Diplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike...
Transcript of Diplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike...
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – GEODETSKI FAKULTET
UNIVERSITY OF ZAGREB – FACULTY OF GEODESY
Kačićeva 26; HR–10000 Zagreb, CROATIA
Web: www.geof.unizg.hr; Tel.: (+385 1) 46 39 222; Fax.: (+385 1) 48 28 081
Diplomski sveučilišni studij geodezije i geoinformatike
Smjer: Geodezija
Diplomski rad
GIS RIJEKA HRVATSKE
Izradila:
Doris Pivac
Biokovska 16
21 300 Makarska
Mentorica: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić, dipl. ing. geod.
Zagreb, lipanj 2014.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
I. Autor
Ime i prezime: Doris Pivac
Datum i mjesto rođenja: 26.4.1991., Makarska, Republika Hrvatska
II. Diplomski rad
Predmet: Geodezija u geoznanostima
Naslov: GIS rijeka Hrvatske
Mentorica: prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić
III. Obrana
Datum prijave teme: 24.1.2014.
Datum obrane diplomskog rada: 27.6.2014.
Sastav povjerenstva pri obrani diplomskog rada:
prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić
prof. dr. sc. Đuro Barković
doc. dr. sc. Mladen Zrinjski
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
Zahvala:
Zahvaljujem se mentorici prof. dr. sc. Brankici Cigrovski-Detelić na trudu i savjetima oko izrade
ovoga diplomskog rada.
Veliko hvala mojoj obitelji koja je bila uz mene u svim trenucima moga školovanja, jer bez njih
bih sve bilo puno teže. Hvala na razumijevanju, podršci i bezuvjetnoj ljubavi koju ste mi pružili
kada mi je to bilo najpotrebnije.
Također, zahvaljujem se prijateljima i kolegama koji su bili uz mene tijekom studiranja te
omogućili da to postane jedno predivno iskustvo koje će zauvijek ostati u mom sjećanju.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
GIS RIJEKA HRVATSKE
SAŽETAK:
Diplomski rad sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela. Teorijski dio obuvaća osnovne
činjenice o geoinformacijskim sustavima i rijekama Hrvatske, koje možemo podijeliti prema
površinskom slijevu te hidrogeološkim obilježjima. Praktični dio čini izrada GIS-a rijeka
Hrvatske. GIS je izrađen na temelju prostornih podataka rijeka prikupljenih sa web stranice
Geofabrik. Osim rijeka, prikupljeni su i podaci o hidroelektranama, županijama, vodostajima
pojedinih rijeka te podaci o slapovima rijeke Krke i izvorima rijeke Cetine. Podaci o rijekama su
transformirani iz WGS84 u HTRS96/TM koordinatni sustav. Za izradu GIS-a korišten je
program QGIS. Kao rezultat su izrađeni grafički prikazi rijeka i hidroelektrana te prostorne i
atributne analize. Posebno su izdvojene rijeke Krka, Sava i Cetina.
Ključne riječi: GIS, rijeke, hidroelektrane, županije, vodostaji, slapovi, izvori, transformacija
koordinata, QGIS, Krka, Sava, Cetina.
GIS OF RIVERS OF CROATIA
ABSTRACT:
The thesis consists of a theoretical and a practical part. The theoretical part covers the basic
facts about the geograpic information systems and rivers of Croatia, which can be divided
according to the surface basin and hydrogeological characteristics. In the practical part the GIS
of the rivers of Croatia is made. The GIS is based on the spatial data of the rivers collected from
the Geofabrik website. The data about hydropower plants, counties, water levels of some rivers,
the waterfall of the river Krka and the sources of the river Cetina was also collected. The data
about the rivers was transformed from the WGS84 into the HTRS96/TM geodetic coordinate
system. The program QGIS was used to create the GIS. As a result, graphical representations of
rivers and hydropowers, as well as spatial and attribute analyses were made. The rivers Krka,
Sava and Cetina were especially singled out.
Keywords: GIS, rivers, hydropower plants, counties, water levels, waterfalls, sources,
coordinate transformation, QGIS, Krka, Sava, Cetina.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................... 1
2. GIS .............................................................................................................................................. 2
2.1. Što je to GIS ......................................................................................................................... 2
2.2. Definicija GIS-a ................................................................................................................... 2
2.3. Povijest razvoja GIS-a .......................................................................................................... 3
2.3.1. Digitalna kartografija .................................................................................................... 5
2.3.2. Baze podataka ............................................................................................................... 6
2.4. Komponente GIS-a ............................................................................................................... 7
2.5. Oblici podataka u GIS-u ....................................................................................................... 9
2.6. Modeli podataka u GIS-u ................................................................................................... 10
2.6.1. Vektorski podaci ......................................................................................................... 11
2.6.2. Rasterski podaci .......................................................................................................... 12
2.6.3. Raster vs. Vektor ......................................................................................................... 13
2.7. Postupci u GIS-u ................................................................................................................ 15
2.8. Primjene GIS-a ................................................................................................................... 16
2.9. Quantum GIS ...................................................................................................................... 17
3. RIJEKE .................................................................................................................................... 18
3.1. Općenito o rijekama ........................................................................................................... 18
3.2. Hidrološki ciklus ................................................................................................................ 20
3.3. Rijeke Hrvatske .................................................................................................................. 21
3.3.1. Crnomorski sliv ........................................................................................................... 23
3.3.3. Jadranski sliv ............................................................................................................... 24
3.3.4. Hidrografija Hrvatske .................................................................................................. 27
3.3.4.1. Panonske rijeke .................................................................................................... 28
3.3.4.2. Krške rijeke .......................................................................................................... 30
3.3.5. Gospodarenje rijekama ................................................................................................ 33
3.3.5.1. Hrvatske hidroelektrane ....................................................................................... 34
3.3.6. Zaštićeni dio prirodne baštine ..................................................................................... 35
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
3.3.7. Poplave i zaštite od poplava ........................................................................................ 37
4. GIS RIJEKA HRVATSKE .................................................................................................... 39
4.1. Prikupljanje podataka ......................................................................................................... 39
4.1.1. Rijeke .......................................................................................................................... 39
4.1.2. Hidroelektrane ............................................................................................................. 41
4.1.3. Županije ....................................................................................................................... 42
4.2. Transformacija koordinata ................................................................................................. 43
4.3. Izrada GIS-a ....................................................................................................................... 45
4.3.1. Unos podataka ............................................................................................................. 45
4.3.2. Atributni podaci ........................................................................................................... 47
4.3.3. Analize i grafički prikazi ............................................................................................. 48
4.3.4. Rijeka Krka i sedreni slapovi ...................................................................................... 55
4.3.5. Rijeka Sava i poplavno područje ................................................................................. 61
4.3.6. Rijeka Cetina i hidroenergetsko iskorištavanje ........................................................... 65
5. RASPRAVA ............................................................................................................................. 69
6. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 70
LITERATURA ............................................................................................................................ 71
POPIS SLIKA .............................................................................................................................. 75
POPIS TABLICA ........................................................................................................................ 78
PRILOZI ...................................................................................................................................... 79
ŽIVOTOPIS ................................................................................................................................. 84
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
1
1. UVOD
Svakodnevni doticaj sa prostornim podacima i prostornim odnosima jedna je od osnovnih
aktivnosti ljudskog društva. Stoga je važno poznavanje prostornog položaja, ali i geodezije kao
znanosti koja se bavi određivanjem prostornog položaja objekta te njegovim prikazivanjem na
planovima i kartama.
Geoinformacijski sustav ili skraćeno GIS, računalni je sustav za upravljanje prostornim
podacima i pridruženim osobinama. GIS korisnicima omogućuje stvaranje raznih interaktivnih
upita, analiziranje prostornih informacija te uređivanje samih podataka. Budući da nam daje
informacije o prostoru, GIS se danas primjenjuje u gotovo svim područjima ljudske djelatnosti.
Važna interdisciplinarna uloga najbolje je vidljiva u njegovoj širokoj primjeni. Tako se njime
služe geodeti, kartografi, geolozi, pedolozi i brojni drugi stručnjaci.
Voda je kolijevka, pretpostavka života i raznolikih ljudskih aktivnosti. Od ukupne količine vode
na Zemlji, 3,5% se nalazi na kopnu i u atmosferi. Bez obzira na malu zastupljenost, vode na
kopnu presudne su za život čovjeka i njegove gospodarske aktivnosti, i to od rezervi vode za
piće, njezine uporabe za higijenske potrebe, do natapanja, proizvodnje energije i ostalog.
Hrvatska pripada maloj skupini zemalja koje se mogu pohvaliti vodenim bogatstvom i relativno
visokom kvalitetom prirodnih voda. To je posljedica hidrogeoloških i hidrometeoroloških
prilika. Sastav stijena kontinentskog prostora svojom vodoodrživošću omogućava nastanak
razgranate površinske riječne mreže.
Rijeke imaju izrazitu društveno–gospodarsku ulogu, posebno prometnu, energetsku,
vodoopskrbnu i športsko–rekreacijsku. Dijelovi mnogih rijeka zaštićeni su zakonom. Neovisno o
zaštićenim područjima, rijeke kao i ostala priroda mogu biti dio Nacionalne ekološke mreže.
Upravo zbog velikog značaja rijeka Hrvatske, bitno je imati takav jedan Geoinformacijski sustav
koji će sve podatke o rijekama, bilo prostorne ili atributne, objediniti na jednom mjestu.
Osim rijeka i njihovih obilježja, u ovom diplomskom radu pojedine su rijeke izdvojene kao
zasebne cjeline zbog nekih svojih specifičnosti, kao što je rijeka Krka sa svojih osam sedrenih
slapova, rijeka Cetina sa najvećim hidroenergetskim potencijalom u Hrvatskoj, te rijeka Sava
kao dio poplavnog područja. Osobito je važno spomenuti poplave i sustave obrana od poplava u
Hrvatskoj, upravo zbog velike poplave rijeke Save koja je pogodila našu zemlju ove godine.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
2
2. GIS
U ovom poglavlju opisano je značenje Geoinformacijskog sustava te je dano više različitih
definicija tog pojma. Opisan je razvoj sustava kroz povijesni pregled te komponente koje čine
GIS. Zatim su definirani tipovi podataka te postupci koji se koriste u GIS–u. U konačnici su
opisane mnogobrojne primjene GIS–a te program Quantum GIS koji je korišten za izradu GIS-a
rijeka Hrvatske.
2.1. Što je to GIS
GIS ili geoinformacijski sustav relativno je novi pojam. Pojavio se kada i ostali informacijski
sustavi tj., pojavom računala. Općenito, geoinformacijski sustav je skup povezanih objekata i
aktivnosti koji svojim međuodnosima služe zajedničkoj namjeni. U GIS–u je zajednička namjena
donošenje odluka pri upravljanju nekim prostornim aktivnostima. Informacijski sustav je skup
postupaka izvršenih nad skupom podataka kojima se dobiva informacija pogodna za donošenje
odluka. GIS možemo smatrati tehnologijom kao što su hardver i softver ili strategijom za obradu
informacija, ovisno o kontekstu. Svrha GIS–a je unaprijediti donošenje odluka koje su na bilo
koji način u vezi s prostorom (Tutić i dr. 2002).
GIS sustavi u današnje vrijeme predstavljaju jedno od najsloženijih i najdinamičnijih područja
primjene računala. Glavni razlog tome je njihova izuzetna složenost, koja pokriva nekoliko
područja informatičkih tehnologija kao što su baze podataka, projektiranje pomoću računala,
automatsko prikupljanje podataka, ali i nekoliko različitih tehničkih i znanstvenih disciplina
poput geodezije, ekologije, operacijskih istraživanja (Pužar 2004).
2.2. Definicija GIS-a
Geografski informacijski sustav je skup opreme, programa i prostorno određenih podataka koji
omogućava brzo i kvalitetno rukovanje, upravljanje, obradu i stvaranje novih informacija
potrebnih za donošenje odluka u svim čovjekovim djelatnostima. Pritom sastavni dio GIS–a čine
i stručnjaci koji prikupljaju i obrađuju podatke te korisnici istih (Oikon 2014).
GIS obrađuje prostorne podatke, a prostorni podaci su zapravo informacije koje su povezane s
prostornim položajem. Dakle, GIS omogućuje povezivanje aktivnosti koje su prostorno
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
3
povezane. Osim toga, GIS integrira prostorne i druge vrste informacija unutar jednog sustava te
na taj način nudi konzistentan okvir za analizu prostora.
GIS je sustav za prikupljanje, spremanje, provjeru, integraciju, upravljanje, analiziranje i prikaz
podataka koji su prostorno povezani sa Zemljom. U taj sustav obično je uključena baza
prostornih podataka i odgovarajući programi (Tutić i dr. 2002).
Postoji još niz raznih definicija Geografskog informacijskog sustava koje su posljedice same
složenosti sustava.
2.3. Povijest razvoja GIS-a
Još prije 35 000 godina Kromanjonski lovci nacrtali su slike životinja, koje su ulovili, na
zidovima u špiljama u blizini mjesta Lascaux u Francuskoj. Životinjskim crtežima pridružene su
i staze koje prikazuju migracijske putove. Ti rani zapisi sadrže dva osnovna elementa
suvremenog geografskog informacijskog sustava: slikovnu datoteku povezanu s atributnom
bazom podataka (Google 2014 a). Jedan od prvih GIS-ova iz špilje Lascaux prikazan je na slici
2.1.
Slika 2.1: Špiljski crtež iz Lascauxa (Google 2014 a)
Prvi počeci GIS-a datiraju iz 1963. godine kada je nastao prvi pravi GIS – Canadian GIS.
Kanadski geoinformacijski sustav, odnosno CGIS, prvi je sustav ikad nazvan ˝geoinformacijski
sustav˝. Njegov utemeljitelj bio je Roger Tomlinson. CGIS sadržavao je nekoliko aplikacija, od
kojih je glavna pohranjivala digitalnu kartu i podatke o terenu u standardnom formatu za cijelu
Kanadu. U odnosu na današnje geoinformacijske sustave, CGIS je bio jednostavan i imao je
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
4
mogućnost pohranjivati podatke, preslagivati atribute, mijenjati mjerilo, spajati podatke
kreirajući nove poligone te kreirati izvještaje.
Novi korak u razvoju GIS tehnologije bilo je uspostavljanje Urban i Reginal Information System
Association 1963. godine, neprofitabilne organizacije za informatičko rješavanje problema u
planiranju, javnim radovima i okolišu (Oikon 2014).
Na području Sjedinjenih Američkih Država, 1965. godine, arhitekt Howard T. Fisher osnovao je,
na sveučilištu Harward, Laboratorij za računalnu grafiku i prostornu analizu. Ubrzo je izrađen
programski paket SYMAP za izradu tematskih zemljovida pomoću brzih pisača.
Zavod za statistiku započeo je s obradom prostornih podataka 1967. godine, a ubrzo su stvorene
baze podataka TIGER i GBF. GBF je bila jedna od topološki strukturiranih baza prostornih
podataka i sadržavala je prikaz cestovne mreže velikih gradskih područja.
Nakon ovog pilot područja brzo se krenulo sa digitalizacijom geografskih zemljovida SAD–a sa
kojih su digitalizirani ili skenirani svi linijski objekti: ceste, željeznice, vode i dr.. Taj posao
završen je 1987. godine, a baza podataka pod nazivom Digital Line Graph uvrštava se u najveće
civilne GIS projekte.
Osnivaju se i prve GIS tvrtke, ESRI i INTERGRAPH, koje su dale veliki doprinos samom
razvoju GIS–a. Tvrtku ESRI, koja se bavila računalnom grafikom i savjetodavstvom na području
zaštite okoliša, osnovao je, 1969. Godine, Jack Dangermond. Godine 1982. pojavila se na tržištu
prva verzija programa ARC/INFO koji predstavlja prvi komercijalni GIS softver. ARC/INFO
sjedinjuje geografske elemente kao što su linije, točke i poligoni s bazama podataka vezanim za
te elemente. Tvrtka INTERGRAPH, zajedno s osnivačem Jimom Medlockom, nastala je 1969.
godine i razvijala je rješenja u računalnoj grafici za gospodarske grane, infrastrukturne sustave i
sva područja gdje je potreban kartografski proizvod na računalu.
Osim prethodno navedene dvije tvrtke, na razvoj GIS–a su utjecali i drugi proizvođači
komercijalnog GIS softvera kao što su: AutoDesk, Bentley Systems, IDRISI, SmallWorld i
drugi.
Besplatni open–source softveri kao što su GRASS GIS, SAGA GIS i ILWIS čine GIS
tehnologiju dostupnom sve većem broju korisnika.
Tijekom 60–ih razvoj GIS-a bio je isključivo za znanstvene svrhe, dok 70–ih i 80–ih dobiva svoj
komercijalni aspekt razvojem daljinskih istraživanja i sustavima za obrade slike, te dostupnosti
prostorno geokodiranih podataka u digitalnom formatu.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
5
Prvi počeci primjene GIS–a u Hrvatskoj bili su 1988. godine, kada je nekoliko institucija iz
Hrvatske i Slovenije koordiniranih sektorom INA – INFO–a započelo rad na tom projektu. GIS
je danas prisutan kod mnogih institucija svih profila, pa tako npr. Rudarsko–geološko–naftni
fakultet primjenjuje GIS tehnologiju od 1992. godine.
Najpoznatije GIS tvrtke u Hrvatskoj su: Geofoto, GISDATA, Multisoft, TEB – Informatika,
KvarnerCAD. Tvrtke, osim zastupstva i prodaje GIS softvera i podataka, pružaju brojne
savjetodavne usluge korisnicima GIS tehnologije (Perković 2010).
Tehnologija za GIS razvila se iz dva neovisna područja: digitalne kartografije i CAD–a, te
sustava za upravljanje bazama podataka DBMS. Taj razvoj blisko je povezan s naglim rastom
snage i padom cijena računalne tehnologije (Tutić i dr. 2002). Slika 2.2. prikazuje integraciju
baze podataka i CAD sustava u GIS.
Slika 2.2: Prikaz integracije baze podataka i CAD sustav u GIS (Tutić i dr. 2002)
2.3.1. Digitalna kartografija
Želja da se računala upotrijebe u ručnim kartografskim postupcima bila je u središtu zanimanja
1970–ih. Razvoj u digitalnoj kartografiji često je dolazio iz područja računalom podržanog
oblikovanja ili CAD. U isto vrijeme promjene u geografiji podržale su razvoj računalnih
programa koji mogu izvoditi analize karata, koje bi bile teške, ili bi uzele puno vremena, kada bi
se radile ručno (Tutić i dr. 2002).
CAD sustavi namijenjeni su za projektiranje i crtanje raznovrsnih objekata te su grafički
orijentirani. Upotrebljavaju znakove i grafičke elemente, pomoću kojih se projektira u
interaktivnom načinu rada, te jednostavne topološke relacije. Rade s relativno malim količinama
podataka i imaju ograničene analitičke sposobnosti (Frančula 2004).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
6
2.3.2. Baze podataka
Upotreba sustava za upravljanje bazama podataka vrlo je važna za današnju koncepciju GIS-a
koja integrira prostorne i neprostorne podatke. Baze podataka omogućavaju jednostavniju
provedbu raznih analiza i upita prilikom izrade određenog Geoinformacijskog sustava. Od
posebnog značaja je razvoj relacijskih baza podataka koje su danas u širokoj upotrebi.
Baza podataka je skup međusobno povezanih podataka, pohranjenih u vanjskoj memoriji
računala. Podaci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i aplikacijskim programima.
Ubacivanje, promjena, brisanje i čitanje podataka obavlja se posredstvom posebnog softvera,
takozvanog sustava za upravljanje bazom podataka ili DBMS–a (Manger 2011).
Sustav za upravljanje bazom podataka je poslužitelj/server baze podataka. On oblikuje fizički
prikaz baze u skladu s traženom logičkom strukturom. Također, on obavlja u ime klijenta sve
operacije s podacima. Dalje, on je u stanju podržati razne baze, od kojih svaka može imati svoju
logičku strukturu, no u skladu s istim modelom. Isto tako, brine se za sigurnost podataka, te
automatizira administrativne poslove s bazom.
Skup pravila koja određuju kako sve može izgledati logička struktura baze podataka je model
podataka. Postoje četiri tipa modela podataka: relacijski, mrežni, hijerarhijski i objektni.
Relacijski model zasnovan je na matematičkom pojmu relacije te on zahtijeva da se baza
podataka sastoji od skupa pravokutnih tablica, takozvanih relacija. Tablice se sastoje od redaka i
stupaca. Svaka relacija ima svoje ime po kojem je razlikujemo od ostalih u istoj bazi. Jedan
stupac relacije obično sadrži vrijednost jednog atributa. Atribut ima svoje ime po kojem ga
razlikujemo od ostalih u istoj relaciji. Vrijednosti jednog atributa su podaci iste vrste. Domena ili
tip atributa je skup dozvoljenih vrijednosti za taj atribut. Jedan redak relacije obično predstavlja
jedan primjerak entiteta, ili bilježi vezu između dva ili više primjeraka. Redak nazivamo n-torka.
U komercijalnim DBMS-ovima i pripadnoj dokumentaciji, umjesto „matematičkih“ termina kao
što su relacija, n-torka i atribut češće se koriste neposredni termini poput tablice, retka i stupca.
Kod mrežnog modela baza je predočena mrežom koja se sastoji od čvorova i usmjerenih lukova.
Čvorovi predstavljaju tipove zapisa dok lukovi definiraju veze među tipovima zapisa.
Karakterizira ga odnos vlasnik-član pri čemu jedan vlasnik može imati više članova i pojedini
član može biti pridružen većem broju vlasnika (Frančula 2004).
Hijerarhijski model poseban je slučaj mrežnog modela i ujedno je jedan od najstarijih modela.
Baza je predočena jednim stablom ili skupom stabala. Svako stablo sastoji se od čvorova i veza
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
7
„nadređeni-podređeni“ između čvorova. Čvorovi su tipovi zapisa, a odnos „nadređeni–
podređeni“ izražava hijerarhijske veze među tipovima zapisa.
Objektni model inspiriran je objektno-orijentiranim programskim jezicima. Baza je predočena
kao skup trajno pohranjenih objekata koji se sastoje od svojih internih „atributa“ i „metoda“ za
rukovanje tim podacima. Svaki objekt pripada nekoj klasi. Između klasa se uspostavljaju veze
nasljeđivanja, agregacije, te druge vrste veza. Posebna mogućnost u takvim sustavima je
ugradnja objekata u neki drugi objekt pa i mogućnost stvaranja zajedničkih objekata.
Hijerarhijski i mrežni model bili su u uporabi u 60–tim i 70–tim godinama 20. stoljeća. Od 80–
tih godina pa sve do današnjih dana prevladava relacijski model.
2.4. Komponente GIS-a
Računalom podržana kartografija i CAD sustavi dali su snažan doprinos razvoju GIS–a kojeg
danas poznajemo. Razvojem informacijskih tehnologija u svim područjima obrade koja su
vezana na prostor došlo je do pojave GIS-a kakav danas poznajemo (Perković 2010).
GIS čini sljedećih pet glavnih komponenata: korisnici, hardver, softver, podaci i metode.
Komponente GIS–a prikazane su na slici 2.3.
Slika 2.3: Glavne komponente GIS–a
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
8
Ni najbolja računala ni najsavršeniji softver ne vrijede puno bez kvalificiranih korisnika koji će
upravljati sustavom. Raspon GIS korisnika kreće se od GIS specijalista koji razvijaju i održavaju
sustav, korisnika koji samo pregledavaju podatke, korisnika koji samo unose podatke, do
naprednijih korisnika koji rabe sve mogućnosti GIS softvera.
Hardver je fizičko računalno okruženje na kojem GIS radi. GIS softveri se izvršavaju na velikom
broju računalnih platformi, od servera, do stolnih i prijenosnih računala.
GIS softver osigurava funkcije i alate neophodne za prikupljanje, analizu i prikazivanje
prostornih podataka. Ključne komponente su:
alati za unos i obradu prostornih informacija,
sustavi za upravljanje bazama podataka,
alati za podršku prostornim upitima, analizama i vizualizaciji,
grafičko korisničko sučelje za jednostavno korištenje alata.
Najvažnija komponenta GIS–a su podaci jer o njihovoj kvantiteti i kvaliteti ovisi točnost i
korisnost svakog GIS–a. Podaci za GIS prikupljaju se iz različitih izvora i na različite načine.
Mogu se dobiti digitalizacijom i skeniranjem karata, preuzimanjem sa već postojećih izvora,
direktnim unosom pomoću mjerenja totalnom stanicom ili GPS–om. Osim toga postoje i slikovni
podaci kao što su fotogrametrijske i satelitske snimke, podaci dobiveni pasivnim ili aktivnim
senzorima, podaci u rasterskom obliku te oni dobiveni pomoću daljinskih istraživanja (Gajski
2006).
GIS, kao sustav i tehnologija, funkcionira kroz šest osnovnih ugrađenih metoda:
prikupljanje podataka,
pohranjivanje podataka,
upravljanje podacima,
dohvat podataka,
analiza podataka,
prikaz podataka.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
9
2.5. Oblici podataka u GIS-u
Oblici podataka u Geoinformacijskom sustavu su sljedeći (Oikon 2014):
prostorni podaci koji mogu biti geometrijski i geografski,
opisni ili atributni podaci,
grafički podaci.
Prostorni oblici podataka mogu biti:
točkastog oblika – geodetske točke, izvori, stupovi, tornjevi,
linijskog oblika – vodeni tokovi, komunikacije, infrastruktura,
poligonskog oblika – šume, poljoprivredne površine, katastarske čestice,
prostornog oblika – digitalni model terena, geološka tijela.
Opisni podaci, odnosno atributni ili tablični su:
matični podaci, koji imaju statična svojstva, a mijenjaju se vrlo rijetko,
podaci s dinamičkim svojstvima, koji se zapisuju u određenim vremenskim razdobljima –
dnevno, tjedno, mjesečno, godišnje.
Karakteristike prostornih i opisnih podataka su: mjerilo, prostorni obuhvat, obuhvat baze
podataka te kartografska točnost koja može biti apsolutna i relativna.
Primjeri nekih od grafičkih podataka prikazani su na slici 2.4.
Slika 2.4: Primjeri grafičkih podataka u GIS–u (Oikon 2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
10
2.6. Modeli podataka u GIS-u
U svim geoinformacijskim sustavima podaci su podijeljeni u slojeve. Takva podjela omogućuje
da podaci budu prikazani odvojeno zadržavajući mogućnost usporedbe i analize podataka iz
različitih slojeva. Svi slojevi moraju biti povezani i odnositi se na isto područje kako bi se mogli
točno preklopiti. Slojevitost podataka u GIS–u prikazana je na slici 2.5.
Slika 2.5: Prikaz slojeva u GIS–u (HVCEO 2014)
Slojevi podataka pohranjeni su u GIS–u uporabom jednog od dva tipa podataka poznatih kao
vektor i raster. Oba modela upotrebljavaju koordinatni sustav kako bi pohranili položaje objekata
što je prikazano na slici 2.6. Razlika je u tome što biraju različite načine za prikaz oblika i
veličine objekta. Važno je znati izabrati koji se tip sustava želi, vektorski ili rasterski, jer različiti
softveri koriste različite podatke (Gajski 2006).
Slika 2.6: Modeli prikaza objekata u GIS–u (Gajski 2006)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
11
2.6.1. Vektorski podaci
Vektor je vrijednost s početnim koordinatama, pridruženim pomakom i smjerom. Pri opisivanju
prostornih podataka pomoću vektora, pretpostavljamo kako se element može nalaziti na bilo
kojoj lokaciji, bez položajnih ograničenja koja nameće raster. Vektorska struktura podataka
bazirana je na osnovnom točkastom elementu čija je lokacija poznata do izabrane točnosti
(Gajski 2006).
Izbor geometrije unutar vektorskog prikaza ovisi od lokalnog ili georeferenciranog koordinatnog
sustava. Georeferenciranje je dovođenje objekata u vezu s koordinatnim sustavima ili
povezivanju točaka na terenu s njihovim bazama podataka. Vektorski model se upotrebljava
kada je potrebna veća položajna točnost.
Osnovni slikovni elementi kod vektorskog prikaza podataka su:
točka – definirana koordinatama x i y te brojem točke,
linija – definirana koordinatama početne i krajnje točke x1, y1, x2, y2 te brojem linije,
poligon – definiran koordinatama svih točaka koje čine zatvorenu liniju x1, y1, x2, y2, ... xn,
yn.
Navedeni slikovni elementi mogu se povezati s atributnim podacima.
Vektorski podaci pojavljuju se pri različitim tehnikama prikupljanja podataka. Prostorni podaci
se pritom mogu organizirati u dvije vrste strukture: špageti struktura i topologija.
Kod špageti strukture podataka svaki prostorni objekt opisan je koordinatama i parametarskim
jednadžbama kao što su pravac, kružnica, krivulja i druge. Ova struktura podataka često se
naziva CAD strukturom jer je vrlo učinkovita za dizajn i kartografiju. Vrlo je ograničena za
proučavanje odnosa između objekata jer pojedini objekt ne ovisi o svom susjedu. Zajedničke
stranice poligona su udvostručene, a lukovi se mogu sjeći bez presijecanja. Ova struktura
podataka upotrebljava se pri opisivanju podataka digitalne karte sa objektima koji se presijecaju,
linija, nezavršenih područja, dvostruko digitaliziranih i sličnih granica između susjednih
područja. Podaci se slažu nalik špagetima.
Topologija je grana matematike koja se bavi prostornim odnosima geometrijskih objekata. U
GIS–u se topologija koristi za zapisivanje i rukovanje odnosima između objekata. Postoje dvije
vrste topologije: mrežna i plošna.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
12
Mrežna topologija je struktura podataka koja opisuje veze između različitih lukova koji čine
mrežu. Lukovi su orijentirani, a odnosi, početak i kraj, mogu se spremiti na dva načina:
topologija lukova – kod koje svaki luk zna početnu i krajnju točku, te topologija čvorova – kod
koje svaki čvor poznaje početne i krajnje lukove.
Plošna topologija je struktura podataka koja opisuje odnose između različitih poligona stvarajući
sloj koji se može analizirati i kombinirati s drugim. Obično sadrži mrežu topologije kod koje
svaki luk nosi informacije o poligonima s lijeve i desne strane.
2.6.2. Rasterski podaci
Rasterska struktura podataka bazirana je na rasterizaciji karte i jedna je od najjednostavnijih
struktura podataka. Raster je geografski podatak u kojem je vrijednost pridružena četverokutnom
području objekta. U rasterskoj strukturi podataka za prikaz prostornih podataka, naša sposobnost
da definiramo položaj u prostoru ograničena je veličinom piksela. Rasterski tip podataka
prikazuje objekt podijeljen u niz jedinica pri čemu svaka od njih prikazuje jednaki dio objekta.
Jedinice najčešće koriste četverokutni oblik i nazivaju se polja. Polja su organizirana u redove i
stupce i nazivaju se grid ili mreža. Mrežu karakterizira ishodište, orijentacija i veličina rasterskog
polja. Područje je prekriveno mrežom polja i čini matricu (Gajski 2006).
Za razliku od vektorskog prikaza, rasterski prikaz zasniva se na površinama a ne na linijama.
Osnovni geometrijski element je piksel ili slikovni element. Položaj piksela određen je redom i
kolonom u tzv. slikovnoj matrici. U rasterskom prikazu ne razlikujemo točke, linije i površine tj.,
ne postoji logička veza između slikovnih elemenata, već samo svojstva pojedinog piksela kao
npr. siva tonska vrijednost (Frančula 2004).
U rasterskoj strukturi podataka točnost karte ovisi o rezoluciji. Stoga točnost ovisi o tome kako
ćemo stvarni svijet prikazati svakim poljem. Područje koje svaki piksel predstavlja varira od
nekoliko metara do kilometara, i naziva se rezolucija mreže. Što je viša rezolucija mreže,
potrebno je više ćelija za predstavljanje danog područja (Gajski 2006).
Rezoluciju slike možemo definirati kao sposobnost slikovnog sustava da razdvojeno prepozna
različite detalje na slici. Glavne karakteristike instrumenata za daljinska istraživanja su
karakteristike u vidljivom i infracrvenom spektru: spektralna, radiometrijska, prostorna i
vremenska rezolucija.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
13
Spektralna rezolucija se odnosi na raspon spektralnih boja. Različiti materijali na zemlji različito
reflektiraju svjetlost. Te spektralne karakteristike definiraju spektralni položaj i spektralnu
osjetljivost vezanu za određeni materijal. Klasični spektar razlikuje sedam boja: crvenu,
narančastu, žutu, zelenu, plavozelenu, plavu i ljubičastu.
Radiometrijska rezolucija se odnosi na broj digitalnih slojeva koji su upotrijebljeni kako bi
prikazali podatke prikupljene senzorom. Uglavnom je prikazana kao binarni broj neophodan za
pohranu sloja maksimalne vrijednosti. Na primjer podaci dobiveni Landsat–om podijeljeni su u
256 slojeva što predstavlja osam bita (Gajski 2006).
Prostorna rezolucija slike definirana je kroz različite kriterije: geometrijska svojstva slike,
sposobnost razlikovanja točaka, sposobnost ponavljanja mjerenja u određenim razmacima istih
ciljeva te sposobnost mjerenja spektralnih svojstava malih objekata (Gajski 2006). Odnosi se na
veličinu piksela koji se zapisuje u rasterskom snimku. Pikseli mogu odgovarati kvadratnim
područjima čija veličina stranice može biti od 1 do 1000 metara (Google 2014 b).
Vremenska rezolucija odgovara frekvenciji preleta satelitom ili zrakoplovom, te je relevantna
samo u istraživanjima vremenskih slijedova ili u onima koji zahtijevaju prosječan ili mozaičan
snimak (Google 2014 b).
2.6.3. Raster vs. Vektor
Oba modela prikaza podataka u Geografskom informacijskom sustavu, vektorski i rasterski,
imaju svoje prednosti i nedostatke što je prikazano u tablici 2.1 i tablici 2.2.
Modeli se međusobno nadopunjuju tj., ono što su mane jednoga ujedno su prednosti drugoga.
Ovisno o potrebi korisnika, odabrat će se određeni model za prikaz podataka.
Vektorski model omogućuje dobar prikaz prostornih podataka i jednostavno uređivanje. Zbog
manjeg obima podataka nije potrebno mnogo prostora za njihovu pohranu. Efikasnija topologija
rezultira efikasnijim mrežnim analizama. Bolje je prilagođen za izradu linijskih karata u odnosu
na rasterski, i projekcije se lako mijenjaju.
Nedostatak vektorskog modela je kompleksna struktura podataka što uzrokuje teže izvođenje
prostornih analiza.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
14
Tablica 2.1: Prikaz prednosti i nedostataka vektorskog modela (Gajski 2006)
Prednosti vektorskog modela Nedostaci vektorskog modela
dobar prikaz objekata složenost strukture podataka
kompaktnost modela kombiniranja su vremenski dugotrajna
mogućnost primjene mrežne topologije tehnologija je još uvijek skupa
geometrijska preciznost
mogućnost generalizacije
jednostavnost uređivanja
manji obim podataka
brži pristup podacima
Rasterski model ima jednostavniju strukturu podataka, a samim time i mogućnost jednostavnog i
efikasnog preklapanja slojeva. Pogodan je za efikasno korištenje digitalnih snimaka te
jednostavan za modeliranje i programiranje.
Nedostatak mu je što zbog velikog opsega podataka zauzima mnogo prostora i provođenje
mrežnih analiza je znatno teže u odnosu na vektorski model. Kada su pikseli veliki može doći do
gubitka informacija.
Tablica 2.2: Prikaz prednosti i nedostataka rasterskog modela (Gajski 2006)
Prednosti rasterskog modela Nedostaci rasterskog modela
učinkovitost veliki opseg podataka
jednostavnost slaganja ograničena grafička kvaliteta
orijentiranost na daljinska istraživanja složenost nelinearnih transformacija
jednostavnost analiziranja podataka
mogućnost izvođenja simulacija
dobro razvijena tehnologija
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
15
2.7. Postupci u GIS-u
Postupci koji se provode u Geografskom informacijskom sustavu su sljedeći (Tutić i dr. 2002):
unos podataka,
spremanje podataka,
upravljanje podacima,
analiza podataka,
ispis rezultata.
Kod unosa podataka potrebno je prikupiti prostorne podatke, a potom ih pretvoriti u digitalni
oblik. To je najčešće najveći problem kod primjene GIS-a i troškovi mogu biti vrlo veliki.
Podaci se općenito spremaju u vektorskom i rasterskom obliku. Svaki od tih oblika ima svoje
prednosti i nedostatke. Oblik podataka je vrlo važan i određuje moguće primjene tih podataka
unutar sustava. Primjerice, AutoCAD Map i GeoMedia mogu prikazivati oba oblika podataka, ali
ne mogu analizirati rasterske podatke.
Neobično je važno efikasno upravljanje velikim količinama podataka ako se želi GIS učiniti
isplativim. To je dio koji ovisi o izboru struktura podataka, hardvera i softvera. Nikad ne treba
potcijeniti vrijeme koje je potrebno za učenje novoga softverskog paketa.
Kako bi bio od koristi, GIS mora moći provoditi široki raspon funkcija za upravljanje i analizu
podataka. Snaga GIS–a leži u integraciji različitih tipova podataka i mogućnosti postavljanja
pitanja ˝što ako?˝.
Visokokvalitetni ispis rezultata u različitim oblicima ostaje vrlo važan za većinu korisnika
GIS–a. Prezentacija analiza GIS–a važna je za upotrebu tehnologije. Ispis može biti u obliku
novih skupova digitalnih prostornih podataka, karata, tablica ili izvješća.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
16
2.8. Primjene GIS-a
Primjene Geografskog informacijskog sustava su mnogostruke. Neke od tih primjena su (Tutić i
dr. 2002):
upravljanje infrastrukturom,
marketing i prodaja,
zaštita okoliša,
transport i distribucija,
zdravstvo,
osiguranje, itd..
Kod upravljanja infrastrukturom tvrtke koje održavaju infrastrukturu, kao što su npr. električna,
plinska, vodovodna i telefonska mreža, upotrebljavaju GIS za spremanje, pronalaženje i analizu
njihovih postrojenja i materijala. GIS može pripomoći pri odnosu s korisnicima, predviđanju,
otklanjanju kvarova, planiranju, strategijama i analizama tržišta.
Kod marketinga i prodaje GIS služi za pronalaženje kupaca i potencijala nekog tržišta.
Pri zaštiti okoliša primjenjuje se kod upravljanja šumama, analize utjecaja, upravljanja prirodnim
bogatstvima itd..
Kod transporta i distribucije to je primjer GIS–a u ˝realnom vremenu˝, a upotrebljavaju ga
prijevozničke tvrtke i hitne službe koje moraju u svakom trenutku znati gdje im se nalaze vozila.
U zdravstvu se primjenjuje za kartiranje bolesti kao i epidemiologija, planiranje zdravstvene
infrastrukture itd..
Kod osiguranja se primjenjuje pri analizi rizika, planiranju katastrofa kao što su poplave, analizi
usluga korisnicima, predviđanju šteta itd..
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
17
2.9. Quantum GIS
Pri izradi diplomskog rada korišten je geoinformacijski sustav otvorenog
koda Quantum GIS, ili skraćeno QGIS. Razvoj QGIS–a započeo je Gary
Sherman početkom 2002. godine, a 2007. godine postaje službenim Open
Source Geospatial Foundation. QGIS trenutno održava grupa volontera
koji ga redovito unapređuju. Preveden je na 31 jezik. Verzija 1.0 je izašla u
siječnju 2009. godine (Woodrow 2014).
QGIS višenamjenska je aplikacija koja se može primjenjivati na Linux, Unix, Mac i Windows
operacijskim sustavima. Podržava veliki broj vektorskih i rasterskih formata te mnoge formate
baza podataka. Najčešće korišteni format je ESRI shapefile format. QGIS pruža veliki broj
funkcija i dodataka, čiji broj neprestano raste. Omogućuje vizualizaciju, upravljanje, uređivanje i
analiziranje podataka te izradu karata.
Stvara datoteke manje veličine u usporedbi sa ostalim GIS-ovima pri čemu zahtjeva i manje
potrebne memorije. Pritom se može koristiti na starijim računalima te pokrenuti istovremeno sa
drugim hardverski zatjevnijim aplikacijama. Pod licencom je GNU projekta – General Public
Licence što omogućava pregled i mijenjanje izvornog koda. Spada u skupinu slobodnih
računalnih programa. To je program koji je licenciran na način koji omogućava njegovo
korištenje, proučavanja i izmjenu bez ikakvih ograničenja, te se može kopirati i distribuirati u
izmjenjenom ili originalnom obliku. QGIS omogućava integraciju sa ostalim GIS–ovima
otvorenog koda uključujući PostGIS, GRASS GIS i MapServer kako bi se dobila proširena
upotrebljivost.
Nekoliko je razloga zbog kojih je za izradu diplomskog rada izabran upravo QGIS. Jedan od njih
je svakako njegova dostupnost za slobodnu upotrebu što pojednostavljuje njegovo korištenje, jer
se ne javljaju problemi s autorizacijom. Iako slobodni softveri još uvijek ne dobivaju povjerenje
korisnika naviknutih na softvere razvijene od specijaliziranih tvrtki, njihov je razvoj sve
intenzivniji. U nekim situacijama već sad mogu parirati komercijalnim softverima. Tako QGIS
nudi mogućnosti kao i većina komercijalnih softvera, što je velika prednost s obzirom na moguće
probleme neusklađenosti pojedinih softvera ili formata podataka koje koriste. Također, QGIS
plijeni pozornost svojom jednostavnošću i mogućnostima poboljšanja i nadogradnje raznim
dodacima čiji broj neprestano raste (Kljajić i Mikulec 2013).
Verzija softvera primjenjenog za izradu ovog diplomskog rada je QGIS 2.2.0 Valmiera.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
18
3. RIJEKE
Ljudi naseljavaju obale rijeka i potoka još od najranijih vremena jer su ih opskrbljivali vodom za
piće i za svakodnevni život, pružali im zaštitu te često bili jedini prijevozni putevi. Krajolik uz
rijeke oduvijek je bio od velike važnosti jer su riječne doline često vrlo plodne, što omogućava
brojne žetve, a i klima je vrlo blaga. Sve je to omogućilo naseljima da prerastu u gradove, a i
stvorene su osnove za ekonomski i kulturni razvoj cijele regije. Oduvijek su rijeke smatrane
korisnima za ljudski rod, a ljepota i doživljaj krajolika oblikovanih rijekama, oduvijek je
fascinirala i pokretala ljude (Šafarek i Šolić 2011).
3.1. Općenito o rijekama
Rijeke su najčešće stalne tekućice koje teku od izvora prema ušću, uglavnom od planina prema
moru i čija je širina korita veća od pet metara. Najčešće izviru u jednoj glavnoj točki kao što je
izvor ili vrelo, ili pak nastaju spajanjem više izvora odnosno pritoka. Od potoka se razlikuje po
količini vode koja njome protječe, ali i po površini porječja i duljini toka (Kozina i dr. 2011).
Glavni riječni tok, najveći ili vodom najbogatiji, s pritocima čini riječni sustav, a mreža koju
rijeka sastavlja s pritocima predstavlja porječje.
Porječje je prostor s kojega prema nekoj rijeci ili riječnom sustavu otječe voda. Slijev je kopnena
površina s koje voda otječe prema nekom moru ili oceanu.
Razvodnice su crte koje odvajaju porječja, odnosno sljevove, najčešće prate planinske vrhove, ali
pokatkad i samo malo povišeno zemljište na dodiru dviju dolina. U krškim predjelima sa
složenom podzemnom pukotinskom cirkulacijom veoma je teško odrediti razvodnice.
Vodostaj je razina vode u moru, rijeci ili jezeru i izražava se u centimetrima. Kritične su točke
vodostaja početak poplava ili prestanak iskorištavanja vodotoka za plovidbu ili za energiju.
Pratimo li kolebanje vodostaja tijekom dužeg razdoblja, možemo utvrditi godišnji tok vodostaja,
odnosno riječni režim, pa govorimo o kišnom ili pluvijalnom režimu s najvišim vodostajem u
kišnom razdoblju godine, snježnom ili nivalnom režimu s najvišim vodostajem u vrijeme
kopnjenja snijega te o mješovitom režimu koji je najčešći.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
19
Osnovni dijelovi rijeke, prikazani na slici 3.1 su: izvor, ušće, pritok, riječno korito i obala.
Izvor je mjesto na površini kopna na kojem stalno ili povremeno izbija podzemna voda. Izvori iz
krškog podzemlja zovu se vrela.
Ušće je mjesto gdje prestaje rad tekućice, odnosno gdje se tekućica ulijeva u jezero, more ili
drugu tekućicu.
Pritok je tekućica koja utječe u drugu, veću tekućicu.
Riječno korito je žljebasto udubljenje na površini zemlje kojim teče voda.
Obala je dio riječnog korita koji se nalazi iznad razine vode u rijeci. Desna i lijeva strana riječne
obale određuje se prema smjeru otjecanja.
Slika 3.1: Prikaz osnovnih dijelova rijeke (Šafarek i Šolić 2011)
Poseban tip rijeka su ponornice čiji je izgled prikazan na slici 3.2. One su tipične za krška
područja. Njihov nastanak vezan je za snažna vrela koja se uglavnom nalaze na dodiru
vodopropusnih i vodonepropusnih stijena ili im je izvorište i gornji dio toka vezano za
vodonepropusne stijene. Neke od njih vrlo brzo poniru u krškom području, ali ima i onih koje
teku kroz krško područje u kojem su izdubile duboke i uske kanjone (Kozina i dr. 2011).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
20
Slika 3.2: Prikaz ponornice (Šafarek i Šolić 2011)
3.2. Hidrološki ciklus
Rijeke kao dio tekućica, uz podzemne vode, jezera i led sudjeluju u hidrološkom ciklusu.
Hidrološki ciklus obuhvaća isparavanje, padaline, poniranje i otjecanje. Zbog djelovanja
Sunčeve energije i vjetra, voda neprestano isparava. Vodena para se kondenzira u atmosferi i u
obliku padalina ponovno vraća na Zemlju. Zbog zračnih strujanja i razlika u temperaturi zraka,
voda se može prenositi na velike udaljenosti, a najveće količine padalina vezane su za najviše
predjele. Takvi energetski potencijali vode mogu se višestruko iskoristiti. Osim toga, na kopno
padne veća količina padalina nego što s njega ispari. Obratno je s morskim površinama. Budući
da je količina vode stalna i da se ne mijenja ni razina vode u morima, razlika između količine
isparene i u more padalinama vraćene vode nadomješta se dotokom rijeka ili podzemnih voda.
Dio vode koji padalinama dospije na kopno prodire kroz tlo i odlazi u podzemlje (Kozina i dr.
2011). Kruženje vode u prirodi prikazano je na slici 3.3.
Slika 3.3: Kruženje vode u prirodi (OŠ Bisag 2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
21
3.3. Rijeke Hrvatske
Prostorni raspored površinskih i podzemnih voda i njihova veza primarno su određeni
morfološkim i hidrogeološkim značajkama područja Hrvatske. Sve vode su dio crnomorskog ili
jadranskog sliva, a razvodnica prolazi kroz gorsko–planinsko područje. U crnomorskom slivu
dominiraju veći vodotoci kao što su Sava, Drava i Dunav s velikim brojem manjih podslivova. U
jadranskom slivu gustoća i duljina površinskih vodotoka znatno je manja, ali postoje značajni
podzemni tokovi kroz krške sustave. Ukupna duljina svih prirodnih i umjetnih vodotoka na
prostoru Hrvatske procjenjuje se na oko 32 100 km (Hrvatski sabor 2008).
Najveći dio voda pripada crnomorskom slivu (62%), koji zauzima više od polovice teritorija
Hrvatske (58%). Prema Jadranskom moru odvodnjava se 42% površine Hrvatske, ali samo 38%
tekućica. Osim podjele na ta dva sliva, crnomorski sliv se može opet podijeliti na sliv Save te
slivove Drave i Dunava, a jadranski sliv na dalmatinske te primorsko–istarske slivove. Podjela
slivova prikazana je na slici 3.4.
Slika 3.4: Veći vodotoci i slivovi na području Hrvatske (Hrvatski sabor 2008)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
22
Rijeke Sava, Drava, Dunav, Kupa i Mura u crnomorskom slivu ubrajaju se u vodotoke s vrlo
velikim slivnim površinama, većim od 10 000 km2. Velike slivove, površine 1000 do 10 000
km2, imaju Dobra, Korana, Glina, Krapina, Ilova–Pakra, Česma, Orljava, Bosut, Una, Karašica
te Vuka. U slivu Save na području Hrvatske ima oko 50, a u slivu Drave oko 15 srednjih slivova,
površine od 100 do 1000 km2 (Hrvatski sabor 2008).
U jadranskome slivu Neretva je vodotok s vrlo velikim slivom, dok se Lika, Zrmanja, Krka i
Cetina ubrajaju u velike slivove. Vodotoka sa srednjom veličinom sliva ima oko 40.
Većina velikih vodotoka crnomorskog sliva međudržavnog je značaja, pogranični ili
prekogranični. Od većih vodotoka u Hrvatsku ili u njezine pogranične vodotoke utječu Sava,
Drava i Mura iz Slovenije, Dunav iz Mađarske, te Una, Vrbas, Ukrina i Bosna iz Bosne i
Hercegovine. Na jadranskom slivu granična rijeka sa Slovenijom jest Dragonja, a najveća
prekogranična rijeka je Neretva s više od 90% sliva na području Bosne i Hercegovine.
Osim podjele na slivove, rijeke Hrvatske mogu se podijeliti, s obzirom na reljefnu strukturu
terena i hidrogeološka obilježja stijena, na panonske i krške rijeke. Kod krških rijeka posebno se
izdvajaju rijeke ponornice koje su dio zatvorenog krškog područja.
S obzirom na reljef, područje Hrvatske čini kontinentski, gorski i primorski prostor.
Sastav stijena kontinentskog prostora svojom vodoodrživošću omogućava nastanak razgranate
površinske riječne mreže. Hidrogeološke prilike gorskog i primorskog prostora mnogo su
složenije. Dominacija vapnenca, uz postojanje površinske, omogućava i nastanak podzemne
mreže tekućica. Tako gotovo 1/3 površine Jadranskog slijeva pripada zatvorenome krškome
slivnom području bez jasnog otjecanja vode. To dovodi i do problema određivanja podzemne
razvodnice (Jukopila i dr. 2008).
Važnost rijeka istaknuta je kod gospodarskog korištenja istih pri čemu se posebno izdvajaju
hidroelektrane koje koriste potencijal rijeka za dobivanje električne energije. Najveći
hidroenergetski potencijal odnosi se na rijeku Cetinu na kojoj je izgrađeno čak pet hidroelektrana
akumulacijskog tipa. Neke od rijeka zaštićeni su dio prirodne baštine, stoga su od posebnog
značaja zaštićena područja kojima iste pripadaju.
Hrvatske rijeke oduvijek su bile izložene poplavama, stoga je bitno uspostaviti kvalitetne i
dugotrajne sustave obrana od poplava. Najviše zabilježenih poplava u Hrvatskoj odnosi se na
rijeku Savu.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
23
3.3.1. Crnomorski sliv
Najveći dio voda kontinentske Hrvatske odvodnjava se prema Crnom moru. Rijeke su duge, a
riječna mreža je razvijena. U središnjoj Hrvatskoj riječna mreža je razgranatija, dok se prema
istoku broj rijeka smanjuje. Od niza rijeka ovog područja svojom se dužinom, ali i važnošću,
ističu tri najveće rijeke – Sava, Drava i Dunav (Jukopila i dr. 2008).
Sava je rijeka koja ima najduži tok u Hrvatskoj. Izvire u
susjednoj Sloveniji pri čemu nastaje od dvaju manjih
aplskih tokova – Save Dolinke i Save Bohinjke. Na svom
toku kroz Hrvatsku u dužini od 562 km uglavnom ima
obilježja donjeg toka s karakterističnim širokim koritom i
meandriranjem. Ušće rijeke nalazi se u Srbiji, gdje se
ulijeva u Dunav. Većim je dijelom svoga toka granična
rijeka prema Bosni i Hercegovini. Iskorištavanje rijeke Save
otežano je njezinim graničnim položajem i obilježjima
riječnog režima. Tako je plovidba moguća nizvodno od
Siska, ali je relativno slabo koristi zbog graničnog položaja
rijeke i nepostojanja veze savskoga riječnog puta s onima
Drave i Dunava preko hrvatskog teritorija (Jukopila i dr.
2008). Rijeka Sava prikazana je na slici 3.5.
Drava protječe sjevernim dijelom Hrvatske u dužini od 305
km. Najvećim dijelom toka kroz Hrvatsku granična je rijeka
prema Mađarskoj. Izvorište rijeke je u talijanskim Alpama,
a ulijeva se u Dunav u Hrvatskoj u polojnom području
Kopačkog rita. Zbog kopnjenja snijega u Alpama, Drava
ima nivalno-pluvijalni riječni režim s maksimalnim
vodostajem u lipnju. Taj riječni režim omogućava
iskorištavanje njezina hidropotencijala. Dosad su sagrađene
tri hidrocentrale, a u planu ih je još nekoliko. Plovna je
samo u svom donjem toku, nizvodno od Donjeg Miholjca, a
najveća riječna luka nalazi se u Osijeku (Jukopila i dr.
2008). Rijeka Drava prikazan je na slici 3.6.
Slika 3.5: Sava (Ministarstvo
turizma 2014)
Slika 3.6: Drava (Grad Osijek
2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
24
Dunav je granična rijeka prema Srbiji. Odvodnjava sve
rijeke kontinentskog područja. Hrvatskom protječe u dužini
od 188 km. Izvor mu je u Njemačkoj, u Schwarzwaldu, a
ulijeva se u Crno more. Pritoci Dunava u Hrvatskoj su
Drava i Vuka. Iako je prefireno položen na teritoriju
Hrvatske, važnost mu je velika jer omogućava Hrvatskoj
izlaz na transkontinentalni riječni plovni put od obala
Sjevernog do obala Crnog mora, koji je omogućen
gradnjom kanala Rajna – Majna – Dunav (Jukopila i dr.
2008). Dunav je prikazan na slici 3.7.
3.3.3. Jadranski sliv
Za rijeke primorskoga prostora karakteristična je mala dužina, naglašeni pad i mali broj pritoka,
a sama riječna mreža slabije je razgranata. Za nastanak i obilježja rijeka od primarne je važnosti
podloga. Najveći dio rijeka nastaje na flišnoj podlozi, dok je na vapnenačkoj česta pojava rijeka
ponornica s izraženom podzemnom cirkulacijom. Na površini se mogu održati samo rijeke s
većom količinom vode. Jadranski sliv čine rijeke Istre, dalmatinske rijeke te rijeke ponornice
ličkog prostora (Jukopila i dr. 2008).
Najveće rijeke Istre su Dragonja, Mirna i Raša, a od ponornica Pazinčica.
Rijeka Pazinčica vodotok je dug 16,5 km, a nastao
je spajanjem Lipe, Rakova potoka i Borutskog
potoka. Pazinčica se ne ulijeva u neku drugu rijeku,
nego ponire u Pazinsku jamu. Pretpostavlja se da
svoj tok završava negdje u dolini rijeke Raše, u
istočnom i središnjem dijelu Istre, gdje opet izvire na
površinu. Ponor rječice Pazinčice je jedinstveni
spomenik prirode (Barić 2011). Pazinčica je
prikazana na slici 3.9.
Slika 3.7: Dunav (TECTUS d.o.o.
2014)
Slika 3.9: Pazinčica (Croatiaholidays
2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
25
Dalmatinske rijeke dužeg su toka i većih hidroenergetskih potencijala. Najiskorištenija je Cetina,
koja ima najduži tok, 105 km. Opskrbljuje se padalinskim vodama i podzemnim izvorima, a
koristi se za vodoopskrbu i proizvodnju električne energije. Rijeke Krka i Zrmanja koriste se za
plovidbu u potpoljenim ušćima te su na njima sagrađene hidroelektrane. Neretva je najveća
rijeka istočne obale Jadranskoga mora. Plovna je do Metkovića, a važna je za navodnjavanje
svoje doline i delte (Jukopila i dr. 2008).
Cetina je najveća srednjodalmatinska rijeka. Ulijeva
se u Jadransko more kod Omiša. Izvire na
nadmorskoj visini od 385 m, blizu sela Cetina. Na
rijeci je izgrađeno pet hidroelektrana, a osim toga na
njoj se puni i istoimena izvorska voda (Turistička
zajednica grada Sinja 2014). Cetina je prikazana na
slici 3.10.
Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko
more kod Šibenika. Izvire u blizini Knina, podno 22
metarskog Topoljskog buka ili Krčića. Ukupna
duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 73
km. Najpoznatije pritoke Krke su Čikola i Butižnica
(Javna ustanova nacionalni park Krka 2014). Krka je
prikazana na slici 3.11.
Zrmanja izvire u mjestu Zrmanja vrelo u Lici podno
planine Poštak, a ulijeva se u Novigradsko more.
Svojim tokom od 69 km usijeca se u tvrdi i surovi
podno Velebitski krš. Odlikuje se bogatom florom i
faunom. Glavni pritoci su joj Krupa i lička Ričica.
Zajedno sa Krupom dio je Parka prirode Velebit
(PageInsider 2014). Zrmanja je prikazana na slici
3.12.
Slika 3.10: Cetina (Informativka
d.o.o. 2014)
Slika 3.11: Krka (Općina Ervenik
2014)
Slika 3.12: Zrmanja (OZ vizija
d.o.o. 2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
26
Neretva, najduža i vodom najbogatija pritoka
Jadranskog mora. Izvire na nadmorskoj visini od
1227 m pod vrhom Grdelj. Posljednja 22 km teče
kroz Hrvatsku. Od Opuzena se dijeli na 12 rukavaca
koji čine njezinu deltu, a u Jadransko more utječe u
blizini Rogotina i Ploča (Zelena Neretva 2014).
Neretva je prikazana na slici 3.13.
Pretpostavka je da tom slivu pripada i većina rijeka ponornica ličkog prostora. Većinom se
izdvajaju Lika i Gacka te manje ponornice poput Ričice, Mrežnice i Dobre (Jukopila i dr. 2008).
Gacka je treća najduža ponornica na svijetu. Najveći
grad u Gackoj je Otočac. Rijeka obiluje podvodnim
speleološkim nalazištima i vrelima. Tri su poznata
izvora Gacke – Tonković vrilo, Klanac i Majerovo
vrilo. Voda Gacke koristi se za hidroenergetski
sustav Senj (NP Sjeverni Velebit 2014). Gacka je
prikazana na slici 3.14.
Dobra je specifična i jedinstvena rijeka u Hrvatskoj.
Izvire u selu Gornja. Sastoji se od tri karakteristična
dijela toka. Od izvora do Đulinog ponora u Ogulinu,
ima naziv Gornja ili Ogulinska Dobra te dužinu od
51 km. Nakon poniranja prolazi podzemljem kroz
špiljski sustav Đula – Medvednica, te ponovo izvire
kraj sela Gojak po kojem je i dobila naziv Gojačka
Dobra. Nakon 52 km toka ulijeva se u Kupu
nizvodno od Karlovca. Na Gojačkoj ili Donjoj Dobri
nalazi se HE Gojak (ŠRD Ogulin 2014). Dobra je
prikazana na slici 3.15.
Slika 3.13: Neretva (BH trziste 2014)
Slika 3.14: Gacka (Sekula 2014)
Slika 3.15: Dobra (Mogus 2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
27
3.3.4. Hidrografija Hrvatske
Hidrografija je znanost koja opisuje vodene tokove na Zemlji. S obzirom na geografski smještaj
Hrvatske i na njezin položaj u sklopu Srednje Europe i Sredozemlja, klimatska obilježja našeg
područja povoljna su za razvoj površinskih vodotoka. Budući da hidrometeoroški uvjeti u
Hrvatskoj pogoduju razvoju hidrografske mreže, reljefna struktura terena i hidrogeološka
obilježja stijena imaju veći utjecaj na razmještaj rijeka, njihov smjer otjecanja i na gustoću
tekućica. Upravo ovi faktori uvjetuju neke specifičnosti ovdašnje hidrografske mreže. Osim
podjele na crnomorski i jadranski sliv, hrvatske rijeke mogu se podijeliti, prema reljefu i
hidrogeološkim značajkama stijena, na panonski i krški dio (Šafarek i Šolić 2011) .
Krške rijeke mogu se dalje podijeliti na rijeke neposrednog slijeva sa direktnim ušćem u
Jadransko more, rijeke zatvorenog slijeva u kršu te zasebnu skupinu koju čine četiri rijeke
Korana, Mrežnica, Kupa i Dobra. Rijeke crnomorskog sliva pripadaju panonskom području osim
navedene četiri rijeke koje su dio krškog. Rijeke jadranskog sliva pripadaju krškom području.
Krš je na području Hrvatske rasprostranjen otprilike na polovici njezine ukupne površine.
Podjela hrvatskih rijeka prema hidrografskim obilježjima prikazana je na slici 3.16.
Slika 3.16: Hidrografska karta Hrvatske (Šafarek i Šolić 2011)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
28
3.3.4.1. Panonske rijeke
Panonske rijeke teku u nizini nekadašnjeg Panonskog mora tvoreći prostrane bazene poput
dravskog, savskog i dunavskog. Premda su najviše devastirane, nizinske rijeke protječu kroz
neke od intelektualnih središta u kojima su se značajno ukorijenili novi, moderni pogledi na cijeli
sustav rijeka (Šafarek i Šolić 2011).
Nizinske rijeke djeluju pomalo neobično jer mogu pomicati svoje korito. Rijeka na jednoj strani
erodira obalu, a na drugoj taloži sediment. Ovisno o snazi rijeke, vrsti podloge i nagibu, mijenja
se brzina erozije. Rijeka načinje jedan dio obale i sve ga više produbljuje pa tako nastaje
meandar, odnosno zavoj prikazan na slici 3.17.
Slika 3.17: Prikaz meandra (Šafarek i Šolić 2011)
Prirodna dinamika nizinskih rijeka ključna je za održavanje okolnih staništa. Njihovi dijelovi
poput rukavaca, mrtvica ili sprudova, prirodno stare. Rukavci i mrtvice se zatrpavaju muljem, a
sprudove i otoke osvaja vegetacija što je prikazano na slici 3.18.
Slika 3.18: Prikaz spruda (Šafarek i Šolić 2011)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
29
Rukavci su među najvažnijim staništima nizinskih rijeka. Odvajaju se od glavnog toka i teku
zasebno, sve dok se ponovno ne spoje s maticom. Nakon što rukavac izgubi posljednju sponu s
maticom i kada prestane teći, rađa se mrtvica ili mrtvi rukavac. Najčešće je polukružnog oblika
koji je naslijedila od riječnog meandra. Izgled panonske rijeke prikazan je na slici 3.19.
Slika 3.19: Panonska rijeka (Šafarek i Šolić 2011)
Značajna su poplavna područja nizinskih rijeka pri čemu posebno možemo izdvojiti Lonjsko
polje i Kopački rit. Lonjsko polje uz Savu krajolik je poplavnih pašnjaka, šuma i polja, koji se
prostire od Siska preko Jasenovca do Gradiške. Kopački rit između Drave i Dunava jedno je od
najpoznatijih močvarnih područja u Europi. Ova dva poplavna područja živi su dokaz da
prirodne, očuvane rijeke i njihove poplave nisu štetne, nego da predstavljaju izuzetnu prirodnu
baštinu. Oba poplavna područja zaštićena su kao parkovi prirode, Lonjsko polje na 50 650
hektara, a Kopački rit na 17 000 hektara. Osim očuvanja prirodne i kulturne baštine, jedna od
glavnih zadaća je razvoj turizma te održivi razvoj.
Panonske rijeke čine rijeke prostranih ravnica kao što su Drava, Dunav, Mura i Sava te ostale
manje rijeke kao što su Bednja, Bosut, Česma, Ilova, Karašica, Krapina, Lonja-Trebež, Odra,
Pakra, Sutla i Vuka.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
30
3.3.4.2. Krške rijeke
Područje krša određeno je osobitim geomorfološkim i hidrogeološkim značajkama koje su prije
svega posljedica topivosti stijena koje izgrađuju teren. Topive karbonatne stijene različite starosti
zaslužne su za razvitak krša u Hrvatskoj. Nepropusni slojevi fliša zaslužni su za razvijenu
hidrografsku mrežu Istre (Šafarek i Šolić 2011).
Krške rijeke osobito su karakteristične po zamršenim odnosima podzemnih i nadzemnih dijelova
svojega toka, ali upravo ono što im daje posebnu čar istodobno ih čini izuzetno osjetljivima i na
najmanje oblike onečišćenja. Kroz krševit teren, naime, onečišćena voda procjeđuje se vrlo brzo
i uz minimalnu filtraciju izbija u otvorene vodotoke. Krške rijeke kraćeg su toka u odnosu na
panonske. Izgled i dijelovi krške rijeke prikazani su na slici 3.20.
Slika 3.20: Izgled krške rijeke (Šafarek i Šolić 2011)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
31
Sedra je prirodni fenomen prisutan u mnogim našim krškim rijekama. Sedra je naziv za kalcijev
karbonat ili vapnenac koji se u tekućicama taloži iz vode na različite podloge. Za otapanje
karbonatnih stijena, odnosno lakše topivih vapnenaca i slabije topivih dolomita, zalužan je
ugljikov dioksid otopljen u vodi. Kada taj plin nestane, ranije odvojene otopljene soli ponovo se
udružuju u vapnenac koji zovemo sedrom.
Nastajanje sedrenih oblika dinamičan je proces međusobnog djelovanja fizikalnih i kemijskih
čimbenika te živih organizama u vodi. Najčešći oblici sedre u krškim tekućicama su podvodni
pokrivači, pragovi i barijere.
Sedrene barijere su pregradile tokove vode i stvorile predivne slapove i protočna jezera. Na taj su
način preobrazile krajolik, a i sama sedra je podložna promjenama. Izgled sedrene barijere
prikazan je na slici 3.21.
Slika 3.21: Sedrena barijera (Šafarek i Šolić 2011)
Jedan od najljepših ukrasa krških rijeka su slapovi koje je stvorila sedra. Najpoznatiji su plitvički
slapovi i slapovi Krke, dok ostale zanimljive slapove tvore rijeke Mrežnica, Korana, Una, Krupa,
Zrmanja i druge naše krške rijeke.
Za područje krša karakteristične su ponornice, rijeke koje svoj nadzemni tok završavaju ponirući
u krško podzemlje. Gacka i Lika naše su najpoznatije ponornice. Osim ove dvije, tu je još čitav
niz manjih ponornica poput Ličanke, Ričice i Pazinčice koje protječu krškim dijelom Hrvatske.
Neke rijeke poput Dobre poniru i dijelom svog toka protječu podzemno, te ponovo izbijaju na
površinu terena i nastavljaju svoj tok. Druge se pak nakon poniranja ponovo javljaju na izvorima
na kojima nastaju druge rijeke. Većina ponornica protječe krškim poljem izvirući u višem i
protječući prema njihovu nižem kraju. Baš kao i ostale rijeke i ponornice u Hrvatskoj pripadaju
Crnomorskom ili Jadranskom slivu.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
32
Mnoge krške rijeke usječene su u duboke kanjone. Posebno su zanimljivi kanjoni Jadranskih
rijeka Zrmanje, Krupe, Krke i Cetine. To su kanjoni iznimnih dubina do 300 metara. Glavno
geološko obilježje kanjona dalmatinskih rijeka su sipari, odnosno padine kanjona obložene
kamenim blokovima, kršljem i kamenjem koje se proteže od vrha do samog dna kanjona. Prikaz
kanjona sa siparima vidljiv je na slici 3.22.
Slika 3.22: Kanjon krške rijeke (Šafarek i Šolić 2011)
''Zeleni'' kanjoni odlika su rijeka crnomorskog sliva. Kupa, Mrežnica, Dobra i Korana teku
otvorenijim i pristupačnijim kanjonima. Iz kanjona se može saznati mnogo o hidrologiji i
geološkoj prošlosti terena kojim protječu rijeke. Obzirom da su prirodno predisponirani da u
kombinaciji sa branama na glavnom toku rijeke formiraju akumulacije, na kanjonima rijeka često
su formirane akumulacije za hidroenergetsko iskorištavanje.
Rijeke krškog područja mogu se podijeliti na rijeke ''zelenog'' krša (Dobra, Korana, Kupa,
Mrežnica), rijeke planina i visokih krških polja (Gacka, Lika, Una, Ličanka), jadranske rijeke
(Cetina, Krka, Krupa, Mirna, Raša, Neretva, Zrmanja ) te ostale krške rijeke (Butižnica, Čikola,
Dragonja, Glina).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
33
3.3.5. Gospodarenje rijekama
Hrvatske rijeke su važan gospodarski resurs jer se koriste za dobivanje električne energije
izgradnjom pripadnih hidroelektrana. Osim dobivanja energije, rijeke služe za navodnjavanje te
za prijevoz ljudi i transport tereta.
Hidroenergetski objekti i postrojenja imaju višenamjenski karakter sa širim društvenim i
vodnogospodarskim značenjem kao što su zaštita od poplava, osiguranje vode za vodoopskrbu,
proizvodnja električne energije, osiguranje vode za navodnjavanje, regulacija režima malih voda,
šport, rekreacija i drugo (Hrvatski sabor 2008).
Hidroelektrane pomoću turbina iskorištavaju mehaničku energiju vode u električnom generatoru.
Postoje tri vrste hidroelektrana: akumulacijske, protočne i reverzibilne. Najčešće su
akumulacijske hidroelektrane koje skladište vodu rijeke u akumulaciji ispred same brane.
Pražnjenjem akumulacije preko turbina dobiva se električna energija. Protočne hidroelektrane
nemaju akumulaciju, već koriste izravnu snagu vode i zbog toga su ovisne o protoku. Konačno,
reverzibilne hidroelektrane ''skladište'' energiju tako da pumpaju vodu s primarne akumulacije na
dodatnu kada je potrošnja mala, obično noću. Kada se javi potreba za strujom, pohranjena voda
se spušta natrag do turbina (Šafarek i Šolić 2011).
Hrvatska je s navodnjavanih 9000 hektara na jednom od posljednjih mjesta u Europi. U svijetu
mnoge poljoprivredne površine dobivaju vodu na ovakav umjetan način. U Hrvatskoj najveći
potencijal za navodnjavanje imaju dolina Neretve te Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska
županija.
Od davnina su rijeke bile prometnice. Velikim nizinskim rijekama Dunavom, Savom, Dravom i
Kupom, Hrvatska se svrstala u europsku međunarodnu mrežu plovnih puteva. Za modernu
plovidbu velikim brodovima potrebne su široke i duboke rijeke, pa se za vrijeme nižih vodostaja
plovidba po manjim rijekama mora obustaviti. Za međunarodne standarde to u praksi znači
minimalno 2,5 m dubine 300 dana u godini. Takve uvjete zadovoljava Dunav i dio Drave od
ušća do Osijeka.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
34
3.3.5.1. Hrvatske hidroelektrane
U Hrvatskoj je 1895. godine sagrađena prva hidroelektrana Krka na rijeci Krki. Posljednja
izgrađena je hidroelektrana Lešće na rijeci Dobri. S nazivnih 2097 megavata snage, hrvatske
hidroelektrane proizvode više od polovice ukupne struje svih hrvatskih elektrana, a iz njih
potječe u prosjeku nešto više od četvrtine električne energije preuzete u elektroenergetski sustav
Republike Hrvatske (Šafarek i Šolić 2011).
U strukturi elektroenergetskog sustava, više od polovice izvora čine hidroelektrane. Hrvatska
zbog toga spada među vodeće zemlje u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Danas je u
Hrvatskoj u pogonu 26 hidroelektrana, akumulacijskog i protočnog tipa, a raspoređene su u tri
proizvodna područja: Sjever, Zapad i Jug. Pogon HE Dubrovnik samostalan je pogon. Sve
hidroelektrane HEP–a dobile su certifikat za proizvodnju električne energije iz obnovljivih
izvora, a hidroelektrane proizvodnih područja Sjever i Zapad i certifikat za sustav upravljanja
kvalitetom ISO 9001 i zaštitom okoliša ISO 14001 (HEP d.d. 2014). Raspored hidroelektrana u
Hrvatskoj prikazan je na slici 3.23.
Slika 3.23: Hidroelektrane u Hrvatskoj (HEP d.d. 2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
35
Proizvodno područje Sjever obuhvaća hidroelektrane koje koriste vodu rijeke Drave, a to su HE
Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava (HEP d.d. 2014).
Proizvodno područje Zapad obuhvaća slijedeće hidroelektrane: HE Ozalj, HE Gojak,
hidroenergetski sustav Vinodol, HE Rijeka, hidroenergetski sustav Senj. Na rijeci Dobri 2010.
godine u probni pogon puštena je HE Lešće.
Proizvodno područje HE Jug objedinjava hidroenergetski sustav u slivu rijeke Cetine, slivu
rijeke Krke te na Gračačkoj visoravni.
Pogon HE Dubrovnik obuhvaća dvije hidroelektrane – HE Dubrovnik i HE Zavrelje.
Hidroelektrane koriste vodu rijeke Trebišnjice koja protječe kroz BiH.
Najpogodnije lokacije za proizvodnju hidroenergije u Hrvatskoj su iskorištene, a preostale su
uglavnom dolinske lokacije s mogućim većim utjecajem na okoliš, pa tako i na režim
površinskih i podzemnih voda (Hrvatski sabor 2008).
3.3.6. Zaštićeni dio prirodne baštine
Prema zakonu o zaštiti prirode (Hrvatski sabor 2013) u Hrvatskoj je utvrđeno devet kategorija
zaštićenih područja: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni
park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park–šuma te spomenik parkovne arhitekture.
Dijelovi mnogih rijeka zaštićeni su zakonom. Neke od njih su dio nacionalnog parka, parka
prirode, spomenika prirode, zaštićenog krajolika i sl.. Krka, primjerice, ima najveći stupanj
zaštite kao dio nacionalnog parka kojem je ona temeljni fenomen. U istom park zaštićene su
Čikola i Butižnica. Sava, Lonja–Trebež i ostale rječice vrlo su važan dio Parka prirode Lonjsko
polje. Zrmanja i Krupa krase Park prirode Velebit (Šafarek i Šolić 2011) .
Regionalni parkovi su niža, ali svejedno značajna razina zaštite. Pod njima su cijela Drava,
Mura, Dunav i donji tok Une. Manji dijelovi drugih rijeka nalaze se pod županijskom zaštitom
na ostalim razinama. Tako su izvori Gacke proglašeni spomenikom prirode, a kanjon Cetine je
zaštićeni krajolik. Još je mnoštvo drugih rijeka, rječica ili njihovih dijelova koji su zaštitom
svrstani u posebno vrijedne dijelove prirodne baštine Hrvatske. Zaštićena područja Hrvatske
prikazana su na slici 3.24.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
36
Slika 3.24: Zaštićena područja u Hrvatskoj (Državni zavod za zaštitu prirode 2014 )
Neovisno o zaštićenim područjima, rijeke kao i ostala priroda mogu biti dio Nacionalne ekološke
mreže. Ekološka mreža predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki
značajnih područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom biogeografskom
raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti.
Nacionalna ekološka mreža preteča je slične mreže koja postoji u Europi pod nazivom NATURA
2000. Hrvatska će također na otprilike 40% svoje površine morati usvojiti pravila mreže
NATURA 2000 (Šafarek i Šolić 2011).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
37
3.3.7. Poplave i zaštite od poplava
Poplave su prirodni fenomen koji se rijetko pojavljuje i čije se pojave ne mogu izbjeći, ali se
poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih mjera rizici od
poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. One su među opasnijim elementarnim
nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih života, velike materijalne
štete, devastiranje kulturnih dobara i ekološke štete. Zbog prostranih brdsko–planinskih područja
s visokim kišnim intenzitetima, širokih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih
dobara na potencijalno ugroženim površinama, te zbog nedovoljno izgrađenih i održavanih
zaštitnih sustava, Hrvatska je prilično ranjiva od poplava što se i pokazalo u velikoj poplavi Save
u svibnju ove godine. Procjenjuje se da poplave potencijalno ugrožavaju oko 15% državnog
kopnenog teritorija, od čega je veći dio danas zaštićen s različitim razinama sigurnosti (Hrvatski
sabor 2008).
Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u pet osnovnih skupina:
riječne poplave zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega,
bujične poplave manjih vodotoka zbgo kratkotrajnih kiša visokih intenziteta,
poplave na krškim poljima zbog obilnih kiša i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih.
propusnih kapaciteta prirodnih ponora,
poplave unutarnjih voda na ravničarskim površinama,
ledene poplave, a još su moguće i umjetne poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa,
aktiviranja klizišta, neprimjerenih gradnji i slično.
Znatan problem su i poplave u urbanim sredinama zbog kratkotrajnih oborina visokih intenziteta,
koje zbog velikih koncentracija stanovništva na relativno malim prostorima često uzrokuju
velike materijalne štete, a za koje se zaštitne mjere planiraju na lokalnim razinama u okvirima
poslova odvodnje oborinskih voda iz naselja.
Najveće zabilježene poplave u Hrvatskoj tijekom posljednjih stotinjak godina bile su:
poplave Dunava: godine 1926. i 1965.;
poplave Drave: godine 1964., 1965., 1966. i 1972.;
poplave Mure: godine 1965. i 1972.;
poplave Save: godine 1933., 1964., 1966., 1990., 1998., 2010. i 2014.;
poplave Kupe: godine 1939., 1966., 1972., 1974., 1966. i 1998.;
poplava Une: godine 1974.;
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
38
poplave Neretve: godine 1950., 1995. i 1999.
Iako su intenzivnom izgradnjom zaštitnih sustava u drugoj polovici dvadesetog stoljeća rizici od
poplavljivanja na većini područja u Hrvatskoj znatno smanjeni, nedavna zapadnoeuropska
iskustva pokazuju da se poplave mogu dogoditi i tamo gdje ih nitko ne očekuje. Dosadašnje
procjene šteta nakon poplava posvuda po svijetu, pa tako i u Hrvatskoj pokazale su da su one
uvijek bile mnogo veće od troškova provedbe preventivnih mjera.
Jedna od mnogih potvrda te činjenice bila je uspješna evakuacija velikoga vodnog vala na Savi
1990. godine s nepovoljnijim hidrološkim značajkama od onog iz 1964. godine, koji je zbog
tadašnje nedovoljne razvijenosti zaštitnog sustava izazvao katastrofalnu poplavu u Zagrebu.
Problematici zaštite od poplava dodatnu dimenziju danas daje i zaštita okoliša od nekontroliranih
širenja onečišćenja poznatog i nepoznatog porijekla putem poplavnih voda. Takva iskustva
nalažu stalni oprez i trajnu brigu o stanju zaštitnih sustava.
Postoje razni sustavi zaštite od poplava u Hrvatskoj, a najčešći od njih je izgradnja obrambenih
nasipa i široki inundacijski pojasevi uz rijeke. Osim navedenih postoje i druge negrađevinske
mjere zaštite od poplava kao što su operativna obrana od poplava te praćenje i prognoziranje
hidrometeoroloških pojava.
Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Državnom planu obrane od poplava, kojim su
obuhvaćene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena
je po vodnim područjima, a unutar njih po područjima županija, po sektorima i po dionicama
vodotoka. Operativnu obranu od poplava provode organizacijske jedinice Hrvatskih voda. Osim
glavnih centara obrane od poplava kao što su Zagreb, Rijeka, Osijek i Split, osnovani su i
terenski centri obrane od poplava dionica i vodočuvarskih područja i izgrađene su vodočuvarnice
kao terenske ispostave obrane od poplava.
Hrvatske vode su, sukladno Državnom planu obrane od poplava, postavile i automatizirale dio
mjerodavnih vodomjera, čime su podaci o vodostajima, dostupni u realnom vremenu, centrima
obrane od poplava. Izmjereni podaci o vodostajima dostupni su na web stranici Hrvatskih voda.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
39
4. GIS RIJEKA HRVATSKE
Praktični dio diplomskog rada čini sama izrada Geoinformacijskog sustava rijeka Hrvatske. U
ovom poglavlju opisan je proces prikupljanja potrebnih podataka o rijekama, hidroelektranama
te županijama u Hrvatskoj. Nakon prikupljenih podataka opisana je transformacija koordinata te
u konačnici izrada GIS–a pomoću aplikacije QGIS.
4.1. Prikupljanje podataka
Podaci koji su korišteni za izradu ovog diplomskog rada su podaci o rijekama Hrvatske, podaci o
hidroelektranama u Hrvatskoj te podaci o hrvatskim županijama. Naknadno su u QGIS dodani
podaci o vodostajima određenih rijeka, podaci o slapovima Krke te podaci o izvorima rijeke
Cetine.
4.1.1. Rijeke
Podaci o rijekama preuzeti su sa web stranice Geofabrik. Geofabrik je organizacija koja
podržava OpenStreetMap.
OpenStreetMap ili skraćeno OSM projekt je virtualne zajednice. Nastao je u Velikoj Britaniji
2004. godine s ciljem stvaranja slobodne, besplatne i svima dostupne karte koju svatko može
sam dorađivati. Zajednica uključuje više od pola milijuna volontera diljem svijeta. Projekt je
namijenjen poticanju rasta, razvoja i distribucije slobodnih prostornih podataka te pružanju
geoprostornih podataka svakom korisniku. Naglasak je uglavnom na prometne infrastrukture kao
što su ulice, putevi, pruge, rijeke. OSM prikuplja i podatke o zgradama, prirodne značajke i
informacije o uporabi zemljišta, kao i podatke o obalama te administrativnim granicama
(Geofabrik GmbH Karlsruhe 2014).
Karte, odnosno kartografski podaci na OpenStreetMap projektu doprinosi su suradnika koji
pridonose i održavaju podatke o cestama, stazama, rijekama i mnogim drugim objektima na
Zemlji. Uglavnom nastaju korištenjem GPS uređaja, aerofotogrametrijom ili pomoću drugih
slobodnih izvora.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
40
Geofabrik je nastao iz uvjerenja da slobodni geopodaci, stvoreni od strane poput
OpenStreetMap–a, postanu sve atraktivniji za komercijalnu uporabu. Osnovan je krajem 2007.
godine od strane Jochena Topfa i Frederika Ramma (Geofabrik GmbH Karlsruhe 2014).
Geofabrik omogućava korisnicima GIS aplikacija preuzimanje raznih objekata za države diljem
svijeta. Na stranicama Geofabrik organizacije zapravo su detaljnije obrađeni podaci koji su dio
OpenStreetMap projekta. Podaci za besplatno preuzimanje su dostupni u .shp formatu na
sljedećem poslužitelju: http://download.geofabrik.de. Poslužitelj raspolaže podacima iz
OpenStreetMap projekta koji se ažurira svaki dan. U bilo kojem trenutku, Geofabrik ima
kompletnu kopiju OpenStreetMap baze podataka koja ne smije biti starija od jednog ili dva dana.
Shapefile datoteke postavljene su po njihovim standardima. Datoteke su stvorene s aktualnim
podacima prema zahtjevu korisnika. To su ustvari podaci OpenStreetMap projekta u slojevitom
GIS formatu. Korisnik sam bira područje i vrstu podataka koje želi.
Za kontinent je odabrana Europa, a za zemlju Croatia. Preuzeta je datoteka croatia-latest.shp.zip
koja sadrži ESRI shapefile waterways.shp ili u prijevodu vodeni tokovi. Budući da prethodni
sloj sadržava sve vodene tokove Hrvatske kao što su rijeke, potoci, kanali i brane, trebalo je
nepotrebne podatke obrisati kako bi na kraju dobili tražene rijeke.
Preuzeti podaci sa Geofabrika u .shp formatu sadržavali su sljedeće atributne podatke:
ID,
name,
type.
Osim ovih atributa, rijekama su naknadno dodani i ostali atributi kod unosa podataka u QGIS.
Dodatni atributi, kao što su uše, duljina, slijev, plovnost i sl., prikupljeni su iz raznih izvora.
Jedan od njih je knjiga o rijekama Hrvatske, autora Šafareka i Šolića.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
41
4.1.2. Hidroelektrane
Prostorni podaci o položaju hidroelektrana dobiveni su približnim očitavanjem s topografske
karte mjerila 1:25 000 ili skraćeno TK25 koja je preuzeta sa Geoportala Državne geodetske
uprave. Geoportal Državne geodetske uprave predstavlja središnje mjesto pristupa prostornim
podacima te jedan od temeljnih elemenata Nacionalne infrastrukture prostornih podataka. Na
slici 4.1 prikazana je TK25 s ucrtanim hidroelektranama.
Slika 4.1: TK25 s ucrtanim hidroelektranama
Topografska karta, TK25, osnovna je službena državna karta i izrađuje se u mjerilu 1:25 000.
Službena državna karta kodirana je slika prirodnih i izgrađenih objekata zemljine površine koja
se izrađuje za cjelokupno područje Republike Hrvatske (Državna geodetska uprava 2012).
Osnovni izvornik za izradu TK25 je aerofotogrametrijsko snimanje, topografski podaci i
digitalni model reljefa. Glavne skupine objekata koje su prikazane na TK25 su stalne točke
geodetske osnove, građevinski i drugi objekti, vodovi i objekti vezani uz vode, visinska
predstava terena i reljefni oblici, državna granica, okvir i opis karte s koordinatnom mrežom te
zemljopisna imena.
TK25 je izrađena u 5. i 6. zoni Gauss-Krügerove kartografske projekcije na Besselovom
elipsoidu 1841, a za potrebe prikaza na Geoportalu DGU listovi su transformirani u
HTRS96/TM sustav, uz korištenje sedam parametarske transformacije. Od 2011. godine TK25
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
42
se izrađuje u novoj podjeli na listove te u novoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM na
elipsoidu GRS80.
Atributni podaci o hidroelektranama, kao što su naziv hidroelektrane, rijeka na kojoj je
izgrađena, tip, ukupna snaga i godina izgradnje, prikupljeni su sa web stranice HEP Proizvodnje:
http://www.hep.hr. HEP Proizvodnja proizvodi električnu energiju u 26 hidroelektrana
organiziranih u tri proizvodna područja te samostalni pogon HE Dubrovnik. Neke od njih
izgrađene su na samim rijekama.
4.1.3. Županije
Podaci o hrvatskim županijama preuzeti su sa Državnog zavoda za statistiku.
Državni zavod za statistiku je državna upravna organizacija koja samostalno obavlja svoje
poslove sukladno Zakonu o službenoj statistici, a redovita statistička istraživanja provodi na
temelju Programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2013.–2017., u koji su uključena i
druga ministarstva i institucije koje zajedno sa Zavodom čine sustav službene statistike (RH –
Državni zavod za statistiku 2014).
Preuzeta je datoteka pod nazivom HR-MAP.zip. Mapa sadrži podatke o županijama u .shp
formatu pod nazivom Croatia_county.shp.
Podaci sadrže sljedeće atribute:
ZUP_RB – redni broj županije,
ZUP_NAZIV – naziv županije,
ZUP_SJEDIS – središte županije.
Teritorijalni ustroj svake države određuje se ustavom i zakonima. Hrvatski sabor donio je odluku
1992. godine i uveo županijski ustroj, utemeljen na povijesnoj tradiciji. Teritorij Hrvatske
podijeljen je na 20 županija te na Grad Zagreb, koji ima poseban status, a često se u statistici
navodi kao 21. županija. Županije i njihovi nazivi prikazani su na slici 4.2. Županije nose nazive
prema županijskom središtu i tradicionalnim pokrajinama, samo prema županijskom središtu ili
prema pokrajini (Jukopila i dr. 2008).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
43
Slika 4.2: Hrvatske županije (Mirošević 2014)
4.2. Transformacija koordinata
Za izradu GIS–a korišten je koordinatni sustav HTRS96/TM te je određene podatke bilo
potrebno transformirati u isti, radi lakše usporedbe i analize.
Odlukom o utvrđivanju službenih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija
Republike Hrvatske, koordinatni sustav poprečne Mercatorove projekcije – skraćeno
HTRS96/TM, sa srednjim meridijanom 16°30' i linearnim mjerilom na srednjem meridijanu
0,9999 određuje se projekcijskim koordinatnim sustavom Republike Hrvatske za područje
katastra i detaljne državne topografske kartografije (Vlada RH 2004).
Podaci o rijekama sadržani u sloju watervays.shp nalaze se u WGS84 koordinatnom sustavu,
stoga je bilo potrebno obaviti transformaciju koordinata u HTRS96/TM.
World Geodetic System 1984 ili skraćeno WGS84 referentni je koordinatni sustav koji je nastao
kao zamjena za WGS72 i od 1987. godine se koristi za GPS mjerenja. To je geocentrični
koordinatni sustav čije je ishodište u središtu Zemljinih masa. Os Z usmjerena je prema srednjem
položaju sjevernog pola od 1900. do 1905. godine. Os X leži u ekvatorskoj ravnini i prolazi
srednjim Greenwichkim meridijanom. Os Y okomita je na osi X i Z i usmjerena je na istok.
Pridružen mu je geocentrični ekvipotencijalni elispoid koji je prikazan na slici 4.3 (Džapo 2008).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
44
Slika 4.3: WGS84 (Džapo 2008)
Budući da je u Hrvatskoj službeni koordinatni sustav poprečne Mercatorove projekcije
HTRS96/TM koji koristi GRS80 elipsoid, bilo je potrebno transformirati podatke mjerenja koji
su u WGS84 sustavu. Transformacija se obavlja pomoću formule 4.1.
[
] [
] [ ] [
] [
] [
] (4.1.)
Položaji hidroelektrana i županija odnose se na HTRS96/TM koordinatni sustav, stoga nije bilo
potrebe za njihovom transformacijom.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
45
4.3. Izrada GIS-a
Izrada samog Geoinformacijskog sustava obuhvaća unos prikupljenih podataka u QGIS, njihovo
uređivanje te dodavanje novih atributa preuzetim podacima. Provedene su prostorne i atributne
analize te izrađeni grafički prikazi.
4.3.1. Unos podataka
QGIS omogućava unos datoteka različitih vektorskih i rasterskih formata. Jedan od popularnih
vektorskih formata za GIS softver je ESRI Shapefile. ESRI Shapefile je standardni geoprostorni
format za prikaz i spremanje vektorskih podataka te njihovih topoloških odnosa. Opisuje
geometriju koja se sastoji od osnovnih geometrijskih objekata kao što su točka, linija i poligon.
Svakom pojedinom objektu pridružene su atributne informacije (Woodrow 2014).
Shapefile se sastoji od seta datoteka sa različitim ekstenzijama:
.shp – shape format sadrži značajke geometrije,
.shx – shape indeks format koji označuje geometriju i omogućava brzo pretraživanje,
.dbf – atributni format gdje su atributi poredani u stupce za svaki objekt.
Shapefile skup podataka osim ove tri, može sadržavati i dodatne datoteke.
Nakon obavljene transformacije, podaci o rijekama učitani su u QGIS te nadopunjeni atributnim
podacima o duljini rijeke, ušću, slivi kojem pripada, zaštićenom području, podacima o plovnosti
rijeke te podacima o području kojem rijeka pripada s obzirom na reljefna obilježja.
Potom je učitan sloj sa hidroelektranama koji je prethodno kreiran u QGIS–u koristeći TK25 kao
podlogu za približno očitavanje položaja. Hidroelektranama su pridodani slijedeći atributni
podaci:
HE – naziv hidroelektrane,
rijeka – naziv rijeke na kojoj se nalazi hidroelektrana,
tip – tip hidroelektrane,
snaga (MW) – ukupna snaga hidroelektrane u megavatima,
godina – godina izgradnje hidroelektrane.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
46
Zatim je učitan sloj sa županijama kojem je nadodan novi atribut o površini svake županije.
Površine županija prikupljene su na web stranici http://www.hr/hrvatska/zupanije.
U konačnici su kreirane tri datoteke u .shp formatu:
rijeke.shp,
zupanije.shp,
hidroelektrane.shp.
Svaka shape datoteka predstavlja jedan sloj podataka pri čemu ih je potrebno na određeni način
poredati u QGIS–u kako bi svaki od njih bio vidljiv. Sloj rijeke se treba nalaziti iznad sloja
zupanije, a sloj hidroelektrane iznad sloja rijeke.
Na slici 4.4 prikazani su svi uneseni slojevi u QGIS. Rijeke su prikazane linijskom, a
hidroelektrane točkastom signaturom.
Slika 4.4: Prikaz unesenih slojeva u QGIS
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
47
4.3.2. Atributni podaci
Bitan element GIS–a su i opisni, odnosno tablični podaci koji se pridružuju prostornim
podacima. Svaki kreirani sloj sadrži svoje atributne ili opisne informacije. Neke od njih već
postoje u unesenim slojevima, a neke su kreirane u QGIS-u.
U tablicama 4.1, 4.2 i 4.3 prikazani su uneseni slojevi sa svojim atributima. Prikazani su naziv
sloja, tip geometrije, naziv atributa te tip podatka za svaki atribut.
Tablica 4.1: Sloj rijeka
naziv sloja tip geometrije naziv atributa tip podatka
rijeke linija id tekst(string)
naziv tekst(string)
usce tekst(string)
sliv tekst(string)
zasticeno tekst(string)
plovna tekst(string)
duljina tekst(string)
podrucje tekst(string)
Tablica 4.2: Sloj hidroelektrana
naziv sloja tip geometrije naziv atributa tip podatka
hidroelektrane točka id cijeli broj(integer)
HE tekst(string)
rijeka tekst(string)
tip tekst(string)
snaga(MW) tekst(string)
godina tekst(string)
Tablica 4.3: Sloj županija
naziv sloja tip geometrije naziv atributa tip podatka
zupanije poligon ZUP_RB cijeli broj(integer)
ZUP_NAZIV tekst(string)
ZUP_SJEDIS tekst(string)
AREA(KM2) cijeli broj(integer)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
48
4.3.3. Analize i grafički prikazi
GIS omogućava širok raspon funkcija za upravljanje i analizu podataka. Visokokvalitetni ispis
podataka u različitim oblicima vrlo je važan za većinu korisnika GIS–a. Prezentacija analiza
važna je za upotrebu tehnologije. Ispis može biti u obliku skupova digitalnih prostornih
podataka, karata, tablica, izvješća i slično.
Analize se dijele na analize temeljene na atributnim, analize temeljene na prostornim upitima te
kombinirane analize.
Analize na temelju atributnih upita upotrebljavaju atributne vrijednosti kao uvjet. Izvode se
upotrebom različitih aritmetičkih operacija. Takvom se analizom mogu izdvojiti sve rijeke
crnomorskog ili jadranskog sliva, rijeke ponornice, rijeke koje su plovne, i slično.
Za primjer analiza na temelju atributnih upita izabran je prikaz svih rijeka crnomorskog sliva.
Atributni upit proveden je na sloju rijeke. Grafički prikaz vidljiv je na slici 4.5, dok je popis
dobivenih rijeka vidljiv u tablici 4.4.
Slika 4.5: Rijeke crnomorskog sliva
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
50
Sljedeći atributni upit odnosi se na rijeke ponornice u Hrvatskoj. Ponornice pripadaju području
zatvorenog sliva u kršu. Upit je primjenjen na sloj rijeke. Grafički prikaz je na slici 4.6, dok je
popis dobivenih ponornica, sortiranih po duljini toka, prikazan u tablici 4.5.
Slika 4.6: Rijeke ponornice u Hrvatskoj
Tablica 4.5: Popis ponornica sa svojim atributima
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
51
Trećim atributnim upitom izdvojene su rijeke koje su plovne, ili dijelom svoga toka kroz
Hrvatsku, ili cijelim svojim tokom. Upit je primjenjen na sloj rijeke, a grafičko rješenje upita
vidljivo je slici 4.7, dok je popis plovnih rijeka prikazan u tablici 4.6.
Slika 4.7: Plovne rijeke u Hrvatskoj
Tablica 4.6: Popis plovnih rijeka sa svojim atributima
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
52
Za razliku od atributnih analiza, analize na temelju prostornih upita osnivaju se prostornim
odnosima među vektoriziranim objektima da bi se u konačnici dobili novi objekti. Preklapaju se
slojevi koji sadrže vektorske podatke pri čemu su mogući sljedeći slučajevi:
preklapanje tematskog sloja koji sadrži točke sa slojem koji sadrži poligone,
preklapanje tematskog sloja koji sadrži linije sa slojem koji sadrži poligone,
preklapanje dva tematska sloja koji sadrže poligone.
Za primjer prostorne analize odabran je tematski sloj zupanije koji sadrži poligone, koji je
preklopljen sa slojem hidroelektrane, koji sadrži točke. Dobiven je novi sloj zupanije sa HE koji
objedinjuje sve županije u kojima su izgrađene hidroelektrane. Grafičko rješenje prostorne
analize prikazano je na slici 4.8, dok se popis županija u kojima su izgrađene hidroelektrane
nalazi u tablici 4.7.
Slika 4.8: Prikaz županija u kojima se nalaze hidroelektrane
Tablica 4.7: Popis županija koje sadrže hidroelektrane
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
53
Atributni i prostorni upiti zasebno mogu davati odgovore na različita pitanja. Ipak, ponekad ih je
potrebno upotrebljavati kombinirano za neke složenije analize koje spajaju nekoliko koraka kako
bi se dobio odgovor na postavljeno pitanje. Upravo takve kombinirane analize često služe za
dobivanje novih saznanja o prostornim promjenama i međusobnim odnosima (Kljajić i dr. 2013).
Za primjer kombinirane analize izdvojena je rijeka Drava sa svojim pritocima te hidroelektrane
izgrađene na samoj rijeci. U konačnici su izdvojene i županije kroz koje Drava prolazi. Prvo su
obavljeni atributni upiti u kojima su izdvojene rijeka Drava kao zaseban sloj, te pritoke Drave u
sloju rijeke. Drugi atributni upit primjenjen je na sloj hidroelektrane u kojem su izdvojene sve
hidroelektrane izgrađene na rijeci Dravi. Nakon atributnih upita izvršen je i prostorni upit u
kojem je preklopljen sloj Drava sa slojem zupanije i kao rezultat su dobivene županije koje
prolaze kroz rijeku Dravu, što je prikazano na slici 4.9. Popis pritoka rijeke Drave nalazi se u
tablici 4.8, popis županije kroz koje Drava prolazi u tablici 4.9, a popis hidroelektrana izgrađenih
na Dravi u tablici 4.10.
Slika 4.9: Rijeka Drava sa pritokama, hidroelektrane na rijeci te županije kroz koje prolazi
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
54
Tablica 4.8: Popis pritoka rijeke Drave
Tablica 4.9: Popis županija kroz koje prolazi rijeka Drava
Tablica 4.10: Popis hidroelektrana izgrađenih na rijeci Dravi
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
55
4.3.4. Rijeka Krka i sedreni slapovi
Mnoge rijeke u Hrvatskoj dio su nekog zaštićenog područja kao što su nacionalni parkovi,
parkovi prirode i slično. Stoga je važno izdvojiti rijeke koje pripadaju nekom zaštićenom
području. Za primjer je odabrana rijeka Krka koja je, sa svojim pritokama Čikolom i Butižnicom,
dio nacionalnog parka Krka.
Nacionalni park je od posebne važnosti jer je to područje iznimnih i višestrukih prirodnih
vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena,
kulturna, odgojno–obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke. Smješten je na
području Šibensko–kninske županije i obuhvaća površinu od 109 km2 najljepšeg toka rijeke
Krke i donji tok rijeke Čikole. Nacionalnim parkom proglašen je 1985. godine i sedmi je u
Hrvatskoj, dok su pojedini djelovi rijeke Krke zaštićeni od 1948. godine (Javna ustanova
nacionalni park Krka 2014).
Sa svojih sedam sedrenih slapišta i ukupnim padom od 242 m, rijeka Krka je prirodni i krški
fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove krške rijeke. Sedra je česta pojava
u površinskim tokovima dinarskog krša, ali samo izuzetno stvara znatne naslage koje grade
slapovi kakvi su na rijeci Krki. Sedreni slapovi rijeke Krke vrlo su osjetljivi na prirodne
promjene i sve ljudske djelatnosti. Samo stalnim rastom fitogene sedre moguće je očuvati
opstojnost slapova koji su okosnica hidrogeološke i pejsažne slike te temelj biološke raznolikosti
NP Krka. Nastajanje i rast slapova rezultat je složenih fizikalnokemijskih i bioloških procesa. Da
bi sedra rasla, živjela i starila, potrebno je očuvati prirodnu ravnotežu rijeka Krke i Čikole. Sa
svojih sedam sedrenih slapišta Bilušića bukom, Brljanom, Manojlovački slapom, Rošnjakom,
Miljacka slapom, Roškim slapom i Skradinskim bukom, rijeka Krka je prirodni i krški fenomen.
U QGIS–u naknadno je dodan novi sloj koji sadrži slapove rijeke Krke. Položaj slapova određen
je približnim očitanjem sa TK25. Slapovima su pridruženi atributni podaci: id, naziv slapa te
visina slapa u metrima. Položaj ucrtanih slapova na TK25 prikazan je na slici 4.10, a popis
slapova, njihova visina i koordinate u tablici 4.11.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
56
Slika 4.10: Slapovi rijeke Krke na TK25
Tablica 4.11: Popis slapova na rijeci Krki
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
57
Među najpoznatijim slapovima izdvojeni su Skradinski buk i Manojlovački slap.
Skradinski buk je posljednja, sedma, najduža sedrena barijera na rijeci Krki. Nalazi se oko 13 km
nizvodno od Roškog slapa, odnosno ukupno 49 km nizvodno od izvora. Preko 17 stepenica
Skradinskog buka raspoređenih na 800 metara dužine prelijevaju se zajedničke vode rijeke Krke
i Čikole. Rast sedrene barijere Skradinskog buka prouzročio je ujezerenje vode rijeke Krke do
Roškog slapa i tri kilometra donjeg toka rijeke Čikole, tvoreći tako jedan od najneobičnijih i
najljepših krajobraza Nacionalnog parka Krka (Javna ustanova nacionalni park Krka 2014).
Položajni smještaj slapa prikazan je na slici 4.11, a izgled slapa na slici 4.12.
Slika 4.11: Položajni smještaj slapa Skradinski buk na rijeci Krki
Slika 4.12: Skradinski buk na rijeci Krki (Javna ustanova nacionalni park Krka 2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
58
Pola kilometra nizvodno od Brljana, gdje rijeka radi oštar zaokret, ruši se Manojlovački slap,
najviši i, kako mnogi misle, najljepši slap rijeke Krke. Slap se sastoji od niza sedrenih barijera
ukupne visine 59,6 m s najvećom barijerom visine 32,2 m. Dužina slapa je oko 500 m, a širina
oko 80 m (Javna ustanova nacionalni park Krka 2014). Položajni smještaj slapa prikazan je na
slici 4.13, a izgled slapa na slici 4.14.
Slika 4.13: Položajni smještaj Manojlavačkog slapa na rijeci Krki
Slika 4.14: Manojlovački slap na rijeci Krki (Javna ustanova nacionalni park Krka 2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
59
Nakon slapova, atributnim upitom izdvojene su pritoke rijeke Krke, Butižnica i Čikola te
izgrađene hidroelektrane. Položaj rijeke Krke sa svojim pritokama, slapovima i hidroelektranama
prikazan je na slici 4.15. Izdvojena je Šibensko–kninska županija u kojoj je smještena rijeka
Krka.
Slika 4.15: Smještaj rijeke Krke u Šibensko–kninskoj županiji
HE Golubić koristi vodu rijeke Butišnice koja pripada slivu rijeke Krke, a smještena je pokraj
Knina u selu Golubić. Nizvodno od Knina nalazi se HE Miljacka koja je nastala kod četiri slapa:
Brljanskog, Manojlovačkog, Roškog i Miljacka. HE Jaruga, jedna od najstarijih hidroelektrana u
svijetu, posljednja je elektrana u slivu rijeke Krke od njenog izvora do mora (HEP d.d. 2014).
Popis hidroelektrana na slivu rijeke Krke prikazan je u tablici 4.12, a izgled na slici 4.16.
Tablica 4.12: Popis hidroelektrana na rijeci Krki i njenoj pritoki Butižnici
Slika 4.16: HE na rijeci Krki: HE Golubić, HE Miljacka i HE Jaruga (HEP d.d. 2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
60
Osim slapova i hidroelektrana, rijeci Krki pridruženi su i vodostaji mjereni na određenim
postajama dana 1.6.2014. godine. Podaci o mjernim postajama te iznosi vodostaja preuzeti su sa
web stranice Hrvatskih voda. Položaj mjernih postaja prikazan je na slici 4.17, a popis mjernih
postaja i izmjerene vrijednosti vodostaja u centimetrima, u tablici 4.13.
Slika 4.17: Mjerne postaje vodostaja na rijeci Krki
Tablica 4.13: Popis mjernih postaja i iznosi vodostaja na Krki
Najveći vodostaj rijeka Krka ima kod Knina. Na slivu rijeke Krke regulacijski i zaštitni radovi
djelomično su rađeni na kraćim dionicama uz vodotoke poradi zaštite naselja i poljoprivrednih
površina. Područja Obrovca i Kninskog polja i dalje su nedovoljno zaštićena, što se postupno
rješava dogradnjom sustava (Hrvatski sabor 2008). Rijeka Krka dosada nije imala neke
značajnije poplave.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
61
4.3.5. Rijeka Sava i poplavno područje
Sliv rijeke Save obuhvaća površinu od 25 770 km2 u Hrvatskoj, te su na njemu uspostavljene
mreže za potrebe javne vodoopskrbe i mreže za planirane hidroenergetske objekte. Najveća
količina vode u Hrvatskoj odnosi se na sliv rijeke Save. Sava sa svojim pritocima drenira najveći
dio kopnenog područja Hrvatske. Najveći pritoci Save dolaze iz desnog zaobalja (Hrvatski sabor
2008).
Kombiniranim upitom izdvojene su pritoke rijeke Save te županije kroz koje rijeka prolazi.
Atributnim upitom izdvojena je rijeka Sava kao novi sloj, dok su u sloju rijeke izdvojene njene
pritoke. Potom je uslijedio prostorni upit kojim su preklopljeni sloj Sava te sloj zupanije kako bi
se u konačnici dobile županije kojima prolazi rijeka Sava. Grafički prikaz konačnog rezultat
prikazan je na slici 4.18, dok su popis pritoka Save te popis županija kroz koje rijeka prolazi
prikazani u tablici 4.14 i tablici 4.15.
Slika 4.18: Rijeka Sava sa svojim pritocima te županije kroz koje prolazi
Tablica 4.14: Popis pritoka Save
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
62
Tablica 4.15: Popis županija kroz koje prolazi rijeka Sava
Rijeka Sava, pogotovo u svom srednjem dijelu, od Zagreba do Županje, i donjem dijelu,
nizvodno od Županje, kao i dijelovi nizvodno od pritoka rijeke Save, podložna je poplavama.
Poplave se obično dešavaju u proljeće nakon što se otopi snijeg i u jesen nakon obilnih kiša.
Široka poplavna područja i prirodna nizinska područja ponašaju se kao zadrživači i retencije
poplavnih valova (ISRBC 2014).
Od velikih voda Save primjereno je zaštićen samo grad Zagreb koji je, prema procjenama,
siguran od 1000–godišnjih velikih voda. Ostala područja uz Savu uglavnom su nedovoljno
zaštićena. Uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici obrambeni nasipi samo su dijelom
izgrađeni, pa su niže ležeći dijelovi nekoliko naselja šire zaprešićke i samoborske regije učestalo
plavljeni. Nizvodno od Zagreba pa sve do granice sa Srbijom, mnoga područja uz Savu imaju
nižu razinu sigurnosti od potrebne, jer je zaštitni sustav Srednje posavlje nedovršen, a postojeći
obrambeni nasipi na mnogim su mjestima nedovoljno visoki. Sustavom Srednje posavlje od
savskih se poplava izravno štite prostori uz Savu između Podsuseda i Stare Gradiške, te prostori
uz Kupu nizvodno od ušća Dobre na kojima se nalaze veliki gradovi Zagreb, Sisak, Karlovac, na
kojima danas živi više od milijun stanovnika (Hrvatski sabor 2008).
Zbog redukcije vršnih protoka poplavnih valova u nizinskim retencijama sustav Srednje posavlje
ima ključnu važnost i u zaštiti od poplava slavonske dionice Save nizvodno od Stare Gradiške, te
u zaštiti od poplava u susjednim državama Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Na slivovima savskih pritoka zaštitni sustavi također su nedovršeni ili ih uopće nema. Opasnosti
napose prijete naseljima Hrvatskog zagorja koje ugrožavaju Krapina i njezini bujični pritoci,
gradu Zagrebu, naseljima u Hrvatskom pounju koje ugrožava Una, te naseljima Požeške kotline
koja su ugrožena od Orljave i njezinih bujičnih pritoka.
Velika poplava koja je pogodila istočnu Slavoniju, sredinom svibnja ove godine, posljedica je
izlijevanja Save i njenih pritoka iz svoga korita. Sava je probila na dva mjesta nasipe, kod
Rajevog sela i Račinovaca na krajnjem jugoistoku Vukovarsko-srijemske županije.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
63
U Hrvatskim vodama kontinuirano se prati vodostaj rijeka Hrvatske, radi pravovremene
intervencije, pa tako i rijeke Save. Mjerne postaje nalaze se duž cijele rijeke na dvadesetak
mjesta kroz Hrvatsku. U QGIS–u približno su određene lokacije na TK25, gdje je izmjeren
vodostaj. Lokacijama su pridružene vrijednosti vodostaja za 15.5., 16.5. te 17.5.2014., odnosno
dani kada je nastupila poplava. Podaci o vodostajima preuzeti su sa web stranice Hrvatskih voda.
Na slici 4.19 prikazane su mjerne postaje kojima su pridruženi i nazivi, a u tablici 4.16 nalazi se
popis mjernih postaja te iznosi vodostaja izraženi u centimetrima.
Slika 4.19: Mjerne postaje vodostaja na Savi
Tablica 4.16: Popis mjernih postaja i iznosi vodostaja na Savi
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
64
Na slici 4.20 prikazan je profil rijeke Save kroz mjerne postaje za tri dana u vrijeme poplava.
Najveći porast vodostaja Save bio je kod Županje gdje je Sava u dva dana porasla za otprilike 3
metra.
Slika 4.20: Vodostaji Save po pojedinim postajama za vrijeme poplave
Sava ima bujičast tok s maksimalnim vodostajima u travnju i svibnju te minimalnim u rujnu i
listopadu, što onemogućava iskorištavanje njezinih hidropotencijala.
Na slici 4.21 prikazane su promjene vodostaja rijeke Save kroz 80 godina.
Slika 4.21: Vremenski nizovi najnižih godišnjih vodostaja zabilježenih na karakterističnim stanicama na
Savi (Hrvatski sabor 2008)
-400
-200
0
200
400
600
800
1000
1200
1400Je
sen
ice
Jese
nic
e n
a D
ole
njs
kom
Me
dsa
ve
Po
dsu
sed
Pre
ljev
Jan
kom
ir
Zagr
eb
Ru
gvic
a
Ust
ava
Pre
vlak
a
Du
bro
včak
Stre
lečk
o
Crn
ac
Gu
šće
DH
MZ
Ust
ava
Treb
ež
Jase
no
vac
Star
a G
rad
iška
Mač
kova
c
Dav
or
Slav
on
ski K
ob
aš
Slav
on
ski B
rod
Slav
on
ski Š
amac
Žup
anja
Gu
nja
vod
ost
aj [
cm]
Profil Save kroz Hrvatsku
15.5.
16.5.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
65
4.3.6. Rijeka Cetina i hidroenergetsko iskorištavanje
Rijeka Cetina najveća je srednjodalmatinska rijeka. Izvire na nadmorskoj visini od 385 m, na
sjeverozapadnim obroncima Dinare blizu sela Cetina, 7 km sjeverno od Vrlike. Postoji čak osam
izvora Cetine, a najveći je Glavaševo jezero (Turistička zajednica grada Sinja 2014).
U QGIS–u su, približnim očitanjem sa TK25, ucrtani izvori rijeke Cetine, ali samo njih pet od
ukupno osam jer o ostalima nisu bili dostupni podaci. Položaj izvora u QGIS–u prikazan je na
slici 4.22. Popis izvora, sa svojim koordinatama u HTRS96/TM koordinatnom sustavu, nalazi se
u tablici 4.17.
Slika 4.22: Izvori rijeke Cetine na TK25
Tablica 4.17: Popis izvora rijeke Cetine
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
66
Rijeka Cetina ima veliki hidroenergetski potencijal. Na slivu rijeke Cetine izgrađeno je čak pet
hidroelektrana : HE Peruća, HE Orlovac, HE Đale, HE Kraljevac i HE Zakučac. Cetina je rijeka
s najviše hidroelektrana u Hrvatskoj.
Atributnim upitom u QGIS–u izdvojena je rijeka Cetina u sloju rijeke, a u sloju hidroelektrane
izdvojene su hidroelektrane na rijeci Cetini. Gafički prikaz dobivenih rezultata i smještaj Cetine
u Splitsko–dalmatinskoj županiji prikazan je na slici 4.23. Sve hidroelektrane su akumulacijskog
tipa, a najstarija je HE Kraljevac što je vidljivo u tablici 4.18.
Slika 4.23: Rijeka Cetina sa pripadnim hidroelektranama i izvorima
Tablica 4.18: Popis hidroelektrana na rijeci Cetini
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
67
Od velike važnosti je akumulacijsko jezero Peruća, prvo veliko akumulacijsko jezero u krškom
terenu i prva daljinska akumulacija elektroenergetskog sustava rijeke Cetine. Koncentracija pada
ostvarena izgradnjom brane Peruća koristi se u pribranskoj hidorelektrani Peruća.
HE Orlovac je visokotlačno derivacijsko postrojenje čiji se objekti nalaze u dvije države:
akumulacija s pripadajućim objektima i jedan dio dovodnog tunela su u Bosni i Hercegovini, a
drugi dio dovodnog tunela, vodna komora, tlačni cjevovod, strojarnica i odvodni kanal
strojarnice su u Republici Hrvatskoj.
HE Đale je smještena u kanjonu rijeke Cetine nizvodno od Trilja, a koristi energetski potencijal
na padu 21 m između Sinjskog polja i akumulacije Prančevići. Za proizvodnju koristi već
regulirane vode rijeke Cetine.
Postrojenje HE Zakučac smješteno je na ušću rijeke Cetine u Jadransko more kod Omiša. Prema
snazi i proizvodnji, HE Zakučac je najveće postrojenje na slivu rijeke Cetine, na koje otpada
približno 69% ukupne godišnje proizvodnje.
HE Kraljevac se nalazi 21 km od ušća Cetine u Jadransko more. Nakon što je 1932. godine
izgrađena druga faza, s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW, HE Kraljevac je u to
vrijeme bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe. Nakon puštanja u pogon druge etape
HE Zakučac 1980. godine, HE Kraljevac je izgubila svoj raniji značaj. Izgled hidroelektrana
prikazan je na slici 4.24.
Slika 4.24: HE na rijeci Cetini: HE Peruća, HE Orlovac, HE Zakučac, HE Đale i HE Kraljevac (HEP d.d.
2014)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
68
Osim izvora i hidroelektrana, ucrtane su i postaje na kojima su izmjereni vodostaji rijeke Cetine
za 1.6.2014. godine. Sloju su dodane visine vodostaja izražene u centimetrima, te vrijeme kada je
provedeno mjerenje. Podaci su preuzeti sa web stranice Hrvatskih voda. Prikaz mjernih postaja
prikazan je na slici 4.25, a popis postaja sa iznosima vodostaja u tablici 4.19.
Slika 4.25: Mjerne postaje vodostaja na Cetini
Tablica 4.19: Popis mjernih postaja i iznosi vodostaja na Cetini
Najveći vodostaj Cetina ima kod Perućkog jezera. Zaštita od poplava na slivu Cetine vezana je
uz pogon hidroenergetskog sustava. Uz Cetinu u Sinjskom polju izgrađeni su obrambeni nasipi
koji su omogućili razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje na tom području. Opće stanje
zaštite od poplava na slivu Cetine je poprilično dobro (Hrvatski sabor 2008).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
69
5. RASPRAVA
Napušteni riječni tokovi i rukavci se isušuju kako bi se moglo što bliže graditi rijeci, izgrađuju se
nasipi, a korito rijeke se kanalizira, izravnava i produbljuje, kako bi se omogućila plovidba
brodova. Tako je rijeka Sava bila podvrgnuta mnogim takvim intervencijama tijekom prošlog
stoljeća. Posljedice toga vide se u podizanju njezine razine prilikom čega dolazi do plavljenja
okolnog područja. Najbolji primjer je poplava u svibnju ove godine.
Dok su poplave prirodan fenomen, štete od poplava su zapravo djelo čovjeka. Mnogo se ulaže u
sustave obrane od poplava, no one su i dalje prisutne u Hrvatskoj. To pokazuje neučinkoviost
primjenjenih mjera obrane od poplava, ali i nerazumijevanju složene hidrologije i dinamike
rijeka.
Neregulirana rijeka u svom prirodnom toku razlijeva se u prirodna poplavna područja omeđena
nasipima, dok se kod regulirane rijeke grade nasipi odmah uz obale pri čemu se voda samo
nakuplja dok se konačno ne izlije preko nasipa ili do puknuća nasipa. Regulacijom rijeka u
nizina također se ubrzava i njezin tok, a prirodna poplavna područja koja bi inače štitila od
poplava odvajaju se od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Osim toga, iskapanje pjeska i šljunka iz
rijeke Save, u ovom slučaju, jedan je od uzroka velike poplave.
Hidroelektrane imaju negativan učinak na cijeli proces jer njima se zapravo smanjuju manje,
korisne poplave, ali u konačnici uzorkuju veliki vodeni valovi. Pored toga uzorkuju snižavanje
podzemnih voda, sušenje šuma i polja, te gubitak pojedinih ribljih vrsta.
Treba primjeniti najbolji sustav obrane od poplava, u naseljima, industriji te uz prometnice. To je
sustav koji je baziran na integraciji mnogih struka i korisnika, uključujući i geodeziju koja bi
kontinuirano obavljala sva mjerenja vezana uz vodene tokove. Sustav bi uključivao i GIS rijeka
Hrvatske u kojem bi se vodila evidencija o vodostajima rijeka te visinama pojedinih nasipa.
Jedino rješenje obrane od poplava je vraćanje rijeka u njihovo prirodno stanje, odnosno
revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, a sve to unutar kvalitetnih nasipa. Cilj je
što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora plaviti unutar njih, a ne prema
naseljima. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo
pomalo dopustiti da se voda izlijeva u prirodne retencije. Dobar primjer takvog pristupa su
Kopački rit i Lonjsko polje. Takav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive
obrane od poplava.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
70
6. ZAKLJUČAK
Rijeke imaju velike koristi za život čovjeka pri čemu se koriste za navodnjavanje, plovidbu,
uzgoj riba, šport, rekreaciju, proizvodnju električne energije i razne druge namjene.
Rijeke se obično reguliraju u korist napretka, kako bi se poboljšala njihova plovnost ili kako bi
se iskoristila njihova snaga za stvaranje energije. Nasipi uz rijeke građeni su za zaštitu od
poplava, kako bi se ljudi mogli naseliti u neposrednoj blizini rijeke. Posljedice takvih
intervencija postale su očite tek nakon dužeg vremena. Kada bi se regulacijom promijenio čitav
tok rijeke, stvari bi postale opasne i za ljude jer brza rijeka donosi veću opasnost od poplave.
Zato je potrebno pronaći novi način suživota s rijekom.
Rijeke treba tretirati kao važan prostorni resurs koji zahtjeva primjeren tretman u procesu
planiranja i uređenja prostora. Pravilno planiranje, uređenje i zaštita rijeka, kao resursa,
zasigurno će imati mnogobrojne pozitivne učinke i na pripadajuću društvenu zajednicu te na
razvoj prostora u cjelini.
Upravo GIS može imati značajnu ulogu pri zaštiti rijeka te upravljanju sustavima za obranu od
poplava, jer objedinjuje sve prostorne i atributne podatke o rijekama na jednome mjestu. Na
jednostavan način omogućuje naknadno dodavanje novih podataka, kao što su vodostaji rijeka ili
izgradnja neke nove hidroelektrane te provođenje raznih analiza prostora. Osim toga, u bilo
kojem trenutku moguće je promijeniti već unesene vrijednosti. Upravljanje podacima je puno
jednostavnije u odnosu na razdoblje prije pojave GIS–a.
Program korišten za izradu diplomskog rada, QGIS, jednostavan je za uporabu i praktičan za
obavljanje raznih analiza. Ima mogućnost dodavanja novih slojeva koji se mogu pohraniti u
nekom drugom formatu. Najteži dio prilikom izrade bilo kojeg Geoinformacijskog sustava je
postupak prikupljanja podataka. Važnost prostornih podataka je jako velika, stoga smatram da ne
trebaju biti svima dostupni, već samo ljudima čija se struka njima bavi.
Izrada GIS–a rijeka bila je jako poučna i korisna pri čemu sam naučila da iz svih prikupljenih
podataka možemo izdvojiti samo ono što nam je potrebno na poprilično jednostavan način.
Prikupljanjem raznih podataka o rijekama uvidjela sam da GIS ima široke mogućnosti
upravljanja prostornim podacima na način koji nam je potreban.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
71
LITERATURA
Barić, B. (2014): Tajni putevi Pazinčice, http://www.moja-putovanja.com/index.php/MP-
Putopisi/tajni-putevi-pazinice.html, (20.05.2014.).
BH trziste (2014): Turističke atrakcije općine Mostar, http://bhtrziste.com/index.php/turizam/bh-
gradov/item/397-turisti%C4%8Dke-atrakcije-op%C4%87ine-mostar, (4.06.2014.).
Bronzić, M. (2014): Rijeka Mirna, http://www.viabalkans.com/hr/prirodne-atrakcije/rijeke-i-
jezera/rijeka-mirna/, (20.05.2014.).
Croatiaholidays (2014): Pazinčica – Pazin,
http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/1088/language/h
r-HR/PAZINCICA-ndash-Pazin.aspx, (4.06.2014.).
Državna geodetska uprava (2012): Topografska karta 1:25 000, http://geoportal.dgu.hr/podaci-i-
servisi/dtk25/, (7.05.2014.).
Državni zavod za zaštitu prirode (2014): Zaštićena područja u Hrvatskoj, www.dzzp.hr,
(16.04.2014.).
Džapo, M. (2008): Izmjera zemljišta, skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.
Frančula, N. (2004): Digitalna kartografija, skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet,
Zagreb.
Gajski, D. (2006): Geografski informacijski sustavi, slajdovi s predavanja, Sveučilište u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.
Geofabrik GmbH Karlsruhe (2014): Geofabrik, www.geofabrik.de, (5.05.2014.).
Google a (2014): Geografski informacijski sustav,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav, (10. 03. 2014.).
Google b (2014): Daljinska istraživanja,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Daljinska_istra%C5%BEivanja, (10. 03. 2014.).
Grad Osijek (2014): Iskapčanje javne rasvjete na lijevoj obali Drave,
http://www.osijek.hr/index.php/cro/Novosti/ISKAPCANJE-JAVNE-RASVJETE-NA-LIJEVOJ-
OBALI-DRAVE, (4.06.2014.).
HEP d.d. (2014): Hidroelektrane, www.hep.hr, (14.04.2014.).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
72
Hrvatski sabor (2005): Zakon o zaštiti prirode, Narodne novine, br. 70/05.
Hrvatski sabor (2008): Strategija upravljanja vodama, Narodne novine, br. 107/95 i 150/05.
HVCEO (2014): Map center, http://www.hvceo.org/mapcenter.php, (10. 03. 2014.).
Informativka d.o.o. (2014): Rijeke u Dalmaciji, http://www.mojahrvatska.hr/rijeke-u-dalmaciji/,
(4.06.2014.).
ISRBC (2014): Analiza sliva rijeke Save,
http://www.lijepanasasava.hr/media/dokumenti/sava_booklet_hrv.pdf, (9.06. 2014.).
ISTRA D.M.C. (2014): Ušće rijeke Mirne – posebni ornitološki rezervat,
http://www.coloursofistria.com/hr/priroda-kampovi/prirodne-ljepote/usce-rijeke-mirne-posebni-
ornitoloski-rezervat, (4.06.2014.).
Javna ustanova nacionalni park Krka (2014): Prirodna baština, www.npkrka.hr, (20.05.2014.).
Jukopila, D., Kralj, V., Obradović Martinec, B. (2008): Geografija Hrvatske, udžbenik za četvrti
razred gimnazije, IV. Izdanje, Školska knjiga, Zagreb.
Kljajić, I., Mikulec, S. (2013): Kartografsko-povijesne analize regulacije potoka Medveščaka i
Quantum GIS, Stručni rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.
Kozina, I., Marković, G., Matas, M. (2011): Geografija, udžbenik za prvi razred gimnazije, V.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb.
Manger, R. (2011): Baze podataka, skripta, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno Matematički
fakultet, Matematički odsjek, Zagreb.
Ministarstvo turizma (2014): ''Atlas rijeke Save za nautički turizam'' za jači razvoj područja oko
Save, http://www.mint.hr/default.aspx?id=6275, (4.06.2014.).
Mirošević, F. (2014) : Hrvatske županije,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_%C5%BEupanije, (20.05.2014.).
Mogus, M. (2014): Rijeka Dobra, http://www.gorski-kotar.com.hr/hr/zeleno-srce/mjesta-za-
posjetiti/rijeka-dobra/, (4.06.2014.).
NP Sjeverni Velebit (2014): Gacka dolina, http://www.np-sjeverni-
velebit.hr/posjeti/okolica/gackadolina/, (25.05.2014.).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
73
Oikon d.o.o. (2014): Uvod u GIS,
http://www.oikon.hr/Portals/0/nastava/UVOD%20U%20GIS.pdf, (10. 03. 2014.).
Općina Ervenik (2014): Rijeka Krka, http://www.ervenik.hr/o-opcini/rijeka-krka/, (4.06.2014.).
OŠ Bisag (2014): Svjetski dan voda, http://os-bisag.skole.hr/, (20.03.2014.).
OZ vizija d.o.o. (2014): Rijeka Zrmanja, http://www.eduvizija.hr/portal/sadrzaj/josipa-mari-i-
rijeka-zrmanja, (4.06.2014.).
PageInsider (2014): Rijeka Zrmanja, http://www.pageinsider.com/rijeka-zrmanja.hrvatska-
smjestaj.com.hr, (20.05.2014.).
Perković, D. (2010): Osnove geoinformatike, slajdovi s predavanja, Sveučilište u Zagrebu,
Rudarsko geološko naftni fakultet, Zagreb.
Pužar, I. (2004): Geografski informacijski sustavi, seminarski rad, Sveučilište u Zagrebu,
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb.
RH – Državni zavod za statistiku (2014): Statističke baze podataka, www.dzs.hr, (20.05.2014.).
Sekula, G. (2014): Gacka dolina,
http://gackadolina.bloger.index.hr/default.aspx?date=1.10.2007., (4.06.2014.).
Šafarek, G., Šolić, T. (2011): Rijeke Hrvatske, Veda, Križevci.
ŠRD Ogulin (2014): Rijeka Dobra, http://www.srd-ogulin.hr/vode/rijeka-dobra, (5.04.2014.).
TECTUS d.o.o. (2014): WWF – ova poruka za 29. lipnja, Dan Dunava: ''Čuvajmo rijeke'',
zastita.info/hr/novosti/wwf-ova-poruka-za-29.-lipnja-dan-dunava-cuvajmo-rijeke,13234.html,
(4.06.2014.).
Turistička zajednica grada Sinja (2014): Rijeka Cetina,
http://www.visitsinj.com/hr/Vodic/47/rijeka-cetina, (20.05.2014.).
Tutić, D., Vučetić, N., Lapaine, M. (2002): Uvod u GIS, skripta, Sveučilište u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb.
Vlada RH (2004): Odluka o utvrđivanju službenih geodetskih datuma ravninskih kartografskih
projekcija Republike Hrvatske, br. 117.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
74
Woodrow, N. (2014): QGIS User Guide, http://docs.qgis.org/2.2/en/docs/user_manual/,
(15.03.2014.).
Zelena Neretva (2014): Opći podaci doline Neretve,
http://www.zelenaneretva.ba/neretva/article/?id=13, (25.05.2014.).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
75
POPIS SLIKA
Slika 2.1: Špiljski crtež iz Lascauxa (Google 2014 a) .................................................................... 3
Slika 2.2: Prikaz integracije baze podataka i CAD sustav u GIS (Tutić i dr. 2002) ....................... 5
Slika 2.3: Glavne komponente GIS–a ............................................................................................. 7
Slika 2.4: Primjeri grafičkih podataka u GIS–u (Oikon 2014) ....................................................... 9
Slika 2.5: Prikaz slojeva u GIS–u (HVCEO 2014) ....................................................................... 10
Slika 2.6: Modeli prikaza objekata u GIS–u (Gajski 2006) .......................................................... 10
Slika 3.1: Prikaz osnovnih dijelova rijeke (Šafarek i Šolić 2011) ................................................ 19
Slika 3.2: Prikaz ponornice (Šafarek i Šolić 2011) ....................................................................... 20
Slika 3.3: Kruženje vode u prirodi (OŠ Bisag 2014) .................................................................... 20
Slika 3.4: Veći vodotoci i slivovi na području Hrvatske (Hrvatski sabor 2008) .......................... 21
Slika 3.5: Sava (Ministarstvo turizma 2014) ................................................................................. 23
Slika 3.6: Drava (Grad Osijek 2014) ............................................................................................. 23
Slika 3.7: Dunav (TECTUS d.o.o. 2014) ...................................................................................... 24
Slika 3.9: Pazinčica (Croatiaholidays 2014) ................................................................................. 24
Slika 3.10: Cetina (Informativka d.o.o. 2014) ............................................................................... 25
Slika 3.11: Krka (Općina Ervenik 2014) ....................................................................................... 25
Slika 3.12: Zrmanja (OZ vizija d.o.o. 2014) ................................................................................. 25
Slika 3.13: Neretva (BH trziste 2014) ........................................................................................... 26
Slika 3.14: Gacka (Sekula 2014) ................................................................................................... 26
Slika 3.15: Dobra (Mogus 2014) ................................................................................................... 26
Slika 3.16: Hidrografska karta Hrvatske (Šafarek i Šolić 2011) ................................................... 27
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
76
Slika 3.17: Prikaz meandra (Šafarek i Šolić 2011) ....................................................................... 28
Slika 3.18: Prikaz spruda (Šafarek i Šolić 2011) .......................................................................... 28
Slika 3.19: Panonska rijeka (Šafarek i Šolić 2011) ....................................................................... 29
Slika 3.20: Izgled krške rijeke (Šafarek i Šolić 2011) ................................................................... 30
Slika 3.21: Sedrena barijera (Šafarek i Šolić 2011) ...................................................................... 31
Slika 3.22: Kanjon krške rijeke (Šafarek i Šolić 2011) ................................................................. 32
Slika 3.23: Hidroelektrane u Hrvatskoj (HEP d.d. 2014) .............................................................. 34
Slika 3.24: Zaštićena područja u Hrvatskoj (Državni zavod za zaštitu prirode 2014 ) ................. 36
Slika 4.1: TK25 s ucrtanim hidroelektranama .............................................................................. 41
Slika 4.2: Hrvatske županije (Mirošević 2014) ............................................................................. 43
Slika 4.3: WGS84 (Džapo 2008) ................................................................................................... 44
Slika 4.4: Prikaz unesenih slojeva u QGIS ................................................................................... 46
Slika 4.5: Rijeke crnomorskog sliva ............................................................................................. 48
Slika 4.6: Rijeke ponornice u Hrvatskoj ....................................................................................... 50
Slika 4.7: Plovne rijeke u Hrvatskoj .............................................................................................. 51
Slika 4.8: Prikaz županija u kojima se nalaze hidroelektrane ....................................................... 52
Slika 4.9: Rijeka Drava sa pritokama, hidroelektrane na rijeci te županije kroz koje prolazi ...... 53
Slika 4.10: Slapovi rijeke Krke na TK25 ...................................................................................... 56
Slika 4.11: Položajni smještaj slapa Skradinski buk na rijeci Krki ............................................... 57
Slika 4.12: Skradinski buk na rijeci Krki (Javna ustanova nacionalni park Krka 2014) .............. 57
Slika 4.13: Položajni smještaj Manojlavačkog slapa na rijeci Krki .............................................. 58
Slika 4.14: Manojlovački slap na rijeci Krki (Javna ustanova nacionalni park Krka 2014) ......... 58
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
77
Slika 4.15: Smještaj rijeke Krke u Šibensko–kninskoj županiji ................................................... 59
Slika 4.16: HE na rijeci Krki: HE Golubić, HE Miljacka i HE Jaruga (HEP d.d. 2014) .............. 59
Slika 4.17: Mjerne postaje vodostaja na rijeci Krki ...................................................................... 60
Slika 4.18: Rijeka Sava sa svojim pritocima te županije kroz koje prolazi .................................. 61
Slika 4.19: Mjerne postaje vodostaja na Savi ............................................................................... 63
Slika 4.20: Vodostaji Save po pojedinim postajama za vrijeme poplave ..................................... 64
Slika 4.21: Vremenski nizovi najnižih godišnjih vodostaja zabilježenih na karakterističnim
stanicama na Savi (Hrvatski sabor 2008) ...................................................................................... 64
Slika 4.22: Izvori rijeke Cetine na TK25 ...................................................................................... 65
Slika 4.23: Rijeka Cetina sa pripadnim hidroelektranama i izvorima ........................................... 66
Slika 4.24: HE na rijeci Cetini: HE Peruća, HE Orlovac, HE Zakučac, HE Đale i HE Kraljevac
(HEP d.d. 2014) ............................................................................................................................. 67
Slika 4.25: Mjerne postaje vodostaja na Cetini ............................................................................. 68
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
78
POPIS TABLICA
Tablica 2.1: Prikaz prednosti i nedostataka vektorskog modela (Gajski 2006) ............................ 14
Tablica 2.2: Prikaz prednosti i nedostataka rasterskog modela (Gajski 2006) ............................. 14
Tablica 4.1: Sloj rijeka .................................................................................................................. 47
Tablica 4.2: Sloj hidroelektrana .................................................................................................... 47
Tablica 4.3: Sloj županija .............................................................................................................. 47
Tablica 4.4: Popis rijeka crnomorskog sliva sa svojim atributima ............................................... 49
Tablica 4.5: Popis ponornica sa svojim atributima ....................................................................... 50
Tablica 4.6: Popis plovnih rijeka sa svojim atributima ................................................................. 51
Tablica 4.7: Popis županija koje sadrže hidroelektrane ................................................................ 52
Tablica 4.8: Popis pritoka rijeke Drave ......................................................................................... 54
Tablica 4.9: Popis županija kroz koje prolazi rijeka Drava .......................................................... 54
Tablica 4.10: Popis hidroelektrana izgrađenih na rijeci Dravi ...................................................... 54
Tablica 4.11: Popis slapova na rijeci Krki .................................................................................... 56
Tablica 4.12: Popis hidroelektrana na rijeci Krki i njenoj pritoki Butižnici ................................. 59
Tablica 4.13: Popis mjernih postaja i iznosi vodostaja na Krki .................................................... 60
Tablica 4.14: Popis pritoka Save ................................................................................................... 61
Tablica 4.15: Popis županija kroz koje prolazi rijeka Sava .......................................................... 62
Tablica 4.16: Popis mjernih postaja i iznosi vodostaja na Savi .................................................... 63
Tablica 4.17: Popis izvora rijeke Cetine ....................................................................................... 65
Tablica 4.18: Popis hidroelektrana na rijeci Cetini ....................................................................... 66
Tablica 4.19: Popis mjernih postaja i iznosi vodostaja na Cetini .................................................. 68
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
79
PRILOZI
PRILOG 1: Popis rijeka
PRILOG 2: Popis hidroelektrana
PRILOG 3: Popis županija
PRILOG 4: Zakon o vodama (NN 153/09)
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
ID Naziv rijeke Ušće
Koordinate ušća
Sliv
Duljina
u RH
[km]
Plovna Zaštićeno
područje Područje
Y X
1 Bednja Drava 519773,116 5129356,843 Crnomorski 133 NE - Panonsko
2 Bosut Sava 671335,268 4997433,004 Crnomorski 151 DA - Panonsko
3 Butižnica Krka 473493,758 4878632,644 Jadranski 40 NE NP Krka Neposredan slijev
4 Cetina Jadransko more 515097,424 4811051,080 Jadranski 100 DA - Neposredan slijev
5 Česma Lonja-Trebež 498562,770 5048086,054 Crnomorski 123 NE - Panonsko
6 Čikola Krka 457958,580 4851505,204 Jadranski 46 NE NP Krka Neposredan slijev
7 Dragonja Jadransko more 272151,737 5041756,512 Jadranski 28 NE - Neposredan slijev
8 Drava Dunav 689693,618 5047686,253 Crnomorski 305 DA RP Mura-Drava Panonsko
9 Dunav Crno more - - Crnomorski 188 DA - Panonsko
10 Gacka - - - Jadranski 61 DA Spomenik prirode Ponornica
11 Glina Kupa 470403,724 5032857,392 Crnomorski 100 DA - Panonsko
12 Gojačka Dobra Kupa 423829,883 5045944,886 Crnomorski 52 DA - Ponornica
13 Ilova Lonja-Trebež 521342,537 5031860,807 Crnomorski 85 DA - Panonsko
14 Karašica Drava 663115,816 5053367,051 Crnomorski 90 DA - Panonsko
15 Korana Kupa 427801,931 5040346,652 Crnomorski 134 DA - Krško
16 Krapina Sava 447462,200 5076492,361 Crnomorski 75 DA - Panonsko
17 Krka Jadransko more 447839,890 4842595,114 Jadranski 73 DA NP Krka Neposredan slijev
18 Krupa Zrmanja 445194,695 4894280,335 Jadranski 10 DA PP Velebit Neposredan slijev
19 Kupa Sava 492242,629 5035572,377 Crnomorski 296 DA - Krško
20 Ličanka - - - Jadranski 20 DA - Ponornica
21 Lika - - - Jadranski 78 DA - Ponornica
22 Lonja-Trebež Sava 519916,782 5024800,749 Crnomorski 130 DA PP Lonjsko polje Panonsko
23 Mirna Jadransko more 272133,766 5023650,196 Jadranski 53 DA - Neposredan slijev
24 Mrežnica Korana 426973,285 5036611,633 Crnomorski 63 DA - Krško
25 Mura Drava 529720,855 5128737,082 Crnomorski 67 DA RP Mura-Drava Panonsko
26 Neretva Jadransko more 577037,408 4764884,907 Jadranski 20 DA - Neposredan slijev
27 Odra Kupa 488670,235 5039337,250 Crnomorski 83 DA - Panonsko
28 Ogulinska Dobra - - - Crnomorski 51 DA - Ponornica
29 Orljava Sava 596252,360 4996983,216 Crnomorski 89 DA - Panonsko
30 Pakra Lonja-Trebež 520746,272 5028755,989 Crnomorski 72 DA - Panonsko
31 Pazinčica - - - Jadranski 18 DA - Ponornica
32 Plitvica Drava 518308,240 5129762,518 Crnomorski 65 DA - Panonsko
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
ID Naziv rijeke Ušće
Koordinate ušća
Sliv
Duljina
u RH
[km]
Plovna Zaštićeno
područje Područje
Y X
33 Raša Jadransko more 306690,055 4991306,233 Jadranski 23 DA - Neposredan slijev
34 Ričica - - - Jadranski 10 DA - Ponornica
35 Sava Dunav - - Crnomorski 562 DA PP Lonjsko polje Panonsko
36 Sutla Sava 436571,323 5080819,872 Crnomorski 89 DA - Panonsko
37 Una Sava 532799,288 5014726,204 Crnomorski 182 DA - Panonsko
38 Vuka Dunav 696589,140 5026840,083 Crnomorski 112 DA - Panonsko
39 Zrmanja Jadransko more 427123,052 4896158,764 Jadranski 69 DA PP Velebit Neposredan slijev
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
ID Naziv
hidroelektrane Y X Rijeka Tip
Snaga
(MW)
Godina
izgradnje
1 HE Đale 517066,778 4826093,433 Cetina Akumulacijska 40,8 1989.
2 HE Peruča 507728,542 4850660,478 Cetina Akumulacijska 60 1960.
3 HE Kraljevac 531160,321 4810159,13 Cetina Akumulacijska 46,4 1932.
4 HE Zakučac 516656,761 4813347,403 Cetina Akumulacijska 486 1961.
5 HE Orlovac 522876,974 4837078,011 Cetina Akumulacijska 249 1973.
6 HE Dubrovnik 631536,139 4724288,013 - Akumulacijska 216 1965.
7 HE Zavrelje 640549,799 4721767,292 - Akumulacijska 2 1953.
8 HE Jaruga 456749,413 4851808,653 Krka Akumulacijska 7,2 1903.
9 HE Miljacka 461412,005 4873687,233 Krka Akumulacijska 24 1906.
10 HE Golubić 477615,825 4883374,15 Butižnica Akumulacijska 7,5 1981.
11 RHE Velebit 440336,769 4896729,75 Zrmanja Reverzibilna 276 1984.
12 HE Sklope 402631,507 4950748,378 Lika Akumulacijska 22,5 1970.
13 HE Senj 376336,245 4979199,776 Lika,Gacka Akumulacijska 216 1965.
14 RHE Lepenica 359048,367 5022507,337 Ličanka Reverzibilna 0,8 1985.
15 CHE Fužine 359214,969 5021528,261 Ličanka Crpna 4,6 1957.
16 HE Vinodol 356532,21 5011536,666 - Akumulacijska 90 1952.
17 HE Zeleni Vir 374277,675 5033019,851 - Protočna 1,7 1921.
18 HE Gojak 403031,468 5018419,296 Gojačka Dobra Protočna 55,5 1959.
19 HE Ozalj 420289,677 5053226,699 Kupa Protočna 5,5 1908.
20 HE Dubrava 519155,801 5131238,963 Drava Akumulacijska 76 1989.
21 HE Čakovec 499597,106 5130156,046 Drava Akumulacijska 76 1982.
22 HE Varaždin 482182,564 5134283,455 Drava Akumulacijska 94 1975.
23 HE Rijeka 338759,833 5027521,016 Rječina Protočna 36,8 1968.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
Redni broj
županije Naziv županije Sjedište
Površina
[km2]
1. Zagrebačka županija Zagreb 3000
2. Krapinsko-zagorska županija Krapina 1224
3. Sisačko-moslovačka županija Sisak 4463
4. Karlovačka županija Karlovac 3622
5. Varaždinska županija Varaždin 1261
6. Koprivničko-križevačka županija Koprivnica 1746
7. Bjelovarsko-bilogorska županija Bjelovar 2652
8. Primorsko-goranska županija Rijeka 3582
9. Ličko-senjska županija Gospić 5353
10. Virovitičko-podravska županija Virovitica 2021
11. Požeško-slavonska županija Požega 1821
12. Brodsko-posavska županija Slavonski Brod 2043
13. Zadarska županija Zadar 7487
14. Osječko-baranjska županija Osijek 4152
15. Šibensko-kninska županija Šibenik 2939
16. Vukovarsko-srijemska županija Vukovar 2448
17. Splitsko-dalmatinska županija Split 14045
18. Istarska županija Pazin 2820
19. Dubrovačko-neretvanska županija Dubrovnik 1781
20. Međimurska županija Čakovec 729
21. Grad Zagreb Zagreb 641
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje
kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja
i navodnjavanje, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe
upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za
vode i vodno dobro.
Članak 2.
Odredbe ovoga Zakona odnose se na:
1. površinske i podzemne vode,
2. priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekološkog stanja, gdje je to izričito određeno u
ovom Zakonu,
3. vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja, gdje je to izričito određeno u
ovom Zakonu te u odnosu na nalazišta vode za piće i
4. mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati
mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe što se uređuje Zakonom o
rudarstvu.
Članak 3.
Pojedini izrazi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:
3. »Branjeno područje« je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno
područje je u pravilu područje maloga sliva, a iznimno više malih slivova ili njihovih dijelova
koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajedničkih značajki vodnoga
režima čine optimalno područje za učinkovitu obranu od poplava;
18. »Estuarij« je prijelazno područje na ušću rijeke između slatke vode i priobalnih voda;
38. »Kopnene vode« su sve stajaće ili tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode na
kopnenoj strani od crte niske vode na obali kopna;
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
39. »Korito« je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem
se nalaze stajaće vode;
46. »Obala« je pojas zemljišta uz korito tekućih i drugih površinskih voda koji služi pristupu
vodi i redovitom održavanju korita;
58. »Podsliv« je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka a
moguće i jezera i ulijevaju se u određenoj točki u vodotok (obično u jezero ili drugu rijeku);
59. »Podzemne vode« su sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s
površinom tla ili podzemnim slojem;
60. »Poplava« je privremena pokrivenost vodom zemljišta, koje obično nije prekriveno vodom,
uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i
morske vode u priobalnim područjima i suvišnim podzemnim vodama. Ovaj pojam ne obuhvaća
poplave iz sustava javne odvodnje;
61. »Površinske vode« označava kopnene vode, osim podzemnih voda te prijelazne vode; izraz
»površinske vode« uključuje i priobalne vode, gdje je to izričito određeno u ovom Zakonu te
vode teritorijalnog mora gdje je to izričito određeno u ovom Zakonu;
64. »Prijelazne vode« su kopnene vode u blizini ušća u more, koje su djelomično slane uslijed
blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova;
71. »Riječni sliv« je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a
moguće i jezera i kroz jedno ušće, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajućim
podzemnim vodama i priobalnim vodama;
72. »Rijeka« je kopneno vodno tijelo koje najvećim dijelom teče površinom tla, ali može i
dijelom toka teći ispod zemlje;
96. »Vodni režim« je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje količina i kakvoće
svih tijela površinskih, priobalnih i podzemnih voda, vodnoga dobra i vodnih građevina na
državnom području;
97. »Vodno područje« je površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih
riječnih slivova s njihovim pripadajućim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je
glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima;
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
99. »Vodotok« čini korito tekuće vode zajedno s obalama i vodama koja njime stalno ili
povremeno teku;
Članak 4.
Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona
kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske
vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz članka 4.
ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske odvodnje,
javnoga navodnjavanja i vodnih usluga.
Ciljevi upravljanja vodama su:
1. osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva,
2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne
potrebe,
3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i
4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove
imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.
Članak 5.
Vodama se upravlja prema načelu jedinstva vodnog sustava i načelu održivog razvitka kojim se
zadovoljavaju potrebe sadašnje generacije i ne ugrožavaju pravo i mogućnost budućih generacija
da to ostvare za sebe.
Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na načelima solidarnosti, prvenstva u potrebama,
hitne službe, trajne imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na razini vodnog područja
u cilju smanjenja rizika od štetnih posljedica poplava, posebno po život, zdravlje i imovinu ljudi,
okoliš, kulturnu baštinu, gospodarske djelatnosti i infrastrukturu.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
Članak 7.
Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske.
Vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih
stvarnih prava.
Vode iz stavka 2. ovoga članka koriste se i na njima se stječu prava na način i pod uvjetima
utvrđenim ovim Zakonom i drugim propisima.
Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju:
1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda,
5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom diobom
na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem.
Vodno dobro je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
Vodno dobro se koristi na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
Članak 9.
Vodno dobro služi održavanju i poboljšanju vodnog režima, a osobito je namijenjeno za:
2. održavanje korita i obala vodotoka, te održavanje i uređenje inundacijskog područja,
3. građenje i održavanje unutarnjih vodnih putova,
4. provedbu obrane od poplava,
Članak 11.
Javno vodno dobro čine zemljišne čestice iz članka 8. ovoga Zakona koje su do dana stupanja na
snagu Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95.) bile temeljem zakona ili temeljem bilo
koje druge pravne osnove: opće dobro, javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, javno
dobro – vode, državno vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo
bez obzira tko je bio nositelj prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja, odnosno koje su u
zemljišnoj knjizi bile upisane kao: javno dobro, javno vodno dobro, vodno dobro, državno
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
vlasništvo, vlasništvo jedinice lokalne samouprave, društveno vlasništvo s naznakom ili bez
naznake nositelja prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja, općenarodna imovina, opće
dobro i sl.
Javno vodno dobro je javno dobro u općoj uporabi odnosno u javnoj uporabi i u vlasništvu je
Republike Hrvatske. Javno vodno dobro je neotuđivo.
Članak 13.
Javno vodno dobro upisuje se u zemljišnu knjigu i katastar na sljedeći način:
– u posjedovnicu (List ''A''), uz podatke koji se inače upisuju u posjedovnicu, upisuje se i oznaka
vrste javnog vodnog dobra iz članka 8. Zakona,
– u vlastovnicu (List ''B'') upisuje se naznaka »javno vodno dobro u općoj uporabi u vlasništvu
Republike Hrvatske« i naznaka pravne osobe koja upravlja tim dobrom.
– u teretovnicu (List ''C'') upisuje se zabrana otuđenja i zabrana opterećenja nekretnine založnim
pravom, uz naznaku posljedice ništetnosti pravnih poslova.
Članak 15.
Javnim vodnim dobrom sukladno ovom Zakonu upravljaju Hrvatske vode, ako ovim Zakonom
nije drugačije propisano.
Članak 22.
Vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka,
odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge
pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta,
građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama;
2. komunalne vodne građevine:
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
Članak 31.
Za upravljanje riječnim slivovima na državnom području Republike Hrvatske utvrđuju se vodna
područja:
1. vodno područje rijeke Dunav i
2. jadransko vodno područje.
Granice vodnih područja utvrđuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 33.
Vodna područja se mogu podijeliti na:
1. područja podslivova,
2. područja malih slivova i
3. sektore.
Članak 34.
Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja
vodnim područjima, višegodišnji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan
upravljanja vodama i detaljni planovi uređeni ovim Zakonom.
Članak 44.
Nadzor nad stanjem površinskih, uključivo i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se i
sustavnim praćenjem stanja voda (monitoring).
Ciljevi monitoringa su:
– utvrđivanje dugoročnih promjena (nadzorni monitoring),
– utvrđivanje promjena uslijed provođenja mjera na područjima za koja je utvrđeno da ne
ispunjavaju uvjete za dobro stanje (operativni monitoring),
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
– utvrđivanje nepoznatih odnosa (istraživački monitoring).
Članak 74.
Korištenjem voda prema ovom Zakonu smatra se:
1. zahvaćanje površinskih i podzemnih voda, uključujući izvorske, mineralne, termalne i
termomineralne vode za različite namjene (za opskrbu vodom za piće, za stavljanje na tržište u
izvornom ili prerađenom obliku u bocama ili drugoj ambalaži, sanitarne i tehnološke potrebe,
zdravstvene i balneološke potrebe, grijanje, navodnjavanje i druge namjene),
2. korištenje vodnih snaga za proizvodnju električne energije i pogonske namjene,
3. korištenje voda pogodnih za uzgoj slatkovodnih riba i drugih vodenih organizama,
4. korištenje voda za plovidbu,
5. korištenje voda za splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim
plovilima.
Članak 90.
Područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište vode koje se koristi ili je rezervirano za
javnu vodoopskrbu, kao i područje na kojem se za iste potrebe zahvaća voda iz rijeka, jezera,
akumulacija i sl. (u daljnjem tekstu: izvorišta), mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog
onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda
ili na njezinu izdašnost (zone sanitarne zaštite).
Članak 95.
Akumulacije za korištenje vodnih snaga, projektiraju se i grade tako da se osigura njihovo
korištenje za zaštitu od štetnog djelovanja voda, a može se osigurati i za druge namjene
(vodoopskrbu, navodnjavanje i dr.).
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
Članak 96.
Pravo na korištenje voda za potrebe navodnjavanja ostvaruje se sukladno ovom Zakonu, a radi
ostvarenja ciljeva Nacionalnoga projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim
zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj, planova i programa navodnjavanja jedinica
područne (regionalne) samouprave te za zadovoljenje potreba za navodnjavanjem različitih
korisnika za razne namjene.
Članak 105.
Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća aktivnosti i mjere za obranu od poplava, obranu od
leda na vodotocima i zaštitu od erozija i bujica.
Upravljanje rizicima od štetnog djelovanja voda obuhvaća: izradu prethodne procjene rizika od
poplava, izradu i provedbu planova upravljanja rizicima od poplava i Državnoga plana obrane od
poplave, provedbenih i logističkih planova uz taj plan, uređenje voda, provedbu redovite i
izvanredne obrane od poplava, provedbu obrane od leda na vodotocima, zaštitu od erozija i
bujica, osnovnu melioracijsku odvodnju i provedbu ograničenja prava vlasnika i drugih
posjednika zemljišta.
Članak 110.
Za svako vodno područje, a po potrebi i za njegove dijelove, Hrvatske vode izrađuju prethodnu
procjenu rizika od poplava.
Procjena iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:
1. karte (zemljovide) vodnog područja u odgovarajućem mjerilu, s unesenim granicama vodnih
područja podslivova i po potrebi, priobalnih područja s prikazom topografije i korištenja
zemljišta;
Članak 111.
Hrvatske vode su dužne izraditi karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava za vodno
područje, a po potrebi za dijelove vodnog područja i podslivove.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
Članak 134.
Vodna dokumentacija sastoji se od:
1. vodne knjige,
2. vodnih katastara i
3. očevidnika koncesija za gospodarsko korištenje voda.
Članak 136.
Vodni katastri sastoje se od:
1. katastra vodnih tijela,
2. katastra vodnoga dobra i vodnih građevina,
3. katastra korištenja voda i
4. katastra zaštite voda.
Vodne katastre vode Hrvatske vode.
Članak 163.
Koncesija za korištenje voda potrebna je za:
1. korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije,
2. korištenje vodne snage za pogon uređaja, osim proizvodnje električne energije,
3. zahvaćanje voda radi korištenja za tehnološke i slične potrebe,
5. zahvaćanje voda za navodnjavanje za različite namjene,
6. korištenje voda za splavarenje, uključujući i korištenje voda za rafting, vožnju kanuima i
drugim sličnim plovilima,
9. korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za
gospodarski uzgoj.
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
84
ŽIVOTOPIS
E U R O P E A N
C U R R I C U L U M V I T A E
F O R M A T
OSOBNE OBAVIJESTI
Ime PIVAC, DORIS
Adresa BIOKOVSKA 16, 21 300 MAKARSKA
Telefon
Mob
021/611 723
098 717 214
E-pošta [email protected]
Državljanstvo Hrvatsko
Datum rođenja 26.4.1991.
ŠKOLOVANJE I
IZOBRAZBA
• Datum (od – do) 1997–2005
• Naziv i vrsta obrazovne
ustanove
Osnovna škola Stjepana Ivičevića, Makarska
• Datum (od – do) 2005–2009
• Naziv i vrsta obrazovne
ustanove
SŠ fra ANDRIJE KAČIĆA MIOŠIĆA, MAKARSKA
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
85
• Osnovni predmet
/zanimanje
Opća gimnazija
• Naslov postignut
obrazovanjem
• Stupanj nacionalne
kvalifikacije (ako postoji)
• Datum (od – do) 2009-2012
• Naziv i vrsta obrazovne
ustanove
Geodetski fakultet
• Osnovni predmet
/zanimanje
Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike
• Naslov postignut
obrazovanjem
univ. bacc. ing. geod. et geoinf.
• Stupanj nacionalne
kvalifikacije (ako postoji)
Prvostupnica geodezije i geoinformatike
• Datum (od – do) 2012-2014
• Naziv i vrsta obrazovne
ustanove
Geodetski fakultet
• Osnovni predmet
/zanimanje
Diplomski studij geodezije i geoinformatike
• Naslov postignut
obrazovanjem
mag. ing. geod. et geoinf.
• Stupanj nacionalne
kvalifikacije (ako postoji)
Magistrica inženjerka geodezije i geoinformatike
Doris Pivac GIS rijeka Hrvatske
86
MATERINSKI JEZIK HRVATSKI
DRUGI JEZICI
ENGLESKI
• sposobnost čitanja dobro
• sposobnost pisanja dobro
• sposobnost usmenog
izražavanja
dobro
TEHNIČKE VJEŠTINE I
SPOSOBNOSTI
S računalima, posebnim
vrstama opreme,
strojeva, itd.
Poznavanje rada na računalu: MS Office paket (Excell, Word,
PowerPoint), GeoMedia, AutoCAD i dr.