Esej: Govor na kraju skolske godine

Ova je vadaBeleska uz prevod

Postoji obieaj, u anglosaksonskom svijetu, da se maturantima mdiplomcima gi­mnazije, koledia ili fakultela, na ceremoniji dodjele diploma prigodnim govoromobrati neki pisac i1i druga pozvana 513m3 licnost. Taj tzv. commencement speechnajcesce, naravno, nije literama i1i hlol0fski iH Cak retoricki iDle vrijedan tekst.Postoje, medutim. izuzed. Jedan je zasigurno gavor koji je maturantima Vilijemskoledia 1984. godine odriao Josif Brodski. (Objavljen ; kod nas u knjizi Udovo­

Ijiti send, u izdanju DeCijih novina iz Gomjeg Milanovca 1991. godine, pod na'slovom GaVOt no kraju slto/slte godine, u prevodu Jasmine TeSanovic.) Dvadeset ijednu godinu "akan StD je Brodski govorio maturantima Vilijems koledia, 2005,dakle, svoj gavot no kraju sko/ske godine, maturantima Kenjon koledia odriao je

Dejvid Foster Volas (1962-2008).

Mama i najdarovitiji americki pisac roden u drugoj polavini dvadesetog vijekaumro je, naialost, prerano; izvrsio je samoubistvo 12. septembra 2008. godine.Nema ovdje prostora da se portretisu Volas i njegov opus, pa (emo to ostavitila drugu priliku. Vrijedi ipak barem kazati nesto 0 dosadaSnjoj Volasovoj recep­ciji u Srbjji. Njegovu, ispostavilo se, posljednju knjigu prica, u originalu objav­Ijenu 2004, vet dvije godine kasnije objavio je Rad, u kultnoj biblioteci Ree imisao, u prevodu Aleksandre ManCie-Milie. To je prva (i dosad jedina) Volasovaknjiga objavljena u Srbiji. Kad je 0 periodid rijec, jos 2003. godine, pisac Vladi­mir Tasie preveo je, a "Zlatna greda" objavila, odlomak iz Volasove knjige Krat­Id ;ntervju; sa ogavn;m muskarcima. Napokon, ove su godine novosadska "Polja"objavila dvije VoJasove prOle: u broju 462 Sve to u prevodu Igora Cvijanoviea teu (posljednjem) 466. broju naslovni esej ;l Volasove knjige Pogledojte jastogo uprevodu Anjane Boiovit. Nije, dakle, da je Volas ovdaSnjim Citaocima potpunonepoznat, ali je, imajuc; u vidu njegov kvalitet i renome, prevoda jos uvijek malo.

Volasov govor maturantima Kenjon koIedia objavljen je 2009. godine u formi knji­

ge, u izdanju Uttle, Brown and Company, pod naslovom This Is Water. Relativnokratak tekst prelomljen je na skoro 140 stranica; to je bOo mogule jer je prelomijenskoro kao pjesma, odnosno jer ima stranica na kojima se, poput stiha, nalazi tekjedna jedina relenica. Makar 50 mnogi, poput recimo Zejdi Smit, kritikovaH nalinna koji je tekst prelom1jen, treba vjerovati Tomu Biselu kad kale da bi samo sitne

duSe mogle vidjeti neki neCist motiv u objavljivanju ovog govora u form; knjige.

eim sam, u novembru 2010, U Be(u, uz katu i cigarete, proeitao This Is Water,poielio sam to prevesti. Vrijedilo bi napisati zaseban esej u kojem bi se uspore­dili govori no kroju skolske godine Brodskog i Volasa, vrijed1lo bi takoder kontek­stualizirati mjesto koje ima This Is Water u cjelini Volasovog opusa, ali i to valjaostaviti za drugu priliku.

Makar namijenjen maturantima, Volasov govor mnogo toga porutuje i onim sta­

rijim, koji su nekad bili maturanti, narotito ako nisu posve zaboravili kako su ne­kot gledali na odrasli iivot pred njima. Ipak, ako svaki tekst mora imati (makarzamiSljenog) pravog adresata, originalnom Volasovom govoru to su bili matu­ranti Kenjon koledia il skolske 2004/2005. godine, na tom fonu, ovaj prevod po­svetujem NatilSi, Mirni, Aleksandru, Dunji, Jeleni, Jovani, Damjanu, leni i ostalimmaturantima Karlovacke gimanlije il skolske 2010/2011. godine.

Muharem Bazdulj

so

Nista od ovoga se ne tiee ni morala,

ni religije, ni dogme ni velikih

populamih pitanja 0 zivotu posle

smrti. Istina sa velikim poeetnim "I"

tiee se zivota pre smrti. Tiee se toga do

dodete do tridesete, ili eak pedesete

godine zivota, a da se ne pozelite

upucati u glavu. To je prava vrednost

pravog obrazovanja, sto nema

nikakve veze sa ocenama i titulama,

a ima mnogo veze sa jednostavnom

svescu - svescu da postoji ono sto je

stvamo i sustinsko, sto je skriveno,

a sve vreme nam je pred oeima

piSe: Dejuid Foster Volas

Dvije mlade ribe plivaju i susTeeu jednu stariju, a ovamimoilazeci se s njima, klimne glavom i kaze im:"Dobro jutro, omladino. Kakva je voda?"·

I ovedvije mIade ribe nastavljaju plivati dok se napokon jed­na ne okrene prema drugoj pa kaZe: "Sta je, dovraga, voda?"

Ovo je standardna caka kod ameriCkih govora na kraju 51<01­ske godine, mislim na upatrebu didaktickih pricica u registru

parabole.Ova prica je zapravo jedna od boljih u tom ianru. iedna od

onib kojei nisu toliko sranje, noako misliteda= jaO\ujeda

bih se predstavio kao mudrastara riba koja to \'a:ila mIadimribarna, objasniti sta je voda, varate se.

Ja nisam mudra stara riba.Direktna poenta price 0 ribarna je jednosta\= najOOgledni­

je, najsire rasprostranjene cinjenice su Cesn CJr"Je koje je najteie

vidjeti i 0 njima govoriti.

Kad se ovo fonnuliSe kao reCenica - . "2ra..-.10, biva tek ba­naIna otrcana fraza - all Cinjenica '" da:.: zranSejama svakod­nevnog Zivota odraslih osoba. banal:ne orrcane fraze mogu ima·ti vainost zivota i smrti.

IIi Yam bar to ieIim sugerisan CMJ '.-edro i Iijepo jutro.KAKO M1SUTI: ..a.....'IJJ_ - -. S2Slojak ovakvih govora je

to sto bih ja l1'ebao gmuru:t 0 - - \-a5eg hurnanistickog obra­zovanja. cia objasnim • c.. koju cete dobiti irna nekos(vamo ljudsko znaCB:je. a :le samo materijalnu vrijednost.

VREME· 13/01/2011

/

Dejvid

FosterVolas

Hajde onda da pricamo 0 najrasprostranjenijem kliseu iz ovakvih govo­ra, a taj je da humanisticko obrazovanje ne treba toliko da vas opskrbi zna­njem koliko treba da vas "nauci kako da mislite".

Aka imalo Utite na mene u vrijeme kad sarn bio student, to je nesto st~

nikad ne volite (uti, i cak se asjetate pomalo uvrijedenim zbog tvrctnje davas neko treba nauciti kako da rnislite, jer vet i cinjenica da ste se upisalina ovako dobar koledZ djeluje kao dokaz da vec lOate mislitl.

Ali ja CU ovdje ustvrditi da se naposljetku pokazuje kako taj klis. uop­fite nije uvredljiv, jer zaista uciti nekog 0 razmiSljanju. st~ bi se trebalo de­Savati na ovakvirn mjestima. ne znaCi poduciti ga kaka da misli, nego 0 iz·

born 0 (emu da misli.Aka vam se tema potpune slobode izbora kad je rijec 0 tome 0 (emu mi­

sliti rini previse banalnom i ociglednom da na nju tracite vrijeme. pozivamvas da razmislite 0 ribama i vodi i da, harem ne nekoliko minuta, svoj skep­

ticizam 0 vrijednosti posve ociglednog stavite u zagrade.Evo jOg jedne didakticke pricice.Dva tipa sjede zajedno u kafani usred neke divljine na Aljasci.Jedan od njih vjeruje u Boga, drugi je ateista i oni sad raspravljaju 0 po­

stojanju Boga sa onim posebnim intenzitetom kakav se javlja poslije ot­prilike cetvrte pive.

Ionda ateista kaie: "Gledaj, nije da ja nemam razloge da ne vjerujem uBoga. Nije da i ja nisarn eksperimentisao sa Bogom i molitvarna. BaS proSlogmjeseca sam se izgubio u uZasnoj mecavi podaleko od kampa, nisam vidioprst pred nosom, bilo je minus pedeset i pojrna nisam imao gdje sam uop­

ste, i onda sam to napravio, pao sam na koljena, u snijeg, i zavapio: Boze,ako postojiS, izgubio sam se u meeavi i umrijecu ako mi ne pomogneS."

I sad, u kafani, religiozni tip gleda u ateistu say zbunjen i kaze:

VREME· 13/01/2011

"Dobro, znaei, sad si i ti vjernik, jer napokon ovdje si, ziv i zdrav."Ateista prevrne ocima kao da misli da je religiozni tip totalna budala:

"Ma ne, eovjeee, ono st~ se desilo jest da su pojavila dvojica Eskima koji

su, eto, tuda prolazili pa su mi oni pokazali kako da se vratim do kampa."Lako je propustiti ovu pricicu kroz filter standardne humanistieke ana­

Iize: Potpuno jednako iskustvo moze predstavljati dvije potpuno.razlieitestvari dvjema razlieitim osobama, a u zavisnosti od njihovih naCina mislje­nja odnosno naCinima na koje kreiraju smisao svojih iskustava.

Posto mi cijenimo toleranciju i razlieitost miSljenja, mi u nasoj huma­

nistickoj analizi nigdje ne zelimo ustvrditi da je jedan tip u pravu, a daonaj drugi grijesi.

To je u redu, osim st~ zbog toga nikad ne raspravljamo ni 0 tome odakledolaze njihovi svjetonazori iuvjerenja, mislim, odakle unutar dvojice tipova.

Kao da je najbazicnija orijentacija prema svijetu i smislu iskustva sva­ke osobe dio njenog automatskog hardvera, kao visina Hi brej cipela, Hi jeapsorbovana iz kulture, poput jezika.

Kao da stvaranje srnisla iz iskustva nije zapravo stvar namjeme liene od­luke, svjesnog izbora.

Takoder, tu je i arogancija.Ateista je totalno i iritantno uvjeren u svoje odbacivanje mogucnosti da

su Eskimi irnali ikakve veze s njegovom molitvom.Istina je takoder da postoji masa religioznih Ijudi koji su iritantno sigur­

ni u vlastite interpretacije.Oni su vjerovatno jos odvratniji od ateista, harem veCini nas ovdje, no

istina je da je problem dogmatskl religioznih Ijudi jednak problemu ateisteiz naSe prieice: arogancija, slijepa sigumost, zatvorenost uma koja je tolikonalik na robiju tako savrsenu da robijas ustvari inije svjestan da je zatoeen. ...

SI

Hoeu da kaiem kako mislim da je ovo jedan dio onoga sta humanistic­ka mantra 0 "ueenju kako da se misli" treba da poruci: da se bude samomalo manje arogantan, da se ima makar malo "kritickog opreza" spramsamog sebe i stvari u koje smo sigurni... jer veliki procenat stvarl 0 kojimasmo skloni misliti da su automatski ispravne, zapravo su, kako ce se ispo­

staviti, totalne greSke i zablude.Ja sam to naucio na teiak nacin, pa pretpostavljam da ce te i vi, diplom­

ci, to takoder morati nauciti tako.CENTAR SVETA: Evo jednog prirnjera potpune pogreSnosti onoga 0 cemu

sarn skIon misliti da je apsolutno sigumo da je to tako.Svaki djelic mog neposrednog iskustva podriava moje duboko uvjere­

nje da sam ja apsolutni centar svemira, najstvarnija, najZivlja i najvaini­

ja osoba koja postoji.Rijetko razmisljamo 0 ovoj vrsti prirodne baziene usredotoeenosti na sebe

same, jer je ona toliko socijalno odbojna, no ona svejedno pestoji manje­viSe podjednako za sve nas, negdje duboko u nama.

Take sme podeseni po difoltu, u nasem hardveru, cim se rodimo.Razmislite 0 tome: Nema nijednog iskustva koje ste dozivjeli, a da vi ni­

ste bili u njegovom centru.Svijet koji doiivljavate je ispred vas, Hi iza vas, lijevo Hi desno od vas, na

TV ekranu, na monitoru ill bilo gdje.Misli i osjeeanja drugih osoba moraju vam nekako biti dojavljeni, a vasi

vlastiti su tako direktni, urgentni, stvami.Shvatate na sta mislim.All, molim vas, ne brinite, nemam namjeru da vam propovijedam 0 su­

osjecanju, usmjerenosti na druge Hi svih takozvanim "vrlinama".To nije stvar vrlina - radi se 0 mom vlastitom izhoru da eventualno neka­

ko promijenim ill se oslobodim svog prirodnog po difoltu podeSenog har­dvera, koji je duboko i bukvalno usmjeren isk1jueivo na sebe i koji na svegleda samo kroz sopstvene naocari.

Ljudi ,koji mogu ovakcJ podesiti svoje zadate parametre jesu oni za koje

se obieno We da su, citiram, "dobro prilagodeni", a ovaj termin, sugeri­sem vam, nije slucajan.

lrnajuCi u vidu akademski kontekst ovdje, postavlja se pitanje: koliko jeova podesavanje uslovljeno stvamim znanjem Hi intelektom. Odgovor, st~ne iznenaduje. glasi da to zaVlsi od vrste znanja 0 kojoj govorimo.

Vjerovatno najveea opasnost akademskog obrazovanja, harem u momvlastitom slucaju, jest da ono podupire tendenciju da iivotu prilazim pre­intelektualno, da se izgubim u apstraktnom razmisljanju umjesto da jed­

nostavno obratim painju na ono st~ mi se deSava pred ocima.Umjesto da stalno obracam painju na ono st~ se desava unutar mene.Siguran sam da svi vi vet i sami znate koliko je teSko ostati pailjiv i pri­

jemciv na okolni svijet, a ne biti stalno hipnotiziran konstantnim mono­

logom u svojoj glavi.Ono st~ jos ne znate jest koliki je ulog u toj borbi.Uovih dvadeset godina koliko je proslo otkad sam ja diplomirao, poste­

peno sam uspio shvatiti koliki je ulogu pitanju i razumjeti kako je huma­nisticki kliSe 0 "ucenju kako da se misli" zapravo skracenica za vrlo du­

boku i vainu istinu."Nauciti kako misliti" zapravo znaCi nauciti kako imati neku vrstu kon­

trole nad time kako mislimo i 0 cemu mislimo.To znaci biti dovoljno svjestan i dovoljno savjestan da izaberes na sta

obracas painju i da izaberes kako stvaras smisao iz iskustva.Jer ako ne rnoiete ili ne ielite napraviti takav izbor u svom odraslom ii·

votu, bicete totalno sjebani.

"

Razmislite 0 starom kliSeu 0 razumu kao "odlicnorn slugi, ali zlomgospodaru".

Ovaj, kao imnogi k1iSei, povrsno gledajuCi zvuci glupo i banalno, ali za·pravo izraiava veliku i straSnu istinu.

Uopste nije slucajnost da odrasle osobe koje se ubiju iz vatrenog oruzja

skoro uvijek pucaju sebi u... glavu.I istina jeda je veCina ovih samoubica zapravo bila mrtva jos mnogo pri­

je nego su povukli obarac.I kaZem yam sta bi, bez kenjanja, trebala biti stvama vrijednost vaSeg

humanistickog obrazovanja: da vas sprijeei da idete kroz svoj ugodni, pros­peritetni, ugledni odrasli iivot mrM i nesvjesni, kao robovi svojih glavai one urodene podesenosti da budete jedinstveno, potpuno, imperijalno

sami, dan za danom.Ovo moze zvucati kao hiperbola ill apstraktna glupost.

Hajde, onda, da budemo konkretni.Jasna je cinjenica da vi, kao upravo diplomirani srudenti, nemate pojma

sta zapravo znaci iivjeti dan za danom.Postoje znacajni dijelovi zivota odraslih osoba u AmeI:ici 0 kojima se u

ovakvim govorima nikad ne prica.Tu spadaju dosada, rutina i sitne frustradje.

VaSi roditelji i drugi stariji ovdje prisutni doom znaju 0 (emu govorlm.Primjera radi, uzmimo jedan prosjec.an dan odrasle osobe, kad ujutro

ustajete. odlazite na svoj izazovni kancelarijski pasao za koji je potrebnafakultetska diploma i tamo udarnii'ki radite d",-et iIi deset sati i na kraju

dana ste umomi i neIVozni i samo i.elite doCi kuCi, lijepo vecerati, moida

se opustiti na nekoliko sati te rano leCi spavati jer sutra valja opet ustati

rano i krenuti sve to iznova.Ali onda se sjetite da kod kuce nemate hrane - niste imali vremena za

kupovinu tokom sedmice zbog vaseg izazovnog posla - i zato nakoD po­sla sjedate u kola i vozite se prema supermarketu.

VREME • 13/01/2011

DOSADA IRUTlNA: Kraj ie radnog dana isaobrataj je jako gust te vam doprocl.avnice treba viSe vremena nego inace. akad napokon stignete tama, usupermarketu je stra.sna guiva, jer, naravno. to je onaj diD dana kad i ostali

zaposleni Ijudi dolaze da kupe kutne potrepStine icijela se radnja presija­

va u aoom grozomomom fluorescentnom svjetlu i cx:tjekuje Muzak tooo­

vima st~ ubijaju dusu ill pak korporativnom pop-muzikom i to je zapravoposliednje miesto na svijetu na kojem biste ieljeli biti, ali ie jednostavnonemoguce da brzinski udete i izidete.

I morate da lutate kroz tu ogromnu prejako osvijetljenu prodavni·

ell, obilazite pretrpane police da nadete ono st~ yam treba, i moraleda manevrisete onim ruinim kolicima medu svim ostalim umornim,uzurbanirn ljudima 5 kolicima, a medu njima, naravno, ima i gleeerskisporih staraca i krupnih osoba i hiperaktivne djece, a svi ani blokira­ju police, i morale skrgutati zubima i truditi se da budete ljubazni kad

ih zamolite da vas puste da prodete, i tako, napokon. imate u kolici·ma sve sta yam treba za v&eru, ali sada nije otvoreno dovoljno kasa,iako je u toku standardna-guzva-na-kraju-radnog-dana, i red pred ka·som je nevjerovatno dug.

To je glupo i od tog biesnite, ali ne moiete svoi bijes usmieriti na gospo­du koja radi na kasi, koja irna previSe pasla na radnom mjestu Cija svakod­nevna dosada ibesmislenost prevazilazi maStu svakog od nas s nekog pre­stiinog koledia...i dobro, napokon ste na kasi, platite svoju hranu, cekateda yam masina potvrdi cek ill kartieu i docekate da yam se kale: "Ugodandan" glasom koji je apsolutni glas smrti.

Ionda morate ruine sustave plasticne kese pune svojih namimica u ko­lieirna ciji jedan tocak sve vrijeme ludacki vuee ulijevo progurati nekakokroz kvrgavo parkiraliste puna liudi ismeta ipokuSati utovariti kese u autotako da po mogutnosti sve ne ispadne i raspe se po prtIjainiku tokom vo­znje do kute i onda morate voziti do kute, spore, kroz gust promet sa in·tenzivnom frekveneijom diipova, i tako dalje, i tako dalje.

VREME· 13/01/2011

Svako od vas je sve to vet radio, razumije se, all to joS nije postalo diovaSe diplomirane stvamozivotne rotine, dan za dan, sedmicu za sedmicu,mjesec za mjesecom, godinu za godinom.

All bite, i bite i joS mnogo dosadnih, iritantnih, naoko besmislenih ii·votnih rutina.

Samo sto stvar nije u tome.Stvar je u tome da haS takva mala frustrirajuea srania trebaiu biti situa­

cije u kojima na scenu stupa mogucnost izbora.Zbog toga sto mi zastoji u saobracaju i guZve medu policama i dugi re­

dovi pred blagajnama daju vremena da razmiSljam, iako ne budem doniosvjesnu odluku 0 cemu da mislim ina 513 da obracam painju, bicu iznervi­ran i jadan svaki put kad budem iSao kupovati hranu, ier sam prirodno po

difoltu pod.sen da mislim kako se ovakve situacije tieu samo mene, moiegladi i mog umora i moje ielje da samo dodem kuti, icinice mi se da je ci­ieli svijet, da su svi drugi tu tek da bi meni bili no putu, i ko su do vraga sviti Ijudi OOji su meni na putu.

I kad pogledaS kako je odvratna veeina njih, kako su glupi, poput krava,kako imaju mrtve oci i kaOO neljudski izgledaju u redu pred kasom, i kakonerviraju i kako je nepristojno to sto vicu prieajuci na mobitel usred redai koliko je to nepravedno: Radio sam napomo cijeli dan, erkavam od gla­

di i umoran sam, a opet ne mogu doti kuci da jedem i da se opustim zbogsvih lib glupih proklelib ljudi.

Ili, naravno, ako sa.m trenutno u socijalno osvijeStenom, humanistiekiobrazovanom modusu svoje difolt-podesenosti, mbgu provesti zastoj u sa­obracaju na kraju dana pun liutnie i gadenia na sve te goleme glupe dii­

pove koji blokiraju eijele !rake auto-puta i kamionete koii sagorijevaju ra­sipno i sebicno po cetrdeset galona goriva, i mogu razmotriti cinjenicu dase patriotske ill vjernieke naljepniee uvijek nalaze na najveeirn i najgadni­je sebienim vozilima, kojima upravljaju najruZniji, najbezobzirniji i naja­gresivniji vozaei, koji obieno pricaju na mobite! dok se preko reda ubacujuispred drugih auta samo da bi se pomakli za glupih sest metara napriiedu saobracajnoj guZvi, i mogu razmiSljati kako re nas prezirati djeca naSedjece jer smo potroSill sve gorivo za budutnost i vjerovatno sjebali k1imu,i kako smo razmazeni, glupi, sebiCni i odvratni svi mi, i kako je sve to pu­

liiono, i tako dalje, i tako dalje...Gledajte, ako izaberem da ovako razmiSljam, to je u redu, mnogo nas

tako eini - samo st~ avaj naein razmisljanja cesto biva previSe lagan i au­tomatski, tako da uOpSte i ne mora biti stvar izbora.

Misliti na taj naein je ono na sta sam po difoltu pod.sen.To je automatski nesvjestan naCin na koji se nosim sa iskustvom dosad­

nih i frustrirajucih aspekata odraslog mota kad funkcioni5em u skladu saautomatskim nesvjesnim uyjerenjem da sam ja centar svije13 i da su mojetrenutne potrebe iosjeeanja ono st~ treba odrediti prioritetecijelog sviieta.

Postoje, medutim, oeigledno drukeiji nacini razmisljanja U ovakvimsituacijama.

Usaobratainoj guivi, kad sva ta vozila stoje i blokiraju mi put: Nije ne­mogute da su neki od Ijudi u tim diipovima u proslosti doiivjeli strasnesaobracajne nesreee te im je voinja sada traumaticna i terapeut im je pre·porueio da nabave diip da bi se osjeeali dovoljno sigumo da voze; Hi da ie1.3 volanom Hamera koji me je upravo nepropisno pretekao zapravo otaeCije malo diiete, bolesno Hi povrijedeno,leii na sjediStu do njega, i on hitaprema balnid te je, na neki nacin, u veCoj i legitimnijoj furbi nego ja, dasam ustvarija neko ko njemu stoji na putu.

III mogu izabrati da se natjeram da razmotrim mogucnost dasu i svi osta-Ii u redu pred kasom u supermarketujednako umorni i frustrirani kao i ja •

53

I ._---------------------

te da neki od njih sigumo imaju mnogo napornije, mnogo dosadnije i 001·

nije iivote od mog.I tako dalje.Ponovo vas molim da ne mislite kako vam dajem moralnu lekciju, ili da

vam govorim kako bi "trebalo" misliti na taj naCin ill da neko oeekuje odvas da to automatski radite, zata jer je to teSko, jer traii volju i mentalninapor, jer ako sle slieni meni, bice dana kad to jednoslavno netete moo,ill to svjesno netete ieljeti.

AIi u vetini dana, ako ste dovoljno pailjivi i date si mogutnost izOOra,moiete odIuCiti da druI<Cije gledate ria tu debeIu pren.sminkanu gospcx1u

mrtvih otiju koja je u redu pred kasom upravo vikaIa na svoje malo dije'te - moida obieno nije takva, moida tri noti nije oka skIopila jer je bdjelauz uzglavlje svog muia koji urnire od raka kostiju ill je moida upravo onaloSe placena sluibenica u prodavnici molomih vozila koja je haS juee po­mogla v.sem muiu ill ieni da rijeiii neki problem s papirologijom malirnCinom birokratske Ijubaznosti.

Naravno, niSta od ovoga nije vjerovatno. all isto take nije ni nemogute- sve zavisi same od toga 0 cemu ste spremni misliti.

Aka ste automatski sigurni da znate sta je stvarnost te ko je i sta je zai­sta vaino - ako, dakIe, radite u skIadu sa prirodnom difolt podeiienoStu- tada i vi, poput mene. oeeete razmatrati mogucnosti koje nisu besmi·slene i frustrirajuce.

Ako zaista naueite kako da razmisljate, kako da obracate painju, onda

cete znati da imate i druge opcije.Bicete U stanju da iskusite situaciju koja se sastoji od vreline, guzve,

sporosti, cijeli taj mali konzumeristicki pakao, kao oeSto ne samo smisle­no, nego i neSta sveto, fieSta st~ gori istim plamenom i istom snagom kaozvijezde - kao Ijubav, saosjetanje, ispodpominsko jedinstvo svih stvari.

SLOBODA: Sva ta mistiena priea nije nuino istinita, jedina stvar koja

je Istinita sa velikim poeetnim "I" je da trebate od/utili kako da pokuSa­

te da to vidite.To je, tvrdim, sloboda pravog obrazovanja, ueenja kako biti dobro prila·

goden. Morate svjesno odluciti sta ima smisao, a sta nema.Morate odIueiti sla da oOOiavate...

Jer evo joS jedne istine.Urovovima iivota oorasle osobe, dan za danom, zapravo i ne postoji

neSto kao ateizam.Ne postoji neoOOiavanje.Svi oOOiavaju.jedini izOOr jesla oboiavati.Aizvrstan razIog da odaberete nekog boga ill neki spiritualni tip oboia·

vanja - bio to I.H. ill Aliah, jahve ill vjeiitiCija boginja-majka ill Celiri Pie·menite Istine ill neki nesalomijivi zbir etiCkib principa - je da ce vas ma·

nje·viSe sve drugo st~ odaberete da oOOiavate live pojesti.Aka oboZavate novae i materijalne stvari - aka misliteda je tu pravi smi·

sao iivola - nikad vam nete biti dosta.Nikad netete osjetati da imate dovoljno.

To je istina.OOOiavajte vlastito tijelo i Ijepotu iseksualnu privlaenost, pa cete se uvi­

jekosjetati minim, a kad se odmakIa dob i slarost ukaiu, umrijetcete mi·lion puta prije nego st~ stvamo umrete.

Na jednom nivou vi to vet znate - to su stvari sifrovane u mitovima,poslovicama, kliseima, frazama, epigramima, parabolarna; one su kostursvake velike price.

Tajna je u tome da nam istina svakodnevno bude vidljiva u svijesti.

'4

OOOiavajte mat - osjetacete se slaOO i uplaSeno, te nikad netete imatidovoljno mati da odagnate strah.

OOOiavajtevlastiti intelekt, osjetanje da ste pametni - istalno cete ima·ti dojam da ste glupan, prevarant, uvijek u opasnosti da vas razotkriju.

ltako dalje.

Gledajte, stetna stvar uvezi 5 ovim oblicima oboiavanja nije to da su onizli ill greSni sami po sebi; steta je u tome st~ su nesvjesni.

Oni su ono za sla smo po difoltu podeiieni.Oni su oblici oboiavanja kojirna se jednostavno postepeno prepustimo,

dan za danom, bivajuti sve seIektivniji u onome sla vidimo isla smatramovrijednirn, a da nikad nismo do kraja svjesni sla radimo.

A takozvani "stvarni svijet" nete vas obesbrabriti da funkcioniSete nanaein na koji ste po difoltu podeSeni, jer se takozvani "stvarni svijet" Iju­

rn, novca i moci sasvim regularno napaja gorivom straha, prezira. frustra­cije, pohlepe i oOOiavanja vlastite litnosti.

NaSa savremena kultura je iskoristila sve to u svrhu dobivanja ogromnogbogatstva, komfora i liene slobode.

Slobode svih nas da budemo bogovi svojih sopstvenih malih kraljevsla­va omedenih na.sim vlastitim lobanjama, sarnih u centru svega stvorenog.

Ima dosla razloga da se preporuei ova vrsta slobode.AB, naravno, ima i drukcijih sloboda, a 0 onoj vrsti koja je najdragocje·

nija netete bas mnogo euti u ovom svijetu pobjeda, uspjeha i foliranja.Zaista vaina VISta slobode sastoji se 'od paznje, svjesnosti, discipline,

truda, sposobnosti da se zbilja brinemo za druge Ijude i irtvujemo se zanjih, iznova i iznova, na milijardu neupadljivih, malih, ne-seksi nacina,svakidan.

To je prava sloboda.

Tako se uei kako se misli.A1temativa je nesvjesnosl, podeiienost po difoltu, OOrba za opstanak ­

stalno izjedajuce osjetanje da smo imali pa izgubili neiito beskrajno.Znam da ovo vjerovatno ne zvuci zabavno, zaigrano Hi velicanstveno

inspirativno na naCin na koji glavni dio govora na kraju skolske godinetreba ZVlleati.

Ovo je ipak, kolika ja mogu vidjeti, istina, sparena usput s rnasom re­torickog sranja.

OCito je, 0 svemu ovom moiete misUti sta gcxi hocete.Saroo vas molim da ovo ne odbacite kao neku propovijed dr Laure pra­

cenu prijetetim mabanjem kaiiprsta.NiSta od ovoga se ne tice ni morala, ni religije, ni dogroe ni velikih po­

puIamih pitanja 0 iivotu poslije smrti.Istina sa velikim poeetnim "I" tiee se iivota prije smrti.TIee se toga do dodete do tridesete, ill Ca!< pedesete godine iivota, a da

se ne poielite upucati u gIavu.

To je prava vrijednost pravog obrazovanja, st~ nema nikakve veze sa ocje'nama i titulama, a ima mnogo veze sa jednostavnom svije5tu - svijeSCuda postoji ono sto je stvamo i suStinsko, sto je skriveno, a sve vrijeme namje pred atima, i zbog eega moramo sami sebe podsjetati iznova i iznova:

"Ovo je voda.""Ova je voda."

"Oni Eskimi moida su bill neiito viSe nego st~ se na prvi pogled eini."To je zapravo nezamislivo tesko - iivjeti svjesno, odraslo, dan za danom.Ato znaci da je jos jedan klise istinit: Vase obrazovanje zbilja jest posao

koji traje cijelog iivota, i ono poeinje - sada.

Zelim vam mnogo vise od sreee. -:(sa engleskog preveo i priredio Muharem Bazdulj)

VREME ~ 13/01/2011