Darovita djeca u odgojno- obtbrazovnom sustavuczpd.hr/wp-content/uploads/2013/09/Mrnjaus_Okrugli...

28
Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo Centar za poticanje darovitosti Društvo roditelja darovite djece Lodur Darovita djeca u odgojno- b t obrazovnom sustavu i njihova prava i njihova prava dr. sc. Kornelija Mrnjaus, doc. Ok li tl dr. sc. Kornelija Mrnjaus, doc. Odsjek za pedagogiju Filozofski fakultet u Rijeci Okrugli stol Gradska vijećnica, Grad Rijeka, Korzo 16 10. prosinca 2012

Transcript of Darovita djeca u odgojno- obtbrazovnom sustavuczpd.hr/wp-content/uploads/2013/09/Mrnjaus_Okrugli...

Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za odgoj i školstvoCentar za poticanje darovitostip jDruštvo roditelja darovite djece Lodur

Darovita djeca u odgojno-b tobrazovnom sustavui njihova pravai njihova prava

dr. sc. Kornelija Mrnjaus, doc.

Ok li t l

dr. sc. Kornelija Mrnjaus, doc.Odsjek za pedagogiju

Filozofski fakultet u Rijeci

Okrugli stolGradska vijećnica, Grad Rijeka, Korzo 16

10. prosinca 2012

“Teško je u dječjem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta.”j j

(Hollingworth, 1975)

Ljudska prava su:

neotuđiva neotuđiva

nedjeljiva, međusobno ovisna i međusobno povezana

ni er alna univerzalna

Zakonska utemeljenost zaštite prava djeceZakonska utemeljenost zaštite prava djece proizlazi iz slijedećih dokumenata:

Konvencija o pravima djeteta USTAV RH USTAV RH Obiteljski zakon Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o radu Zakon o prosvjetnoj inspekciji Zakon o prosvjetnoj inspekciji Zakon o stručno-pedagoškom nadzoru Zakon o zaštiti osobnih podataka Zakon o zaštiti osobnih podataka

Zakonska utemeljenost zaštite prava djeceZakonska utemeljenost zaštite prava djece proizlazi iz slijedećih dokumenata:

Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina Z k d j i b j j i d j j šk li Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Pravilnik o osnovno školskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika Pravilnik o osnovno školskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvojuteškoćama i većim teškoćama u razvoju Pravilnik o praćenju i ocjenjivanju učenika Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obiteljip p j j j j Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima

10 načela iz UN deklaracijejo pravima djeteta (iz 1959. godine)

1. Pravo na jednakost, bez obzira na rasu, boju kože, spol, religiju ili nacionalno i socijalno podrijetlo

2 P fi ički i t l i j d či2. Pravo na fizički i mentalni razvoj na zdrav način3. Pravo na ime i nacionalnost4. Pravo na adekvatnu ishranu, stanovanje i liječenje5. Pravo na posebnu skrb ako je riječ o djeci s posebnim potrebama6. Pravo na ljubav, razumijevanje i zaštitu7. Pravo na slobodno obrazovanje, igru i rekreaciju8. Pravo djeteta da bude među prvima kojima je pružena pomoć u vrijeme

katastrofe9. Pravo na zaštitu od svih oblika zapuštanja, okrutnosti i eksploatacije10 P dj d d d h l ij i i k čl ć lj d k10. Pravo djeteta da odrasta u duhu tolerancije i mira kao član općeljudske

obitelji.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Članak 4.(1) Ciljevi odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama su:1. osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati

jih i t l kt l i tj l i t t ki d št i l i i d h i jnjihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima,2. razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta,3. odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva,4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća,5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(2) Načela obrazovanja na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja su:( ) j g j g j1. osnovno školovanje je obvezno za sve učenike u Republici Hrvatskoj,2. odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi temelji se na jednakosti obrazovnih šansi za sve učenike prema njihovim sposobnostima,3 odgoj i obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i3. odgoj i obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na visokoj kvaliteti obrazovanja i usavršavanja svih neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti – učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, ravnatelja te ostalih radnika,4. rad u školskoj ustanovi temelji se na vrednovanju svih sastavnica odgojno-obrazovnog i školskog rada i samovrednovanju neposrednih i posrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u školi, radi postizanja najkvalitetnijeg nacionalnog obrazovnog i pedagoškog standarda,

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

5. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicamaplaniranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima,6. stjecanje osnovnog obrazovanja temelj je za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u sustavu odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj,7. obrazovanje u školskoj ustanovi temelji se na decentralizaciji u smislu povećanja ovlaštenja i odgovornosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) raziniovlaštenja i odgovornosti na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini,8. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na partnerstvu svih odgojno-obrazovnih čimbenika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

V UČENICI Članak 60V. UČENICI Članak 60.

(1) Status redovitog učenika stječe se upisom u školu, a može se imati samo u jednoj školi.

(2) I i d t k 1 čl k č ik k ji j i(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, učenik koji je upisan u umjetničku školu može se upisati u još jednu školu.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

V. UČENICI Članak 61.

(1) Prava učenika su:(1) Prava učenika su:– pravo na obaviještenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,– pravo na savjet i pomoć u rješavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesunajboljem interesu,– pravo na uvažavanje njegovog mišljenja,– pravo na pomoć drugih učenika školske ustanove,

pravo na pritužbu koju može predati učiteljima odnosno nastavnicima– pravo na pritužbu koju može predati učiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i školskom odboru,– pravo na sudjelovanje u radu vijeća učenika te u izradi i provedbi kućnog reda,

pravo na predlaganje poboljšanja odgojno obrazovnog procesa i odgojno– pravo na predlaganje poboljšanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog rada.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

V. UČENICI Članak 61.

(2) Obveze učenika su:(2) Obveze učenika su:– pohađanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je izabrao,

id ž j il k ć d– pridržavanje pravila kućnog reda,– ispunjavanje uputa učitelja, odnosno nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja i drugih zaposlenika škole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kućnim redom,– čuvanje udžbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Članak 62.

(1) Učenici s posebnim odgojno obrazovnim potrebama su daroviti(1) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti učenici i učenici s teškoćama.

(2) Obrazovanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama(2) Obrazovanje učenika s posebnim odgojno obrazovnim potrebama provodi se u skladu s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebamaDaroviti učenici

Članak 63.

(1) Škola provodi uočavanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te ( ) p j , p j p jim organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima.

(2) Program za darovite učenike te način uočavanja, školovanja, praćenja i poticanja darovitih učenika propisuje ministar.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školiZakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebamaDaroviti učenici

Članak 64.

(1) Učenik koji se ističe znanjem i sposobnostima ima pravo završiti ( ) j j p pškolu u kraćem vremenu od propisanog.

(2) U tijeku jedne školske godine učenik može završiti dva razreda.( ) j j g

(3) Uvjete i postupak pod kojima učenik može završiti školu u kraćem vremenu propisuje ministar.

RECOMMANDATION 1248 (1994)1on education for gifted childrenon education for gifted children

1. Obrazovanje kao osnovno ljudsko pravo i, koliko je to moguće, treba biti prilagođeno svakom pojedincu.

2. Iz praktičnih razloga obrazovni sustav treba biti tako organiziran da pruži adekvatno obrazovanje većini djece, ali će uvijek postojati djeca s posebnim potrebama za koje treba učiniti posebne obrazovne “aranžmane”. Jedna grupa takve djece su i oni visoko nadareni.

3. Darovita djeca moraju biti u mogućnosti imati korist od prikladnih obrazovnih uvjeta koji će im dozvoliti da u potpunosti razviju svoje sposobnosti, za svoju vlastitu dobrobiti i za dobrobit cijelog društva. Nijedna si zemlja ne može dozvoliti da ne iskoristi svoje talente i bilo bi to loše za ljudske resurse kada se u pravo vrijeme ne bi identificirali intelekturalni ili drugi potencijali. Za ovu

Council of Europe Parliamentary Assembly Available at http://assembly coe int/mainf asp?Link=/documents/adoptedtext/ta94/erec1248 htm

svrhu potrebni su prikladni alati.4. Posebne obrazovne mogućnosti ne smiju ni na koji način privilegirati jednu grupu djece na štetu

drugih.

Council of Europe. Parliamentary Assembly. Available at http://assembly.coe.int/mainf.asp?Link=/documents/adoptedtext/ta94/erec1248.htm. Accessed 3.12.20121. Assembly debate on 7 October 1994 (31st Sitting) (see Doc. 7140, report of the Committee on Culture and Education, Rapporteur: Mr Hadjidemetriou). Text adopted by the Assembly on 7 October 1994 (31st Sitting).

5. Skupština Vijeća Europe stoga predlaže da se u nacionalnim obrazovnim politikama uzme u obzir sljedeće:

i. Zakonski propisi trebaju prepoznati i poštivati individualne razlike. Visoko nadarena djeca, kao i ostali, trebaju adekvatne obrazovne prilike da bi razvili svoje pune potencijale;

ii. paralelno, trebaju biti razvijena osnovna istraživanja u području “nadarenosti” i “talentiranosti” i primijenjena istraživanja, na primjer da bi se poboljšale procedure identifikacije. Istraživanjeprimijenjena istraživanja, na primjer da bi se poboljšale procedure identifikacije. Istraživanje “mehanizama uspjeha” moglo bi pomoći kod školskog neuspjeha;

iii. programi za izobrazbu učitelja trebaju uključiti strategije za identificiranje djece koja imaju visoke sposobnosti ili specijalne talente. Informacije o darovitoj djeci trebaju biti dostupne onima koji se bave s djecom (učitelji, roditelji, doktori, socijalni radnici, ministarstva obrazovanja, itd.);j ( j , j , , j , j , );

iv. mjere za posebno darovitu djecu u posebnim područjima bi poželjno trebale biti uređene unutar redovnih školskih sustava, od predškolskog obrazovanja andalje. Fleksibilan kurikulum, više mogućnosti za mobilnost, obogaćivanje dodatnih materijala, audiovizualna pomoć i projektno orijentirani stilovi poučavanja su putevi i tehnike za unaprjeđenje razvoja sve djece, p j j p j p p j j j j ,bilo da su visoko nadarena ili ne, i omogućavaju identifikaciju posebnih potreba u najranije moguće vrijeme;

v. redovni školski sustav bi trebao biti dovoljno fleksibilan da omogući ispunjavanje potreba učenika koji postižu visoke uspjehe ili su talentirani;j p pj ;

vi. sve posebne mjere za visoko nadarene ili talentirane učenike trebaju biti administrirane s diskrecijom kako bi se izbjegle prirođene opasnosti ili etiketiranje, sa svim njihovim neželjenim posljedicama za društvo.

Zaštita prava i interesa djece u odgojno-obrazovnim ustanovama

Preporuka Pravobraniteljice za djecu:

p j g ju školskoj godini 2011./2012., preporuke, prijedlozi i stajališta

Prava darovite djece

Valja podsjetiti na obvezu škole u uočavanju, praćenju i poticanju darovitih učenika, kao i u osiguravanju završavanja škole u kraćem vremenu od , g j jpropisanog, ukoliko se učenik ističe znanjem i sposobnostima. Škola je dužna osigurati dodatnu nastavu za darovite učenike, ako to oni i roditelji zahtijevaju ili ako je procjena škole da je to u najboljem interesu djeteta Posebno preporučamoako je procjena škole da je to u najboljem interesu djeteta. Posebno preporučamo školama da vode računa o opterećenosti darovitih učenika, koji sučesto uključeni u više slobodnih aktivnosti i sudjeluju na natjecanjima iz nekoliko nastavnih predmetanastavnih predmeta.

Posljedice povrede prava djece kroz procesPosljedice povrede prava djece kroz procespraćenja i ocjenjivanja

• Nisko samopoštovanje i samopouzdanje• Gubitak motivacije• Gubitak interesa• Psihosomatski poremećaji• Školska fobija• Školska fobija• Depresija• Nasilno ponašanje• Laganje• Bijeg od kuće

S b j t• Samoubojstvo

Povrede prava djece u školi proizlaze iz:Povrede prava djece u školi proizlaze iz:

• Nedovoljne upućenosti djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova u sadržaje zakona, pravilnika i propisa, koji se odnose na zaštitu i prava djece• Nedostatne supervizije i individualnog permanentnog stručnog usavršavanja u odgojno obrazovnim ustanovamaodgojno-obrazovnim ustanovama• Nedostatnih kvalitetnih preventivnih programa i pozitivnih sadržaja slobodnog vremena djece• Nedefiniranih kompetencija učenika i kriterija vrednovanja• Nedovoljne informiranosti i senzibiliziranosti onih koji rade s djecom za dj čj i či jih š idječja prava i načine njihove zaštite

Povrede prava djece u školi proizlaze iz:Povrede prava djece u školi proizlaze iz:

• Nejasnih pravila ponašanja i primjene etičkog kodeksa u odgojno-Nejasnih pravila ponašanja i primjene etičkog kodeksa u odgojnoobrazovnim ustanovama• Neprimjerene postojeće pedagoške dokumentacije (rubrika u imeniku i dnevniku)• Nedostatne kvalitetne suradnje s roditeljima i lokalnom zajednicom• Neadekvatnih kadrovskih i prostornih uvjeta odgojno obrazovnih ustanova• Neadekvatnih kadrovskih i prostornih uvjeta odgojno-obrazovnih ustanova kao preduvjeta ostvarenja kvalitetnog rada• Nedovoljnog vremena potrebnog za i kvalitetno praćenje i vrednovanje u postojećem nastavnom planu i programu

Ciljevi odgoja za ljudska pravaCiljevi odgoja za ljudska prava

Izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava te koja štiti svoja prava i pravaIzgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava, te koja štiti svoja prava i prava drugoga, bori se protiv bilo kojeg oblika nasilja i za mirno rješavanje sukoba, te se kao odgovorni građanin zalaže za demokratsko društvo, temeljeno na jednakosti, g g j jpravdi i slobodi.

Ciljevi odgoja za ljudska pravaCiljevi odgoja za ljudska prava

Taj se cilj postiže:

i đi j b id i• izgrađivanjem osobnog identiteta;• odgojem za prihvaćanje i poštovanje drugoga i prihvaćanje različitosti u društvu

(pojedinaca, naroda, kultura);• kreiranjem sredine koja kod djeteta potiče razvijanje osjećaja osobne vrijednosti• kreiranjem sredine koja kod djeteta potiče razvijanje osjećaja osobne vrijednosti

kao individue;• stvaranjem uvjeta u kojima se dijete osjeća pripradnikom i ravnopravnim članom

zajednice;j ;• poticanjem razvoja socijalnih vještina za uspostavljanje kvalitetnih međuljudskih

odnosa;• izgrađivanjem stavova i sustava vrijednosti koji promiču i štite ljudsko dostojanstvo;• njegovanjem mirotvornog ponašanja.

N č l d d čj d j lj d kNačela rada u području odgoja za ljudska prava

• djetetu treba uvijek pristupati tako da se osjeća prihvaćeno, voljeno, zaštićeno i podržavano;podržavano;

• djetetu treba omogućiti da iskaže svoje sposobnosti, da se afirmira;• u radu treba uvažavati individualne karakteristike i potencijale svakog pojedinog djeteta;• u radu treba naglašavati ono po čemu su ljudi slični a razlikama (u spolu kulturi vjeri• u radu treba naglašavati ono po čemu su ljudi slični, a razlikama (u spolu, kulturi, vjeri,

mišljenju, izgledu) treba pristupati kao bogatstvu života – uočavati ih i prihvaćati;• polazište u radu moraju biti doživljaji i interesi djece;• djetetovo učenje treba temeljiti na iskustvu;• djetetovo učenje treba temeljiti na iskustvu;• u radu s djecom treba polaziti od poznatog prema novom i nepoznatom;• neovisno o temi djetetu treba pružiti cjelovit doživljaj;• važno je poticati svako dijete na aktivno sudjelovanje u rješavanju problema i životu• važno je poticati svako dijete na aktivno sudjelovanje u rješavanju problema i životu

grupe;

N č l d d čj d j lj d kNačela rada u području odgoja za ljudska prava

• djetetu treba omogućiti da probleme sagledava s raznih stajališta, da vrši izbor, b l tit j š j d j b dj l j i i d toprobava vlastita rješenja, vrednuje osobno djelovanje i preuzima odgovornost;

• u svim situacijama treba podržavati djetetovu radoznalost i otvorenost za pitanja i probleme;u svakodnevnim životnim situacijama treba stvarati atmosferu pravednosti kako u• u svakodnevnim životnim situacijama treba stvarati atmosferu pravednosti, kako u podjeli zaduženja ili u kažnjavanju, tako i u nagrađivanju;

• pohvala i pozitivna potkrepljenja moraju uvijek imati prednost pred kaznom;• važan je sklad riječi i djela odgojitelja;• važan je sklad riječi i djela odgojitelja;• djetetu treba davati jasne upute i postavljati stabilne granice između poželjnog i

nepoželjnog;• u odgoj za ljudska prava uključiti i roditelje i širu društvenu zajednicuu odgoj za ljudska prava uključiti i roditelje i širu društvenu zajednicu.

Nepoštivanje djetetovih pravaNepoštivanje djetetovih prava

Razlozi za nepoštivanje djetetovih prava uRazlozi za nepoštivanje djetetovih prava u odgojno-obrazovanim institucijama i uopće smatraju se:.

j• neznanje;• površnost;• zaokupljenost vlastitim problemima;

l š i k t dj ti j t• loša iskustva u djetinjstvu.

Ul čit ljUloga učitelja

Učitelji mogu igrati važnu ulogu u identifikaciji, davanju podrške i nadgledanju obrazovnih mjera za potporu nadarenoj i talentiranoj djeci i mladim ljudima. Kakva god da je obrazovna politika usvojena u određenoj zemlji kako bi seKakva god da je obrazovna politika usvojena u određenoj zemlji kako bi se ohrabrila promocija nadarenosti, važno je ispitati kako su učitelji trenirani da rade, na dnevnoj osnovi, s mladim ljudima koji pokazuju iznimne potencijale i j j j j jsposobnosti.

Specific Educational Measures to Promote all Forms of Giftedness at School in Europe. European p p pCommision (2006)

HVALA NA PAŽNJI!