut analizi plovnosti:

- Dužina:100 cm- Širina : 11 cm- Masa sa sjekiricom : 2880 grama

Slika 9 Vatrogasni opasa

14

Slika 10. Vatrogasni karabin

2.4.1.1 Karabin

Karabin je element koji se pri upotrebi posebnooptere uje. Izra en je od kvalitetnog alatnog elikadebljine 15 mm, dužine 200mm . Pri izradi, posebno seispituje na istezanje silom od 1903 N u trajanju od 20sekundi, pri emu se ne smiju pojaviti deformacije, apokretljivost kraka i mobilnost povratne opruge morajubiti sa uvane. Poseban element drži karabin priljubljenuz opasa u neradnom položaju.

2.4.1.2 Alka

Koristi se kao osiguranje osobe koja se spušta niz penja ki konopac. Radi seod istog materijala kao i karabin.

2.4.1.3 Torbica

Služi za smještaj: klina za spašavanje, zavoja prve pomo i, zaštitne nao ale,baterijske lampe. Na zadnjem dijelu opasa a postavljene su dvije alke za vješanjefutrole sa sjekiricom.

2.4.1.4 Sjekirica

Sjekirica je namijenjena za uklanjanjeraznih prepreka i pravi se od alatnog elikaodgovaraju e tvrdo e, kaljena i posebnooštrena. Ne smije imati naprslina, pukotinakao ni kova kog šava, mora biti potpunoglatka. Težina bez drške: 1kg. Jedan kraj imasje ivo, a drugi je sa vrhom u obliku krampa.Drška je od jasenovog drveta.

Slika 11. Vatrogasna sjekirica

15

2.4.1.5 KLIN ZA SPAŠAVANJE.

Pravi se od elika, a služi za pri vrš ivanje nagredu i sli na mjesta, kako bi se pomo upenja kog užeta ili drugog sredstva izvršilospašavanje ili samospašavanje. Dužina klina: 122mm. Klin se nosi u torbici.

2.4.2 Održavanje i ispitivanje opasa aPoslije upotrebe opasa je potrebno o istiti i posušiti, pa premazati tankim

slojem tehni kog vazelina.Opasa se ispituje na istezanje na dva na ina:

- mirno-stati ko sa optere enjem od 250 kg u trajanju od 24 sata,- dinami ko sa teretom od 75 kg koji pada sa visine od 1260 mm

Po prestanku djelovanja sila vrši se kontrola izduženosti opasa a. Izduženje nesmijebiti ve e od 3%.

2.5 Tehni ke karakteristike vatrogasnog zaštitnog odijelaVatrogasno zaštitno odijelo je nezaobilazni dio zaštitne vatrogasne opreme

koja se koristi na intervencija kod strukturnih požara, požara prevoznih srestava iprilikom tehni kih intervencija, posebno tehni kih intervencija u prometu. Vatrogasnoodijelo koje je korišteno za potrebe analize plovnosti je vatrogasno odijelo tipaBRISTOL.

Slika 12. Klin za spašavanje

16

2.5.1 Tehni ki zahtjevi vezani za materijal

2.5.1.1 Materijali izrade cjelokupnog odijela (jakna i hla e)

- vanjska školjka: 93% metaaramidnih vlakana; 5% paraaram idnihvlakana;2% antistat i nih vlakana ukupne težinemaksimalno 260 g/m2 tkanje: keper, boja: tamnoplava,

- toplinsko /vodena barijera: topl inska barijera integrirana savodnom barijerom sa drža ima udaljenostiukupne težine maksimalno 170 g/m2,

- podstava: 50% (93% metaaramidnih vlakana; 5% paraaramidnihvlakana-paraaramid; 2% ant istati nihvlakana)/50% vatrootporna viskoza ukupne težinemaksimalno 130 g/m2+/-5%; tkanje: RIP STOP,

- refleksne trake: Vatrootporne dišlj ive (perforirane) refleksne traketrobojne (žuto-srebrno-žuto) š ir ine 5 cm.

2.5.2 Tehni ki zahtjevi vezani za izradu

2.5.2.1 Jakna

Kroj-dizajn

1. Jakna se zatvara na prednjoj strani pomo u središnjegvatrootpornog metalnog patent zatvara a, koj i mora imati sistembrzog otkop avanja (tzv. "anti-panic" izvedba), te biti prekrivenvišeslojnim olujnim preklopom koji se pri vrš uje uz pomo aktrake.

2. Ugra ena topl insko/vodena barijera mora se protezati duž cijel ihrukava, te sve do vanjskih rubova jakne. Drža i udaljenosti natoplinsko/vodenoj barijeri moraju bit i okrenuti prema vanjskoj školjki,radi bolje dišlj ivost i.

3. Svi spojevi na vanjskoj školjki moraju biti dvostruko prošiveni, adijelovi iz loženi popre nom naprezanju moraju se dodatno zatvorit iuz pomo dugih bodova. Radi ve e udobnosti bo ni šavovi jakne(ispod pazuha) trebaju biti dijagonalno suprotstavljeni na stražnjemdijelu jakne.

17

4. Svi slojevi u unutrašnjosti jakne moraju biti slobodni i neovisnijedan od drugog.

5. Na dnu jakne moraju postojati drenažni otvori za otjecanjeteku ine i to najmanje 2 na prednjem dijelu jakne i 4 na stražnjemdijelu.

Džepovi

1. Na donjem dijelu jakne trebaju bit i našivena dva vanjska džepa kojase trebaju mo i zatvarati preklopom sa ak trakom i jez i cem zahvatanje istog. Na dnu svakog džepa treba biti otvor za drenažu.

2. Na lijevoj prsnoj strani jakne, ispod olujnog preklopa centralnogpatent zatvara a, treba biti urezan džep koj i se zatvara metalnimvatrootpornim patent zatvara em.

3. Na podstavi u donjem prednjem l ijevom dijelu jakne treba bitinašiven džep.

4. Na jakni u visini prsiju trebaju biti urezana dva istovjetna zrcalnadžepa za radio ure aj, koj i moraju bit i podesivi po dubini, zarazli ite visine radio ure aja. Anteni radio ure aja treba bitiomogu en izlaz iz gornjeg dijela džepa. Na dnu svakog džepa trebabiti otvor za drenažu.

Ovratnik

1. Jakna treba imati visoki ovratnik u koji je ugra ena topl insko/vodenabarijera kao i u c ijeloj jakni. Može se nositi podignut il i spušten.

2. U podignutom položaju mora se mo i pri vrstiti spr ijeda pod vratompomo u štitnika, koj i se pri vrš uje ak trakom na desnu stranuovratnika.

3. Potpunu zaštitu podru ja vrata iznad patentnog zatvara a morazajam iti kroj štitnika u obl iku polumjeseca, koji se preklapajednostruko i pri vrš uje ak trakom straga na ovratnik ispodkukice za vješanje.

4. U simetrali straga na vrhu ovratnika treba bit i naš ivena kukica zavješanje.

Rukavi

18

1. Radi ve e pokretl jivosti korisnika, rukavi trebaju biti komotnograglan kroja.

2. Ramena i laktovi trebaju bit i dodatno podstavljeni slojem polimernepjene trajno pr išivenom na podstavu.

3. Rubovi rukava trebaju biti izra eni na na in da jam e dodatnuzaštitu za nadlanice (u podru ju dlana rukav treba bit i kra i nego nau podru ju nadlanice).

4. U podru ju laktova mora bit i našiveno dodatno vanjskooja anje/zaštita od habanja i topl ine, koje konveksnim izrezimamora pratit i trodimenzionalni obl ik lakta.

5. Podešavanje šir ine rukava treba biti omogu eno pomo u poteznetrake sa ak trakom, koja mora biti prišivena pr i dnu rukava.

6. Na dnu svakog rukava treba postojat i barem jedan drenažni otvor.Rubovi rukava moraju biti dodatno porubljeni (oja ani) slojemvanjske tkanine.

Manšete

1. U dno svakog rukava treba biti uš ivena pletena vatrootpornamanšeta (93% metaaramidnih vlakana; 5% paraaramidnih vlakana;2% ant istat i nih vlakana) s otvorom za palac koji je oja an vanjskimslojem materijala.

Refleksne trake

1. Jakna treba imati vatrootporne trobojne (žuto-srebrno-žute) dišlj ive(perforirane) refleksne trake širine 50 mm. Refleksna traka treba bit idvostruko prošivena na svakom rubu radi ve e trajnosti. Refleksnetrake moraju biti u skladu sa zahtjevima norme i kompatibilne strakama na hla ama.

2. Refleksne trake trebaju biti postavljene na sljede i na in:- u punom opsegu donjeg dijela jakne,- punom opsegu prsiju,- iznad donjeg ruba rukava,- na nadlaktici,- na prednjoj strani jakne dvije ref leksne trake trebaju biti

postavljene vert ikalno izme u gornje i donje vodoravnopostavljene refleksne trake,

19

- na stražnjoj se strani dvije trake trebaju biti postavljenedijagonalno duž stražnjih razdjelnih šavova izme u gornje idonje vodoravno postavljene refleksne trake.

Oja anja

1. Oja anja na laktovima i ramenima moraju biti izra ena iz pol imernepjene.

2.5.2.2 Hla e

Kroj-dizajn

1. Kroj hla a treba bit i prilago en anatomskom obl iku tijela koji pristajeuz prirodan struk, a duljina je do gležnja.

2. Hla e moraju imati elast i ne naramenice koje imaju mogu nostregulacije dulj ine.

3. Hla e trebaju na stražnjoj strani pojasa imati trapezno povišenjekoje pokriva/št iti lumbalni dio le a.

4. Hla e u bo nom dijelu struka trebaju imati kop e za regulaciju šir inestruka.

5. Hla e trebaju imati prednje zatvaranje pomo u metalnog patentzatvara a pokrivenog preklopom koji se pri vrš uje uz pomo aktrake.

6. Ugra ena topl insko/vodena barijera mora se protezati duž cijel ihhla a. Drža i udaljenosti na topl insko/vodenoj barijeri moraju bit iokrenuti prema vanjskoj škol jki, radi bolje dišlj ivost i.

7. Zbog pregledavanja i mogu ih popravaka svi slojevi u unutrašnjost ihla a moraju biti slobodni i neovisni jedan od drugog.

Džepovi

1. Hla e trebaju na prednjoj strani ispod pojasa imati dva urezana kosadžepa sa dodatnim otvorom za pristup odje i korisnika, koj i sezatvara ak trakom.

2. Hla e trebaju imati po jedan našiveni džep bo no na svakojnatkoljenici s drenažnim otvorom na dnu džepa. Otvor džepa mora

20

biti pokriven preklopom sa kom i dodatnim jez i cem zapovla enje istog.

Naramenice

1. Radi lakše/brže zamjene prilikom istrošenja, naramenice od vrstelast ike izra ene su na na in da se mogu u potpunosti odvoj it i odhla a, bez dodatnog rašivanja i naknadnog prišivanja novih.

2. Naramenice na ramenom dijelu imaju zaštitno oja anje izra eno izpolimerne pjene zašti ene slojem osnovne vanjske tkanine.

3. Duljina naramenica podesiva je u svakom trenutku, uz pomosigurnosnih kop i i om e za potezanje.

Nogavice

1. Sa unutarnje strane hla a, u podru ju koljena, na podstavu treba bititrajno prišiveno dodatno oja anje izra eno iz pol imerne pjene.

2. U podru ju koljena mora bit i našiveno dodatno vanjskooja anje/zaštita od habanja i topl ine, koje konveksnim izrezimamora pratit i trodimenzionalni obl ik koljena.

3. Stražnji rub nogavica mora biti kra i od prednjeg dijela (minimalno 5cm) za zaštitu od habanja.

4. Podešavanje širine nogavica mora biti omogu eno pomo u poteznetrake sa ak trakom. Potezna traka se mora pri vrš ivati aktrakom na stražnjoj strani nogavica.

5. Na dnu svake nogavice moraju postojati barem 2 drenažna otvora

Oja anja

Unutarnja oja anja na koljenima, te oja anja u naramenicama hla amoraju bit i izra ena iz pol imerne pjene.

Refleksne trake

1. Hla e trebaju imati vatrootporne dišlj ive refleksne trake širine 50mm. Refleksna traka treba biti dvostruko prošivena na svakom ruburadi ve e trajnosti. Ref leksne trake moraju biti u skladu sazahtjevima norme i kompatibilne s trakama na jakni.

2. Refleksne trake trebaju biti postavljene na sljede i na in:

21

dvoredno, u punom opsegu nogavice, ispod koljena.

Vatrogasno odijelo BRISTOL u svoj im tehni kim karakteristikamanema opis ponašanja odijela u vodi. Norma koja obvezuje nepropisuje nikakve normative koje se odnose na ponašanje odijela uvodi.

2.6 Tehni ke karakteristike vatrogasnih rukavica

Vatrogasne zaštitne rukavice trebaju osigurati zaštitu vatrogasaca od topline,hladno e te mehani kih ozljeda. Vatrogasci JVP Rovinj u svojoj upotrebi koristevatrogasne rukavice firme Rosenbauer oznake Safe grip II – koje su certificirane ponormi EN 659:2003.

Slika 13. Vatrogasac u zaštitnom odijelu BRISTOL

22

Zaštitne rukavice za vatrogasce Safe grip II pružaju izvrsnu zaštitu od topline ihladno e, izvrstan osje aj dodira i optimalno prianjanje. Zbog Gore-Tex® X-trafitemembrane rukavice su otporne na vjetar i vodu. Iz razloga što su sva tri slojarukavice povezana, ne postoji opasnost da se materijal opusti ili izmakne iz ležištaprilikom skidanja/obla enja rukavice. U normi EN 659:2003 ne govori se o plovnostizaštitnih vatrogasnih rukavica.

Prednosti SAFE GRIP II zaštitnih rukavica:- zaštita od topline i hladno e uz pomo Aramid Kevlar® tkanine,- sva tri sloja tkanine su me usobno povezana,- elasti ni spojevi na prstima olakšavaju nošenje i osje aj dodira,- stražnji dio sa manžetom na rukavu napravljen od Aramida,- -namjestiv Velcro zatvara .

Vanjska boja: tamno plavaDužina: otprilike 350 mmMasa: 450 grama

2.7 Tehni ke karakteristike vatrogasnih izma

Vatrogasna izma mora osigurati siguran rad vatrogascu siguran rad u svimuvjetima.

Vatrogasne izme proizvode se prema normi HRN EN 15090:2007

Slika 14. Zaštitne vatrogasne rukavice

23

2.7.1 Tehni ki podaci vatrogasne izme

Sirovinski sastav:Hidrofobirana gove a koža glatka, debljine 2,3-2,5 mm, crne boje, ja ina

trganja ve a od 120 N, vrsto a min 15 N/mm2. Propusnost vodene pare ve a od 0,8mg/cm2*h s koeficijentom vodene pare ve om od 15 mg/ cm2. PH vrijednost ve a od3,5. Otpornost kože na propusnost vode osigurani u vremenu od 60 min s upijanjemvode manjim od 30 %, i propuštanjem vode manjim od 0,2 grama.Tekstilni laminirani etveroslojni materijal sa vodonepropusnom membranom.

Sirovinski sastav:1.sloj:85% PA 15% PES,2.sloj:100% PUR,3. sloj (membrana - hidrofilna,vodonepropusna, paropropusna) 100% PES, 4. sloj: 100% PA.Šavovi podstave zabrtvljeni su posebnom trakom na odre enoj temperaturi radipostizanja kompletne vodonepropusnosti obu e. Površinska težina: 320 g/m 2 +-5%.Otpornost na habanje; suho: min. 500000 ciklusa; mokro: 100000 ciklusa.Propusnost vodene pare > 3,4 mg/cm 2h po normi HRN EN ISO 20344:2007.Vodonepropusnost > 20000 po normi HRN EN 20811Podstava: gove a napa hidrofobirana, vatrootporna, softi, debljine 1,1-1,3mm crneboje.Uložna tabanica: anatomski oblikovana uložna tabanica izra ena na bazi tekstilnihvlakana sa antistati nim svojstvima, odvodi vlagu (minimalizira razvoj bakterija).Može se izvaditi iz obu e radi higijene (pranje na 30 °C) i ponovno vratiti.

Temeljna tabanica stla ena sintetska vlakna minimalne debljine 2 mm s antistati nimsvojstvima. Mogu nost prihvata vode unutar 8 sati ve a od 35 %. Otpuštanje vodeunutar 16 sati ve e od 40 %.Otpornost na habanje. Oblikovana prema tabani nom dijelu kalupa uz posjedovanjeeli nog pera.

Potplat NBR - vulkanizat. Minimalna ja ina trganja 8 kN/m., visine 30 mm, visineprofila 6 mm i visine pete 47 mm, dubina korita 15 mm.Crne je boje s ugra enim svojstvima za odvodnju stati kog elektriciteta i uljeotporan.Otpornost na habanje kod gusto e 0,9 g/ml s maximalnim trošenjem od 250 mm3.Kod presavijanja od 30000 pregiba ne pokazuje rast napuknu a ve a od 4 mm.Otpornost na pogonska goriva s porastom volumena kod ispitivanja do max. 12 %.Antistati an s otporom prolaska naboja u granicama izme u 0,1-1000 Mfl Dubinaripni dl ve a od 4 mm, d2 ve a od 2,5 mm.Posjeduje ugra enu eli nu tabanicu kao zaštitu od proboja s donje strane, sastupnjem zaštite od 1100 N., te eli nu kapicu za zaštitu od ošte enja prstiju.Otpornost na kontaktnu toplinu

Norma HRN EN 15090:2007 ne definira plovnost vatrogasnih zaštitnih izama.

24

2.8 Procjena opasnosti vatrogasca u vodi

I. OP I PODACI O RADNOM MJESTU

Redni broj PITANJA ODGOVOR

1. Poduze e – poslodavac Javna vatrogasna postrojba Rovinj

2. Organizacijska jedinica Zaštita od požara

3. Naziv radnog mjesta Vatrogasac-ronilac ( rad na vodi i pod vodom )

4. Sažet opis poslova i radnihzadataka (redovni i povremeni)

Redovno uvježbavanje i trening, te izlasci na intervencije

5.

Režim rada (rad u smjenama,no ni rad, skra eno radnovrijeme)

Rad u smjenama ,(12 rad-24 odmor-12 rad-48 odmor )

6.Uvjeti zaposlenja na radnommjestu (stru na sprema iliposebna osposobljenost, radnoiskustvo, dob, spol, pokusni rad,zdravstveni zahtjevi)

1. Radnik stariji od 18 godina

2.Da ima srednju školsku spremu vatrogasnog smjera, odnosno srednju školskuspremu tehni kog smjera, pod uvjetom da u roku od godinu dana od danaprijema u radni odnos završi prekvalifikaciju, što dokazuje svjedodžbomodgovaraju e školske ustanove.Da ima položen ispit za ronioca sa jednomzvjezdicom ili više kategorije.

3. Zdravstveno stanje:- zahtjevi: vid na daljinu ,uredan sluh ,

- kontraindikacije : psihoze , epilepsija ,bolest sa sklonoš u nesvjestici , še ernabolest, kroni ne bolesti srca, alkoholizam i druge ovisnosti

7. Radni prostor, strojevi, ure aji ialati, radne tvari, oprema

Radni prostor: redovni je u vatrogasnoj postaji a povremeni, naintervenciji,bilo gdje. Rad sa vatrogasnim ure ajima i korištenjevatrogasne opreme te korištenje ronila ke opreme i ronila kihure aja

8.

Vez

e s

osta

lim ra

dnim

mje

stim

a

Od koga izvršitelj primanaloge za rad

Od voditelja smjene, zamjenika zapovjednika , zapovjednikazavisno tko od njih vodi intervenciju

Kome je izvršiteljodgovoran za rad

Kome izvršitelj dajenaloge za rad

25

II. ANALIZA OPASNOSTI I ŠTETNOSTI

Rednibroj

VRSTE OPASNOSTI IŠTETNOSTI (grupe ipodgrupe)

POSTOJE LIOPASNOSTI IŠTETNOSTI(upišite znak X)

OPIS OPASNOSTI ILI ŠTETNOSTI S NAZNAKOM MJESTA GDJE SE POJAVLJUJETRAJANJE OPASNOSTI. OPASNI RADNI POSTUPCI (KRITI NE TO KE POSLA).PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJIMA SE OPASNOSTI OTKLJANJAJU ILI SVODE NANAJMANJU MOGU U MJERU. TEHNI KA ZAŠTITA, NA IN IZVO ENJA POSLOVA IRADNIH ZADATAKA, UPORABA OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA, ZNAKOVISIGURNOSTI I OBAVIJESTI, PODACI O MJERENJIMA I ISPITIVANJIMA.

1 2 3 4

1 MEHANI KEOPASNOSTI

1.1 Oštri i šiljasti predmeti umirovanju x BILJEŠKE:

Korištenje ru nog alata – mogu e posjekotine i ogrebotine

Rukovanje predmetima i teretom – kod vršenja nasilnogotvaranja na potonulim sredstvima , te premještanju ilidizanju tereta sa dna

Mjere zaštite:

Osposobljavanje djelatnika za rad na siguran na in,izvedba el. alata u dvostrukoj izolaciji, periodi ni pregledioru a za rad s pove anim opasnostima

Osobna zaštitna sredstva: ( za intervencije na vodi )

Vatrogasna zaštitna odora HRN EN 469

Vatrogasne zaštitne izme HRN EN 345/1 i HRN EN 345/2

Vatrogasna zaštitna kaciga HRN EN

Vatrogasne zaštitne rukavice HRN EN

Osobna zaštitna sredstva : ( za intervencije pod vodom )

Ronila ko oprema kompletna ( suha ili mokra )

1.2 Rotiraju i dijelovi

1.3Dijelovi i estice

koje odlije ux

1.4Povratni pokretni

dijelovi ure aja

1.5 Slobodni padpredmeta x

1.6 Rukovanje predmetimai teretom x

1.7 Rukovanje ru nimalatima i priborom x

1.8

Rasprsnu e iodlijetanje dijelova i

estica zbog pogrešakau konstrukciji

1.9 Ostalo

xOpasnosti od naletaneopreznih plovila

2.0 OPASNOST ODELEKTRI NE STRUJE

2.1 Opasnost oddirektnog dodira x

BILJEŠKE:

26

Gašenje požara pod naponom,ispumpavanja na plovnimobjektima

Va enje osigura a (industrijskih)

Osobna zaštitna sredstva:

Zaštitna vatrogasna oprema

Sigurnosne elektri arske rukavice (gumene)

Osiguranje mjesta rada , zabrana prilaza nestru nimosobama

2.2Opasnost od

približavanja dijelovimapod visokim naponom

2.3 Opasnost odindirektnog dodira x

2.4 Opasnost odprevisokog napona

2.5 Opasnost odelektri nog luka x

2.6 Ostalo

Opasnosti od padaelektri nih ure aja pod

naponom u vodu

x

1 2 3 4

3 KEMIJSKE ŠTETNOSTI

3.1 Otrovne tvari x BILJEŠKE:

Izgaranje raznih materijala (plastika, guma, drvo)

Osobna zaštitna sredstva:

Izolacioni aparati (maska) za zaštitu dišnih organa,

Odijela za potpunu zaštitu ( prilikom gašenja plovnihobjekata )

Prilikom ronjenja u vodi gdje se nalaze otrovne tvarikoristiti ronila ku masku za cijelo lice i suha ronila kaodijela.

3.2 Agresivne i nagrizaju etvari

3.3 Lakozapaljive ieksplozivne tvari x

3.4 Ostalo

4. ŠTETNA ZRA ENJA

4.1 Infracrveno xBILJEŠKE:

4.2 Ultraljubi asto Kod gašenja požara – isijavanje topline.

4.3 Rendgensko

27

4.4 Radioaktivno Osobna zaštitna sredstva:

Vatrogasna zaštitna odora, rukavice, kaciga i izme.4.5 Ostalo

5. OPASNOST PRIKRETANJU

5.1 Opasnost od padova urazini i u otvore u podu x BILJEŠKE:

U zadimljenim prostorima broda

Opasnosti od skliznu a prilikom hodanja po skliskim imokrim površinama

Osposobljavanje za rad na siguran na in

Sigurnosno uže

Svjetiljka (KAN lampa - zaštita od eksplozije prema EN50014 )

5.2 Opasnost od padova svisine ili u dubinu x

5.3 Zatrpavanje i gušenje x

5.4 Ostalo

6. FIZIKALNEŠTETNOSTI

6.1 Buka xBILJEŠKE:

6.2 Vibracije i potresanja x Buka kod odlaska (vatrogasna sirena) i na intervenciji, radsa vozilima, rad u zadimljenim prostorima i mra nimprostorima, rad no u… ; Svjetiljka (KAN lampa) Vibracijeprilikom prevoženja malim i neadekvatnim amcima.

6.3 Rasvjeta x

6.4 Ostalo

7. NEPOVOLJNI MIKRO-KLIMATSKI UVIJETI

7.1 Hladno a xBILJEŠKE:

7.2 Toplina xPrilikom intervencija pod vodom djelatnik se nalazi uatmosferi najnepovoljnih mikroklimatskih uvjeta , koji semogu donekle ublažiti koriste i specijalnu ( suha odijela savunenom postavom ) , a ne (jeftinija) mokra ronila kaodijela.

7.3 Vlaga i mokrina x

7.4 Vru e tvari x

7.5 Hladne tvari

8. BIOLOŠKEŠTETNOSTI

8.1 Virusi, bakterije, paraziti,gljivice, kukci x BILJEŠKE:

Prilikom ronjenja u one iš enim vodama.Mjere zaštite:

28

8.2 Tvari organskogporijekla x preporu eno ronjenje u suhom odijelu i maski za cijelo lice

( full-face)

1 2 3 4

9.

TJELESNANAPREZANJA INEFIZIOLOŠKI

POLOŽAJ TIJELA

9.1 Stav tijela x BILJEŠKE:

9.2 Kretanje u prostoru xNošenje vatrogasne opreme i armatura, nošenje ronila keopreme, rad u sku enom prostoru, rad u em položaju,rad sa neprirodnim položajima tijela.

Mjere zaštite:

Fizi ke pripreme i osposobljavanje (vježbanje) za rad nasiguran na in. Osposobljavanje za napredne ronila kekategorije.

9.3 Rad s teretom x

9.4 Optere enje dijelovatijela x

9.5 Ritam i brzina rada x

9.6 Napori osjetilnih organa x

9.7 Ostalo

10.OSTALE NENAVEDENE

OPASNOSTI IŠTETNOSTI

Rad u povišenomatmosferskom tlaku BILJEŠKE:

Bolesti centralnog i perifernog živ anog sustava, endokrinebolesti , kroni ne bolesti respiratornog sustava , bolesti uhai sinusa.

Sprje avanje: adekvatnom i konstantnom naobrazbom ,korištenjem modernije ronila ke tehnologije ( kompjutori ,suha odijela ,sonari )

29

Analizu radnog mjesta (opasnosti i štetnosti) uvremenu od

1.03.2007.

do 1.04.2007. provelisu:

1. Evilijano Gašpi

(prezime, ime, stru na sprema) (vlastoru ni potpis)

2.

(prezime, ime, stru na sprema) (vlastoru ni potpis)

3.

30

2.9 Plovnost i Arhimedov zakon

Arhimed (gr . Arhimedes, oko 287.-212. pr. Kr.) bio je gr ki fizi ar i jedan od najve ihmatemati ara Starog vijeka. Arhimed je bio matemati ar i pronalaza , koji je živio uanti koj gr koj koloniji Sirakuzi, na otoku Siciliji. Kralj Sirakuze, Hijeron, zatražio jejednog dana od Arhimeda da mu kaže ima li u zlatnoj kraljevskoj kruni i srebra.Arhimeda je dugo mu io taj problem. Jednog dana, ušavši u kadu da se okupa,opazio je kako se razina vode podigla. Odmah je izašao iz kupaonice i pojurioulicama Sirakuze, vi i "eureka!", što zna i "našao sam!".

Arhimed je riješio Hijeronov problem. Najprije je, naime, izmjerio koliko je krunateška. Potom je pronašao grumen zlata i grumen srebra, koji su, svaki pojedina notežili koliko i kraljevska kruna. Zatim je spustio krunu u posudu s vodom i izmjerio zakoliko se razina vode izdigla. To isto u inio je i s grumenom zlata. Da je kruna bilaizra ena od istog zlata, voda bi se podigla do iste visine. Me utim, postojala jerazlika, pa je Arhimed, izmjerivši i visinu što ju je postigao grumen srebra, mogaoizmjeriti kakav je to an odnos izme u zlata i srebra u kruni.

Zakon specifi ne težine, ili Arhimedov zakon, kaže da svaki predmet, potopljenu teku ini, biva potisnut naviše silom koja je jednaka težini istisnute teku ine. "Tijelouronjeno u teku inu lakše je za masu istisnute teku ine."

Slika 15. Arhimed

31

Hidrostatski tlak koji djeluje s gornje strane tijela (slika 16/1) je manji odhidrostatskog tlaka s donje strane (slika16/2). Razlika tih dvaju tlakova rezultira silomkoja tjera tijelo prema gore tj. ini ga lakšim (slika16/3). Tu silu koja djeluje na tijelouronjeno u teku inu zovemo uzgon.

Razlikujemo tri vrste plovnosti :a) Pozitivnu plovnostb) Neutralnu plovnostc) Negativnu plovnost

U praksi to zna i slijede e. Ukoliko tijelo osnovne mase 50 kg uronimo u vodu(prema gusto i 1 kg vode teži približno 1 kg) i pri tome uronjeni dio tijela ima volumenod 10 litara, tijelo u vodi tada ne e težiti stvarnih 50 kilograma ve 40kg. Dakle ,prividni gubitak od 10 kilograma odgovara masi volumena vode od 10 litara.

Ukoliko je masa tijela ve a od mase istisnute teku ine, tada tijelo ima negativnuplovnost tj, tone.

Ukoliko je masa istisnutog volumena jednaka masi tijela, tijelo ima neutralnuplovnost

Pozitivnu plovnost ima tijelo ukoliko je masa tijela manja od mase istisnuteteku ine.

Slika 16. Prikaz sila na tijelo uronjeno u vodu

32

2.10 Ispitivanje plovnosti vatrogasne kacige

Po izvršenim izvršenju svih pripremnih radnji pristupilo se analizi plovnostivatrogasca u punoj zaštitnoj opremi rezultati ispitivanja bili su slijede i .

Vatrogasna kaciga Rosenbauer Heros prilikom skoka vatrogasca u voduostala je na svom mjestu te nije fizi ki u nijednom dijelu ometala rad vatrogasca uvodi.

Skidanje vatrogasne kacige bilo je lako izvedivo. Kaciga ima mogu nostdvostrukog kop anja remenja kacige. Kop anjem na prvu zaka ku remen kacige seosloba a samo trzajem te to nije predstavljalo problem vatrogascu za skidanje.Kop anjem na drugu zaka ku vatrogasac mora na kop i remenja otkop ati kacigu tese i takav na in skidanja u vodi pokazao izvediv bez ikakvih komplikacija.

Po skidanju kacige kaciga je u vodi zadržala pozitivnu plovnost bilo da je bila uvodi u pozitivnom smjeru ( prema gore ) ili je bila u vodi uronjena kao vjedro .Plovnost kacige nije se mijenjala ni nakon deset minuta provedenih u moru.

Slika 17. Plovnost vatrogasne kacige

33

2.11 Ispitivanje plovnosti vatrogasnog opasa a sa sjekirom

Vatrogasni opasa tipa "B" sa kompletnomdodatnom opremom : sjekiricom, klinom, eli nimkarabinerom ima ukupnu masu od ***** grama

Prilikom skoka vatrogasca u vodu ostao je nasvom mjestu te nije fizi ki u nijednom dijelu ometaorad vatrogasca u vodi.

Skidanje vatrogasnog opasa a nijepredstavljao problem vatrogascu u vodi i sa zaštitnimrukavicama na rukama.

Skidanjem vatrogasnog opasa a vatrogasacnije osjetio u smislu pove anja plovnosti u samomodijelu.

Eventualni mogu i problemi mogu nastatiuslijed panike, a odnose se na skidanje oprta aopasa a koji se mora skinuti "preko glave".

Plovnost vatrogasnog opasa a sa svompripadaju om opremom je negativna. Vatrogasniopasa i bez dodatne opreme tj . karabinera, klina ,sjekirice ima negativnu plovnost.

Slika 19. Vatrogasac savatrogasnim opasa em

Slika 18. Plovnost vatrogasne kacige nakon 10 minuta u vodi

34

2.12 Ispitivanje plovnosti vatrogasnih rukavica

Vatrogasne rukavice Rosenbauer SafeGrip koje su korištene za analizu plovnosti imajumasu ***** .

Prilikom ulaska vatrogasca u vodu teprilikom skidanja nisu promijenila svoja svojstvau odnosu na mogu nost skidanja sa ruku,osje aja prihva anja predmeta u odnosu nanjihovu standardnu primjenu na kopnu.

Prilikom skidanja rukavica te nakondesetominutnog boravka u vodi rukavice suzadržale pozitivnu plovnost. Skidanjem rukavicadobio se negativan efekat pothla ivanja ruku doksu sve operacije skidanja kacige i opasa a sarukavicama bile mogu e te nisu predstavljaleve a ograni enja rada nego što bi to bilo nakopnu.

Slika 20. Vatrogasni opasa - nakon skokau vodu Slika 21. Skidanje vatrogasnog opasa a

Slika 22. Plovnost vatrogasnih rukavica

35

2.13 Ispitivanje plovnosti vatrogasnih izama

Vatrogasne izme Rosenbauer korištena u analizi plovnosti imaju masu od**** kilograma. Prilikom opremanja za izvršenje analize obuvene su kao i ina e tjnalazile su se ispod zaštitnog odijela.

Slika 23. Vatrogasna izma

Slika 24. Ispravan na in nošenja vatrogasnih izama

36

Prilikom doskoka u vodu nije i ispunjenja izama vodom vatrogasac nijeosjetio tendenciju "olovnih nogu" tj negativno djelovanje izama na kompletnuplovnost.

Plivanje sa izmama na nogama bilo je donekle otežano te se je pristupiloskidanju izama.

Prilikom skidanja izama nije bilo nikakvih zapreka te je omogu eno skidanjeizama bez upotreba ruku. izme se nogama jednostavno i brzo izuju.

Nakon izuvanja izme pokazuju pozitivnu plovnost. Sa dubine od cca 1.7metara lagano se penju prema površini. Iz izama se po va enju iz vode nalaziloukupno 4,8 litara vode.

2.14 Ispitivanje plovnosti vatrogasnog zaštitnog odijela

Da bi se zaštitili od smrtonosnih u inaka požara i eksplozija, profesionalnivatrogasci upotrebljavaju zaštitna odijela. Prvi stupanj zaštite od u inaka požara jestvatrogasno zaštitno odijelo.

U analizi plovnosti vatrogasca korišteno je zaštitno odijelo marke Bristol.Odijelo se sastoji od zaštitnih hla a i zaštitne jakne.

Slika 25. Vatrogasno zaštitno odijelo Bristol

37

Glavi dijelovi zaštitnog odijela Bristol su:1. Visoki ovratnik s preklopom na vratu2. Vertikalni džepovi3. Unutarnji sloj4. Drugi sloj5. Vanjski sloj6. Barijera protiv kapilarnog prodora vode7. Prednji preklop pri vrš uje se preko patent-zatvara a8. Patent zatvara9. Refleksna traka10. Džep za radio11. Pletena manšeta12. Izdanak za lako otvaranje

Kompletno zaštitno odijelo prije ulaska u vodu imalo je masu od 6.8 kg.

Ulaskom u vodu odijelo je zadržalo pozitivnu plovnost, dalo je vatrogascudodatnu zaštitu od hladno e, te je omogu ilo osnovna kretanja u vodi.

Odijelo je i nakon desetominutnog boravka u vodi zadržalo pozitivnu plovnost.

Slika 26. Vatrogasac u kompletnom zaštitnom odijelu spreman za skok u vodu

38

Po neposrednom izlasku iz vode odijelo je pove alo svoju masu za 3800grama , iako taj podatak treba uzeti sa rezervom zbog zadržavanja vode u samomodijelu . Za precizniju analizu upijanja vode trebalo bi koristiti laboratorijske uvijetekoje nažalost prilikom obavljanja ove analize nisu bili dostupni.

Slika 27. Plovnost vatrogasnog odijela

Slika 28. Izlaz vode iz vatrogasnog odijela

39

2.15 Ispitivanje plovnosti vatrogasca u kompletnoj zaštitnoj opremi

Operativci Javne vatrogasne postrojbe Rovinj dana 13.08.2004. godine imalisu tešku intervenciju u ACY Marini Rovinj. Analiziraju i re enu intervenciju, izme uostaloga, postavljeno je pitanje opasnosti za vatrogasca u punoj opremi u slu ajupada u more.

Nama dostupna literatura ne navodi podatak o plovnosti opreme i ponašanjuiste u vodi.

U me usobnim razgovorima odlu eno je izvršiti testiranje vatrogasca u punojinterventnoj opremi u moru, što je i izvršeno u petak 20.08.2004. godine. Kodtestiranja operativac je obukao majicu kratkih rukava, radni kombinezon, arape,interventne hla e i jaknu (Bristol), vatrogasne izme (Rosenbauer) za brzonavla enje, vatrogasnu kacigu (Rosenbauer), vatrogasni opasa s karabinerom isjekiricom (sa metalnom drškom) te zaštitne vatrogasne rukavice.

Testiranje u moru prate dva instruktora ronjenja s ronila kom opremom,od kojih jedan vrši podvodno fotografiranje dok drugi prati vatrogasca da mu uslu aju opasnosti pruži pomo . Ostale kolege vatrogasci sa obale prate testiranje,mjere vrijeme, vrše foto i video snimanje.

Slika 29. Opremanje vatrogasca za analizu plovnosti

40

Nakon obla enja u punoj opremi vrši se skok u more i samo testiranje utrajanju od desetak minuta.

Slika 30. Sigurnosni ronilac i podvodni fotograf

Slika 31. Skok u vodu

41

Nakon skoka u vodu te prve procijene plovnosti, na op e zadovoljstvo svihprisutnih, plovnost je bila izrazito pozitivna.

Po izvršenoj analizi plovnosti u kompletnoj opremi zapo elo se sa skidanjempojedinih dijelova vatrogasne opreme i testiranju njihove zasebne plovnosti.

2.15.1 Nakon izvršenog testiranja donose se sljede i zaklju ci:

Skidanje vatrogasne kacige obavljeno je bez ikakvih problema koriste i narukama zaštitne rukavice, kacigu se testiralo skidanjem na dva na ina zavisno o vrstikop anja te se i jedan i drugi na in skidanja kacige pokazao efikasan.

Osloba anje nogu skidanjem vatrogasnih izama tako er nije predstavljaoproblem te su se izme skinule samo upotrebom nogu . Skidanje vatrogasnih izamaupotrebom ruku tako er je analizirano te se dokazalom da je i takva vrsta skidanjavatrogasnih izama lako izvediva.

Slika 32. i 33. Plovnost vatrogasca

42

U kompletnom vatrogasnom odijelu vatrogasac ima pozitivnu plovnost . Lakosa sebe skida nepotrebnu opremu te se lako održava na vodi koriste i minimalni ilinikakav napor.

Slika 34. Skidanje izama

Slika 35. Pozitivna plovnost

43

Korištenjem rukavica malo je otežano otvaranje patent zatvara a jakne, ali je ito izvedivo, skidanjem rukavica u slu aju potrebe za skidanjem jakne zaštitnogodijela radnja postaje lako izvediva.

Nakon provedenih deset minuta u vodi i dalje je plovnost pozitivna.Uranjanjem u vodu tendencija je povratak na površinu bez potrebnog ulaganja snageza izron.

2.16 Analiza mogu nosti kretanja vatrogasca u vodi te prihvatapredmeta i mogu nost izlaska iz vode

Analiza mogu nosti kretanja vatrogasca u vodi te prihvata predmeta izvršenaje u dvije faza. Prva faza je uklju ivala analizu mogu nosti kretanja te prihvatapredmeta u potpunoj zaštitnoj opremi. Druga faza analizira isto ali samo uinterventnom odijelu, tj nakon što je vatrogasac sa sebe skinuo kacigu, izme,opasa i rukavice.

Slika 36. i 37. Otvaranje patent zatvara a zaštitne jakne

44

2.16.1 Rezultati analize u potpunoj zaštitnoj opremi donijela jeslijede e rezultate

Mogu nost prihvata i predaje predmeta je normalno izvediva te ne postojenikakva ograni enja glede prihvata i predaje predmeta. Jedino ograni enje može bitisama težina predmeta koja može direktno utjecati na plovnost vatrogasca.

Kretanje kroz vodu u punoj zaštitnoj opremi predstavlja relativan problemdobrom pliva u . Negativan utjecaj kretanju predstavljaju vatrogasne izme koje seprilikom kretanja ponašaju kao dodatan uteg na nogama te otežavaju kretanje krozvodu. Vatrogasni opasa sa oprta en tako er smanjuje mogu nost kretanja krozvodu.

2.16.2 Rezultati analize u vatrogasnom zaštitnom odijelu

Mogu nost prihvata i predaje predmeta je normalno izvediva kao i u prvobitnojanalizi, skidanjem kacige dodatno pove avamo vidno polje , a skidanjem izamadobivamo na plovnosti tako da je mogu prihvat težih predmeta nego u prethodnomslu aju.

Kretanje kroz vodu u vatrogasnom odijelu je umnogome lakše nego u prvomslu aju . dobrom pliva u mogu e je i klasi no plivanje, iako otežano zbog težineodijela.

Slika 38. i 39. Prihvat i predaja predmeta

45

2.16.3 Mogu nost izlaska iz vodeMogu nost izlaska iz vode analizirana je nakon što je vatrogasac proveo cca

desetak minuta u vodi tako da je vatrogasno odijelo u potpunosti bilo natopljenovodom. Odje a koja se je nalazila ispod zaštitnog vatrogasnog odijela tako er je bilanatopljena vodom. Prilikom izlaska iz vode vatrogasac nije imao ve ih problemanego da je na istom mjestu izlazio bez zaštitne vatrogasne opreme.

Slika 40. Plivanje u zaštitnom odijelu

Slika 41. Izlaz iz vode

46

3 ZAKLJU AK

Operativci Javne vatrogasne postrojbe Rovinj dana 13.08.2004. godine imalisu tešku intervenciju u ACY Marini Rovinj. Analiziraju i re enu intervenciju, izme uostaloga, postavljeno je pitanje opasnosti za vatrogasca u punoj opremi u slu ajupada u more.

Nama dostupna literatura ne navodi podatak o plovnosti opreme i ponašanjuiste u vodi. U me usobnim razgovorima odlu eno je izvršiti testiranje vatrogasca upunoj interventnoj opremi u moru, što je i izvršeno u petak 20.08.2004. godine.

Kod testiranja operativac je obukao majicu kratkih rukava, radni kombinezon,arape, interventne hla e i jaknu (Bristol), vatrogasne izme (Rosenbauer) za brzo

navla enje, vatrogasnu kacigu (Rosenbauer), vatrogasni opasa s karabinerom isjekiricom (sa metalnom drškom) te zaštitne vatrogasne rukavice (Rosenbauer).

Testiranje u moru prate dva instruktora ronjenja s ronila kom opremom, odkojih jedan vrši podvodno fotografiranje dok drugi prati vatrogasca da mu u slu ajuopasnosti pruži pomo . Ostale kolege vatrogasci sa obale prate testiranje, mjerevrijeme, vrše foto i video snimanje. Nakon obla enja u punoj opremi vrši se skok umore i samo testiranje u trajanju od desetak minuta.

Nakon izvršenog testiranja donose se sljede i zaklju ci:

- interventno odijelo, kaciga, izme i rukavice imaju pozitivnu plovnost.- vatrogasni opasa s karabinerom i sjekiricom ima negativnu plovnost.- vatrogasac u punoj zaštitnoj opremi u moru ima pozitivnu plovnost te pri

punim plu ima pluta i bez potrebe rada ruku i nogu.- skidanje kacige, opasa a i izama mogu e je bez ikakvih poteško a.- nakon provedenih deset minuta u vodi i dalje je plovnost pozitivna.- plivanje je donekle otežano.- uranjanjem u vodu tendencija je povratak na površinu bez potrebnog

ulaganja snage za izron.

Op i zaklju ak nakon izvršenog testiranja je da uz upotrebu navedeneinterventne opreme i pada u more vatrogascu, prosje nom pliva u, ne prijetiopasnost od utapanja. Isti emo da ovo testiranje treba sagledavati za opremu kojase koristila tokom istoga.

Comment [ST1]: Nepotrebna rije !

47

4 LITERATURA(1) Bosco, A.: Priru nik tehni kog ronioca.- Firenze: Editoriale olimpia, 1997.(2) Ergovi , G.: Ronilac s dvije zvijezde.- Zagreb: Hrvatski ronila ki savez, 2000.(3) Horvat,J.: Osobna zaštitna sredstva.- Zagreb: IPROZ, 1998.(4) Horvat, J.; Regent, A.: Osobna zaštitna oprema –Rijeka: Veleu ilište Rijeka,

2009.

Web stranice:(5) http://www.vatrogasci-rovinj.hr/HRV/vijesti/pokaziVijest, 3.5.2010.