DIONICA AUTOCESTA, OBRADA PODATAKA I...

Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o. Tehnička dokumentacija

1

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA S

NOVOIZGRAĐENIH, REKONSTRUIRANIH I NADOGRAĐENIH

DIONICA AUTOCESTA, OBRADA PODATAKA I UČITAVANJE U

BAZU CESTOVNIH PODATAKA


2

Sadržaj:

1. UVOD..........................................................................................................................3 2. PRIKUPLJANJE PODATAKA GEODETSKIM SNIMANJEM I OBRADA

PRIKUPLJENIH PODATAKA...........................................................................................5 3. KONTROLA PODATAKA..............................................................................................26 4. UČITAVANJE PODATAKA U BAZU CESTOVNIH PODATAKA..........................................27 5. ISPORUKA PODATAKA I PRATEĆE DOKUMENTACIJE NARUČITELJU.............................27 6. PRILOZI......................................................................................................................28


3

1. UVOD

SUSTAV BAZE CESTOVNIH PODATAKA

Hrvatske autoceste su 2005. godine započele s implementacijom informatičkog sustava nazvanog „ Baza cestovnih podataka“. Sustav Baze cestovnih podataka povjeren je na održavanje HAC-ONC-u d.o.o., 16.04.2013. godine. U sustavu se nalaze podaci prikupljeni 2003. i 2004. godine, zatim u periodu između 2008. i 2010. godine, te je za dio podataka prikupljanje u tijeku.

Ovaj dokument sadrži zahtjeve Naručitelja i služi kao podloga za dostavljanje ponuda.

POSTOJEĆE STANJE

U Bazi cestovnih podataka nalazi se skup svih podataka prikupljenih po određenoj metodologiji. Baza cestovnih podataka sadrži sljedeće podatke:

numeričke,

tekstualne,

slikovne,

prostorne,

geokodirane podloge.

Ovim podacima se:

ustanovljava položaj autocesta, objekata i građevina u prostoru,

evidentiraju svi elementi autoceste i građevina na njima,

omogućava izrada izvještaja,

dobivaju podaci za potrebe javnih službi, državne statistike, medija te drugih osoba.

Trenutno se u bazi nalaze podaci sa sljedećih pravaca autocesta kojima upravlja HAC d.o.o.:

A1 Bosiljevo II - ČCP Karamatići (za dio podataka prikupljanje je u tijeku),

A3 Bregana - Lipovac (za dio podataka prikupljanje je u tijeku),

A4 Goričan - Zagreb,

A5 Osijek - Sredanci,

A10 Granica BiH - Ploče(prikupljanje u tijeku),

A11 V.Gorica jug - Buševec,

DC76 - tunel Sveti Ilija (prikupljanje u tijeku).

NAMJENA SUSTAVA

Kroz sustav Web GIS portala i pripadajuće mu Baze cestovnih podataka vodi se ukupan inventar punog profila autoceste, te pripadajuće opreme i infrastrukture. Svi entiteti baze cestovnih podataka posjeduju svoju prostornu komponentu u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS96/TM).


4

SKRAĆENICE I POJMOVI

HAC Hrvatske Autoceste d.o.o

HAC-ONC Hrvatske Autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o

BCP Sustav Baze cestovnih podataka

Naručitelj Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarine d.o.o

Izvršitelj Odabrani ponuditelj


5

2. PRIKUPLJANJE PODATAKA GEODETSKIM SNIMANJEM I OBRADA PRIKUPLJENIH PODATAKA Prikupljanje, obrada i učitavanje podataka radi se za potrebe dopune i ažuriranja sustava Baze cestovnih podataka. Cilj obrade prikupljenih podataka je da se podaci pripreme i organiziraju na način da se mogu učitati u Bazu cestovnih podataka bez dodatnih preinaka.

Prikupljanje podataka vrši se isključivo terenskim radom. Obrađeni podaci se dostavljaju Naručitelju u formatima i na način definiran ovom dokumentacijom.

Obradu podataka potrebno je izvoditi paralelno s terenskim prikupljanjem podataka. Sve geodetske izmjere rade se u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS96/TM). Cijeli WebGIS sustav, odnosno svi entiteti na kojima počiva Baza cestovnih podataka posjeduju svoju prostornu komponentu u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS96/TM). Svi podaci se obrađuju i isporučuju u 3D. Obrada grafičkih podataka za potrebe BCP-a je specifična i zahtjevna te je stoga potrebno dobro poznavanje pravila organizacije podataka i obrade podataka.

PREDMET USLUGE

Predmet usluge je prikupljanje, obrada i učitavanje podataka u Bazu cestovnih podataka, sa sljedećih dionica autocesta:

Autocesta A5 - od čvorišta Sredanci do krajnje točke izgrađenog dijela autoceste A5,

Autocesta A11 - od čvorišta Jakuševec do čvorišta Velika Gorica jug, Autocesta A11 - od čvorišta Buševec do krajnje točke izgrađenog dijela

autoceste A11. Terensko prikupljanje podataka vrši se geodetskim snimanjem. Terensko prikupljanje podataka se obavlja na gore navedenim dijelovima autocesta s pripadajućim čvorištima, prilaznim cestama, naplatnim platoima, odmorištima, centrima za održavanje i kontrolu prometa, vatrogasnim postajama i svim drugim građevinama i objektima te svom opremom autoceste. Podaci se prikupljaju na cijeloj širini zemljišnog pojasa autoceste između zaštitnih žičanih ograda na pravcima, odnosno na prilaznim cestama i čvorištima. Potrebno je snimiti sve površine, linije i točkaste objekte između zaštitnih žičanih ograda. U slučajevima elemenata odvodnje, te ostalih građevina i objekata bitnih za funkcionalnost ceste gdje se isti nalaze izvan gabarita zaštitnih žičanih ograda oni se snimaju bez obzira na njihovu poziciji u odnosu na zaštitnu žičanu ogradu. Na mjestima gdje nema zaštitne žičane ograde snimaju se svi poligoni, linije i točkasti objekti, a širina područja na kojem će se prikupljati podaci treba biti do krajnje točke pokosa usjeka, pokosa nasipa, elemenata odvodnje ili ostalih cestovnih građevina ovisno o konfiguraciji terena. Na slikama u prilogu 1 ove tehničke dokumentacije opisano je koje područje treba obuhvatiti geodetskom snimkom, a definirano je prema koordinatama.

Autocesta A5 - od čvorišta Sredanci do krajnje točke izgrađenog dijela autoceste A5, početna i krajnja točka prikupljanja podataka je definirana koordinatama što je prikazano u prilogu 1 ove tehničke dokumentacije,

Autocesta A11 - od čvorišta Jakuševec do čvorišta Velika Gorica jug, početna i krajnja točka prikupljanja podataka je definirana koordinatama što je prikazano u prilogu 1 ove tehničke dokumentacije,

Autocesta A11 - od čvorišta Buševec do krajnje točke izgrađenog dijela autoceste A11, početna i krajnja točka prikupljanja podataka je definirana koordinatama što je prikazano u prilogu 1 ove tehničke dokumentacije.


6

Sve snimljene točke moraju imati koordinate i nadmorsku visinu u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS96/TM).

Na otvorenoj cesti snimaju se poprečni profili na maksimalnom razmaku od 50 metara, a na čvorištima i na manjem razmaku, tj. u oba slučaja prema pravilima struke, a s obzirom na zadano mjerilo snimanja, te karakteristične točke reljefa i svi objekti koji su predmet snimanja, a nalaze se između snimljenih profila. Snimanje detalja vrši se za mjerilo 1:1000 na otvorenoj cesti i čvorištima, a objekti naplate, TJ održavanja i prateći uslužni objekti (PUO) u mjerilu 1:500.

Detaljan popis točaka za prikupljanje podataka s autoceste, razvrstan prema objektima snimanja dan je u prilozima ove tehničke dokumentacije.

Za pojedine tipove objekata prikupljaju se i dodatni atributi kako je specificirano u ovoj tehničkoj dokumentaciji.

Prilikom izvršavanja terenskih usluga potrebno je prikupljati i fotodokumentaciju (geokodirane fotografije) iz kojih će biti moguće pregledno vidjeti snimano područje, ali i raspoznati karakteristične detalje.

Kod pojedinih objekata koji nisu obuhvaćeni, odnosno specifično navedeni u ovim zahtjevima Izvršitelj usluge je dužan kontaktirati Naručitelja kako bi se takav objekt dodatno definirao. Također u slučaju bilo kakvih nedoumica ili nejasnoća prilikom geodetskog snimanja, odnosno obrade i atribuiranja podataka s terena, Izvršitelj je dužan posavjetovati se s Naručiteljem kako bi se osigurala točnost dostavljenih podataka.

Niti jedan objekt ne smije ostati nedefiniran, odnosno svaki objekt mora imati odgovarajući kôd.

TOČNOST SNIMANJA

Točnost snimanja rubova asfalta, uzdužnih rubnih linija, te svijetlih otvora iznad prometnih površina u položajnom i visinskom smislu treba biti centimetarska, odnosno u skladu s Tehničkim specifikacijama za određivanje koordinata točaka u koordinatnom sustavu Republike Hrvatske. Točnost svih prikupljenih podataka u položajnom i visinskom smislu kontrolirati će se:

nezavisnim kontrolnim mjerenjima i usporedbom sa snimljenim podacima.

SIGURNOST

Posebnu pozornost Izvršitelj usluge mora posvetiti sigurnosti prilikom terenskog rada na autocesti. Sve osobe uključene u prikupljanje podataka geodetskim snimanjem na terenu moraju se držati Zakonom propisanih sigurnosnih normi i pravila koja vrijede na autocesti (Članci 55. i 57. Zakona o cestama NN 084/2011, 022/2013, 054/2013, 148/2013 i 092/2014). Obavezni su nositi narančaste reflektirajuće prsluke, a prelaženje kolnika dozvoljeno je samo unutar postavljene privremene regulacije prometa. Vozila Izvršitelja usluge biti će obilježena od strane djelatnika nadležne TJO (regulirati će se uvjeti kroz Suglasnost). Za svaki izlazak na teren djelatnici Izvršitelja dužni su se najaviti nadležnom Voditelju TJO. Iz razloga sigurnosti, Naručitelj zadržava pravo ograničavanja terenskih radova na svim ili dijelu dionica u određene dane ili u određeno doba dana.

GEODETSKE TOČKE

Čvorove dobivene prilikom konstruiranja linkova potrebno je iskolčiti na terenu zabijanjem geodetskih čavala (bolcni) u asfalt. Na svim čvorištima (petljama) potrebno je trajno stabilizirati


7

najmanje tri geodetske točke, izraditi za njih položajne opise i predati ih Naručitelju u sklopu prateće dokumentacije prilikom primopredaje izvršenih usluga.

PRAVILA I PRETPOSTAVKE KOJI MORAJU BITI ZADOVOLJENI ZA ISPRAVNU OBRADU

Osnovna pravila i pretpostavke jesu:

ulazni podaci moraju biti površine i linije već odrezane prema granicama linkova. Takva površina i linija se određuju okomicom na simetralu u čvoru koji predstavlja kraj linka,

svaka površina koja se obrađuje mora biti zatvoreni poligon sa unesenim Z vrijednostima (visinom) svih točaka koji ga čine,

poligon mora zadovoljiti pravila za ispravno građene poligone (usmjerenost točaka),

susjedni poligoni ne smiju se preklapati, osim nekih iznimaka što mora biti u skladu s pravilima organizacije podataka u sustavu baze cestovnih podataka( npr. nadstrešnica koja se nalazi iznad kolnika ili neke druge površine preklapa se s tom površinom),

neki poligonski, linijski i točkasti objekti se mogu preklapati s drugim poligonskim objektima, uz uvjet da je to u skladu s pravilima organizacije podataka u sustavu baze cestovnih podataka (npr. točkasti objekt stup javne rasvjete, koji je točkasti objekt prema organizaciji podataka u sustavu baze cestovnih podataka preklapa se sa poligonskim objektom bermom, bankinom ili nekim drugim ovisno gdje je smješten na terenu, isto tako linijski objekti kanalica, rigol, rubnjak, odbojna ograda i drugi preklapaju se s nekim poligonskim objektom na kojem su smješteni).

DEFINIRANJE LINKOVA

Linkovi se definiraju u dogovoru s Naručiteljem. Za simetralu linka se koristi simetrala između rubova kolnika, a definira položaj i duljinu linka na čijim se krajevima nalaze čvorovi koji međusobno povezuju susjedne linkove. Oznake linkove dogovoriti će se s Naručiteljem u početnoj fazi projekta. Svi objekti koji se snimaju moraju imati kao atribut uz svoj kod i broj linka na kojem se nalaze. Kontinuirani objekti koji izlaze izvan granica pojedinog linka (rubovi kolnika, ograde, bijele linije i sl.) moraju se prekinuti na granici linka sa susjednim linkom pri čemu se zadnja točka polilinije kojom je objekt predstavljen preklapa s prvom točkom u nastavku linije u susjednom linku, odnosno obje točke moraju imati identičnu koordinatu. U slučaju da je riječ o poligonskom objektu njegov rub se na kraju linka mora preklapati s rubom tog poligona u sljedećem linku.

ORGANIZACIJA PODATAKA

Podaci dobiveni prikupljanjem s dionica autocesta moraju biti organizirani i strukturirani tako da strogo poštuju jedinstveni Adresni sustav označavanja javnih cesta u Republici Hrvatskoj (sustav linkova i čvorova), kao i strukturu i sadržaj traženih formata datoteka definiranih od strane Naručitelja.

Mora biti osigurana konzistentnost podataka, odnosno svaka snimljena točka mora imati iste koordinate, kôd i ostale atribute bez obzira na oblik u kojem se nalazi (3D dwg., 3D shp).

Organizacija podataka prema sustavu linkova i čvorova definira sadržaj svake datoteke u svim traženim formatima na način da svaku datoteku u shp. i dwg. formatu čine podaci jednog linka. Iz tog razloga potrebno je na temelju geodetske snimke i sustava linkova i čvorova, konstruirati sve linkove i čvorove koji ih povezuju na snimljenim dionicama, odnosno konstruirati simetrale kolnika koji definiraju svaki pojedini link, te na njima definirati čvorove. Prema potrebi konstruiraju se i dodatni linkovi u dogovoru s Naručiteljem.


8

PRAVILA KOD OBRADE PODATAKA

mreža se sastoji od linkova. Link je omeđen s dva čvora i usmjeren je od početnog ka krajnjem čvoru (linkove i čvorove od kojih je sastavljena mreža potrebno je učitati u Bazu cestovnih podataka, te povezati s postojećim linkovima i čvorovima u Bazi cestovnih podataka),

svi podaci se obrađuju u 3D,

snimka mora biti u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS96/TM),

apsolutna spojenost (snap) mora obavezno postojati na svim linkovima, kako onima koji čine glavni pravac, tako i na svim linkovima koji čine čvorove, naplatne platoe, odmorišta, pristupne ceste za centre za održavanje i kontrolu prometa itd. Apsolutna spojenost mora postojati na svim linijskim i poligonskim objektima, odnosno oni se moraju dodirivati u svim točkama/linijama koje ih dijele,

smjer linkova mora biti u smjeru prometa na linku ako se radi o linku sa jednosmjerni prometom, odnosno u smjeru rasta stacionaže ako se radi o linkovima sa dvosmjernim prometom.

PRIPADNOST DIJELJENIH POVRŠINA I LINIJA

Zbog organizacije mreže BCP-a (čvorovi i linkovi) sve površine i linije unutar jednog linka moraju i pripadati točno tom linku. Za površine koje su definirane linijama unutar više linkova (npr. centralni pojas, površine unutar čvora...), dogovorno se površine pridjeljuju desnom linku.

FORMATI PODATAKA I DEFINIRANJE OBJEKATA

Struktura traženih formata je uvjetovana procedurama za učitavanje podataka u bazu, a prema potrebi može se nadopunjavati i proširivati. Grafički prikaz podataka odnosno 3D model snimke terena potrebno je dostaviti u Autocad 2010 .dwg i ESRI Shapefile formatima. Pri izradi datoteka mogu se koristiti i novije verzije programa, ali se radi kompatibilnosti datoteke moraju dostaviti u navedenim verzijama koje su najraširenije i najčešće korištene.

Svi objekti mogu se razvrstati u 3 osnovne skupine: točkasti, linijski (polilinije) i poligonski objekti. Osnovni tipovi i podtipovi površina, te tipovi linija i točkastih objekata navedeni su u nastavku. Svaki link ne mora imati sve tipove površina tj. konfiguracija terena definira koji tip površine će se kada primijeniti. Ukoliko dolazi do promjene konfiguracije unutar linka, potrebno je napraviti prekid poligona i nazvati ga novim imenom (npr. kada teren iz nasipa prelazi u usjek, više ne definira bankinu nego bermu). Mogući su i dodatni tipovi i podtipovi površina, te dodatni tipovi linija i točkastih objekata koji nisu navedeni u ovoj natječajnoj dokumentaciji, a u svrhu povećanja točnosti i cjelokupnosti prikupljanih podataka u slučaju bilo kakvih nedoumica ili nejasnoća kod definiranja tipova površina, linija i točkastih objekata, odnosno atribuiranja podataka s terena, Izvršitelj usluge je dužan posavjetovati se s Naručiteljem kako bi se osigurala točnost dostavljenih podataka. Niti jedan objekt i građevina bili oni točkasti, linijski ili poligonski ne smiju ostati nedefinirani, odnosno moraju imati odgovarajući kôd.


9

Poligonski objekti:

BN (bankina) definirana:

desnim rubom kolnika linka i prvom linijom loma terena na nasipu. Ukoliko prvi lom terena nije izražen potrebno je povući liniju udaljenu 1.60m od ruba kolnika.

desnim rubnjakom linka i prvom linijom loma terena na nasipu. Ukoliko prvi lom terena nije izražen potrebno je povući liniju udaljenu 1.60m od ruba rubnjaka

BR (berma) definirana:

desnim rubom rubnjaka uz kolnik u usjeku i prvom linijom loma terena u usjeku. Ukoliko prvi lom terena nije izražen potrebno je povući liniju udaljenu 1.60m od ruba rubnjaka

desnim rubom kolnika linka i prvom linijom loma terena u usjeku

BR (berma)-podtip - BRN (berma nasipa). Naziv layera u dwg-u je BR_BRN. BRN je: ravni dio nasipa

CZP (centralni zaštitni pojas) uvijek pripada desnom linku, je:

zaštitni pojas između kolnika

CZP (centralni zaštitni pojas) - podtip CPM (centralni pojas mosta) Naziv layera u dwg-u je CZP_CPM. CPM je definiran:

lijevim rubom kolnika na mostu iz lijevog linka i lijevim rubom kolnika na mostu iz desnog linka

KOL (kolnik) - (samo u dwg formatu mora biti i zaseban layer koji u sebi sadržava sve podtipove skupa ). Kolnik je definiran:

lijevim rubom kolnika linka i desnim rubom kolnika linka

KOL (kolnik) – podtip - DVT (vozni trak)- potrebno je konstruirati središnju bijelu liniju, na sredini između bijelih rubnih linija koje označavaju rubove voznih traka tj. na sredini između desnog i lijevog voznog traka te na osnovu nje napraviti poligon desnog voznog traka. Naziv layera u dwg-u je KOL_DVT. DVT je definiran:

desnom punom bijelom linijom koja označava rub voznih traka i središnjom isprekidanom bijelom linijom koja označava simetralu voznih traka

KOL (kolnik) – podtip - LVT (preticajni trak) - potrebno je konstruirati središnju bijelu liniju, na sredini između bijelih rubnih linija koje označavaju rubove voznih traka tj. na sredini između desnog i lijevog voznog traka te na osnovu nje napraviti poligon lijevog voznog traka. Naziv layera u dwg-u je KOL_LVT. LVT je definiran:

lijevom punom bijelom linijom koja označava rub voznih traka i središnjom isprekidanom bijelom linijom koja označava simetralu voznih traka

KOL (kolnik) – podtip - ZT (zaustavna traka). Naziv layera u dwg-u je KOL_ZT. ZT je definirana:

desnom punom bijelom linijom koja označava rub voznih traka i desnim rubom kolnika linka

KOL (kolnik) – podtip - RP (rubni pojas). Naziv layera u dwg-u je KOL_RP. RP je definiran:

lijevom punom bijelom linijom koja označava rub voznih traka i lijevim rubom kolnika linka

KOL (kolnik) – podtip - PC (pristupna cesta). Naziv layera u dwg-u je KOL_PC. PC je definirana:


10

dio kolnika od mjesta odvajanja za centar za održavanje i kontrolu prometa do ulaza u sami centar za održavanje i kontrolu prometa

KOL (kolnik) – podtip - PPTJ (prometna površina unutar tehničke jedinice održavanja). Naziv layera u dwg-u je KOL_PPTJ. PPTJ je definirana:

dio kolnika unutar centra za održavanje i kontrolu prometa od pristupne ceste

KOL (kolnik) – podtip - PK (parkirališni kolnik). Naziv layera u dwg-u je KOL_PK. PK je definirana:

desni rub kolnika linka i desni rub servisnog kolnika na odmorištima bez zatravnjenih otoka omeđenih rubnjacima unutar parkirališnog prostora.

KOL (kolnik) – podtip - SK (servisni kolnik). Naziv layera u dwg-u je KOL_SK. SK je definiran:

lijevi rub kolnika linka i desni rub kolnika na odmorištu

između ruba kolnika iza zgrade naplate i krajnjeg ruba kolnika linka

OK (otvoreni kanal) - podtip - OKP (pokos kanala). Naziv layera u dwg-u je OK_OKP. OKP je definiran:

prvom linijom odvodnog kanala i drugom linijom odvodnog kanala

treća linija odvodnog kanala i četvrta linija odvodnog kanala odnosno druga i treća kod kanala bez izraženog dna.

OK (otvoreni kanal) - podtip - OKD (dno kanala). Naziv layera u dwg-u je OK_OKD. OKD je definirano:

drugom linijom odvodnog kanala i trećom linijom odvodnog kanala, ako je dno izraženo. Moguć je prikaz kanala bez dna ukoliko zbog erozije dno nije ravno.

JARK (jarak) - podtip - JARP (pokos jarka). Naziv layera u dwg-u je JARK_JARP. JARP je definiran:

prvom linijom jarka i drugom linijom jarka

trećom linijom jarka i četvrtom linijom jarka

JARK (jarak) - podtip - JARD (dno jarka). Naziv layera u dwg-u je JARK_JARD. JARD je definiran:

drugom linijom jarka i trećom linijom jarka

LA (laguna) je:

definirana u prilogu ove tehničke dokumentacije

TROK (travnati otoci) su:

travnati otoci omeđeni rubnjacima

PDO (površina do ograde) definirana:

zadnjom linijom loma terena na nasipu i žičanom ogradom

zadnjom linijom odvodnog kanala i žičanom ogradom

zadnjom linijom usjeka i žičanom ogradom

PK2(pokos) - podtip - PKN (pokos nasipa). Naziv layera u dwg-u je PK2_PKN. PKN je definiran:

prvom linijom loma terena na nasipu i drugom linijom loma terena na nasipu

trećom linijom loma terena na nasipu i četvrtom linijom loma terena na nasipu itd.


11

PK2(pokos) - podtip - PKU (pokos usjeka). Naziv layera u dwg-u je PK2_PKU. PKU je definiran:

prvom linijom loma terena u usjeku i drugom linijom loma terena u usjeku. Ponavlja se sukladno konfiguraciji usjeka

PK2(pokos) - podtip - PKR (ravni dio usjeka - stepenica). Naziv layera u dwg-u je PK2_PKR. PKR je:

ravni dio usjeka

PK2(pokos) - podtip - PKUB (pokos - betonirani). Naziv layera u dwg-u je PK2_PKUB. PKUB je:

beton u pokosu

BK (betonski kolnik) je:

betonski dio kolnika koji nije na platou naplate

PARN (parkiralište na naplati) je:

dio platoa naplate namijenjen za parkiranje vozila

PARK (parkiralište) je:

prostor namijenjen za parkiranje vozila

RVST (reviziona staza). Revizione staze razdvajati prema građevinama, na način da sve revizione staze koje su dio lijeve i desne građevine(ako su građevine razdvojene)ili revizione staze jedne građevine(građevine nisu razdvojene), na istoj stacionaži imaju isti naziv RVST_1, revizione staze na sljedećoj građevini treba označiti s RVST_2 itd. u smjeru rasta stacionaže. Isto treba napraviti i s linijskim objektom vijencem mosta koji se označava kodom MOV (MOV_1, MOV_2 itd.) RVST je definirana:

desnim rubom kolnika i desnim vijencem mosta

lijevim rubom kolnika i lijevim vijencem mosta

KKPS (kolnička konstrukcija prometne staze naplate) je:

betonski dio kolnika na naplatnom platou

UP (upornjak) je:

definiran u prilogu ove tehničke dokumentacije

MOEX (nosač mosta) je:

definiran u prilogu ove tehničke dokumentacije

PUC (površina unutar čvora) definirana:

zelena ravna površina u čvorovima

zelena površina u čvorovima ispod nadvožnjaka

PJST (pješačka staza u tunelu) definirana:

rubnjakom i lukom tunela

SURU (šuplji rubnjak) definiran:

između rubnjaka i ruba kolnika u tunelu

BO (betonski otoci):

otoci omeđeni rubnjacima


12

ONP (otoci naplatne postaje) su:

otoci na naplatnoj postaji između prometnih staza

BECP ( betonsko čelo propusta) je:

betonski dio propusta- definiran u prilogu ove tehničke dokumentacije

BP (benzinska postaja) je:

objekt benzinske postaje

OOKP (horizontalna signalizacija poligoni) su:

definiran u prilogu ove tehničke dokumentacije( npr. natpisi na kolniku, H27, H28)

NAD (nadstrešnice) je:

nadstrešnice na parkiralištima, naplatnim postajama, odmorištima

NK (naplatne kućice) su:

površine naplatne kućice

IGRA (igralište) je:

površina igrališta na odmorištu

REKR (prostor za rekreaciju) je:

površina prostora za rekreaciju

TRZN (prostor tržnice) je:

površina prostora tržnice na odmorištu

ZKO (zidana kamena ograda) je:

površina ograde od kamena

NOG (nogostup) je:

površina namijenjena za kretanje pješaka na odmorištima, naplatnim platoima itd

PORT (portal tunela) je:

posebno izgrađena građevina na ulazu i izlazu iz tunela

CAF (caffe bar) :

površina objekta

MJEN (mjenjačnica):

površina objekta

MOT (motel):

površina objekta

RES (restoran):

površina objekta

TRG (trgovina):

površina objekta

SAN (sanitarije):


13

površina objekta

TS (trafostanice):

površina objekta

TUN (tunel) definiran:

rubovima pješačkih staza u tunelu

CZMP (čelična zaštitna mreža na pokosu) definiran:

rubovima zaštitne mreže na pokosu

VNO (višenamjenski objekt):

površina objekta na odmorištu

ZG (zgrada):

površina objekta na odmorištu, centrima za kontrolu prometa, vatrogasnoj postaji

ONC (objekt naplate cestarine):

površina objekta na naplatnoj postaji

PZ (potporni zidovi) definiran:

rubovima zida

Linijski objekti:

CZMN Čelična zaštitna mreža na nadvožnjacima

KAN Kanalica

KLTR Cijev kolektora

NJOO New Jersey odbojna ograda

OGBU Ograda od buke

OO Elastična odbojna ograda

OZA Ograda željezna

PN Prijelazna naprava

RI Rigol

RU Rubnjak

MOV Vijenac mosta

UOK Horizontalna signalizacija linije

ZZO Zaštitna žičana ograda

IKM Instalacijski kanal metalni

BUR Burobrani

OZS Ograda za zaštitu od svjetala

ZPOG Zaštitna pješačka ograda


14

Točkasti objekti:

BD Bio - disk

NP Naplatna postaja

TJO Tehnička jedinica održavanja (COKP)

CVR Čvorišta

OCR Ormar cestovne rasvjete

ORE Ormar regulacije rasvjete

REO Razvodni elektro ormar

CPS Cestovna prometna stanica

EA Elektroagregat

GR Grmlje

PE Pergola

STB Stabla

GT Geodetska točka

OOKT Ostale oznake na kolniku (horizontalna signalizacija točkasto)

INFO Info punkt

JAR Jarbol

RJVR Reflektor za javnu rasvjetu

SVJR Svjetiljka za javnu rasvjetu

KAM Kamere

KK Komunalni kontejner

KO Koš

OOKR Kraj odbojne ograde

MOST Most

NPZ Nosači prometnih znakova

NEOB Nerazvrstani objekti

PUO Prateći uslužni objekt

IV Ispust vode u nasipu

PR Propust

SL Slivnik

KL Klupa

ST Stol

TG Telefonska govornica

BANK Bankomat

CESM Česma (voda)


15

PDAL Panoramski dalekozor

NITU Niša u tunelu

VEK Vrata za evakuaciju

RTV Razdjelnik tunelske ventilacije

TV Tunelski ventilator

NOI Nadzemna oznaka instalacije

PANO Reklamni pano

KTDO Katadiopter

OZ Radovi, zapreke i kolnici

STPM Stupić

VO Prometni otok

PRS Prometna svjetla

DP Dopunske ploče

PPR Promjenjivi prometni znakovi

PZN Prometni znak nestandardni

TZ Turistički znakovi

ZIN Znakovi izričitih naredbi

ZO Znakovi opasnosti

ZOB Znakovi obavijesti za vođenje prometa

ZV Znakovi obavijesti

SH Šaht

SHIT Šaht IT

MQ Mjerna induktivna petlja i videodetekcija

MTS Meteorološka stanica

NPA Čitač kartice na naplatnim kućicama

SC Solarna ćelija

SR Senzor razni

UDM Detekcija magle na portalu tunela

SE Separator

SIL Silos

SPRM Spremište

SJR Stup javne rasvjete

STP Stup

TSTU Telekomunikacijski stup

SO Svijetli otvor


16

TPS Telefonsko pozivni stupić

UBU Ublaživač udara

STUV Stubište vanjsko

AJP Automatski javljač požara

PPO Protupožarni ormar

RJP Ručni javljač požara

VDC Vatrodojavna centrala

VDSR Vatrodojavna sirena

VH Hidrant

VV Ventil

VP Vatrogasna postrojba

ZA Žardinjere

VOR Video ormar

LE Ležaj

TOČKASTI OBJEKTI

svi točkasti objekti dostavljaju se i u DWG i SHP formatu

obavezni atributi svakog točkastog objekta su kôd objekta, pripadnost linku, koordinate. Dodatno za svaki točkasti objekt se prikupljaju i dodatni atributi kako je i zadano ovom dokumentacijom,

blokove za točkaste objekte će Naručitelj dostaviti Izvršitelju na početku projekta.

LINIJSKI I POLIGONSKI OBJEKTI

dostavljaju se u DWG i SHP datotekama i predstavljaju 3D model snimku terena.

linijski i poligonski objekti moraju biti prekinuti na granicama linkova.

poligonski i linijski objekti u .shp formatu moraju imati atribute: kôd objekta, LinkId – identifikator linka kojemu pripadaju i atribute koji su zadani ovom dokumentacijom.

KODIRANJE

Svim objektima obuhvaćenim prikupljanjem podataka s mreže autocesta dodijeljeni su jedinstveni kôdovi koji omogućavaju grupiranje, pretraživanje i automatsku obradu tako organiziranih podataka.

Ovako definirani kôdovi mogu se podijeliti u tri osnovne grupe:

Kôdovi linijskih objekata – Slovčana oznaka od 2 do 4 znaka

Kôdovi točkastih objekata – Slovčana oznaka od 2 do 4 znaka

Kôdovi poligonskih objekata – Slovčana oznaka od 2 do 4 znaka


17

POPIS KÔDOVA I DODATNIH ATRIBUTA

DEFINICIJA KÔDOVA

XXXX Kôdovi linijskih objekata

XXXX Kôdovi poligonskih objekata

XXXX Kôdovi točkastih objekata

* X označava slovo hrvatske abecede

Nazivi layera u formatu *.dwg moraju odgovarati nazivima navedenim u dolje priloženim tablicama i nazivima navedenim u prethodnim poglavljima ove tehničke dokumentacije. Nazivi layera u formatu *.shp moraju odgovarati kodovima linijskih i točkastih objekata navedenih u dolje priloženim tablicama. Također nazivi layera u formatu*.shp moraju odgovarati kodovima površinskih objekata koji nemaju podtipove, te kodovima podtipova (DVT, LVT, PC, SK, ZT, PPTJ, RP, PK, OKP, OKD, JARD, JARP, PKN, PKU, PKR, PKUB) površinskih objekata, dok za površinske objekte(KOL, OK, JARK, PK2) koji imaju podtipove nije potrebno posebno formirati layere u formatu*.shp, osim za bermu - kod BR i centralni zaštitni pojas-kod CZP. Kod ova dva objekta potrebno je u formatu*.shp napraviti layere sljedećih naziva: BR- koji treba sadržavati samo poligone berme, dok poligoni berme nasipa BRN trebaju biti u posebnom layeru naziva BRN, CZP- treba sadržavati samo poligone centralnog zaštitnog pojasa, dok poligoni centralnog pojasa mosta trebaju biti u posebnom layeru naziva CPM.

U sljedećim tablicama nalaze se kodovi objekata koji se trenutno nalaze u bazi. Za sve nove objekte obuhvaćene geodetskom snimkom otvoriti će se novi tip objekta (metamodel) u bazi i dodijeliti će mu se odgovarajući kôd. Također u sljedećim tablicama nalazi se i popis dodatnih atributa koje je potrebno prikupiti za pojedine objekte prilikom terenskog snimanja. Za objekte za koje je potrebno prikupiti atribut koji se odnosi na dimenzije objekata, potrebno ih je iskazati u centimetrima. Domene će se dogovoriti s Naručiteljem na početku projekta. Za sve nejasnoće kod atribuiranja Izvršitelj usluge se treba posavjetovati s Naručiteljem kako bi se osigurala točnost dostavljenih podataka.

POPIS KÔDOVA I ATRIBUTA LINIJSKIH OBJEKATA

KOD TIP

GEOMETRIJE NAZIV

DODATNI

ATRIBUTI

PRIMJER NAZIVA LAYERA U DWG-U

CZMN Linija Čelična zaštitna mreža na nadvožnjacima

VISINA CZMN_VISINA (NPR. CZMN_100)

KAN Linija Kanalica ŠIRINA KAN_ŠIRINA

KLTR Linija Cijev kolektora OPIS KLTR_OPIS

NJOO Linija New Jersey odbojna ograda

VISINA NJOO_VISINA

OGBU Linija Ograda od buke VISINA, MATERIJAL

OGBU _MATERIJAL_VISINA

OO Linija Elastična odbojna ograda

VISINA, TIP, SMJEŠTAJ OGRADE

OO_ TIP_SMJEŠTAJ_VISINA

Pod smještajem podrazumijeva

se da li se ograda nalazi na


18

bankini, bermi ,centralnom

zaštitnom pojasu i dr.

OZA Linija Ograda željezna VISINA OZA_VISINA

PN Linija Prijelazna naprava OPIS PN_OPIS

RI Linija Rigol ŠIRINA RI_ŠIRINA

RU Linija Rubnjak VISINA, ŠIRINA

RU_VISINA_ŠIRINA

MOV Linija Vijenac mosta MOV_1, MOV_2, MOV_3...

UOK Linija Horizontalna signalizacija linije

PODTIP UOK_H01.......

ZZO Linija Zaštitna žičana ograda VISINA ZZO_VISINA

IKM Linija Instalacijski kanal metalni

OPIS IKM_OPIS

BUR Linija Burobrani MATERIJAL, VISINA

BUR_MATERIJAL_VISINA

OZS Linija Ograda za zaštitu od svjetala

MATERIJAL, VISINA

OZS_MATERIJAL, VISINA

ZPOG Linija Zaštitna pješačka ograda MATERIJAL, VISINA

ZPOG_MATERIJAL_VISINA


19

POPIS KÔDOVA I ATRIBUTA POLIGONSKIH OBJEKATA

KOD TIP

GEOMETRIJE NAZIV

DODATNI

ATRIBUTI

PRIMJER NAZIVA LAYERA U DWG-U

BP Poligon Benzinska postaja

- BP

BO Poligon Betonski otok - BO

ONP Poligon Otok naplatne postaje

- ONP

BECP Poligon Beton čela propusta

- BECP

BK Poligon Betonski kolnik - BK

KKPS Poligon

Kolnička konstrukcija prometne staze naplate

- KKPS

KOL Poligon Kolnik

- KOL -zaseban layer kako je opisano u prethodnim poglavljima

KOL_DVT, KOL_LVT, KOL_ZT............

LPUT Poligon Lokalni put - LPUT

PARK Poligon Parkiralište - PARK

PARN Poligon

Parkiralište naplatne postaje

- PARN

OOKP Poligon

Ostale oznake na kolniku (horizontalna signalizacija poligonski)

PODTIP OOKP_H34

JARK Poligon Jarak

OBLOGA JARK_JARD_OBLOGA (npr. JARK_JARD_B, oznaka B je beton)

JARK_JARP_OBLOGA

OK Poligon Otvoreni kanal

OBLOGA OK_OKD_OBLOGA

OK_OKP_OBLOGA

LA Poligon Laguna

OKNO(DA ILI NE)

BETONSKA CIJEV(DA ILI NE)

UPOJNI

LA_OKNO_BETONSKA CIJEV_UPOJNI ZDENAC_SILAZNA RAMPA_BROJ OBJEKATA


20

ZDENAC(DA ILI NE)

SILAZNA RAMPA(DA ILI NE)

BROJ OBJEKATA(1, 2, 3...)

RVST Poligon Reviziona staza - RVST_1, RVST_2........

MOEX Poligon Nosač mosta vanjskih cesta

VISINA MOEX_VISINA

UP Poligon Upornjak - UP

NAD Poligon Nadstrešnica - NAD

NK Poligon Naplatna kućica

OPIS(U OPIS SE UPISUJE BROJ NAPLATNE KUĆICE)

NK_OPIS

IGRA Poligon Dječje igralište - IGRA

REKR Poligon Rekreacijski prostor

- REKR

TRZN Poligon Tržnica OPIS TRZN_OPIS

ZKO Poligon Zidana kamena ograda

MATERIJAL, VISINA, DULJINA(U DULJINU SE UPISUJE DULJINA KOJA JE NAJBLIŽA AUTOCESTI)

ZKO_MATERIJAL_VISINA_DULJINA

NOG Poligon Nogostup NOG

PJST Poligon Pješačka staza u tunelu

- PJST

PJPR Poligon Pješački prolaz - PJPR

PORT Poligon Portal tunela - PORT

CAF Poligon Caffe bar OPIS CAF_OPIS

MJEN Poligon Mjenjačnica OPIS MJEN_OPIS

MOT Poligon Motel OPIS MOT_OPIS

RES Poligon Restaurant OPIS RES_OPIS

SAN Poligon Sanitarije - SAN


21

TRG Poligon Trgovina OPIS TRG_OPIS

SURU Poligon Šuplji rubnjak - SURU

BN Poligon Bankina MATERIJAL BN_MATERIJAL

BR Poligon Berma

MATERIJAL BR_MATERIJAL

BR_BRN_MATERIJAL

CZP Poligon Centralni zaštitni pojas

MATERIJAL CZP_MATERIJAL

CZP_CPM_MATERIJAL

PDO Poligon Površina do ograde

MATERIJAL PDO_MATERIJAL

PK2 Poligon Pokos

MATERIJAL PK2_PKN_MATERIJAL

PK2_PKU_MATERIJAL

PK2_PKR_MATERIJAL

PK2_PKUB_MATERIJAL

PUC Poligon Površina unutar čvora

MATERIJAL PUC_MATERIJAL

TROK Poligon Travnati otok MATERIJAL TROK_MATERIJAL

TS Poligon Trafostanica NAZIV TS_NAZIV

TUN Poligon Tunel NAZIV TUN_NAZIV

CZMP Poligon

Čelična zaštitna mreža na pokosu

- CZMP

ONC Poligon Objekt naplate cestarine

OPIS ONC_OPIS

VNO Poligon Višenjamjenski objekt

OPIS VNO_OPIS

ZG Poligon Zgrada OPIS ZG_OPIS

PZ Poligon Potporni zid

MATERIJAL, VISINA, DULJINA(U DULJINU SE UPISUJE DULJINA KOJA JE NAJBLIŽA AUTOCESTI)

PZ_MATERIJAL_VISINA_DULJINA


22

POPIS KÔDOVA I ATRIBUTA TOČKASTIH OBJEKATA

KOD TIP

GEOMETRIJE NAZIV

DODATNI ATRIBUTI

BD Točka Bio - disk OPIS

NP Točka Naplatna postaja NAZIV

TJO Točka Tehnička jedinica održavanja (COKP)

NAZIV

CVR Točka Čvorišta NAZIV

OCR Točka Ormar cestovne rasvjete

OZNAKA

ORE Točka Ormar regulacije rasvjete

OZNAKA

REO Točka Razvodni elektro ormar

OZNAKA

CPS Točka Cestovna prometna stanica

OZNAKA

EA Točka Elektroagregat OPIS

GR Točka Grmlje OPIS, VISINA

PE Točka Pergola OPIS

STB Točka Stabla OPIS, VISINA

GT Točka Geodetska točka OPIS

OOKT Točka

Ostale oznake na kolniku (horizontalna signalizacija točkasto)

PODTIP (NPR. H21, H24.....)

INFO Točka Info punkt OPIS

JAR Točka Jarbol OPIS, VISINA

RJVR Točka Reflektor za javnu rasvjetu

OPIS

SVJR Točka Svjetiljka za javnu rasvjetu

OPIS

KAM Točka Kamere OPIS

KK Točka Komunalni kontejner

DIMENZIJA, MATERIJAL

KO Točka Koš MATERIJAL

OOKR Točka Kraj odbojne ograde

DULJINA


23

MOST Točka Most NAZIV

NPZ Točka Nosači prometnih znakova

VISINA

NEOB Točka Nerazvrstani objekti

NAZIV

PUO Točka Prateći uslužni objekt

NAZIV

IV Točka Ispust vode u nasipu

PROMJER

PR Točka Propust PROMJER

SL Točka Slivnik DIMENZIJE

KL Točka Klupa DIMENZIJA, MATERIJAL

ST Točka Stol DIMENZIJA, MATERIJAL

TG Točka Telefonska govornica

OPIS

BANK Točka Bankomat OPIS

CESM Točka Česma (voda) OPIS

PDAL Točka Panoramski dalekozor

OPIS

NITU Točka Niša u tunelu OPIS

VEK Točka Vrata za evakuaciju

OPIS

RTV Točka

Razdjelnik tunelske ventilacije

OPIS

TV Točka Tunelski ventilator OPIS

NOI Točka Nadzemna oznaka instalacije

OPIS

PANO Točka Reklamni pano OPIS

KTDO Točka Katadiopter PODTIP, OPIS

OZ Točka Radovi, zapreke i kolnici

PODTIP, OPIS

STPM Točka Stupić PODTIP, OPIS

VO Točka Prometni otok PODTIP, OPIS

PRS Točka Prometna svjetla PODTIP, OPIS

DP Točka Dopunske ploče PODTIP, OPIS

PPR Točka Promjenjivi prometni znakovi

PODTIP, OPIS


24

PZN Točka Prometni znak nestandardni

PODTIP, OPIS

TZ Točka Turistički znakovi PODTIP, OPIS

ZIN Točka Znakovi izričitih naredbi

PODTIP, OPIS

ZO Točka Znakovi opasnosti PODTIP, OPIS

ZOB Točka

Znakovi obavijesti za vođenje prometa

PODTIP, OPIS

ZV Točka Znakovi obavijesti PODTIP, OPIS

SH Točka Šaht DIMENZIJE, OPIS

SHIT Točka Šaht IT DIMENZIJE, OPIS

MQ Točka

Mjerna induktivna petlja i videodetekcija

OPIS

MTS Točka Meteorološka stanica

NAZIV_STANICE, OPIS

NPA Točka

Čitač kartice na naplatnim kućicama

OPIS

SC Točka Solarna ćelija OPIS

SR Točka Senzor razni OPIS

UDM Točka Detekcija magle na portalu tunela

OPIS

SE Točka Separator OPIS

SIL Točka Silos VISINA, OPIS

SPRM Točka Spremište OPIS, DIMENZIJE

SJR Točka Stup javne rasvjete

VISINA, BROJ_STUPA

STP Točka Stup VISINA

TSTU Točka Telekomunikacijski stup

VISINA

SO Točka Svijetli otvor VISINA

TPS Točka Telefonsko pozivni stupić

OZNAKA

UBU Točka Ublaživač udara OPIS

STUV Točka Stubište vanjsko OPIS

AJP Točka Automatski javljač požara

OPIS


25

PPO Točka Protupožarni ormar

OPIS

RJP Točka Ručni javljač požara

OPIS

VDC Točka Vatrodojavna centrala

OPIS

VDSR Točka Vatrodojavna sirena

OPIS

VH Točka Hidrant OPIS

VV Točka Ventil OPIS

VP Točka Vatrogasna postrojba

NAZIV

ZA Točka Žardinjere OPIS, DIMENZIJE

VOR Točka Video ormar OZNAKA

LE Točka Ležaj OPIS


26

3. KONTROLA PODATAKA Izvršitelj usluge mora nakon što podatke prikupi na terenu geodetskim snimanjem, iste te podatke pripremiti i dostaviti Naručitelju u formatu *.dwg, organizirane na način definiran od strane Naručitelja i opisan u ovoj tehničkoj dokumentaciji. Prikupljeni podaci se predaju na kontrolu Naručitelju tako da se svi dwg-ovi linkova glavne trase nalaze u mapi 'Glavna trasa', svi linkovi određenog čvorišta nalaze se u mapi 'Čvorište_ime čvorišta', a u mapi 'Ostalo' se nalaze dwg-ovi sa sadržajem svih simetrala linkova koji čine mrežu i koji su predmet snimke, jedinstveni crtež sa svim linkovima (Spoj svih snimljenih linkova koji su predmet snimanja sa svim snimljenim podacima), te tehničko izvješće koje sadrži: opis izvršenih usluga, duljine svih simetrala, skice linkova, popis layera koji su korišteni pri izradi crteža, prema niže navedenom primjeru.

Slika 1. Primjer sadržaja direktorija s podacima koji se predaju na kontrolu Naručitelju

Nakon verifikacije prikupljenih podataka (dwg datoteka) od strane Naručitelja može se nastaviti sa produkcijom SHP formata. Nakon što Izvršitelj usluge podatke obradi u format *.shp mora provjeriti topološku i sadržajnu ispravnost podataka, te podatke predati Naručitelju na kontrolu i verifikaciju u formatu *.shp. Nakon uspješne verifikacije dostavljenih podataka u formatima *.dwg i *.shp postupak prikupljanja i obrade podataka smatra se završenim, te se podaci mogu učitati u Bazu cestovnih podataka.


27

4. UČITAVANJE PODATAKA U BAZU CESTOVNIH PODATAKA

Svi podaci učitavaju se iz pripremljenih Shapefile datoteka. Datoteke moraju biti pripremljene na način opisan u prethodnim poglavljima. Prije učitavanja linijski i poligonski objekti moraju proći kroz proces obrade koji će provjeriti topološku i sadržajnu ispravnost podataka.

Učitavanje podataka izvršava se u set geometrijskih tablica Baze cestovnih podataka na Oracle platformi, kojima će odabrani Izvoditelj dobiti udaljeni pristup putem VPN-a. Rubni dijelovi novih podataka moraju se u potpunosti uklopiti s postojećim podacima u sustavu Baze cestovnih podataka. U slučaju da novi podaci prekrivaju dio već postojećih, rubne dijelove postojećih je potrebno izrezati na mjestima spoja, kako bi se novi podaci pri učitavanju u Oracle bazu podataka ispravno spojili s postojećim podacima. Podaci se moraju uvezati u podatkovne strukture BCP-a što se postiže korištenjem PL/SQL programskih rješenja uz korištenje Oracle Spatial proširenja. Programska rješenja su sastavni dio sustava Baze cestovnih podataka.

5. ISPORUKA PODATAKA I PRATEĆE DOKUMENTACIJE NARUČITELJU

Na završetku projekta svi obrađeni podaci s autocesta u svim traženim formatima dostavljaju se Naručitelju u digitalnom obliku na optičkom mediju (CD ili DVD) ili flash memoriji (USB stick, prijenosni tvrdi disk) u tri primjerka. U istom broju primjeraka predaje se i prateća pisana tehnička dokumentacija, koja obuhvaća opis izvršenih usluga, primijenjenu metodologiju, popis opreme koja je korištena pri izvršenju usluge, skice eventualnih dopunskih linkova, tablice s dodatnim kôdovima i njihovim opisom ukoliko su korišteni dodatni kôdovi, položajni opisi geodetskih točaka na čvorištima. Podaci se predaju u HTRS96/TM koordinatnom sustavu.


28

6. PRILOZI


29

PRILOG 1 – DEFINIRANA PODRUČJA PRIKUPLJANJA PODATAKA NA AUTOCESTAMA A5 I A11

1. Za autocestu A5 od čvorišta Sredanci do krajnje točke izgrađenog dijela autoceste A5, početne i krajnje točke prikupljanja podataka definirane su koordinatama na dolje priloženim slikama u prilogu 1 ove tehničke dokumentacije. Duljina dijela autoceste od čvorišta Sredanci do krajnje točke izgrađenog dijela autoceste A5 s koje će se prikupljati podaci je 4,5 km. Duljina je mjerena po središnjoj osi između kolnika, po sredini centralnog zaštitnog pojasa između točaka definiranih sljedećim koordinatama: E 642493, N 5002106 na čvorištu Sredanci i E 643136, N 4997978 na kraju izgrađenog dijela autoceste A5, između kojih će se prikupljati podaci. Podaci se prikupljaju na cijeloj širini zemljišnog pojasa autoceste između zaštitnih žičanih ograda na pravcima, odnosno na prilaznim cestama i čvorištima. U slučajevima elemenata odvodnje, te ostalih građevina i objekata bitnih za funkcionalnost ceste gdje se isti nalaze izvan gabarita zaštitnih žičanih ograda oni se snimaju bez obzira na njihovu poziciji u odnosu na zaštitnu žičanu ogradu. Na mjestima gdje nema zaštitne žičane ograde širina područja na kojem će se prikupljati podaci treba biti do krajnje točke pokosa usjeka, pokosa nasipa, elemenata odvodnje ili ostalih cestovnih građevina ovisno o konfiguraciji terena. Podatke je potrebno prikupiti geodetskom snimkom, te obraditi i učitati u Bazu cestovnih podataka na način opisan u ovoj tehničkoj dokumentaciji.

Slika 1. Početne točke prikupljanja podataka na čvorištu Sredanci


30

Slika 2. Krajnje točke prikupljanja podataka na čvorištu Svilaj

Slika 3. Dionica autoceste A11- Sredanci - Svilaj i krajnja točka prikupljanja podataka na autocesti A5


31

2. Za dionicu autoceste A11-od čvorišta Jakuševec do čvorišta Velika Gorica jug početna i krajnja točka prikupljanja podataka definirane su koordinatama na dolje priloženim slikama u prilogu 1 ove tehničke dokumentacije. Duljina dijela autoceste A11 od čvorišta Jakuševec do čvorišta Velika Gorica jug s koje će se prikupljati podaci je 8,4 km. Duljina je mjerena po središnjoj osi između kolnika od početne točke na čvorištu Jakuševec čije su koordinate u HTRS96/TM, E 461567, N 5068307, do krajnje točke prikupljanja podataka na čvorištu Velika Gorica jug čije su koordinate u HTRS96/TM, E 465911, N 5061815. Potrebno je snimiti cijelo čvorište Jakuševec sa svim njegovim krakovima. Površina prikupljanja podataka od početne točke na čvorištu Jakuševec do krajnje točke na čvorištu Velika Gorica jug (točke su prethodno navedene u tekstu), obuhvaća širinu zemljišnog pojasa autoceste između zaštitnih žičanih ograda na pravcima, odnosno na prilaznim cestama i čvorištima. U slučajevima elemenata odvodnje, te ostalih građevina i objekata bitnih za funkcionalnost ceste gdje se isti nalaze izvan gabarita zaštitnih žičanih ograda oni se snimaju bez obzira na njihovu poziciji u odnosu na zaštitnu žičanu ogradu, od početne točke na čvorištu Jakuševec do krajnje točke na čvorištu Velika Gorica jug (točke su prethodno navedene u tekstu). Na mjestima gdje nema zaštitne žičane ograde od početne točke na čvorištu Jakuševec do krajnje točke na čvorištu Velika Gorica jug (točke su prethodno navedene u tekstu), širina područja na kojem će se prikupljati podaci treba biti do krajnje točke pokosa usjeka, pokosa nasipa, elemenata odvodnje ili ostalih cestovnih građevina ovisno o konfiguraciji terena. Podatke je potrebno prikupiti geodetskom snimkom, te obraditi i učitati u Bazu cestovnih podataka na način opisan u ovoj tehničkoj dokumentaciji.

Slika 4. Dionica autoceste A11- Jakuševec - Velika Gorica jug


32

Slika 5. Početna točka prikupljanja podataka na čvorištu Jakuševec

Slika 6. Krajnje točke prikupljanja podataka na čvorištu Velika Gorica jug


33

3. Za dionicu autoceste A11 - od čvorišta Buševec do krajnje točke izgrađenog dijela autoceste A11, početna i krajnja točka prikupljanja podataka definirane su koordinatama na dolje priloženim slikama u prilogu 1 ove tehničke dokumentacije. Duljina dijela autoceste A11 od čvorišta Buševec do krajnje točke izgrađenog dijela autoceste A11 s koje će se prikupljati podaci je 11,7 km. Duljina je mjerena po središnjoj osi između kolnika od točke na čvorištu Buševec čije su koordinate u HTRS96/TM, E 469131, N 5053379 do krajnje točke izgrađenog dijela autoceste A11 čije su koordinate u HTRS96/TM, E 478263, N 5046881. Podaci se prikupljaju na cijeloj širini zemljišnog pojasa autoceste između zaštitnih žičanih ograda na pravcima, odnosno na prilaznim cestama i čvorištima. U slučajevima elemenata odvodnje, te ostalih građevina i objekata bitnih za funkcionalnost ceste gdje se isti nalaze izvan gabarita zaštitnih žičanih ograda oni se snimaju bez obzira na njihovu poziciji u odnosu na zaštitnu žičanu ogradu. Na mjestima gdje nema zaštitne žičane ograde širina područja na kojem će se prikupljati podaci treba biti do krajnje točke pokosa usjeka, pokosa nasipa, elemenata odvodnje ili ostalih cestovnih građevina ovisno o konfiguraciji terena. Podatke je potrebno prikupiti geodetskom snimkom, te obraditi i učitati u Bazu cestovnih podataka na način opisan u ovoj tehničkoj dokumentaciji.

Slika 7. Dionica autoceste A11- Buševec - Lekenik


34

Slika 8. Početne točke prikupljanja podataka na čvorištu Buševec

Slika 9. Krajnje točke prikupljanja podataka na čvorištu Lekenik


35

Slika 10. Krajnja točka prikupljanja podataka na izlazu s čvorišta Lekenik


36

PRILOG 2 – POPIS TOČAKA ZA PRIKUPLJANJE S AUTOCESTA

GRAĐEVINE

1. KOLNIK I ZEMLJIŠNI POJAS (slika 1)

snimiti sve karakteristične točke izvedenog poprečnog profila

Slika 1. Kolni i zemljišni pojas – karakteristične točke za snimanje


37

2. MOST, VIJADUKT, NADVOŽNJAK, PODVOŽNJAK

Slika 2. Most– karakteristične točke za snimanje

Slika 3. Most – karakteristične točke za snimanje

temelji (ako su vidljivi)

stupovi (visina stupa se mjeri od tla do ležaja)

upornjaci


38

ležaj

revizionu stazu snimiti preko objekta i na prilazima objektu

vijenac mosta

rubnjak

Oprema mosta

željezna ograda + čelična zaštitna mreže

odbojna ograda

prelazna naprava preko cijelog poprečnog presjeka mosta

šahtovi instalacija na revizionoj stazi

Odvodnja objekta

sve slivne rešetke na objektu

odvodnja objekta sa kanalicama po pokosu

Kod prijelaza za životinje (vidi sliku 4):

snimiti brojače divljači (točke 1-5)

snimiti zemljane nasipe za zaštitu divljači sa svim bridovima(točke 6-21)

snimiti portale građevine kao i tunele sa naznačenim razlikama konstrukcija – kamena obloga - zemljani pokos

snimiti tlocrtne gabarite pijeska za ocrtavanje tragova životinja (točke 40-43)

Slika 4. Prijelaz za životinje – karakteristične točke za snimanje


39

3. TUNELI

portali

obloge i obodni kanali iznad portalne građevine

reviziona staza sa svim proširenjima za zaustavljanje

niše (za elektroinstalacije, za smještaj revizionih okana drenaže, za smještaj ručnih aparata za gašenje požara)

odvodnja

oprema tunela (raspored trafostanica, ventilatora, hidranata i SOS punktova)

pješački prolazi za evakuaciju sa svim elementima

vrata za evakuaciju vozila sa svim prometnim površinama

4. GEOTEHNIČKE GRAĐEVINE (vidi slike 5 i 6 ):

sve plohe i bridovi geotehničkih građevina

naznačiti granice promjene obloge

potporni zidovi - poligon-njegova površina, materijal, duljina potpornog zida (duljina najbliža autocesti) i visina

Slika 5. Potporni zid

Slika 6. Potporni zid


40

5. OBJEKTI VISOKOGRADNJE

Objekti centara za održavanje i kontrolu prometa (COKP)

svi objekti visokogradnje na COKP-i (tlocrtni gabariti), benzinska postaja i ostali objekti

prometnice i zelene površine

linija promjene kolnika iz asfalta u beton

Objekti naplate (Cestarinski prolazi)

zelene površine


otoci (uzvišenja)

nogostup

naplatne kućice + matični objekt visokogradnje (tlocrtni gabariti) + nadstrešnica

oprema CP-a (rampe, ublaživači udara, kamere, znakovi i druga oprema)

odvodnja (kanalice, šahtovi...)

Prateći uslužni objekti (PUO)

zelene površine


otoci

nogostup

agregati benzinskih postaja + svi objekti visokogradnje na odmorištu (tlocrtni gabariti)+oprema

odvodnja

6. ODVODNJA (vidi slike 7. – 10.)

snimiti tlocrtne gabarite objekata ( lagune, betonsko čelo propusta)

snimiti tlocrtne gabarite propusta

snimiti površinske elemente odvodnje unutar i van trase

(obodni kanali, jarci)

snimiti linijske elemente odvodnje unutar i van trase

(kanalice)-širina, (rigoli) – širina

snimiti točkaste elemente odvodnje

(za slivnike i reviziona okna- dimenzije), separator točkasti objekt snimiti ga jednom točkom na sredini objekta, također snimiti sve objekte koji su dio separatora(šahtove i druge objekte),snimiti njegovu površinu npr. ako je beton unutar pokosa, pridijeliti je površinskom objektu PKUB što je podtip PK2.


41

Slika 7. Lagune – karakteristične točke za snimanje

Slika 8. Propusti – karakteristične točke za snimanje


42

Slika 9. Jarci i rigoli – karakteristične točke za snimanje

Slika 10. Kanalice – karakteristične točke za snimanje


43

7. OPREMA AUTOCESTE – BUKOBRANI, BUROBRANI, OBJEKTI PROTIV ZASLJEPLJIVANJA (vidi slike 11 - 14.)

snimiti linijske prikaze s naglašenom promjenom vrste materijala za bukobrane, burobrane i objekte protiv zasljepljivanja

snimiti nasipe i njihove dimenzije (nasipi u sustavu zaštite od buke)

Slika 11. Zidovi za zaštitu od buke (visine pojedinih cjelina, po vrsti i visinama)

Slika 12. Zidovi za zaštitu od buke (duljine, visine pojedinih cjelina, vrste)


44

Slika 13. Burobrani (duljine, visine pojedinih cjelina, vrste)

Slika 14. Ograde za zaštitu od svjetala


45

8. PROMETNI ZNAKOVI, OPREMA I SIGNALIZACIJA

znakovi opasnosti

znakovi izričitih naredbi,

znakovi obavijesti,

znakovi obavijesti za vođenje prometa,

dopunske ploče,

prometna svjetla i oznake,

oznake na kolniku i drugim površinama,

prometna oprema ceste,

turistička i ostala signalizacija

Prometni znakovi, oprema i signalizacija razvrstani su u sustavu baze cestovnih podataka prema kodovima navedenim u ovoj tehničkoj dokumentaciji, u njihov atribut podtip upisuje se ( npr. A01, C76....), što je njihova oznaka u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05 i 014/2011) i Pravilnikom o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama NN 087/2002.

Prometni znakovi koji se ne mogu svrstati niti u jednu od gore navedenih skupina prometnih znakova svrstat će se u prometne znakove nestandardne s kodom PZN, a atributi tih znakova imat će u nazivu slovo "I" te uz njega broj koji će Izvršitelj usluge dodijeliti znaku u dogovoru s Naručiteljem.

Horizontalna signalizacija u sustavu baze cestovnih podataka podijeljena je u tri skupine: poligonsku, linijsku i točkastu. Točkasta horizontalnu signalizaciju (npr. strelice H20, H21, a njihova duljina i smjer odgovaraju stvarnom stanju na terenu) u sustavu baze cestovnih podataka ima kod-OOKT. Linijska horizontalna signalizacija (npr. bijele linije H01,H02) u sustavu baze cestovnih podataka ima kod-UOK. Poligonska horizontalna signalizaciju (npr. H27,H33) u sustavu baze cestovnih podataka ima kod-OOKP.

9. SVIJETLI OTVORI

Visina svijetlog otvora; nadvožnjaka, tunela, putnih prijelaza, portala, prometnih znakova na portalima i svjetlosne signalizacije (mjerne točke prikazane su strelicama).

Slika 15. Visine svijetlih otvora


46

10. ELEKTRO OPREMA CESTA

trafostanica – stupna ili objekt

stupovi javne rasvjete – visina

razvodni ormari javne rasvjete

ormar brojača prometa

telefonski pozivni stupići

kamere za praćenje prometa

ostali elektro ormari (upravljački uređaji, video i sl.)

meteorološke mjerne stanice

mjerne sonde u kolniku

antene

IT šahtovi

11. HORTIKULTURA

Točkasti objekti

grmlje

stabla

IZJAVA

Kojom prihvaćamo tehničku dokumentaciju U ______________ , 2015. godine Ponuditelj

______________________________ (pečat i potpis ovlaštene osobe)

DIONICA AUTOCESTA, OBRADA PODATAKA I...

Documents

Transcript of DIONICA AUTOCESTA, OBRADA PODATAKA I...